Malo o ispitu
Hej, hej... Polažeš makroekonomiju? Super,
idemo se prvo upoznati s konceptom ispita...
Ispit je većinom na razini katedre*. Teoretski dio
sastoji se od 15 pitalica, nakon kojih slijede 3
skupine zadataka (možeš izabrati između dvije
ponuđene verzije svakog zadatka). Svaki je
zadatak nužno barem započeti.
Pitanja se odnose redom na sljedeće skupine
poglavlja: 1-5, 6-13, 14-21.
Za prolaz je nužno skupiti 27/45 bodova, no
siguran sam da pucaš na veću ocjenu
*Kod profesora Cote i Bogdana je drukčije-
sastoji se od 10 zadataka koji svaki nosi 10
bodova.
Malo o skripti
Skripta je napravljena prema službenoj literaturi
Olivier Blanchard: Macroeconomics 3rd&5th
edition, bilješkama i predavanjima profesora s
Katedre te ranijim skriptama.
Dakle, ova skripta nije službena literatura za
polaganje kolegija, već služi za lakše
savladavanje i prolaz Makroekonomije.
Uz to skripta sadrži i brojne primjere iz prakse,
od kojih se većina odnosi na COVID 19 i
posljedičnu gospodarsku krizu.
Ako imaš dobro predznanje osnova, ovaj kolegij
ti ne bi trebao preveliki problem. Ali ne brini i
ako nisi siguran u svoje predznanje, jer u
Štreberaju znamo da je razumijevanje gradiva
ključno za polaganje ovog ispita. Isto tako,
znamo da ne voliš učiti iz literature koja je
pisana prekompliciranim jezikom. Zato smo ti
spremili ovu skriptu da gradivo savladaš S
RAZUMIJEVANJEM.
Zahvale idu svim studentima koji su dosad
položili Makroekonomiju kod mene i svojom
aktivnošću i pitanjima omogućili budućim
generacijama ovu skriptu.
-Marijan
Sadržaj
I.KRATKI ROK
UVOD U MAKROEKONOMIJU.................................... 1
1.1.POVIJESNI PREGLED ........................................ 2
1.2.AMERIČKO VS. EUROPSKO GOSPODARSTVO 3
1.3.AZIJA ................................................................ 4
MAKROEKONOMSKE VELIČINE ................................. 5
2.1.INFLACIJA......................................................... 5
2.2.BDP .................................................................. 6
2.3.NEZAPOSLENOST ............................................ 8
2.4.PHILLIPSOVA KRIVULJA I OKUNOV ZAKON .... 8
2.5.KOMPONENTE BDP-a...................................... 9
2.6.PROBLEMI KOD IZRAČUNA BDP-a .................. 9
2.7.DOHODOVNI PRISTUP BDP-u ....................... 10
2.8.DODATNI POJMOVI ....................................... 10
Slobodni pad BDP-a Hrvatske.................................. 11
TRŽIŠTE DOBARA I USLUGA ..................................... 12
3.1.OSOBNA POTROŠNJA .................................... 12
3.2.DRŽAVNA POTROŠNJA .................................. 13
3.3.FISKALNI MULTIPLIKATOR ............................ 13
3.4.POREZI KAO ENDOGENA VARIJABLA............ 14
3.5.IS RELACIJA I NJEZIN IZVOD .......................... 15
3.6.PARADOKS ŠTEDNJE...................................... 15
FINANCIJSKO TRŽIŠTE .............................................. 15
4.1.POTRAŽNJA ZA NOVCEM .............................. 15
4.2.PONUDA NOVCA I LM RELACIJA................... 16
4.3.MONETARNA POLITIKA................................. 17
Državni proračun zaražen koronom ....................... 20
IS-LM MODEL ........................................................... 21
5.1.INVESTICIJE .................................................... 21
5.2.IS KRIVULJA.................................................... 21
5.3.LM KRIVULJA ................................................. 22
5.4. IS-LM ZAJEDNO ............................................ 22
5.4.UČINCI MONETARNE POLITIKE..................... 23
5.5.UČINCI FISKALNE POLITIKE ........................... 23
5.6.POLICY MIX .................................................... 24
5.7.PRILAGOĐAVANJE IS I LM KRIVULJE............. 25
5.8.ZAMKA LIKVIDNOSTI ..................................... 26
II.SREDNJI ROK
WS-PS MODEL ..........................................................27
6.1.GOSPODARSTVO U FAZAMA EKSPANZIJE I
RECESIJE ...............................................................27
6.2.WS RELACIJA..................................................28
6.3.PS RELACIJA ...................................................28
6.4.WS-PS ZAJEDNO ............................................29
Je li bolje biti Afroamerikanac u SAD-u ili žena u
Hrvatskoj? ................................................................30
AS-AD MODEL ..........................................................31
7.1.AGREGATNA PONUDA ..................................31
7.2.AGREGATNA POTRAŽNJA .............................32
7.3.AS-AD ZAJEDNO ............................................33
7.4.NAFTNI ŠOKOVI .............................................35
Niskim kamatama protiv koronakrize .....................36
PHILLIPSOVA KRIVULJA ............................................37
8.1.OD CIJENA DO INFLACIJE ..............................37
8.2.ORIGINALNA I MODIFICIRANA PHILLIPSOVA
KRIVULJA ..............................................................37
8.3.NAIRU ............................................................38
8.4.INDEKSACIJA NADNICA .................................38
8.5.DUGOROČNA PHILLIPSOVA KRIVULJA .........39
OKUNOV ZAKON ......................................................40
9.1.OKUNOV ZAKON ...........................................40
9.2.AD REALCIJA ..................................................41
9.3.SINTEZA: PHILLIPS-OKUN-AD........................41
9.4.TABLICA DEZINFLACIJE..................................42
9.5.OČEKIVANJA, KREDIBILITET I NOMINALNI
UGOVORI .............................................................42
Monetarna politika na primjeru HNB-a u koronakrizi
..................................................................................43
III.DUGI ROK
ČINJENICE O RASTU .................................................44
10.1.KRATKI POVIJESNI PREGLED .......................44
10.2.PPP METODA ...............................................44
10.3.SOLOWLJEV MODEL....................................44
ŠTEDNJA, AKUMULACIJA KAPITALA, OUTPUT ........45
11.1.ODNOS KAPITALA I OUTPUTA ....................45
11.2.DINAMIKA KAPITALA I OUTPUTA ...............46
 11.3.ODNOS ŠTEDNJE I OUTPUTA ...................... 47
11.4.FIZIČKI I LJUDSKI KAPITAL ........................... 49
11.5.COBB-DOUGLASOVA FUNKCIJA
PROIZVODNJE ...................................................... 49
TEHNOLOŠKI NAPREDAK I RAST .............................. 50
12.1.TEHNOLOŠKI NAPREDAK I FUNKCIJA
PROIZVODNJE ...................................................... 50
12.2.DINAMIKA KAPITALA I OUTPUTA ............... 50
12.3.ODREDNICE TEHNOLOŠKOG NAPRETKA.... 52
12.4.SOLOWLJEV REZIDUAL................................ 52
TEHNOLOŠKI NAPREDAK, NADNICE I
NEZAPOSLENOST ..................................................... 53
13.1.STRAH OD TEHNOLOŠKOG NAPRETKA ...... 53
13.2.PRODUKTIVNOST U AS-AD MODELU ......... 53
13.3.PRODUKTIVNOST U WS-PS MODELU......... 53
Big Mac indeks ......................................................... 55
IV.OČEKIVANJA
OČEKIVANJA: OSNOVNI ALATI................................. 56
14.1.NOMINALNE I REALNE KAMATNE STOPE .. 56
14.2.ZAMKA LIKVIDNOSTI I DEFLACIJA............... 56
14.3.MONETARNA EKSPANZIJA U KRATKOM
ROKU .................................................................... 57
14.4.FISCHEROVA HIPOTEZA .............................. 57
FINANCIJSKA TRŽIŠTA I OČEKIVANJA ...................... 58
15.1.ARBITRAŽA CIJENA i KAMATNE STOPE
OBVEZNICA .......................................................... 58
15.2.KRIVULJA PRINOSA I NJEZIN NAGIB ........... 59
15.3.PROMJENA NAGIBA KRIVULJE PRINOSA .... 60
15.4.DIONICE I UTJECAJI NA CIJENE DIONICA ... 61
OSOBNA POTROŠNJA, INVESTICIJE I OČEKIVANJA . 62
16.1.OČEKIVANJA I POTROŠNJA ......................... 62
16.2.OČEKIVANJA I INVESTICIJE.......................... 63
16.3.TOBINOV Q.................................................. 64
PROIZVODNJA, EKONOMSKA POLITIKA I
OČEKIVANJA ............................................................. 64
17.1.IS RELACIJA I KRIVULJA ............................... 64
17.2.POMACI IS KRIVULJE ................................... 65
17.3.LM RELACIJA................................................ 65
17.4.MONETARNA EKSPANZIJA U IS-LM MODELU
............................................................................. 66
17.5.SMANJENJE DRŽAVNOG DEFICITA .............66
S bika na medvjeda: priča o očekivanjima i COVID
19 ..............................................................................67
V.OTVORENA EKONOMIJA
OTVORENOST NA TRŽIŠTU DOBARA I
FINANCIJSKOM TRŽIŠTU ..........................................68
18.1.TRI DIMENZIJE OTVORENOSTI....................68
18.2.NOMINALNI I REALNI DEVIZNI TEČAJ.........69
18.3.IZBOR IZMEĐU DOMAĆE I STRANE
OBVEZNICE ..........................................................70
18.4.BILANCA PLAĆANJA.....................................71
ZZ-DD MODEL ..........................................................72
19.1.IS RELACIJA OTVORENOG GOSPODARSTVA
..............................................................................72
19.2.RAVNOTEŽNI OUTPUT I
VANJSKOTRGOVINSKA RAVNOTEŽA ...................73
19.3.DINAMIKA ZZ-DD MODELA.........................74
19.4.MARSHALL-LERNEROV UVJET I J-KRIVULJA
..............................................................................76
19.5.MULTIPLIKATOR OTVORENOG
GOSPODARSTVA ..................................................77
Tečaj-magičan broj koji kaže koliko euri od tetke iz
Njemačke vrijede .....................................................78
IS-LM-IP MODEL .......................................................79
20.1.RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU DOBARA I USLUGA
..............................................................................79
20.2.RAVNOTEŽA NA FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA
..............................................................................79
20.3.UKUPNA RAVNOTEŽA .................................80
20.4.ULOGA POLITIKA U UVJETIMA
FLEKSIBILNOG DEVIZNOG TEČAJA ......................81
20.5.ULOGA POLITIKA U UVJETIMA FIKSNOG
DEVIZNOG TEČAJA...............................................82
SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJEVA .................................83
21.1.PRILAGODBA TEČAJEVA U KRATKOM I
SREDNJEM ROKU .................................................83
21.2.VALUTNE KRIZE U UVJETIMA FIKSNOG
DEVIZNOG TEČAJA...............................................85
21.3.IZBOR SUSTAVA DEVIZNOG TEČAJA...........85
Uvođenje eura: hoće li nas kava na Cvjetnom
koštati 1,75 ili 2 eura? .............................................86

POGLAVLJE 1
UVOD U MAKROEKONOMIJU
Nema šanse da završiš ekonomski fakultet i ne
naučiš osnovne stvari iz makroekonomije. Zar
stvarno želiš dopustiti da ekipa sa Strojarstva i
Elektrotehnike proglašava tvoj fakultet tečajem
i obezvređuje tvoju vrijedno stečenu diplomu?
Danas-sutra na razgovoru za posao, svako
ozbiljnije poduzeće tražit će od tebe da na
intervjuu pokažeš neko znanje. Vjeruj mi, nema
boljeg načina da shvatiš ekonomsku logiku od
dobrog poznavanja gradiva Makroekonomije.
Što je makroekonomija?
Već smo na Osnovama (Počelima) ekonomije
naučili da je ekonomija društvena znanost koja
proučava kako društva koriste oskudne resurse
za proizvodnju dobara i usluga, kako bi
zadovoljili svoje potrebe.
Ekonomija se kao ogromna (možda i najšira)
društvena znanost, dijeli na mikroekonomiju i
makroekonomiju. Mi ćemo se baviti
makroekonomijom. Više nemamo perspektivu
poduzeća koje razmišlja o proizvodnji ili
pojedinca koji razmišlja o potrošnji, sada
prelazimo u velike cipele našeg ministra
financija ili guvernera Središnje banke. Mali
korak za čovjeka, ali veliki za ekonomiju.
Ključne varijable koje ćemo proučavati u
makroekonomiji su: BDP (output), stopa
nezaposlenosti i stopa inflacije.
Pitaš li sto ljudi, dobit ćeš sto različitih definicija
makroekonomije… Evo jedna najopćenitija:
Makroekonomija definicija. Makroekonomija je
grana ekonomije koja se bavi cjelokupnim
gospodarstvom, proučavajući međusobne
odnose agregatne proizvodnje, prihoda,
zaposlenosti, cijena i drugih varijabli.
1
Što ćemo učiti na makroekonomiji?
U makroekonomiji se nećemo baviti
predviđanjem pojedinih varijabli. Nismo na
kladionici pa da predviđamo koliko će posto
narasti ili pasti hrvatski BDP sljedeće godine, to
bi bio dosta težak i nezahvalan posao.
Ono što ćemo naučiti u ovom kolegiju jest kako
pojedina varijabla utječe na neku drugu.
Pokušat ćemo gospodarstvo neke zemlje, koje
je samo po sebi užasno složeno, što je moguće
više pojednostaviti. Ideja makroekonomije je ta
da se gospodarska kretanja prikažu određenim
pojednostavljenim modelom.
Primjerice, ako se gospodarstvo nađe u nagloj i
neočekivanoj krizi (COVID 19) vidjet ćemo koje
sve korake fiskalna i monetarna politika mora
poduzeti da nas izvuče iz recesije.
Ne kužiš pola prošle rečenice? Ne brini, nakon
što prođeš ovu skriptu do kraja moći ćeš i kumici
s placa objašnjavati makroekonomiju.
Kako učiti makroekonomiju?
Kako bi danas sutra vrijedna kumica mogla
shvatiti makroekonomiju iz tvojih riječi, nužno
je da se ne trudiš stvari koje pišu u ovoj skripti
naučiti napamet.
Pokušaj stvari učiti logički, povezivati stvari,
graditi našu makroekonomsku priču kockicu po
kockicu.
Stvari ćemo u makroekonomiji objašnjavati
esejski (riječima), analitički (simbolima) i grafički
(crtežom), a baš te to traže i na ispitu odnosno
kolokviju. Pojave se na ispitu i pitalice, odnosno
računski zadaci, no ništa od toga ne bi ti smjelo
predstavljati problem.
E sad ti vidi, jel ti se više isplati bubati sve što
može doći na ispitu napamet, ili naučiti
odjednom s razumijevanjem?

