1. Izdavanje kaznenog naloga u krivičnom postupku? (18.

Optužnica za pokretanje postupka izdavanja

kaznenog naloga?)

Kazneni nalog je novi institut u našem procesnom zakonodavstvu svrstan u posebne

postupke, koga poznaju svi zakoni o krivičnim postupcima koji su na snazi u Bosni
i Hercegovini, a osnovna svrha uvođenja ovog instituta jeste ubrzanje krivičnog
postupka, iz razloga jer se ne provodi glavni pretres, postupak se maksimalno
pojednostavljuje, a istovremeno se od strane suda provjerava da li su ispunjeni
uslovi za prihvatanje kaznenog naloga, tako da je ovaj postupak jednako dobar kao
i redovan krivični postupak.

U krivično procesnom zakonodavstvu u BiH postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja skraćeni
oblik kp koji se vodi za lakša kd. i u okviru kojeg je moguće optuženom izreći odgovarajuću krivično
pravnu sankciju ili mjeru bez provođenja glavnog pretresa.

Sudija pojedinac kazneni nalog izdaje presudom, ali postoje i druge mogućnosti koje su predviđene
zakonom, a to su :
neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

Sudija pojedinac će odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi :

 da postoji osnov za spajanje postupka,
 da se radi o kd. za koje je porpisana kazna zatvora preko 5 god.,
 ako je tuilac zatražio izricanje krivično pravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije dopuštena.

Tužilac ima pravo žalbe na rješenje kojim se ne prihvata zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.
O žalbi odlučuje vijeće od 3 sudija u roku od 48h .
prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

Sudija pojedinac može prihvatiti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.

U toj situaciji sudija će prvo potvrditi optužnicu, a zatim zakazati saslušanje optuženog bez odlaganja,
a najkasnije u roku od 8 dana od dana potvrđivanja optužnice.
Na ročištu za saslušanje optuženi se može izjasniti da nije kriv, a može staviti i prigovore na optužnicu.

2. Redovni pravni lijekovi?

Kod redovnih pravnih lijekova, odluka se napada zbog činjeničnih i pravnih nedostataka.

Prema našem ZKP, redovni pravni lijekovi su:

1. žalba na prvostepenu presudu
2. žalba na drugostepenu presudu
3. žalba na rješenje

Redovnim pravnim lijekom se pobijaju odluke koje još nisu stupile na pravnu snagu.

Žalba na 1- stepenu presudu

Žalbom na 1-step. presudu odlaže se njeno stupanje na pravnu snagu, odnosno njeno izvršenje.
Žalba na 1-step. presudu je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek, kojim subjekti
pravnog lijeka traže od 2-step. suda da zbog određenih nedostataka u 1-stepenoj presudi ili u 1-step.
postupku izrečenu presudu potpuno ili djelimično ukine ili preinači.
U našem kp. predmet takvog žalbenog postupka mogu biti presude 1-step. vijeća krivi. odjeljenja
suda BiH, kao i presude opštinskog i kantonalnog suda, te osnovnog suda BD BiH.

3. Vanredni pravni lijekovi?

Zakoni o kp. poznaju samo jedan vanredni pravni lijek, riječ je o zahtjevu za ponavljanje postupka.
U našem kp. mogućnost korištenja vanrednog pravnog lijeka ograničena je zakonom i povezana sa
pogrešno utvrđenim činjenicama

Ponavljanje kp predstavlja vraćanje pravosnažno završenog postupka u neku raniju fazu te ponovo
vođenje postupka od te faze nadalje.
U okviru vanrednog pravnog lijeka razlikuje se :
a. Nepravo ponavljanje kp. dolazi do promjene u pravosnažnoj sudskoj odluci ali bez ponavljanja
postupka.
b. Nastavljanje kp. u slučaju pravosnažne obustave postupka zbog toga što su postojale
procesne smetnje za dalje vođenje postupka.
c. Ponovo pokretanje kp na zahtjev tužioca se može dosputiti ponavljanje kp ako se podnesu
novi dokazi na osnovu kojih se sud može uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovo pokretanje kp.
d. Ponavljanje kp završenog pravosnažnom presudom u korist osuđenog ima za cilj da se u
ponovljenom postupku osuđeni oslobodi od optužbe ili da optužba bude odbijena ili da bude osuđen
po blažem KZ.
e. Zakonski uslov za ponavljanje kp završenog pravosnažnom presudom na štetu optuženog ako
je presuda kojom se optužba odbija donesena zbog tužiočevog odustajanja od optužbe, a dokaže se
da je do ovog odustajanja došlo usljed kd. korupcije ili kd. protiv službene ili druge dužnosti dužioca.

