PRVI PREVOD KAMENA ROZETE BOSANSKI JEZIK

Preveli: Edwin Mehinagić i Edina Mizić

Prevod urađen na osnovu čitanja originalnih hijeroglifa od strane E. A. Wallis Budge koje je objavio u knjizi
Bilješke za putnike u Egiptu, 9. izdanje, London, Thos. Cook i sin, [1905], str. 199-211.
Prevod hijeroglifskog teksta Dekrata sveštenika iz Memfisa, koji se nalazi na kamenu Rozeta i na stele od Damanhûr.
Dekret je oglašen 9. Godine vladavanja Ptolemeja V Epifana.
 UVOD:

Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana 15. srpnja 1799.
pokraj gradića Rosette (danas Rašid), smještenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije.
Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog ekspedicionog
korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan Pierre Bouchard vidio
je crnu bazaltnu ploču. Oštroumni francuski oficir zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je
ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u Kairo, gdje su bili
učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prepise tekstova koje su vidjeli na
ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo mnogo stoljeća
bilo tajna, iako se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je
poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali
su biti predani Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.
Važnost kamena
Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malen značaj, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisanih
nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini je 32 linije demotskog pisma a na dnu 54 linije grčkog pisma.
Premda su naučnici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.
Međutim, godine 1808. briljantni mladi francuski znanstvenik i jezikoslovac Jean-François Champollion (u
dobi od 18 godina) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu
da dešifruje misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak
pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom. Bila je to prava pomisao, a s obzirom na
to da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati. Četrnaest godina kasnije (1822.)
Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami
(slikovni). U 1824. godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio
osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.
Kamen pronađen u Rozeti čini fragment dekreta koji je izdao egipatski kralj Ptolemej V Epifan, iz helenske
dinastije Ptolemeida. Dekret je napisan 196. godine prije nove ere, na egipatskom jeziku, hijeroglifima i
demotskim pismom, kao i grčkim alfabetom. U trenutku kada je kamen pronađen, demotsko pismo još
uvijek je bilo nepoznato. Međutim, posljednji red grčkog odlomka, koji je ubrzo preveden, otkrio je da se
radi o tri identična natpisa. Kamen iz Rozete bio je prvi pronađeni staroegipatski tekst koji je napisan
višejezično.
Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova -
koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma. Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne
istorije drevnog Egipta i rađanje nove naučne discipline - egiptologije. * Wikipedia
Hijeroglifi su jedno od najstarijih pisama na svijetu. Nastali su u trećem milenijumu prije nove ere, a prema
legendi izumio ih je egipatski bog Tot, čuvar pisma i mudrosti. Naziv hijeroglif izveden je od grčke riječi
ἱερογλυφικός (hieroglyphikos) i označava sveti zapis. Hijeroglifi su se pisali na papirusu i urezivani su u
drvetu i kamenu, na nadgrobnim pločama i zidovima hramova. Za stare Egipćane boja je bila izuzetno
značajna, te su i hijeroglifi uklesani u zidove često bili i živopisno obojeni, dok su oni zapisivani na papirusu
uvijek ostajali jednobojni, crveni ili crni. Iako se tačan broj ne zna, pretpostavlja se da postoji više od 700
različitih hijeroglifskih znakova.
NAPOMENA:
a) Dijelovi u tijelu ovog teksta podebljani fontom bili su okruženi kartušom u originalnom tekstu
b) Riječi u zagradama su dodane ili iz Stele iz Damanhura ili u svrhu davanja smisla

TEKST SA STELE:

1. Dvadeset četvrtog dana u mjesecu GORPIAIOS *2, što odgovara dvadeset četvrtom danu četvrtog mjeseca sezone
PERT* 3 stanovnika TA-MERT (EGIPAT), u dvadeset trećoj godini vladavine HORUS-RA DJETETA, koji se uzdigao kao
kralj na prijestolju svoga oca, gospodara svetinja NEKHEBET *4 i UATCHET, * 5 moćnog dvostruke snage, utemeljitelja
Dviju zemalja, uljepšavača

2. Egipta, čije je srce savršeno (ili dobrohotno) prema bogovima, HORUS od zlata, koji čini savršenim živote hamentet
bića, gospodar tridesetogodišnjih praznika poput PTAḤ, suvereni princ kao RĀ, kralj Juga i Sjevera, Neterui-merui-
ȧtui-ȧuā-setep-en-Ptaḥ-usr-ka-Rā-ānkh-sekhem-Ȧmen *6, Sin Sunca Ptolomej, vječno živi, miljenik Ptaḥ, boga koji
se ispoljava.

