Univerzitet u Tuzli

Mašinski fakultet
Akademska 2021/2022. godina

Osnove energetike
Seminarski rad
TEMA: Korištenje solarne energije u svrhu dobijanja električne
i toplotne energije kod nas i u svijetu

Student: Profesor:
Bečić Amra, II-3/19 Dr. sc. Sandira Eljšan, vanr. prof.
Hamidović Zerina, II-6/19

Sadržaj:
1. UVOD...................................................................................................................................................1
2. INSOLACIJA..........................................................................................................................................2
3. SOLARNE ELEKTRANE..........................................................................................................................5
3.1 Fotonaponske elektrane.............................................................................................................5
3.2 Koncentrirajuće solarne elektrane.............................................................................................7
3.3 Solarne elektrane u BiH i u svijetu............................................................................................10
4. SOLARNO GRIJANJE..........................................................................................................................15
5. ZAKLJUČAK........................................................................................................................................19

Popis slika:
Slika 1. Fotonaponska ćelija.........................................................................................................................1
Slika 2. Potencijal sunčeve energije u BiH....................................................................................................2
Slika 3. Prosječna godišnja ozračenost na ravnu površinu za svjetsko područje (kWh/m2)........................3
Slika 4. Fotonaponska ćelija.........................................................................................................................6
Slika 5. Blok shema fotonaponske elektrane...............................................................................................7
Slika 6. Najveća solarna farma na svijetu Ivanpah Solar Electricity Generating System..............................8
Slika 7. Parabolični kolektori........................................................................................................................8
Slika 8. Solarni toranj od 11 MW.................................................................................................................9
Slika 9. Solarni tanjir....................................................................................................................................9
Slika 10. Solarna elektrana u Kalesiji..........................................................................................................10
Slika 11. Rast instaliranih kapacieta FN elektrana u BiH, 2012-2018.........................................................11
Slika 12. Moguća proizvodnja električne energije FN sistema od 1kW za različite lokacije u BiH..............11
Slika 13. Solarni kapacitet po zemljama, 2018..........................................................................................12
Slika 14. Solarni FN kapacitet top 10 zemalja............................................................................................13
Slika 15. Paneli za solarno grijanje.............................................................................................................15
Slika 16. Princip solarnog grijanja..............................................................................................................16
Slika 17. Ravni kolektori.............................................................................................................................17
Slika 18. Cijevni kolektor............................................................................................................................17
Slika 19. Plastični kolektor.........................................................................................................................17

Popis tabela:
Tabela 1. Popis zemalja sa značajnijom proizvodnje solarne energije.......................................................14
 1. UVOD

Većina energije koja je dostupna na Zemlji dolazi nam od Sunca. Solarna energija postaje jedan
od najvažnijih izvora energije, ključna za održiv razvoj i poticanje ekonomskog rasta. Solarna
tehnologija već se koristi za unapređenje životnog standarda. Ona prije svega predstavlja logičan
izbor u objektima na udaljenim područjima gde je mogućnost priključenja na elektrodistributivnu
mrežu otežana ili uopšte ne postoji. Solarna tehnologija omogućava takođe i energetsku
nezavisnost od elektrodistributivne mreže u objektima sa već postojećim priključkom.
Korištenjem ove energije možemo obezbijediti dobijanje tople vode i struje iz obnovljivog izvora
energije koji ne emituje štetne gasove, a time takođe utičemo i na ublažavanje nastalih
klimatskih promjena. Korištenjem solarne energije smanjuje se potreba za fosilnim gorivima,
kao i zagađenje okoliša koje je prouzrokovano njihovim izgaranjem.

Slika 1. Fotonaponska ćelija

1
 2. INSOLACIJA

Pojam insolacija odnosi se na gustoću sunčevih zraka na određenoj površini, uz određenu

orjentaciju, kroz određeno vrijeme. Proizvod ukupnog zračenja i vremena daje nam
insolaciju. Mjeri se u Wh/m² ili kWh/m². Energija sunčevog zračenja koja dopire do površine
Zemlje ovisi u prvom redu o trajanju insolacije, dok trajanje insolacije zavisi od geografske
širine i od godišnjeg doba.

