TEHNIČKA ŠKOLA RUĐERA BOŠKOVIĆA

GETALDIĆEVA 4,ZAGREB

ZAVRŠNI STRUČNI RAD:

TROJA

MENTOR: Mario Matijašić UČENIK: Karlo Kodarć

RAZRED:1.A

Zagreb, prosinac 2021.

Sadržaj

1.Uvod....................................................................................................................................1
2.Troja....................................................................................................................................2
2.1.Homerova Troja .....................................................................................................2

2.2.Trojanci Stanovnici troje.....................................................................................3

3.Priča o Trojanskom ratu.....................................................................................................4

3.1. Povod Trojanskog rata.......................................................................................4

3.2. Plan za zauzimanje Troje...................................................................................4

3.3. Ulazak u Troju....................................................................................................5

3.4. Zauzimanje Troje...............................................................................................6

4.Troja kroz povijest............................................................................................................6

4.1. Iskopi Troje........................................................................................................6

4.1.1.Schliemann.....................................................................................6

4.1.2.Dörpfeld, Blegen............................................................................7
4.1.3.Korfmann.......................................................................................7

4.2.Podjela troje po gradovima nastalim na njoj.......................................................8

4.2.1.Troja I.............................................................................................8

4.2.2.Troja II............................................................................................8
4.2.3.Troja III,IV,V..................................................................................8

4.2.4.Troja VI,VII....................................................................................9
4.2.5.Troja VIIa.......................................................................................9

4.2.6.Troja VIIb.......................................................................................9
4.2.7.Troja VIII.....................................................................................10

4.2.8.Troja IX........................................................................................10
5.Zaključak...........................................................................................................................11
6.Literatua............................................................................................................................12
1.Uvod
Troja ili Ilij (grč. Τροία, Troía, λιον, Ílion, latinski Troia, Ilium, hetitska Wiluša,
turska Troya), naselje na više razina na planini Hisarlıku (tell) na egejskoj obali Male
Azije, Turska. U njemu se prepoznaje legendarni grad u Homerovom epu "Ilijada". Grad je
dobio ime po svom osnivaču, heroju Trossu, koji je unuk kralja Dadana (zbog toga Homer
Trojance naziva i Dadancima); drugo ime za grad dolazi od imena njegovog sina Ila.
Položaj Troje prvi se pozabavio škotski novinar Charles McLaren koji je 1822. godine, na
temelju Ilijadinih podataka, smatrao da se grad nalazi na brdu Hisarlik, ali nije imao
značajnijeg utjecaja.Već po samim tim osnovnim podatcima sam odlučio ovu temu
razraditit pošto je Troja jedan od najpoznatijih gradova te svi znaju dio priče Trojanskog
rata,no ne znaju sve.i zato sam se odlučio posvetiti baš ovoj temi.