6. Provođenje postupka izdavanja kaznenog naloga i provođenje glavnog pretresa?

U krivično procesnom zakonodavstvu u BiH postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja skraćeni
oblik kp koji se vodi za lakša kd. i u okviru kojeg je moguće optuženom izreći odgovarajuću krivično
pravnu sankciju ili mjeru bez provođenja glavnog pretresa.

Sudija pojedinac kazneni nalog izdaje presudom, ali postoje i druge mogućnosti koje su predviđene
zakonom, a to su :
neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

Sudija pojedinac će odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi :

 da postoji osnov za spajanje postupka,
 da se radi o kd. za koje je porpisana kazna zatvora preko 5 god.,
 ako je tuilac zatražio izricanje krivično pravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije dopuštena.

Tužilac ima pravo žalbe na rješenje kojim se ne prihvata zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.
O žalbi odlučuje vijeće od 3 sudija u roku od 48h .
prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

Sudija pojedinac može prihvatiti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.

U toj situaciji sudija će prvo potvrditi optužnicu, a zatim zakazati saslušanje optuženog bez odlaganja,
a najkasnije u roku od 8 dana od dana potvrđivanja optužnice.
Na ročištu za saslušanje optuženi se može izjasniti da nije kriv, a može staviti i prigovore na optužnicu.

Na glavnom pretresu se čita optužnica, ispituje optuženi i saslušava njegova odbrana i izvode svi
potrebni dokazi, bez obzira na to da li su oni ranije provedeni ili ne. Presuda se moţe donijeti samo na
osnovu činjenica i dokaza iznesenih u glavnom pretresu

4. Dokazni postupak i njegove karakteristike?

Dokazni postupak slijedi neposredno iza ispitivanja optuţenog. Dokazivanje obuhvata sve činjenice koje
sud smatra relevantnim za pravilno presuđenje. Po okončanju dokaznog postupka predsjednik vijeća će
upitati stranke, branioca i oštećenog imaju li prijedloga za dopunu dokaznog postupka. Ako niko ne stavi
prijedlog, ili prijedlog bude odbijen, a vijeće nađe da je stanje stvari izviđeno, predsjednik će objaviti da
je dokazni postupak završen

8. Postupak prema maloljetnicima?

Krivični postupak prema maloljetnim osobama karakteriziraju sljedeće osobine:

1. isključenje javnosti,
2. hitnost postupka,
3. prilagođenost postupka uzrastu i interesu preodgoja maloljetnika,
4. poseban sud za maloljetnike,
5. odvojenost maloljetnih od punoljetnih osoba u suđenju i u pritvoru (u pravilu)
• Naglašena zaštita maloljetnih počinitelja krivičnog djela nije samo izraz
pretpostavke nevinosti nego i osobitog društvenog cilja koji se želi postići u odnosu
na maloljetne osobe – posebna zaštita osobe maloljetnika i njegov preodgoj. Zbog
toga se postupak i ne vodi protiv već prema maloljetniku.

Postupak prema maloljetnicima karakterizira i veliko odstupanje od načela

akuzotornosti za razliku od općeg krivičnog postupka. U ovom dijelu postoji mnogi
inkvizicioni elementi, što predstavlja nastojanje zakonodavca da favorizira
primjenu odgojnih mjera na maloljetne delikvente. Nastojeći da se ostvari primjena
tih mjera kad god je to potrebno za resocijalizaciju maloljetnika zakonodavac tu
ulogu povjerava sudu.

U postupku prema maloljetnicima primjenjuju se specifične zakonske odredbe, a da bi se one mogle

primjeniti neophodno je da je osoba u vrijeme izvršenja kd. maloljetna i da u vrijeme suđenja nije
navršeila 21 god.
Krivični postupak se ne može voditi prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja kd. nije navršio 14
god.
Ako je maloljetnik sudjelovao u izvršenju kd. zajedno sa punoljetnim osobama, postupak prema njemu
će se izdovjiti i provesti prema pravilima specifičnog postupka.

