PITANJA ZA II PARCIJALU – ZAŠTITA

1. Faktori koji utiču na šumski požar (na povećanje i širenje)?

Faktori koji utiču na šumski požar su:

- Vrsta drveća, podmladak, obrast tla (gorivi materijal)
- Sadržaj vlage u gorivom materijalu
- Uticaj vjetra
- Konfiguracija terena (reljef)
- Oblik obrasta
- Tlo
- Šumski pokrov tla

2. Na kojim principima je zasnovan pravilnik o zaštiti šuma od požara?

- Princip stručnosti i dosljednosti u obavljanju poslova zaštite šuma od

požara
- Princip integralnog pristupa u zađtiti šuma od požara
- Princip preventivnog djelovanja u zaštiti šuma
- Uvažavanje zakonskih okvira
- Modernizacija protivpožarne opreme u službi zaštite šuma od požara
- Pravovremena sanacija opožarenih površina

3. Mjere borbe protiv glodara?

Preventivne:
- Šumsko-uzgojne, ovim mjerama se ne vrši direktno suzbijanje glodara
nego se unutar sastojine stvaraju uvjeti koji malo ili nikako ne odgovaraju
naseljavanju štetnih glodara.
Represivne:
- Mehaničke (kopanje zaštitnih jaraka, postavljanje lovnih posuda,
klopke...)
- Hemijske : rodenticidi
- Biološke (paraziti, predatori, patogeni mikroorganizmi)
Bitno je utvrditi vrstu, gustoću populacije, poznavati biologiju i ekologiju vrsta
radi utvrđivanja metode suzbijanja.

4. Leptospiroza-ekosistem?

Inficirane životinje izbacuju patogene leptospire putem urina, patogeni

prežive dosta dugo i akodospiju u vodu kontaminiraju je zbog svoje velike
pokretljivosti u vodi. Osobito su ugrožene stagnirajuće vode. U novog
domaćina mogu ući oralnim putem usljed kontaminiranja vode.
 Preventivne mjere borbe se ogledaju u suzbijanju štetnih glodara kao
vektora ove bolesti, izbjegavanjem kupanja u stagnirajućim vodama te
dezinfekcija vodenih površina.. LEPTOSPIROZA: Bakterijska infekcija
od koje obolijevaju i životinje i ljudi, Simptomi koji se mogu javiti su:
visoka temperatura, glavobolja, bolovi u stomaku, Kod neliječenih
bolesnika može doći do oštećenja bubrega, upale moždanih ovojnica.

5. Štetni uticaji požara na atmosferu?

Ovisno od materijala koji je zahvaćen požarom oslobađaju se razni štetni gasovi

koji negativno utiču na prirodni sastav gasova u atmosferi. To su prije svega :
CO2, CO, metan, Sox,Nox i drugi štetni plinovi. Pored ovoga usljed požara se
povećava oblačnost, dolazi do smanjenja zračne vlage, zmanjenja vidljivosti i sl.
Štetni uticaji požara na atmosferu su još uvijek više lokalnog karaktera ali
ukoliko se nastavi povećavati broj požara kod nas i u svijetu usljed uništavanja
velikih šumskih prostranstava doći će do povećanja nivoa CO2 u atmosferi a do
redukcije O2+kisele kiše.

6. Integralna zaštita šuma od požara?

Pod borbom protiv požara podrazumjevamo sve mjere preventivnog karaktera

koje se provode u cilju sprečavanja požara i one djelatnosti na pripremi gašenja
požara. Konačno tu su i represivne mjere koje podrazumjevaju sav rad i sredstva
na gašenju požara od trenutka kad je on otkriven i na kraju se provode mjere
poslije požara. Preventivne mjere su: zakonske mjere, edukacija, mješovite
sastojine, uklanjanje lako zapaljivog materijala, ...

7. Presudni faktor za štetno djelovanje sitnih glodara?

Presudni faktor za štetno djelovanje sitnih glodara je njihovo prenamnoženje

koje je uslovljeno brojnim biotskim i abiotskim faktorima:
- Obilje hrane
- Zaklon
- Povoljni klimatski uslovi
- Smanjen broj prirodnih neprijatelja i bolesti
- Stanje unutar populacije
- Prirodna kulminacija brojnosti itd.

