P O G L A V L J E

6
Nadogradnja i instaliranje
softvera pomo}u RPM-a
(Jack Tackett)

U ovom poglavlju
Klju~ni izrazi koji se koriste u ovom poglavlju 146
[to je nadogradnja 147
Instalacija softvera 147
Uporaba RPM-a 149
Nadogradite svoju jezgru 158
146 6. poglavlje Nadogradnja i instaliranje softvera pomo}u RPM-a

Osnovni operativni sustav Linux sadr`i samo najnu`nije uslu`ne programe i datoteke s podacima.
Prema potrebi, administrator sustava instalira dodatne naredbe, korisni~ke
programe i razne datoteke s podacima. Programe treba povremeno a`urirati, jer se
sustavski softver mijenja kako se pojavljuju dodatne mogu}nosti i otklanjaju postoje}e gre{ke u
programima. Administrator sustava je odgovoran za dodavanje, pode{avanje, stvaranje i brisanje
softvera s Linux ra~unala.
Rije~ instaliranje zna~i kopiranje pripadnih programskih datoteka na tvrdi disk i
pode{avanje aplikacije (odnosno dodjela resursa) za pravilan rad na odre|enom
ra~unalu. Pode{avanjem programa smatra se “upu}ivanje” programa na to gdje se
nalaze pojedini njegovi dijelovi, te kako treba funkcionirati unutar odre|enog sustava.
Red Hat i Caldera distribucije Linuxa koriste naredbu (program) rpm, koja olak{ava
instalaciju i nadogradnju softvera. No, mo`da }ete trebati instalirati softver koji se ne
nalazi u rpm formatu (mnogi softverski paketi na Internetu se nalaze u komprimiranom
tar formatu).
Na velikim sustavima obi~no administrator instalira aplikacije, jer ve}ina korisnika nema pristup
trakama ili disketnim pogonima. Za instalaciju pojedinih komponenti u sustavske direktorije
obi~no je potrebna administratorova dozvola, jer komponente mogu sadr`avati dijeljene bib-
lioteke i ure|aje koji se trebaju smjestiti u direktorije kojima obi~an korisnik ne mo`e pristupiti.

Klju~ni izrazi koji se koriste u ovom poglavlju

Kao {to ste mogli primijetiti ~itaju}i uvod u ovo poglavlje, upute za instalaciju programa sadr`e i
neke dodatne pojmove. U tablici 6.1 nalazi se popis novih izraza i njihovi opisi koji vam poma`u
da ih bolje razumijete.

Tablica 6.1 Izrazi koji se odnose na instalaciju programa

Izraz Definicija

super korisnik Korisnik s najvi{im privilegijima u sustavu.

Administrator sustava
Instalacija programa
Pode{avanje
Naziva se i root korisnik.
Osoba koja je zadu`ena za odr`avanje Linux sustava.
Administrator sustava ima sva prava super korisnika
i mogu}nost instaliranja novog softvera.
Prva instalacija ili nadogradnja programa koji se koristi
u operativnom sustavu UNIX. Taj postupak obi~no zahtijeva
prava super korisnika kao i pristup trakama ili pogonu za diskete.
Pode{avanje aplikacije tako da mo`e raditi pod odre|enim
sustavom. Pode{avanjem programa se omogu}uje njegovo
kori{tenje od strane ve}eg broja korisnika, postavljanje u
direktorije kojima korisnici mogu pristupiti ili dijeljenje
programa putem mre`e.
 Instalacija softvera 147

[to je nadogradnja?
Koji softver trebate nadogra|ivati? Koliko ~esto to trebate ~initi? Odgovori na ta pitanja lako se
mogu odrediti ako se zna namjena va{eg ra~unala – je li ono poslovno i osobno – te zahtjevi
samog korisnika. Programi se svakodnevno mijenjaju. Razni dijelovi Linux sustava se stalno
a`uriraju. Ako biste pratili svaku novu ina~icu softvera, ne biste ga imali vremena koristiti.

Naj~e{}e ne trebate ponovno instalirati ~itav Linux sustav ako nadogra|ujete sustavski
softver, jer se obi~no samo manji dio softvera mijenja s njegovim novim izdanjem.
Mo`da trebate nadograditi jezgru ili biblioteke sustava, ali ga vrlo vjerojatno ne}ete
trebati ponovno instalirati. No, ako nadogra|ujete neke softverske pakete, obi~no
trebate ponovno instalirati kompletan sustav, pogotovo ako “kasnite” nekoliko ina~ica.

Dobro je na~initi sigurnosnu kopiju sustava prije nego krenete u nadogradnju softvera.
B I L J E [ K A Na taj na~in }ete, ako nai|ete na probleme, uvijek mo}i vratiti prvobitni sustav.