13. Izricanje i dostavljanje presude?

Objavljivanje presude vrši predsjednik vijeća tako što javno pročita dispozitiv i ukratko saopšti razloge
presude. Vijeće može narediti da optuženom koji je odsutan presudu usmeno saopšti predsjednik vijeća,
ili da mu se presuda samo dostavi. Po objavljivanju presude predsjednik vijeća upućuje stranke na žalbu.
Ako je optuženi uslovno osuđen, predsjednik vijeća ga upozorava na značaj uslovne kazne, kao i na
uslove kojih se mora pridržavati. Pismena izrada presude. Od prijema ovjerenog prepisa presude počinje
teći rok za ţalbu protiv presude. Presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana
objavljivanja, a u složenim stvarima u roku od 15 dana. Presudu potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar.
Pismeno izrađena presuda mora imati 3 dijela: uvod, izreku (dispozitiv) i obrazloţenje. Dispozitiv sadrži
lične podatke okrivljenog, zatim odluku kojom se optuţeni oglašava krivim ili oslobađa optužbe ili odluku
kojom se optužba odbija.

17. Glavni pretres, rukovođenje, odlaganje, prekidanje?

Glavni pretres je najvaţniji stadij u krivičnom postupku pred prvostepenim sudom. Na glavnom pretresu
se čita optunica, ispituje optuţeni i saslušava njegova odbrana i izvode svi potrebni dokazi, bez obzira na
to da li su oni ranije provedeni ili ne. Presuda se moţe donijeti samo na osnovu činjenica i dokaza
iznesenih u glavnom pretresu.

Predsjednik vijeća rukovodi pretresom. On saslušava svjedoke i vještake, daje riječ članovima vijeća,
strankama, oštećenom, zakonskim zastupnicima, punomoćnicima, braniocu i vještacima. Predsjednik
vijeća odlučuje o prijedlogu o kome postoji saglasnost stranaka, a o saglasnim prijedlozima stranaka koje
ne usvoji predsjednik, odlučuje vijeće

Za glavni pretres važi načelo kontinuiteta, tj. kad je jednom započeo, on treba trajati neprekidno do
izricanja presude. To se ne moţe uvijek postići, te zbog toga ZKP sadrţi posebne odredbe o odlaganju i
prekidanju glavnog pretresa. Pretres se odlaţe: - ako je potrebno pribaviti nove dokaze; - ako se tokom
pretresa utvrdi da je kod optuţenog nakon učinjenog krivičnog djela nastupilo privremeno duševno
oboljenje ili privremena duševna poremećenost; - ako postoje druge smetnje da se glavni pretres
uspješno dovede do kraja. U rješenju kojim se pretres odlaţe, po mogućnosti će se odrediti dan i sat
nastavka glavnog pretresa. Istim rješenjem vijeće moţe odrediti da se prikupe dokazi koji bi se
vremenom mogli izgubiti. Protiv rješenja nije dozvoljena ţalba.

Izvan slučajeva posebno predviĎenih u Zakonu, predsjednik sudskog vijeća moţe prekinuti glavni pretres
radi odmora ili radi isteka radnog vremena ili radi toga da se u kratkom vremenu pribave odreĎeni
dokazi ili radi pripremanja optuţbe ili odbrane.
5. Položaj maloljetnika u okviru materijalnog, procesnog i izvršnog krivičnog prava u BiH ?

U postupku prema maloljetnicima primjenjuju se specifične zakonske odredbe, a da bi se one mogle

primjeniti neophodno je da je osoba u vrijeme izvršenja kd. maloljetna i da u vrijeme suđenja nije
navršeila 21 god.
Krivični postupak se ne može voditi prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja kd. nije navršio 14
god.
Ako je maloljetnik sudjelovao u izvršenju kd. zajedno sa punoljetnim osobama, postupak prema njemu
će se izdovjiti i provesti prema pravilima specifičnog postupka.

