VODENE SNAGE

Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim
gorivima i nuklearnoj energiji.Korištenje hidroenergije ima svoja ograničenja.Ne može se koristiti posvuda jer podrazumijeva
obilje brzo tekuće vode, a poželjno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se električna energija ne može jeftino uskladištiti.

Energija vodotoka-postanak, oblici, protok Q(t), konsumpciona kriva H=f(Q)

Sunčeva energija (SE) kao toplinska (TE) dopire do Zemljine površine izaziva isparavanje vode, tla i bilja, što uzrokuje podizanje
vode: posljedica je energija položaja vode (potencijalna) i energija kretanja vode (kinetička).

Oblici energije položaja vode: vodotoci, plima i oseka, morski valovi.

Osnovni način upotrebe: pretvorba energije položaja (EP) vode (potencijalna u akumulacijama) i kinetičke energije vode
(protočne) u mehaničku energiju (ME) protjecanjem kroz vodne turbine, a potom najčešce u električnu u generatorima.

Omjer količine vode koja se tokom godine javlja u vodotoku i količine padavina na oborinsko područje nazivamo faktor otjecanja
(koji iznosi od zanemarive vrijednosti pa do 0,95).

Ovisnost količine vode u vodotocima ovisi o: količini oborina, sastavu i topografiji tla, vremenskom rasporedu oborina.
Osnovno mjerenje razine vode u vodotoku: vodostaj ili pad vode H [m] pomoću vodokaza.

Konsumpciona krivulja H=f(Q) Tehnički iskoristiva energija

Krivulja protoka i krivulja trajanja protoka

Hidroelektrane (HE), dijelovi, podjela hidroelektrana, podjela hidro turbina

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se energija položaja vode pretvara u električnu energiju. Karakteristični dijelovi HE:
brana ili pregrada, zahvat, dovod vode, vodna komora ili vodostan, tlačni cjevovod, strojarnica (vodne turbine i generatori),
odvod vode.

Uvjeti izgradnje HE: topografski i geološki uvjeti, pogonski zahtjevi, hidroenergetsko iskorištenje vodotoka, uvjeti poljoprivrede i
opskrbe vodom, ribarstvo i ekologija.
Podjela HE
Hidroelektrane se mogu podijeliti prema raspoloživom padu, prema načinu korištenja vode, prema obujmu akumulacijskog
bazena i prema smještaju strojarnice. Prema visini pada razlikuju se:

 niskotlačne (pad do 25 metara),

 srednjotlačne (pad od 25 do 200 m) i
 visokotlačne (pad iznad 200 m)hidroelektrane,

Niskotlačne hidroelektrane su riječne pribranske i derivacijske. Grade se za specifične padove do 1 m/km.

Srednjotlačne hidroelektrane mogu biti pribranske, i derivacijske, najčešće se grade na mjestima gdje rijeka stvara zavoj koji se
tada presiječe kanalom ili cjevovodom.

Visokotlačne hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske.

Podjela HE prema načinu korištenja vode:

 Protočne (voda se koristi kako dotječe)

 Akumulacijske (dio akumulirane vode koristi se prema potrebi)
 Dnevna akumulacija (punjenje po noći, pražnjenje po danu)
 Sezonska akumulacija (punjenje u kišnom, pražnjenje u sušnom periodu)

Podjela HE Prema smještaju strojarnice:

 pribranske (strojarnica smještena neposredno uz branu)

 derivacijske (zahvat vode i strojarnica prostorno odvojeni)

Posebne vrste HE:

 Pumpno-akumulacijske
 HE na plimu i oseku

Vrste hidro turbina

Opšta podjela zavisno od pada, protoka i pritiska je:

 Pretlačne (reakcione) turbine: Francisova, Kaplanova, propelerna

 Turbine slobodnog mlaza (akcione): Peltonova
 Mikroturbine

Podjela hidrosistema (HE): veliki (veći od 30 MW), mali (od 100 kW do 30 MW), mikrosistemi (do 100 kW).

Moguća snaga i energija HE

Prirodnim ili bruto-padom Hb naziva se razlika između razine vode na zahvatu ("gornje vode") i razine vode nakon povratka u
korito ili na kraju dovoda ("donje vode"). Tehnički iskoristiva energija vodotoka je smanjena zbog trenja u dovodima vode, te
gubitka potoka, što se definiše kao neto-pad Hn (netopad=brutopad-gubici).

Netto snaga HE
Srednja iskoristiva snaga (netto snaga) koju hidroelektrana daje na generatora, može se odrediti iz jednadžbe:

Energija gravitacije-plime i oseke

Energija plime i oseke je posljedica gravitacijske sile između Sunca, Mjeseca i Zemlje, koje utiču na razinu vode u moru (plima i
oseka), uz što su vezane i moguće promjene . Obično se javljaju dvije plime i oseke tijekom Mjesečevog dana i one se nazivaju
poludnevne, a postoje i jednodnevne kod kojih se tijekom Mjesečevog dana pojavljuje samo jedna plima i oseka .
Najjednostavnije iskorištavanje- ugradnja turbina koje rade samo u jednom smjeru strujanja vode.
Razlikuju se: vrlo visoka plima, visoka plima, te niska plima.

Podjela plimnih elektrana

1. Konvencionalne – Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode (turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i
u drugom, suprotnom smjeru)
2. Nekonvencionalne- elektrane na morsku struju

Energija valova
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za
korištenje energije valova potrebno je odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. Danas su u osnovi
poznata tri načina korištenja energije valova: preko plutača, pomičnog klipa i lopatica.