1.1.POVIJESNI PREGLED
Mnoge su velike ekonomske face utabale put po
kojem danas hodamo. Sljedeća ekipa je
kronološki utjecala na razvoj
(makro)ekonomije.
Adam Smith. Jedna od rijetkih godina kojom nas
maltretiraju na brucoškoj godini jest 1776.
Naime, te je godine napisao poznato djelo
Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda.
U njemu zagovara liberalizaciju i specijalizaciju.
Drugim riječima, smatra da je tržište savršeni
mehanizam na kojem djeluje nevidljiva ruka.
Umjesto koncepta u kojem država na neki način
upravlja ekonomijom (Marx i ekipa), Smith
smatra da tržište najbolje djeluje ako se
pojedinci u ekonomskim odlukama vode
vlastitim interesima. Također zagovara
specijalizaciju u proizvodnji, kojom se može
povećati ukupna produktivnost rada.
David Ricardo. Smithov student koji je
najpoznatiji po razvoju načela komparativne
prednosti. To ćemo načelo pokušati objasniti
našim prvim ekonomskim modelom.
Načelo komparativne prednosti. Zamislimo da
postoje dvije zemlje (Hrvatska i Kina) koje
proizvode dva proizvoda (automobili i odjeća).
Očigledno je da Kinezi efikasnije proizvode i
automobile i odjeću (imaju apsolutnu prednost-
mogu proizvesti više proizvoda uz manje
sirovina ili rada). Postavlja se pitanje, hoće li
onda Kinezi proizvoditi i automobile i odjeću?
Ricardo kaže da neće, nego će i Kina i Hrvatska
proizvoditi samo onaj proizvod koji mogu
proizvesti relativno efikasnije. U slučaju
Hrvatske, očito je da manje zaostajemo u
proizvodnji odjeće, pa će stoga Hrvatska
proizvoditi odjeću, dok će Kina proizvoditi
automobile.
2
Fiziokrati i merkantilisti. Kako bismo shvatili
vječni dvoboj između fiziokrata i merkantilista,
treba imati na umu da govorimo o vremenu
prije industrijske revolucije. Dakle, vrijeme u
kojem industrija nije baš bila široko
rasprostranjena pojava, a kamoli uslužni sektor.
Imajući to na umu, lakše je shvatiti da su
fiziokrati smatrali kako je zemlja odnosno
poljoprivreda temelj bogatstva neke države.
Suprotna ekonomska škola, merkantilisti,
smatrali su da bogatstvo država dolazi iz
trgovine. Opet, povijesnog konteksta radi, to je
vrijeme u kojem nisu postojale nacionalne
valute (dolari, euri, kune) već je najprihvaćenija
valuta bila zlato. Država zarađuje zlato tako da
izvozi, jer joj druge zemlje moraju plaćati u
zlatu. Bogatstvo zemlje=zlato=izvoz=trgovina.
Jean-Baptiste Say. Formirao je poznati Sayov
zakon tržišta, koji kaže da svaka ponuda kreira
svoju vlastitu potražnju. Štogod ponudili na
tržište, prema Sayu, naći će se osoba koja će biti
spremna platiti određenu cijenu za tu robu.
John Maynard Keynes. E, sad dolazimo do
glavnog igrača. Keynes se s pravom zove ocem
makroekonomije. Njegovo je kapitalno djelo
Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca.
Knjiga je nastala kao odgovor na Veliku
ekonomsku krizu (1929-1933) koja je pokazala
sve nesavršenosti Smithove teorije. Keynes
kaže da Smithova teorija funkcionira u
savršenim uvjetima, a čim dođe do bilo koje
krize, država je ta koja mora uletjeti i spasiti
stvar. Prvi je pretpostavio da su za gospodarstvo
sasvim normalne faze ekspanzije i recesije, a da
je uloga države tzv. stabilizacijska funkcija,
odnosno kombinacijom fiskalne i monetarne
politike osigurati da se oscilacije ispeglaju.

Jesu li fiziokrati i
merkantilisti jedini
ekonomisti koji se ne
slažu?
Gle, da se odmah u startu
razumijemo, gdje je ekonomija
tu je i politika. Mada se po
hrvatskoj političkoj sceni ne bi
reklo, u većini razvijenih
demokracija ekonomske su
teme one koje dominiraju na
izborima.
Pogledajmo SAD, kolijevku
moderne demokracije. Možda
znaš da su tamo dvije glavne
stranke demokrati (ljevica) i
republikanci (desnica). I sad
svatko tjera vodu na svoju
stranu.
Demokrati se u pravilu bore za
radnička prava (rast minimalne
nadnice, liberalnije imigracijske
zakone), dok su republikanci po
pitanju fiskalne politike dosta
konzervativni te ne vole
prevelike ustupke radnicima.
Ali, znaš kako se kaže u
ekonomiji, ne postoji besplatan
ručak. Ubrzo ćemo naučiti da
će većina ustupaka radnicima
(primjerice povećanje plaće)
imati svoju cijenu u povećanju
inflacije. Stay tuned…
3
1.2.AMERIČKO VS. EUROPSKO
GOSPODARSTVO
SAD. Priču o makroekonomiji najbolje je krenuti
pogledom na trenutno najjače svjetsko
gospodarstvo. SAD je imao sreću što je njihov
teritorij gotovo pa i izbjegao stradanja u drugom
svjetskom ratu, a jak gospodarski razvoj zapravo
je i potaknut snažnom ratnom industrijom.
Nakon snažnih stopa rasta do 80-ih godina
prošlog stoljeća, stope rasta su blago pale, no i
dalje su ostale pozitivne. U desetljeću nakon
Financijske krize (2010-2019) SAD je uslijed
gospodarske ekspanzije doživio snažan pad
nezaposlenosti, što na prvu predstavlja divnu
stvar za ekonomiju. U drugom ćemo poglavlju
naučiti da u uvjetima gospodarske ekspanzije
dolazi do inflacije, koja nije baš rado viđena
pojava.
EU. S druge strane Bare imamo Europsku uniju.
BDP Europske unije zapravo je veći od BDP-a
SAD-a (prije Brexita). Kako je onda moguće da
su Amerikanci razvijeniji od nas?
Nadam se da ti je palo napamet-„okej, EU ima
veći BDP, ali je i više stanovnika EU nego SAD-
a“. I to točan odgovor. U makroekonomiji, kao i
u većini drugih znanosti, ne zanimaju nas
apsolutne nego relativne veličine.
BDP po stanovniku. Omjer BDP-a neke zemlje i
broja stanovnika. Po ovoj kategoriji Amerikanci
stoje itekako bolje od Europljana.
Zašto je tomu tako? Većina ekonomista ističe
dvije glavne skupine razloga.
Naftni šokovi. Naftni šokovi su razdoblja naglih
skokova cijena nafte na svjetskom tržištu,
uzrokovanim vanjskim faktorima (ratovi na
Bliskom istoku) ili djelovanjem kartela (OPEC).
Prvi ozbiljniji naftni šokovi dogodili su se 80-ih
godina prošlog stoljeća. Pogađaš, EU je izvukla
deblji kraj. Naime, SAD ima puno veći izvoz nafte
od EU, te im je u jednu ruku i odgovarao rast
cijena nafte. S druge strane EU je imala
ekonomske štete kao zemlja uvoznica nafte.
 4

Eurosclerosis. Pomalo pogrdan termin koji su

skovali ekonomisti, koji opisuje stanje
europskog tržišta rada u odnosu na američko. Azijska kriza 1997.
Amerikanci su puno mobilniji i dinamičniji oko
zaposlenja. Njima je skroz normalno putovati do – špekulativni
posla i nekoliko stotina kilometara, mijenjati mjehurić
desetine radnih mjesta za vrijeme karijere.
Također nemaju toliko jaku ulogu sindikata, koji Zašto je navedena baš 1997.
mada su dobri za radnike, u određenoj mjeri godina kao zadnja u
usporavaju gospodarsku aktivnost i otežavaju razdoblju tog velikog
pronalazak posla nezaposlenima. Što se gospodarskog zamaha?
Europljana tiče, pa dovoljno je pogledati Dogodila se azijska kriza.
prosječnog Rvatinu. „Daj ti meni rođo posao u Započela je u Tajlandu, kada
javnoj službi, da zaradim mirovinu a tijekom je strani investitori vidjevši
radnog vremena izrađujem origami.“ kako se bliži državni bankrot,
povukli svoj novac . Očekivali
su da bi problemi mogli
eskalirati-korupcija i slaba
1.3.AZIJA
regulacija financijskih tržišta
nisu im dali previše razloga
Japan. Prva asocijacija na Japan nam je za optimizam. Povlačeći
vjerojatno njihova izuzetna radnička kultura, novac, rješavali su se
točnost i moralnost. Geografski, Japan je tajlandske valute kupujući
skupina vrlo nepristupačnih otoka s relativno dolar. Time su dodatno
malo obradive površine. Takve geografske oslabili tajlandsku valutu, što
pretpostavke usmjerili su Japan ka uvozu. Ipak, je uz pad cijena dionica samo
Japanci su odlučili iskoristiti i unovčiti svoje ubrzali tajlandski bankrot.
mentalne kapacitete. Naime, filozofija japanske Kako to obično biva u
industrije bila je: uvoz jeftinih sirovina, izvoz uvjetima globalizacije, ta se
gotovih proizvoda i zarada na dodanoj kriza već sljedeće godine
vrijednosti. Danas ih kao što znamo muče prelila na susjedne zemlje.
demografski problemi (pričaj nama u Hrvatskoj
Špekulativni mjehurić je
o tome), što je imalo negativne posljedice na
općenito situacija u kojoj
njihovo gospodarstvo za koje se jedno vrijeme
investitori masovnu kupuju
mislilo da će po razvijenosti prestići i američko.
dionicu neke tvrtke,
Azijski tigrovi. I sad, znaš onu narodnu, vidjela očekujući da će joj cijena
žaba da se konj potkiva… Tako su japanski nastaviti rasti, ali bez nekih
model odlučili slijediti i zemlje u okruženju: tržišnih utemeljenosti. Nagli
Hong Kong, Singapur, Južna Koreja, Tajvan i rast potražnje povećava
Tajland. Oni su u razdoblju od 1960. do 1997. cijenu, no ne dugoročno.
rasli po nevjerojatnoj stopi od skoro 8%. Uveli Mentalitet krda kaže da će
su obvezno osnovnoškolsko i srednjoškolsko doći do jednake masovne
obrazovanje te time povećali produktivnost. rasprodaje u slučaju pada
Povećanim ljudskim kapitalom modernizirali su cijene, koja će ga samo
prvo svoju, a kasnije utjecali i na modernizaciju ubrzati.
cjelokupne svjetske industrije. Investitori su
hrlili ulagati u azijske tigrove, i opet što bi rekao
narod, išli su grlom u jagode…

POGLAVLJE 2
MAKROEKONOMSKE VELIČINE
Okej, dosta je bilo geografije i hodanja po
svijetu, time ćeš se svakako baviti na ljeto kad
očistiš sve ispite i odradiš sezonu da imaš za
džeparac. A do tada, idemo se mi fokusirati na
makroekonomiju, te u drugom poglavlju naučiti
osnovni makroekonomski rječnik.
2.1.INFLACIJA
Inflacija definicija. Inflacija je porast agregatne
razine cijena, koja kao posljedicu ima pad
vrijednosti novca.
Odlično, a kako dolazi do rasta cijena, a što
uopće znači taj pridjev agregatni?
Ekspanzija stvara pritisak na
rast cijena.
U uvjetima gospodarske ekspanzije, poduzeća
trebaju više radnika. Veći broj zaposlenih
smanjuje stopu nezaposlenosti, što radnike
stavlja u povoljniju pregovaračku poziciju.
Mogu se izboriti se za višu nadnicu, koja za
poduzeće predstavlja trošak. Poduzeća na
povećanje troškova reagiraju povećanjem
cijena, a ako sva poduzeća reagiraju jednako
doći će do inflacije.
↑Y - ↑N - ↓u - ↑w - ↑TC - ↑P - ↑π
Agregatni. Pridjev koji često koristimo u
makroekonomiji. Možemo ga shvatiti kao
sinonim za riječ ukupni (agregatna razina
cijena=ukupna razina cijena dobara i usluga).
Odlično, sada kada znamo što je inflacija, i kako
do nje dolazi; idemo naučiti još i kako ju
mjerimo, koje nam sve probleme inflacija
donosi te koje vrste inflacije uopće postoje.
5
Mjerenje inflacije. Kako bismo mjerili inflaciju,
moramo pronaći način kako mjeriti cijene. U
osnovi postoje tri varijable koje nam mjere
razinu cijena u gospodarstvu:
1. CPI (indeks potrošačkih cijena)-ideja CPI
indeksa jest fiksirati količine dobara i
usluga koja koriste kućanstva, te
promatrati što se događa s iznosom
potrošnje kroz godinu. Budući da smo
fiksirali količine, promjena vrijednosti
potrošnje održavat će promjenu u
cijenama.
2. PPI (indeks cijena proizvođača)-postoje
i tzv. burzovne robe (koje se prodaju na
tržištu i međusobno su homogene jer
zadovoljavaju iste standarde kvalitete,
npr. pšenica, čelik, ugljen, gorivo) pa
možemo promatrati i što se događa s
veleprodajnim cijenama takve robe.
3. BDP deflator-njime ćemo se pobliže
baviti kada definiramo BDP.
Problemi koje stvara inflacija.
1. Redistribucija dohotka - ako primaš
fiksnu plaću za svoj rad, ne želiš da se
dogodi inflacija. Logična stvar, ako
narastu cijene od svoje mukotrpno
zarađene plaće moći ćeš kupiti manje
dobara i usluga.
2. Iskrivljenost cijena - u uvjetima inflacije
teško je pratiti promjene cijena. Npr. za
kilogram banana znamo da je prosječna
cijena oko 10 kuna, pa ako ih vidimo za
7 kuna znat ćemo da se radi o dobrom
sniženju. Vidimo li u uvjetima inflacije
cijenu banane od 20 kuna, više nam
ništa neće biti jasno.
3. Bankovni problemi - u bivšoj Jugoslaviji
neki su se sretnici obogatili dižući
kredite. Sigurno se pitaš kako… U to
vrijeme, inflacija je bila stalna pojava,
pa su tako rasle cijene, ali paralelno i
plaće. Međutim, neke banke nisu
ugradile inflaciju u svoje kamatne
stope, pa se događala situacija da
radnicima plaća nominalno poraste
pedesetak posto, a rata ostaje ista.

