4.

Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.1 GREDNI MOSTOVI
U presjecima rasponske konstrukcije grednih mostova pojavljuju se praktino samo momenti savijanja i poprene sile, eventualno momenti torzije, dok su uzdune sile male i praktino zanemarive. Osnovna koncepcija formiranja nosivog poprenog presjeka ovih konstrukcija sastoji se u izboru dostatno visokog nosaa velike krutosti na savijanje i zadovoljavajue krutosti na posmik. U tom smislu odabiru se presjeci s dovoljno irokim pojasevima i relativno uskim rebrom, a sve u cilju manjeg utroka i racionalnog koritenja gradiva. U sluaju vee torzije koriste se sanduasti presjeci gredne rasponske konstrukcije. Teoretski gledano moe se openito rei da su za izradu grednih konstrukcija najoptimalnija gradiva koja imaju podjednaku tlanu i vlanu vrstou. U tom pogledu prednost imaju metalne gredne konstrukcije. Kako bi se to vie smanjio utroak gradiva za gredne konstrukcije, a time i sile od vlastite mase nosaa, ekonomina je upotreba reetkaste ispune nosaa. Za masivne gredne mostove moglo bi se na prvi pogled rei da nisu tako povoljni pri savijanju, jer beton ima malu vlanu vrstou pa u vlanim zonama zahtijevaju relativno veliku armaturu a imaju i znaajna naprezanja od vlastite teine. Naime, logina je i efikasna primjena betona u nosivim sustavima s preteitim utjecajem prirodne uzdune tlane sile (primjerice u lunim nosaima). Meutim, primjenom umjetnog prednapinjanja betonskih nosaa s pomou visokovrijednog elika izaziva se predtlak gotovo u itavom presjeku nosaa. Ovo omoguava znaajno smanjenje i bolju iskoristivost betona, manju masu nosaa i mogunost svladavanja veih raspona, te znatno trajniju konstrukciju u odnosu na onu iz klasino armiranog betona. Ipak, do raspona od oko 20-tak metara u naim su prilikama jo uvijek racionalnije klasino armirane konstrukcije u odnosu na prednapete. Razlog ovomu je uglavnom relativno velika cijena prednapete armature i elemenata za njeno usidrenje, koji se kod nas ne proizvode, ali i stanovita inercija projektanata i izvoaa u primjeni prednapetog betona. Armiranobetonske, klasine i prednapete gredne konstrukcije imaju veliku prednost u jednostavnosti i brzini njihove izrade, te lakoi formiranja konstruktivno i oblikovno povoljnih formi nosaa. Primjenom montane gradnje relativno laganih itavih glavnih nosaa manjih raspona, betonski gredni mostovi imaju sve krae vrijeme izvedbe i sveukupno sve manje trokove graenja. Tome posebno doprinose neki novi suvremeni postupci graenja (primjerice potiskivanje itavog rasponskog sklopa) i neki novi sustavi (primjerice konzolne grede i konzolni stolovi). Mnotvo izvedenih betonskih grednih mostova u svijetu stoga nije pomodarstvo, ve njihova racionalnost i logian slijed tehnolokog napretka u graditeljstvu. Moe se slobodno rei da su betonske gredne konstrukcije vrlo konkurentne na svim rasponima veliine do oko 200 m. Kod nas one praktino dominiraju pri izradi klasinih nadvonjaka, podvonjaka i vijadukata na prometnicama. Do sada najvei raspon betonskog grednog mosta postignut je u Australiji preko rijeke Brisdane i iznosi 260 m. U cilju smanjenja vlastite teine betonskih grednih mostova, umjesto punostijenog hrpta danas se ponekad koriste reetkasta ispuna iz predgotovljenih betonskih elemenata. Najvei rasponi grednih konstrukcija postiu se s pomou elinih glavnih nosaa. Do sada je najvei raspon postignut na mostu Quebec Railway u Kanadi i iznosi 549 m. Valja priznati da je kod nas relativno mala zastupljenost elinih grednih mostova u odnosu na betonske, ali objektivno i nedovoljno snana izvoaka i montaerska poduzea. Jednostavnost i brzina izvoenja elinih grednih mostova njihove su velike prednosti. Razvojem suvremene tehnologije vezivanja i zavarivanja limova i profila, postupaka brze i racionalne montae
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
29

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

(primjerice s pomou konzolnog postupka ili navlaenjem itavog rasponskog sklopa) kao i postupka pouzdane i trajne antikorozivne zatite, osigurava se jo svjetlija perspektiva primjene elinih grednih mostova. Zbog najboljeg iskoritenja prirodnih naponsko-deformacijskih osobina i vrstoa nosivih gradiva logino se namee upotreba kompozitnih presjeka grednih mostova. U tom smislu ve poodavno se efikasno koriste tzv. spregnute konstrukcije. To su najee konstrukcije iz elika i betona, kod ega se globalno beton koristi za preuzimanje tlaka a elik za preuzimanje posmika i vlaka. S tim u svezi vri se sprezanje betonske kolnike ploe s laganim punostijenim ili reetkastim elinim nosaima. Ovakve konstrukcije imaju sve dobre osobine betonskih i elinih konstrukcija (primjerice: relativno su lagane; jednostavno, brzo i lako se izvode i montiraju, trajne su i pouzdane), to ih ini jednima od najoptimalnijih grednih konstrukcija. Za izradu grednih mostova koriste se glavne grede slijedeih nosivih (statikih) sustava: 4.1.1 Proste grede Prosta greda, zapravo slobodno oslonjena greda na dva oslonca najee je primjenjivani nosivi sustav konstrukcija mostova (vidi crte 4.1). Koristi se za mostove s jednim ili vie otvora, a osobito kod montane gradnje. Prednosti ovog sustava su jednostavnost izvedbe i mogunost prefabrikacije velikog broja jednakih elemenata. Nedostaci su mu neto poveana visina konstrukcije, jer je treba dimenzionirati na punu vrijednost momenta, te pojava poprenih prekida u kolniku iznad oslonca u koje treba ugraditi dilatacijske naprave. Raunski se prosta greda najee tretira s jednim pokretnim leajem, a ponekad s oba nepokretna leaja. U stvarnosti su svi leajevi najee elastino pokretni, bilo da su neoprenski ili klasini betonski zglobovi na vrhu horizontalno pominih stupova upornjaka. Za proste grede je najbolje da imaju konstantnu visinu, odnosno da su im pojasevi usporedni du itave duljine. O obliku nivelete mosta ovisit e da li e linije pojasa biti vodoravne, nagnute ili vertikalno zakrivljene. Eventualno mogu biti zanimljiva i rjeenja s promjenjivom visinom po duljini greda, prilagoenoj momentima savijanja.