8. Metode utvrđivanja brojnosti?

Da bi se mogla predvidjeti šteta koju čine mišoliki glodari nužno je utvrditi
brojnost njihove populacije. Tri su glavne skupine metoda utvrđivanja gustine
populacije mišolikih glodara:
a) Primarne ( životinje se uzorkuju za tačno određene površine). Tu spadaju
metoda minimalnog kvadrata, metoda ponovnog ulova i Y metoda.
b) Sekundarne ( uzorkovanje za nepotpuno definirane površine). Tu spadaju
metoda linearnog transekta
c) Tercijarne (nema uzorkovanja gustoća se određuje preko tragova
aktivnosti) brojanje aktivnih rupa na jedinicu površine, analiza tragova,
prisutnost izmeta na terenu i sl.
d)
9. Mjere protiv voluharice?

Voluharice čine štete uglavnom na kori i korijenu mladih biljaka te se mjere

protiv ovih štetočina moraju usmjeriti prvenstveno na zaštiti mladih biljaka
dobrim šumsko-uzgojnim mjerama. Osobito Rubus sp vrste povoljno djeluju na
povećanje populacije voluharice, treba provesti mjere kako bi se suzbio štetni
korov. Takođe nužnije su mjere obrade zemljišta osim toga možemo koristiti
razne repelente, potencirati prirodne neprijatelje kao i druge biološke mjere te
rodenticidi.

10. Mjere protiv miša?

Miševi uglavnom oštećuju sjeme pa se preventivne mjere zaštite mogu

zasnivati na primjeni repelenata koji odbijaju miševe. Uklanjanjem
drvenih ostataka i povećanjem stepena skola možemo uticati na smanjenje
populacije Apodemu flavicollis, a uklanjanjem korovskih biljaka možemo
znatno reducirati prisustvo Apodemus sylvaticus. Također pomoće i
obrada zemljišta, kopanje zaštitnih jaraka, upotreba raznih vrsta klopki,
zatim razne biološke mjere borbe, te upotreba rodenticida. Suzbijanje
štetnih glodara se može postići i tretiranjem ženki prije i poslije okota
steroidima koji uzrokuju sterilnost.

11. Uzroci požara?

Uzroci požara su brojni i veoma su promjenljivog karaktera. Požare mogu

uzrokovati prirodni činioci ili čovjek. Prirodni činioci se manifestuju udarom
munje ili spontanim spaljivanjem te se kao takvi ne mogu spriječiti. Sve ostale
požare oko 90% za naše uslove uzrokuje čovjek te se kao takvi mogu spriječiti.
Čovjek uzrokuje požare:
- Željeznice
- Požari koje izazivaju pušači
- Požari uzrokovani industrijskim postrojenjima
 - Vodovi struje visokog napona
- Požar može nastati i kad vatra pređe sa zapaljenih objekata na šumu

12. Vrste lavina?

- Lavine sa prhkim snijegom

- Lavine sa tvrdim snijegom
- Lavine rastresitog stanja

4. Mjere protiv požara?

Preventivne:
- Dobri kadrovi
- Obučena politika stanovništva i turista
- Formiranje osmatračko dojavne službe
- Formiranje službe za zaštitu od požara
- Formiranje i osposobljavanje interventnih grupa šumskih radnika
- Odgovarajuća izgradnja obrasta
- Uredno poslovanje šumom
- Protupožarne prepreke
- Nadzor
- Propaganda
Mjere za brzo otkrivanje požara:
- Osmatračka mjesta
- Avioni
- Pokretne ekipe
Gašenje požara:
- Vatrogasna oprema
- Kadrovi
- Protupožarni planovi
- Gašenje vodom
- Mineralnim tlom
- Hemijskim sredstvima
- Lupanjem po rubu vatre
- Paljenjem protiv vatre i pred vatre
Mjere poslije požara:
- Čuvanje zgarišta i požarišta
Postupak sa sastojinom koju je oštetio požar

13. Uslovi koji uticu na povećanje opasnosti od požara?

  -Postoje izvjesni uslovi koji povećavaju opasnost od šumskih požara,
odnosno koji utiču na njegovu pojavu, širenje i trajanje. Ovi uslovi su:

Vrsta drveća, podmladak, reljef, oblik obrasta, tlo.