Slika 2. Potencijal sunčeve energije u BiH

U Bosni i Hercegovini vrijednost dnevne količine zračenja na horizontalnu površinu se kreće od

3,4 kWh/ m² (Bosanski Brod) do 4,22 kWh/m² (Trebinje), odnosno između 1241 i 1540 kWh/m²
godišnje (slika 2). Trajanje insolacije, odnosno prosječni broj sunčanih sati godišnje je oko 2400
sati . Promatrajući sliku 2. može se zaključiti da će zbog različite dnevne količine zračenja, za
različite dijelove BiH, biti različita i proizvodnja odnosno dobit električne energije.

2
Upoređujući naš solarni potencijal sa drugim evropskim zemljama (Njemačka, Poljska, Švedska i
dr.) koje značajno koriste sunčevu energiju, Bosna i Hercegovina ima znatno veći kapacitet (10%
− 30%) godišnje solarne radijacije, ali nažalost nedovoljno iskorišten.

Slika 3. Prosječna godišnja ozračenost na ravnu površinu za svjetsko područje (kWh/m2)

Na Zemlji se ukupno zračenje u toku godine mijenja u dosta širokim granicama, a dostiže
maksimalne vrijednosti u pustinjskim područjima sjeverne Afrike oko 2 560 kWh/m2 godišnje.

Zemlje sa najvećim prosječnim potencijalom solarne energije u smislu globalnog horizontalnog

zračenja (GHI) na godišnjem nivou su:

 Chile 2637.8 kWh/m2

 Jemen 2513 kWh/m2
 Libya 2439.9 kWh/m2
 Australia 2310.9 kWh/m2
 Namibia 2368.3 kWh/m2

3
Zemlje sa najmanjim prosječnim potencijalom solarne energije u smislu globalnog
horizontalnog zračenja (GHI) na godišnjem nivou su:

 UK 817.8 kWh/m2
 Norveška 888.4 kWh/m2
 Rusija 970 kWh/m2
 Aljaska 924.4 kWh/m2

Ostale zemlje:

 Njemačka 1081.6 kWh/m2

 Španija 1798.5 kWh/m2
 Italija 1544.6 kWh/m2
 SAD 1916.0 kWh/m2
 Kina 1700 kWh/m2

4
 3. SOLARNE ELEKTRANE

Solarne elektrane koriste jednu od dvije tehnologije:

 Fotonaponski (PV) sistemi koriste solarne panele, bilo na krovovima ili u solarnim
farmama postavljenim na zemlji, pretvarajući sunčevu svjetlost direktno u električnu
energiju.
 Postrojenja za koncentriranu solarnu energiju (CSP, također poznata kao "koncentrirana
solarna termalna elektrana") koriste solarnu toplinsku energiju za proizvodnju pare, koja
se zatim pretvara u električnu energiju pomoću turbine.

3.1 Fotonaponske elektrane

Fotonaponske ćelije ili fotoćelije su poluvodički elementi koji direktno pretvaraju energiju
sunčeva zračenja u električnu energiju. Grupe solarnih ćelija čine solarne module, koji dalje čine
solarne panele (solarne ploče ili fotonaponske ploče). Fotonaponski generator se sastoji od
solarnih modula koji solarnu energiju fotoelektričnim efektom izravno pretvaraju u istosmjerni
električni napon i struju. Zbog povećane potražnje za solarnom energijom, proizvodnja solarnih
ćelija dramatično se raširila zadnjih par godina.

Fotonaponske ploče mogu se koristiti kao:

 samostalni izvori energije - koriste se npr. na satelitima, cestovnim znakovima,
kalkulatorima itd.
 dodatni izvor energije - fotonaponske ćelije mogu se priključiti na distribucijsku
električnu mrežu nekog državnog sistema, ali za sada je to ekonomski
neisplativo.

