Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina

Komunikacijski sustavi i mreže

Ispitna pitanja
II dio

1. A/D pretvorba –uzorkovanje

A/D pretvorbu moguće je gledati kao povremeno mjerenje vrijednosti signala.

Uzorkovanjem se određuju trenuci t kada će se mjerenje obaviti. Kako je signal
promjenjiv, a mjerenje nije trenutačno, moramo u određenom trenutku ''uzeti uzorak''
signala i tu vrijednost privremeno pohraniti.

Spektar uzorkovanog signala periodičan je u frekvencijskoj domeni. Perioda

ponavljanja spektra jednaka je frekvenciji uzorkovanja fs = 1/Ts, fs > 2fg.
Ako uvjet ne bi bio zadovoljen: fs < 2fg periodično ponovljeni spektri preklapali bi se
što je tzv. aliasing spektara.
Uvjet, da aliasinga ne bude fS >= 2 fg naziva se Shannonov (Nyquistov) teorem ili
teorem o uzorkovanju (Sampling Theorem).

2. A/D pretvorba- kvantiziranje

Kvantiziranjem broj različitih mogućih vrijednosti signala postaje prebrojiv, te ih je

moguće označiti brojem – Digitalni (digit-znamenka, broj) signal

Kod mjerenja to znači “zaokružiti” veličinu na određeni broj znamenaka (dekadskih,

binarnih…).

Interval (VMIN- - VMAX) podijeli se na N segmenata (razina), te svakom od

segmenata pridijeli vrijednost iz ponuđenih segmenta VK (početna, krajnja ili srednja)
Stvarnoj vrijednosti signala v(t) pridjeljuje se vrijednost Vk, što odgovara segmentu
unutar kojega se u trenutku sempliranja nađe stvarna trenutačna vrijednost signala.

3. Greška kvanitizirnja ,def. disperzije, def. snage šuma,

Razlika stvarne i kvantizirane vrijednosti signala naziva se pogreška kvantiziranja.

Kod D/A pretvorbe, pogreška kvantiziranja manifestira se kao šum (buka)
kvantiziranja.
Kao da je stvarnom analognom signalu pribrojen slučajni signal.
Cilj je, smanjiti šum kvantiziranja na dopustivu razinu.
Da se smanji šum treba odrediti ovisnost snage šuma kvantiziranja o broju
podintervala.

Disperzija s2 jednaka je srednjoj vrijednosti kvadrata pogreške, tj. kvadratu efektivne

vrijednosti šuma kvantiziranja.

Snaga šuma kvantizacije je zapravo disperzija greške kvantiziranja.

4. Opisati pojmove simbola,alfabeta, poruka,izvorna vijest, semantička i sintaktička
informacija, izdašnost poruke
SIMBOLI ↔ tvar nosi informaciju
Simboli i signali tvore nizove i sljedove - priopćenja, obavijesti, poruke ili vijesti.
Vrste simbola (znakovi):
- slova,
- znamenke,
- predmeti,
- mirisi...

ALFABET - skupina svih različitih znakova ili signala koji su na raspolaganju pri
tvorbi neke poruke (abeceda, znamenke dekadskog sustava, ASCII kod...)

PORUKA - materijalizirana informacija (govor, slika – "živa" ili nepomična, tekst,

podaci – mjerni ili računalni..)

Elementarna (izvorna) vijest je bilo koji pojedinačni znak (simbol) ili signal

SEMANTIČKA (smislena) INFORMACIJA - informacija temeljena na jednoznačnoj

vezi simbola ili signala s pojavama realnog svijeta

SINTAKTIČNA INFORMACIJA - informacija sadržana u redoslijedu i međusobnoj

vezi niza simbola ili signala

IZDAŠNOST PORUKE - broj poruka koje izvor informacije odašilje u jedinici

vremena izdašnost je izvora informacije

5. Opisati svojstva skupa slučajnih događaja S

6. Opisati uvjetnu vjerojatnost i slučajnu varijablu
- Događaj B se može dogoditi ako se dogodio događaj A..
- Piše se P(B/A) , a slijedi P(A/B) = P(B)
- P(B/A)=P(AB)/P(A) ili P(AB)=P(A/B)*P(A)

SLUČAJNA VARIJABLA
- slučajnim događajima dodjeljujemo brojčanu vrijednost
- određena je skupom vrijednosti i zakonom razdiobe (raspodjele, distribucije) tih
vrijednosti
- npr. bacanje kocke

7. Što je slučajna varijabla, kakve vrijednosti može imati, što je funkcija vjerojatnosti
(distribucije)

SLUČAJNA VARIJABLA
- slučajnim događajima dodjeljujemo brojčanu vrijednost
- određena je skupom vrijednosti i zakonom razdiobe (raspodjele, distribucije) tih
vrijednosti
- npr. bacanje kocke

VRIJEDNOSTI
Ako je broj varijabli prebrojiv – diskretne vrijednosti - mogu se tablično zapisati
Ako nisu prebrojive – kontinuirane vrijednosti - ne mogu se tablično zapisati

FUNKCIJA VJEROJATNOSTI(distribucije) - funkcija koja izražava vjerojatnost da je

slučajna varijabla X manja ili jednaka zadanoj vrijednosti x
 Poznate distribucije su: uniformna(ravnomjerna), binomna, Poisson-ova, normalna
(Gauss-ova)..
8. Opisati i definirati entropiju , količinu informacija i ekonomičnost koda.