Deflacija. Deflacija je situacija suprotna od
inflacije, odnosno pad razine cijena i rast
vrijednosti novca.
Vrste inflacije. Inflacija može biti blaga,
umjerena, galopirajuća i hiperinflacija. U
uvjetima hiperinflacije gospodarstvo i društvo je
na kolapsu. Vjeruj mi, ne želiš biti u Venecueli i
čekati da čim prije potrošiš svoju plaću od
5000000 bolivara, znajući da iznos novca s kojim
se danas može kupiti stol sutra neće biti
dovoljan ni za kruh. O inflaciji se stalno
raspravlja među ekonomistima, neki smatraju
da je ona normalna pojava, neki da ju skroz
treba suzbiti. Ipak većinom se raspravlja u kojim
granicama treba biti dopuštena. Baš dobra
tema za posvađati se s kolegom na kavi...
Hedonističko određivanje cijena. Hedonističko
određivanje cijena govori da nije dovoljno samo
promatrati što se događa s cijenama određenog
dobra kroz vrijeme, već i što se događa s
razinom korisnosti koju potrošač ima koristeći
ga. Ovo se određivanje cijena najbolje može
poistovjetiti s high-tech stvarčicama (PC,
mobiteli). Ako je tvoje prvo računalo prije 15
godina koštalo 4000 kuna, danas za 4000 kuna
možeš kupiti space shuttle u odnosu na onaj
sustav Win98 ili Win95.
2.2.BDP
Idemo mi na možda i najvažniju
makroekonomsku varijablu s kojom ćemo se
družiti a to je bruto domaći proizvod.
BDP definicija. Bruto domaći proizvod
predstavlja ukupnu tržišnu vrijednost svih
finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj
državi unutar godine dana.
Dakle, radi se o cijenama koje se ostvaruju na
tržištu, vežu se uz finalna dobra, neku država
unutar razdoblja od godine dana. Definirajmo
prvo što su finalna dobra, a kasnije ćemo
raspetljati i ostale komponente ove definicije.
6
Finalno i intermedijarno dobro. Finalno dobro je
ono što smo u mikroekonomiji zvali output, dok
je intermedijarno dobro ono što smo u
mikroekonomiji zvali input. Dakle,
intermedijarna dobra su ona koja se koriste u
daljnjoj proizvodnji. Intermedijarna dobra ne
ubrajamo u BDP jer bi nam se matematika ispala
iz kolosijeka.
Npr. poljoprivrednik proizvede kg pšenice i
proda ga za 1 kn vlasniku mlina koji proizvede kg
brašna za 3 kn i proda ga pekaru koji proizvede
kg kruha i proda ga za 7 kn.
Ako bismo zbrajali sve što se proizvelo, dobili
bismo da je ukupna vrijednost=1+3+7=11,
bravo 11 kuna. A realno, mi ćemo kao krajnji
potrošači kupiti samo kruh i platiti ga 7 kn.
Korištenje intermedijarnih dobara precijenilo bi
iznos BDP-a, te ih stoga u izračunima koristimo
samo kod neto izvoza (npr. vlasnik mlina izveze
brašno u Mađarsku).
Pristupi računanju BDP-a. Računanjem
hrvatskog BDP-a bavi se DZS. To je dosta opširan
posao tako da zadaci koje ćeš raditi na
seminarskoj nastavi nisu baš reprezentativni, tj.
ljudima u DZS nije tako lako kao tebi. Stoga, ako
ti to pitanje dođe na ispitu hoću da to rasturiš.
1. Proizvodni - BDP prema proizvodnom
pristupu dobijemo množeći cijene i
količine proizvedenih dobara i usluga,
oduzimajući potom intermedijarna
dobra.
2. Dodane vrijednosti - budući da je
DV=output-input, BDP gospodarstva
možemo dobiti i kao sumu svih
stvorenih dodanih vrijednosti.
3. Dohodovni - jedna od temeljnih
makroekonomskih pretpostavki jest da
je proizvodnja=dohodak. Drugim
riječima, BDP možemo dobiti zbrajajući
i sve dohotke koji su ostvareni u nekom
gospodarstvu (plaće, profite, rente,
kamate).
Sada kada smo definirali BDP, a znamo i nešto o
inflaciji, trebamo moći razlikovati nominalni od
realnog BDP-a.
 7

Nominalni BDP. Umnožak tekućih količina i

tekućih cijena ($𝐘𝐭 ).
Realni BDP. Umnožak tekućih količina i stalnih
cijena, koristimo ga kako bismo uklonili utjecaj
inflacije (𝐘𝐭 ).
BDP deflator. Omjer nominalnog i realnog BDP-
a.
$𝐘𝐭
𝐏𝐭 = 𝐘𝐭
Čemu uopće komplicirati stvari i uvoditi dvije
vrste BDP-a. Ekonomisti se redovito nalaze u
nezgodnoj situaciji, kad moraju promatrati
vremensku seriju BDP-a (tj. što se događalo s
BDP-om neke zemlje u određenom razdoblju).
Budući da je BDP u najjednostavnijem obliku
suma umnoška cijena i količina, očito je da
cijene igraju važnu ulogu u računanju
(nominalnog) BDP-a. No već smo naučili,
tendencija je da cijene iz godine u godinu rastu
(inflacija). Stoga je rješenje kojeg su se
ekonomisti dosjetili deflacioniranje.
Deflacioniranje. Deflacioniranje je postupak
kojim nominalne varijable pretvaramo u realne.
Ekonomisti mnogo češće koriste realni BDP jer
on eliminira utjecaj promjene cijena na
mjerenje outputa.
Banalan primjer, zamisli brodogradilište koje
2019. proda 10 brodova po cijeni od milijun
kuna (ostvari prihod od 10 milijuna), a iduće
2020. proda 10 brodova, ali u uvjetima nagle
inflacije po cijeni od dva milijuna kuna (ostvari
prihod od 20 milijuna). Kad vidiš da su se prihodi
udvostručili prvo ćeš zaključiti - duplo su više
proizveli, ali evo tu nas je inflacija preveslala…
Proizveli su isto, ali su cijene duplo porasle.
Razlika između CPI i BDP
deflatora.
CPI uključuje cijene nekih dobara koje nisu
uključene u BDP deflator (npr. cijene uvezenih
dobara). Za CPI je važno da se radi o dobrima
koje koriste potrošači, bez obzira gdje su
proizvedena.
BDP deflator uključuje cijene svih finalnih
dobara i usluga koje se proizvode u ekonomiji,
a neka od tih dobara se ne konzumiraju u
domaćinstvima (npr. Vlada kupuje 10 novih
Mercedesa). Za BDP deflator je važno da se
radi o dobrima koja su proizvedena unutar
zemlje, a bez obzira tko ih koristi (vlada ili
pojedinci).
BDP jaz. Potencijalni minus stvarni BDP.
Potencijalni je onaj koji bi država ostvarila kada
bi proizvodila punim kapacitetom (uposlene su
sve tvornice i radnici).
Unatoč razlikama, i CPI i BDP deflator mogu se
koristiti za računanje inflacije.
𝐏𝐭−𝐏𝐭−𝟏
𝜋= *100
𝐏𝐭−𝟏
𝐂𝐏𝐈𝐭 −𝐂𝐏𝐈𝐭−𝟏
𝜋= 𝐂𝐏𝐈𝐭−𝟏
*100

Ekspanzija i recesija. Recesija se javlja kada

output pada najmanje dva uzastopna kvartala
(kvartal=tri mjeseca). Ekspanzija je rast outputa.
Stagflacija. Teško ekonomsko stanje koje
predstavlja kombinaciju recesije i inflacije.
 8

2.3.NEZAPOSLENOST 2.4.PHILLIPSOVA KRIVULJA I OKUNOV

ZAKON
Kako bismo definirali nezaposlenost, moramo
prvo definirati cjelokupno tržište rada. Nakon što smo naučili tri glavne
makroekonomske varijable, zaokružit ćemo
priču te reći kako su nam one međusobno
ZAPOSLENI (N) povezane.
RADNO AKTIVNO
STANOVNIŠTVO
RADNO SPOSOBNO (RADNA SNAGA L)
STANOVNIŠTVO NEZAPOSLENI (U) BDP
(P15-65) OBESHRABRENI
RADNICI (IZVAN
RADNE SNAGE)

Radno sposobno stanovništvo. Čini populacija u

dobi od 15 do 65 godina.

Radno aktivno stanovništvo. Stanovništvo koje Nezaposlenost Phillipsova krivulja Inflacija

je zaposleno ili nezaposleno.

Phillipsova krivulja. Graf tj. pravilo koje prikazuje
 Pod zaposlenim osobama negativnu povezanost između stope
podrazumijevamo one osobe koje
nezaposlenosti i stope inflacije. Kada je stopa
legalno rade i plaćaju doprinose.
nezaposlenosti visoka, stopa inflacije je sklona
 Pod nezaposlenim osobama padu; i obrnuto. Nemoguće je istovremeno
podrazumijevamo one koji su prijavljeni imati i nisku nezaposlenost i nisku inflaciju (što
na zavodu za zapošljavanje, aktivno bi bilo idealno), već možemo izabrati samo
traže posao te su ga spremni prihvatiti jedno. To u ekonomiji nazivamo trade off.
ako im dođe ponuda za posao.

Izvan radne snage. Obeshrabreni radnici koji

čekaju bolje uvjete na tržištu rada kako bi se
uključili u radnu snagu, ali i:

 Učenici, studenti, ljudi u prijevremenoj

mirovini, domaćice, ljudi koji rade na
crno…

Stopa nezaposlenosti (unemployment)

predstavlja udjel nezaposlenog stanovništva u
radnoj snazi.
𝐔
𝐮𝐭 = 𝐋 Okunov zakon. Pravilo koje pokazuje da
povećanje BDP za 1% smanjuje nezaposlenost
Stopa participacije predstavlja udjel radno za manje od 1%. Rast BDP-a jest povezan sa
aktivnog u radno sposobnom stanovništvu. U smanjenjem stope nezaposlenosti (ako je
Hrvatskoj je stopa participacije relativno niska, nezaposlenost previsoka, potreban je rast BDP-
što predstavlja ozbiljan gospodarski nedostatak. a kako bi se ona smanjila); i obrnuto. Ima smisla,
𝐋 nadam se.
𝐬. 𝐩.= 𝐏
𝟏𝟓−𝟔𝟓
Phillipsovom krivuljom i Okunovim zakonom
Tržištem rada detaljnije se bavimo u Poglavlju 6. detaljnije se bavimo u Poglavljima 8 i 9.

2.5.KOMPONENTE BDP-a
Y=C+I+G+NX
Ova ti je formula sveta krava makroekonomije,
uvijek ćemo se na nju vraćati i kasnije ćemo
detaljnije razraditi svaku pojedinu komponentu.
Za sada je dovoljno da ih navedemo i ukratko
objasnimo, da se upoznamo s njima što bi se
reklo…
C (osobna potrošnja)-najvažnija i najveća
komponenta BDP-a. Ona čini oko 2/3 ukupnog
BDP-a većine država i odnosi se na potrošnju
kućanstava za:
 Trajna dobra (automobil, mobitel)
 Potrošna dobra (hrana, piće)
 Usluge (frizer, kafić, instrukcije)
I (investicije)-investicije su u makroekonomiji
isključivo ulaganja u materijalnu imovinu. Pazi
da ti se ne pomiješa s financijskim investicijama
o kojim se uči na drugim kolegijima.
Razlikujemo:
 Rezidencijalne (investicije fizičkih
osoba-kupnja apartmana za
iznajmljivanje)
 Nerezidencijalne investicije pravnih
osoba-otvaranje nove tvornice)
G (državna potrošnja)-preko ove komponente
BDP-a odvija se većina uplitanja države u
gospodarstvo koju je prvi predložio Keynes, kao
što smo ranije naučili. Državna potrošnja
obuhvaća novac koji troši:
 Središnja država-Vlada
 Lokalna država-županije i općine
NX (neto izvoz)-budući da zemlje međusobno
trguju, neto izvoz predstavlja razliku između
izvoza i uvoza dobara i usluga.
 X-izvoz
 IM-uvoz
NX=X-IM
9
2.6.PROBLEMI KOD IZRAČUNA BDP-a
Mnoge stvari mogu poći po zlu prilikom
izračuna BDP-a, a postoje i mnoge nelogičnosti,
pa pogledajmo najčešće:
1)Nekonzistentna klasifikacija - mada nas cijeli
život uče da je obrazovanje najbolja investicija,
strogo makroekonomski gledano obrazovne
usluge su osobna potrošnja, a samo materijalne
investicije broje se u I (primjerice kada
poduzeće kupi novi stroj, a to što nema
obučenog radnika da radi na njemu ko šljivi,
ha?)
2)Aktivnosti izvan formalnog tržišta - svaki naš
dan na neki način doprinosimo BDP-u, bar u
paralelnom svijetu. Kad god doma opereš suđe,
usisavaš sobu to si odradio besplatno, a realno
da ti nisi ili neko od ukućana, morali biste za to
nekoga platiti. Isto je tako briga za starije u
obitelji dobro djelo, a da ih vi ne posjećujete
možda bi morali u starački dom gdje bi se te
usluge plaćale.
3)Utjecaj vanjskih faktora na točnost podataka-
siromašne zemlje Afrike, zemlje zahvaćene
ratom na Bliskom istoku, ili autoritarnim
režimom u Sjevernoj Koreji. Što im je
zajedničko? Pa one možda neće objavljivati
svoje izvještaje o BDP-u jer im je teško sakupiti
sve podatke, ili će objavljivati podatke upitne
vjerodostojnosti. #ono kad Kimovi dobiju Brazil
13-1.
4)Naturalna proizvodnja - postoji određeni dio
proizvodnje koji država prešutno odobrava bez
da oporezuje i ubraja u BDP. Tu je baka Slavica
koja prodaje kelj na tržnici, ili deda Ivek koji
popravlja stolove u fušu dok je u mirovini.
5)Crno tržište - ovdje spadaju sve one
djelatnosti koje je država označila kao ilegalne,
a tu su krijumčarenje droge, prostitucija itd.
Znaš li da je procijenjena vrijednost
kolumbijskog narko kartela 30% njihovog BDP-
a? Koji bi to bio boost za gospodarstvo da im
svjetski moćnici dopuste da i to ubroje u BDP…