l M0 l M0

l M0

Crte 4.1: Prosta greda (slobodno poloena greda)

4.1.2 Proste grede s ploama za kontinuitet Kako je ve reeno, jedan od osnovnih nedostataka mostova iz prostih greda s vie polja je redovita pojava poprenih reki u kolniku iznad stupova. One umanjuju prometnu vrijednost mosta i nameu potrebu ugradnje brojnih dilatacijskih naprava, koje pak imaju ogranien vijek trajanja i najea su mjesta oteenja kolnika i prodora vode u unutranjost nosivog sklopa. Ove se reke mogu premostiti s pomou tankih ploa za kontinuitet koje se mogu rijeiti na vie naina. Jedno od moguih rjeenja je s tankim ploama iz elinog lima. Ploe je potrebno na oba kraja uvrstiti prednapetim vijcima za kolniku plou, kako bi mogli preuzeti horizontalna optereenja s kolovozne plohe, te okretanja susjednih rasponskih nosaa na leaju. Ova
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
30

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

uvrenja trebaju biti tako rijeena da je mogua brza i jednostavna zamjena ploa u sluaju njihova oteenja. Kod krute veze tanke ploe za kontinuitet i rasponske konstrukcije velike krutosti dobiva se specifian statiki neodreeni sustav kod kojeg kontinuitetna ploa prima znaajne vlane sile. Ovakav se sustav smije koristiti kod oslanjanja rasponskih nosaa na pokretne ili elastino pokretne leajeve u smjeru pruanja mosta. Teoretski nepomini leajevi izazvali bi vlanu silu kod klasinog kontinuiranog nosaa. Stoga treba nastojati da u sluaju ovakvih kontinuitetnih ploa leajevi pruaju to manji otpor uzdunom pomicanju i okretanju rasponskih nosaa na leaju. Pri proraunu presjeka glavnih rasponskih nosaa u polju, utjecaj ploa za kontinuitet se ne uzima u obzir. Kontinuitetne ploe treba proraunati na lokalno savijanje od vertikalnog optereenja, te istovremene vlane sile uslijed savijanja glavnih rasponskih nosaa. Posljedica neadekvatnog prorauna i armiranja armiranobetonskih ploa za kontinuitet esto je bila pojava u njima znaajnih oteenja (pukotina), to je neke navodilo na pogrene zakljuke kako ovakva rjeenja globalno nisu dobra. Precizni proraun ovakvih sustava, ukljuujui u obzir i dugotrajne efekte u betonu, danas nebi trebao predstavljati veu potekou. Da bi se to vie smanjile irine eventualnih pukotina, plou za kontinuitet je dobro armirati sa to tanjim profilima na manjem poprenom razmaku, ili pak uzduno prednapeti (ovo komplicira i poskupljuje izvedbu, pa se rijetko koristi). Betonske ploe za kontinuitet mogu se izvesti i sa zglobovima na krajevima. Ovakva rjeenja su za izvedbu sloenija od prethodno navedenih. Neka rjeenja sa zglobno vezanim kontinuitetnim ploama prikazana su na crteu 4.2. Ovakve se ploe prvenstveno raunaju na lokalno savijanje od vertikalnog optereenja.
I2

I1I2 l1 M0

I2 l2

I1I2 l1 M0

I2 l2

I1I2 l1

I1 I1I2 l1 I2 l2 I1I2 l1

Crte 4.2: Proste grede s ploama za kontinuitet

4.1.3 Proste grede s prepustima Ovakve grede nastaju kada se na prostoj gredi produi konstrukcija izvan oslonaca u obliku prepusta ili konzole (vidi crte 4.3). Zbog negativnih momenata na leaju smanjuju se momenti savijanja u polju, pa greda moe imati manju visinu. Duljina prepusta ograniena je dopustivim progibanjem konzolnog nosaa na mjestu prijelaza sa mosta na nasip. Ona se moe skratiti ako se iza upornjaka izvede protuuteg koji moe izazvati eljeni negativni moment na leaju. Nedostatak ovakvog rjeenja je poveana teina rasponske konstrukcije, zbog ega se poveavaju dimenzije leaja i upornjaka. Grede s prepustima takoer mogu imati nosae konstantne ili promjenjive visine po duljini, ovisno o estetskim zahtjevima, nainu izvedbe i zahtijevanom slobodnom profilu ispod mosta. Kod veih raspona obino se koriste nosai promjenjive visine i zakrivljenog donjeg pojasa. Kod greda s protuutezima (vidi crte 4.4) prepusti su obino skriveni krilima upornjaka.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

31

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

l1

l2 M0

l1

Crte 4.3: Proste grede s prepustima

l1

l2

l1

Crte 4.4: Greda s protuutezima

4.1.4 Grede sa zglobovima Grede sa zglobovima ili tzv. Gerberove grede (vidi crte 4.5), su statiki odreeni nosai. Umetanjem zglobova na odreenim mjestima moe se postii povoljna razdioba momenata savijanja po duljini grede. Nedostatak ovih sustava je odreeni broj poprenih prekida u kolniku, te konstrukcija samih zglobova.

