Tema:

Uvod
Nastavni sat predmeta Digitalna elektronika, rujan 2017.

Elektronika: definicija, podjela prema područjima.

Elektronika je grana tehnike koja proučava i primjenjuje pojave pri gibanju nabijenih čestica
kroz vakuum, vodiče i poluvodiče.
Podjela prema područjima:

energetska (učinska) elektronika – proučava upravljanje tokom i pretvorbom parametara elek-

trične energije;
informacijska elektronika – proučava upravljanje dobivanjem, pretvorbom, prijenosom, pri-
mjenom i obradom elektromagnetskih valova, električnih signala i informacija.
Grane informacijske elektronike:

telekomunikacije se bave prijenosom informacija na daljinu;

Radiokomunikacije se bave prijenosom informacija na daljinu radio-valovima;

Mjerna elektronika se bavi postupcima i metodama mjerenja mjernih veličina elektronič-

kim uređajima;

Biomedicinska elektronika se bavi primjenom elektroničkih uređaja u medicini;

Optoelektronika proučava pretvorbu električnog signala u svjetlosni, i obrnuto, te pri-

jenos informacija svjetlošću.
Uvod.1

Elektronika – podjela prema vrsti signala

analogna elektronika:
analogni signal može, unutar nekog raspona vrijednosti, poprimiti bilo koju vrijednost:

amplituda

vrijeme

Analogni signal je vremenski neprekinuti signal, pri čemu je informacija o fizikalnoj ve-
ličini koju prikazuje sadržana u amplitudi signala. Analogne signale obrađuju analogni
sklopovi.
digitalna elektronika:
Digitalna elektronika je dio elektronike koji se bavi obradom digitalnog signala.
Digitalni signal može poprimiti neku od diskretnih vrijednosti:

amplituda
vrijeme

Binarni signal je digitalni signal koji ima točno dvije moguće vrijednosti:

amplituda
vrijeme

Najčešće kad kažemo “digitalni signal” podrazumijevamo binarni signal.

Uvod 1(6)
Uvod Predmet: Digitalna elektronika rujan 2017.

Slika 1: Prvi integrirani sklop. Dimenzije: 1,6 x 11,1 mm.

Digitalni (binarni) signal je vremenski prekinuti (diskontinuirani) signal, pri čemu je infor-
macija o fizikalnoj veličini koju prikazuje sadržana u postojanju impulsa u nekom trenutku.
Digitalne signale obrađuju digitalni sklopovi.
Uvod.2

Integrirana elektronika

1958. – Jack Kilby (Texas Instruments) – prvi integrirani digitalni sklop.

Time počinje nova faza razvoja elektronike: integrirana elektronika.
Uvod.3

Moderni integrirani sklop, pogled kroz optički mikroskop s raznobojnom iluminacijom

Slika 2: Moderni integrirani sklop.

Uvod.4

Uvod 2(6)
Uvod Predmet: Digitalna elektronika rujan 2017.

Najjači superkompjuter 2017.: Sunway TaihuLight, >10 milijuna procesorskih jezgri. Wuxi, Kina

Slika 3: Najjači superkompjuter 2017.

izvor: https://www.networkworld.com/article/3218098/data-center/
top-10-supercomputers-of-2017.html
Uvod.5

Pozitivna i negativna logika

Digitalni sklopovi su manje osjetljivi i time pouzdaniji od analognih.
U digitalnoj elektronici koristimo binarni brojevni sustav jer sklopovi koji se koriste imaju dva
stanja.
Za označavanja stanja koriste se

L i H, slovne oznake, od engleskog Low i High, ili

0 i 1, binarne znamenke,

Binarnim znamenkama dodjeljuje se određeno područje napona, a između njih je zabranjeno

područje napona.
Alternative:

pozitivna logika – napon logičke jedinice je viši od napona logičke nule

negativna logika – napon logičke jedinice je niži od napona logičke nule.

U U
napon visoke razine, 1 napon visoke razine, 0

zabranjeno područje zabranjeno područje

napon niske razine, 0 napon niske razine, 1

t t
Pozitivna logika Negativna logika

Slika 4: Pozitivna i negativna logika

Uvod.6

Uvod 3(6)
Uvod Predmet: Digitalna elektronika rujan 2017.

riječ
1

riječ
0

1 0 1 1
1

smjer prijenosa 1

smjer prijenosa

Serijski Paralelni

Slika 5: Serijski i paralelni prijenos podataka

Serijski i paralelni prijenos podataka

Serijski prijenos podataka odvija se jednim vodičem, tako da impulsi koji predstavljanju binarne
znamenke slijede u vremenskim razmacima jedan za drugim. Serijski prijenos može početi
s najznačajnijim bitom ili s najmanje značajnim bitom. Za ispravan prijenos potrebni su
sinkronizacijski impulsi, koji sinkroniziraju predajnu i prijemnu stranu.
Paraleleni prijenos podataka bitovi jedne binarne riječi prenose se istovremeno, svaki svojim
posebnim vodičem. Binarne riječi prenose se jedna za drugom serijski. Na ovaj se način
prenose podaci po sabirnicama računala.
Uvod.7

Brojevni sustavi

Dekadski – baza je 10.