Vidi “Savjeti koji se odnose na sigurnosne kopije podataka”, 227. stranica

Op}enito trebate nadogra|ivati svoj sustav s novom ina~icom sustava ili programa ako ste nai{li
na ozbiljne probleme s postoje}im programom ili on ne udovoljava va{im potrebama. No, vi
odlu~ujete {to je to “ozbiljan problem”. Ako novo izdanje softverskog paketa rje{ava neki od
problema s kojim se ~esto susre}ete ili ako je s novim izdanjem otklonjena gre{ka u programu
koja bi ina~e mogla o{tetiti va{ sustav, onda je vjerojatno vrijeme da instalirate novu ina~icu.

Ne poku{avajte tra`iti sve ina~ice i dijelove softvera, jer nadogradnja radi same
nadogradnje uzima puno vremena i truda. Ako se potrudite, uvidjet }ete da vam
B I L J E [ K A je sustav u dobrom stanju te a`urirajte samo one dijelove koji su vam neophodni.

Instalacija softvera
Instaliranje glavnog programa u sustav Linux je znatno slo`enije od instaliranja sli~nog
programa na operativne sustave kao {to su MS-DOS ili Apple Macintosh System 7.6
koje koristi samo jedan korisnik. Mogu}nost vi{ekorisni~kog rada Linuxa ujedno zna~i
da svakom programu na ra~unalu istovremeno `eli pristupiti vi{e korisnika.

Instaliranje dodatno komplicira i to {to ve}ina programa, s iznimkom onih jednostavnih, zahtije-
va pode{avanje prema pojedinom ra~unalu. Administrator sustava treba instalirati softver te iden-
tificirati pojedine elemente sustava i program podesiti tako da pravilno radi.

Primjerice, jedan korisnik se mo`e slu`iti starijim terminalom (koji prihva}a samo znakove), dok
drugi mo`e imati novi terminal s XWindows okru`enjem. Super korisnik mora program podesiti
tako da pravilno radi na starom terminalu (slanjem ASCII znakova) i da
istovremeno XWindows terminal mo`e koristiti sve prednosti programa (boja i slike).
Administrator sustava upravlja sustavom i odgovoran je za optimalan rad programa
(svi programi trebaju biti a`urni, ra~uni korisnika pode{eni i sli~no).
148 6. poglavlje Nadogradnja i instaliranje softvera pomo}u RPM-a

Kao {to smo ve} napomenuli, u~itavanje programa u sustav Linux je slo`enije od iste operacije
na osobnim ra~unalima. Administrator koji instalira program }e trebati stvoriti nove direktorije za
smje{taj datoteka koje se nalaze u pojedinim softverskim paketima. Neki paketi zahtijevaju i
pode{avanje hardvera koji se koristi u sustavu. Dok krajnji
korisnik brine samo o svladavanju novih mogu}nosti programa i njegovim naredbama, super
korisnik vodi brigu o tome da su svi resursi sustava pravilno pode{eni i ugra|eni
u program (i da, naravno, ne ometaju postoje}e aplikacije).

Instalacija softvera putem izbornika ili naredbi je doista jednostavna za ~ovjeka, dok je
ista zada}a puno slo`enija za sustav. Programi za osobna ra~unala (jedan korisnik),
kao {to su DOS programi, obi~no pokre}u samo jednu svoju kopiju u odre|enom vremenu
i ne “susre}u” se s drugim programima. ^ak i najjednostavniji Linux program, sa samo
jednim prijavljenim korisnikom, istovremeno obavlja vi{e zada}a. Pomno`ite li tu aktivnost s
nekoliko korisnika koji istovremeno rade na programu, uvidjet }ete da ~itava stvar
postaje vrlo slo`ena.

Operativni sustav Linux istovremeno radi s vi{e korisnika, programa i perifernih

hardverskih komponenti. Da bi “pre`ivjela” u Linux okru`enju, aplikacija mora biti
pravilno u~itana. Programi koji se ~udno pona{aju ili nisu pravilno instalirani mogu prouzro~iti
raspad sustava (pri kojem se odre|eni proces ili program nekontrolirano
pona{a te zaklju~a CPU, koji na taj na~in gubi kontrolu nad svim ostalim programima
koji trenutno rade). Sustav pada, svi korisnici }e izgubiti vezu, a njihovi programi }e
prestati s radom.

S obzirom da je administrator sustava zadu`en za u~itavanje novog programa, on je i

odgovoran za to da program bude kompatibilan s operativnim sustavom. Isto tako
administrator treba provjeriti program nakon {to ga je instalirao. Da biste razumjeli
u~itavanje programa u sustav Linux, najprije trebate nau~iti osnovne stvari o pravima
i obavezama administratora sustava.

Posao administratora sustava

Ako Linux upotrebljavate u malom sustavu, tada ste sami administrator sustava te
instalirate i pokre}ete vlastite programe. Sami ste odgovorni za stvaranje sigurnosnih
kopija podataka, osloba|anje potrebne koli~ine prostora na tvrdom disku, optimalno upravljanje
memorijom, kao i za sve ostale postupke koji su potrebni za efikasan rad
sustava. Ako ste pak samo korisnik u ve}em sustavu ra~unala, tada je odre|ena osoba zadu`ena
da se bavi va{im sustavom. U nastavku je dat sa`etak poslova koje obavlja
administrator sustava:

Prema potrebi pokre}e i isklju~uje sustav.