14. Definiši štete od požara?

 Direktne štete od požara se manifestuju na više načina. Požar uništava i

oštećuje starija dubeća stabla, sagorijeva podmladak, prizemnu vegetaciju,
faunu i druge proizvode.

 Mlađi razvojni stadiji šume mogu biti potpuno uništeni od požara.

 Kada su u pitanju starije sastojine one mogu izbjeći znatna oštećenja,

pogotovu ako su u pitanju vrste drveća sa debljom korom.

Ove štete obuhvataju:

 gubitak drveta i drugih proizvoda šume,

 troškovi gašenja i

troškove rekultivacije požarišta

 Indirektne štete

 Zavisno od vrste i intenziteta požara, veličine opožarene površine,

karakteristika staništa i značaja šume, mogu biti mnogostruko veće od
direktnih šteta.

 Veličina ovih šteta se obično procjenjuje u odnosu na drvnu zalihu i

zavisno od razvijenosti zemlje različito vrednuju.

 Najznačajnije indirektne štete javljaju se na područjima izloženim

spiranju, eroziji i klizištima, posebno kada se radi o strmim terenima ili
plitkim zemljištima.

15. Osobine prizemnog požara?

  Ovo je najčešća vrsta šumskog požara, koji predstavlja početak za sve
druge vrste požara.

 Kod prizemnog požara sagorijeva materijal koji se nalazi na površini

šumskog zemljišta (suha trava, stelja, suhe grane, suha ležeća stabla,
humus, vjetro i snjegoizvale).

 Starija stabla sa debljom korom ne trpe veću štetu od ove vrste požara.

Dim koji proizvodi ovaj požar širi se nisko i bijele je boje

16. Da li su koluvijalna i eutrična tla manje ili više otporna na požare. Navedite
koja.

 Utvrđeno je da pedološki uslovi snažno utiču na nastanak i širenje požara

jer od njih bitno zavisi biljni pokrivač.

 S obzirom na to tla se mogu svrstati u dvije skupine:

 Veća opasnost od požara (rendzine, crnice, rankeri, smeđe tlo na

krečnjaku i dolomitu) i

 Manja opasnost od požara (lesivirana, eutrična i koluvijalna tla i rigolana

terasirana tla).

17. Štete od vjeverice?

 Najkarakterističniji znak vjeveričinog prisustva su izgrickani ostaci

pinjola;

 Štetne aktivnosti vjeverice javljaju se uslijed povećanja brojnosti

populacije, tj. zbog prenamnoženja;

 Štetne aktivnosti ogledaju se kroz povremeno guljenje kore debla i grana

 Vjeverice obično gule koru u ljetnom period, maj, juni, juli;

 Najviše su pogođena dominantna stabla, stabla koja najbrže rastu, stabla u

dobi od 10 do 40 godina;

 Posebno ističemo javor, bukvu, hrast, kesten, bor, ariš, smrču kao
najosjetljive na oštećenja;
  Štete vjeverice mogu se ispoljiti i kroz prekid prirodne reprodukcije tako
što vjeverice jedu sjemenke i druge šumske plodove ;

18. Štete od puha?

• brste vršne izbojke i glođu koru mladih četinara

• izuzetno se prenamnože

• brste cvjetne pupove

• fecesom i mokraćom zagađuje stambeni prostor

19. Vrste sitnih glodara?

- miševi, pacovi, voluharice, puhovi, vjeverice!!!!

20. Definiši minimalni kvadrat?

To je primarna metoda utvrđivanja brojnosti

21. STETE OD COVJEKA:

Stete nastale od neuposlenih lica u sumi.

 Štete koje nastaju pri korištenju sporednih šumskih proizvoda;

 Štete od krivičnih djela i šumskih prekršaja;
 Turizam, planinarenje, izleti;
 Štete od javnog saobraćaja,električnih postrojenje i vanšumskih
preduzeća.

22. Štete od vlasnika i uposlenih lica.

 štete od vlasnika privatnih šuma;

 štete od stručnjaka šumskog gazdinstva:(nepravilan zahvat u šumi,
pogrešan izbor vrste, izbor metoda podizanja, nepravilan izbor sječe,
visoka ophodnja, nesprovođenje zaštitnih mjera,).
  Štete od šumskih radnika (pri sječi stabala, prilikom obrade i
klasiranja, prilikom izvoza sortimenata, sakupljanja sjemena,prilikom
izvođenja kulturnih radova.).

