Sadržaj vježbi za predmet Statistika u ekonomiji i menadžmentu

IX sedmica: Osnovi vjerovatnoće

Primjer 1.
Razmatra se portfolio od 24 dionice. Odlučeno je da će dvije, na slučaj odabrane dionice, biti
praćene i analizirane u narednom jednogodišnjem periodu. Na koliko različitih načina mogu biti
izabrane 2 dionice?

Rješenje:

 24  24! 24  23  22  212  1 24  23
C 224        276 .
 2  2!22! 2  1  22  212  1 21

Primjer 2.
Na projektu vezanom za unapređenju poslovanja u regiji angažovano je 9 ekonomista i 10
pravnika. Na sastanku sa Upravnim odborom, svoj rad će prezentirati tim od 5 predstavnika. Na
koliko načina se može formirati tim ako u njemu treba da budu 2 pravnika i 3 ekonomista?

Rješenje:

 10   9  10! 9! 10  9 9  8  7
C 210  C 39            45  84  3780 .
 2   3  2!8! 3!6! 2  1 3  2  1

Primjer 3.
Od 5 statističara i 7 tržišnih analitičara treba napraviti istraživački tim koji će se sastojati od 2
statističara i 3 tržišna analitičara. Na koliko načina to možemo učiniti ako:
a) Jedan određeni tržišni analitičar se mora uključiti u tim?
b) Jedan određeni statističar ne treba da uđe u tim?

Rješenje:

 5  6 5 4 6 5
a) C 25  C 26          150 .
 2  2 2 1 2 1
 4  7 4  3 7  6  5
b) C 24  C 37          210 .
 2  3 2  1 3  2  1

1
Primjer 4.
Student na ispitu na slučaj izvlači jedno od 15 pitanja. 6 pitanja je iz oblasti Deskriptivne
statistike, 4 iz oblasti Regresione analize i 5 pitanja iz Teorije vjerovatnoće. Naći vjerovatnoću
da je izvučeno pitanje:
a) iz Deskriptivne statistike;
b) iz Regresione analize;
c) iz Teorije vjerovatnoće;
d) nije iz Deskriptivne statistike;
e) iz Deskriptivne statistike ili Regresione analize.

Rješenje:

Događaji:
E1 - izvučeno je pitanje iz Deskriptivne statistike
E 2 - izvučeno je pitanje iz Regresione analize
E 3 - izvučeno je pitanje iz Teorije vjerovatnoće
k ( E1 ) 6
a) p( E1 )    0,4 (40%)
k ( ) 15

k( E2 ) 4 
b) p( E 2 )    0,2 6 ( 26,67%)
k ( ) 15

k( E3 ) 5 
c) p( E 3 )    0, 3 ( 33,33%)
k ( ) 15

d) p( E1 )  1  p( E1 )  1  0,4  0,6 (60%)

 
e) p( E1  E 2 )  p( E1 )  p( E 2 )  0,4  0,2 6  0, 6 (66,67%)
(Napomena: E1  E2  O  .)

Primjer 5.
Radnik kontroliše ispravnost 6 mašina u pogonu: A, B, C, D, E i F. Svaki dan na slučaj bira
jednu mašinu radi kontrole. Vjerovatnoća odabira svake od 6 mašina je ista. Naći vjerovatnoću
da je u dva uzastopna radna dana bar jednom kontrolisana mašina C.
Rješenje:

Događaji:
1
E1 - prvi dan je kontrolisana mašina C, p( E1 ) 
6
1
E 2 - drugi dan je kontrolisana mašina C, p( E 2 ) 
6
E1  E 2 - mašina C je bar jednom kontrolisana u dva dana

2
 1 1 1 11
p( E1  E 2 )  p( E1 )  p( E 2 )  p( E1  E 2 )      0,3055 ( 30,55%)
6 6 36 36

Primjer 6.
U setu od 20 proizvoda, 3 su neispravna. Na slučaj se biraju 4 proizvoda u uzorak. Izračunati
vjerovatnoću da:
a) u uzorku nema neispravnih proizvoda;
b) u uzorku je jedan neispravan proizvod;
c) u uzorku su bar 3 ispravna proizvoda;
d) u uzorku je bar 1 neispravan proizvod.

Rješenje:

 20  20!
k ()      4845 - broj svih mogućih uzoraka od 4 proizvoda koje možemo uzeti iz
 4  4!16!
skupa od 20 proizvoda.