Provjerava ima li dovoljno slobodnog prostora na disku te da li sustavi
datoteka imaju kakvu gre{ku.

Pode{ava sustav tako da maksimalan broj korisnika ima pristup hardverskim
i softverskim izvorima, a da istovremeno sustav radi {to br`e i efikasnije.
 Uporaba RPM-a 149

[titi sustav od upada neovla{tenih korisnika i njihovih eventualnih destruktivnih

radnji.

Pode{ava veze s drugim ra~unalnim sustavima.

Otvara ili zatvara korisni~ke ra~une u sustavu.

Sura|uje s dobavlja~ima softvera i hardvera, te omogu}uje obuku korisnika.

Instalira terminale, pisa~e, diskove i druge dijelove sustava i perifernog hardvera,
te otklanja probleme vezane uz njih.

Instalira i pode{ava nove programe, a`urira operativni sustav i otklanja gre{ke
u softveru.

I ne ~ini ni{ta vi{e. ^esto se korisnici prijavljuju kao super korisnici i sav posao
obavljaju s tom lozinkom, no na taj na~in mogu stvoriti brojne pote{ko}e u radu
sustava. Prednosti super korisnika upotrebljavajte za upravljanje sustavom, a svoj koris-
ni~ki ra~un koristite za svakodnevne poslove.

Uporaba RPM-a
Red Hat i Caldera OpenLinux distribucije koriste pakete za instalaciju softvera.
Paketi sadr`e cjelovite, potpuno provjerene i pode{ene programe i obi~no sadr`e
izvorni kôd paketa tako da programeri i korisnici znaju {to su dobili. Da biste upravljali
tim paketima, tvrtka Red Hat Software je razvila RPM (Red Hat Package Manager).

NA WEBU
Pogledajte http://www.rpm.org i saznajte ne{to vi{e o programu RPM.

Program RPM ima {est na~ina rada, od kojih se pet mogu koristiti ili iz retka za zadavanje nared-
bi ili pomo}u alata Glint (temeljen na XWindowsima). Radi se o sljede}em:
instaliranje, deinstaliranje, a`uriranje, postavljanje upita, verifikacija i stvaranje
(jedino stvaranje RPM paketa pokre}ete isklju~ivo iz retka za zadavanje naredbi).

Pokretanje programa RPM iz retka za zadavanje naredbi je sljede}e:

rpm [opcije] ime paketa

gdje izraz opcije predstavlja mnoge parametre koje program RPM koristi za upravljanje paketi-
ma, a izraz ime paketa upu}uje na softverski paket koji se koristi. Ime paketa
obi~no ovako izgleda: quota-1.55-4.i386.rpm, {to u osnovi zna~i:

ime quota

ina~ica 1.55

izdanje 4

ra~unalo i386

ekstenzija . rpm (naj~e{}e)

150 6. poglavlje Nadogradnja i instaliranje softvera pomo}u RPM-a

No ime paketa mo`e biti bilo kakvo jer se informacije o samom paketu nalaze u
samoj datoteci.

Gdje se nalaze paketi?

Ve}ina softverskih paketa koje ste dobili zajedno s distribucijom nalaze se na pripadnom CD-
ROM-u, i to u direktoriju /RedHat/RPMS. Da biste postavili CD-ROM i pregledali popis raspo-
lo`ivih paketa, trebate upotrijebiti sljede}e naredbe:
cd /mnt
mount CD-ROM
cd CD-ROM/RedHat/RPMS
ls ¦ more

Ve}ina je tih paketa instalirana na va{e ra~unalo tijekom instalacije Linuxa.

Ipak, ako niste instalirali odre|eni paket, to mo`ete u~initi sada.

Vidi “Instalacija softverskih komponenti”, 75. stranica.

RPM tako|er omogu}uje instalaciju softverskih paketa s drugih ra~unala, kori{tenjem

protokola FTP (o ~emu }ete saznati u idu}em odlomku).

Instalacija paketa pomo}u RPM-a

Da biste instalirali softverski paket, potrebno je upotrijebiti opciju –i, i to na sljede}i na~in:
rpm –i quota-1.55-4.i386.rpm

Pomo}u ove naredbe }ete instalirati paket quota na svoje ra~unalo. Uporabom opcije –i instalirat
}ete paket quota-1.55-4.i386.rpm na lokalno ra~unalo. Prilikom instalacije paketa RPM obavlja
sljede}e radnje:

Provjera me|uzavisnosti. Svaki paket mo`e ovisiti o drugom softveru koji je

prethodno instaliran.

Provjera konflikata. RPM provjerava da li je odre|ena komponenta ve} instalirana

te je li odre|ena komponenta na ra~unalu starija od one koju instalirate.

Pohrana datoteka s pode{enjima. RPM nastoji prona}i odgovaraju}u datoteku

s pode{enjima, a ako je na|e program je sprema za budu}u uporabu.

Instaliranje datoteka. RPM dekomprimira razne komponente paketa i sprema

ih u odgovaraju}e direktorije.