23. Nabrojati stete u sumi koje uzrokuje covjek.

 Direktne (neracionalno korištenje šumskih produkata, uništavanje kultura,

podmlatka, paljenjem i dr.).,
 Indirektne (na bilo koji način slabljenje vitalnosti šume, što dovodi do
stresa, prenamnoženja insekata i pojave bolesti.

24. Nabrojati stete od covjeka (5 stavki) (mislim da ovdje mogu bilo koje stete,
samo 5 treba navesti)

 Koristenje lisnika
 Koristenje sokova drveca
 Krcenje sume
 Sjeca mladih stabala
 Ostecenje sumskog zemljista

25. STETE OD SITNIH GLODARA:

26. Kojesumjereborbeprotivsitnihglodara?

1.

 Utvrđivanje vrste, gustoće populacije

 Preventivne šumsko-uzgojne mjere
 Represivne mjere (mehaničke metode, hemijske metode, biiološke
metode)

27. Sta je leptospiroza i kako se prenosi u ekosistemu?

Leptospiroze su primarna oboljenja divljih i domacih zivotinja, uzrocnik je

bakterija spiroheta – Leptospira interrogans. Covjek se zaraza direktnim
kontaktom sa zarazenim zivotinjama ili preko zagadjene vode i zemljista.
Mjesto ulaska bakterije je obicno ostecena koza ili eksponirane sliznice
(konjuktive nosa, usne supljine). Ova bolest se javlja u ljeto i jesen. To je
najcesca bolest sumskih radnika, zemljoradnika, veterinara, kao i drugih osoba
koje cesto borave u prirodei gdje dolaze u kontakt sa zarazenim zivotinjama.
Ova bolest djeluje na bubrege i jetru, izaziva Weil-ovu bolest – hemogaricnu
zuticu a cesto i uzrokuje stanje bez zutice (ljetna gripa). Mjere borbe protiv ove
bolesti su kontrola brojnosti sitnih glodara kao izvora zaraze, dezinfekcija
vodenih povrsina, edukacija osoba koje rade i borave na kontamiranim
povrsinama, upotreba zastitnih sredstava i izbjegavanje kupanja u svim stajacim
vodama.

28. Koji je presudni faktor za djelovanje glodara?

Presudni faktor za stetno djelovanje sitnih glodara je njihovo prenamnozenje

koje je uslovljeno brojnim biotskim i abiotskim faktorima: obilje hrane, zaklon,
povoljni klimatski uslovi, smanjen broj prirodnih neprijatelja i bolesti, stanje
unutar populacije, prirodna kulminacija brojnosti itd.

29. Nabrojite vrste sitnih glodara.

Iz familije Cricetidae, podfamilija Arvicolinae (Voluharice) – Myodes glareolus

(Sumska (ridja) voluharica), Microtus arvalis (poljska voluharica), Microtus
agrestits (Livadna voluharica), Arvicola terrestris (Vodena voluharica) i
Microtus subterrestris (Podzemna voluharica). Iz familije Muridae, podfamilija
Murinae – Apodemus sylvaticus (Sumski mis), Apodemus flavicollis (Zutogrli
sumski mis) i Apodemus agrarius (Poljski mis).

30. Definisi minimalni kvadrat.

Kvadrat se sastoji od 16 x 16 lovnih mjesta u medjusobnom razmaku od 15 m,

na svako lovno mjesto postavlja se po dvije klopke (ukupno 512) klopki.
Povrsina kvadrata je 5,76 ha. Smatra se da se isti rezultati postizu sa manjim
kvadratom koji je cesce u upotrebi, sa 8 x 8 lovnih mjesta, 128 klopki i na
povrsini od 1,44 ha. Ova metoda spada u primarne metode, bazira se na
izlovljavanju zivotinja u pet dana.