2.7.DOHODOVNI PRISTUP BDP-u
Pojam koji se često javlja uz BDP jest BNP
odnosno bruto nacionalni proizvod. Za većinu
zemalja, BDP i BNP će imati gotovo jednake
iznose. Ipak, za zemlje poput SAD-a s mnoštvom
multinacionalnih kompanija postojat će razlike
(koje se mjere neto faktorskim dohocima).
 BDP-sva dobra i usluge koja su
proizvedene unutar neke države, bez
obzira tko ih je proizveo.
 BNP-sva dobra i usluge koja su
proizvedena od strane rada ili kapitala u
vlasništvu rezidenata neke države, bez
obzira gdje u svijetu.
Priča bi te trebala dosta podsjećati na razliku
između CPI-a i BDP deflatora, ako ti ne zvoni u
glavi, trkom nazad prije već kreneš dalje.
Tablica u nastavku prikazuje kako se od BDP-a,
kroz dohodovni pristup, može doći do
raspoloživog osobnog dohotka (Yd ) koji će nam
biti važan u Poglavlju 3 koje slijedi.
BDP tržišna vrijednost svih finalnih dobara i usluga
proizvedenih u Hrvatskoj.
+neto faktorski dohoci
BNP (bruto nacionalni proizvod) tržišna vrijednost
svih finalnih dobara i usluga proizvedenih pomoću
faktora proizvodnje u vlasništvu rezidenata
Hrvatske.
-amortizacija
NNP (neto nacionalni proizvod)
-indirektni porezi, statističke pogreške
NACIONALNI DOHODAK
-profiti, neto kamate, doprinosi
+transferi, prihodi od kamata i dividendi
OSOBNI DOHODAK
-porezi i davanja (razlikujemo progresivne,
degresivne i proporcionalne poreze)
RASPOLOŽIVI OSOBNI DOHODAK
10
2.8.DODATNI POJMOVI
Ponekad se u izvještajima o BDP-u znaju naći i
promjene zaliha.
Promjene zaliha=proizvodnja-prodaja
Pozitivne promjene zaliha pokazuju da je
proizvodnja veća od prodaje, tj. da se zalihe
gomilaju. To je dakako loš znak za gospodarstvo,
te pokazuje da je moguća recesija pred vratima.
Negativne promjene zaliha pokazuju da je
prodaja veća od proizvodnje, tj. da se zalihe
smanjuju. To je pozitivan znak za gospodarstvo,
te najavljuje ekspanziju.
Promjene zaliha obično su na razini statističke
pogreške kad se stave u omjer s ukupnim BDP-
om, no kao što smo naučili njihova je vrijednost
u tome što pokazuju u kojem se smjeru kreće
gospodarstvo.
Razlika između budžetskog i
trgovinskog deficita.
Budžetski deficit. Situacija kada su državni
prihodi/porezi (T) manji od državnih
rashoda (G) pa je proračunski saldo (javna
štednja) u minusu.
T-G<0
Trgovinski deficit. Situacija kada je izvoz (X)
manji od uvoza (IM) pa je vanjskotrgovinski
saldo u minusu.
X-IM<0
Eto, nadam se da ti je nakon ovog poglavlja
rječnik bogatiji za mnoge makroekonomske
pojmove, jer trebat će nam u idućim
poglavljima. Kako je cilj ove skripte učiniti makro
zanimljivijom, na idućem je slajdu jedan primjer
iz prakse. Kad god naiđeš na ovakvu stranicu,
ako ti se ne da čitati, slobodno preskoči ;)

Slobodni pad BDP-a Hrvatske
📚 Što su nas naučili na faksu?
💡Mjerenje BDP-a. BDP se mjeri na kvartalnoj
bazi. Jedan kvartal čine tri mjeseca. Da se mjeri
svaki mjesec bilo bi previše posla, a da se mjeri
jednom godišnje fiskalna i monetarna vlast ne bi
mogla na vrijeme reagirati na promjene u
gospodarstvu.
👨💼 Kako to izgleda u praksi?
Analiziramo pad BDP-a u Q2 2020 u odnosu na
Q2 2019. Drugi kvartal 2020. bilo je razdoblje
najvećeg lockdown-a u RH, uzrokovanog COVID-
om 19.
Izvor: DZS
Osobna potrošnja pala je za oko 14%. Inače ona
čini 60-ak % ukupnog hrvatskog BDP-a. Zašto je
toliko pala? U početku, zbog lockdowna ljudi
nisu imali gdje trošiti novac (aka kafići ☕ i
mnoge trgovine bile su zatvorene 🛒), a kasnije
su neki dobili otkaz ili smanjenje plaće. Sve je to
utjecalo na smanjenje pouzdanja potrošača, koji
se sve više okreću štednji.
11
Investicije nisu značajno pale, no pesimistična
očekivanja 😟 investitora i neizvjesnost oko
koronakrize imaju negativan utjecaj na šanse za
budući oporavak.
Državna potrošnja jedina je komponenta BDP-a
koja je rasla 💰. To je u skladu sa stabilizacijskom
funkcijom države koja bi u recesijama trebala
provoditi ekspanzivnu, a u ekspanzijama
restriktivnu fiskalnu politiku. Ministar Marić u
rujnu 2020. procijenio je da nas je koronakriza
dosad koštala oko 21 milijardu kuna, stoga ne
treba čuditi da se zbog dobrobiti proračuna želi
izbjeći novi potpuni lockdown.
Izvoz je najviše pao od svih komponenti BDP-a.
Budući da hrvatski izvoz ovisi o inozemnoj
potražnji, očito je kako su naši trgovinski
partneri zavrnuli ventil - smanjili svoj uvoz što je
direktno dovelo do smanjenja hrvatskog izvoza
😢. Rezultati trećeg kvartala značajno će ovisiti
o izvozu usluga (aka turistička sezona 🏖️ za koju
se procjenjuje da je na 55% u odnosu na godinu
ranije).
Uvoz. Šećer na kraju 🍬. Smanjenje uvoza imalo
je pozitivan utjecaj na BDP, aliiiii budući da se
izvoz smanjio za oko 22 milijarde kuna, a uvoz
za samo 15 milijardi kuna - neto izvoz je
svejedno pao ⬇️.
Što je sad ovo bilo?
Ova skripta pokušat će opravdati tvrdnju da
makroekonomija nije dosadan kolegij, već da ga
predavači učine dosadnim.
E sad, najbolji način da Ti Makro učinim bliskom
je bacanjem primjera i priča iz stvarnog života.
Tako da, odsad kad vidiš ovu stranicu, ako ti se
ne da čitati slobodno preskoči. Nije gradivo
ispita, ali mislim da će ti biti od pomoći ;)

POGLAVLJE 3
TRŽIŠTE DOBARA I USLUGA
Kako bi naše gospodarstvo bilo u ravnoteži,
moramo u potpunosti eliminirati one promjene
zaliha o kojima smo na prošloj stranici govorili.
To će se dogoditi ako je proizvodnja jednaka
potražnji, što je temeljna makroekonomska
jednakost koju zapisujemo:
Y=Z
Ravnotežni output definicija. Ravnotežni output
jest onaj output pri kojem su proizvodnja i
potražnja jednaki.
Y nam ovdje predstavlja proizvodnju, ali i
dohodak (budući da smo naučili kako i preko
proizvodnog i preko dohodovnog pristupa
dobivamo jednak BDP).
Z nam predstavlja potražnju.
proizvodnja=dohodak=potražnja
3.1.OSOBNA POTROŠNJA
Našu ozbiljniju makroekonomsku analizu
započinjemo s najvećom komponentom BDP-a,
osobnom potrošnjom.
Kad pojedinci donose odluke o potrošnji,
svakako će im glavna ograničenje predstavljati
koliko novca imaju. Mi ćemo samo taj novac
malo stručnije zapisati i naučiti.
Raspoloživi dohodak 𝐘𝐝 (disposable income).
Raspoloživi dohodak jednak je dohotku
umanjenom za poreze, ali uvećanom za državne
transfere. O njemu ovisi osobna potrošnja.
𝐘𝐝 = 𝐘 − 𝐓 + 𝐓𝐑
U pravilu ćemo izuzimati utjecaj državnih
transfera, pošto nam makroekonomski nisu
pretjerano zanimljivi pa ćemo imati da je:
𝐘𝐝 = 𝐘 − 𝐓
12
Osobnu potrošnju prikazat ćemo kao linearnu
funkciju oblika: y=ax+b ili y=kx+l, kako se već
učilo u srednjoj. Dakle za funkciju osobne
potrošnje trebaju nam još i odsječak na osi
ordinata te koeficijent smjera.
Autonomna potrošnja 𝒄𝟎 predstavlja razinu
osobne potrošnje kada je raspoloživi dohodak
jednak nuli. On je odsječak na osi ordinata
funkcije osobne potrošnje. Svaki čovjek ima
osnovne životne potrebe (hranu, piće, krov nad
glavom), bez obzira prima li dohodak ili ne.
𝐜𝟎 će nam kasnije opisivati i pouzdanje
potrošača.
Granična sklonost potrošnji 𝒄𝟏 ili MPC pokazuje
koliko se poveća osobna potrošnja, ako se
raspoloživi dohodak poveća za jednu jedinicu.
Funkciju osobne potrošnje konačno možemo
zapisati kao:
C=𝐜𝟎 +𝐜𝟏 (𝐘 − 𝐓)
A, grafički prikazujemo:
Znamo da nijedan čovjek ne potroši sve što
zaradi, drugi dio novca odlazi na… štednju, tako
je.
Granična sklonost štednji 𝟏 − 𝒄𝟏 ili MPS
pokazuje koliko se poveća (osobna) štednja, ako
se raspoloživi dohodak poveća za jednu
jedinicu.
MPC+MPS=1, budući da je 𝐜𝟏 + 𝟏 − 𝒄𝟏 = 𝟏
 13

Autonomna štednja pokazuje koliki je iznos

štednje kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.
Tada je nemoguće štedjeti. Pojedinac radi
suprotno od štednje - zadužuje se, kako bi
mogao pokriti svoju autonomnu potrošnju. Zato
je i autonomna štednja zapravo suprotna od
autonomne potrošnje.
Funkcija štednje glasi, te ju možemo grafički
prikazati kao:
𝐒 = −𝐜𝟎 + (𝟏 − 𝐜𝟏 ) ∗ (𝐘 − 𝐓)
VAŽNO! Fiskalna politika
Fiskalnu politiku neke zemlje provodi
Ministarstvo financija (Vlada) preko dva
osnovna instrumenta fiskalne politike a to
su:
 Državna potrošnja G (javni rashodi)
 Porezi T (javni prihodi)
Razlikujemo ekspanzivnu i restriktivnu
fiskalnu politiku. Ekspanzivna ima za cilj
povećati, a restriktivna obuzdati
gospodarsku aktivnost:
 Ekspanzivna fiskalna politika: rast G
ili pad T
 Restriktivna fiskalna politika: pad G
ili rast T

3.3.FISKALNI MULTIPLIKATOR

Dakle sada znamo što je fiskalna politika, kojim

3.2.DRŽAVNA POTROŠNJA se instrumentima koristi i koje vrste fiskalne
politike postoje. Ono što ne znamo jest koji je
mehanizam djelovanja fiskalne politike na
Sve varijable o kojima ćemo učiti možemo
gospodarstvo. Da bismo to vidjeli moramo se
podijeliti na endogene i egzogene:
prvo pozabaviti matematikom…
 Endogene varijable: one koje ovise o
Izvod multiplikatora
drugoj varijabli. Primjera radi osobna
potrošnja i štednja ovise o Y=C+I+G
raspoloživom dohotku.
C=c0 +c1 *Yd
 Egzogene varijable: uzimamo ih kao da
su nam zadane, nije ih moguće Yd =Y-T
matematički prikazati kao funkciju
druge varijable. Državna potrošnja i C=c0 + c1 *(Y-T)
porezi tipičan su primjer egzogenih Y=c0 +c1 *(Y-T)+I+G
varijabli.
Y=c0 +c1 *Y-c1 *T+I+G
Investicije ćemo još razmatrati kao egzogenu
varijablu, a kasnije ćemo vidjeti o koje dvije Y-c1 *Y=c0 -c1 *T+I+G
varijable investicije zapravo ovise. (1-c1 )*Y=c0 -c1 *T+I+G

(1-c1 )*Y=1*(c0 -c1 *T+I+G) / :(1-c1)

𝟏
Y=𝟏−𝐜 *(𝐜𝟎 -c1*T+I+G)
𝟏

Y= multiplikator*autonomni izdaci

𝟏
Dakle, multiplikator predstavlja izraz
𝟏−c1
𝟏
odnosno 𝐌𝐏𝐒. Iz toga slijedi da je multiplikator
obrnuto proporcionalan graničnoj sklonosti
štednji, a onda je proporcionalan graničnoj
sklonosti potrošnji.
Multiplikator govori da će se povećanje bilo koje
komponente autonomnih izdataka (primjerice
G) za jednu jedinicu, odraziti povećanjem
outputa za iznos multiplikatora.
ΔY= multiplikator*ΔG
Kada smo matematički (analitički) izveli
multiplikator, idemo ga objasniti na
konkretnom primjeru (esejski) te potom ga i
grafički prikazati. Primjerice što će biti s
outputom ako se poveća državna potrošnja.
Fiskalni multiplikator interpretacija.
Pretpostavimo povećanje državne potrošnje,
uslijed povećanja državne potrošnje dolazi do
rasta potražnje. Rast potražnje vodi do rasta
proizvodnje, rast proizvodnje povećava kroz
učinak multiplikatora i raspoloživi dohodak.
Rast raspoloživog dohotka povećava potrošnju,
što ponovno povećava potražnju, no ovaj put za
nešto manji iznos…
↑G - ↑D - ↑Y - ↑𝐘𝐝 - ↑C - ↑D - ↑Y
Na grafu vidimo kako je povećanje outputa veće
od inicijalnog povećanja državne potrošnje.
Svaki porast potražnje (pomak prema gore) vodi
do porasta proizvodnje (pomak prema desno).
14
3.4.POREZI KAO ENDOGENA VARIJABLA
Pogledamo li u stvarni svijet, jasno nam je da je
pretpostavka o tome da su porezi egzogena
varijabla dosta nategnuta. Uzmimo za primjer
porez na dohodak, koji definitivno ovisi o
dohotku pojedinca. Mijenja li se multiplikator
ako uzmemo u obzir da porezi više nisu
egzogena varijabla?
Izvod multiplikatora uz endogene poreze
Y=C+I+G
T=t*Y (neka su porezi funkcija dohotka)
Y=c0 +c1 *(Y-tY)+I+G
Y=c0 +c1 *Y-c1 *tY+I+G
Y-c1 *Y+c1 *tY=c0 +I+G
(1-c1 +c1 *t)Y=c0 +I+G
(1-c1 (1-t))Y=1*(c0 +I+G) / :(1-c1(1-t))
𝟏
Y=𝟏−𝐜𝟏(𝟏−𝐭)*(c0 +I+G)
Y= multiplikator*autonomni izdaci
Uzevši primjerice da je c=0,8 a t=0,5
uvrštavajući u formule za multiplikator trebali
bismo dobiti:
Multiplikator prije=1/(1-0,2)=5
Multiplikator sada=1/((1-0,2)*(1-0,5)=1,67
Možemo reći kako endogeni porezi smanjuju
vrijednost multiplikatora. Drugim riječima, dio
učinka povećanja državne potrošnje u
gospodarstvu apsorbirat će porez (na dohodak).
Koliko će multiplikator biti manji od ovisi o
iznosu same porezne stope.
Kada se kasnije odreknemo i pretpostavke o
zatvorenom gospodarstvu, dobit ćemo
vrijednost multiplikatora još bližu jedinice. To
jednostavno znači da je nerealno bilo očekivati
kao u početnoj formuli da se za jednu utrošenu
državnu kunu BDP poveća za 5 kuna, realnije je
očekivati da se poveća za 1 kunu i nešto lipa…