Znamenke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
Težine: …102 , 101 , 100 , 10-1 , 10-2 , …
Binarni – baza je 2.
Znamenke 0, 1.
Težine: …22 , 21 , 20 , 2-1 , 2-2 , …
Heksadekadski – baza je 16.
Znamenke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F.
Težine: …162 , 161 , 160 , 16-1 , 16-2 , …

Označimo li slovom z znamenku, indeksom n njenu težinu, a slovom B bazu, općeniti broj M
se skraćeno zapisuje
M = zn zn−1 zn−2 · · · z1 z0 ,z−1 z−2 · · · .
Općeniti zapis cijelog broja N je

N = zn zn−1 zn−2 · · · z1 z0 .

Značenje je:

N = zn · B n + zn−1 · B n−1 + zn−2 · B n−2 + · · · + z1 · B 1 + z0 · B 0 .

Uvod.8

Uvod 4(6)
Uvod Predmet: Digitalna elektronika rujan 2017.

Pretvorbe brojeva iz jednog brojevnog sustava u drugi

u dekadski iz sustava s bazom B: počev od najznačajnije (najljevije) znamenke, primjer za 5-

znamenkasti broj m n p r s u bazi B:
((((m
×B+n)
×B+p)
×B+r)
×B+s)
ili: m · B 4 + n · B 3 + p · B 2 + r · B + s
iz dekadskog u sustav s bazom B: započeti od dijeljenja traženog broja s bazom, dalje uzas-
topno dijeliti dobivene kvocijente s bazom, zapisivati ostatke svih dijeljenja. Željeni broj
dobijemo zapisom ostataka dijeljenja od zadnjeg (znamenka najveće težine) do prvog
(znamenka najmanje težine).
kvocijent ostatak
broj :B = k1 s
k1 :B = k2 r
k2 :B = k3 p
k3 :B = k4 n
k4 :B =0 m

Broj je: m n p r s.
Uvod.9

Primjeri

Iz dekadskiog u binarni

307671(10) → ?(2)
307671 : 2 = 153835 i ostatk 1
153835 : 2 = 76917 i ostatk 1
76917 : 2 = 38458 i ostatk 1
38458 : 2 = 19229 i ostatk 0
19229 : 2 = 9614 i ostatk 1
9614 : 2 = 4807 i ostatk 0
4807 : 2 = 2403 i ostatk 1
2403 : 2 = 1201 i ostatk 1
1201 : 2 = 600 i ostatk 1
600 : 2 = 300 i ostatk 0
300 : 2 = 150 i ostatk 0
150 : 2 = 75 i ostatk 0
75 : 2 = 37 i ostatk 1
37 : 2 = 18 i ostatk 1
18 : 2 = 9 i ostatk 0
9: 2= 4 i ostatk 1
4: 2= 2 i ostatk 0
2: 2= 1 i ostatk 0
1: 2= 0 i ostatk 1
307671(10) = 100 1011 0001 1101 0111(2)

Uvod 5(6)
Uvod Predmet: Digitalna elektronika rujan 2017.

Iz dekadskiog u heksadekadski

307671(10) → ?(16)
307671 : 16 = 19229 i ostatk 7 (znamenka: 7)
19229 : 16 = 1201 i ostatk 13 (znamenka: D)
1201 : 16 = 75 i ostatk 1 (znamenka: 1)
75 : 16 = 4 i ostatk 11 (znamenka: B)
4 : 16 = 0 i ostatk 4 (znamenka: 4)
307671(10) = 4B1D7(16)

Iz heksadekadskog u dekadski

4B1D7(16) → ?(10)
4
· 16 + 11 =75
75 · 16 + 1 =1201
1201 · 16 + 13 =19229
19229 · 16 + 7 =307671
4B1D7(16) = 307671(10)

Iz binarnog u dekadski

100 1011 0001 1101 0111(2) → ?(10)

1
· 2 + 0 =2
2 · 2 + 0 =4
4 · 2 + 1 =9
9 · 2 + 0 =18
18 · 2 + 1 =37
37 · 2 + 1 =75
75 · 2 + 0 =150
150 · 2 + 0 =300
300 · 2 + 0 =600
600 · 2 + 1 =1201
1201 · 2 + 1 =2403
2403 · 2 + 1 =4807
4807 · 2 + 0 =9614
9614 · 2 + 1 =19229
19229 · 2 + 0 =38458
38458 · 2 + 1 =76917
76917 · 2 + 1 =153835
153835 · 2 + 1 =307671
100 1011 0001 1101 0111(2) = 307671(10)

Uvod 6.