Postupak nakon instalacije. Nakon instaliranja raznih komponenti, RPM

obavlja potrebna pode{avanja sustava.

A`uriranje baze podataka. RPM zapisuje sve radnje u bazu podataka.

Tijekom instalacije na zaslonu ne}ete vidjeti nikakve poruke (odziv), ali mo`ete upotrijebiti opci-
ju –v i dobiti vi{e informacija. Tablica 6.2 sadr`i popis opcija koje mo`ete upotrijebiti tijekom
instalacije.
 Uporaba RPM-a 151

Tablica 6.2 Opcije za instalaciju paketa

Opcija Opis

-vv Prikazuje vrlo op{irne informacije.

-h Tijekom instalacije ispisuje oznaku (#), {to vam omogu}uje

da vidite da RPM ne{to radi i da se nije zaglavio.

- -percent Umjesto oznake #, ova opcija ispisuje postotak

dovr{enosti instalacije.

- -test Ne instalira softverski paket, ali omogu}uje provjeru

instalacije i javlja mogu}e gre{ke.

- -replacefiles Zamjenjuje datoteke iz drugih paketa.

- -force Upu}uje RPM da zanemari odre|ene mogu}e gre{ke

pri instalaciji, te da paket u svakom slu~aju instalira.

Da biste instalirali paket koji se nalazi na drugom ra~unalu, morate upotrijebiti

URL adresu:
rpm –i ftp://ftp.netwarf.com/pub/RPMS/quota-1.55-4.i386.rpm

U ovoj naredbi je pretpostavljeno da udaljeno ra~unalo prihva}a anonimnu prijavu.

Vidi “Uporaba FTP-a pomo}u WEB pretra`iva~a”, 601. stranica

Ako trebate upisati korisni~ko ime i lozinku da biste instalirali datoteku, tada pokrenite
sljede}u naredbu:
rpm –i ftp://mark@ftp.netwharf.com/pub/RPMS/quota-1.55-4.i386.rpm
Password for mark@ftp.netwharf.com: <ovdje unesite svoju lozinku>

B I L J E [ K A Svoje korisni~ko ime i lozinku mo`ete unijeti i na ovaj na~in:

rpm –i ftp://mark: password@ftp.netwharf.com/pub/RPMS/
quota-1.55-4.i386.rpm

No, to nije najsigurniji na~in za unos naredbe jer nepozvana osoba mo`e vidjeti koju
ste lozinku upisali ili kasnije pozvati naredbu iz datoteke history.

Deinstalacija paketa pomo}u RPM-a

Jedna od prednosti kori{tenja RPM-a je ta {to omogu}uje laganu instalaciju novih
programa. Ako ste ~uli za novi program koji se pojavio na Internetu, mo`ete instalirati paket i
provjeriti novi program. [to }e se dogoditi ako ustanovite da vam softver ne
odgovara te ga se `elite rije{iti? Na sre}u, pomo}u RPM-a je deinstalacija programa
jednako lagana kao i njegova instalacija. Da biste uklonili program, trebate upotrijebiti opciju –e:
rpm –e quota-1.55-4.i386.rpm
152 6. poglavlje Nadogradnja i instaliranje softvera pomo}u RPM-a

Kada bri{ete paket sa svog ra~unala, RPM obavlja sljede}e radnje:

Provjerava me|uzavisnost. RPM provjerava u bazi podataka ovisi li neki drugi
paket o onome koji `elite obrisati. U tom slu~aju program ne bri{e odabrani
paket bez izri~itog zahtjeva.
Provodi slijed naredbi (skripte). RPM }e provesti slijed naredbi prije deinstalacije.
Provjerava datoteke s pode{enjima. RPM }e spremiti kopiju svih promijenjenih datoteka
s pode{enjima.
Bri{e datoteke. RPM bri{e sve datoteke koje se nalaze u odre|enom paketu.
Provodi slijed naredbi (skripte). RPM }e provesti slijed naredbi poslije deinstalacije.
A`urira bazu podataka. RPM iz baze podataka uklanja sve naredbe koje pozivaju obrisani
paket.
Kao i kod opcije –i, mo}i }ete upotrijebiti opcije –v i –vv da biste dobili povratne podatke od
naredbe erase. Tako|er mo`ete upotrijebiti i opciju - - test, koja vas upu}uje na mogu}e prob-
leme ako obri{ete odre|eni paket. Na kraju mo`ete iskoristiti i opciju - - nodeps kako biste
naredili programu RPM da zanemari me|uzavisnosti paketa koji `elite obrisati
s drugim programima, te da nastavi s brisanjem paketa.

UPOZORENJE
Budite pa`ljivi pri uporabi opcije - - nodeps. Ako uklonite paket o kojem ovisi neki drugi program,
mo`e se dogoditi da taj program ubudu}e ne radi ispravno.