Na učinkovitost fotonaponskih panela utiču sljedeći faktori:

 Vremenski uvjeti (oblaci, magla i sl.) – Paneli proizvode manje količine energije
kada je nebo prekriveno oblacima. U vrlo lošim vremenskim uvjetima s debelim,
tamnim oblacima, intenzitet svjetlosti pada.
 Visina sunca na nebu - intenzitet svjetlosti - pozicija sunca iznad horizonta, a
time i ugao pod kojim sunčeve zrake dolaze na Zemlju, varira s godišnjim dobom.
Kada je sunce vrlo visoko na nebu (ljeto), njegove zrake putuju kroz atmosferu
brže na kraće udaljenosti, nego kad je nisko na nebu (zimi)
 Broj sati izloženosti suncu - stvara najveći problem za one koji ne žive u blizini
ekvatora, odnosno razlika u broju sunčanih sati između godišnjih doba.

5
  Ugao izlaganja suncu - uvijek je najbolje da se paneli usmjere prema jugu.
Sunčeve zrake trebaju padati okomito na panel.

Slika 4. Fotonaponska ćelija

Električna struja se dobija pretvaranjem sunčeve energije u toplotnu tako što zagrijavamo
tekućinu ili krutinu, a zatim taj proizvod iskoristimo u kružnom procesu (najčešće se koristi
Rankineov krug) za generisanje električne energije. S obzirom na to da nemaju štetnih
proizvoda prilikom proizvodnje električne energije, a imaju dobru efikasnost (20-40 %), proriče
im se svjetla budućnost.

Slika 5. Blok shema fotonaponske elektrane

6
Solarne elektrane najčešće se dijele na mrežne i otočne elektrane. Glavna razlika između
otočnih i mrežnih sistema je u načinu pohranjivanja energije. Energija proizvedena u otočnim
solarnim elektranama se mora skladištiti u baterije ili akumulatore, a u mrežnim sistemima se
sav višak proizvedene energije, ako postoji, predaje u sistem električne mreže iz kojeg se
kasnije, prema potrebi, povlači manjak. Kako su baterije i akumulatori još uvijek prilično skupi te
nedovoljno razvijeni za masovnu upotrebu, u svim mjestima gdje je izgrađena električna mreža
preferira se izgradnja solarne elektrane priključene na mrežni sistem.

3.2 Koncentrirajuće solarne elektrane

Fokusiranje Sunčeve energije upotrebljava se u solarnim elektranama za pogon velikih

generatora ili toplinskih pogona. Fokusiranje se postiže pomoću mnogo leća ili češće pomoću
ogledala složenih u tanjir ili konfiguraciju tornja. Primjer jedne takve elektrane je Ivanpah Solar
Electricity Generating System – najveća današnja solarna farma smještena u Mojave pustinji u
Kaliforniji. Sastavljena od tri odvojene solarne elektrane koje se prostiru na više od 14 km2 i
proizvodi električnu energiju za potrebe 140.000 domaćinstava u Kaliforniji u vrijeme najvećih
dnevnih opterećenja.
Za razliku od fotonaponskog, ovaj sistem ne pretvara direktno solarnu radijaciju u električnu
energiju, nego softverski upravljana ogledala prate kretanje sunca i fokusiraju sunčevu energiju
prema solarnim prijemnicima, smještenim na vrhu tornjeva. Na taj način zagrijava se voda u
bojlerima (prijemnicima) do 530˚C, a para koja nastaje u procesu se koristi za pokretanje
turbina za proizvodnju elektične energije. CSP elektrane se ističu visokom efikasnošću i niskom
cijenom proizvodnje energije.

7
 Slika 6. Najveća solarna farma na svijetu Ivanpah Solar Electricity Generating System

Posljednjih godina ovaj tip elektrane bilježi velik rast u svijetu, a trenutačno ih je aktivno gotovo
stotinu. U posljednjih 10 godina ukupna globalno instalirana snaga ovakvih elektrana porasla je
gotovo deset puta, sa 663 na čak 6.451 MW, a po kapacitetima prednjače Španija i SAD.