3.5.IS RELACIJA I NJEZIN IZVOD
IS relacija pretpostavlja jednakost investicija i
štednje, a uz neke dosad naučene relacije
imamo:
Izvod IS relacije
I=S
Yd =Y-T -> Y=Yd +T
Yd =C+S
Y=C+I+G
Y=C+S+T
C+I+G=C+S+T
I+G=S+T
I=S+(T-G)
IS relacija kaže da su investicije jednake zbroju
privatne (S) i javne štednje (T-G). Javnu štednju
smo već spominjali u prošlom poglavlju, gdje
smo je nazvali-proračunskim saldom.
3.6.PARADOKS ŠTEDNJE
Govoreći o štednji, moramo razgraničiti učinke
štednje na gospodarstvo u kratkom roku te
učinke u srednjem i dugom roku. Štednja u
kratkom roku može gospodarstvo gurnuti u
recesiju, dok je u srednjem i dugom roku dobra.
U kratkom roku ako potrošači više štede, to
povećava štednju, no smanjuje output (jer veća
štednja znači manju potrošnju), a manji output
preko manjeg raspoloživog dohotka u konačnici
smanjuje štednju. Kužiš paradoks?
Kr.r. ↑S- ↓C - ↓D - ↓Y - ↓𝐘𝐝 - ↓S
Ipak, u srednjem i dugom roku, prema IS relaciji
veća štednja znači i veće investicije. Investicije
su u materijalnu imovinu, odnosno kapital, što u
dugom roku povećava output.
Sr. i d.r. ↑S- ↑I - ↑K- ↑Y
15
POGLAVLJE 4
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Kao i svako drugo tržište, financijsko tržište ima
svoju robu (novac) te ponudu i potražnju.
Današnje tržište dobara i usluga bilo bi
nezamislivo bez financijskog tržišta.
Gospodarstva su napredovala u odnosu na
primitivne oblike trgovine kroz trampu, te danas
većina realnih transakcija ima u pozadini
financijsku podlogu.
Novcem mjerimo naš dohodak i bogatstvo:
 Dohodak: varijabla tijeka, naš se
dohodak mijenja iz mjeseca u mjesec.
 Bogatstvo: varijabla stanja, bogatstvo
možemo promatrati kao kumulativni
niz dohodaka, tj. potrebno je duže
vremena da osjetimo značajniju
promjenu bogatstva.
Priča o novcu i funkcijama novca puno je šira pa
ćemo ju ostaviti za kolegij Monetarna politika,
za koju je btw preduvjet položena
Makroekonomija. Pa eto još jednog razloga da
se primiš ozbiljnijeg učenja.
4.1.POTRAŽNJA ZA NOVCEM
Potražnja za novcem. Količina novca koje drže
pojedinci, suma individualnih potražnji za
novcem. Pod novcem podrazumijevamo gotov
novac odnosno gotovinu.
Determinante potražnje za novcem. Potražnja za
novcem ovisi o ukupnoj razini transakcija
(nominalnom dohotku) i kamatnoj stopi. Što je
viši dohodak ljudi potražuju više novca kako bi
mogli obaviti svoje transakcije, a što je viša
kamatna stopa ljudi potražuju manje novca jer
je bolja alternativa ulaganje u obveznice.
𝐌 𝐝 = $YL(i)
(+,-)

Krivulja potražnje za novcem prikazuje odnos
potražnje za novcem i kamatne stope za danu
razinu nominalnog dohotka. Kod bilo koje
krivulje valja razlikovati:
 Pomak po krivulji
 Pomak krivulje
Pomak po krivulji 𝐌 𝐝 imat ćemo dođe li do
promjene kamatne stope.
Pomak krivulje 𝐌 𝐝 imat ćemo dođe li do
promjene dohotka.
Na donjem grafu prikazana je krivulja potražnje
za novcem, i pomak krivulje potražnje uslijed
rasta dohotka. Svojim nas oblikom podsjeća na
Phillipsovu krivulju.
4.2.PONUDA NOVCA I LM RELACIJA
Ponuda novca bit će nam zanimljiva u kontekstu
makroekonomije, jer će Središnja banka preko
ponude novca provoditi monetarnu politiku.
Kada govorimo o ponudi novca, sektoru
kućanstva u pravilu novac nude:
 Središnja banka. Pojedincima nudi
gotov novac (gotovinu).
 Poslovne banke. Pojedincima nude
depozite po viđenju na transakcijskim
računima.
Tako i ti svoj novac dijelom držiš u kešu u
novčaniku, a drugim dijelom na kreditnoj kartici.
16
Krenut ćemo od jednostavnijeg slučaja, gdje
nam ponudu novca regulira samo SB, a kasnije
ćemo u priču uvesti i PB kako bismo objasnili
monetarni multiplikator.
Krivulja ponude novca. Ako samo SB kontrolira
ponudu novca, graf ponude novca možemo
prikazati okomitim pravcem.
Pomak krivulje 𝐌 𝐬 imat ćemo dođe li do
povećanja ili smanjenja ponude novca od strane
SB.
Na donjem grafu prikazana je ravnoteža na
financijskom tržištu koja nastupa u sjecištu
krivulja ponude i potražnje za novcem (A). Uz to
je prikazano što se događa s kamatnom stopom
uslijed povećanja ponude novca (B).
Uslijed porasta ponude novca, pri
nepromijenjenoj kamatnoj stopi došlo je do
viška ponude nad potražnjom (manjka
potražnje nad ponudom). Kako bi se ponovno
uspostavili ravnoteža na financijskom tržištu
nužno je da dođe do pada kamatne stope, koji
će povećati potražnju za novcem i ponovno
izjednačiti ponudu i potražnju za novcem.
Ravnoteža na financijskom tržištu.
𝐌𝐬 = 𝐌𝐝
𝐌 𝐬 = $YL(i)
LM relacija kaže da će ravnoteža na financijskom
tržištu nastupiti kad je kamatna stopa takva da
pojedinci drže (potražuju) onoliki iznos novca
koji je jednak postojećoj ponudi novca.

4.3.MONETARNA POLITIKA
Jedno od ključnih filozofskih prepirki vodi se oko
pitanja: što je bilo prije-kokoš ili jaje. U
makroekonomiji ključno je za zapamtiti:
ZAPAMTI! SB NE određuje kamatnu stopu, već
regulacijom ponude novca utječe na promjene
u kamatnoj stopi.
To znači da HNB ne može reći-od sutra će sve
kamatne stope biti niže za tri postotna boda.
Ono što može jest povećati ponudu novca, i
nadati se da će povećanjem ponuđene količine
novca, njegova cijena (kamatna stopa) pasti.
Instrumenti monetarne politike su načini na koji
SB regulira ponudu novca.
1.Stopa obvezne rezerve/pričuve θ. To je omjer
rezervi i depozita, odnosno koliki dio depozita
poslovne banke moraju držati na računu
središnje banke u obliku rezervi.
𝐑 provodi monetarnu ekspanziju.
𝛉=
𝐃
Ako je θ=10% to znači da se na depozit od 1000
kuna, 100 kuna mora odvojiti u rezerve kod
HNB-a, dok se preostalih 900 kuna može izdati
u obliku kredita.
Ako dođe do smanjenje θ na 5%, onda se na
depozit od 1000 kuna odvaja samo 50 kuna u
rezerve, a preostalih 950 kuna izdaje se u obliku
kredita. Dakle, uslijed smanjenja stope obvezne
rezerve došlo je do povećanja ponude novca,
odnosno monetarne ekspanzije.
Ako dođe do povećanje θ na 20%, onda se na
depozit od 1000 kuna odvaja 200 kuna u
rezerve, a preostalih 800 kuna izdaje se u obliku
kredita. Dakle, uslijed povećanja stope obvezne
rezerve došlo je do smanjenja ponude novca,
odnosno monetarne restrikcije.
2.Kupoprodaja obveznica. Obveznice su
vrijednosni papiri, kojim osoba ili institucija koja
je izdala obveznicu obećava onome tko kupi
obveznicu da će mu na određeni datum u
budućnosti isplatiti unaprijed određen iznos.
17
Kupovinom obveznica drugih institucija,
središnja banka povećava ponudu novca te
provodi monetarnu ekspanziju.
Prodajom vlastitih obveznica, središnja banka
smanjuje ponudu novca (povlači novac iz
optjecaja) te provodi monetarnu restrikciju.
$𝐍𝐕
𝐏𝐛 = (𝟏+𝐢)𝒕
Cijena obveznice jednaka je nominalnoj
vrijednosti diskontiranoj za nominalnu kamatnu
stopu kroz razdoblje držanja.
3.Kupoprodaja deviza. Središnja banka može
utjecati na ponudu novca i preko kupoprodaje
deviza. Ako je kuna domaća valuta, tada
devizama nazivamo sve strane valute (euro,
dolar, jen). HNB većinu svojih deviznih rezervi
drži u eurima.
Kupovinom (otkupom) deviza središnja banka
povećava svoje devizne rezerve; a u zamjenu
daje kune te time povećava ponudu novca i
Prodajom deviza središnja banka smanjuje svoje
devizne rezerve; a u zamjenu dobiva kune te
time smanjuje ponudu novca i provodi
monetarnu restrikciju (odnosno kontrakciju).
VAŽNO! Monetarnu politika
Monetarnu politiku neke zemlje provodi
Središnja banka preko tri osnovna
instrumenta monetarne politike a to su:
 Stopa obvezne rezerve
 Kupoprodaja obveznica
 Kupoprodaja deviza
Razlikujemo ekspanzivnu i restriktivnu
monetarna politiku. Ekspanzivna ima za cilj
smanjiti kamatnu stopu, a restriktivna
povećati kamatnu stopu:
 Ekspanzivna monetarna politika:
povećanje M vodi do pada i
 Restriktivna monetarna politika:
smanjenje M vodi do rasta i

4.4.MONETARNI MULTIPLIKATOR
Da bismo konačno mogli definirati i monetarni
multiplikator, moramo prvo jasnije definirati
razlike između središnje i poslovnih banaka. Za
to će nam poslužiti računovodstvena T konta u
kojima prikazujemo imovinu i obveze:
POSLOVNE BANKE
IMOVINA OBVEZE
Pričuva
Krediti Depoziti po viđenju
Obveznice
Poslovne banke imaju u svojoj imovini kupljene
obveznice, pričuvu koju drže kod središnje
banke i kreditna potraživanja. S druge strane
poslovne banke obvezne su isplatiti depozite po
viđenju na zahtjev klijenta.
SREDIŠNJA BANKA
IMOVINA OBVEZE
Novac središnje
Obveznice banke =
gotovina+rezerve
Središnje banke također imaju u svojoj aktivi
obveznice. S druge strane pasivu središnje
banke čine gotov novac (gotovina) i rezerve.
H. Primarni novac. Novac visoke moći. Novac
središnje banke. Monetarna baza. Sve su to
sinonimi za pasivu središnje banke koju čine
zbroj gotovine i rezervi. Označavamo ga s
velikim slovom H radi prijevod engleskog high
power money. CU nam označava currency
odnosno gotovinu, a R reserves odnosno
rezerve/pričuve. Možeš zapamtit i hot money,
slično ko hot dog; bitno je H.
𝐇 = CU+R
18
Juriš na banke
Otkrit ću ti jednu malu tajnu,
središnje banke imaju moć
novac stvarati iz ničega,
odnosno latinski ex nihilo.
Naravno, nijedna ozbiljna banka
to neće raditi, usprkos
zahtjevima pojedinih
populističkih opcija, budući da bi
to u većini slučajeva imalo
negativne posljedice na
gospodarstvo.
Poslovne banke također imaju
određeni stupanj slobode pri
kreiranju novčane ponude.
Naime, poslovne banke često
stvaraju kredite koji nisu
pokriveni stvarnim uplatama
klijenata što nekad može biti
problematično.
Zamislimo situaciju da se u
medijima pročuje kako će ZABA
uskoro propasti. Zamislite
navalu štediša na njihove
poslovnice i bankomate, idemo
dići lovu prije već banka doista
propadne. Budući da su vlasti
svjesne da banke nemaju u
svakom trenutku raspoloživ
iznos za isplatu svih naših
depozita, a kako bi se izbjegao
stampedo, uvedena je institucija
obvezne rezerve. Uz to, vlada
(DAB) garantira vraćanje
depozita do 100 000€ u slučaju
propasti banke. Osim da donekle
osiguraju svoje klijente, a i umire
državu (po slovu zakona),
bankama trebaju rezerve i kako
bi omogućili plaćanje čekova koji
su deponirani u drugim
bankama.