A`uriranje paketa pomo}u RPM-a

Nakon {to ste instalirali paket, trebat }ete ga mo`da nadograditi radi otklanjanja gre{aka
ili zbog novih mogu}nosti programa. RPM ovaj, ina~e neugodan zadatak, rje{ava uporabom
opcije –U (uo~ite veliko slovo U!). Recimo da je netko dodao nekoliko novih mogu}nosti
u program quota i objavio novi paket koji se zove quota-1.55-4.i386.rpm.
Za nadogradnju tog paketa trebate pokrenuti ovu naredbu:
rpm –U quota-1.55-4.i386.rpm

Tijekom nadogradnje program RPM instalira odabrani softverski paket i potom bri{e
sve stare ina~ice paketa (ako one postoje). RPM tro{i znatan dio vremena za pode{avanje pripad-
nih datoteka, stoga }ete tijekom nadogradnje vidjeti, primjerice, ovakvu poruku
(koja upu}uje da je datoteka s pode{enjima pohranjena pod novim imenom):
Saving syslog.conf to syslog.conf.rpmsave

Takva poruka upu}uje na to da je RPM stvorio novu datoteku s pode{enjima koja }e biti
uskla|ena s va{im sustavom. Poslije nadogradnje trebate usporediti dvije datoteke s pode{enjima
i na~initi potrebne preinake u novoj datoteci.

Postavljanje upita pomo}u RPM-a

Da biste vidjeli koji su paketi instalirani na va{em ra~unalu, trebate upotrijebiti
sljede}u naredbu:
 Uporaba RPM-a 153

rpm –qa

Na taj }ete na~in dobiti popis paketa koji su trenutno instalirani na va{em ra~unalu.
Da biste dobili informacije o pojedinom paketu, dovoljno je upotrijebiti parametar –q. Tablica
6.3 sadr`i razne opcije koje mo`ete koristiti uz naredbu rpm –q.

Tablica 6.3 Opcije za upite

Opcija Opis

-q ime Prikazuje ime, ina~icu i broj izdanja paketa.

-qa Daje popis svih instaliranih paketa.
-qf datoteka Upit za paket u kojem se nalazi datoteka.
-qp paket Upit za paket.
-qi paket Prikazuje ime, opis, ina~icu, veli~inu, datum nastanka,
datum instalacije i druge informacije o paketu.
-ql paket Popis datoteka koje se nalaze u paketu.

UPOZORENJE
Razne –q opcije ne rade dobro ako odaberete simboli~ki povezane datoteke. Da biste dobili bolje
rezultate, najprije pokrenite naredbu cd u odgovaraju}em direktoriju, a tek potom pokrenite neku od
–q opcija.

Vidi “Veze”, 308. stranica

Primjerice, ako na|ete novi paket i `elite saznati {to vi{e informacija o njemu, mo`ete upotri-
jebiti sljede}u naredbu:
rpm –qip quota –1.55-4.i386.rpm

Na zaslonu bi se trebao pojaviti pribli`no ovakav ispis:

Name : quota Distribution: Manhattan
Version : 1.55 Vendor: Red Hat Software
Release : 9 Build Date: Thu May 7 22:45:48 1998
Install date : (not installed) Build Host: porky.redhat.com
Group : Utilities/System Source RPM: quota-1.55-9.src.rpm
Size : 82232
Packager : Red Hat Software <bugs@redhat.com>
Summary : Quota administration package
Description :
Quotas allow the system administrator to limit disk usage by user and/or
group per filesystem. This package contains the tools which are needed to
enable, modify, and upadate quotas.

Verifikacija paketa pomo}u RPM-a

Na kraju RPM verificira paket. Mo`da }ete trebati provjeriti konzistentnost datoteka
u va{em ra~unalu. Pretpostavimo da sumnjate da je slu~ajno o{te}ena neka datoteka.
154 6. poglavlje Nadogradnja i instaliranje softvera pomo}u RPM-a

Trebate usporediti postoje}e datoteke s njihovim originalima. RPM vam omogu}uje da

to u~inite koriste}i opciju –V (uo~ite veliko slovo V). Verifikacijom paketa uspore|uje se
veli~ina, MD5 checksum, dozvole za pristup datoteci, vrsta datoteke i vlasnik datoteke,
kao i pode{enje grupe. Da biste provjerili jesu li se datoteke promijenile od trenutka
kada su instalirane, pokrenite naredbu rpm –V imepaketa. Da biste provjerili paket
quota, trebate upisati ovu naredbu:
rpm –V quota

Ako nisu nastale nikakve promjene, na zaslonu ne}ete vidjeti nikakvu poruku. Ako se ne{to
promijenilo, RPM }e prikazati oznaku od osam znakova koja upu}uje na nastale promjene te na
ime datoteke koja je promijenjena. Nakon toga trebali biste provjeriti razli~ite datoteke u paketu
te odlu~iti treba li ponovno instalirati o{te}eni paket. Tablica 6.4 sadr`i popis mogu}ih oznaka.

Tablica 6.4 Popis oznaka za verifikaciju paketa

Oznaka Zna~enje

c Datoteka je konfiguracijska.

5 Datoteka nije pro{la provjeru MD5.

S Od instalacije se promijenila veli~ina datoteke.

L Problem sa simboli~nim vezama.