PHOTOGRAPH BY EOSGIS.COM

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

<#>
2.Troja
2.1Homerova Troja
U "Ilijadi" Ahai su logorovali na ušću rijeke Scamandros (danas Karamendres), a
grad Troja bio je na brdu. Današnji ostaci nalaze se oko 15 kilometara od obale, ali ušće
Spadradosa leži oko 5 kilometara ispod prije 3000 godina i ulijeva se u zaljev koji je
ispunjen sedimentom. Nedavna istraživanja pokazuju kako je obala Troje izgledala u to
vrijeme, dokazujući da je Homerov opis istinit. Uz "Ilijadu", "Odiseju" i druga starogrčka
djela spominju i Troju. Rimski pjesnik Vigilije također je razradio ovu legendu u svom
djelu Eneida. Grci i Rimljani vjerovali su da se Trojanski rat već dogodio, a odigrao se u
Anadoliji. Aleksandar Veliki posjetio je grobove lokalnih heroja Ahila i Patrokla 334.
godine. Starogrčki povjesničari vrijeme Trojanskog rata postavljaju u 12., 13. i 14. stoljeće
prije Krista: prema Eratozenu, odigrao se 1184. godine prije Krista, a prema Herodotu,
1250. godine prije Krista. U studenom 2001., geolog sa Sveučilišta Delaware John C. Kraft
i profesor geolog s Trinity Collegea u Dublinu John V. Luce predstavili su rezultate
geoloških istraživanja od 1977. godine. Usporedili su sadašnju površinu s površinom
opisanom u Ilijadi i drugim klasicima (kao što je Stella's Geography). Zaključeno je da je
Troja (i druga mjesta, poput lokacije grčkog logora) koja je Schlieman istražio bila
naseljena. Prema nekim suvremenim piscima, Homerova Troja nije pronađena u Anadoliji,
već drugdje. Lokacije za koje sumnjaju su i Engleska, Hrvatska i Skandinavija. Međutim,
većina znanstvenika ne prihvaća ove pretpostavke. Prema Kennethu J. Dillonu, Trojanci su
izvorno bili stepski narod i bili su rođaci Mađara. Nakon što je Hetitsko carstvo napadnuto
i uništeno, zauzeli su Dardanele. Tijekom Trojanskog rata, Grci su koristili pomorske
blokade kako bi spriječili Trojance i Lemnos na europskoj strani da pohrle u Troju po
pomoć. Kada je Troja pala, ljudi na europskoj strani pobjegli su na sjever i nastanili se u
Italiji; kasnije su bili poznati kao Etruščani.
2.2. Trojanci-stanovnici Troje
O povijesti trojanskih konja učimo iz legendi. Prema grčkoj mitologiji, Trojanci su
bili stanovnici grada Troje u regiji Troja u Anadoliji. Grad je poznat po bogatstvu koje
pruža trgovina, skupom kelju i čvrstim zidinama. Trojanska vladarska obitelj potomak je
legendarnog Dardanosa, sina Zeusa i Eltre, i osnovala je grad Dardanyu (mjesto gdje će
Eneja kasnije vladati). Nakon njegove smrti, vladar je postao njegov unuk Trois, koji je
Trojanski kraj nazvao po sebi i tamošnjim stanovnicima kao Trojanac. Njegov sin Ilios
osnovao je Ilion (Troju) i dao mu ime po njemu. Zeus je poklonio Paladionu Iliju, izvrstan
kip Atene koji osigurava sigurnost grada. Prema legendi, gradski zid sagradili su Posejdon
i Apolon, bogovi mora u vrijeme kralja Laomedona (Iliusov sin). Prema priči, Laomedón
nije želio platiti za rad, pa je Posejdon poplavio područje vodom i zahtijevao da kralj
žrtvuje svoju kćer Hesione morskom čudovištu. U tom području, Apollon je uništen i
očaran kugom.Generacija prije Trojanskog rata, Hercules je okupirao Troju, ubivši
Laomedóna i njegove sinove, osim Priamosa. Priamos je postao kralj; Tijekom njegove
vladavine, mikenski Grci okupirali su grad tijekom Trojanskog rata koji je bjesnio od
1193. do 1183. godine 1183 EDT. Priamos se obično identificira luvi (ili možda pulsatnim)
imenom osobe, Pariyamuwaš,poznatim iz klinastog pisanja.U Maloj Aziji, trojanska
vladavina slijedila je herkulska dinastija, sa sjedištem na Sardiniji, a njezini kraljevi vladali
su 505 godina do vremena Kandaulesa. Ioni, kimméresi, Frizijanci, Myléosi i Lüdovi
kasnije su ušli u Malu Aziju . Područje su osvojili Perzijanci 546. godine D.Planina Ida u
Maloj Aziji mjesto je mnogih drevnih mitova. Odatle je odveo Zeusa Ganimeda na Olimp,
gdje je zaveo Afrodita Ankhisesa, rodio ovdje Afroditu Aineias, živio ovdje kao pariški
pastir, gdje su živjele nimfe, odakle su grčki bogovi gledali Trojanski rat.

<#>
3.Priča Trojanskog rata
3.1Povod Trojanskog rata
Povod Trojanskog rata otmica je Helene, najljepše žene na svijetu i supruge
spartanskog kralja Menelaja. Nju je oteo Paris, sin trojanskog kralja Prijama. Grci su sa
sobom poveli 1.175 lađa gdje je bilo ukupno 141.000 grčkih vojnika. Udruženi i
nadmoćniji, deset godina neuspješno opsjedaju Troju.