l1

l2 M0

l1

Crte 4.5: Grede s zglobovima

4.1.5 Kontinuirane grede U odnosu na niz prostih greda, kontinuirane grede (vidi crte 4.6) imaju raspodijeljen moment na polja i leajeve pa mogu imati manju visinu konstrukcije. Kod njih otpada potreba za poprenim razdjelnicama u kolniku iznad stupova. Statika neodreenost kontinuiranih greda omoguava njihovu veu graninu sigurnost. S druge pak strane, zbog statike neodreenosti grede javljaju se u njoj dopunske sile uslijed eventualnog slijeganja oslonaca, to je zapravo glavni nedostatak ovog sustava. Obzirom da se hidraulikim preama vrlo
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
32

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

jednostavno mogu podii nosai iznad oslonca i podloiti leajevi, ovo se danas i ne smatra njihovim velikim nedostatkom. U nedostatak kontinuiranih greda u odnosu na proste, spada i njihova sloenija izvedba zbog potrebe osiguranja kontinuiteta iznad stupova.
Jednaki rasponi

M0

M0

M0

Kraa krajnja polja

l1=0.8 l2

l2

l2

l2

M01

M02

M02

M02

Crte 4.6: Kontinuirane grede

Kontinuirani nosai manjih i srednjih raspona najee se rade s konstantnom visinom po duljini mosta. Pri tome svi rasponi mogu biti jednaki ili se pak krajnji rasponi mogu izvesti za oko 20% krai da bi se izjednaili momenti savijanja u poljima. Ponekad se koriste i ravni nosai s vutama uz oslonce. Kod mostova veih raspona glavni su nosai najee promjenjive visine, sa ravnim ili zakrivljenim donjim pojasom. Osim o rasponu, oblik glavnih nosaa zavisi o slobodnom profilu ispod mosta i nainu izvedbe. Tako za postupke potiskivanja ili naguravanja itavog rasponskog sklopa nosai moraju imati konstantnu visinu. Isto tako kod mostova veeg raspona s konzolnim nainom izvoenja racionalno je rjeenje s velikom visinom nosaa iznad oslonaca i malom visinom u polju. Odnos ovih visina ovisi o odnosu vlastite teine nosaa, dopunskog stalnog tereta i prometnog optereenja. Kod ovog tzv. balansnog postupka izvoenja krajnja su polja upola manja od srednjih. Za vrijeme izvedbe nuno je privremeno ukljetenje grede na spoju sa stupom. Rasponi esto ovise o obliku uvale pa nije mogue dati "formulu" za njih. Kontinuirani betonski gredni nosai raspona do oko 20-tak metara kod nas se najee armiraju klasinom armaturom, a preko ovog raspona se prednapreu. Kod manjih i srednjih raspona nosai su obino konstantne visine. Za raspone do oko 40 m kod nas se najee koristi predgotovljeni gredni nosa, a kontinuitet nad osloncima obino se postie preko uzdune armature u monolitnoj kolnikoj ploi. Kod toga se najee koristi klasina
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
33

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

armatura zbog racionalnosti. Valja imati na umu da je kolnika ploa iznad oslonca uzduno vlano optereena, pa treba voditi rauna o tetnim pukotinama i mjerama poveane trajnosti mosta. Zbog pojednostavljenja oplate, kontinuirani nosai konstantne visine rade se i na rasponima do oko 100 m. Kod velikih raspona najee se koriste nosai promjenjive visine sa zakrivljenim donjim pojasom i konzolni postupak izvedbe. Na crteu 4.7 prikazan je primjer kontinuirane grede s tri otvora, pri emu su krajnji jednaki i manji od srednjeg.

l1

l2

l1

Crte 4.7: Kontinuirane grede

4.1.6 Konzolne grede Konzolnim gredama (vidi crte 4.8) nazivamo grede koje su upete u stupove, a u sredinama polja imaju zglobove koji mogu prenositi samo poprene sile. Dakle, na mjestu zgloba osiguran je samo zajedniki vertikalni pomak konzola, dok su okretanja i horizontalni pomaci rebara konzola nezavisni. Ovaj statiki sustav nije uobiajen u elinim, spregnutim konstrukcijama. Proizaao je iz konzolnog naina izvedbe rasponskih konstrukcija mostova iz prednapetog betona i vrlo se esto koristi u gradnji masivnih mostova najveih raspona. Osnovna je prednost ovog sustava statika odreenost za djelovanje puzanja i skupljanja betona, te jednolike promjene temperature. Veliki mu je nedostatak dilatacijska naprava u sredini svakog polja. U cilju poboljanja ovog rjeenja, mogua je i izvedba ploa za kontinuitet iznad zglobova na spoju konzola. Rasponska konstrukcija je u pravilu promjenjive visine, sa zakrivljenim donjim pojasom. Visina konstrukcije u sredini polja je minimalna. Konzolne se grede mogu izraditi i sa ravnim vutama. U odnosu na kontinuirane grede koje se izvode konzolnim postupkom, ovdje nisu potrebna privremena ukljetenja grede u stup je ona s njim trajno kruto povezana. Konzola moe biti upeta u jedan uski ili iroki stup ili pak u dva elegantna paralelna stupa na malom razmaku. Najvei raspon betonskog grednog mosta s konzolnim gredama izveden je preko jezera Hamana u Japanu i iznosi 240 m.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