T Vrijeme mijenjanja datoteke (modification time) ne odgovara originalu.

D Atribut ure|aja.

U Promijenilo se korisni~ko pode{enje.

G Promijenilo se pode{enje grupe.

M Promijenila se vrsta datoteke ili dozvola pristupa.

Instalacija softvera koji ne pripada Linuxu

Na`alost, ve}ina softvera s kojim }ete se susresti nije u formatu RPM. Obi~no se programi kopi-
raju preko anonimnog FTP s neke lokacije s arhivama. Instalacija softvera mo`e
varirati od iznimno jednostavne do gotovo nemogu}e, a sve to ovisi o skriptama naredbi koje su
napisali autori softvera i o dokumentaciji za instaliranje.

Obja{njenje formata softverskih paketa. Softverski paketi koje dobivate putem anonimnog FTP-
a }e obi~no biti u obliku komprimirane datoteke tar, koje se mogu stvoriti na nekoliko razli~itih
na~ina. Obi~no stablo direktorija sadr`i datoteke s kodom, izvr{ne datoteke i druge potrebne
datoteke koje su pohranjene u datoteci tar. Naj~e{}e je ova datoteka
komprimirana kako bi se u{tedio prostor.
 Uporaba RPM-a 155

Softverski paket }e obi~no imati i dodatak imenu datoteke, koji upu}uje na njegov format. Ako
datoteka zavr{ava s .gz, to zna~i da je komprimirana pomo}u programa GNU gzip. Radi se o
naj~e{}e kori{tenom formatu za komprimiranje Linux paketa. Ako ime arhive zavr{ava sa .Z, ona
je nastala pomo}u programa compress. Primjerice, softverski paket foo.tar.gz je tar arhiva koja je
komprimirana pomo}u programa gzip.

B I L J E [ K A Ponekad datoteka tar mo`e biti komprimirana pomo}u programa gzip i imati dodatak
imenu .tgz, umjesto .tar.gz.
Vidi “Uporaba programa tar”, 229. stranica

Instalacija softvera Idu}e {to morate u~initi nakon {to ste prona{li softverski paket
jest da odredite gdje }ete spremiti izvorne datoteke. Neki softverski paketi su prili~no
veliki, tako da je dobro smjestiti ih na onaj sustav datoteka koji ima dovoljno slobodnog prosto-
ra. Neki korisnici stvaraju poseban sustav datoteka za izvorne datoteke, primjerice /usr/local/src
ili /src. Gdje god da odlu~ite postaviti svoj softverski paket, najprije provjerite ima li dovoljno
prostora na disku kako bi se softver mogao uspje{no kompilirati.
Sada mo`ete krenuti dalje i softverski paket premjestiti na izvorno stablo koje ste
prethodno podesili, a zatim paket trebate dekomprimirati. Ako je datoteka komprimirana pomo}u
naredbe gzip, mo`ete je dekomprimirati koriste}i naredbu gzip –d. Primjerice, naredba
gzip –d foo.tar.gz

dekomprimira datoteku foo.tar.gz i zamjenjuje je s tar arhivom pod imenom foo.tar.

U tablici 6.5 mo`ete vidjeti parametre naredbe gzip.

Tablica 6.5 Parametri za naredbu gzip

Parametar Ime Opis

-a ascii ASCII tekst; pretvara oznake za kraj retka

koriste}i lokalna pravila.
-c stdout Standardni ispis; originalne datoteke
ostaju nepromijenjene.
-d decompress Dekomprimiranje.
-f force Forsirano brisanje stare i pisanje nove izlazne
datoteke i komprimiranje veza.
-h help Daje pomo} u radu.
-l list Popis sadr`aja komprimirane datoteke.
-L license Licenca softvera.
-n no-name Niti sprema niti obnavlja originalna
imena i markicu vremena.
-N name Sprema i obnavlja originalno ime i markicu vremena.
-q quiet Onemogu}uje sva upozorenja.

nastavlja se
156 6. poglavlje Nadogradnja i instaliranje softvera pomo}u RPM-a

Tablica 6.5 Nastavak

Parametar Ime Opis

-S suffix suffix .suf Uporaba suffix. suf na komprimiranim datotekama.

-t test Provjera integriteta komprimirane datoteke.

-v verbose Promjena na~ina rada u verbose.

-V version Broj ina~ice.

-1 fast Ubrzano komprimiranje.

-9 best Bolje komprimiranje – manje datoteke.

file Odre|uje ime datoteke (datoteka)

za komprimiranje/dekomprimiranje,
ako se ne zada, koristi se standardni unos.

Za datoteke koje su komprimirane pomo}u naredbe compress trebate upotrijebiti naredbu uncom-
press. Primjerice, naredba
uncompress for.tar.Z

dekomprimira datoteku foo.tar.gz i zamjenjuje je s tar arhivom pod imenom foo.tar.

