Prof. Igor Filipčić MD. Phd.

WPA representative of Zone 9 – Central Europe

Doc.dr.sc. Vladimir Grošić

 Psihijatrija i mentalno zdravlje
TEMA
PREDAVAČI DATUM VRIJEME
PREDAVANJA
Prof. dr. sc. Igor Filipčić, Uvodno
15.30 – 17.45
dr.med. predavanje 29.09.2021.
Dr. sc. Majda Grah, dr.
Psihopatologija 15.30 – 17.45
med. 06.10.2021.

Dr. sc. Paola Presečki, dr.

Demencije 15.30 – 17.45
med.
13.10.2021.
Dr. sc. Majda Grah, dr.
Psihoterapija 20.10.2021. 15.30 – 17.45
med.

Dr. sc. Paola Presečki, dr. Poremećaji 15.30 – 17.45

27.10.2021.
med. ličnosti
 Psihijatrija i mentalno zdravlje
TEMA VRIJEME
PREDAVAČI DATUM
PREDAVANJA
Dr. sc. Majda Grah, dr. Poremećaji
03.11.2021. 15.30 – 17.45
med. prehrane
Dr. sc. Paola Presečki, dr. Anksiozni
10.11.2021. 15.30 – 17.45
med. poremećaji

Prof. dr. sc. Igor Filipčić, dr.

Shizofrenija 17.11.2021. 15.30 – 17.45
med.

Dr. sc. Davor Bodor, dr.

Ovisnosti 24.11.2021. 15.30 – 17.45
med.

Doc. dr. sc. Sandra Vuk Afektivni

01.12.2021. 15.30 – 17.45
Pisk, dr. med. poremećaji
 Mentalni poremećaji su jedan od najvažnijih
zdravstvenih izazova Europske unije

12% • 122.000.000 ljudi u Europi boluje od nekog

oblika mentalnog poremećaja 12% populacije

#1 • Depresija je najčešći mentalni poremećaj

(44.000.000 oboljelih)

#1 • mentalni poremećaji su vodeći uzrok

disfunkcije u Europi (YLD)

#3 • mentalni poremećaji su treći uzrok ukupnog

opterećenja bolestima u Europi (DALY)

• 50% kroničnih bolovanja u Europi

50% prouzročeno je afektivnim i/ili anksioznim
poremećajima

3. World Health Organization. Depression and other common mental disorders, global health estimates 2017. Available at:
http://www.who.int/mental_health/management/depression/prevalence_global_health_estimates/en/ (last accessed March 2019); 4. World Health Organization. Depression.
Available at: http://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/depression (last accessed March 2019); 5. World Health Organization. Depression in Europe facts and figures.
Available at: http://www.euro.who.int/en/health-topics/noncommunicable-diseases/mental-health/news/news/2012/10/depression-in-europe/depression-in-europe-facts-and-
figures (last accessed March 2019); 6. The Washington Post. A stunning map of depression rates around the world. Available at:
https://www.washingtonpost.com/news/worldviews/wp/2013/11/07/a-stunning-map-of-depression-rates-around-the-world/?noredirect=on&utm_term=.8d9e6c55bdde (last
accessed March 2019).
 Psihijatrija
Psihijatrija psyche - duša, iatrea - liječenje) medicinska disciplina koja se bavi
nastankom, razvojem, pručavanjem i liječenjem psihičkih poremećaja / bolesti
Psihologija: znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem ponašanja i psihičkih
procesa/funkcija

SIMPTOMI
• anksioznost • halucinacije
• poremećaj sna • kognitivno propadanje
• depresija • poremećaji ponašanja

POREMEĆAJI BOLESTI LIJEČIMO

• afektivni • sch
• ličnosti • depresija • što ?
• anksiozni • bap • kako?
• hranjenja • demencije • zašto?
• spavanja • ocd • koliko dugo?
Biologijska psihijatrija - ispituje fizičke, kemijske, neurološke uzroke psihijatrijskih bolesti
i pristupa u liječenju - psihofarmakoterapija