34

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Grede upete u pojedinane stupove

l1=0.5 l2

l2

l2

Grede upete u udvojene stupove

l1=0.5 l2

l2

l2

Crte 4.8: Konzolne grede

4.1.7 Grede sa stolovima Grede sa stolovima (vidi crte 4.9) primjenjuju se u montanoj gradnji kada s prefabriciranim elementima manje teine treba svladati vee raspone. Naime, u ovom se sustavu sredina polja premotava elegantnim gredama zglobno oslonjenim na krute stolove koje formiranju stupovi i dijelovi rasponskog sklopa. Po dva prekida u svakom polju rasponskog sklopa veliki su nedostatak ovog sustava. Ako se koriste neoprenski leajevi za oslanjanje srednjeg montanog dijela rasponske konstrukcije, moe se iznad nepokretnog oslonca izvesti ploa za kontinuitet i time upola smanjiti broj poprenih prekida kolnika. Oblik greda sa stolovima moe se formirati na vie naina. Najjednostavnije su konstrukcije u kojima stol i srednja greda imaju jednaku visinu. Obino je visina srednje grede manja od visine stola koja je najee promjenjiva po duljini. Srednja greda takoer moe imati promjenjivu visinu po duljini, prilagoenu momentima savijanja.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

35

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.9: Grede sa stolovima

Most Konrad Adenauer, Njemaka

Most Brisbane Cook, Australija

Crte 4.10: Neki primjeri grednih mostova

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

36

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.2 OKVIRNI MOSTOVI

Okvirni sklopovi nastaju krutim povezivanjem rasponske konstrukcije sa stupovima ili upornjacima mosta. Najee se koriste kod mostova s jednim otvorom, ponekad kod mostova s dva i tri otvora, a rijetko kod mostova s nizom otvora. Za razliku od grednih mostova u presjecima rasponske konstrukcije okvirnih mostova pojavljuju se znaajne uzdune sile. Raspodjela momenata savijanja u okviru bitno ovisi o odnosu krutosti greda i stupova (vidi sliku). Tako se primjerice kod nadvonjaka i podvonjaka mogu postii male visine rasponske konstrukcije ako se upne u vrlo krute stupove (upornjake). Kod novih tehnikih izvedenih objekata postignute su ak vitkosti l/h > 50. Izvode se kao statiki odreene i statiki neodreene konstrukcije. Statiki odreeni okviri u pravilu su povoljniji kod manje kvalitetnog temeljnog tla s mogunou poputanja i razmicanja oslonaca. Zahtijevaju neto vee visine presjeka nosivog sklopa, ali imaju racionalnije temelje. Statiki neodreeni okviri imaju manju visinu nosivih presjeka elemenata, ali zato zahtijevaju neto vee temelje (kod potpune ili elastine napetosti stupa). Osjetljivi su na eventualna diferencijalna slijeganja i razmicanja oslonaca, te su pogodni kod kvalitetnog temeljnog tla. Imaju poveanu stvarnu sigurnost na slom zbog svoje statike neodreenosti. Okviri koji imaju krajnje stupove upete, a posebice ako su niski, osobito su osjetljivi na temperaturne promjene i skupljanje betona rasponske konstrukcije. Stoga se koriste samo za mostove manje duljine. Stupovi okvira mogu biti vertikalni i kosi. Presjeci nosivih elemenata mogu biti konstantne i promjenjive visine po duljini, s vutama ili zakrivljenim donjim pojasom rasponske konstrukcije. Kod okvirnih mostova najee se koriste nie navedeni nosivi sustavi, koji su prikazani na slikama. Kvalitativno skicirani momenti savijanja elemenata okvira odnose se samo na stalno vertikalno optereenje, bez utjecaja prometnog optereenja, potiska tla i drugih utjecaja. 4.2.1 Okviri s jednim poljem Okviri s jednim poljem vrlo esto se koriste kod podvonjaka, ali i kod nadvonjaka i veih mostova. Na crteu 4.10 prikazani su neki najee koriteni tipovi ovakvih okvira, ija su osnovna obiljeja ukratko nie opisana. 4.2.1.1 Trozglobni okviri Trozglobni su okviri statiki odreene konstrukcije, u kojima se stoga ne pojavljuju nikakve dodatne sile od jednolike promjene temperature, poputanja i razmicanja oslonaca, te utjecaja puzanja i skupljanja betona. Nedostatak ovog sustava je prekid u kolnikoj konstrukciji iznad zgloba u preki okvira. Relativne deformacije kolnika na mjestu prekida javljaju se samo uslijed promjene kuta zaokreta konstrukcije. Kod betonskih mostova zglobovi su najee napravljeni od betona, a kod metalnih i drvenih iz elika. Rasponska konstrukcija i stupovi su najee promjenjive visine, prilagoeni momentima savijanja, ali kod manjih raspona mogu biti i konstantne visine po duljini. 4.2.1.2 Dvozglobni okviri Dvozglobni su okviri jedanput statiki neodreeni sustavi. Nisu osjetljivi na jednolike temperaturne promjene, razliita slijeganja temelja, ve samo na razmicanje oslonaca. U odnosu na trozglobne okvire imaju prednost jer im kolnik iznad rasponske konstrukcije nije
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
37

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

prekinut. Greda je najee konstantne visine presjeka po duljini. Stupovi su obino promjenjive visine prilagoene momentima savijanja. 4.2.1.3 Upeti okviri Upeti su okviri posebno prikladni za manje podvonjake. Zbog nepovoljnog utjecaja temperaturnih promjena i skupljanja betonske rasponske konstrukcije, esto je nuno smanjiti krutost stupova i okvira. Ako upornjak ima paralelna ili kosa krila nuno ih je dilatirati od stupa upornjaka. U odnosu na dvozglobne okvire imaju bolje izjednaene momente savijanja u gredi, koja time moe biti neto manje visine, ali i vee izmjere temelja jer su oni ovdje optereeni i momentima savijanja. 4.2.1.4 Zatvoreni okviri Zatvoreni se okviri primjenjuju kod pothodnika i drugih prolaza manjeg otvora pri loem temeljnom tlu ili pri visokoj podzemnoj vodi. Ovi se sustavi takoer koriste i kod prevoenja podzemne eljeznice ispod gradskih ulica. Donja ploa okvira kod njih ujedno predstavlja i temeljnu plou. Zatvoreni okviri prenose na tlo samo vertikalno optereenje. 4.2.1.5 Elastino upeti okviri Da bi se izbjegli nepoeljni zglobovi kod dvozglobnih i trozglobnih okvira moe se na njihovom mjestu znatno smanjiti krutost presjeka, a time i veliine momenta savijanja svesti u eljene okvire. Ovakva rjeenja sa tzv. elastinim zglobom posebno su prikladna kod betonskih mostova manjih i srednjih raspona. Ona pojednostavljuju i pojeftinjuju izvedbu, te produljuju trajnost objekta. Pozornost treba obratiti ispravnom armiranju zona elastinih zglobova.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