Nakon {to dekomprimirate datoteku, trebate datoteku tar ekspandirati u stablo direktorija.
Trebate postaviti izvorne datoteke svakog pojedinog softvera u zaseban direktorij.
Prije nego dekomprimirate datoteku tar, trebali biste provjeriti njezin ispis i vidjeti
da li je stvorena tako da direktorij ~ini prvi unos. Upotrijebite naredbu
tar –tvf tarfile-name ¦ more

da biste vidjeli je li direktorij prvi unos u datoteci tar. Ako je to to~no, datoteka tar prilikom
dekomprimiranja stvara direktorij. Ako nema direktorija na vrhu datoteke tar , sve datoteke koje
se nalaze na vrhu se instaliraju u trenutni direktorij. U tom slu~aju trebate na~initi direktorij i
premjestiti datoteku tar u njega, a zatim je dekomprimirati.

B I L J E [ K A Uvijek provjerite ima li na vrhu datoteke nekakav direktorij. Mogao bi nastati veliki nered
ako dekomprimirate datoteku tar u trenutni direktorij umjesto u odgovaraju}i poddirektorij
(radi se o stotinama datoteka).

Nakon {to ste odredili mjesto na koje }ete ekspandirati datoteku tar, mo`ete to i u~initi pomo}u
naredbe:
tar –xvf tarfile-name

Idu}i korak ovisi o tome kako je napisan softverski paket koji instalirate. Najprije trebate
potra`iti datoteku ~ije je ime nalik ovome: README.1ST.

U ishodi{nom direktoriju bi se trebalo nalaziti nekoliko datoteka s uputama za instaliranje pro-

grama.
 Uporaba RPM-a 157

B I L J E [ K A U ve}ini ina~ica Linuxa mo`ete odjednom dekomprimirati i ekspandirati datoteku tar.

Jednostavno dodajte parametar z u naredbu tar (primjerice tar –zxvf.tar.gz).

Obi~no tijekom instalacije treba preurediti datoteku Makefile i upisati ciljni direktorij
u koji softver postavlja svoje binarne datoteke. Potom trebate pokrenuti naredbu make,
a zatim make install.

Naredba make varira ovisno o softverskom paketu koji instalirate. Kod nekih }ete paketa
mo`da trebati odgovoriti na pitanja koja se odnose na pode{avanje sustava, no prije toga
obavezno pro~itajte dokumentaciju koju ste dobili s paketom.

Pregled dozvola za pristup datotekama

Pode{avanje dozvola za pristup softverskom paketu obi~no se automatski obavlja tijekom insta-
lacije. Skripta s instalacijskim naredbama, koja se isporu~uje s programom, obi~no svaku
datoteku instalira s imenom vlasnika i dozvolama pristupa. Jedino ako nastanu
problemi, te ako korisnik koji bi trebao imati pristup datoteci ne mo`e to u~initi, trebate potra`iti
direktorij u koji je program kopiran i provjeriti dozvole pristupa.

Obi~no svi korisnici imaju dozvolu pristupa izvr{nim datotekama koje slu`e za pokretanje pro-
grama, te ih mogu pokrenuti, a samo super korisnik ih mo`e obrisati ili zamijeniti
drugom datotekom. Programi su obi~no instalirani u direktoriju koji ima dozvolu ~itanja
i izvo|enja programa, ali ne i dozvolu pisanja.

Vidi “Dozvole pristupa datotekama”, 310. stranica.

Rje{avanje problema
Dobro napisana aplikacija se instalira na va{e ra~unalo uz minimalne zahtjeve za unosom infor-
macija, jer se automatski postavljaju pode{enja tako da je sve {to trebate u~initi
provjera rada programa i informiranje drugih korisnika (obi~no putem e-po{te) da ste instalirali
odre|eni program. Ponekad, naravno, krenu i problemi. Ako se, iz bilo kojih razloga, program
nije do kraja u~itao ili ako nakon instalacije program lo{e radi, tada
sami morate ustanoviti o ~emu se radi i rije{iti problem.

Ako program nije u potpunosti instaliran, tada trebate pro~itati dokumentaciju iz datoteke
README koju ste dobili uz program, te potra`iti popis iznimaka ili problema i njihovih rje{enja.
No, nitko ne o~ekuje da postanete stru~njak za Linux softverske pakete.
U tom vam je slu~aju potrebna ne~ija pomo}.

Ako problem ne mo`ete rije{iti pomo}u dokumenata koje ste dobili uz paket, trebali
biste potra`iti odgovaraju}u novinsku (Usenet) grupu da biste vidjeli vodi li se rasprava o paketu
s kojim imate problema. Mnoge probleme }ete rije{iti ako postavite pravo pitanje
u odre|enoj Linux grupi na Usenetu. Ako i na Internetu ne mo`ete na}i pomo}, poku{ajte kon-
taktirati s programerom koji je izradio program (obi~no putem e-po{te). Upamtite da
je Linux besplatan, kao i ve}ina softverskih paketa za Linux. Zato ne o~ekujte opse`ne knjige s
uputama niti 24-satnu tehni~ku potporu. No, da niste skloni avanturama, ne biste niti koristili
Linux, zar ne?
158 6. poglavlje Nadogradnja i instaliranje softvera pomo}u RPM-a

Uklanjanje aplikacija
Ako je neki program zamijenjen boljim softverskim paketom ili ako ga du`e vrijeme
nitko od korisnika ne koristi, tada je odli~na ideja da taj program uklonite. Prostor na
disku je uvijek nedovoljno velik, tako da vam doista nije potreban stari, beskorisni
program koji onemogu}ava instalaciju novih aplikacija.