Svrha postupka prema mlaoljetniku se ogleda u traženju najpogodnijih mjera za njegovu pozitivnu
socijalnu integraciju.
Postupak vodi sudija za maloljetnike .
Vijeće za maloljetnike u sastavu od 3 sudija odlučuje po žalbama protiv odluke sudije za maloljetnike.
Sudija za maloljetnike, kao i druge sudije koje učestvuju u vijeću za maloljetnike, moraju imati iskustva
u radu sa maloljetnicima.
Naročito je naglašena hitnost postupanja suda.
Pravo na odbarnu uz pomoć barnooca je postavljeno bez ograničenja.
Postupak prama maloljetniku se odvija iz isključenje javnosti.
Maloljetnik se može izuzetno pritvoriti iz sljedećih razloga:
 opasnost od bjegstva,
 koluzijska opasnost,
 opasnost od ponovnog izvršenja kd.

Odluku o određivanju pritvora donosi sudija za maloljetnike i vijeće za maloljetnike.

Pritvor može trajati najtuže mjesec dana.
Vijeće za maloljetnike može produžiti pritvor za još 2 mjeseca.
Nakon završetka pripremnog post. , pritvor može da traje najduže još 6 mjeseci.

7. Specifičnosti suđenja maloljetnoj osobi?

Svrha postupka prema mlaoljetniku se ogleda u traženju najpogodnijih mjera za njegovu pozitivnu
socijalnu integraciju.
Postupak vodi sudija za maloljetnike .
Vijeće za maloljetnike u sastavu od 3 sudija odlučuje po žalbama protiv odluke sudije za maloljetnike.
Sudija za maloljetnike, kao i druge sudije koje učestvuju u vijeću za maloljetnike, moraju imati iskustva
u radu sa maloljetnicima.
Naročito je naglašena hitnost postupanja suda.
Pravo na odbarnu uz pomoć barnooca je postavljeno bez ograničenja.
Postupak prama maloljetniku se odvija iz isključenje javnosti.
Maloljetnik se može izuzetno pritvoriti iz sljedećih razloga:
 opasnost od bjegstva,
 koluzijska opasnost,
 opasnost od ponovnog izvršenja kd.

Odluku o određivanju pritvora donosi sudija za maloljetnike i vijeće za maloljetnike.

Pritvor može trajati najtuže mjesec dana.
Vijeće za maloljetnike može produžiti pritvor za još 2 mjeseca.
Nakon završetka pripremnog post. , pritvor može da traje najduže još 6 mjeseci.
Zakoni o kp. predviđaju posebne mjere zaštite i pomoći maloljetniku ako srdina u kojoj živi na njega
negativno utiče.
Postupak prama maloljetniku pokreće se na zahtjev tužioca.
O pokretanju i vođenju postupka prema maloljetniku obavještavaju se roditelji i druge osobe koje su
dužne da se staraju o njemu.
U postupku učestvuje i organ starateljstva.

10. Tok krivičnog postupka prema maloljetniku?

Pripremni posutpak
Za pokretanje pripremnog postupka potrebno je da tužilac podnese zahtjev za pokretanje
pripremnog postupka sudiji za maloljetnike i da sudija zahtjev prihvati.
Po završenom pripremnom postupku sudija za maloljetnike dostavlja spise tužiocu koji je dužan u
roku od 8 dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili izjaviti da odustaje od gonjenja i
podnijeti prijedlog za obustavu postupka ili za izricanje odgojne mjere ili kazene.
1-stepeni postupak pred sudijom za maloljetnike
Sudija za maloljetnike dužan je zakazati glavni pretres u roku od 8 dana od dana prijema prijedloga
tužioca ili od dana kad je na ročištu odlučeno da se održi glavni pretres.
Na ročište će biti pozvani : tužilac, maloljetnik, branilac, roditelj/staratelj, organ starateljstva.
Isti se pozivaju i na glavni pretres.
Odluke koje može donijeti sudija za maloljetnike :
 Rješenje kojim se postupak obustavlja,
 Rješenje kojim se izriče odgojna mjera maloljetniku,
 Presda kojom se maloljetniku izriče kazna maloljetničkog zatvora.

