Voda kao životni medij

mjerenja fizikalno-kemijskih
parametara vode i njihova
interpretacija
“Voda je osnov svega, iz vode je sve, i sve se
u vodu vraća. “
Tales (600 g. pr.n.e.)
 jedna od osnovnih tvari u prirodi
 pokriva 71 % Zemljine površine ⇒ životni
prostor za mnoge organizme
 izgrađuje 50-90 % svakog živog organizma
 ima jednu od ključnih uloga u formiranju
klime
 oblikuje reljef
 sudjeluje u kruženju materije i protoku
energije u ekosustavima
Kruženje vode
Svojstva vode od osobite važnosti za žive
organizme
 polarna molekula ⇒ dobro otapalo
kemijski čista voda u prirodi ne postoji
važni anioni: CO3 2-, HCO3-, NO3-, PO43-,
Cl-
važni kationi: Ca+, K+, NH4+, Na+
otopljeni plinovi: O2 , N2 , CO2 , SO2

 velika površinska napetost

 najgušća kod 4°C (anomalija vode)
 homogenost i
 relativno visok specifični konstantnost
toplinski kapacitet temperature
akvatičkih
 dobra termalna provodljivost sustava u
odnosu na
atmosferu

Život u vodi
 organizmi hipotonični,
hipertonični ili izotonični s vodom -
važan je sastav iona u vodi (razlika
more-slatke vode)
Raspodjela vode na Zemlji
97,2% - mora i oceani

2,8% - voda na kopnu

2,24% - 0,61% - 0,009% - 0,0001% -

polarni led podzemna jezera tekućice
i glečeri voda
 Pitka voda
 0,003% od ukupne vode na Zemlji
 nedovoljne zalihe za današnji stupanj
gospodarskog i kulturnog razvitka
čovječanstva
 oko 40 000 akumulacijskih jezera
 oko 70% zaliha slatke vode troši poljoprivreda
 oko 22-24% industrija
 6-8% kućanske potrebe (perilica rublja140 l,
wc i tuširanje 95 l)
 Posljedice potrošnje vode i
zagađivanja mora i slatkih voda
 onečišćenje vode ksenobioticima
 promjena prirodnih tokova i jezera
 promjena fizikalnih, kemijskih i
bioloških svojstava vode
 promjene životnih zajednica voda,
smanjenje biološke raznolikosti
 mjerenja fizikalno-
kemijskih svojstava vode
 poboljšavaju monitoring površinskih
kopnenih voda i priobalnog područja
mora i oceana
 ukazuju na promjenu kvalitete vode
 razvijaju kod učenika svijest o važnosti
vode kao prirodnog i gospodarskog
dobra
 Izbor postaje - opis
 lokacija - geografske koordinate
 prema količini otopljenih soli
 slana voda

 slatka voda

 prema tipu vodene površine

 potok, rijeka

 jezero, akumulacija

 more, ocean

 ribnjak

 kanal za odvodnju
 frekvencija mjerenja - 1 tjedno
 Što se mjeri?
 prozirnost
 temperatura vode

 otopljeni kisik

 nitrati

 pH vode

 električna vodljivost

 alkalitet

 salinitet
 Prozirnost
 određuje kako duboko prodire svjetlost u vodu
gdje omogućuje rast i razvoj alga i podvodih viših
biljaka (makrofita)
 pokazuje koliki je produktivni sloj vodenog tijela
 ovisi o količini suspendiranih tvari, boji vode i
količini algi u vodi
 suspendirane čestice u vodu dolaze erozijom obala
i iz pritoka
 većina prirodnih voda ima prozirnost od 1 do
nekoliko metara
 < 1 m - visoko produktivne vode
 antropogeni utjecaj - sječa obalne vegetacije,
 utjecaj na organizme - zatrpavanje, talože se na
škrge,...
 mjeri se Secchi-jevim diskom (more, jezera) i
turbidity epruvetom
 To je prvo mjerenje na terenu

Opis Prozirnost (m)

