Sveučilište Sjever,

Multimedija, obikovanje i primjena

TEORIJA MEDIJA
po Marshallu McLuhanu i četiri ključna doba medija
Marta Hajdarović

Komunikologija,
2. godina
SADRŽAJ

01 02 03 04 05
Uvod Teorija Četiri Zaključak Literatura
Marshall medija ključna doba
McLuhan medija
Mediji
UVOD
MARSHALL MCLUHAN
Marshall McLuhan se smatra ocem
komunikacija i medijskih studija, te
prorokom informacijskog doba.
Rođen je u Edmontonu u Kanadi 21. srpnja
1911. godine.
Bio je profesor na Odsjeku za englesku
književnost na Sveučilištu u Torontu , gdje je
osnovao i vodio Centar za kulturu i
tehnologiju.
Razumijevanje medija koje je prvi put
objavljeno 1964., usredotočuje se na
medijske učinke koji prožimaju društvo i
kulturu, ali McLuhanova polazišna točka
uvijek je pojedinac, jer on definira medije
kao tehnološke produžetke tijela.
McLuhanovo naučavanje da je forma u kojoj
se informacija posreduje ključna za njezino
razumijevanje te da s elektroničkim
medijima svijet postaje globalno selo, trajno
je utjecalo na suvremeno proučavanje
medija.
MEDIJI

Mediji su osobito složen pojam koji, u najkraćim crtama,

označava sustave javnoga informiranja koji služe za
diseminaciju vijesti u svrhu informiranja educiranja i
zabave najširih slojeva društva.
Danas je nezamislivo pronaći čovjeka koji nije informiran od
barem jedne medijske platforme.
U komunikacijskim znanostima medij je fizičko ili
tehničko sredstvo pretvorbe poruke u signal koji se
može slati kanalom.
Suvremeni mediji udomaćili su se u ljudskoj
svakodnevici do te granice da se slobodno
može reći da moderni život bez njih ne bi bio
moguć ili bi bio sadržajno drukčiji.
Bez obzira promatra li se učinak i sadržaj knjiga
i knjižnica, novina i magazina, filma, radija,
televizije ili medija na internetu, potrebno je
promotriti komunikacijske potrebe koje su
dovele do njihove pojave, načine njihova
korištenja, tehnološku komponentu, oblike
društvene organizacije koji omogućavaju
stručnost i okvir za produkciju i distribuciju
medijskih sadržaja te pitanja javnog interesa i
normativnih odnosa .
TEORIJA MEDIJA
Masovni mediji utječu na doživljaj
stvarnosti i ljudsko shvaćanje svijeta
oko sebe.
Teoriju medija nazivamo još u i
tehnološkim determinizmom ili
medijskom ekologijom.
Marshall McLuhan protivi se tome
da su mediji neutralni.
Marshall McLuhan je tvrdio da su nam
mediji omogućili pobjedu nad vremenom i
prostorom i pružili nam mogućnost
zajedničkog doživljaja različitih događaja.

Telefon i radio postali su naše uši, ekran

televizora ili našeg kompjutera ekstenzije
su naših očiju, ali i naših tijela, omogućujući
nam da vidimo i doživljavamo puno dalje i
bolje no što to mogu naše biološke
karakteristike.
U svom je pristupu uvijek isticao ulogu
tehnologije i tehnoloških napredaka u
razvoju ljudskog društva i mijenjanju načina
na koji su ljudi do tada živjeli – od izuma
pisma do parnih strojeva, željeznice,
automobila ili računala.

‘društva su uvijek bila oblikovana više

prirodom medija kojim su njegovi članovi
komunicirali, nego samim sadržajem
komunikacije’
ČETIRI KLJUČNA DOBA
MEDIJA
1. Plemensko doba

U plemenskim zajednicama u selima u

kojima ljudi žive, kao ključni komunikacijski
alat prevladava govor.
Osim sluha, od osjetila prisutni su još i
dodir, okus i miris.
Izgovorena riječ djeluje povezujuće,
trenutačna je i daje osjećaj prisutnosti i
aktualnosti, ne može je se naknadno
koristiti ili proučavati.
2. Otkriće pisma

Nakon izuma fonetskog pisma pojedina

ljudska društva ulaze u doba pisma.
Dominira vid – oko, a taj pomak dovodi do
individualizacije jer komunikacija postaje
odvojena od komunikatora koji se ne
moraju ni sresti ni vidjeti.
Otkriće pisma i ljudska potreba da
informacije zabilježi u slijedu je ljude
naučila da svijet promatraju kroz prizmu
slijeda događaja, lanca zaključivanja logike i
razuma
3. Doba tiska

Dovodi do mehaniziranja pisanja i

pojavljivanja velikog broja istovjetnih kopija.
Ujednačenost i istovjetnost tipografskih
elemenata povlači za sobom
ujednačavanje i homogenizaciju društva i
pojavu nacionalizma.
Tisak potiče i širenje te razmjenu znanja i
informacija i zaziva industrijsku revoluciju
koja tek treba uslijediti, ali ujedno jača
izoliranost i otuđenost pojedinaca.
4. Izum električne energije

Izum električne energije dovodi do

trenutačne, ali i kontinuirane komunikacije.
Svi postaju povezani sa svima i vraćaju se u
situaciju plemenskog sela.
Sluh ponovno dobiva na važnosti, a s njim
se vraćaju i druge karakteristike
plemenskog doba, a pojavom električne
energije ono postaje globalno.
Promatrajući medije na taj način, McLuhan je svijet doživljavao kao jedno veliko globalno selo,
sa svim njegovim pozitivnim, ali i negativnim karakteristikama.
ZAKLJUČAK
Sadržaj, prema McLuhanu, nevažan je u odnosu
na način na koji je prenesen jer bez obzira čitamo
li tekst o ribolovu, vic ili poglavlje o Marshallu
McLuhanu to je uvijek tekst, za razliku od
televizijske emisije ili razgovora dvoje ljudi na iste
teme.
Smatrao je da je sadržaj svakog medija zapravo
još jedan medij te je tvrdio kako ljudi žive u
medijskom okruženju koje određuje njihovo
shvaćanje svijeta i života.
Ključna premisa McLuhanovog pristupa mediju
jest da je sam medij zapravo poruka, što bi
trebalo značiti da je u ljudskoj komunikaciji, ali i u
doživljaju svijeta i stvarnosti puno važnija sama
priroda medija od njegovog sadržaja ili načina na
koji se medij upotrebljava.
LITERATURA https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39694

https://www.marshallmcluhan.com/biography/

Teorijske postavke o medijima - definicije, funkcije i utjecaj,

Daniela Jurčić; znanstveni članak

Medium is the message, Marshall McLuhan

Komunikologija: kratki pregled najvažnijih teorija, pojmova i

principa; Darijo Čerepinko