Postupak po pravnim lijekovima

Može se govoriti o žalbi na presudu i žalbi na rješenje, te o ponavljanju kp, dakle isti pravni lijekovi
koje poznaje i postupak protiv punoljetnog izvršioca kd.
Razlike su :
 skraćen rok za ulaganje žalbe i iznosi 8 dana od dana prijema presude,
 osobe koje imaju pravo na žalbu mogu je izjaviti i protiv volje maloljetnika,
 sa sjednice vijeća javnost je isključena,
 žalba ima suspenzivno i nesuspenzivno dejstvo,
 vijeće za mloljetnike može preinačiti 1- stepenu odliku i izreći težu mjeru samo ako je to tužilac
predložio.

9. Žalba protiv odluke sudije za maloljetnike?

Protiv presude kojom je maloljetniku izrečena kazna, protiv rješenja kojim je maloljetniku izrečena
odgojna mjera i protiv rješenja o obustavljanju postupka ţalbu mogu izjaviti sve osobe koje imaju pravo
na ţalbu protiv presude, i to u roku od osam dana od dana prijema presude, odnosno rješenja. Ţalbu u
korist maloljetnika i protiv njegove volje mogu izjaviti branilac, nadleţni tuţilac, bračni odnosno
vanbračni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, staratelj, brat, sestra i hranitelj maloljetnika.
Ţalba protiv rješenja kojim se izriče odgojna mjera koja se izdrţava u ustanovi zadrţava izvršenje rješenja
ako sud, u saglasnosti s roditeljima maloljetnika, i po saslušanju maloljetnika, ne odluči drugačije
23. Pritvor u pripremnom postupku za maloljetnika?

sudija za maloljetnike moţe odrediti da se maloljetnik stavi u pritvor kad za to postoje razlozi iz člana
183. stav 2. tač. 1. do 3. ZKP (opasnost od bjekstva, mogućnost ponavljanja djela, izmjena dokaza i uticaj
na svjedoke). Na osnovu rješenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor moţe trajati
najviše mjesec dana. Vijeće za maloljetnike moţe produţiti pritvor za još 2 mjeseca, a duţno je obavljati
kontrolu neophodnosti pritvora svakih 10 dana

19. Tužilac i njegov zadatak prije podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka prema
maloljetniku?

Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili novčana kazna, nadleţni tuţilac moţe
odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik učinio
krivično djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na
prirodu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je učinjeno, raniji ţivot maloljetnika i njegova osobna
svojstva. Kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u toku, nadležni tuţilac može odlučiti da ne zahtijeva
pokretanje krivičnog postupka za drugo krivično djelo maloljetnika, ako s obzirom na teţinu tog krivičnog
djela, kao i na kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvršava, ne bi imalo svrhe voĎenje postupka i
izricanje krivične sankcije za to djelo. U oba prethodno navedena slučaja nadleţni tuţilac će obavijestiti
organ starateljstva i oštećenog, koji mogu u roku od osam dana zahtijevati od vijeća za maloljetnike da
odluči o pokretanju postupka. Protiv rješenja vijeća za maloljetnike nije dopuštena ţalba

20. Odgovornost pravne i fizičke osobe?

Prva specifičnost je vođenje jedinstvenog postupka protiv pravne osobe i fizičke osobe kao izvršioca,
u kojem egzistira 1 optužnica i izriče se 1 presuda.
Tužilac može odlučiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje kp (načelo oportuniteta) kada
okolnosti slučaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno jer je :
1) doprinos pravne osobe izvršenjeu kd. bio neznatan,
2) pravna osoba nema imovine,
3) ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni na pokriće troškova postupka,
4) ako je protiv pravne osobe započet stečajni postupak.

Pravna osoba mora imati svog zastupnika.

Uz zastupnika optužena pravna osoba može imati i branoca.
Zakon propisuje i dodatne obavezne sastavne dijelove optužnog akta i presude.
Na glavnom pretresu se pro saslušava optuženi, a nakon toga zastupnik pravne osobe.
U kp protiv optužene pravne osobe, na prijedlog tužioca sud može odrediti privremene mjere
osiguranja.
Ako postoji opravdana bojazan da će u okvriu optužene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da će za
njega biti odogorna pravna osoba ili postoji prijetnja da će se djelo počiniti, sud može u istom
postupku pravnoj osobi zabraniti obavljanje 1 ili više djelatnosti na određeno vrijeme.
Sud može zabraniti i satusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz
sudskog registra.
Za krivično djelo koje je počinitelj počinio u ime, za račun ili u korist pravne osobe, odgovorna je pravna
osoba:
a) kada smisao počinjenog krivičnog djela proizlazi iz zaključka, naloga ili odobrenja rukovodećih ili
nadzornih organa pravne osobe;
b) ili kad su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe uticali na počinitelja ili mu omogućili da počini
krivično djelo;
c) ili kad pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale
krivičnim djelom;
d) ili kad su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe propustili dužni nadzor nad zakonitošću rada
zaposlenika.

