Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Odjel za informacijsko-komunikacijske tehnologije

FILIP JURMAN

PRIMJENA GRAFOVA (EULER I PROBLEM SEDAM MOSTOVA KENIGSBERGA)

Seminarski rad

Pula, travanj 2019. godine

 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za informacijsko-komunikacijske tehnologije

FILIP JURMAN

PRIMJENA GRAFOVA (EULER I PROBLEM SEDAM MOSTOVA KENIGSBERGA)

Seminarski rad

JMBAG: 0303025769, izvanredni student

Studijski smjer: Informatika, diplomski

Kolegij:Struktura podataka i algoritmi

Mentor: doc. dr. sc. Tihomir Orehovački

Pula, travanj, 2019. godine

SADRŽAJ
1. UVOD............................................................................................................................................................ 1

2. PRIMJENA GRAFOVA............................................................................................................................. 2

2.1 Vrste grafova i pojmovi................................................................................................................. 2

2.2 Problem sedam mostova Kenigsberga................................................................................... 4

2.3 Eulerovo rješenje............................................................................................................................. 5

2.3.1 Eulerov graf................................................................................................................................... 7

2.3.2 Eulerov teorem............................................................................................................................ 8

2.4 Fleuryjev algoritam i rješenje Eulerovog problema..........................................................9

ZAKLJUČAK....................................................................................................................................................... 10

Popis literature............................................................................................................................................... 11

Internet izvori:................................................................................................................................................ 11
 1. UVOD

Situacije iz stvarnog svijeta mogu se konvencionalno opisati dijagramom koji

sadrži set točaka i linija koje spajaju određene parove točaka, takav dijagram predstavlja
graf. Grafovi služe pri kvalitetnom shvaćanju problema u svrhu reduciranja na
manje/jednostavnije probleme, te samim time i rješavanjem istog. Primjena takvih
grafova obuhvaća široku lepezu od molekularne strukture u kemiji, modelu podataka i
strukturi u računalnim mrežama i u programiranju, prometu u geoinformacijskim
sustavima, opterećenja i nosivosti prilikom proračuna u građevini, brodogranji,
strojarstvu itd.
Matematika igra posebnu ulogu u različitim ljudskim disciplinama. Posebna
grana matematike koja se bavi grafovima i strukturi modela zove se Teorija grafova te se
njen začetak smatra objavom rješenja „Problem mostova Kenigsberga“ 1735. godine sa
strane Leonharda Eulera (1707-1783) u časopisu „Commentarii Academiae Scientiarum
Imperialis Petropolitae“. Takav problem doveo je do koncepta Eulerov graph, eulerova
putanja. Problem mostova dokazan je nerješiv 1741. Iako je problem smatran
trivijalnim, uspješno rješenje je nemoguće, Euler je prvi matematičar koji je uz pomoć
teorije grafova objasnio zašto i je nemoguće.1

Slika 1: Prikaz grada Kenigsberga

Izvor: Vennamaneni, A.; The Seven Brigdes of Konigsberg-Euler's solution, ppt

1
Kopić, M.,Klobučar, A.; Mostovi Kaliningrada nekad i sada, OSJEČKI MATEMATIČKI LIST 7, Odjel za
matematiku, Osijek, 2007., str. 33.-34

1
 2. PRIMJENA GRAFOVA

Strukturu grafova sačinjavaju čvorovi predstaljeni kao vrhuvi i linije

predstavljene kao grane između čvorova. Kod geoinformacijskih sustava, grafovi
predočuju fizičke mreže kao što su cijevovodi, kanalizacija, dalekovodi itd.

Definicija grafa: Graf G sadrži set objekata V = {v 1, v2, v3,...} nazvanim čvorovima i
drugi set E = { e1, e2, e3,...} čiji se elementi nazivaju bridovi (također zvanim linijama i
lukovima). Set V(G) se naziva čvorišnim setom G i E(G) se naziva rubni set. Uobičajeno je
da se graf zapisuje u obliku G = (V, E).2

Jedna od kasnijih primjena javlja se sredinom 19. stoljeća prilikom analize električnih
mreža, g. Kirchhoff u članku objavljuje kako koristeći se pojmovima teorije grafova
omogućuje da se osnovni zakoni kao što su I i II Kirchhoffovi zakoni o raspodjeli struja
primjene.3