Vrste koncentrirajućih solarnih elektrana:

 Parabolični kolektori - najčešće korišteni tip koncentrirajućih solarnih termalnih

elektrana (90 %). Uglavnom generišu između 14-80 MW. Sastoje se od dugih
nizova paraboličnih ogledala (zakrivljenih oko samo jedne ose) i kolektora koji se nalazi
iznad njih.

Slika 7. Parabolični kolektori

8
 Solarni tornjevi - Ove elektrane imaju veliki broj ogledala postavljenih oko središnjeg
mjesta gdje se nalazi toranj. Ogledala su upravljana računalima te pomoću njih
pronalaze najbolji kut za reflektiranje prema solarnom tornju.

Slika 8. Solarni toranj od 11 MW

 Solarni tanjiri -Zrake svjetlosti, odbijajući se od ogledala, padaju u jednu tačku (kolektor)
koji se nalazi iznad njih. Po jednom tanjiru koji generiše snagu između 5-50 kW postiže
efikasnost od 30 %.

Slika 9. Solarni tanjir

9
 3.3 Solarne elektrane u BiH i u svijetu

Prva solarna elektrana u BiH izgrađena je 2012. godine u Kalesiji i vlasništvo je firme Eko
Energija d.o.o. Nalazi se na krovu Gradske dvorane. Zauzima površinu od 1.700 m2 , a
instalisana snaga je 120 kW.

Slika 10. Solarna elektrana u Kalesiji

Do kraja 2017. godine u BiH je izgrađeno 180 PV elektrana, ukupne snage 18,6 MW. Najveća
instalirana FN elektrana u BiH ima snagu 0.998 MW, u vlasništvu je domaće kompanije Bingo
d.o.o. i nalazi se u Čitluku na krovu tržnog centra. 

U BiH je u 2016. godini proizvedeno 16.509 GWh električne energije, od toga 10.608 GWh u
termoelektranama (64.25%), 5.469 GWh u velikim HE (33,12%), a u novim obnovljivim izvorima
400.8 GWh (2.42%). FN učestvuju sa 26.5 GWh proizvodnji.

Izgradnja solarnih fotonaponskih elektrana čija se proizvedena električna energija koristi za

vlastite potrebe, odnosno potroši se na mjestu njenog nastanka, predstavlja optimalno rješenje
za male i velike industrijske kupce. Samostalnom proizvodnjom iz vlastite solarne elektrane
umanjuje se iznos računa za električnu energiju. U Republici Srpskoj trenutno 28 solarnih
elektrana u sistemu podsticaja, dok ih je u Federaciji BiH ukupno 152.

10
Dijagram rasta instalisane snage FN elektrana u BiH prikazan je na slici 11.

Slika 11. Rast instaliranih kapacieta FN elektrana u BiH, 2012-2018

Slika 12. Moguća proizvodnja električne energije FN sistema od 1kW za različite lokacije u BiH

11
Analizirajući dobijene rezultate moguće proizvodnje električne energije u BiH, jasno je vidljivo
da je najveća moguća proizvodnja električne energije fotonaponskog sistema snage 1kW u
Trebinju 1490 kWh, a najmanja moguća proizvodnja je u Bihaću 1140 kWh na godišnjem nivou.
Također, je jasno vidljivo da nakon Trebinja, po vrijednosti električne energije slijedi Mostar
(oko 1400 kWh/god.) i Livno (oko 1300 kWh/god.), dok gradovi Tuzla, Travnik i Sarajevo imaju
gotovo identičnu mogućnost proizvodnje električne energije FN sistema u iznosu od 1200
kWh/godini, što se može promatrati s aspekta sličnog geografskog položaja. Ako bi se vršila
usporedba BiH sa drugim evropskim zemljama koji imaju manji solarni potencijal, onda se može
reći da je solarni potencijal u BiH značajan, ali je trenutno nedovoljno iskorišten. Njemačka koja
ima manji solarni potencijal od BiH, u 2013. godini imala je solarni kapacitet od 36 GW
instalirane snage. Gledajući globalno, broj instaliranih fotonaponskih sustava u svijetu svakim
danom sve je veći. EU predviđa da će do 2030. godine biti u pogonu preko 600 GW
fotonaponskih sistema. Ovaj rast instaliranih kapaciteta trebao bi generirati i nova radna
mjesta.