25. Postupak za primjenu mjera sigurnosti kod oduzimanja imovinske koristi pribavljene
krivičnim djelima?

Imovinska korist postignuta izvršenjem krivičnog djela utvrĎuje se po sluţbenoj duţnosti. Ako je oštećeni
stavio imovinskopravni zahtjev u pogledu povrata stvari pribavljenih krivičnim djelom, odnosno u
pogledu iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist će se utvrĎivati samo u onom dijelu koji
nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom.

Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom i ona mora u zakonom
propisanom postupku biti oduzeta.
Sud će visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni.
Imovinska korist se oduzima po službenoj dužnosti.
Protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom može se izjaviti žalba i uložiti
zahtjev za ponavljanje postupka.

21. Duševna bolest kod osumnjičenog i optuženog poslije izvršenja krivičnog djela?

Ako je kod osum/opt. nakon izvršenja kd. nastupila takva duevna bolest da nije sposoban učetvovati
u postupku, tužilac ( u istrazi ) sud ( nakon završetka istrage ) će rješenjem nakon psih. vještačenja
prekinuti postupak i osum/opt. uputiti organu nadležnom za pitanja soc. staranja.
Kada se stanje poboljša, kp će se nastaviti.
Ako u toku prekida postupka nastupi zastarjelost, kp. se obustavlja rješenjem koje donosi vijeće od 3
sudija.

Ako je osumnjičeni učinio protivpravno djelo u stanju neuračunjljivosti , tužilac će u optužnci postaviti
prijedlog da sud utvrdi da je osumnjičeni učinio protivpravno djelo u stanju neuračunjljivosti i da mu
se privremeno odredi prisilni smještaj u zdravstvenoj ustanovi.
Ako sud nakon glavnog pretresa utvrdi da je optuženi učinio protivpravno djelo u stanju
neuračunljivosti presudom će odrediti prisilni smještaj u zdravstvenoj ustanovi u trajanju od 6
mjeseci.
Dozvoljne žalba u roku od 15 dana.
22. Oblici međunarodne krivično-pravne pomoći?

Predstavlja skup raznovrsnih radnji koje se preduzimaju u okviru saradnje država u borbi protiv
kriminaliteta.
Međunarodna krivična pomoć ima više oblika,a to su:
1.Mala mkpp ili mkpp u užem smislu riječi;
2.Izvršenje strane krivične presude;
3.Ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi;
4.Izručenje(extradicija).
MKPP se označava kao aktivna pravna pomoć (pružanje pravne pomoći) i pasivna (traženje pravne
pomoći)
Radnje aktivne i pasivne pp se realizuju na osnovu zamolnice ili molbe.
Saradnja država u krivičnom pravosuđu i krivičnim predmetima odvija se na osnovu međunarodnog
ugovora ili na osnovu domaćih zakonskih propisa.

15. Ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi prema našim procesnim rješenjima?
Ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi je moguće po sljedećim uslovima:
1.da je stranac koji ima prebivalište u stranoj državi izvršio krivično djelo na teritoriji BiH,
2.da se strana država ne protivi ustupanju krivičnih spisa radi krivičnog gonjenja i suđenja,
3. da se stranac na taj način ne može izložiti nepravednom postupku, nehumanom i ponižavajućem
postupanju ili kažnjavanju,
4. da je oštećeni dobio osiguranje za ostvarivanje imovinsko pravnog zahtjeva.
Prije podizanja optužnice odluku o ustupanju podnosi tužilac. Nakon podizanja optužnice odluku
donosi sudija za predhodno saslušanje na prijedlog tužioca.
Našoj državi se također može postaviti zahtjev za preuzimanje krivičnog gonjenja državljanina BiH ili
osobe koja ima prebivalište u BiH za krivično djelo u inostranstvu.
Nadležno ministarstvo pravde će zahtjev strane države dostaviti sa spisima nadležnom tužiocu

ZKP predviđa supsidijarnu primjenu vlastitih odredaba u ovom postupku, tj. da se međunarodna
krivičnopravna pomoć vrši po odredbama ZKP ako zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom nije
drugačije određeno.