3. sin PTOLEMEJA i ARSINOE, Oceljubivih bogova; kada je Ptolomej sin Piridov, bio sveštenik Aleksandra, i Bogova
Spasitelja, i Bogova koji vole braću, i Bogova Dobročinitelja,

4. i o Bogovima koji vole Očeve, i o Bogu koji se ukazuje; kada je Demetra, Telemahova ćerka, bila nositeljica

5. nagrada pobjede Bernice, Dobrotvorne boginje; i kada je Arsinoe, kći Kadma bila Nositeljica korpe Arsinoe, Boginje
koja voli brata;

6. kada je Irena, kći Ptolemejeva, bila sveštenica Arsinoe, boginje koja voli Oca; na ovaj dan upravitelji hramova, i
sluge božje, i oni koji nadziru tajne božje stvari, i oslobodioci [koji] idu u svetinje nad svetinjama da obuku bogove u
tadašnju odjeću,

7. i prepisivači svetih spisa, i mudraci Dvostruke Kuće Života, i drugi oslobodioci [koji] su došli iz svetilišta Juga i
Sjevera u Memfis, na dan praznika, kada

8. Njegovo Veličanstvo, kralj Juga i Sjevera PTOLEMEJ, vječno živi, miljenik Ptaḥ, bog koji se očituje, gospodar ljepota,
primio je suverenitet od svog oca,i učinio je velike stvari za APIS, i MNEVIS, i za svako svetilište koje je sadržavalo
svetu životinju, i potrošio je na njih više nego njegovi preci; i njegovo srce je ušlo u [razmatranje svega] što je bilo
ispravno i prikladno za njih, u čemu su se obično okupljali, u MAKHA-TAUI *7, i gle, oni su ovako izjavili:—

9. „Utoliko što je kralj koji je voljen od bogova, kralj Juga i Sjevera Neterui-merui-ȧtui-ȧua-en-Ptaḥ-setep-en-usr-ka
Rā ānkh-sekhem-Ȧmen, sin Sunce Ptolomej, vječno živi, miljenik Ptaḥ, bogovi koji su se očitovali, gospodar ljepota,
dao je stvari svih vrsta u veoma velikim količinama Horusovim zemljama i svima
10. „onima koji žive u njima, i svakom i svakome ko ima bilo kakvo dostojanstvo u njima, sada gle, on je sličan Bogu,
budući da je sin Božji [i] dat ga je od Boginje, jer on je pandan Horusu, sinu Izide [i] sinu Ozirisa, osvetniku njegovog
oca Ozirisa—i u njegovo ime, Njegovo Veličanstvo.

11. „posjedovao je božansko srce koje je bilo blagonaklono prema bogovima; i dao je zlato u velikim količinama, i žito
u velikim količinama hramovima i dao je mnogo raskošnih darova kako bi Ta-Mert [Egipat] učinio prosperitetnim i
stabilnim [njegovim] napredovanjem;

12. “i dao je vojnicima koji su u njegovoj Augustovskoj službi . . . . . . prema njihovom rangu

[paragraf se nastavlja] [i o porezima] neke od njih je odrezao, a neke od njih [olakšao], čineći tako vojnike i one koji
žive u zemlji prosperitetnim

13. „pod njegovom vladavinom [i što se tiče iznosa koji su pripadali kraljevskoj kući] od naroda Ta-Mert, a isto tako i
onih [koji su bili dužni] od svakoga ko je bio u njegovoj velikoj službi, Njegovo Veličanstvo ih je u potpunosti otplatilo,
ma kako sjajni bili;