Slika 13. Solarni kapacitet po zemljama, 2018

12
Na slici 14. Je prikazano top 10 zemalja u svijetu koji su lideri u proizvodnji električne energije
pomoću FN sistema za 2013 godinu.

Slika 14. Solarni FN kapacitet top 10 zemalja

13
Tabela 1. Popis zemalja sa značajnijom proizvodnje solarne energije

Proizvod
Proizvod Udio Udio Udio Udio
Proizvod nja
Proizvo nja solarne solarne solarne solarne
nja električn
dnja el. solarne energije energije energije energije
solarne e
Naziv energije energije u u u u
energije energije
države u 2019. 2018. proizvod proizvod proizvod proizvod
2019. 2017.
godine nji 2019. nji 2017. nji 2016. nji 2015.
godine godine
[GWh] godine godine godine godine
[GWh]
[GWh] (%) (%)[2] (%)[2] (%)[2]
[GWh]

Australija 264.025 14.850 9.272 258 018 6% 3,13 2,56 2

Austrija 74.234 1.700 1.480 71 324 2% 1,78 1,8 1,44

Belgija 93.746 4.250 3.906 86 608 5% 3,8 3,87 4,37

Hrvatska 12.760 83 81 11 984 0,7% 0,66 0,54 0,5

Njemačka 609.065 46.392 45.786 65 373 8% 6,03 6,22 5,99

Grčka 48.626 4.430 3.790 55 266 9% 7,22 7,55 7,52

Francuska 570.845 12.230 10.570 562 143 2% 1,7 1,64 1,34

Italija 293.853 23.705 22.653 295 830 8% 8,24 8,03 8,11

Japan 1.044.978 68.956 62.679 1 068 323 6% 5,15 4,63 3,29

Jordan 20.493 2.093 1.614 20 760 10% 4,31 2,8 0,27

Tunis 22.083 265 180 20 589 1% 0,54 0,38 0,2

Turska 303.898 9.250 7.800 297 278 3% 0,97 0,4 0,08

Jemen 4.870 730 730 5 316 14% 13,77 11,48 1,81

SAD 4.391.761 97.485 85.180 4 286 429 2% 1,66 1,23 0,83

UAE 138.454 3.790 1.310 134 553 3% 0,58 0,28 0,24

14
 4. SOLARNO GRIJANJE

Slika 15. Paneli za solarno grijanje

Solarno grijanje podrazumijeva korištenje solarnog zračenja kao izvora toplinske energije, dok
fotonaponski sistemi, pomoću sunčeve svjetlosti proizvode električnu energiju. Moderni sistemi
grijanja mogu se kombinovati sa solarnim kolektorima, što solarne sisteme grijanja čini izvrsnom
opcijom za pripremu potrošne tople vode ili za potporu krugu grijanja, čime se ostvaruju značajne
uštede.. Sunčeve toplinske tehnologije mogu se upotrebiti za grijanje vode, grijanje prostora,
hlađenje prostora i dobijanje procesne topline.