2.1 Vrste grafova i pojmovi

Također je uobičajeno u teoriji grafova vrhove označavati malim slovima u i v, a

bridove malim slovima e i f gdje se pri tome e = {u, v} označava brid koji spaja vrhove ili
čvorove u i v, kraće zapisano e=uv. Kako je vidljivo na slici 2 vrhovi A i B su susjedni ako
postoji brid e = AB, dok za bridove e i f vrijedi da su susjedni jedino ako postoji vrh koji
je njima zajednički. Put u grafu G je konačan niz bridova u kojemu su svaka dva brida
susjedna, vrhovi su im različiti osim eventualno početnog i krajnjeg vrha. Put se može
označavati kao v1 -> v2 -> v3 ... -> vn .4

2
D. Galac, Izrada multimodalnog planera putovanja za područje grada Zadra, Sveučilište u Zagrebu,
Fakultet Prometnih znanosti, Zagreb, 2015., str. 8
3
Mateljan, et al., Teorija grafova i linearno programiranje, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, 2015., str. 1.
4
op. cit., str. 8-9
 Slika 2: Primjer grafova
Izvor: Mateljan, et al., Teorija grafova i linearno programiranje, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, 2015.,
str. 1.

Šetnja predstavlja ograničen broj alternativnih sekvenci čvorova i bridova gdje počinju i
završavaju sa čvorovima gdje a) svaki brid u sekvenci spaja vrhove koji ga prethode i
slijede ga u nizu, tj pruža mogućnost ponavljanja, dok b) niti jedan brid se ne pojavljuje
više od jednom u sekvenci. Na slici 3 prikazani graf služi kao primjer definiranja šetnje,
v2e4v6e5v4e3v3 i v1e8v2e4v6e6v5e7v5 predstavljaju šetnje.

Slika 3: Primjer grafa 2

Izvor: C. Vasudev, Graph Theory with Application, New Delhi, New Age International Ltd., 2006 ,str. 57
U šetnji, čvorovi se mogu ponoviti više puta.U otvorenoj šetnji gdje se niti jedan čvor ne
ponavlja naziva se jednostavni put ili elementarni put. Zatvorena šetnja sa barem jednim
bridom i istim početnim i krajnjim čvorom naziva se ciklus ili kružni put. Na slici 3,
v6e5v4e3v3e2v2 prikazuje put, a v5e7v5e6v6 prikazuje otvorenu šetnju no ne i put, dok
v1e1v2e8v7e9v1 predstavlja stazu.
Broj bridova u šetnji naziva se duljina, budući da su staze i putevi šetnje, duljina puta
označava broj bridova na putu dok duljina ciklusa označava broj bridova u ciklusu.5

Orijentirani ili usmjereni grafovi predstavljaju grafove u kojima su grane tj.

bridovi označeni sa strelicom koja označava orijentaciju u vezi između dva brida. S toga

5
C. Vasudev, Graph Theory with Application, New Delhi, New Age International Ltd., 2006, str. 56.-58.
može se zaključiti da je usmjereni graf uređena trojka G = (V,E, ϕ) gdje je V= V(G)
neprazan skup čiji elementi predstavljaju čvorove, E=E(G) predstavlja skup usmjerenih
bridova, a funkcija ϕ predstavlja funkciju icidencije s kojom se svakom bridu e iz E
pridružuje uređeni par (u,v), gdje je u početni vrh, a v je krajnji vrh od e. Neorijentirani
grafovi ne sadrže strelicu orijentacije bridova pri čemu se podrazumijeva da postoji veza
u oba smjera tj. dva smjera se smatraju različitim bridovima.6 Slika 4 prikazuje
neorijentirani graf (lijevo) i orijentirani graf (desno).7

Slika 4: Neorijentirani i orijentirani graf

Izvor: B. Amina, et al., Teorija grafova. Osnovni pojmovi u teoriji grafiva. Primjena teorije grafova u
prometu – Seminarski rad - , Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, 2014., str. 2.