14. “i oprostio je zatvorenicima koji su bili u zatvoru, i naredio da se svaki među njima oslobodi [kazne] koju je morao
proći. I Njegovo Veličanstvo je izdalo naredbu govoreći: — U pogledu stvari [koje će se dati] bogovima, i novcem i

15. „žitom koje će se svake godine davati hramovima, i sve stvari [koje će se dati] bogovima iz vinograda i žitnih polja
noma, svih stvari koje su tada pripadale pod veličanstvo njegovog svetog oca

16. „hoće li dozvoliti da im ostane [u njihovim iznosima] onakvi kakvi su bili tada; i naredio je: —Gle, riznica (?) neće li
on dati više priloga od strane sveštenika nego što je to bilo do prve godine vladavine Njegovog Veličanstva, njegovog
svetog oca; i Njegovo Veličanstvo je odustalo;

17. „Sveštenicima koji služe u hramovima na, putovanjima na koja su imali običaj da idu rijekom u čamcima do grada
Aleksandrije na početku svake godine i Njegovo Veličanstvo je zapovjedalo: —Evo, oni koji su lađari [ trgovinom]
neće biti zaplijenjeni [i napravljen da služi u mornarici]; i što se tiče platna od lana [koje se] pravi u hramovima za
kraljevsku kuću,

18. “on je naredio da se dvije trećine njih vrate [sveštenicima]; slično tome, Njegovo Veličanstvo je [ponovno]
uspostavilo sve stvari čije je izvođenje bilo povučeno, i vratilo ih u prijašnje stanje, i posvetio je najveću pažnju da
učini sve što je trebalo učiniti u službi bogova da se uradi na zdrav način na koji je to učinjeno

19. “u prethodnim [danima]; slično tome, on je učinio [sve stvari] na ispravan i odgovarajući način; i on se pobrinuo
da dijeli pravdu ljudima, čak kao Thoth, veliki, veliki [Bog]; i on je, štaviše, naredio u odnosu na one iz jedinica vojnih
koji se vraćaju, kao i ostale ljude, koji su tokom
20. „borbe oko pobune koja se dogodila bili loše raspoložena [prema Vladi], da kada se vrate u svoje domove i zemlje
imaju moć da ostanu u posjedu svoje imovine, a on se veoma potrudio da pošalje pješadije, konjice i brodova da
odbiju one koji su dolazili u

21. „Egipat kopnom i morem; i zbog toga je na njih potrošio veoma veliku količinu novca i žitarica kako bi napravio
prosperitetnom Horusovu i Egipatsku zemlju.

22. “I Njegovo Veličanstvo krenulo je protiv grada Šekama, koji se nalazi ispred (?) grada UISET-a, koji je bio u posjedu
neprijatelja, bio je snabdjeven katapultima i bio spreman za rat oružjem od svake vrste

23. “pobunjenici koji su bili u njemu – sada su počinili velika djela svetogrđa u zemlji Horusa i nanijeli ozljede onima
koji su živjeli u Egiptu – Njegovo Veličanstvo ih je napalo tako što su napravili put [do njihovog grada],

24. “i podigao je humke (ili zidove) protiv njih, i kopao je rovove, i sve što bi [ga] dovelo protiv njih što je napravio; i
učinio je da kanali koji su grad opskrbljivali vodom budu blokirani, što niko od kraljeva koji su mu prethodili nikada
prije nije mogao učiniti, a potrošio je veliku količinu novca na izvođenje radova;

25. „i Njegovo Veličanstvo je postavilo pješadiju na ušćima kanala kako bi ih posmatralo i čuvalo od izvanrednog
porasta voda [Nila], koji se dogodio u osmoj godini [njegove vladavine], u pomenuti kanali koji su zalivali polja, a bili
su neobično duboki