3.2Plan za zauzimanje Troje

Deset godina napornog ratovanja odjednom se čini uzaludnim.Grčki zapovjednik,
kralj Agamemnon, naredio je povlačenje. Odisej uskače u možda najpoznatiju varku u
povijesti. Odisej ima Grke koji grade ogromnog i šupljeg drvenog konja, koji skriva malu
skupinu hrabrih ratnika. Grčka vojska lažira povlačenje, plovi na obližnji otok i ostavlja
drvenog konja na plaži kao ponudu. Odisejev plan sada ovisi o Trojancima koji uzimaju
dar unutar Trojevih zidova; Kad uđu unutra, izlučeni vojnici će ispuzati noću, svladati sve
stražare i otvoriti vrata. Grčka vojska, nakon što se vratila pod okriljem mraka, uletjet će u
grad. Plan je rizičan i nema drugih šansi.
 3.2:Oružje uništenja-Trojanski konj
PHOTOGRAPH BY JAMES L. STANFIELD

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

3.3.Ulazak u Troju
Kako se sumrak spušta, Grci vuku konja pred gradske zidine i napuštaju logor koji su
godinama zauzimali. Te noći jedini Grci koji su ostali na plaži su oni skriveni u drvenom
konju i marioneta po imenu Sinon. Kako zora svane sljedećeg jutra, trojanski stražari vide
napuštene šatore, mrtve životinje i zaliju vatru. Oni također uočavaju nešto drugo:
veličanstvenog drvenog konja. Kralj Priam naređuje otvaranje vrata i prvi put u deset
godina Trojanci su mogli slobodno hodati izvan svog grada – mnogi su pohrlili diviti se
neobičnoj ponudi. Uđuše Sinon u Troju, on počne prepričavati priču o napuštanju grčkih
redova jer su ga izabrali za ljudsku žrtvu. Sinon uvjerava svoje nove prijatelje da je konj
dar bogovima kako bi se osigurao siguran povratak kući. Dodaje da konj ima posebne moći
i tko ga posjeduje nikada neće pretrpjeti poraz. Opasnost od otkrića nije prošla. Cassandra,
trojanska princeza, viče da je konj trik i da će grad biti zauzet. Ali čini se da bogovi ostaju
s Grcima, pa su je Cassandra osuđena kao lažljivica te da nikada nitko ne vjeruje njenim
proročanstvima.

3.4.Zauzimanje Troje
Trojanci su nakon nekog vremena prošli u svoje kuće te zaspali čime je počela akcija
Grka.Grci tiho izlaze iz drvenog konja, ubijaju stražare i otvaraju vrata grčkoj vojsci koja
čeka. Usred plamena i krvi, Troja pada i njezini branitelji su zaklani: kralj Priam je svrgnut
s ostatkom svoje vojske. Pariz je ranjen otrovnom strijelom na koju samo nimfa Oenone
ima protuotrov. Ona je bila ta koju je Paris napustio zbog Helen, i usprkos njegovoj molbi,
ona je odbila i on je umro.

<#>
4.Troja kroz povijest
4.1.Iskopi Troje

4.1:Iskopi Troje
PHOTOGRAPH BY JAMES L. STANFIELD/GETTY IMAGES

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

4.1.1.Schliemann
Kako se moderna povijest počela razvijati, Troja i Trojanski rat postali su legende.
Sedamdesetih godina (1871.-73. i1878./1879.)njemački arheolog Heinrich Schliemann
iskopao je brdo Hisarlık,nedaleko od grada Çanakkale na sjeverozapadu Anatolije. Otkrio
je nekoliko slojeva grada, od brončanog doba do rimskog doba. Schliemann je identificirao
Troja I., a zatim i Troja II s Homerovom Trojom, i njegovo je stajalište tada bilo
prihvaćeno.
 4.1.1:Heinrich Schliemann
PHOTOGRAPH BY ERICH LESSING/ALBUM

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

4.1.2.Dörpfeld, Blegen
Nakon Schliemanna, Wilhelm Dörpfeld (1893./1894.) i kasnije Carl Blegen (1932.-
1938.) nastavili su iskapanja. Ta su iskapanja dokazala da je najmanje devet gradova
izgrađeno jedan na drugome.