38

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

M0

M0

M0

M0

Trozglobni okviri

Dvozglobni okviri

Upeti okviri

M0 M0 Dvozglobni

Dvozglobni okvir s zategom

M0

M0

Trozglobni Zatvoreni okviri Elastino upeti okviri

Crte 4.11: Neki primjeri okvira s jednim poljem

4.2.2 Okviri s dva polja Mostovi s dva otvora nisu povoljni s oblikovnog stanovita i rijetko se koriste. Neki tipovi ovih okvira prikazani su na crteu 4.11. U sluaju krutih upornjaka preku okvira treba na njih osloniti preko pominih leaja radi eliminiranja utjecaja dilatiranja rasponskog sklopa. Ako je pak greda kruto vezana sa stupom upornjaka, povoljno je da on bude to manje krut na savijanje iz slinih razloga. Zbog negativnog utjecaja temperature i skupljanja betona povoljnije je da krajnji stupovi budu zglobno vezani s temeljem ili pak da budu u njih elastino upeti. Povoljno je da srednji stup ne bude preirok radi bolje preglednosti ispod mosta i estetskog doimanja objekta. Primjena V stupova omoguava skraenje raspona glavne grede, pri emu oni ne smiju zadirati u slobodni profil ispod mosta.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
39

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

l M0 M0

l M0 M0

l M0 M0

l M0 M0

Crte 4.12: Neki okviri s dva polja

4.2.3 Okviri s tri polja Okviri s tri polja esto se primjenjuju kod nadvonjaka, te mostova manjeg i srednjeg raspona. Kod toga su krajnja polja redovito kratka, dok je srednje polje znatno due. Odnosi raspona obino ovise o karakteru prepreke koju treba premostiti. Ovakav odnos otvora je povoljan s estetskog stanovita, te se ovakve uzdune dispozicije mostova esto koriste. Stupovi mogu biti uspravni ili kosi, zglobno ili kruto vezani s gredom i temeljem. U betonskim mostovima umjesto klasinih zglobova esto se koriste elastini zglobovi s redukcijom visine presjeka i pojaanom armaturom u njegovoj zoni. Neki ee koriteni tipovi ovakvih okvira prikazani su na crteu 4.12. U nastavku e se ukratko navesti njihova osnovna obiljeja. 4.2.3.1 Okviri s kratkim krajnjim profilima i uspravnim stupovima Stupovi ovakvih mostova najee su zglobno spojeni s temeljem, a osobito rubni zbog pruanja manjeg otpora dilatiranju rasponske konstrukcije. Srednji stupovi imaju manje momente savijanja od vertikalnog optereenja, kao i dopunske utjecaje zbog dilatiranja grede, te stoga mogu biti tanjih dimenzija. Ovo je povoljno i s oblikovnog stanovita. U sluaju vrlo krutih upornjaka preke okvira treba na njih osloniti s pomou pokretnih leaja.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

40

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

lk

ls

lk

Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima i uspravnim stupovima lk ls lk Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima i kosim stupovima

lk

ls

lk

Kontinuirani okvir s zglobno prikljuenim krajnjim stupovima

lk

ls

lk

Upeti okviri s kratkim krajnjim poljima i kosim stupovima

lk

ls

lk

lk

ls

lk

Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima i V stupovima

Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima i V stupovima

Crte 4.13: Neki okviri s tri polja

Most Rjeina, Rijeka, Hrvatska

Crte 4.14: Neki primjeri okvirnih mostova

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

41

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.3 LUNI MOSTOVI

Luni mostovi su konstrukcije kojima je osnovni nosivi sustav luk ili svod. Iako ne postoji strogo razgranienje izmeu luka i svoda, moe se rei da je luk male, a svod vee irine. Openito, moe se rei da su luni nosai zakrivljeni nosai velikog radijusa u odnosu na dimenzije poprenog presjeka. Optereenje izaziva uzdunu tlanu silu u luku koja dominira u odnosu na momente i poprene sile. Ta pojava, tzv. luno (svodno) djelovanje nastaje zbog fiksnog oslanjanja i zakrivljenosti osi luka, koja je najee oblika krunog luka, parabole ili polinoma vieg reda. Sama os luka se odreuje iz statikih uvjeta za odreena optereenja. Kod mostova prijenos sila na luk vri se preko kolovozne konstrukcije. Prijenos sila vri se preko zglobno ili kruto vezanih tapova ili preko vjealjki. S obzirom na odnos krutosti kolovozne grede i luka mogu nastati razliiti sluajevi prikazani na crteu 4.13. Crtei a i b prikazuju spregu krutog luka i mekanog kolovoznog pojasa, c i d mekanog (tapnog) luka i krute kolovozne konstrukcije, e i f krutog luka i krute kolovozne konstrukcije, te g i h spregu krutog luka i krute kolovozne konstrukcije s krutom vezom stupova/vjealjki. a) b)

c)

d)

e)

f)

g)

h)
Crte 4.15: Sprega luka i kolovozne konstrukcije

Kolnik moe biti iznad luka, uputen ili ispod luka. Kada je kolnik iznad luka kolovozna konstrukcija se oslanja na stupove, kad je kolnik uputen, kolovozna konstrukcija je dijelom na stupovima, a dijelom je objeena o vjealjke, a kad je kolnik ispod luka cijela konstrukcija poiva na vjealjkama. Stupovi i vjealjke obino su vertikalni, ali mogu biti i kosi. Odnos strelice i raspona luka (f/l) naziva se stanjenost ili spljotenost, a odnos strelice i kvadrata raspona luka (f/l2) naziva se smjelost luka (crte 4.14).