31. Razlika izmedju sumskog misa i zutogrlog sumskog misa?

Zutogrli sumski mis ima zutu izduzenu prugu ili okruglu mrlju sa donje strane
vrata, dok sumski je sumski mis nema ili je izduzena. Kod zutogrlog sumskog
misa incezivi (sekutici) su kraci a kutnjaci deblji dok su kod sumskog sekutici
duza a kutnjaci tanji. Zutogrli sumski mis se pretezno hrani sjemenkama drveca,
a sumski mis sjemenkama trava i zeljastih biljaka.

32. Metode utvrdjivanja brojnosti sitnih glodara.

Tri su glavne metode utvrdjivanja gustine populacije misolikih glodara:

- Pirmarne (Metoda minimalnog kvadrata, Y metoda, Metoda ponovnog ulova)

– zivotinje se uzorkuju sa tacno odredjene povrsine

- Sekundarne (Metoda linearnog transekta) - zivotinje se uzorkuju sa nepotpuno

definirane povrsine

- Tercijarne (brojenje aktivnih rupa na jedinici povrsine, analiza tragova,

prisutnost izmeta na terenu) – nema uzorkovanja zivotinja, gustoca se
podredjuje preko tragova aktivnosti.

33. Uticajkorovanasitneglodare?

Korovipovoljnodjelujunaprenamnozenjeglodara, zbog toga sto u

zaklonukorovaglodaripronalazestanistekaoizbog toga
stokorovipredstavljajujedanodizvoraranezamisolikeglodare.
Koroviinjihvavisinaosobitopovoljnodjelujunaintenzivnijepojavljivanje A.
sylvaticus. Promjenastanistauzrokovanasjecomsumeuticenapromjenu structure
irasprostiranjepojedinihpopulacijasitnihglodara. Uklanjanjemkorovamoze se
znatnosmanjitipogodnostuslovazaprezivljavanjeglodara, te se
takonjihovbrojsvestinapodnosljivumjeru.

34. Mjere borbe protiv voluharice.

Voluharice cine stete uglavnom na kori i korijenu mladih biljaka te se mjere

protiv ovih stetocina mogu usmjeriti prvenstveno na zastiti mladih biljaka
dobrim sumsko – uzgojnim mjerama. Cesto sumski korov, osobito Rubus sp.
Povoljno djeluje na povecanje populacije voluharice, te treba sprovesti mjere
kako bi se suzbio stetni korov. Takodje nuzne su mjere obrade zemljista, osim
toga mozemo koristiti i razne repelente, potencirati prirodne neprijatelje i dr.
bioloske mjere, kao i hemijske (rodenticidi).

35. Mjere borbe protiv misa.

Misevi uglavnom ostecuju sjeme, pa se preventivne mjere zastite mogu zasnivati

na promjeni repelenata koji odbijajju miseve. Uklanjanjem drvenih ostataka i
povecanjem stepena sklopa mozemo uticati na smanjenje populacije A.
flavicollis, a uklanjanjem korovskih biljaka mozemo znatno reducirati A.
sylvaticus. Takodje pomaze i obrada zemljista, kopanje zastitnih jaraka,
upotreba raznih klopki (mrtvolovki i zivolovki), zatim razne bioloske mjere
borbe, te upotreba rodenticida. Suzbijanje stetnih glodara se moze postici i
tretiranjem zenki prije i poslije okota steroidima koji uzrokuju sterilnost.

36. Monitoring sitnih glodara

Osnovni ciljevi monitoringa sitnih glodara su:

- utvrdjivanje vrste i brojnosti glodara

- utvrdjivanje kriticne brojnosti glodara

- prognoza povecanja gustoce populacije stetnih glodara

Brojnost populacije sitnih glodara se moze prognozirati na nekoliko nacina, a

jedan od njih je pracenje njihove plodnosti tokom tri mjeseca, a drugi je
koristenje tezine gonada i udjela skotnih jedinki. Metode utvrdjivanja brojnisti
sitnih glodara ( pitanje 7)

37. Kako se prenose bolesti putem glodara?

Uzrocnici bolesti se u glodarima razmnozavaju, ali glodari ne oboljevaju od

bolesti. Bolesti se sire aerosolima (mokracom i izmetom glodara), ujedima,
vertikalnom transmisijom i nametnickim crvima. Zatim se bolesti prenose na
divlje i domace zivotinje. Na covjeka se prenose direktno u kontaktu sa
zarazenom zivotinjom, njihovom mokracom, izmetom i slinom (preko koze i
sluzokoze); indirektno putem kontamirane hrane i razlicitih predmeta; putem
aerosolnih ekstrakata koji sadrze virusne partikule; posredstvom bioloskih
vektora – krpelja.