Događaji:
E1 - u uzorku nema neispravnih proizvoda
E 2 - u uzorku je jedan neispravan televizor
E 3 - u uzorku su bar 3 ispravna proizvoda
E 4 - u uzorku je bar jedan neispravan proizvod

17  17!
a) k ( E1 )      2380
 4  4!13!
k ( E1 ) 2380
p( E1 )    0, 4912 (49,12%)
k () 4845

17   3  17! 3!
b) k ( E2 )          2040
 3  1  3!14! 1! 2!
k ( E2 ) 2040
p( E2 )    0, 4210 (42,10%)
k () 4845

c) bar 3 ispravna -> 3 ispravna ili 4 ispravna (1 neispravan ili nijedan neispravan)

k ( E3 )  k ( E2 )  k ( E1 )  2040  2380  4420

k ( E3 ) 4420
p( E3 )    0,9123 (91, 23%)
k () 4845

d) E 4  E1 - događaji E 4 i E1 su suprotni događaji

3
 p( E4 )  1  p( E1 )  1  0, 4912  0,5088 (50,88%)

Primjer 7.
Grupa od 10 upravnih radnika u prvoj fazi rada razradilo je nacrt neke odluke, a u drugoj fazi
posao će nastaviti bilo koja 3 radnika iz grupe. Pretpostavimo da u prvoj fazi 4 radnika ne
podržavaju nacrt odluke. Kolika je vjerovatnoća da u radnoj grupi u drugoj fazi bude bar jedan
radnik koji se nije složio sa nacrtom odluke u prvoj fazi?

Rješenje:

Događaji:
E1 - događaj da su se sva tri radnika u drugoj fazi složili sa nacrtom odluke u prvoj fazi
E 2  E1 - događaj da se u drugoj fazi bar jedan (od tri) radnika nije složio sa nacrtom
odluke u prvoj fazi

 10 
k ( )  C 310     120
3 
 6
k ( E1 )     20
 3
k ( E1 ) 20 
p( E1 )    0,1 6
k ( ) 120
 
p( E 2 )  1  p( E1 )  1  0,1 6  0,8 3 (83,33%)

Primjer 8.
Građevinska kompanija nabavlja zaštitne rukavice od nekoliko različitih proizvođača. U kutiji sa
rukavicama se nalaze 4 para rukavica od proizvođača koji je okarakterizan kao najlošiji i 48 pari
rukavica od ostalih proizvođača. Vođa smjene na slučaj bira dva para rukavica iz kutije. Naći
vjerovatnoću da su oba izvučena para rukavica proizvedena kod najlošijeg proizvođača ako prvi
izvučeni par se:
a) vraća u kutiju;
b) ne vraća u kutiju .

Rješenje:

Događaji:
4 1
A - prvi izvučeni par je proizveden kod najlošijeg proizvođača, p( A)  
52 13
4 1
B - drugi izvučeni par je proizveden kod najlošijeg proizvođača, p( B )  
52 13

4
a) Događaji A i B su nezavisni.
1 1
p( A  B )  p( A)  p( B )    0,0059 (0,59%) .
13 13

b) Događaji A i B su zavisni.
P( A  B) 4 3
p( B | A)   P( A  B)  p( A)  p( B | A)    0, 0045
p( A) 52 51

Primjer 9.
75% stanovnika nekog grada pije kafu, 80% pije čaj a 65% i kafu i čaj. Odrediti vjerovatnoću da:
a) osoba (stanovnik grada) koja pije čaj, pije i kafu;
b) osoba (stanovnik grada) pije bar jedno.

Rješenje:

Događaji:
A - osoba pije kafu, p( A)  0,75
B - osoba pije čaj, p( B)  0,8
p( A  B)  0,65 , p( A)  p( B)  0,75  0,8  0,6  0,65  događaji A i B nisu nezavisni.

p( A  B ) 0,65
a) p( A | B )    0,8125 (81,25%)
p( B ) 0,8

b) p( A  B)  p( A)  p( B)  p( A  B)  0,75  0,8  0,65  0,9 (90%)

Primjer 10.
Direktor jedne kompanije vjeruje da je vjerovatnoća poslovanja sa gubitkom u narednoj
poslovnoj godini 0,4. U slučaju da kompanija posluje sa gubitkom vjerovatnoća da padne pod
stečaj je 0,6. Međutim, ako kompanija ne posluje sa gubitkom vjerovatnoća da padne pod stečaj
je 0,1. Odrediti vjerovatnoću da kompanija neće pasti pod stečaj u toku naredne poslovne godine.

Rješenje:

Događaji:
A - desiće se gubitak, p( A)  0,4
A - neće se desiti gubitak, p( A )  1  p( A)  0,6
B - kompanija će pasti pod stečaj
B - kompanija neće pasti pod stečaj
B | A - kompanija će pasti pod stečaj pod uslovom da je poslovala sa gubitkom,
p( B | A)  0,6
B | A - kompanija će pasti pod stečaj pod uslovom da nije poslovala sa gubitkom,
p( B | A )  0,1

5
Događaji A i A su suprotni događaji i čine potpun sistem događaja. Na osnovu teorema totalne
vjerovatnoće:
p( B)  p( A)  p( B | A)  p( A )  p( B | A )  0,4  0,6  0,6  0,1  0,3
p( B )  1  p( B)  0,7 (70%) .