f l
Crte 4.16: Raspon i strelica luka

Lune konstrukcije na osloncima, osim velikih vertikalnih prenose i velike horizontalne sile, koje se predaju direktno na tlo preko peta luka. U nekim lunim sustavima horizontalne sile se preuzimaju pomou posebnih zatega. Karakteristika lunih mostova je da su posebno osjetljivi na pomake i zakretanje oslonaca tim vie to su im rasponi vei, a strelica manja.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
42

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Betonski lukovi su racionalna i uspjena rjeenja do raspona od oko 350 m, dok elini lukovi mogu predstavljati uspjena rjeenja i preko 450 m. Najvei raspon betonskog luka postignut je u Kini, most Wanxian, 420 m, dok je na drugom mjestu veliki otvor Krkog mosta s 390 m. Najvei raspon eline lune konstrukcije postignut je na mostu New River Gorge u SAD, 518 m. 4.3.1 Upeti lukovi Upeti lukovi (vidi crte 4.15) su najjednostavniji i najjeftiniji i posebno pogodni za izvedbu od armiranog betona, jer nema skupih zglobova i peta luka moe doi i pod vodu. Najea izvedba je kruti luk i mekana kolovozna konstrukcija, pri emu luk preuzima i uzdune sile i momente. Ako su i luk i kolovozna konstrukcija kruti, tada momente preuzimaju obje konstrukcije u odnosu njihovih krutosti. Nedostaci upetih lukova su velika osjetljivost na poputanje ili zakretanje oslonaca i osjetljivost na temperaturne promjene. Starije izvedbe lunih mostova pratile su liniju momenata, pa su este izvedbe srpastih lukova (R. Vallete i R. Maillart). Dananji lukovi su najee konstantnog vanjskog presjeka, dok se debljina stijenki mijenja prema promjeni momenta (pri petama deblje, a pri tjemenu tanje). Ovakve lune konstrukcije na temelje prenose i momente savijanja.

Kolnik gore

Uputeni kolnik

Kolnik dolje

Crte 4.17: Upeti lukovi

4.3.2 Dvozglobni lukovi Primjenjuju se za mostove s velikom stanjenosti. Dodatni momenti zbog skupljanja i puzanja tada su najmanji. Zglobovi su smjeteni u petama luka. Debljina luka je konstantna ili se poveava prema tjemenu, analogno anvelopi maksimalnih momenata.

Kolnik gore

Uputeni kolnik

Kolnik dolje

Crte 4.18: Dvozglobni lukovi

4.3.3 Trozglobni lukovi Pogodni su za male graevne visine, te kad postoji opasnost od slijeganja upornjaka i stupova. Zglobovi su smjeteni u obje pete i u tjemenu luka. Budui da je sustav statiki odreen znatno su smanjeni dodatni utjecaji zbog skupljanja betona, promjene temperature i razmicanja peta luka. Visina luka moe biti konstantna ili promjenjiva, kao npr. u Maillartovim lukovima gdje je najvea visina u etvrtinama luka.

Kolnik gore

Uputeni kolnik

Kolnik dolje

Crte 4.19: Trozglobni lukovi MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

43

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.3.4 Elastino upeti lukovi Smanjenjem momenta inercije na nekom mjestu lunog nosaa smanjuju se i momenti savijanja na tom mjestu. Ovi lukovi mogu biti ekonomini i na velikim rasponima, a znatno se smanjuju utjecaji od temperature, puzanja i skupljanja betona, kao i od poputanja oslonaca u odnosu na upete lukove. 4.3.5 Lukovi sa zategom Grade se sa sva tri poloaja kolnika. Bit ovog sustava je da horizontalnu silu preuzima zatega, koja je obino smjetena unutar kolovoznih nosaa. Zbog toga na leajevima se pojavljuju samo vertikalne sile, pa je luk sa zategom pogodan kad su stupovi visoki ili kad je tlo slabo. Mogu se graditi kao upeti, sa dva ili tri zgloba. Prema potrebi, gradi se kruti luk i mekana kolovozna konstrukcija, mekani luk i kruta kolovozna konstrukcija ("Langerova greda"), te te kruti luk i kruta kolovozna konstrukcija.

Langerova greda

Luk sa zategom iznad njega

Crte 4.20: Lukovi sa zategom

Kad je kolnik uputen ili kad se nalazi ispod luka, armatura zatege je smjetena u rubne nosae (betonski mostovi) ili rubni nosai sami predstavljaju zatege (elini mostovi). Vjealjke mogu biti od armiranog ili prednapregnutog betona ili od elika. Ako su od armiranog betona betoniraju se naknadno, nakon otputanja skele, da beton ne bi popucao zbog vlanih naprezanja. 4.3.6 Nielsenov luk Nielsenov luk je sustav s kosim vjealjkama nazvan po pronalazau Nielsenu. U takvoj konstrukciji, zbog utjecaja uzdune sile, momenti su znatno manji nego kod konstrukcije s vertikalnim vjealjkama i uteda betona kod ab mostova je oko 15%. Varijantno rjeenje je postava zgloba u kolniku na sredini raspona pri emu se uzduna sila tada prenosi na upornjake.