38. Indikatori monitoringa u sumskim ekosistemima.

Povecanje brojnisti sitnih glodara u sumskim ekosistemima zavisi od

medjusobnog djelovanja vise faktora koji se mogu grupisati u 4 grupe:

1. brojnost i fiziološko stanje populacije

2. uslovi podneblja tj. meteorološki uslovi

3. stanište i izvori hrane

 4. prirodni neprijatelji i bolesti

39. SUMSKI POZAR – predstavljanekontrolisano,

stihijskokretanjevatreposumskojpovrsini, spada u prirodnekatastrofe.
40. TACKASTI POZARI I DETEKTORI POZARA – Prenos zagrijanih
gasova na više omogućava da se izvan nukleusa požara formiraju nova žarišta
(tačkasti požari), koji mogu biti udaljena čak 30 km od glavnog
požara.Vecinusavremenihdetektora cine
tackastidetektorikojireagujunapromjenupomijeranjadima, promjenu temperature
ilizracenjaplamena u neposrednojblizinisenzorskogelementa
41. UZROCI POZARA–prirodnicinioci (munja I sponatano paljenje sume) I
covjek (zeljeznice, putnici, pjesaci, turisti, izletnici, pusaci, industrijski
pogoni).Požari se prema načinu nastanka pojednostavljeno razvrstavaju na:
- nastale nehajom ili nepažnjom (tj. slučajno),
- namjerno izazvane (podmetnute, tj. paleži),
- prouzrokovane dječjom igrom,
- prouzrokovane "višom silom",
- ostale i neutvrđene uzroke (tj. kriminalistički nerazriješeni) načini
nastanka požara.

42. VRSTE POZARA I NAJOPASNIJI POZAR

razlikuju se četiri vrste šumskih požara:
- podzemni,
- prizemni,
- požari panjeva i debla i
- požari u krošnjama stabala. (NAJOPASNIJI)

43. FAKTORI KOJI UTICU NA SUMSKI POZAR (UTICAJ FAKTORA

NA POVECANJE I SIRENJE POZARA)
1. Vrsta drveća, 2. sastojinski faktori, 3. starost sastojine, 4. stanje pokrova
sumskog tla, 5. godisnje doba i klimatske prilike, 6. sumski red, 7. podmladak,
8. reljef, 9. oblik obrasta, 10. tlo, 11. mjere opreza
44. NA KOJEM PRINCIPU JE ZASNOVAN PRAVILNIK O ZASTITI
OD POZARA

- Principstručnostiidosljednosti u obavljanjuposlovazaštitešumaodpožara
- Principintegralnogpristupa u zaštitišumaodpožara
- Princippreventivnogdjelovanja u zaštitišuma
- Uvažavanjezakonskihokvira
- Modernizacijaprotivpožarneopreme u službizaštitešumaodpožara
- Pravovremenasanacijaopožarenihpovršina
45. PODJELA SUMA S OBZIROM NA UGROZENOST OD POZARA
 Nezapaljiva vegetacija (močvarni tipovi vegetacije)
 Teško zapaljiva (bukove, kestenove, grabove šume)
 Umjereno zapaljiva (bukovo jelove šume)
 Lahko zapaljiva vegetacija (kserofitne listopadne submediteranske šume)
 Ekstremno zapaljiva (sredozemne šume)