26. “na ovom mjestu; i Njegovo Veličanstvo je zauzelo grad napadom u vrlo kratkom vremenu, a pobunjenike koji su
se nalazili u njemu je isekao na komade, i izvršio je izuzetno veliki pokolj među njima, poput onog koji su THOTH i
HORUS, sin Izide i [Ozirisov sin], učinili među onim koji su se pobunili protiv njih

27. “kada su se pobunili baš na ovom mjestu; i gle, oni koji su predvodili vojnike i bili na njihovom čelu, i koji su
poremetili granice [u vrijeme njegovog oca, i koji su počinili svetogrđe u hramovima, kada je Njegovo Veličanstvo
došlo u MEMFIS da osveti svog oca

28. “i svoju vlastitu vlast kaznio je, prema njihovim zaslugama, kada je došao tamo da proslavi] praznik primanja
vldavine od svog oca; i [osim ovoga], on je poništio [ostavio po strani] [ svoj zahtjev] na

29. „stvari koje su bile pripale Njegovom Veličanstvu, a koje su [tada] bile u hramovima, do osme godine [njegove
vladavine, što je iznosilo ne mali iznos] novca i žitarica; i Njegovo Veličanstvo je takođe poništilo [ostavio po strani]
[svoj zahtjev] na tkanine od lana koje je trebalo dati kraljevskoj kući i koje su [tada] bile u hramovima,

30. “i porez koji su oni (tj. sveštenici) trebali dati za dijeljenje platna na komade, koji je do danas trebao; a hramovima
je takođe dao žito koje se obično naplaćivalo kao porez na žitna polja bogova, a isto tako i mjeru vina koja je bila
porez na vinograde [bogova];

31. “i učinio je velike stvari za APIS, i MNEVIS, i za svaku svetinju koja je sadržavala svetu životinju, i trošio je na njih
više nego njegovi preci; i njegovo srce je ušlo u [razmatranje svega] što je bilo ispravno i prikladno za njih
32. “u svakom trenutku; i dao je sve što je bilo potrebno za balzamiranje njihovih tijela, raskošno i u veličanstvenom
izobilju; i on je preuzeo troškove njihovog održavanja u njihovim hramovima, i troškove njihovih velikih svetkovina, i
njihovih paljenica, i žrtava, i uzliva;

33. “[i poštovao je privilegije hramova i Egipta, i održavao ih na odgovarajući način u skladu sa običajima i pravom; i
on je potrošio] i novac i žito u ne maloj količini;

34. “i [obezbjedio] sve u velikom izobilju za kuću u kojoj obitava ŽIVI APIS; i Njegovo Veličanstvo ga je ukrasilo
savršenim i novim ukrasima oduvijek najljepšeg karaktera; i učinio je ŽIVI APIS da se uzdigne [kao sunce], i osnovao je
hramove, svetilišta i kapele [u njegovu čast]; [i popravio je svetinje, kojim su bile potrebne popravke, i u svim stvarima
koje se odnose na službu bogova

35. “on je pokazao duh dobrotvornog boga; i tokom svoje vladavine, nakon što je pažljivo istražio, obnovio je
hramove koji su se smatrali najvećom čašću, kao što je bilo ispravno] i zauzvrat za te stvari bogovi i boginje su mu dali
pobjedu, i moć, i život, i snagu, i zdravlje, i svake lijepe stvar svake vrste, i

36. "u pogledu njegovog uzvišenog čina, to će biti utvrđeno njemu i njegovoj djeci zauvijek, sa sretnim rezultatima (ili
životom)."