Crte 4.21: Nielsenov luk

4.3.7 Mostovi s lunim zidovima U statikom pogledu predstavljaju kombinaciju luka i zida. Sastoje se od dva ili vie vertikalnih lunih zidova povezanih ploom s gornje strane, koja osigurava stabilnost lukova. Prema statikom sustavu lukovi su dvozglobni ili trozglobni, a mogu imati i prepust koji omoguava vezu s prilaznim nasipom.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
44

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Luni zid

Crte 4.22: Most s lunim zidovima

4.3.8 Hennebiqueovi lukovi Hennebiqueovi (Enebikovi) lukovi su posebne lune konstrukcije koje se sastoje od tankog svoda iznad kojeg se nalaze vertikalni zidovi kao lukovi rebra, te kolovozna ploa. U prijenosu optereenja na glavnom rasponu aktivira se cijeli popreni presjek konstrukcije.
Rebro Svod

Crte 4.23: Hennebiqueov luk

4.3.9 Lukovi s preuzetim potiskom Osnovna odlika ovakvog sustava je jedan ili vie stupova i polulukovi koji su u nivou tjemena spojeni zategom. Dva susjedna poluluka su u ravnotei za optereenje vlastitom teinom, to znatno smanjuje horizontalne sile koje se prenose na stupove. Oslanjanje polulukova na stup moe biti upeto ili zglobno, a veza pojedinih dijelova sustava (presjek 1-1 na crteu 4.22) takoer moe biti upeta ili zglobna. Na slinom principu danas se grade veliki mostovi po konzolnom postupku. Ovakvi sustavi su posebno pogodni za visoke stupove i slabije temeljno tlo.
Kolovozna konst. Zatega Poluluk 1 1

Crte 4.24: Lukovi s preuzetim potiskom

Most Kobe, Japan

Most Maslenica, Hrvatska

Crte 4.25: Neki primjeri lunih mostova

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

45

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

4.4 VISEI I OVJEENI (ZAUZDANI) MOSTOVI

Visei i ovjeeni mostovi su nosivi sklopovi s kojima prevladavamo najvee raspone. Ovjeeni (zauzdani) mostovi grade se od raspona koji su granini za ravne gredne rasponske konstrukcije (150 200 m) i racionalna su i uspjena rjeenja do cca 700 m. Ovjeeni most s najveim rasponom je Tatara u Japanu, 890 m, a odmah za njim je Ponte de Normandie u Francuskoj, 856 m. Razvoj ovjeenih mostova je jo u toku, pa se mogu oekivati i vei rasponi i smjelija rjeenja. Ekonominost primjene viseih mostova poima s oko 300 m, a do sada je postignut najvei raspon 1990 m u Japanu, most Akashi-Kaikyo. Sljedei je Izmit Bay u Turskoj sa 1668 m. Sustavi viseeg i ovjeenog mosta se jednako uspjeno moe primijeniti i za manje raspone (50-200 m), posebice za pjeake mostove (primjer: pjeaki most u Trilju preko Cetine). Meusobna slinost ova dva sustava esto dovodi laike u zabunu, pa se i ovjeeni i visei mostovi trpaju pod zajedniko ime viseih mostova. Razlike ova dva sklopa su i u konstruktivnom i u statikom pogledu. Kod ovjeenih mostova osnovni elementi sustava su grede za ukruenje, piloni i vjealjke. U viseih sustava su grede za ukruenje, piloni i kabel kao primarni element te vjealjke kao sekundarni elementi. Razlika je i u aerodinaminim svojstvima. Visei mostovi su meki i imaju slabiji sustav priguenja, stoga moraju imati aerodinamini popreni presjek. Ovjeeni mostovi su znatno krui, s dobrim sustavom priguenja (posebno moderni mostovi), pa im aerodinamini presjek uglavnom nije potreban. 4.4.1 Ovjeeni mostovi Uzduna dispozicija ovjeenih mostova ovisi o vrsti i obliku prepreke, doputenim gabaritima i sl. Razlikuju se etiri osnovna sustava: simetrian most s dva raspona, nesimetrian most s dva raspona, simetrian most s tri raspona, nesimetrian most s tri raspona.

Dispozicije s vie od tri raspona se vrlo rijetko izvode. Optimalni odnos izmeu veliina krajnjih i srednjeg polja kod simetrinog mosta s tri polja je 2/5-1/2. Kad je taj odnos manji, podiu se krajnji leajevi, a ako je vea, onda se od pokretnog optereenja uveavaju momenti savijanja greda i naprezanja u vjealjkama u krajnjim poljima. Visina pilona obino se kree od 2/5 do 1/2 duine veeg raspona. Vii piloni znatno poveavaju trokove svoje izgradnje, ali zato smanjuju potrebnu povrinu vjealjki. Nii piloni, naprotiv, smanjuju troak svoje izgradnje ali znatno poveavaju potrebnu povrinu vjealjki. Vjealjke se mogu rasporediti na tri naina i to u obliku harfe, lepeze ili pseudolepeze (crte 4.23). Raspored vjealjki u obliku harfe se rjee primjenjuje zbog vee teine vjealjki i relativno veih momenata savijanja u pilonu, iako je sa stanovita vjealjki povoljan, jer sve vjealjke primaju istu silu, pa mogu biti istog poprenog presjeka. Raspored u obliku iste lepeze, gdje se sve vjealjke sijeku u jednoj toki na pilonu, tehniki je teko izvediv, pri emu je i pilon
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
46

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

nepovoljno optereen. Najee se izvodi pseudolepezasti raspored vjealjki, gdje su vjealjke rasporeene na izvjesnoj visini gornjeg dijela pilona. Prvi ovjeeni mostovi projektirani su s malim brojem vjealjki na veem meusobnom razmaku. Moderne tendencije kreu k smanjivanju razmaka vjealjki. Prednost guih vjealjki je u znatnom smanjenju dimenzija grede, to vodi smanjenju vlastite teine, manjim vjealjkama, jednostavnijem njihovom usidrenju te znatno jednostavnijoj zamjeni vjealjki.
Harfa

Lepeza

Pseudolepeza

Crte 4.26: Tipovi ovjeenih mostova

Most Shin Dong, ??? - pseudolepeza

Most Beeckerwerther Njemaka - harfa

Crte 4.27: Neki primjeri ovjeenih mostova

Ponekad se izvode simetrini ili asimetrini ovjeeni most s dva raspona. Pri tome je obino glavni krak iznad matice rijeke. Na sporednom kraku vjealjke se mogu rasporediti i na vie otvora.