Prednosti solarnog grijanja:

• Neiscrpne, besplatne količine energije
• Nema emisija CO2 tokom rada
• Ušteda: do 70% uštede energije za pripremu potrošne tople vode i do 35% uštede energije za
grijanje prostora
• Smanjenje potrošnje fosilnih goriva
• Solarni termički sistemi mogu se integrirati u postojeće sisteme
• Moderni sistemi rade efikasno, čak i zimi

15
Kako radi solarno grijanje

Solarno termičko grijanje radi u načelu kao tamno vrtno crijevo izloženo suncu. Površina crijeva
apsorbira sunčevu svjetlost, tačnije toplinu sunčevog zračenja, kojom se voda u crijevu zagrijava. 
Princip solarnog grijanja u četiri koraka:

 Kolektori apsorbiraju sunčevu svjetlost putem apsorbera. Poseban prijenosni fluid u cijevima
kolektora se zagrijava
 Pumpa tjera fluid u izmjenjivač topline solarnog spremnika tople vode
 Toplinska energija se prenosi na vodu u spremnik za pripremu tople vode.
 Ukoliko sunčevo zračenje nije dovoljno za zagrijavanje vode, uključit će se dogrijavanje
konvencionalnim sistemom grijanja do zadane temperature. Solarni termički sistem
opskrbljuje ovisno o izvedbi u prosjeku godišnje oko 60% potrebne energije za pripremu
potrošne tople vode.

Slika 16. Princip solarnog grijanja

Čak i pri umjerenim vanjskim temperaturama, konvencionalni sistemi grijanja ostaju isključeni
zahvaljujući solarnoj potpori sistemu grijanja. Jezgra ovog rješenja je kombinirani spremnik tople
vode, npr. međuspremnik kombiniran s jedinicom za pripremu potrošne tople vode. Ako ima
dovoljno sunčevog zračenja, fluid u solarnom sistemu grijanja zagrijava vodu u jednom od
spremnika putem donjeg izmjenjivača topline. U slučaju pada temperature, npr. nakon duže kupke
ili tuširanja, uključit će se po potrebi konvencionalni grijač preko drugog kruga koji podržava
dodatno zagrijavanje vode

16
Najuobičajeniji sunčevi grijači vode su:
 ravni kolektori (34%)

Slika 17. Ravni kolektori

 vakuumski cijevni kolektori (44%) - uglavnom korišteni za toplu vodu za kućanstva

Slika 18. Cijevni kolektor

 plastični kolektori (22%) - uglavnom korišteni za grijanje bazena.

Slika 19. Plastični kolektor

17
U 2007. g. ukupno je bilo instalirano otprilike 154 GW s rastom od 15-20% godišnje. Kina je
predvodnik u svijetu po upotrebi vruće vode grijane suncem sa 70 GW koji su bili postavljeni u 2006.
godini i dugoročnim ciljem od 210 GW do 2020. godine. Izrael je svjetski predvodnik u upotrebi
vruće vode grijane suncem sa 90% domova koji upotrebljavaju ovu tehnologiju. U SAD, Kanadi i
Australiji grijanje bazena je najšira primjena ove tehnologije, s postavljenim kapacitetima od 18 GW
u 2005. godini.

Ismet Salihović iz Tuzle vrlo brzo je shvatio da BiH ima mnogo više sunca nego većina zapadnih
zemalja. Uz malo znanja i kreativnosti Ismet se počeo "igrati" s ovim prirodnim bogatstvom. Tuzla je
danas, zahvaljujući njemu, vodeći grad u BiH po korištenju solarne energije.Tuzlanski sportski centar
Mejdan već godinu dana toplu vodu dobija pomoću solarne energije. Pretvoreno u novac, to je
12.000 maraka uštede električne energije na godišnjoj razini.

„Sa jednim ovakvim sistemom, sa jednog kvadrata solarnog kolektora mi možemo zagrijati 150
bojlera vode na temperaturu od 55 stepeni. Kad kažem bojlera vode, to su oni standardni naši
bojleri od 80 litara koje mi imamo u domaćinstvima. Jedan veliki kolekor od dva kvadrata može
da zagrije oko 300 bojlera vode.“ Ismet Salihović 

Cijena jednog takvog kolektora iznosi 700KM, dok u Evropi kolektor istih karakteristika košta do
1500KM.