ENTROPIJA
- Saznanje o rezultatu događaja odstranjuje dvojbu, odnosno NEODREĐENOST
događaja - ENTROPIJU.
- Povećanjem količine informacije smanjuje se entropija.
- Količina informacije koju nosi poruka o događaju xi ovisi o neizvjesnosti toga
događaja
- Mjera neizvjesnosti stanja xi naziva se entropija H

KOLIČINA INFORMACIJA
 EKONOMIČNOST KODA - označava minimalni broj elementarnih simbola utrošenih
za stvaranje slijeda simbola, odnosno poruke s određenom informacijom

9. Kako se računa entropija događaja H(x) i kako se određuje srednja vrijednost

entropije H(X).

Entropija:
 Prosječna vrijednost:

10. Vrste telekomunikacijskih vodova i opis vodova el.signala

Telekomunikacijski vodovi :

- Stalne zračne linije

Simetrični vodovi s vodičima od Si-bronce (Silicij-bronca)

- promjera ∅3 mm ili ∅2mm, na keramičkim ili staklenim izolatorima i
drvenim stupovima visine 5m do 8 m.
Korišteni frekvencijski pojas linije je od 0 Hz (DC) do oko 150 kHz.

- Simetrični kabeli

- Tvore ga “parice” s električnim parametrima simetričnim u odnosu na

okolinu
- Paricu tvore dva bakrena vodiča (promjera 0,4mm do 1,2 mm, izolirana -
PVC-om, polietilenom, teflonom...)
- Vodiči parice upredeni su međusobno, a dvije parice upredaju se u jednu
simetričnu “četvorku”  kabel ih sadrži na stotine

- Koaksijalni kabeli

U odnosu na okolinu, nesimetrični su:

- unutarnji bakreni vodič + izolacijski sloj od polietilena + vanjski vodič od
bakrene
trake ili aluminijske folije

- Optički kabeli

- optički kabeli najvažniji su telekomunikacijski vodovi sadašnjosti i

budućnosti
- optička vlakna načinjena su od stakla ili plastike te ne provode električnu
struju
 - provode svjetlosne impulse generirane laserom ili LED-om  zapravo
valovod
- središnji dio staklene niti (promjera 9 μm do 62,5 μm) je jednog indeksa
loma, oko njega je stakleni omotač manjeg indeksa loma  potpuna refleksija
svjetlosnog vala

11. Karakteristike kabela odnosno parametri kabela, rastumačiti preslušavanje.

Žičane telekomunikacijske kabele, moguće je opisati električnim karakteristikama:

* primarni parametri (definirani su po jedinici duljine kabela):

- Otpor vodiča R [Ω/km]

- Induktivitet vodiča L [H/km]
- Vodljivost izolacije G [S/km]
- Kapacitet među vodičima C [F/km]

* sekundarni parametri (bitniji za primjenu):

- Karakteristična impedancija Z0[Ω]

- Gušenje signala α[dB/km]
- Fazna konstanta β[rad/km]
- Radni frekvencijski pojas
- Dielektrična čvrstoća [kV]

Preslušavanje:

PRESLUŠAVANJE - označava elektromagnetske smetnje jednog neoklopljenog

upletenog para na drugi upleteni par (u paraleli). Signali koji putuju kroz susjedne
parove žice stvaraju magnetska polja koja međusobno djeluju i uzrokuju smetnje u
susjednom paru
12. Optički kabeli – frekvencijska karakteristika, refleksija, geometrija, kritični kut,
disperzija

Frekvencija:

Refleksija:
_____________________________________________________________________

Geometrija:
- Jednomodni i višemodni – ovisno o debljni jezgre

___________________________________________________________________

KRITIČNI KUT – iz prostornog kutnog sektora manjeg od kritičnog kuta Θ0 sva

energija svjetlosnog impulsa ulazi u optičku nit. Ako je upadni kut veći od Θ0 , dio
svjetlosnog impulsa se reflektira van niti, a dio se izgubi u plaštu

DISPERZIJA - pravocrtno i izlomljeno gibanje svjetlosti – posljedica vremenski

raspon
13. Optički kabeli- vrste kabela, izvedbe kabela, gibanje svijetla kroz kabel, elementi
optičkog sustava

VRSTE KABELA: SC-DC, LC, MT-RJ, Duplex SC, Volition, Fiber-Jack

IZVEDBE KABELA???

GIBANJE SVJETLA
- pravocrtno i izlomljeno gibanje svjetlosti – posljedica vremenski raspon
- manja disperzija ako je indeks postepen

ELEMENTI OPTIČKOG SUSTAVA???

14. AM modulacija – model modulatora, signali , formula AM modulatora

15. AM modulacija – prikaz signala , određivanje frekventnog područja Bam

Bam

16. Vrste modulacija, primjena.

Vrste modulacije:

*modulacija po amplitudi – amplitudna modulacija AM

- radio difuzija

*modulacija po fazi – fazna modulacija PM

- koristi se u digitalnim sintetizatorima zvuka, rjeđe za prijenos radijskog signala

*modulacija po frekvenciji – frekventna modulacija FM

- prijenos analognog radija u frekvencijskom pojasu ultrakratkog vala (UKV, 87,5–
108 MHz), a u prošlosti se koristila i za prijenos signala zvuka kod analogne televizije

Dodatno: dva računska zadatka.