ELEMENTI STROJEVA, VIJCI 209

vijaka i matica točno određena i propisana standardima. Najva­ materijalu uzeti iz tablica odgovarajuće dopušteno napre­
žniji među tim materijalima jesu čelici, mesing i alum inijum - zanje. U tom slučaju dopušteno naprezanje ffv dop treba
ske legure. pomnožiti s korekcijskim faktorom i i < 1 koji obuhvaća koncen­
Svojstva materijala čeličnih vijaka i matica određuje JU S, traciju naprezanja u jezgri i netočnosti kod izrade zavojnice.
dok su im oznake Čv 40, Čv 50, Čv 60, Čv 80, Čv 100 i Čv 120. Obično je i i = 0,7- 0,9, a prema tome je stvarno dopušteno
Prem a tome vijci i matice izrađuju se u 6 kvaliteta. Vijci i matice naprezanje Cvdop — i i * ^vdop*
za specijalne namjene, npr. postojani na visokim tem peraturama, Onda se za proračun vijaka opterećenih jedino vlačnom silom
prem a kemijskim utjecajima, otporni prem a dinamičkim napre­ F, uzima izraz
zanjima na niskim tem peraturama, m oraju se izrađivati od čelika za
to prikladnih svojstava. Svojstva materijala vijaka od mesinga i ° v dop
drugih metala određena su također općim propisima standarda
pa se iz površine jezgre A i nađe u tablici odgovarajući standar­
za te materijale.
dni prom jer za izabrani oblik zavojnice. Poslije toga preporučljivo
Uz osnovni materijal za upotrebu vijaka i matica često je mje­
je provjeriti površinski pritisak na navojima p. On se izračunava
rodavna i kakvoća njihove izrade, što je obuhvaćeno potrebnim
tolerancijama i klasama hrapavosti površine. Kvaliteta vijaka i 12 _ 0,5 F
matica ovisi također i o postupku izrade. Iz prikaza te ovisnosti P~
W ohlerovim krivuljama na si. 46 vidi se, kako o tome zavisi
gdje je d i srednji prom jer zavojnice, H visina matice ili, kad
njihovo svojstvo, tj. njihova mehanička čvrstoća, odnosno izdrž­
nema m atice visina tzv. »zamišljene matice«. Taj stvarni povr­
ljivost.
šinski pritisak mora biti u dozvoljenim granicama, tj. p ^ p dop>
Od vijaka i matica koji su uz mehanička opterećenja izloženi
gdje se vrijednosti p dop uzimaju iz tablica u priručnicima.
i djelovanju korozije (naročito u obalskim postrojenjima, na bro­
dovima, u vlažnim prostorijama), a nisu napravljeni od antiko- Za kontrolu površinskog pritiska može poslužiti i opći izraz
rozivnih materijala, traži se da budu još i zaštićeni. Zaštita vij- F
čanih spojeva od korozije izvodi se s pomoću površinskih filmova P zn d2b - P
od kemijski otpornijih tvari. T i filmovi mogu se stvarati nanaša-
njem ili difuzijom. gdje je z broj aktivnih zavoja, b korisna širina zavojnice.
U postupke zaštite od korozije spadaju npr. fosfatiranje i V ijci op terećen i na vlak, odnosno na tlak i na torziju
elektrolitičke metode (galvanizacija niklom, kromom, kadmijem, od ređ en om silo m (II skupina) uvijaju se pod stanovitim opte­
cinkom), uronjavanje (npr. u talinu cinka) i dr. Difuzijski po­ rećenjem, odnosno matice se pritežu pod opterećenjem. Kao
stupak primjenjuje se npr. uspješno pri kromiranju čeličnih vijaka. primjer takvog slučaja može poslužiti vijak ručne dizalice (si. 48).
K od svih takvih postupaka dobiju se vrlo tanki zaštitni površinski
slojevi ^ 1—2 [xm.
P roraču n avan je vijaka
Sile koje djeluju na vijke i koje stvaraju u njima naprezanja
mogu biti privremene, trajne i izvanredne. N pr. sila je na ključu
kojom se priteže matica privremena jer prestane kada se matica
pritegne. T rajna sila je npr. sila tlaka pare koja protječe kroz cjevo­
vod, a djeluje na vijke, što spajaju na prirubnicam a niz cijevi u
jednu cjelinu. T o je trajna ili radna sila, jer djeluje na vijke kada
para struji kroz cjevovod. Izvanredne sile su takve, koje se jav­
ljaju katkada iznenada, npr. od udara ili trenutnih vibracija kao
posljedice neispravne montaže, ili su rezultat visokih tem pera­
tura. Sve navedene sile stvaraju u vijcima privremena ili trajna
naprezanja, kojih je poznavanje važno za proračunavanje vijaka.
S obzirom na međusobni odnos tih sila i naprezanja, vijci se dijele
u četiri osnovne skupine, od kojih svaka ima svoje značajke, a
prem a tome i svoj način proračunavan ja.
V ijci op terećen i na vlak (I skupina) uvijaju se u neoptereće­
nom stanju, odnosno matice se navrću neopterećene. Primjer
takvog slučaja može biti vijak
s okom za dizanje tereta (si.
47). Vijak se uvije ručnom silom
i ne pritegne se snažno, pa su
zato unutarnje sile i napreza­
SI. 48. Ručna vijčana dizalica. 1 Poluga, 2
nja u vijku vrlo male, te se kućište s maticom, 3 vijak
mogu zanemariti. Kada se oko
optereti obješenim teretom G, Uzdužna sila F koja se stvara u vijku kod dizanja tereta G, jest
koji djeluje kao trajna vanjska točno određena privremena vanjska sila, tj. F — G. Ona uzrokuje
sila, onda će vijak biti izložen
u jezgri vijka naprezanje na tlak
uzdužnoj sili F. T a će sila iza­
zvati u njegovoj jezgri napre­ F E
zanja na vlak °p A! n dj ’
F F ~ 4~
~ i naprezanje uslijed torzije zbog trenja i zbog djelovanja torzijskog
4 m omenta
Mt F d 2 tan ((p + q)
gdje je F = G, di unutarnji
prom jer navoja, odnosno za­
rg; 5
vojnice, koji treba odrediti iz 16
tog izraza. M eđutim , najprije gdje je di i d 2 unutarnji, odnosno srednji promjer navoja, W p —
kod proračuna svih vijaka treba d\
SI. 47. Vijaks okom «a vješanje • . . _ . . . ... — T 7 polarni mom ent otpora presjeka jezgre vijka i M t m om ent
tereta izabrati materijal vijka, a prem a 16

TE, v, 14