4.1.3.Korfmann
Godine 1988. tim istraživača sa Sveučilišta u Tübingenu i Sveučilišta u Cincinnatiju,
na čelu s profesorom Manfredom Korfmannom, nastavio je s iskapanjem.U kolovozu
2003. godine, koristeći tehnologiju magnetometra, mapirali su područje ispod utvrde i
pronašli duboke rovove, koji su iskopani. Artefakti datiraju iz kasnog brončanog doba, tj.
Prema Korfmannu, rovovi su bili vanjska obrambena linija grada većeg nego što se
mislilo.Ovdje su pronađeni i strelice koje sugeriraju moguću bitku, koja datira iz 12.
stoljeća prije Krista.Korfmann je umro 11. kolovoza 2005. godine, a budući da mu je
osobno izdana dozvola za iskapanje, budućnost istraživanja postala je
neizvjesna.Korfmannovo istraživanje bilo je kritizirano, ali najveće zgražanje bilo je kada
je rekonstruirao Trojev PERIOD VI/h-VII/a na temelju fragmentarnih podataka (mnogi to
povezuju s Ilijaškim ratom).

<#>
 Prethodno spomenuti kamp definiran je kao odvodni kanal, koji nije bio zaštićen
zidom, budući da je Korfmann samo preuzeo trag prema kanalu. Korfmann je preuzeo
gusto izgrađen donji grad na području oko brda zbog zida i zaštitnog rova. Ali to se ne
može dokazati ni zbog djelomičnih iskapanja. Rasprava je još uvijek u tijeku, iako je
Korfmann preminuo 2005. Problem je i što je Korfmannov dobar odnos s turskom vladom
bio osoban, nije se proširio i na druge istraživače, pa je nastavak istraživanja neko vrijeme
postao upitan.

4.2.Podjela troje po gradovima nastalim na njoj

Pošto je utvrđeno da je tijekom godina na gradu Troji izgrađeno još devet gradova,
gradovi su podijeljeni i identificirani u brojevima i slovima između Troje I i Troje IX.

4.2.1.Troja I
Troja I obuhvaća deset stambenih horizonata, utvrđena je bedemom kojemu su
temelji kameni, a gornji dio od opeke

4.2.2.Troja II
Imala je osam građevinskih horizonata, u kojima je uočena prisutnost građevina tipa
megarona. Ojačanim bedemima pridodana su dvoja dvostruka vrata. To je naselje
najpoznatije po nalazu bogate ostave, koju je Schliemann nazvao Prijamovim blagom te
spomenutu naseobinu pogrješno pripisao homerskoj Troji. Troja II je vjerojatno uništena
potresima, ali možda i provalom stepskih naroda sa sjevera, nositelja tzv. kurganske
kulture.

4.2.3.Troja III,IV,V
Naselja Troje III–V pripadaju ranomu brončanom dobu.Neki smatraju da je
stanovništvo Troje V velikim seobenim valom bilo potisnuto prema sjeveru dok je
trojansko područje istodobno naselilo stanovništvo etnički slično onomu u središnjoj
Grčkoj.
4.2.4.Troje VI i VII
Pripadaju srednjem i kasnom egejskomu brončanom dobu. Kultura Troje VI bitno se
razlikuje od prethodne. Novi su jaki bedemi s bastionima i vratima između dvaju prstenova
bedema (slično kao kod mikenskih gradova). Kuće su odvojene slobodnim prostorom i
terasama. Česta je uporaba bronce, potvrđena je prisutnost konja kao tovarne životinje.
Keramički oblici potpuno su novi, pojavljuje se i minijska keramika. Troju VI vjerojatno je
oko 1300. pr. Kr. uništio potres koji nije prouzročio veće ljudske žrtve pa se u idućoj Troji
VII nastavlja ista kultura.

4.2.5.Troja VIIa
Trojanski sloj označen VIIa, koji potječe iz sredine i kraja 13. stoljeća prije Krista,
smatra se homerovom Trojom, na temelju pregleda ostataka pronađenih u iskapanjima.
Izgleda da ga je uništio rat, i da je bio trag požara. Do 1988.godine iskapanja su otkrivala
utvrdu na vrhu brda, a ne grad veličine grada koji je oslikao Homer, ali naknadna
istraživanja također su pronašla ostatak grada.Ljudski ostaci pronađeni su u kućama i
ulicama, a kostur je pronađen u sjeverozapadnim bastionima s ozljedama lubanje i
slomljenom vilicom. Pojavile su se tri brončane strijele, dvije u tvrđavi, jedna u gradu.
Ipak, nije moguće utvrditi je li grad doista pogođen ratom ili je uništen elementarnom
nepogodom, jer je do sada iskopano vrlo malo dijelova grada.