24. Nadzor Suda nad provođenjem mjera?

Nadzor suda nad provođenjem mjera;

 Član 120. - Izvještaj o ponašanju maloljetnika

 (1) Uprava ustanove u kojoj se prema maloljetniku izvršava kazna maloljetničkog zatvora i zavodska
odgojna mjera dužna je svaka dva mjeseca dostaviti tužiteljstvu i sudu koji je izrekao odgojnu mjeru
izvještaj o ponašanju maloljetnika. Stručni savjetnici suda i tužiteljstva, a tamo gdje savjetnika nema,
sudija i tužitelj obilaskom zavoda ili ustanove u kojoj se odgojna mjera izvršava, prate izvršenje izrečene
odgojne mjere.
(2) Obilazak maloljetnika smještenih u zavode i ustanove iz stava (1) ovog člana stručni savjetnici,
odnosno sudija i tužitelj obavljaju najmanje dva puta u toku godine.
(3) Nadležni organ starateljstva dužan je svakih šest mjeseci dostaviti izvještaj sudu i tužiteljstvu o
izvršenju ostalih odgojnih mjera. Sudija može, kada nađe da je to potrebno, tražiti izvještaj u kraćem
roku.
(4) Izvještaji iz st. (1), (2) i (3) ovog člana čine sastavni dio spisa.

12. Načelo legaliteta krivičnog gonjenja pravne osobe?

PREMA NAČELU OFICIJELNOSTI U BIH TUŽILAC IMA FUNKCIJU ORGANA KRIVIČNOG GONJENJA, A PREMA
NAČELU LEGALITETA ON JE DUŽAN PREDUZETI KRIVIČNO GONJENJE U SLUČAJU ISPUNJENJA ZAKONSKIH
PRETPOSTAVKI

14. EKLJP i propisano pravo na pravičan postupak?

IMAJUĆI U VIDU PRAVO SVAKOG ČOVJEKA DA O KRIVIČNOJ OPTUŽBI PROTIV NJEGA ODLUČI NEZAVISAN
I NEPRISTRASAN, ZAKONOM USTANOVLJEN SUD (ČL. 6. ST. 1. EKLJP), PROPISIMA O OBAVLJANJU SUDSKE
FUNKCIJE UTVRĐENI SU, IZMEĐU OSTALOG, USLOVI ZA IZBOR I RAZRJEŠENJE SUDIJE KAKO BI SE
OSIGURALA NJEGOVA SPOSOBNOST DA NEPRISTRASNO, PRAVIČNO I BEZ VANJSKIH UTICAJA VRŠI
FUNKCIJU PRESUĐENJA

26. Postupak za izdavanje potjernice i objave?

IZDAVANJE POTJERNICE
Postupak za izdavanje potjernice ima za cilj da se obezbjedi prisustvo osumnjičenog/optuženog ili
osuđenog kada se ne zna njegovo prebivalište, ako je u bjekstvu ili nedostižan organima krivičnog
gonjenja.
Izdavanje potjernice može se narediti kada se osumnjičeni/optuženi protiv kojeg je pokrenut krivični
postupak zbog krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža
kazna nalazi u bjegstvu a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rješenje o određivanju pritvora.
Izdavanje potjernice naredit će se u slučaju bjekstva osuđenog iz ustanove u kojoj izdržava kaznu.
Izdavanje potjernice naređuje sud.
IZDAVANJE OBJAVE
Ako su potrebni podaci o određenim predmetima koji su u vezi sa krivičnim djelom ili ove predmete
treba pronaći ,a naročito ako je to potrebno radi ustanovljavanja istovjetnosti pronađenog nepoznatog
leša ,naredit će se izdavanje objave kojom će se zatražiti da se podaci li obavještenja dostave organu koji
vodi postupak. Objavu raspisuje nadležni policijski organ.