Astronomija

3. slajd
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od
drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Sunčevo zračenje skupa sa sekundarnim sunčevim izvorima kao što su energija
vjetra i energija valova, hidroenergija i biomasa zajedno čine većinu raspoložive
obnovljive energije na Zemlji. Upotrebljava se samo neznatan dio raspoložive
sunčeve energije. Nakon prolaska kroz atmosferu, otprilike pola insolacije je u
vidljivom dijelu elektromagnetskog spektra, a druga polovina je u infracrvenom
dijelu spektra (samo mali dio je ultraljubičasto zračenje).
4. slajd
Zemljina površina, oceani i atmosfera upijaju sunčevo zračenje koje im
povećava temperaturu. Topli zrak u kojem je isparena voda iz oceana se diže
uzrokujući kruženje atmosfere ili konvekciju. Kad zrak dosegne visinu gdje je
zrak hladniji, vodena para kondenzira se u oblake, koji svoj sadržaj kiše po
zemljinoj površini na taj način dovršivši kruženje vode. Ostatna toplina
kondenzacije vode pojačava konvekciju, proizvodeći atmosferske fenomene
poput vjetra, ciklona i anticiklona. Sunčevo svjetlo apsorbirano u oceanima i
kopnenim masama zadržava površinu na prosječnoj temperatuenergiju
posredstvom fotosinteze proizvodi hranu, drvo i biomasu iz koje su nastala
fosilna goriva. Tokovi i zalihe sunčeve energije u okolišu su veliki u usporedbi s
ukupnim potrebama ljudi za energijom. Količina sunčeve energije koja dosegne
Zemljinu površinu tako je velika da je dvostruko veća od ukupne energije koju
će čovječanstvo ikada zadobiti iz svih neobnovljivih izvora ugljena, nafte,
prirodnog plina i iskopanog urana zajedno

Sunčeva energija odnosi se prvenstveno na sunčevo zračenje za praktičnu

primjenu. Iako, sve obnovljive izvore osim geotermalne i plime i oseke pokreće
sunce.
5. slajd
Destilacija suncem proizvodnja je pitke vode iz rasola ili preslane vode
upotrebom sunčeve energije. Prvu primjenu zabilježili su arapski alkemičari u
16. stoljeću
Ovakve destilerije mogu raditi u pasivnom, aktivnom ili hibridnom načinu.
Destilerije s dva kruga destilacije su najekonomičnije za pojedinačnu
decentraliziranu primjenu u kućanstvima dok su aktivne višekružne jedinice
prikladnije za veća postrojenja
Sunčeva dezinfekcija vode (SDV) je metoda dezinfekcije vode izlaganjem PET
boca napunjenih vodom suncu na nekoliko sati.
Sunčeva energija može se upotrijebiti u bazenima za stabilizaciju otpadnih voda
bez kemikalija i električne energije. Dodatna prednost za okoliš su alge koje u
ovakvim bazenima rastu i pritom fotosintezom vežu ugljični dioksid.
6. slajd
Sunčev uzlazni toranj (također poznat kao sunčev dimnjak ili sunčev toranj)
sastoji se od velikog staklenika koji se sužava prema tornju u središtu. Kako
sunce obasjava staklenik zrak unutar staklenika grije se i širi. Kako se zrak širi
kreće se prema tornju u središtu gdje turbina pretvara strujanje zraka u
električnu energiju. Prototip snage 50 kW konstruiran je u Coudad Realu u
Španjolskoj i radio je osam godina prije nego što je otpisan 1989. godine.
Termoelektrični uređaji pretvaraju toplinsku razliku među različitim metalima u
električni tok među ovim metalima. Pionir sunčeve energije Mouchout zamislio
je upotrebu termoelektričnog učinka kao spremnika sunčeve energije za
naknadnu upotrebu, u svakom slučaju, pokusi u ovom smjeru ostali su na razini
primitivnih uređaja.
Fotoelektrokemijske ćelije (Photoelectrochemical cells, PECs) posebna su vrsta
solarnih ćelija. Svaka ćelija sastoji se od poluvodičke fotoanode i metalne
katode uronjene u elektrolit. Neke fotoelektrokemijske ćelije proizvode
električnu energiju dok druge proizvode vodik u procesu jednakom elektrolizi
vode. Gräzel ili pigment-osjetljive sunčeve ćelije predstavnici su ove
tehnologije.
Sunčev bazen ispunjen je slanom vodom (obično 1–2 m dubok) koji prikuplja i
pohranjuje sunčevu energiju. Sunčeve bazene prvi je predložio dr. Rudolph
Bloch 1948. godine nakon što je vidio izvješće o jezeru u Mađarskoj u kojem se
temperatura povećavala s dubinom. Za ovaj učinak odgovorna je sol u jezeru, tj.
njen "gradijent gustoće" koji je spriječio konvekcionalna strujanja. Prototip je
konstruiran 1958. godine na obalama Mrtvog mora u blizini Jeruzalema.[62]
Bazen su činili slojevi vode koji su idući od vrha prema dnu bili sve slaniji. Ovaj
sunčev bazen mogao je proizvesti temperature od 90 °C na dnu i sunčevu
energiju je pretvarao u električnu s učinkovitošću od dva posto.
7. slajd
Razvoj praktičnog automobila na sunčev pogon inžinjerski je cilj od 1980-ih.
Središte ovog razvoja je utrka World Solar Challenge. Utrka koja se održava
svake dvije godine i u kojoj se ekipe sveučilišta i entuzijasta natječu kroz
središnju Australiju od Darwina do Adelaide (3021 km). Godine 1987. kad je
održana prva utrka pobjednikova srednja brzina iznosila je 67km/h. Utrka 2007.
postavila je nov izazov pred konstruktore zahtjevom za uspravnim sjedištem što
bi, s manjim promjenama, mogao biti praktičan način održivog prijevoza.
Pobjednik je postigao srednju brzinu od 90.87km/h.
9. slajd
Obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori dobara ili obnovljivi resursi su
izvori materijala ili energije koji se stalno ili određenim postupcima obnavljaju
pa se tako mogu iskorištavati bez iscrpljivanja. To su biomasa, posebno drvo, te
biljne kulture, preradom kojih se dobivaju prehrambene ili energetske sirovine.
Obnovljivi su (neiscrpivi) izvori energije i Sunce, vjetar, morske mijene,
hidroenergija i hidrotermalna voda. Korištenjem obnovljivih izvora čuva se
okoliš, jer su to izvori čiste energije koja ga ne zagađuje. Veliki broj država u
okviru svojih energetskih politika potiče izgradnju postrojenja obnovljivih
izvora energije jer "primjenjuju različite poticajne mjere kako bi osigurale rast
udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu"