Psihoterapijska i psihodinamska psihijatrija naglašava psihološka značenja i biološke

instinkte kao pokretače promjena

Forenzička ili sudska psihijatrija je grana psihijatrije koja se bavi pravnim pitanjima
vezanim uz duševne poremećaje

Socijalna psihijatrija bavi kulturološkim, ekološkim i sociološkim čimbenicima koji

izazivaju, pojačavaju, produžuju neprilagođeno ponašanje ili poremećaje

Liaison – suradnokonzultativna psihijatrija se bavi suradnjom s ostalim medicinskim

stručnjacima kako bi se poboljšala dijagnostika, liječenje i vođenje bolesnika s
primarnim tjelesnim bolestima

Dječja i adolescentna psihijatrija je grana psihijatrije koja proučava duševne

poremećaje, njihovo dijagnosticiranje, prevenciju i liječenje kod djece i
adolescenata, osoba mlađih od 18 godina

Psihijatrija ovisnosti

Gerontopsihijatrija se bavi psihičkim problemima starijih osoba

 MRAČNI SREDNJI VIJEK

Društvo ima negativan stav prema duševnim

bolesnicima
Smješteni u dobro čuvane ustanove,
ograničava im se kretanje, grubo se odvajaju
od uobičajene okoline i obitelji ako su opasni,
a ako nisu prepuštani su sami sebi
 Novi vijek
Phillipe Pinel (1745-1826) tvorac
humanističke psihijatrijske revolucije
(1793. Bicetreu)

obilježena je nastojanjem da se zaštiti bolesnik,

kojem se humanije pristupa. Postepeno se
formira i liječnički stalež. Uvode se neki oblici
zaštite duševnih bolesnika.

Prva psihijatrijska revolucija počinje u doba

francuske revolucije djelovanjem psihijatra
Pinela, koji je doslovno oslobodio duševne
bolesnike iz lanaca, 1793.g.

Medicinsko osoblje tog vremena educira se

upoznavanjem opisa kliničkih slika pojedinih
duševnih bolesti.
POVIJEST PSIHIJATRIJE
Emil Kraepelin ( 1856-1926)- prva
moderna klasifikacija duševnih
Franz Mesmer (1734- Guilliaume Douchenn (1806-1875)
bolesti (1901.)
1815) naučava o hipnozi, prvi je opisao neurološke
okultizmu i animalnom bolesti, uveo elektroterapiju Bleuler uvodi pojam shizofrenije
magnetizmu živčanih bolesti Morel (1809-1873) studije o geniju
Jean Martin Charcot (1825-1893)- ludilu i zločinu, smatraju da su
Samuel Hahmemann
istraživanja o histeriji duševne bolesti degenerativni
(175-1843) osnivač
procesi
homeopatije Griesinger (1817-1868) – duševne
Moritz Romberg ( 1795- bolesti su bolesti mozga
1873)- autor prvog Westphal (1833-1890), Meynert Sigmund Freud (1856-1936)
prikaza živčanih bolesti (1835-1882) i Wenicke (1848-
1905), istražuju neuropatološke Alfred Adler (1870-1937)
osnove duševnih poremećaja Karl Gustav Jung (1875-1961)

Ugo Cerleti & Bini ECT

elektrokonvulzivna terapija (1938)

POVIJEST PSIHOFARMAKOLOGIJE
Započinje 1903.g. otkrićem barbiturata
klorpromazin (Largactil) .- prvi antipsihotik 1952 - Deniker, Delay
imipramin – prvi antidepresiv onalazi R.Khun 1957.
klordiazepoksid – prvi benzodiazepin 1957
haloperidol – 1958
risperidon – 1993
klozapin Leponex – 1956/1972
 Shizofrenija je
neurorazvojna
neurotoksična
poligenetska
neuropsihoendokrinološka
imunološka
bolest ili skupina bolesti
raznolike fenotipske ekspresije
s nizom neuroanatomskih i
neurobiokemijskih promjena u mozgu
obilježena heterogenim tijekom i ishodom
te praćena stigmom
radnom, socijalnom i
kognitivnom disfunkcijom
120
Nassrallah, Tendon, Keshavan 2011, Carpenter 2018 teorija i hipoteza
 socijano i profesionalno
funkcioniranje

autonomija
kvaliteta života
samostalan život

Cilj liječenja Oporavak

djelomičan Remisija relapsi

odgovor sprečavanje progresije bolesti i daljnja prekid uzimanja th.
oštećenja

rezistencija
Nove epizode bolesti
shizofrenija

odgovor na liječenje 90% povlačenje simptoma

Akutna psihotična epizoda

 Broj oboljelih od depresije kontinuirano raste….