I ušlo je u srce(a) sveštenika hramova Juga i Severa, i svakog i svakog hrama [da su sve počasti koje

37. plaćaju se] kralju južnog i sjevernog Ptolomeja, vječno živom, voljenom Ptaḥ, [Bogu koji se ispoljava, čija su djela
lijepa, i ona koja se plaćaju bogovima koji vole Oca koji ga je rodio, i dobročiniteljskim bogovima koji su rodili one koji
su ga rodili, i braćom-bogovima koji su rodili začetnike njegovih začeta,]

38. i Bogovima Spasiteljem, biće [znatno uvećani]; i statua kralja Juga i Severa, Ptolomeja, večno živog, ljubljenog
Ptaha, Boga koji se objavljuje, Gospodara lepota, biće postavljen [u svakom hramu, na najistaknutijem mestu], i biće

39, nazvan njegovim imenom "PTOLEMEJ, SPASITELJ EGIPTA", čije je tumačenje (?) "PTOLEMEJ, POBJEDNIČKI". [I
stajaće rame uz rame sa statuom Gospodara bogova (?), koji mu daje oružje pobjede, i biće oblikovan po načinu
Egipćana, a kip ove vrste će biti postavljen gore u]

40. svim hramovima koji se zovu njegovim imenom. I poklonit će se ovim kipovima tri puta svakog dana, i svaki obred
i ceremonija koje je prikladno izvesti pred njima biće obavljeni, i sve što je propisano i prikladno za njihove DVOJNIKE,
biće obavljeno, kao što je izvodio za bogove noma tokom praznika i svakog svetog dana (?), na dan [njegovog]
krunisanja i na njegov imendan. I isto tako će [biti postavljena]

41. veličanstvena (?) statua kralja Južnog i Sjevernog Ptolomeja, večno živog miljenika Ptaḥ, Boga koji se ispoljava,
čija su dela prelijepa, sina Ptolomeja, i Arsinoje, bogova koji vole oca, a uz kip će biti veličanstvena svetinja
[napravljena] od najfinijeg bakra i obložena pravim kamenjem svake vrste,
42. u svakom hramu koji se zove njegovim imenom; i ovaj kip će počivati na najsvetijem mjestu [u hramovima] rame
uz rame sa svetištima bogova Noma. A u dane velikih praznika, kada bog [hrama] izađe iz svog svetog obitavališta, u
skladu sa svojim danom, sveto svetilište Boga koji se objavljuje, gospodara ljepota, također će biti napravljeno da izići
[kao sunce]

43. sa njima. A da bi se ovo novo svetište moglo lako razlikovati [kako u današnje vrijeme, tako i u budućim
vremenima, oni će postaviti] na ovo svetište [deset kraljevskih dvostrukih kruna, napravljenih od zlata i na [svaku od
dvostrukih kruna će biti postaviti [zmiju koju je ispravno i ispravno napraviti za [dvostruku zlatnu krunu], umjesto dva
Ureusa.

44. koji su [postavljeni] na vrhove svetinja, a SEKHENT KRUNA će biti u sredini njih, jer je to bilo u SEKHENT KRUNI u
kojoj je Njegovo Veličanstvo blistalo u kući KA od PTAḤ (tj., Memphis)

45. u vrijeme kada je kralj ušao u hram i obavio ceremonije koje mu je odgovaralo i pravo da obavi po primanju
uzvišenog čina [kralja]. I na gornjoj površini četvrtastog postolja koji je oko ovih kruna, iu njihovom srednjem dijelu
[koji je odmah] ispod] dvostruke krune [oni će urezati biljku papirusa i biljku juga; i oni će ih postaviti na takav način
da će lešinar, na nebu, ispod kojeg će se naći biljka juga, biti pričvršćen za desni gornji ugao zlatnog hrama, i zmija,
ispod koje je, postavljen na] biljku papirusa, [treba biti pričvršćen] na lijevoj strani [u gornjem uglu]; i

46. tumačenje [ovih znakova je]: —"Gospodar svetilišta NEKHEBET, i Gospodar svetilišta UATCHET-a, koji obasjava
zemlju Bijele Krune i zemlju Crvene Krune." I pošto je posljednji dan četvrtog meseca sezone SHEMU *10 (tj.
MESORE), koji je rođendan prelepog večno živog boga, već ustanovljen kao praznik, i poštovan je kao dan festival u
zemljama HORUS-a (tj. hramovima) iz starih vremena; i štaviše, sedamnaestog dana drugog mjeseca sezone SHAT *11
(tj. PAOPI),