Kao i instalacija, tako je i uklanjanje programa u Linuxu ne{to slo`enije od iste radnje
u jednokorisni~kim operativnim sustavima. Ponekad nije dovoljno samo obrisati datoteke koje
~ine softverski paket i zatim ukloniti njegov direktorij. Upravlja~ki programi i druge softverske
veze moraju biti prekinute kako bi se izbjegli eventualni problemi. Vodite li bilje{ke i pratite li
poruke tijekom instalacije, mo}i }ete i sami uo~iti {to se sve promijenilo na disku prilikom insta-
lacije softvera. Potom }ete mo}i odrediti one datoteke koje trebate obrisati, a koje zamijeniti
kako biste uspje{no uklonili nepotrebni softverski paket.

Nadogradite svoju jezgru

Usporedo s nadogradnjama drugog softvera povremeno se pojavljuju nove ina~ice jezgre,
u kojima su otklonjene gre{ke iz prethodnih ina~ica ili dodane nove mogu}nosti. Osim toga,
mo`da }ete se odlu~iti za nadogradnju jezgre jer je trebate druk~ije podesiti ili dodati nove
upravlja~ke programe nekih ure|aja. U svakom slu~aju postupak je uvijek isti. Trebali biste prov-
jeriti imate li sigurnosnu kopiju sustavskog softvera i disketu za pokretanje (boot) Linuxa prije
po~etka nadogradnje. U slu~aju da se va{ sustav tijekom nadogradnje o{teti mo}i }ete ga poprav-
iti i vratiti u normalno stanje. Cjelovit opis nadogradnje Linux jezgre potra`ite u 13. poglavlju,
“Pode{avanje jezgre Linuxa”.

Vidi “Stvaranje nove jezgre”, 254. stranica.
Postupak za nadogradnju jezgre sustava je detaljno opisan u dokumentu Kernel HOWTO, koji je
postavljen u Linux novinskim grupama na Internetu, kao i na raznim FTP lokacijama (me|u koji-
ma je i lokacija sunsite.unc.edu). Provjerite imate li kopiju tog dokumenta i pro~itajte ga
pa`ljivo prije nego zapo~nete nadogradnju jezgre.
Prvi korak u nadogradnji jezgre jest pribavljanje novih izvora podataka koji se nalaze
na raznim FTP lokacijama. Kada imate izvorni kôd, trebate zamijeniti postoje}e izvorne kodove i
to tako da premjestite direktorij /usr/src/linux u, primjerice /usr/src/linux.old. Raspakirajte izvorni
program u direktorij /usr/src i stvorite potrebne poddirektorije. Premjestite se u direktorij linux i
potra`ite datoteke README. Mnogo se toga mo`e promijeniti od trenutka kada su programi
objavljeni, stoga ~itajte dokumentaciju.
Od ovog trenutka postupak mo`e donekle varirati. Obi~no }ete unijeti naredbu make
config i pokrenuti skriptu s naredbama za pode{avanje te odgovoriti na postavljena
pitanja o va{em sustavu. Nakon uspje{nog zavr{etka pode{avanja trebate upisati naredbu nalik
make dep te provjeriti je li nova jezgra na{la sve potrebne datoteke.
Nakon {to obavite i tu provjeru obi~no trebate unijeti naredbu make clean i obrisati
sve stare datoteke koje se nalaze u direktoriju s izvornim kodom jezgre. Ako i ovo obavite
uspje{no, tada upi{ite naredbu make i kompilirajte novu jezgru, a potom je mo`ete
instalirati pomo}u programa za pokretanje sustava LILO.
 Odavde... 159

No, i prije ovoga koraka pro~itajte dokument Kernel HOWTO jer }ete tako saznati
vi{e detalja vezanih uz pode{avanje jezgre ({to vam mo`e u{tedjeti sate nerviranja).

Odavde...
U idu}im poglavljima mo`ete na}i dodatne informacije o instalaciji i nadogradnji softvera:

3. poglavlje, “ Instaliranje Red Hata” sastoji se od detaljnih uputa za instaliranje

i pode{avanje Red Hat distribucije Linuxa.

4. poglavlje, “Instaliranje OpenLinuxa Lite” daje vam detaljne upute kako instalirati
i podesiti OpenLinux distribuciju Linuxa.

5. poglavlje, “Pokretanje Linux programa” nudi vam osnovne upute za pode{avanje susta-
va Linux.

11. poglavlje, “Sigurnosna pohrana podataka” obja{njava postupak sigurnosnog
spremanja sustava.

13. poglavlje, “Pode{avanje Linux jezgre” sadr`i sve detalje koji su potrebni
za instalaciju nove jezgre u Linuxu.