322.000.000 oboljelih od 19% porast broja oboljelih u

depresije u svijetu samo 10 godina
330

milijun
310
29,19;
9% 290
66,21; 21% 40,27;
270
12%
250
2005 2015
Broj oboljelih
52,98; 16%
85,67; 27%

48,16; 15%
• 322.000.000 oboljelih od depresije u svijetu
• 4,4% svjetske populacije
Afrika Europska regija
Istočni Mediteran Američka regija • Žene češće obolijevaju od depresije; omjer
JI Azija Zapadno-pacifička regija oboljelih žena u odnosu na muškarce iznosi
od 1,5:1 do 2:1
1. Depression and Other Common Mental Disorders: Global Health
Estimates. Geneva: World Health Organization; 2017. Licence: CC BY-NC-
SA 3.0 IG8. Lehtinen V, Joukamaa M. Epidemiology of depression:
• Prevalencija depresivnih poremećaja varira
2. Lehtinen V, Joukamaa M. Epidemiology of između 2 i 10% ovisno o promatranoj
depression:
prevalence, risk factors and treatment situation.
populaciji
Acta Psychiatr Scand Suppl. 1994;377:7-10.
 Depresija

• depresija je više od poremećaja raspoloženja ... glavni uzrok disfunkcionalnosti i

samoubojstava na globalnoj razini

U 2010. godini trošak liječenja > 90 milijardi eura u Europi

• Reaktivna depresija - reakcija pojedinca na neku katastrofu ili ozbiljni gubitak,

smrt ljubljenog, gubitak prihoda, gubitak zdravlja ili prestanak važnog odnosa

• Maskirana DEPRESIJA
• skrivena tjelesnim simptomima
• alkoholom – 2 bolesti, agresivno ponašanje - nasilje

WHO, October 2012 J. Olesen, et

3-4x češća u kroničnih tjelesnih bolesnika u odnosu na opću populaciju al. Eur. J. Neurology. 2012 EMA.
Guideline on clinical investigation
of medicinal products in the
zanemaruje se....prekasno prepoznaje…i neadekvatno liječi treatment of depression NICE
guidelines on the treatment and
financijsko opterećenje za pojedinca i za društvo management of depression in
adults. 2009
 Simptomi depresije – bolest s tisuću lica
• oštećenje memorije i
• sniženo raspoloženje /tuga koncentracije
• anksioznost • zaboravljivost
• krivnja • učestalo
• osjećaj bespomoćnosti samooptuživanje
• iritabilnost • smanjena sposobnost
• gubitak interesa planiranja
emocionalni kognitivni • konfuznost

• plačljivost
• nemogućnost donošenja
odluka
• socijalno povlačenje
• zanemarivanje higijene
• psihomotorna usporenost
• motorička uznemirenost
• razmišljanje o smrti i
suicidalnost
ponašajni tjelesni • kronični umor
• manjak energije
• previše ili premalo sna
• sniženje ili porast TT
• gubitak motivacije
• neobjašnjivi bolovi
• zlouporaba
psihoaktivnih tvari
Depresija je životno ugrožavajuća bolest
Srčani udar karcinom HIV Demencije Depresija
Potencijalno
životno
ugrožavajuća

Stigma

Značajno zahvaća
mlađu populaciju

Uzrokuje
invalidnost

Kompleksan
razvoj novih
lijekova

Depresija je vodeći uzrok hospitalizacija u žena

• jedan od vodećih uzroka bolovanja
• jedan od vodećih uzroka invaliditeta i
prijevremenog umirovljenja
• jedan od vodećih uzroka indirektnog
troška za zdravstveni sustav
• vodeći uzrok suicidalnog ponašanja