Primjer 11.
Pretpostavimo da su 5 od 100 muškaraca i 25 od 10000 žena daltonisti.
a) Kolika je vjerovatnoća da je na slučaj odabrana osoba (bez obzira, žena ili muškarac)
daltonista?
b) Kolika je vjerovatnoća da je na slučaj odabrani daltonista muškarac?
Pretpostavka je da je broj muškaraca jednak broju žena.

Rješenje:

Događaji:
M – osoba je muškarac, p( M )  0,5
Z – osoba je žena, p( Z )  0,5  1  p( M )
Događaji M i Z su suprotni događaji i čine potpun sistem događaja.
D – osoba je daltonista
P( D Z )  0, 0025 - vjerovatnoća da je osoba daltonista ako se zna da je ženskog pola
P( D M )  0, 05 - vjerovatnoća da je osoba daltonista ako se zna da je muškog pola

a) Na osnovu teorema totalne vjerovatnoće:

p( D )  p( D M )  p( M )  p( D Z )  p( Z )  0,05  0,5  0,0025  0,5  0,02625 ( 2,62%)

b) Na osnovu Bayes-ovog teorema:

p( D M )  p( M ) p( D M )  p( M ) 0,05  0,5
p( M D )     0,9524 (95,24%)
p( D M )  p( M )  p( D Z )  p( Z ) p( D ) 0,02625

Primjer 12.
U terminu od 30 dana 16 dana je bilo kišno. Ako biramo na slučaj jedan dan iz tog perioda kolika
je vjerovatnoća da ćemo izabrati dan kada nije bilo kišno?

Rješenje:

Događaji A - "bilo je kišno" i A - "nije bilo kišno" su suprotni događaji, pa je

16 14
p( A )  1  p( A)  1    0,4667  tražena vjerovatnoća iznosi 46,67%.
30 30

6
Primjer 13.
Na izgradnji kuća rade tri firme G, J i B. Zbog različitih stopa učešća, firma G je odgovorna za
kompletiranje 30% kuća, firma J za 25% i firma B za 45%. U prosjeku 5%, 10% i 12% njihovih
radova respektivno je ispod zadanih standarda i mora se ponovo raditi.
a) Odrediti vjerovatnoću da je na slučaj odabrana kuća bila sa radovima ispod zadanih
standarda.
b) Ako je kuća slučajno odabrana bila sa radovima ispod standarda, izračunati vjerovatnoću
da je radove na njoj vršila firma G?

Rješenje:
Definišimo događaje:
S – radovi su ispod standarda
G – radila firma G
J – radila firma J
B – radila firma B
Poznate su vjerovatnoće:
p(G )  0,3 p( J )  0, 25 p( B)  0, 45
p( S G )  0, 05 p( S J )  0,10 p ( S B)  0,12

a) Na osnovu teorema totalne vjerovatnoće:

p ( S )  p(G )  p( S G )  p ( J )  p ( S J )  p ( B )  p ( S B )  0,3  0, 05  0, 25  0,1  0, 45  0,12  0, 094

b) Tražimo vjerovatnoću: p  G S  . Dati podaci su:

Prema Bayes-ovoj formuli je:

p(G )  p( S G )
p G S   
p(G )  p( S G )  p( J )  p( S J )  p( B)  p( S B)
0,3  0, 05
  0,1596
0,3  0, 05  0, 25  0,1  0, 45  0,12

7
Primjer 14.
U grupi od 50 studenata 20 je uzelo engleski jezik kao izborni, 25 francuski i 15 oba jezika.
Izračunati vjerovatnoću da smo na slučaj odabrali studenta koji je izabrao francuski jezik uz
uslov da je uz to uzeo i engleski jezik.
Rješenje:
Prikaz pomoću Venovog dijagrama

5 15
10

20 25 15
p( E )  p( F )  p( E  F ) 
50 50 50
15
p( F  E )
Onda je: p( F E )   50  0, 75  75%
p( E ) 20
50

Primjer 15.
Broker raspolaže sa 7 vrsta obveznica i 6 vrsta dionica. Kolika je vjerovatnoća da investitor, koji
sarađuje samo sa tim brokerom, u svoj portfolio izabere 2 vrste dionica i 3 vrste obveznica?

Rješenje:
 
13
k ()    - broj svih mogućih načina da se napravi portfolio koji čine 5 od ukupno 13 vrsta
5
vrijednosnih papira (bez obzira dionice ili obveznice)
 7  6 
k ( A)     - broj svih mogućih načina da se formira portfolio koji čine tačno 3 od ukupno 7
 3  2 
vrsta obveznica i tačno 2 od ukupno 6 vrsta dionica.
 7  6 
  
k ( A)  3  2  525
p( A)     0, 04079 .
k () 13  1287
 
5