Most Tatara, Japan simetrini most

Most Dubrovnik, Hrvatska, - nesimetrini most

Crte 4.28: Neki primjeri ovjeenih mostova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
47

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Ovjeeni mostovi se mogu raditi u raznim kombinacijama materijala: elik-elik, elikbeton (obino prednapregnuti) i beton-beton. Do raspona od oko 450.0 m betonska greda konkurira elinoj konstrukciji jer je djelovanje tlanih sila povoljno za beton. Vjealjke se, u poprenoj dispoziciji, mogu postaviti u dvije ravnine (lateralno) usidrene na rubovima nosaa, ili u jednoj ravnini (aksijalno) usidrene u sredini mosta. Prvo rjeenje je jednostavnije i povoljnije. Budui da vjealjke pruaju vrstu potporu gredi za ukruenje njezine su deformacije male, a i sa gledita aerodinamine stabilnosti nije potrebna torzijski kruta greda, pa njen presjek moe biti jednostavan. U sluaju aksijalnog vjeanja, zbog nesimetrinog optereenja nastaju znatni torzijski momenti. Popreni presjek stoga mora imati odgovarajuu torzijsku krutost, to za sobom povlai sloeniji presjek. Neki primjeri lateralnog i aksijalnog vjeanja prikazani su na crteu 4.24. Korisno je napomenuti da su prikazani popreni presjeci izvedenih mostova.

Crte 4.29: Popreni presjeci ovjeenih mostova

Oblik pilona ovjeenih mostova moe biti raznolik. Na crteima 4.25 i 4.26 prikazani su neki oblici pilona, s obzirom na nain vjeanja glavne rasponske konstrukcije. Na crteu 4.27 prikazani su neki naini sidrenja zatega na pilon .

Crte 4.30: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod lateralnog vjeanja

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

48

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.31: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod aksijalnog vjeanja

Crte 4.32: Neki naini sidrenja zatega na pilon

Most Milwaukee aksijalno vjeanje

Most Replot Broen, lateralno vjeanje

Detalj vjealjke Dubrovaki most

Crte 4.33: Neki naini vjeanja ovjeenih mostova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
49

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Greda s kosim zategama, ovjeena o pilon je viestruko neodreeni statiki sustav. Osnovna pretpostavka prorauna je da svaka zatega ima dovoljnu rezervu vlane sile od stalnog optereenja i da e ova sila uvijek biti vea od tlane sile koja se u zatezi moe pojaviti od ostalih utjecaja (prometno optereenje i sl.). Horizontalne sile od zatega izazivaju u gredi znatne, ali korisne tlane sile. Kako se danas sve vie grade betonske grede od prefabriciranih segmenata, tlane sile u spojevima izazivaju korisna tlana naprezanja. 4.4.2 Visei mostovi Znaajna karakteristika viseih mostova su velike deformacije pod pokretnim optereenjem i pod utjecajem vjetra, to izaziva vibracije. Stoga se ovi sustavi koriste iskljuivo za cestovni i pjeaki promet, a ne i za eljezniki. Sustavi viseih (kao i sustavi ovjeenih mostova) razvili su se iz sustava lananih mostova, gdje su glavni nosivi sustav predstavljali metalni lanci. Razvojem tehnologije proizvodnje elika, metalne lance su zamijenila elina uad. U zavisnosti o nainu sidrenja krajeva nosivog kabela razlikujemo (crte 4.28): Pravi visei mostovi kod kojih je kabel sidren u tlo, Visei mostovi sidreni u gredi za ukruenje (prividni visei mostovi). Ako su uvjeti za sidrenje dobri (kvalitetno tlo) tada uvijek treba teiti rjeenju s pravim viseim mostom. Oblik pilona viseih (i ovjeenih) mostova moe biti raznolik. Meutim, za razliku od ovjeenih mostova, visei mostovi se uvijek obostrano vjeaju zbog svoje velike deformabilnosti. Kod viseih mostova kabel preuzima ukupnu teinu mosta, a rasponska konstrukcija je objeena o njega preko vjealjki (to je bitna konstruktivna razlika u odnosu na ovjeene mostove). Oblik presjeka kolovozne konstrukcije bitno ovisi o rasponima, a najee je punostjeni ili reetkasti elini nosa ukruen ortotropnom ploom. Kod manjih raspona presjek moe biti i spregnuti u kombinaciji elik-beton. U novije vrijeme posebna panja se posveuje aerodinaminom oblikovanju poprenog presjeka, tako da on bude to manje osjetljiv na djelovanje vjetra. Piloni viseih mostova su najee portali sa prekama po visini i na mjestu oslanjanja kolovozne konstrukcije. Vjealjke su elementi koji sile s kolovozne konstrukcije prenose na glavni nosivi sustav ue. Posebno sloen konstruktivni detalj je spoj vjealjke u glavnog ueta. Pri proraunu viseih mostova, upravo zbog njihove male krutosti, tj. velike deformabilnosti, neophodno je sustav promatrati po teoriji II reda. Naime, kod ovakvih sustava geometrijska nelinearnost naroito dolazi do izraaja.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

50

4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.34: Sustavi viseih mostova

Most Golden Gate, SAD

Most Tsing Ma, - Hong Kong

Crte 4.35: Neki primjeri viseih mostova

Crte 4.36: Sidreni blok Mosta Verazzano narrows, SAD

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

51