2.2 Problem sedam mostova Kenigsberga

Jedan od najpoznatijih problema u teoriji grafova kao i standard za buduće knjige u

tom području. Sedam mostova Kenigsberga, danas poznatim kao Kalinjingrad, smješten
je na Baltiku između Litve i Poljke. Rijeka Pregolya prolazi kroz Kenigsberg te se u
unutrašnjosti grada rijeka razdvaja, to razdvajanje stvara mali otok unutar grada, kako
bi se svi kopneni dijelovi i time se omogućilo prometovanje, prvotno je izgrađeno sedam
mostova.

6
T. Carić, Optimizacija prometnih procesa, Fakultet prometnih znanosti; Sveučilište u Zagrebu, 2014., str.
5
7
 Slika 5: Kenigsberg i mostovi
Izvor: St. Clair, N.; Graph Theory Problems, Berkeley Math Circels, 2015, str. 1

Slika 5 prikazuje Kenigsberg (lijevo) i istaknutih sedam mostova (desno). Kako bi se

stanovnici zabavili izmislili su igru u kojoj trebaju prijeći preko svih sedam mostova
jednom tj. bez ponavljanja, pritom za dodatan izazov bio je da im je početna i krajnja
točka jednaka. 8

2.3 Eulerovo rješenje

Na problem sedam mostova odazvao se Leonhard Euler koji iznaša pretpostavka

da je izbor puta nebitan, nego je potrebno slijedno prijeći mostove. Takva pretpostavka
omogućuje da se uklone nepotrebna svojstva poput važnosti izbora početnog mosta.
Čvorom su predstavljane sve kopnene površine, dok su bridovi predstavljeni kao
mostovi time tvoreči matematičku strukturu spomenutog grafa. Do dolaska na čvor
mora biti preko brida tj mosta, tako da tokom šetnje po grafu, broj dolaska na čvora, a da
nije finalni čvor jednak je broju puta kada seizlazi s čvora, tako da broj mostova koji
dodiruju kopno mora biti paran ako se mos t želi prijeći samo jednom. Polovina mostova
biti će prijeđena kada se ide od kopna, dok će druga polovina biti prijeđena kada se ide
prema kopnu, s time da je broj mostova neparan nemoguće je prijeći sve mostove samo
jednom. Euler je dao negativan odgovor prikazavši ovisnost stupnja čvora i šetnje po
grafu gdje se brid koristi samo jednom. Takva šetnja moguća je ako je graf spojen i ako
nula ili dva čvora imaju neparan stupanj. Eulerova šetnja ostvariva je ako je počinje i
završava na čvoru s neparnim stupnjem. Takvim negativnim odgovorom Euler postavlja
8
A. Bellew, Solving the Kö nigsberg Bridge Problem, IB Mathematics HL, Internal Assessment,2017.,str 1.
temelje teorije grafova. 9

Slika 6: Eulerov graf

Izvor: DeLaunay, M., Crossing the Bridges: Eulerian Graph Theory, 2010. str. 5
Graf na slici 6 prikazuje Eulerov graf u kojem dokazuje kako je moguže izvesti obilazak
kada u sustavu ne postoji niti jedan čvor koji ima neparan stupanj tj ako ispunjava uvjet
za Eulerov krug. Na slici 6 prikazano je kako graf sadrži paran broj čvorova s neparnim
brojem stupnjeva (sedam mostova) tako da uvjet za Eulerov krug nije ispunjen. Ako
početna točka nije ujedno jednaka krajnjoj točci, takvom prilagodbom problema, stvara
se mogućnost Eulerove staze. Uvjet za postojanjem takve staze proizlazi ako i samo ako
graf sadrži dva čvora neparnog stupnja s uvjetom da su oni početna ili krajnja točka ili
graf nema čvorove neparnog stupnja, pošto takvim načinom ne poštuje se pravilo
problema, rješenja nema.10 Ali s time je formirano tri zaključka.