Oligotrofne
>5
vode
Eutrofne i
<0,5
hipertrofne vode
 Temperatura vode
 ukazuje na količinu topline apsorbirane u vodi
 ovisi o solarnoj radijaciji, brzini vode, dubini vode,
veličini vodene površine, okolnoj vegetaciji,
podzemnim vodama, antropogenom utjecaju
 ima velik utjecaj na količinu i raznolikost živog
svijeta u vodi
 utječe na topljivost kisika, dostupnost hranjivih
tvari, stopu razgradnje organskih tvari,
metabolizam
 mjeri se alkoholnim termometrom, odmah na
terenu
 Otopljeni kisik
 pokazuje masu molekula kisika otopljenih u
vodi po jedinici volumena
 manje ga je u vodi nego u atmosferi (oko 25 x)
 dolazi u vodu iz atmosfere i procesom
fotosinteze vodenih algi i viših biljaka
 ovisi o temperaturi (bolje se otapa u hladnoj
vodi) - zasićenost kisikom ispod 80% ukazuje
na povećanu potrošnju
 ovisi o brzini vode i tipu toka
 nadmorska visina utječe na topljivost ( veći tlak
zraka, veća topivost kisika)
 ovisi o salinitetu (veći salinitet, manje
otopljenog kisika)
 udio kisika ovisi količina organske tvari u vodi
(procesi razgradnje)
 bez dovoljne količine O2 - život u vodi nije
moguć (ispod 3 mg/l - biološka kriza)
 kritičan period - ljeto - više temperature
 antropogeni utjecaj - otpadne vode opterećene
organskim tvarima ⇒ bakterijska razgradnja ⇒
potrošnja O2
 mjeri se pomoću opreme (kita) za otopljeni kisik
(tzv. Winklerova metoda), odmah na terenu
Zasićenje
Otopljeni
Opis kisikom
kisik (mg l-1)
(tekućice)
Biološka
=3
kriza
US EPA
5
minimum
I. vrsta
>7 80-110
voda u Hrv
V. vrsta <20
<3
voda u Hrv >150
 pH vode
 mjera kiselosti (negativni logaritam
koncentracije vodikovih iona)
 većina rijeka i jezera - pH između 6,5 i 8,5
(prirodno ovisi o tipu tla)
 kišnica - pH između 5 i 6 (otapaju se CO2 i dr.
plinovi)
 “kisela kiša” - pH oko 4
 utječe na kemijske procese u vodi
 niži pH može djelovati toksično
 mjeri se pH-indikatorskim papirom, pH-penom
ili pH-metrom
Opis pH
Stresni uvjeti za
<4
većinu vodenih
>10
organizama
Odgovara za
vodene 6,5-9,0
organizme
Najpovoljnije 6,5-8,5
I. vrsta voda u
6,5-8,5
Hrv
V. vrsta voda u <5,3
Hrv >9,5
 Nitrati
 najčešći oblik dušika u vodi (NO3-)
 u prirodnim vodama u niskim
koncentracijama (<1 mg/l N-NO3-)
 više koncentracije mijenjaju miris i okus vode
 potrebni biljkama za rast (uz fosfate su
limitirajući faktor)
 prirodno ulaze u vodu oborinama i raspadom
organskih tvari u tlu i sedimentu
 antropogeni utjecaj - umjetna gnojiva i
otpadne vode
 povećane koncentracije ⇒ povećan razvoj algi i
višeg bilja (porast primarne produkcije,
eutrofikacija, “cvjetanje”)
 mjere se pomoću opreme (kita) za nitrate

Opis Nitrati (mg N l-1)

Nezagađeni
0,1
potok
Vodeni tok pod
antropogenim 1
utjecajem
I. vrsta voda u
<0,5
Hrv
V. vrsta voda u
>10
Hrv
 Električna vodljivost vode
 mjerimo sposobnost provođenja el. struje u
uzorku vode ⇒ ovisi o količini iona ⇒
indirektno određujemo količinu otopljenih
tvari u vodi
 prirodne vode imaju veću vodljivost ukoliko se
nalaze na području od topljivih stijena
(vapnenac)
 pitka voda mora imati < 750 µS/cm (tj. < 500
mg/l otopljenih tvari)
 mjeri se konduktivimetrom
 Konduktivitet (μS
Opis TDS (mg l-1)*
cm-1)
Maksimum za
pitku vodu po 375 250
US EPA
Niska
<150 <100
koncentraciaj
Srednja
150-750 100-500
koncentracija
Visoka
750-1500 500-1 000
koncentracija
Vrlo visoka
>1500 >1 000
koncentracija
I. vrsta voda u
<500 <335
Hrv
V. vrsta voda u
>2 000 >1340
Hrv
 Alkalitet vode
 mjera puferske sposobnosti vode (sposobnost
da neutralizira kiselinu)
 ovisi o količini negativnih iona (CO3 2-, HCO3-,
OH-)
 vode s visokim alkalitetom vezane uz topljive
sedimentne stijene
 pokazuje koliko je stanište osjetljivo na
acidifikaciju
 kiselina ulazi u vodu putem oborina, a rjeđe
kroz tlo
 veliki utok kiseline (npr. snažne i dugotrajne
oborine) u uvjetima niskog alkaliteta vode
(ispod 100 mg/l) ⇒ pad pH vode ⇒ opasno za
sve organizme
 kritičan period - otapanje snijega
 vode s visokim alkalitetom su kemijski
stabilniji za okoliš, budući da negativni ioni
vežu teške metale u neškodljive komplekse
 mjeri se pomoću opreme (kita) za alkalitet
 Alkalitet (mg l -1 ili
Opis
ppm CaCO3)
Minimum 20
Slabo puferiran
<25
sustav
Srednje
25-75
puferiran sustav
Visoko
>75
puferiran sustav
I. vrsta voda u
>200
Hrv
V. vrsta voda u
<10
Hrv
 Salinitet

 sadržaj soli u vodi

slane vode - more oko 35 ‰
(35 g/kg; ppt)
poluslane ili boćate vode - 0,5 do 35 ‰
slatke vode - ispod 0,5 ‰
 određuje živi svijet koji obitava u vodi
 salinitet mora i oceana se sporo mijenja
 određuje se iz gustoće (areometar) i
temperature vode
 važno poznavati vrijeme plime i oseke
Nastavljamo druženjem na terenu.

Ugodan ostatak dana.