Općenito govoreći, pojedinci novac mogu držati
u obliku gotovine i depozita (D-deposits).
𝐌 = CU+D
Sada kada smo definirali H i M, možemo izvesti
i monetarni multiplikator.
Izvod monetarnog multiplikatora
1)Pretpostavljamo ravnotežnu kamatnu stopu,
pri kojoj su potražnja i ponuda primarnog novca
jednake, kao i ukupna ponuda i potražnja za
novcem.
H d = H s = CU + R
M d = M s = CU + D
2)Ljudi odlučuju hoće li novac (M) držati obliku
gotovine, ili depozita po viđenju. Pri čemu je
parametar c udjel novca koji pojedinci drže u
gotovini, a 1-c udjel novca koji pojedinci drže u
depozitima. Parametar c ovisi o vrsti transakcije
i trošku stjecanja gotovine. Npr. veći c
očekujemo kod manjih ili ilegalnih transakcija.
M s = CUd + Dd
𝐂𝐔
𝐜=
𝐌 90$ kupuje obveznice od prodavatelja 2. Sad
M s = cM d + (1 − c)M d
3)Poslovne banke primaju sredstva građana i
poduzeća, a na temelju tih depozita plasiraju
kredite... No, dio novca moraju deponirati kod
HNB-a. Tako potražnja klijenata za depozitima
vodi do potražnje banaka za rezervama.
Uvođenjem u priču stope obveznih rezervi,
ukupna potražnja za pričuvama jest umnožak
stope obvezne pričuve i ukupnih depozita:
R Brzina optjecaja (kolanja) novca.
θ=
D
Rd= θ*Dd
4)Uvrstivši izraz za D iz (2) imamo:
Rd= θ*(1-c) M d
19
5)Uzevši sada u obzir pričuve iz (4) i povratkom
u početni korak (1) :
H s = CU d + Rd
H d = cM d + θ(1 − c)M d
H d = M d [c + θ(1 − c)]
H 𝑠 = M s [c + θ(1 − c)]
𝟏
𝐌𝒔 = 𝐇𝐬 ∗
[𝐜 + 𝛉(𝟏 − 𝐜)]
Ponuda novca=Primarni novac*monetarni
multiplikator
Monetarni multiplikator interpretacija.
Monetarni multiplikator govori koliko se
povećava ponuda novca kao rezultat povećanja
novca središnje banke za 1.
Pretpostavimo da je c=0 te da je stopa obvezne
rezerve 0.1. Recimo da SB kupi obveznice u
vrijednosti 100$ od prodavatelja 1 (
ekspanzivna monetarna politika – povećanje
primarnog novca u iznosu od 100$). Prodavatelj
1 stavlja tih 100$ na tekući račun u banci A.
Banka A mora 10$ staviti u rezerve, a s ostalih
prodavatelj 2 stavlja tih 90$ na tekući račun u
banku B koja 9$ mora staviti u rezerve a s
preostalih 81$ kupuje obveznice od
prodavatelja 3. On opet stavlja tu lovu na tekući
račun u banku C, itd. Ista priča se ponavlja dok
se onih početnih 100$ s kojima je SB kupila
obveznice ne istopi u obveznim rezervama
banaka. U konačnici ponuda novca od onih
početnih 100$ raste na 1000$ pa je monetarni
multiplikator 1/(1- 0.9)=10.
$𝐘
𝐌𝐝
 Raste s porastom kamatnih stopa
(smanjenje potražnje za novcem)
 Raste s financijskim inovacijama (veća
upotreba kreditnih kartica smanjuje
potražnju za gotovim novcem)

Državni proračun zaražen
koronom
📚 Što su nas naučili na faksu?
Kraj kalendarske godine ❄️ uvijek je zanimljivo
razdoblje u hrvatskoj politici. Naši dragi saborski
zastupnici raspravljaju o prijedlogu Državnog
proračuna 💰. Kad u žargonu čujemo riječ
proračun, obično se misli na proračun središnje
države:
💡Proračun definicija. Proračun je osnovni
instrument putem kojeg država prikuplja
sredstva te financira javna dobra i ostale
potrebe.
Proračun se donosi na temelju Zakona o
proračunu. Kada se prijedlog proračuna izglasa
u Hrvatskom saboru, on postaje Zakon o
izvršavanju državnog proračuna.
Proračun je glavni instrument fiskalne politike,
odnosno ministarstvo financija određivanjem
državne potrošnje (G-government spending)
ima snažan utjecaj na gospodarstvo 🏭.
👨💼Kako to izgleda u praksi?
Već u tekućoj godini ministarstvo financija kreće
u planiranje budućeg proračuna. Krajem
godine, Vlada RH (izvršna vlast) upućuje
Hrvatskom saboru (zakonodavna vlast) Prijedlog
proračuna. Ako se proračun izglasa ✋, on se
izvršava u idućoj godini.
Ako se pak proračun ne izglasa 🛑, tj. ako ne
postoji većina u Saboru, najčešće se ide na nove
izbore. Tako je i kod gradskih ili županijskih
proračuna…
Srušiti Prijedlog proračuna znači srušiti
premijera/gradonačelnika/župana.
20
Quid pro quo
Što bi rekli stari Rimljani, usluga za uslugu ili
ruka ruku mije . Glavnina proračunskog procesa
sasvim prigodno odvija se krajem godine, kad
većina ljudi očekuje Božićne poklone o kojima
smo već pisali 🎄🎅. Recimo da se slična stvar
događa i kod saborskih zastupnika. Mnogi svoju
podršku aktualnoj vlasti uvjetuju prihvaćanjem
određenim amandmanima. Fensi riječ, znam,
evo kako to u praksi izgleda:
Andro, ako se ove godine ne uvede trajektna
linija do Prduše Vele, možeš zaboraviti na moj
glas.
I što će naš nesretni Andro, nego zamoliti svog
ministra Zdravkeca da u proračunu nađe mjesta
za još jedan trajektić. A u Saboru vladajuća
većina mora slušati šefa i prihvatiti amandman
(francuski: korekcija 👌).
Rebalans proračuna
Stvari ne idu uvijek po planu… Zamislimo da
javne financije pretrpe snažan šok, primjerice
da se i sam proračun zarazi koronavirusom 😷.
Simptomi su vrlo jasni i teški. Osjetan pad
državnih prihoda od poreza, a uz to i povećanje
državnih rashoda zbog održavanja radnih
mjesta. I kaj sad 🙀!? Moramo naći način kako
da proračun stavimo na respirator, sve dok se
ne nađe misteriozno cjepivo 💉.
U našem ekonomskom slučaju, respirator će za
Državni proračun biti izglasavanje Izmjena i
dopuna Državnog proračuna, u narodu poznatiji
i kao rebalans proračuna. A cjepivo? Cjepivo
predstavljaju optimistična očekivanja da će se
iduće godine gospodarstvo stvari vratiti u
normalu, što će za posljedicu imati
normaliziranje javnih financija.
 21

POGLAVLJE 5 Izvod multiplikatora zatvorenog

gospodarstva (uz endogene investicije)
IS-LM MODEL I = b0 +b1 *Y
Y= c0 +c1 (Y-T)+ b0 +b1 *Y +G
Prolazeći kroz komponente BDP-a, pobliže smo
definirali osobnu i državnu potrošnju, a još ništa Y=c0 +c1 *Y-c1 *T+b0 +b1 *Y+G
nismo rekli o investicijama. Neto izvoz, oni koji Y-c1 *Y-b1 *Y=c0 -c1 *T+b0 +G
su do sada pažljivo čitali, znaju, čeka nas pred
sam kraj skripte. Pa bacimo se na onda Y(1-c1 -b1 )= c0 -c1 *T+b0 +G /: (1-b1 -b1 )
investicije. Y=
𝟏
*(𝐜𝟎 -𝐜𝟏 *T+𝐛𝟎 +G)
(𝟏−𝐜𝟏 −𝐛𝟏 )

Y=multiplikator*autonomni izdaci
5.1.INVESTICIJE
𝐛𝟏 𝐬𝐢𝐠𝐮𝐫𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐢𝐧𝐯𝐞𝐬𝐭𝐢𝐭𝐨𝐫𝐚

Napokon se odričemo pretpostavke da su

investicije egzogena varijabla. O čemu bi
investitor koji odluči ulagati primjera radi u nova
postrojenja trebao voditi računa?
Prodaja. Naravno, investitoru je motiv da na
kraju cijele priče zaradi. Ta je zarada u
budućnosti naravno dosta neizvjesna, pa mora
tražiti trenutačne znakove da je gospodarska
situacija dobra. Oslonit će se na varijablu
prodaje tj. Y. Budući da pretpostavljamo
ravnotežni output, onda znamo da sve što
proizvedemo ujedno i prodamo, tako da evo
odsad Y može označavati tri stvari: proizvodnju,
dohodak i prodaju. Što je prodaja veća, to će
investitor biti skloniji investiranju.
5.2.IS KRIVULJA
Unutar našeg IS-LM modela, dvije glavne
varijable (one koje ćemo prikazivati na osima
grafa) bit će output i kamate.
Izvod i objašnjenje negativnog nagiba IS krivulje
Da bismo izveli IS krivulju, pitamo se kako
povećanje kamatnih stopa utječe na output.
Povećanje kamatnih stopa utječe na smanjenje
investicija. Zbog manjih investicija manja je i
potražnja. Smanjenje potražnje u konačnici
smanjuje output.
↑i - ↓I - ↓D - ↓𝐘

Kamatna stopa. S druge strane, investitor

možda trenutno nema dovoljno raspoloživih
novčanih sredstava.. Onda se mora zadužiti, a
prilikom odlučivanja o zaduživanju uzet će u
obzir kamatne stope. Naravno, što su kamatne
stope veće to će investitor biti manje sklon
investiranju.

I (Y, i)
+.-

Odsad pa zauvijek probaj zapamtiti da čim se

kamatne stope mijenjaju, to će utjecati na
output preko promjene investicija. To će nam
vrlo brzo postati vrlo korisna informacija.

Pomaci IS krivulje
Pomak udesno. Fiskalna ekspanzivna politika
(povećanje G, smanjenje T ili povećanje 𝑐0 )
Pomak ulijevo. Fiskalna restriktivna politika
(smanjenje G, povećanje T ili smanjenje 𝑐0 ).
Na grafu iznad pomakom ZZ prema dolje
prikazano je smanjenje investicija uslijed viših
kamatnih stopa. Nova i niža razina outputa
ostvaruje se pri višoj razini kamatnih stopa.
5.3.LM KRIVULJA
Izvod i objašnjenje pozitivnog nagiba LM krivulje
LM krivulja odgovara na pitanje kako povećanje
outputa utječe na kamatnu stopu.
Povećanje outputa znači i povećanje
raspoloživog dohotka. Zbog većeg raspoloživog
dohotka dolazi do rasta potražnje za novcem.
Uz nepromijenjenu ponudu novca, rast
potražnje za novcem vodi do rasta kamatnih
stopa.
↑Y - ↑𝐘𝐝 - ↑𝐌 𝐝 - ↑i
Pomaci LM krivulje
Pomak prema dolje. Monetarna ekspanzivna
politika (rast ponude novca odnosno pad
kamatnih stopa).
Pomak prema gore. Monetarna restriktivna
politika (pad ponude novca odnosno rast
kamatnih stopa)
LM krivulja uvijek se kreće u smjeru
kamatnih stopa!
22
Na grafu iznad povećanjem potražnje za
novcem prema gore dolazi do rasta kamatnih
stopa, dok se na desnom grafu nova i viša
kamatna stopa ostvaruje uz viši output.
Financijske inovacije (upotreba kreditnih i
debitnih kartica, kriptovalute, m-banking)
smanjuju potražnju za novcem.
5.4. IS-LM ZAJEDNO
IS krivulja. Prikazuje odnos kamatne stope i
outputa pri ravnoteži na tržištu dobara i usluga.
IS relacija.
Y = C(Y-T) + I(Y,i) + G
LM krivulja. Prikazuje odnos kamatne stope i
outputa pri ravnoteži na financijskim tržištima.
LM relacija.
𝐌
𝐏
=YL(i)
Iz nominalne prema realnoj ponudi novca
Već se da skužiti da u makroekonomiji ne volimo
baš nominalne varijable. Stoga ćemo često
nominalnu ponudu novca (M s ili M) mijenjati s
realnom ponudom novca.
Realna ponuda novca. Realnu ponudu novca ne
zanima koliko novca postoji u nekom
gospodarstvu, već koliko s njime roba i usluga
može kupiti. Naravno, da bismo to znali

moramo znati i razinu cijena u gospodarstvu.
Tada naš izraz
M s = $YL(i)
dijeljenjem s razinom cijena postaje:
M fiskalnu ekspanziju. To može učiniti ili
=YL(i)
P povećanjem državne potrošnje, ili smanjenjem
5.4.UČINCI MONETARNE POLITIKE
Npr. monetarne ekspanzije.
Recimo da središnja banka odluči provesti
monetarnu ekspanziju, odnosno povećati
ponudu novca. Svejedno nam je hoće li to učiniti
smanjenjem stope obvezne rezerve ili
kupovinom obveznica odnosno deviza.
Porast ponude novca smanjit će kamatne stope-
Niže kamatne stope dovest će do povećanja
investicija. Povećanje investicija povećat će
potražnju. Kao odgovor na povećanje potražnje
povećat će se i proizvodnja. Povećanjem
proizvodnje kroz učinak multiplikatora raste i
raspoloživi dohodak. Uslijed rasta raspoloživog
dohotka rastu i osobna potrošnja i štednja, što
ponovno povećava potražnju i output…
𝐌 djelovalo na investicije, pa je neto učinak
↑ 𝐏 - ↓i - ↑I - ↑D - ↑Y - ↑𝐘𝐝 - ↑C - ↑D - ↑Y…
Grafički to prikazujemo kao pomak LM krivulje
prema dolje, što uz nepromijenjenu IS krivulju
povećava output i smanjuje kamatne stope.
23
5.5.UČINCI FISKALNE POLITIKE
Npr. fiskalne ekspanzije.
Recimo da ministarstvo financija odluči provesti
poreza. Gospodarski efekti u konačnici bit će
dosta slični, no svejedno ćemo proći obje
mogućnosti. Prvo ćemo razmotriti situaciju kod
povećanja državne potrošnje.
Povećanje državne potrošnje
Porast državne potrošnje povećat će potražnje.
Povećanje potražnje dovest će do povećanja
proizvodnje. Uz proizvodnju kroz učinak
multiplikatora raste i raspoloživi dohodak. Zbog
rasta raspoloživog dohotka raste i osobna
potrošnja (i štednja), što ponovno povećava
potražnju. S druge strane, zbog rasta
raspoloživog dohotka raste i potražnja za
novcem te kamatna stopa. Rast kamata
ublažava rast outputa (povratni efekt na Y).
Neodređenost investicija u kratkom roku. Učinak
na investicije je neodređen. Naime, povećanje
outputa pozitivno je djelovalo na investicije, dok
je povećanje kamatnih stopa negativno
nepoznat.
↑G - ↑D - ↑Y - ↑𝐘𝐝 - ↑C - ↑D - ↑Y…
- ↑Md - ↑i
Grafički to prikazujemo kao pomak IS krivulje
prema desno, što uz nepromijenjenu LM
krivulju povećava i output i kamatne stope.