1. Ako je kopno povezano neparnim brojem mostova sa drugim kompnom onda

kružno putovanje koje prelazi svaki most točno jednom je nemoguće.
2. Ako za dva kopna broj mostova je neparan, tada putovanje koje prelazi svaki
most jednom moguće je ako je putovanje započeto u jednom, a završava na
drugom kopnu s neparnim brojem mosta.
3. Putovanje može početi i završiti na istom kopnu ako je broj mostova što spaja
kopna paran.11

2.3.1 Eulerov graf

9
A. Marjanović, Problem sedam mostova Koeningsberga, Zavrpni rad, Sveučilište u Splitu; Prirodoslovno-
matematički fakultet, 2012., str. 13.
10
I. Komar, ZIS i teorija grafova, Seminarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike
Varaždin, 2011., str. 6
11
A. Begović, et al., Teorija grafova. Osnovni pojmovi u teoriji grafova. Primjena teorije grafova u prometu.,
Univerzitet u Sarajevu, 2014., str. 22.
 Zatvorena šetnja na grafu G koja sadrži sve rubove grafa G naziva se Eulerovom
linijom, dok graf koji sadrži Eulerovu liniju naziva se Eulerov graf. Budući da su šetnje
uvijek povezane, Eulerova linija sadrži sve bridove grafa, stoga Eulerov graf spojen je za
sve osim izoliranih čvorova koje graf može sadržavati tj graf mora sadržavati zatvorene
krugove između čvorova(slika 7), također ne-Eulerov graf može biti i Super-Eulerski
graf ukoliko sadrži Eulerski podgraf.
(slika 9).12

Slika 7: Eulerov graf sa povezanim čvorovima (a) i ne-Eulerov graf (b)

Izvor: Internet izvor: 3. Eulerian and Hamiltonian Graphs
http://compalg.inf.elte.hu/~tony/Oktatas/TDK/FINAL/Chap%203.PDF, pristupljeno 30.03.2019

Graf G može biti pod-Eulerskim grafom ako i samo ako graf G nije upotpunjen
bipartitnim grafom. Bipartitni graf je graf kojem se vrhovi mogu podijeliti na dva skupa
pri tome da sve veze iz jednog skupa prelaze u drugi. Slika 8 prikazuje bipartitni graf.

Slika 8: Bipartitni graf

Izvor: http://wiki.xfer.hr/grafovi_matching/

12
Internet izvor: 3. Eulerian and Hamiltonian Graphs
http://compalg.inf.elte.hu/~tony/Oktatas/TDK/FINAL/Chap%203.PDF, pristupljeno 30.03.2019.
 Slika 9 Super-Eulerski graf

Budući da graf G sadrži trokut ima zatvorenu šetnju. Graf W spada pod najdulju
zatvorenu šetnju u grafu G, tada W obuhvaća i Eulerski podgraf G. Ukoliko ne, postoji da
v nije element W i v je susjedan čvoru u u W, uv pripada trokutu uvw, a ako niti jedan
brid takvog trokuta ne pripada grafu W, onda je W unija skupa {uv, vw, wu} koja sadrži
šetnju dulju od grafa W. Ako je uw element od W onda je (W – uw) U {uv, vw} što čini
zatvorenu šetnju dulju od W. Takva kontradikcija dokazuje da W obuhvaća zatvorenu
šenjtu grafa G.13

2.3.2 Eulerov teorem

Ako i samo ako su svi vrhovi parnog stupnja neprazni povezani graf je Eulerov
graf. Kako je dokazana Eulerova tura, onda će svaki vrh u koji se uđe dati mogućnost
izlaza što znači da su stupnjevi svih bridova parni brojevi. Pretpostavka da je pseudograf
povezan te da su svi vrhovi parnog stupnja, neka je v vrh u grafu. Ako ima vrh ima i petlji
koje treba slijediti bez ponavljanja. Ako je broj vrhova u grafu barem jednak dva, postoji
barem jedan vrh v1 s kojim se povezuje. Nakon obilaska svih petlji ili bridova u vrhu v1
prelazimo na vrh v2 . Pri svakom dolasku u novi vrh, obilaze se sve petlje, a onda se
potom izlazi iz vrha, te je uvijek moguće izaći iz vrha u kojeg se i ulazi, ako je stupanj
svakog vrha paran broj. Uz pretpostavku da je tura C1 zaokružena, moguće je vratiti se u
vrh v i ako su svi bridovi obiđeni zatvoren je krug. Ukoliko to nije moguće Eulerova tura
je nepostojeća pa se izbacuju iz grafa C1 svi bridovi koji su izolirani. Ako imamo graf G 1