4.2.6.Troja VIIb1
Troja VII.b ima snažne odlike grčkog utjecaja i navjerojatnije je uništena potresom
oko 1020. pr. Kr. i naposlijetku napuštena do polovice 10. stoljeća pr. Kr. Od tada je bila
nenaseljenom punih 200 godina

<#>
4.2.7.Troja VIII
Sredinom XIII. st. pr. Kr. grad je bio opljačkan i uništen u požaru; u ruševinama su
nađeni ljudski kosturi s tragovima nasilne smrti, mnogobrojni vršci strjelica, što upućuje na
to da bi upravo Troja VIIa mogla biti ona Homerova. Novija arheološka istraživanja pod
vodstvom Manfreda Korfmanna (1988–2004) i Ernsta Pernicke (2006) pokazala su da su
strukture Homerova grada ograničene samo na jedan dio gradske akropole, a ne na cijeli
grad koji je bio znatno prostraniji i protezao se cijelom ravnicom, što bi značilo da je dio
stanovništva preživio i nastavio širiti grad.

4.2.8.Troja IX
Troju IX obnovio je car Oktavijan August kao rimski grad Ilium Novum s namjerom
veličanja vlastitoga julijevskog roda, koji je prema legendi potekao od trojanskoga junaka
Eneje. Grad se posljednji put spominje 335., a u idućim stoljećima bio je sasvim
zaboravljen.

4.2: 9 gradova izgrađenih tijekom godina u Troji

Troja – Wikipedija (wikipedia.org)

5.Zaključak
Nakon što sam sve pročitao i napisao, došao sam do zaključka da je Troja jedna od
zemalja sa širom i dužom poviješću u svijetu. Danima nisam mogao pisati o Troji, ali sam
napisao sve što sam o njoj mogao pronaći. Troja je jedna od najranijih drevnih civilizacija,
a mnoge su tajne i danas skrivene. To je važno jer ostavlja zanimljivu povijest i dio je
europske povijesti. Iako su provedene stotine studija, napisane mnoge knjige, snimljeni
mnogi filmovi i dokumentarni filmovi, neće se sve znati. Mnogo je stvari koje treba otkriti,
a vjerujem da se ništa neće saznati, ali ono što do sada znamo dovoljno je da ovu
civilizaciju smatramo jednom od najmoćnijih civilizacija. Teško je zamisliti da su prije
toliko godina vrlo primitivni mehanizirani ljudi toliko puta gradili na istom mjestu gdje su
se urušili i ostali.To je savršeno i jedinstveno. A uz svu tehnologiju koja je danas dostupna,
ne možemo biti sigurni u točan broj gradova u kojima je Troja otkrivena. Sve u svemu,
smatram da je odabir ove teme vrlo pogodan za pisanje seminarskog rada, jer sam puno
naučio o Troji i Troji pri pisanju povijesti. U procesu pisanja imao sam drugačiji pogled na
Troju, što mi prije pisanja seminarskog rada nije bilo apsolutno ništa.

<#>
6.Literatura
1.Hrvatska encikopedija, Troja, 19. 12. 2021.URL

Troja | Hrvatska enciklopedija

2.National Geographic,Troy,URL

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

3. National Geographic,Troy,URL

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

4. National Geographic,Troy,URL

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

5. National Geographic,Troy,URL

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

6. National Geographic,Troy,URL

How archaeologists found the lost city of Troy (nationalgeographic.com)

7.Wikipedija,Troja 29. rujna 2021.URL

Troja – Wikipedija (wikipedia.org)

8.Wikipedija,Troy, 20.11.2021.URL

Troja – Wikipedija (wikipedia.org)

9.Wikipedija, Troy, 20.11.2021URL

10.World History Encyklopedia,Troy,URL

Troy - World History Encyclopedia