18
 5. ZAKLJUČAK

U ovom radu opisano je kako se sunčeva energija može iskoristiti, na jeftin i isplativ način bez
zagađivanja okoline. Izbor je raznolik, od iskorištavanja u svrhu zagrijavanja potrošne tople
vode, grijanja ili hlađenja, pa sve do proizvodnje električne struje.

Sunce je čisti izvor energije koja ne košta i ima je u neograničenim količinama. S obzirom na
očigledne promjene u svijetu, kao što su nagle promijene klime, čovječanstvo postalo svjesno
da je došlo vrijeme da se polako izbacuju konvencionalni oblici energije kao što su nafta, ugalj i
nuklearna goriva, a počnu koristiti obnovljivi izvori energije. Značajnijim rastom instaliranih
kapaciteta FN sistema doprinijelo bi se ispunjavanju globalnih zahtjeva u pogledu očuvanja
okoliša i čuvanju prirodnih bogatstava, te bi se povećala energetska neovisnost zemlje.

Solarne elektrane se mogu bez zakonskih ograničenja izgraditi i kombinovati sa postojećim

priključkom električne mreže, jedini uslov je da ta vlastita proizvedena električna energija, kada
je ima viška, ne bude odaslana u mrežu. Cijena takvog postrojenja je od 2500 do 1000 KM po
kW instalirane snage solarnih panela. Što je veća elektrana, to je investicija po kilovatu
instalirane snage manja. Ovisno o veličini postrojenja, te stepena vlastite potrošnje, isplativost
je od 5 do 10 godina. Česta pojava u Hercegovini je da elektrane već nakon 2-3 godine rada
izgube snagu i do 30%, što je najprije posljedica neodgovornog i nestručnog planiranja i
montaže, a dijelom i loše kvalitete panela. Ova pojava gubitka snage panela se naziva i „rak
solara“, a najčešće mjere za „liječenje“ elektrane je zamjena prerano oslabljenih panela.

Bez obzira da li se radi vertikalnoj ili horizontalnoj izvedbi kolektora, paralelno jedan uz drugi ili
jedan iznad drugoga, postoji fleksibilan izbor postavljanja istih. Uz ove klasične krovne montaže,
kolektori se mogu također montirati u krov te na ravni krov; naravno, opet u vertikalnoj i
horizontalnoj orijentaciji.

Sve u svemu, ulaganje u solarnu elektranu je pametan potez jer time smanjujete troškove
električne energije za 75% i dobijate energetsku nezavisnost, ali je to jako velika financsijska
investicija. Za primjer: prosječna kuća koja se ne grije električnom energijom troši oko 5.000 kW
godišnje. Izvođači će vam za solarnu elektranu za mala kućanstva (2-4 kW) naplatiti od 12 000
KM do 20.000 KM. Međutim, cijena jednog pločastog solarnog kolektora za grijanje sanitarne
vode i vode u bazenu ćete u prosjeku platiti 700 KM.

19
IZVORI:

https://zir.nsk.hr/islandora/object/vuka:283/preview?fbclid=IwAR2qYhCp2vky2wjuF2bm_7mmkF8Uv-
hh_IoPU8D-vovSzYK2Hb1qAQ5210A

https://solarno.net/solarna-elektrana-isplativost-u-bih/

https://www.energetskiportal.rs/obnovljivi-izvori-energije/energija-sunca/

http://udrugagospodarstvenika.com/wp-content/uploads/2012/11/BRO%C5%A0URA-DRAGO.pdf

https://globalsolaratlas.info

https://www.bug.hr/energetika/kad-brzina-nije-vrlina-koncentrirane-solarne-elektrane-i-njihovi-
problemi-15670

https://hr.wikipedia.org/wiki/Solarne_termalne_elektrane

https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_dr%C5%BEava_sa_zna
%C4%8Dajnijom_penetracijom_solarne_energije_u_proizvodnji_elektri%C4%8Dne_energije

https://www.vaillant.ba/krajnji-korisnici/savjeti-i-iskustvo/kako-razlicite-tehnologije-rade/solarna-
energija/

20