15
Dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o internetu i video-igricama
10 travnja 2017 godine. U Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ u Zagrebu otvorena je Dnevna
bolnica za liječenje ovisnosti o internetu i video-igricama u kojoj se oboljeli ne hospitaliziraju već ...
 Integrativna psihijatrija
nema
podjela
Cjelovit psihijatrijski pristup
personalizirana farmakoterapija
• personalizirana psihoterapija
• grupni oblici psihoterapija
• rehabilitacija
• resocijalizacija
• edukacija
• zdravstvenih djelatnika
• bolesnika
• obitelji
edukacija – provodi PB SvI
 Kronični psihijatrijski bolesnici
 mortalitet je 2 do 3 puta veći nego u općoj populaciji
 žene oboljele od shizofrenije žive 12 godina kraće
 muškarci oboljeli od shizofrenije žive 15 godina kraće
 vodeći uzrok smrti su ishemičke bolesti & karcinomi
 kasno i neadekvatno prepoznavanje i liječenje tjelesnih bolesti

Schizophrenic patients use less than

general population
• general medical services
• coronary revascularization
• standard diabetes care
• antihypertensive medication
• lipid-lowering medication

N=8227
 Potencijalni faktori visoke prevalencije
komorbidnih tjelesnih bolesti u shizofrenih bolesnika

neadekvatna zaštita/osiguranja
smanjen /otežan pristup liječenju
nezadovoljavajući tretmani/liječenje
nezaposlenost okolina
psihotični simptomi
negativni sy./ opća slabost
kognitivni simptomi
motorički simptomi
izolacija

životni stil shizofrenija

pušenje
antipsihotici/nuspojave
zlouporaba lijekova
povećanje tjelesne težine,
droge dijabetes
alkohol hiperprolaktinemija
loša prehrana/debljina kardiološke nuspojave
ne vježbaju/ slabo se kreću

Figure 2. Number of previous psychiatric hospitalizations by
number of chronic somatic and psychiatric comorbidities;
error lines represent 95% confidence intervals (n=301)
• uzorak 301 shizofreni bolesnik
• 2 ili više komorbiditeta – značajno veći broj
psihijatrijskih rehospitalizacija
• pravovremenim otkrivanjem i liječenjem
komorbiditetnih bolesti bolja klinička slika sch
• integrativni pristup – u kliničkoj praksi
 Usporedba prevalencije kroničnih tjelesnih bolesti i kroničnih
tjelesnih multimorbiditeta u psihijatrijskih bolesnika i opće
populacije

GEP n=837, SSD n=1060

 značajno veća
prevalencija u grupi
psihijatrijskih
bolesnika

CPI (chronic physical illnesses), CPM(chronic physical multimorbidity);

PP (psychiatric population), GEP (general population)
Filipčić et al. J Psychosom Res.
2018.
Laboratorij za transkranijalnu
magnetsku stimulaciju-TMS – 2015g.

rTMS- 8 coil Deep rTMS- H coil

Deep TMS Standard TMS

Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) je
neinvazivna metoda stimulacije mozga - kojom
izazvamo ekscitaciju ili inhibiciju neurona korteksa
velikog mozga – snagom 3 T (tesla)

Pulsni generator stvara magnetsko polje u zavojnici koje

prolazi kroz lubanju, likvor (magnetskom indukcijom
pokreće se gibanje elektrona) i izaziva sekundarno
električno polje u mozgu
• uzorak 93 MDD bolesnika
• ozbiljnih nuspojava nije bilo /glavobolja, mišićna
napetost, 9 niije završilo
• Nakon 4 tjedna rTMS u kombinaciji s FT i PT
značajno učinkovitija u odnosu na kontrolnu
skupinu MDD bolesnika samo na standardnoj
farmako i psihoterapiji
 Učinak na pojedine
dimenzije bolesti

poteškoće somatski
depresivnost anksioznost simptomi
spavanja

H1 vs 8-coil p=0,012 p>0,999 p=0,021 p=0,086

H1 vs kontrola p<0,001 p<0,001 p<0,001 p<0,001
8-c vs kontrola p=0,461 p<0,001 p=0,009 p<0,001
www.pbsvi.hr filipcic555@gmail.com
igor.filipcic@pbsvi.hr