47. na kojem je [Njegovo Veličanstvo] obavio ceremonije kraljevskog pristupa, kada je primio suverenitet od svog oca,
[takođe se slavi kao dan praznika], i gle [ovi dani] su bili izvor svih [dobrih] stvari u kojem su učestvovali svi ljudi; ovi
dani, to jest, sedamnaesti i posljednji dan svakog mjeseca, održavat će se kao praznici u hramovima

48. Egipta, u svakom od njih; i u ove dane neka se prinose žrtve paljenice, i mesne žrtve, i sve što je ispravno i
uobičajeno činiti na proslavama praznika, činiće se na ove dane svakog meseca, i na ove praznike svaki čovek neka
čini (tj. ponudi) ono što je navikao da radi na [drugim] feštama-

49. Festivali u hramovima. [I sveštenici su takođe odredili] da stvari [koje se donose u hramove] kao

prinosi će se dati osobama koje [služe u hramovima; i u hramovima i po celom Egiptu biće ustanovljeni festivali i
procesije u čast] kralja Juga i Severa, Ptolomeja, večno živog, miljenog Ptaha, boga koji se objavljuje, čija su dela
prelepa, svake godine,

50. počevši od prvog dana prvog mjeseca sezone Shat (tj. Thoth) do petog dana tog [i u ove dane ljudi će nositi]
vijence na svojim glavama, i oni će učiniti svečane oltare, i prinosit će prinose od mesa i pića, i činit će sve što je
ispravno i valjano činiti. I sveštenici svih hramova koji se zovu po njegovom imenu
51. imaće, pored svih ostalih svešteničkih titula koje mogu posjedovati, titulu "Sluga božji koji se očituje, čija su djela
lijepa"; [i ova titula će biti potvrđena na svim aktima i dokumentima koji se nalaze u hramovima]; i oni će dati da se na
prstenje koje nose na rukama ugravira naslov "Osloboditelj boga koji se očituje, čija su djela lijepa."

52. I gle, on će u rukama onih koji žive na selu i onih koji to žele, da uspostavi kopiju svetilišta boga koji se očituje, čija
su djela lijepa, i postavi ga gore u svojim kućama, i oni će biti slobodni da održavaju praznike i vesele se [prije toga]
svakog mjeseca

53. i svake godine; i da bi oni koji su u Egiptu znali [zašto Egipćani odaju počast — kako je najispravnije i najprikladnije
— bogu koji se čini lijepim, čija su djela lijepa, sveštenici su odredili] da će ovaj ukaz [biti ispisan] na steli od tvrdog
kamena zapisan riječima bogova i upisan u knjige i u pismu HAUI-NEBUI (tj. Grka), i da će biti postavljen u svetilišta i
hramove koji se [zovu] njegovim imenom, prve, druge i treće [klase], pored kipa HORUSA, kralja Južnog i Sjevernog
Ptolomeja, vječno živog, voljenog od Ptaḥa, boga koji se objavljuje, čija su djela lijepa.

Fusnote *
1 Riječi u zagradama su dodane ili iz Stele iz Damanhura ili u svrhu davanja smisla.

2 Dio marta i aprila.

3 Dio našeg proljeća.

4 Svetište boginje lešinara Nekhebet bilo je u Gornjem Egiptu.

5 Potpunije, Per-Uatchet; svetište boginje zmije bilo je u Delti.

6 Ime koje znači "Dva Boga koja vole Oca, naslednik, izabranik Ptaḥ, snaga dvojnika Ra, živa moć Ȧmen."

7 Makha-taui, tj., "ravnoteža ili dvije zemlje" je bilo ime mjesta gdje je završio Donji Egipat, a počeo Gornji Egipat,
kada se putovalo na jug.

8 203:1 Redovi u kurzivu preuzeti su iz demotske verzije.

9 204:1 Demotska verzija ima Rā.

10 Sezona poplave, ili naše ljeto.

11 Naša jesen i rana zima.

Kamen je težak oko 760 kilograma Francuski naučnik i jezikoslovac Jean-François Champollion