46. KARAKTERISTIKE PODZEMNOG POZARA - Ovakva vrsta požara je

karakteristična za suha tresetna zemljišta. Predmet sagorijevanja predstavljaju
suhe naslage treseta ispod gornje površine zemljišta. Karakteristike ove vrste
požara je da on ne daje plamen, već vatra tinja i lagano se širi pod zemljom.
Gašenje ovakvog požara je vrlo teško a jedina mogućnost je u vrijeme velikih i
dugih kiša i tokom zimskog perioda. Po pitanju štetnosti je vrlo značajan, jer
oštećuje korijenje šumskog drveća i prizemne dijelove stabla. Prilikom
ispoljavanja svog štetnog dejstva kod ovakvih požara stradaju i stare sastojine.
Olakšavajuća okolnost je da su čisti podzemni požari jako rijetki. Javljaju se u
zajednici sa prizemnim.
47. PLAN ZASTITE OD POZARA -metoda akcije koju je neophodno
poduzeti- izrađuju se godišnje za svako ŠPD
Plan zaštite od požara treba da sadrži:
 Angažovanjeprofesionalnevatrogasnejedinice
 Procjenuugroženostišuma od požara
 Angažovanjeinterventnihgrupa
 Sredstva i opremu za gašenje
 Sadejstvonaterenu
 Puteviunutar zone zakoju se radi plan
 operativno - tehnički plan gašenjapožara
 Izvorištevodeikaptaže
 otkrivanjeidojavapožara
 Angažovanjesopstvenevatrogasnejedinice
48.KAKO VRSTA DRVECA UTICE NA POVECANJE OPASNOSTI OD
POZARA - Vrste svjetla su mnogo ugroženije, jer one povoljno utiču na
formiranje travnatog i korovnog zemljišnog pokrivača, koji u šumi stvara mnogo
suhog lako zapaljivog materijala. S druge strane kod vrsta sjenki to nije slučaj i
one su zato u ovom pogledu u povoljnijem položaju. Zbog sadržaja smole u
drvetu i četinama kao dobro gorive materije , četinari su mnogo ugroženiji od
lišćara. Kod cetinara je najugrozeniji bor, aris, zatim smrca, a najmanje je
ugrozena jela. Kod liscara je najugrozeniji hrast. U pogledu starosti može se reći
da su podmlatci, prije nego što se sklope svih vrsta drveća ugroženi od
prizemnog požara i da se sa povećanjem starosti opasnost smanjuje.

48.TRI USLOVA POTREBNA ZA NASTANAK POZARA – Gorivi

materijal, izvor vatre I kisik

49. VATRA – je pojava (proces) pri kojem oksidira organska materija ili lake
kovine

50. FLUKTUACIJA je ucestalost pozara.

VRSTE FLUKTUACIJE:

- DNEVNA FLUKTUACIJA - max dnevna temperature 12 - 16 sati, nakon tog

vremena pozarjenjava, noc – visa vlaznost, pozarstagnira, u ranu zoru pozari ima
minimalni intenzitet

- GODISNJA FLUKTUACIJA – mjeri se brojem pozara u datom period I

velicinom stete koju taj pozar nanese, izrazava se kolicinom izgubljene drvne
mase, dva kulminaciona perioda – proljece I ljeto, u BiH proljetna kulminacija
veca od ljetne

51. DEFINISI STETE OD SUMSKIH POZARA

Štete od šumskih požara zavise prije svega od:
- vrste požara; vrste, količine i vlažnosti gorivog materijala; temperature
zraka; jačine vjetra itopografije.
Šumski požari pričinjavaju štete koje se ispoljavaju dvojako:
- direktno i
- indirektno.
Direktne štete od požara se manifestuju na više načina. Požar uništava i oštećuje
starija dubeća stabla, sagorijeva podmladak, prizemnu vegetaciju, faunu i druge
proizvode. Mlađi razvojni stadiji šume mogu biti potpuno uništeni od požara.
Kada su u pitanju starije sastojine one mogu izbjeći znatna oštećenja, pogotovu
ako su u pitanju vrste drveća sa debljom korom..Ove štete obuhvataju:
- gubitak drveta i drugih proizvoda šume,
- troškovi gašenja i
- troškove rekultivacije požarišta.
Indirektne štete od požara.Ogledaju se u izmjeni općih uvjeta staništa, te u
zavisnosti od vrste i intenziteta požara, veličine opožarene površine,
karakteristika staništa i značaja šuma, ove štete mogu biti mnogostruko veće od
direktnih. Veličina ovih šteta se obično procjenjuje u odnosu na drvnu zalihu i
zavisno od razvijenosti zemlje različito vrednuju. Najznačajnije indirektne štete
javljaju se na područjima uzloženim spiranju, eroziji i klizištima, posebno kada
se radi o strmim terenima ili plitkim zemljištima.Indirektne šteteobuhvaćaju
negativan uticaj požara na općekorisne funkcije šume i određuje se relativno.