Smanjenje poreza
S druge strane, da smo htjeli fiskalnu ekspanziju
prikazati kroz smanjenje poreza, priča bi bila
nešto drukčija. Naime, smanjenjem poreza
povećao bi se raspoloživi dohodak. Povećanje
raspoloživog dohotka povećalo bi potrošnju, a
samim time i potražnju i output. S druge strane
opet bismo imali rast potražnje za novcem i
kamatnih stopa. Učinak na investicije bio bi
neodređen, jer rast outputa djeluje pozitivno
dok rast kamatnih stopa djeluje negativno na
investicije.
↓T - ↑𝐘𝐝 - ↑C - ↑D - ↑Y
-↑Md - ↑i
Međutim, utjecaj fiskalne ekspanzije kroz
smanjenje poreza manji je od utjecaja kroz
povećanje državne potrošnje, budući da : 1)dio
povećanja raspoloživog dohotka pojedinci
štede, 2)kod poreza nedostaje izravno inicijalno
povećanje outputa (koje je i veće).
Grafički prikaz bio bi jednak kao na gornjem
grafu.
Zapamti, kod fiskalne politike u kratkom roku
uvijek govorimo o neodređenosti investicija, te
se nakon raspoloživog dohotka gospodarski
učinci granaju na dva kanala.
5.6.POLICY MIX
U većini zemalja rijetko ćemo imati promjenu
isključivo monetarne ili isključivo fiskalne
politike. Moderno gospodarstvo počiva na
međudjelovanja tih dviju politika, te možemo
promatrati jesu li i koliko one usklađene.
Razmotrimo situaciju u kojoj vlada provede
ekspanzivnu politiku, SB ima izbor:
 Ostaviti monetarnu politiku
nepromijenjenom
 Provesti odgovarajuću monetarnu
ekspanziju
 Provesti monetarnu restrikciju
24
Prvi slučaj razmatrali smo već na prethodnoj
stranici, kada smo promatrali što se događa
kada imamo samostalnu fiskalnu ekspanziju.
Pogledajmo što se događa u drugom slučaju,
ako na fiskalnu ekspanziju središnja banka
odgovori monetarnom ekspanzijom.
Fiskalna ekspanzija + monetarna ekspanzija
Imamo li fiskalnu ekspanziju, ona će pomaknuti
IS udesno te ćemo kao što smo naučili imati:
 Viši output
 Veću kamatnu stopu
 Veću osobnu potrošnju
 Veću državnu potrošnju
 Neodređen učinak na investicije
Ako SB odgovori monetarnom ekspanzijom, LM
krivulja pomaknut će se prema dolje i vratit će
kamatne stope na početnu razinu, a output
dodatno povećati, odnosno u konačnici ćemo
imati:
 Veći output
 Istu kamatnu stopu
 Veću osobnu potrošnju
 Veću državnu potrošnju
 Veće investicije (iščezava negativan
utjecaj rasta kamatne stope i ostaje
samo pozitivan utjecaj rasta outputa).
Nadam se da ti ne bi bio problem zaključiti što
se događa u gospodarstvu ako bismo imali
kombinaciju fiskalne i monetarne restrikcije?

Konačno, ostalo je vidjeti što se događa u
trećem slučaju, ako na fiskalnu ekspanziju
središnja banka odgovori monetarnom
restrikcijom.
Fiskalna ekspanzija + monetarna restrikcija
Imamo li fiskalnu ekspanziju, ona će pomaknuti
IS udesno te ćemo kao što smo naučili imati:
 Viši output
 Veću kamatnu stopu
 Veću osobnu potrošnju
 Veću državnu potrošnju
 Neodređen učinak na investicije
Ako SB odgovori monetarnom restrikcijom, LM
krivulja pomaknut će se prema gore, ona će
dodatno povećati kamatne stope, a output će
se vratiti na početnu razinu, odnosno u
konačnici ćemo imati:
 Isti output
 Veću kamatnu stopu
 Istu osobnu potrošnju
 Veću državnu potrošnju
 Manje investicije (iščezava pozitivan
utjecaj rasta outputa i ostaje samo
negativan utjecaj rasta kamata).
Također tebi ostavljam kombinaciju fiskalne
restrikcije i monetarne ekspanzije.
25
Možemo zaključiti da ako su politike jednakog
karaktera (obje ekspanzivne ili obje restriktivne)
mijenja se output, a kamatna stopa ostaje
nepromijenjena. Naprotiv, ako su politike
suprotnog karaktera (jedna ekspanzivna a druga
restriktivna) mijenja se kamatna stopa, a output
ostaje nepromijenjen.
Nemoj ovo učiti napamet pliz, u osnovi postoje
četiri različita slučaja koja se mogu pojaviti od
kojih smo dva sada prošli. Najčešće se u zadatku
prvo traži promjena fiskalne politike pa onda
promjena monetarne, ali nemoj se iznenaditi da
dođe obrnuto. Zato, umjesto da osam stvari učiš
napamet, naučiš dobro Poglavlja 5.5. i 5.6. i na
konju si štogod te budu pitali.
5.7.PRILAGOĐAVANJE IS I LM KRIVULJE
Što se tiče prilagođavanja IS i LM krivulja,
trebamo imati na umu da brzina kojom mi
povučemo potez rukom na papiru nije ona
brzina kojom se te promjene doista i događaju
u gospodarstvu. Što misliš, koja se krivulja brže
prilagođava, IS ili LM?
Prilagođavanje IS krivulje
IS krivulja se prilagođava sporije od LM krivulje
budući da:
1. Potrošači trebaju određeno vrijeme
kako bi prilagodili svoju potrošnju
promjenama raspoloživog dohotka.
Lako je kad se povećava raspoloživi
dohodak više trošiti, al kad treba
stegnuti remen tu baš nismo jaki.
2. Poduzeća trebaju određeno vrijeme
kako bi prilagodili svoje investicije
promjenama u prodaji i kamatnim
stopama. To znači da poduzećima
treba vrijeme da shvate da se nešto
dogodilo s ponašanjem potrošača.
3. Proizvodnja se ne može promijeniti u
istom trenutku kada se promijeni i
prodaja. Tj. postoji daljnji vremenski
raskorak do realizacije investicija iz
prethodnog koraka.
 26

Prilagođavanje LM krivulje Posljedično tome smatraju i da su cijene

obveznica danas previsoke pa da u budućnosti
S druge strane, uzimamo da se gospodarstvo
moraju pasti te zato odgađaju svoje
uvijek nalazi na LM krivulji; odnosno da LM
investiranje. Misle da bi kupnja obveznica
krivulja ima istovremenu prilagodbu.
danas dovela do gubitka njihova bogatstva, pa
Logično je da se financijsko tržište prilagođava će zato umjesto kupovine obveznica gomilati
brže od tržišta dobara i usluga. Tu se trguje gotovinski novac.
većinom neopipljivom robom i u krajnjem
Ako ne kužiš kakve veze imaju cijena obveznica i
slučaju ne postoji čekanje zbog primjerice
kamatna stopa, trkom nazad na Poglavlje 4.3.
transporta.
Zbog toga Keynes zaključuje da je u uvjetima
Treba imati na umu jedino da mada se LM
zamke likvidnosti monetarna ekspanzija
krivulja prilagođava istovremeno, monetarna
nemoćna, te se izlazak iz recesije može dostići
politika s manjom odgodom utječe na kamatnu
samo ekspanzivnom fiskalnom politikom.
stopu, dok na output utječe s većom
vremenskom odgodom (budući da se tada
učinci financijskog sektora moraju preliti na
tržište dobara i usluga).

5.8.ZAMKA LIKVIDNOSTI

Zamka likvidnosti posebna je situacija u kojoj su

nominalne kamatne stope vrlo blizu nule te
ekspanzivna monetarna politika središnje banke
ne može postići željeni efekt.
Povećanje državne potrošnje ili smanjenje
Keynes pretpostavlja, kao što smo ranije rekli,
poreza dovelo bi do proračunskog deficita, a
da je držanje obveznica alternativa držanju
kumuliranjem proračunskih deficita narastao bi
novca. S porastom kamatne stope pada
i javni dug uslijed povećanog zaduživanja. Javni
potražnja za novcem, jer ulaganje u obveznice
dug predstavlja ništa drugo već kumulativni niz
postaje sve atraktivnije. U normalnim
proračunskih deficita.
okolnostima povećanje ponude novca stimulira
ljude na investiranje u obveznice, što dovodi do U uvjetima niskih kamatnih stopa, zaduživanje
rasta cijena obveznica i posljedičnog pada države je zapravo dosta jeftino, što dodatno
kamatnih stopa. opravdava fiskalnu ekspanziju. Zemlja bi nakon
što izađe iz zamke likvidnosti naravno morala
Keynes također pretpostavlja da pojedinci imaju
smanjiti javnu potrošnju ili povećati poreze kako
očekivanja o dugoročno uravnoteženoj
bi smanjila pritisak duga i kamata na javne
kamatnoj stopi, odnosno kritičnoj stopi (zero
financije.
lower bound) ispod koje drže samo gotovinski
novac, a iznad koje drže samo obveznice. Znam da ti se zamka likvidnosti na prvu ruku
činila zahtjevnom i kompliciranom, no ovo ti
Ako se gospodarstvo u uvjetima zamke
može biti savršeni test kako stojiš s dosadašnjim
likvidnosti, tada se nalazi ispod kritične stope te
dijelom gradiva. Sve dok ne možeš ovo poglavlje
svi drže samo gotovinu. To se događa jer
pročitati u potpunosti s razumijevanjem, nemoj
pojedinci smatraju da su kamatne stope
ići dalje već meditiraj nad ovim tekstom.
trenutno preniske pa da u budućnosti moraju
narasti.

POGLAVLJE 6
WS-PS MODEL
Dolazimo do poglavlja koje svojim sadržajem
predstavlja prijelaz iz kratkoga u srednji rok. U
WS-PS modelu pobliže ćemo razmatrati tržište
rada, a glavne varijable koje ćemo promatrati u
modelu bit će realna nadnica i prirodna stopa
nezaposlenosti.
6.1.GOSPODARSTVO U FAZAMA
EKSPANZIJE I RECESIJE
Ekspanzija
Naučili smo da je gospodarstvo u fazi ekspanzije
u potrazi za novim zaposlenima. Zbog toga
dolazi do smanjenja nezaposlenosti, radnici su
nam u boljoj pregovaračko poziciji te su se
spremni izboriti za bolje plaće. Plaće za
poduzeće predstavljaju trošak, te na povećanje
troškova reagiraju povećanjem cijena. Ako sva
poduzeća jednako reagiraju dolazi do inflacije.
Recesija
S druge strane uvjeti na tržišta rada u fazama
recesije skroz su suprotni:
 Radnici su u opasnosti od gubitka posla,
te imaju pesimistična očekivanja o
budućim dohocima.
 Zbog povećanog broja nezaposlenih
osoba, smanjuje se mogućnost da
nezaposlena osoba nađe posao.
 Povećava se ukupno trajanje
nezaposlenosti, što posebno pogađa
dvije kritične demografske skupine-
mlađu i stariju populaciju.
U pravilu radnici svoj izbor između rada i
dokolice (slobodnog vremena) donose na
temelju rezervacijske nadnica.
Rezervacijska nadnica. To je minimalna nadnica
pri kojoj je radnik spreman raditi. Npr. ne želiš
raditi sezonu na moru preko SC-a bez 35 kn/h.
27
Kako se mjeri stopa
nezaposlenosti?
Sjećaš li se one priče kako
ekonomija i politika uvijek idu
ruku pod ruku? E pa mjerenje
nezaposlenosti je još jedan od
tipičnih dokaza te tvrdnje.
U osnovi razlikujemo dva tipa
mjerenja stope nezaposlenosti
administrativna nezaposlenost i
anketna nezaposlenost.
Podatke o administrativnoj
nezaposlenosti u Hrvatskoj
prikuplja Hrvatski zavod za
zapošljavanje. Kriterije koji
moraju biti zadovoljeni da bi se
osoba smatrala nezaposlenom
već smo spomenuli:
 biti prijavljen na zavodu
 aktivno tražiti posao
 spremnost prihvaćanja
Kriterij su dosta strogo
postavljeni, a sve s ciljem da se
broj nezaposlenih prikaže što je
moguće nižim kako bi se to
prikazalo uspjehom aktualne
vlade. I naravno, tako je u više-
manje svim zemljama, samo ne
bi trebalo biti i u Hrvatskoj koja
svakako imamo nisku stopu
participacije. Ovakvim
kriterijima ona se samo snižava.
Anketnu provodi ILO tako da pita
osobe jesu li u proteklih 2 tjedna
primali naknadu za svoj rad. Tu
je stopa nezaposlenosti niža, jer
se kao radnici ovdje pojavljuju i
osobe koje rade na crno, kao
studenti ili umirovljenici itd. Ova
je češća na zapadu.

6.2.WS RELACIJA
WS (wage setting relacija) odnosno relacija
određivanja nadnica.
Izvod WS relacije
W=Pe F(u, z) /:P
Faktori koji utječu na nominalnu nadnicu. Prema
ovoj relaciji, nominalna nadnica ovisi o
očekivanoj razini cijena, stopi nezaposlenosti i
varijabli z.
𝐖
= 𝐅(u,z)
𝐏
-, +
Faktori koji utječu na realnu nadnicu.
Prema ovoj relaciji, realna nadnica ovisi o stopi
nezaposlenosti i varijabli z.
Stopa nezaposlenosti. Ponavljam se kao papiga,
ali nas u makroekonomiji ne zanimaju
pretjerano nominalne varijable. Zanimljivo je
ipak primijetiti da radnici u svoje pregovore o
nominalnim nadnicama ugrađuju svoja
očekivanja o cijenama. To nam objašnjava onu
situaciju kad radnici uslijed veće pregovaračke
moći traže veće nadnice, jer i oni zapravo na
neki način očekuju (fensi riječ: anticipiraju)
povećanje razine cijena. Tako da, vezu između
nezaposlenosti i nominalnih nadnica sada smo
u potpunosti obuhvatili.
S druge strane, nismo pretjerano komentirali
drugu odrednicu realne nadnice, varijablu z.
Varijabla z može se raščlaniti na tri dijela:
 Minimalna nadnica. Povećanje
minimalne nadnice pravi pritisak na rast
ostalih nadnica u ekonomiji.
 Naknade nezaposlenima. Povećanje
naknadi nezaposlenima pravi pritisak
poslodavcima da daju veće plaće.
 Strukturne promjene. Pozitivne
strukturne promjene (više se radnih
mjesta otvara nego zatvara) da će doći
do rasta nadnica (RH 2013-2019).
28
6.3.PS RELACIJA
PS (price setting relacija) odnosno relacija
određivanja cijena.
Izvod PS relacije
Y=AN, A=1
Y=N
MC=W
P=MC=W (savrš. konkurencija)
P=(1+μ)w (nesavrš. konkurencija)
P
W
=(1+μ)
𝐖 𝟏
=
𝐏 (𝟏 + 𝝁)
Prema gornjoj jednadžbi vidimo da je glavni
faktor koji utječe na realnu nadnicu marža.
1
Inače izraz također predstavlja i Un .
(1+μ)
Dok nam WS relacija govori koji faktori utječu na
iznos nominalne nadnice, PS relacija nam govori
koji faktori utječu na to kako ćemo tu realnu
nadnicu potrošiti. Marža je ono što određuje
kako će se kretati cijene. Upravo to povećanje ili
smanjenja cijena zbog marži diktirat će koliko
ćemo mi za našu nominalnu nadnicu moći kupiti
dobara i usluga, odnosno kolika će nam biti
realna nadnica.
Marža. Marža se pojavljuje uslijed nesavršenosti
tržišta. Ovdje ćemo malo skočiti na
mikroekonomiju te se prisjetiti da od
nesavršenih tržišta poznajemo: monopolističku
konkurenciju, oligopol i monopol (prema
rastućem stupnju tržišne moći odnosno marže).
Kako država regulira maržu?
Želi li država smanjiti maržu ona se može
odlučiti za:
1. Poticanje konkurencije (kroz bolju
tržišnu regulaciju)
2. Antitrustovsko tj. antimonopolsko
zakonodavstvo.

