Trabalho Do Grupo IV

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 6

TRABALHO DO GRUPO IV

ELABORA HUSI

ANOJOS DE JESUS DE OLIVEIRA SIBUNI

MELANIA XAVIER DA SILVA

NOBELIA I. E. MARTINS

ROSALINA DE JESUS MIRANDA

SONIA ARMENTINO SOARES


Buka hodi hatene definisaun no funsaun kona-ba

Infus NS, Infus RL, Infus Mannitol, Metronidazole, Dextrose 5%, Dextrose 10%, Infus Pump,
Syringe Pump, Buret, Tian Infus, Aboket, Torniquet, Infus Set, Transfusi.

1. Infus NS
Hanesan solusaun steril ida ne’ebe mak uza ba
injeksaun intervenioza. Bai-bain aimoruk ne’e
uza hodi kura pasiente ne’ebe mak afeta
dehidrasaun isotonik eksteaseluler, deplesi
natrium no mos hanesan solvente ba preparasaun
injeksaun nian.

Natrium nia funsaun hanesan mineral no mós


eletrolit ne’ebe presiza ba iha funsaun normal
isin nian. Mais ou menus 85% natrium iha isin
lolon bele hetan iha ran no cairan. Mineral ne’e
ajuda atu tetu didi’ak cairan ho eletrolit iha isin
lolon nian. Natrium bele ms hala’o knaar hodi
servisu iha otot ho saraf no bele ms kuidadu
tensaun/tekanan darah.
2. Infus Ringer Laktat (RL)
Hanesan likidu infus ida ne’ebe maka bai-bain
uza ba pasiente ho idade boot no labarik kiik
ne’ebe mak hanesan fontes elektronika no be’e.
Bai-bain likidu ne’e fó ba pasiente ne’ebe mak
afeta dehidrasaun elektronika iha isin lolon.

Funsaun uza hodi mantein hidrasaun ba pasiente


iha hospital ne’ebe labele rai fluidos/cairan.
Presiza duni atu kontrola ita nia isin lolon ne’ebe
moos, tanba ema barak mate tanba ran ka kanek
todan.
3. Infus Mannitol
Mannitol mak fluido/cairan intravena ida
ne’ebe uza atu hamenus presaun iha kakutak
(intracranial), presaun husi ema matan-fulun
(presaun eyeball), no bubu iha kakutak
(cerebral edema).

Funsaun husi Mannitol nu’udar aimoruk


diuretic osmotic ne’ebe servisu hodi aumenta
volume fluido/cairan ne’ebe maka sai husi rins
no bandu mós flutuasaun rins nian. Cairan
infus ida ne’e uza hodi aumenta montante urina
ba pasiente oliguriku/oliguria ne’ebe seidauk
hetan fallansu permanente iha rins.

4. Metronidazole
Metronidazole mak aimoruk antibiotik ne’ebe
atu kura infeksaun. Aimoruk ne’e la’o tanba ho
bakteria no parasit barak.

Funsaun husi Metronidazole maka aimoruk


antibiotik ne’ebe mak di’ak atu prevene
infeksaun bacterial husi parte isin-lolon balu
hanesan:
Sistema reprodusaun
Tratu digestivo
Kulit
Fuan
Ran
Sistema nervosu no seluk tan.

5. Tiang Infus
Nia funsaun atu tara soru ben ka aimoruk sira
ne’ebe presiza atu tara.
6. Dextrose 5% & Dextrose 10%
Dextrose katak cairan infus ne’ebe atu kontrola
Hipoglikemia ka kondisaun ran midar tun.
Aimoruk ne’e bele uza hanesan alternativu
hodi responde ba nesesidade midar no cairan
ba pasiente sira ho kondisaun médiku.

Dextrose 5% no Dextrose 10% hanesan


aimoruk ne’ebe funsiona atu lori midar ba iha
ita nia isin lolon ne’ebe la konsege hetan
fluidos/cairan adekuadu bainhira ita nia isin
presiza. Dextrose 5% no Dextrose 10% sira
ne’e bele uza hanesan mós fo aimoruk
injeksaun sira seluk.

7. Infus Pump
Infus Pump ne’e nu’udar ekipamentu mediku
ne’ebe uza atu fornese substansia eletrolit
adisional iha forma likidu ne’ebe hatama ba
pasiente nia isin ho montante balun liu husi
veia.

Nia funsaun husi infus pump ne’ebe di’ak


maka atu regula kuantidade fluidu/cairan
ne’ebe tama ba ran no sirkulasaun liu husi veia.

8. Syringe Pump Syringe Pump ne’e tipu ekipamentu mediku


ne’ebe uza hodi regula prosesu sona aimoruk
ba pasiente nia isin ho kuantidade no tempu.

Funsaun husi instrumentu ida ne’e mak atu


ajuda regula kuantidade no tempu, no uza
aimoruk sona ba pasiente. Nia objetivu maka
atu fornese aimoruk ne’ebe loos tuir tempu no
apropriadu sein injeksaun repetitivu/ulang.
9. Buret
Buret mak instrumentu ne’ebe uza hodi sukat
volume likidu. Instrumentu ida ne’e halo husi
vidru ho forma ne’ebe elongizadu/memanjang
iha ne’ebe foka no ekipadu ho abertura no taka
valve ( kran ). Buret ne’e mós iha kbiit atu
sukat volume solusaun nian.

Funsaun prinsipál hosi Buret maka atu sukat


loloos volume likidu ida, tanba ne’e buret uza
iha prosesu titrasaun ne’ebe presiza kalkula
volume. Buret ne’e bele mos kalkula volume
mudansa hosi reagente sira iha titrasaun.

10. Aboquet

11. Tourniquet
Nia funsaun atu kesi ba liman hodi fasil atu
bele hetan lalais pasiente nia nadi.
12. Infus Set
Nia funsaun atu fo IV fluido ka cairan infus.

13. Transfusi Set


Hanesan material mediku ida ne’ebe mak uza
hodi transforma ran liu husi veias. Transfunsi
darah bai-bain uza hodi aumenta volume
sirkulasaun ran pasiente ida nian atu hadia
nivel hemoglobina husi proteina serum.

You might also like