52. OSOBINE PRIZEMNOG POZARA - Ovo je najčešća vrsta šumskog

požara, koji u većini predstavlja početak za sve druge vrste požara. Kod
prizemnog požara sagorijeva materijal koji se nalazi na površini šumskog
zemljišta (suha trava, stelja, suhe grane, suha ležeća stabla, humus, vjetro i
snjegoizvale). Ovaj požar nagorijeva donje dijelove stabala, pridanke, od čega
stradaju vrste sa tankom korom. Od prizemnog požara je posebno ugrožen
podrast i podmladak četinarskih vrsta. Za vrijeme trajanja prizemnog požara ako
nema puhanja vjetra, onda se on širi na sve strane ravnomjerno i dobija oblik
kruga. Obično vjetar prati požar pa tako opožarena površina dobija oblik
elipsoida (manje ili više izdužen u zavisnosti od puhanja vjetra) ili trougla. Na
oblik požarišta utiču i drugi faktori kao što su vrsta i količina gorivog materijala,
reljef terena, doba dana itd.
53. DA LI SU KOLUVIJALNA ILI EUTRICNA TLA MANJE ILI VISE
OTPORNA NA POZARE, NAVEDITE KOJA
Utvrđeno je da pedološki uslovi snažno utiču na nastanak i širenje požara jer od
njih bitno zavisi biljni pokrivač.
S obzirom na to tla se mogu svrstati u dvije skupine:
 Veća opasnost od požara (rendzine, crnice, rankeri, smeđe tlo na
krečnjaku i dolomitu) i
 Manja opasnost od požara (lesivirana, eutrična i koluvijalna tla i rigolana
terasirana tla).
54. SASTOJINSKI FAKTORI KOJI UTICU NA NASTANAK POZARA
Pod tim se
podrazumijevapogodovanjesastojinesasuhomklimomisuhimpjeskovitimikamenit
imtlom. U sumamaaridneklime, gdjepadamalooborina, gdjesu temperature
zrakavisoke, a zracnavlagaminimalnanastalipozar se brzosiriicinivelikestete.
55. FAKTORI KOJI SE UZIMAJU U RAZMATRANJE PRI OCJENI
OPASNOSTI NEKOG PODRUCJA OD NASTANKA POZARA
  Brzina vjetra - vremenski faktor koji ima najveći učinak na brzinu širenja
požara
 Sadržaj vlage u gorivu je najizravniji pokazatelj zapaljivosti goriva
 Relativna vlaga zraka utiče kao faktor vremenskih prilika
 Kalendarski datum u požarnoj sezoni, koji uglavnom služi kao neizravni
pokazatelj opasnosti od požara
 Domen vidljivosti, kao faktor za otkrivanje požara
 Sijevanje munja, koja je u nekim prašumskim suhim područjima Amerike
glavni pokretač požara

56. POZARNI INDEXI

Požarni indeks - definiran je kao relativan broj koji označava kombinovanu
procjenu relativne zapaljivosti šumskih goriva i stepena brzine širenja požara, u
takvim gorivima obzirom na specifične kombinacije sadržaja vlage u gorivu,
stepena zatravljenosti te brzinu vjetra
 index pripreme,
 index brzine razvoja pozara,
 index odasiljavanja pozarnika i
 index pozarne linije

57. TEHNICKE MJERE BORBE

Svrha tehničkih mjera nije samo da spriječe početak i pojavu šumskog požara
već i da suzbiju njegovo širenje.Uz čiste tehničke mjere, kao što je osnivanje i
podržavanje zaštitnih požarnih pruga, šumsko gospodarstvo poduzima i
djelotvorne gospodarske mjere: Šumskouzgojne mjereiRadovi na uređivanju
šuma.
58. ZAKONSKE MJERE BORBE
Zakonske mjere obuhvataju:
 Kazne – izdaju se za kršenje zakona o požarima
 Ograničenje pristupa šumi
 Zabranjuje se pušenje u šumi ili se ograničava na određena područja , te
paljenje logorske vatre i drvnih otpadaka
59. KOJI POZARI NASTAJU NA KRECNJACKIM TLIMA
Podzemnipozari (detaljnijemaloopisatinjih) 