kinetička energija vjetra (energija vjetra)

Sunčeva energija
biomasa
toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori (geotermalna energija)
potencijalna energija vodotoka (vodne snage)
potencijalna energija plime i oseke i morskih valova
toplinska energija mora
Hladnoća iz svemira

Polovicom rujna 2019. objavljeno je da su inženjeri s kalifornijskog sveučilišta

UCLA napravili su uređaj koji koristi ovaj izvor. Za proizvesti električnu
energiju služi se termoelektričnim načelom. Struja nastaje zbog razlike u
temperaturi između dviju površina. Pored toga koristi fenomen zračećeg
hlađenja koji se vidi na površinama koje su okrenute ka nebu tijekom noći i koje
mogu postati hladnije od okoline zato što zrače toplinu izravno u svemir, s
obzirom na atmosferino neblokiranje infracrvene energije. Iz tih dvaju načela
inženjeri su napravili termoelektrični generator koji proizvodi tu struju.
11. slajd
Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj
atmosferi. Sunce zrači ogromnu energiju koja se većinom pretvara u toplinu.
Tako na 10 km2 Zemljine površine dopire u ljetnom vedrom danu (uz slabljenje
zračenja atmosferom) čak od 7 do 9 milijuna kW.
Spektar Sunčeva zračenja podijeljen je u 3 područja:

ultraljubičasto područje valnih duljina λ = 0,2 - 0,4 μm,

vidljivo područje valnih duljina λ = 0,4 - 0,76 μm i
infracrveno područje valnih duljina λ = 0,8 - 4,0 μm.
Osnovni zakoni fizike opisuju i matematski određuju elektromagnetsko zračenje
sa svim popratnim pojavama kao što su apsorpcija, transmisija (prijenos),
refleksija i emisija zračenja.
Toplinsko zračenje Zemlje je u području valnih duljina oko λ = 10 μm. To je
područje infracrvenog zračenja od kojega u atmosferi najveći dio apsorbira
vodena para i ugljikov dioksid, pa samo manji dio Zemljina zračenja prolazi
kroz atmosferu i odlazi u svemir.
12. slajd
Piranometar je mjerni instrument koji mjeri ukupno Sunčevo zračenje (sa svim
valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu.
Mjerenje Sunčevog zračenja obuhvaća kratkovalno zračenje koje prolazi kroz
atmosferu, kao izravno ili raspršeno Sunčevo zračenje, te dugovalno zračenje
Zemlje i atmosfere.