13
Internet izvor: 3. Eulerian and Hamiltonian Graphs
http://compalg.inf.elte.hu/~tony/Oktatas/TDK/FINAL/Chap%203.PDF, pristupljeno 30.03.2019.
koji je graf G bez grafa C1 i postupak se ponovi. Graf G povezan je sa grafom G1 i C1 sa
zajedničkim vrhom u, onda se iz vrha u kreće u turu C u G 1 koja je kombinirana sa
prethodnom turom, tako da se onda kreće u v i vraća u u, gdje se nastavlja sa turom C1.
Tako se stvara tura C2 koja sadrži više uključenih bridova od ture C1, te se postupak
ponavlja dok se ne iscpre svi vrhovi i bridovi iz konačnog grafa G.14

2.4 Fleuryjev algoritam i rješenje Eulerovog problema

Fleuryjev algoritam koristi se za pronalaženje Eulerove ture tako da konstruira

Eulerovu stazu iz jedne točke pri odabiru sljedećeg koraka bira vezni brid neprijeđenog
podgrafa. Za ulaz se koristi povezani graf G ( V,E) koji sadrži sve bridove parnog stupnja,
a za izlaz daje Eulerovu turu u grafu G.15
Fleuryjev algoritam uspostavljen je tako da pruža metodu za pronalaženje Eulerove
staze unutar grafa tako da pretražuje je li graf eulerov, polu ili nijedno. Ukoliko postoje
nema neparan broj čvorova, počinje iz bilo kojeg čvora, ukoliko postoji dva čvora koja
imaju neparan broj bridova, počinje se iz jednog, a završava u drugome. Prate se bridovi
kojima se kreće kako bi se izbjeglo ponavljanje. Ukoliko most postoji onda se prelazi
preko njega tek kada su svi ostali bridovi prijeđeni na jednoj strani.16

Slika 10: Graf koji sadrži most

Izvor: DeLaunay, M., Crossing the Bridges: Eulerian Graph Theory, 2010. str. 5

14
B. Divjak, et al., Diskretna matematika s teorijom grafova, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta
u Zagrebu, Varaždin, 2005., str. 202.
15
Ibidem, str. 214.
16
DeLaunay, M., Crossing the Bridges: Eulerian Graph Theory, 2010. str. 5
ZAKLJUČAK

Eulerov uspjeh pri rješavanju problema Sedam mostova dovelo je do postavljanja

temelja jednog novog znanstvenog područja. Primjena teorije grafova mijenja tok ne
algebarske i geometrijske problematike u matematici.
Popis literature

1. Begović, A., et al., Teorija grafova. Osnovni pojmovi u teoriji grafova. Primjena
teorije grafova u prometu., Univerzitet u Sarajevu, 2014., str. 22.
2. Bellew, A., Solving the Kö nigsberg Bridge Problem, IB Mathematics HL, Internal
Assessment,2017.,str 1.
3. Carić, T., Optimizacija prometnih procesa, Fakultet prometnih znanosti;
Sveučilište u Zagrebu, 2014.
4. DeLaunay, M., Crossing the Bridges: Eulerian Graph Theory, 2010.
5. Divjak, B., et al., Diskretna matematika s teorijom grafova, Fakultet organizacije i
informatike Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin, 2005.
6. DeLaunay, M., Crossing the Bridges: Eulerian Graph Theory, 2010.
7. Galac,, D., Izrada multimodalnog planera putovanja za područje grada Zadra,
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet Prometnih znanosti, Zagreb, 2015.
8. Komar, I., ZIS i teorija grafova, Seminarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet
organizacije i informatike Varaždin, 2011.
9. Kopić, M.,Klobučar, A.; Mostovi Kaliningrada nekad i sada, OSJEČKI
MATEMATIČKI LIST 7, Odjel za matematiku, Osijek, 2007.
10. Marjanović, A., Problem sedam mostova Koeningsberga, Zavrpni rad, Sveučilište
u Splitu; Prirodoslovno-matematički fakultet, 2012.
11. Mateljan, et al., Teorija grafova i linearno programiranje, Elektrotehnički fakultet
u Sarajevu, 2015.
12. Vasudev. C., Graph Theory with Application, New Delhi, New Age International
Ltd., 2006.

Internet izvori:
13. Internet izvor: 3. Eulerian and Hamiltonian Graphs
http://compalg.inf.elte.hu/~tony/Oktatas/TDK/FINAL/Chap%203.PDF, pristupljeno
30.03.2019

11
Popis slika

12