6.4.WS-PS ZAJEDNO
Prema grafičkom prikazu WS-PS modela, PS
relacija je vodoravna linija dok je WS krivulja
padajuća krivulja.
Na sjecištu WS i PS relacije nalazi se ravnotežna
točka iz koje iščitavamo prirodnu stopu
nezaposlenosti te realnu nadnicu.
Pomak WS krivulje.
Prikažimo sada što se događa u WS-PS modelu
ako dođe do povećanja minimalne nadnice.
Povećanje minimalne nadnice spada u varijablu
z, odnosno WS relaciju. Povećanje varijable z
pomaknut će WS relaciju udesno.
Dolazi do rasta prirodne stope nezaposlenosti,
a realna nadnica ostala je nepromijenjena.
29
Pomak PS krivulje.
Prikažimo što se događa u WS-PS modelu ako
država odluči provesti jače antitrustovsko
zakonodavstvo.
Jače antitrustovsko zakonodavstvo smanjit će
marže, što će utjecati na PS relaciju. Smanjenje
marži povećava realnu nadnicu, odnosno
pomiče PS relaciju prema gore.
Dolazi do smanjenja prirodne stope
nezaposlenosti i rasta realne nadnice.
Kako se pregovara o nadnicama?
U praksi razlikujemo tri načina pregovora o
nadnicama:
 Pojedinačno pregovaranje (radnik i
poslodavac)
 Kolektivno pregovaranje (sindikat i
poslodavac)
 Uzmi ili ostavi (ponuda poslodavca).
Dobro usvojeno znanje IS-LM i WS-PS modela
preduvjet je za razumijevanja sljedećeg
poglavlja u kojem ćemo se baviti AS-AD
modelom. Primjećuješ kako se naša
makroekonomska priča gradi poglavlje za
poglavljem?

Je li bolje biti Afroamerikanac u
SAD-u ili žena u Hrvatskoj?
📚 Što su nas naučili na faksu?
Na Osnovama ekonomije uče nas da se razlike u
nadnicama objašnjavaju kroz: razlike u
poslovima, razlike među ljudima, razlike u
ljudima te segmentirana tržišta i nekonkurentne
skupine (💡nadnica je isto što i plaća, samo
tjedna).
E sad, sve je to divno i krasno u teoriji. A što s
onim neobjašnjivim razlikama u nadnici?
👨💼 Kako to izgleda u praksi?
Nejednakost među rasama u SAD-u
Afroamerikanci su kroz povijest dosta teško
prolazili. U vrijeme robovlasništva, većina ih je
"radila" u poljoprivredi i stočarstvu, dok su žene
uglavnom “radile” u domaćinstvu i pomagale u
čuvanju djece. Jasno, kad kažemo radili, ne
mislimo na ovaj današnji #osamdočetiri sistem.
Sa završetkom građanskog rata i pojavom
industrijske revolucije 🏭, stvari su se malo
pokrenule s mrtve točke. Ukinuto je
robovlasništvo, ali Afroamerikanci su i dalje
radili slabije plaćene poslove ☹️.
U vrijeme koronakrize 😷 Afroamerikanci su
izvukli najdeblji kraj. Dvostruko je veća smrtnost
od koronavirusa među njima u odnosu na druge
rase, a gotovo u svakom drugom kućanstvu bar
je jedna osoba ostala bez posla.
 Medijalna afroamerička obitelj ima
bogatstvo od 3500$, dok bjelačka ima
147000$,
 37% afromaeričkih obitelji ima
negativno neto bogatstvo (💡više su
zaduženi nego što imaju imovine).
Neki tvrde da ti u SAD-u tipično bjelačko ime
vrijedi k’o dodatnih 8 godina iskustva. Rijetki se
probiju do najviših pozicija. Naime, među top
500 najplaćenijih CEO-va 💼 nalaze se 4
Afroamerikanaca…
30
Nejednakost među spolovima u Hrvatskoj
Prema DZS-u (2016.g), u Hrvatskoj je oko 20000
studentica više nego studenata, a žene
dominiraju u svim znanstvenim područjima
osim Tehničkih znanosti (#STEM). Više žena
diplomira, više žena završi i doktorat 👩🎓.
Ipak, pogledamo li podatke na tržištu rada,
stvari se naglo okreću u korist muškaraca:
 Stopa participacije - Ž: 39.2%, M:50.5%
 Stopa zaposlenosti - Ž: 45.4%, M: 57.8%
💡Stopa zaposlenosti = (Broj
zaposlenih/ Radno sposobno
stanovništvo
 Stopa nezaposlenosti - Ž: 13,8%, M:
12,6%
Žene ne prolaze pretjerano dobro ni što se tiče
primanja:
 Prosječna bruto plaća ženama 2016.
bila je niža za oko 1200 kuna - muškarci
godišnje dobiju cca 1,5 plaću više.
 Vertikalna segregacija-žene rade na
hijerarhijski nižim pozicijama
 Prosječna ženska mirovina bila je niža
za oko 600 kuna.
 Žene imaju manje mirovine jer
primanja za vrijeme porodiljnog
dopusta ulaze u izračun mirovine, a
kako su ona značajno manja, manji su i
doprinosi za to razdoblje.
Perspektiva?
U Americi je snažan pokret za povišenje
minimalne satnice na 15$ (to bi bilo super za
Afroamerikance koji rade smanje plaćene
poslove). Priča se i o Green New Dealu, ali i o
mogućim reparacijama (naknadama
potomcima porobljenih ili ugnjetavanih crnaca).
Što se tiče žena u Hrvatskoj, svima postaje jasno
da se moramo opredijeliti za pronatalitetnu
politiku, a najbolja pronatalitetna politika je
omogućiti ženama da mogu roditi i brinuti se za
svoju obitelj 👪, bez da će im nad glavom visjeti
otkaz i pritisak od nadređenih, uz osiguranu
mogućnost jednakog pristupa usavršavanju.
 31

POGLAVLJE 7 Alternativni WS-PS model i dalje pretpostavlja

AS-AD MODEL
AS-AD model predstavlja srž srednjeg roka. Ono
što je u kratkom roku bio IS-LM model, to je u
srednjem roku AS-AD model. Dapače, promjene
u gospodarstvo u srednjem roku prikazujemo
kombinacijom oba modela, pa krenimo redom.
vodoravnu PS krivulju, dok je WS krivulja sada
rastuća. Stoga se na osi apscisa više ne nalazi
prirodna stopa nezaposlenosti, nego prirodni
broj zaposlenih. Rast broja zaposlenih prikazan
je pomakom WS udesno te na donjem grafu
imamo posljedični rast cijena. Pretpostavka
koju smo koristili pri izvodu PS relacije (da je
Y=N) ovdje nam koristi kako bismo mogli
preslikati točke A i B.

Pogledajmo kako matematički možemo zapisati

AS relaciju.
7.1.AGREGATNA PONUDA
Izvod AS relacije

AS krivulja (aggregate supply) izvodi se iz WS: W= Pe F (u,z)

ravnoteže na tržištu rada. Agregatna ponuda
PS: P=(1+μ)W
opisuje utjecaj outputa na cijene.
P=(1+μ) Pe F (u,z)
Već nam je iz drugog poglavlja poznata veza
između outputa i cijena, no nameće se pitanje P = Pe (1+ 𝛍) F (u,z)
kako ju grafički prikazati.
Y=N
↑Y - ↑N - ↓u - ↑w - ↑TC - ↑P
L=N+U

Izvod AS krivulje U=L-N

U
u= L

U=L-N /:L
N
u=1- L
Y
u=1-
L

𝐘
P = Pe (1+ 𝛍) F (1-𝐋,z)

Objašnjenje nagiba AS krivulje

Uzmemo li da su marža i varijabla z fiksne, slijedi

da cijene rastu zbog rasta outputa ili rasta
očekivane razine cijena.

Rast outputa. Ako raste output, nužan je veći

broj zaposlenih koji smanjuje nezaposlenost i
stavlja radnike u bolju pregovaračku poziciju te
se oni mogu izboriti za višu nadnicu.

Rast očekivane razine cijena. Ako subjekti koji

određuju nadnice očekuju rast razine cijena,
tada će tražiti višu nominalnu nadnicu, a uslijed
rasta troškova doći će i do stvarnog rasta cijena.

Drugim riječima, iz relacije:
↑Y - ↑N - ↓u - ↑w - ↑TC - ↑P
Ključan je dio:
↓u - ↑w
Kada pada u raste w s jedne strane jer su radnici
u boljoj pregovaračkoj poziciji s obzirom na
uvjete na tržištu rada, a s druge strane jer
očekuju rast razine cijena pa se bore za više
nominalne nadnice.
Samoispunjavajuća očekivanja
Kažemo da subjekti imaju samoispunjavajuća
očekivanja, jer oni očekujući višu razinu cijena
uzrokuju stvarni rast razine cijena. Upravo ovo
objašnjenje nagiba AS krivulje koristit ćemo kao
objašnjenje mehanizma prilagodbe.
Mehanizam prilagodbe možemo shvatiti kao
prijelaz/tranziciju iz kratkog u srednji rok.
Idemo za kraj još povezati tu očekivanu razinu
cijena s prirodnom razinom outputa.
Tamo gdje su nam cijene jednake očekivanim
nalazimo se na prirodnoj razini outputa. Drugim
riječima, sve dok nismo u ravnoteži (ako je
output ispod ili iznad prirodnog) morat će doći
do korekcije cijena.
U našim AS-AD zadacima uvijek ćemo krenuti od
pretpostavke da se u početku nalazimo u
ravnoteži (cijene su očekivane). Potom se
cijene smanjuju ili povećavaju te u srednjem
roku dolazimo do nove razine cijena koja je
jednaka novim očekivanim cijenama.
32
7.2.AGREGATNA POTRAŽNJA
AD krivulja (aggregate demand) izvodi se iz
ravnoteže robnog i financijskog tržišta.
Agregatna potražnja opisuje utjecaj cijena na
output.
S obzirom na to da smo se robnim i financijskim
tržištima ranije bavili, rekli smo da se država na
njih upliće kroz fiskalnu i monetarnu politiku. Iz
toga slijedi da će se svaka promjena fiskalne ili
monetarne politike odraziti na AD krivulju. Zbog
toga će nam i IS-LM model biti izravno povezan
s AS-AD modelom.
Objašnjenje nagiba AD krivulje
𝐌
↑P - ↓ 𝐏 - ↑i - ↓I - ↓D - ↓Y
Rast cijena vodi do pada realne ponude novca.
Uslijed pada realne ponude dolazi do rasta
kamatnih stopa, zbog toga nam padaju
investicije. Pad investicija vodi do pada
potražnje i outputa.
Izvod AD krivulje
Pad realne ponude novca uslijed viših kamatnih
stopa prikazujemo pomakom LM krivulje prema
gore na lijevom grafu. Na desnom grafu viša
razina kamata ostvaruje se uz nižu razinu
outputa, pa imamo negativan nagib AD krivulje.
AD relacija
𝐌
Y ( , G, T)
𝐏
+, +, -
Prema AD relaciji monetarna i fiskalna politika
utječu na rast odnosno pad outputa.

Pomaci AS krivulje
Pomak prema gore. Rast (očekivane pa i
strane) cijena.
Pomak prema dolje. Smanjenje (očekivane
pa i stvarne) cijena.
Pomak po krivulji. Promjena outputa.
7.3.AS-AD ZAJEDNO
Sada ćemo pogledati kako fiskalna i monetarna
politika djeluju na output, kamate i cijene u
kratkom i srednjem roku. Skupa ćemo proći kroz
primjere restriktivnih politika, a onda si za
vježbu ostavi ekspanzivne politike. Proći ćemo
kroz tri karakteristična razdoblja, a to su: kratki
rok, prilagodba i srednji rok.
Ipak želimo da skripta na kraju bude što kraća, a
ne da uzmeš u ruku skriptu koja ima jednako
stranica ko i sama knjiga.
Fiskalna restrikcija
1)Kratki rok
U kratkom roku smanjenje državne potrošnje
vodi do pada potražnje. Zbog pada potražnje
pada i proizvodnja, a preko učinka
multiplikatora i raspoloživi dohodak. S jedne
strane smanjenje raspoloživog dohotka
smanjuje potrošnju i štednju, a s druge strane
smanjenje raspoloživog dohotka smanjuje i
potražnju za novcem. Uslijed pada potražnje za
novcem padaju i kamatne stope. Učinak na
investicije je neodređen u kratkom roku, jer pad
outputa djeluje negativno, a pad kamata
pozitivno.
IS krivulja pomiče se ulijevo, kao i AD krivulja.
↓G - ↓D - ↓Y - ↓𝐘𝐝 - ↓C/S
- ↓Md -> ↓i
33
Pomaci AD krivulje
Pomak udesno. Ekspanzivna fiskalna ili
monetarna politika
Pomak ulijevo. Restriktivna fiskalna ili
monetarna politika
Pomak po krivulji. Promjena cijena.
2)Prilagodba
Output se nalazi ispod prirodne razine, a cijene
su ispod očekivane razine cijena.
Pad outputa vodi do pada broja zaposlenih.
Raste nezaposlenost te su radnici u goroj
pregovaračkoj poziciji. Uz to, očekuju daljnji pad
razine cijena. Ugrađuju svoja očekivanja u
pregovore o nadnicama te dolazi do pada
nadnica. Pad nadnica vodi do pada ukupnih
troškova za poduzeće, te dolazi do pada stvarne
razine cijena.
Uslijed pada razine cijena, dolazi do rasta realne
ponude novca. Uslijed rasta realne ponude
novca dolazi do pada kamatnih stopa, što
pozitivno djeluje na rast investicija. Zbog rasta
investicija rastu i potražnja te output.
LM krivulja pomiče se prema gore, kao i AS
krivulja (u smjeru kamata odnosno cijena).
Y<Yn i P<𝐏𝐞
↓Y - ↓N - ↑u - ↓w - ↓TC - ↓P
𝐌
↓P - ↑ - ↓i - ↑I - ↑D - ↑Y
𝐏
3)Srednji rok
Output je ponovno na prirodnoj razini. Cijene su
trajno niže, kao i kamatne stope. Što se tiče
strukture outputa: potrošnja je nepromijenjena
(jer ovisi o nepromijenjenom raspoloživom
dohotku koji ovisi o nepromijenjenom outputu),
državna potrošnja ja manja, a investicije veće
(zbog pada kamatnih stopa).

Crowding out efekt
U srednjem roku se investicija i državna
potrošnja kreću u suprotnim smjerovima.
 Ekspanzivna fiskalna politika
smanjuje investicije (output je
nepromijenjen, ali su kamate veće).
 Restriktivna fiskalna politika
povećava investicije (output je
nepromijenjen, ali su kamate
manje).
Sve ove promjene koje smo esejski objasnili
možemo i grafički prikazati.
34
Monetarna restrikcija
1)Kratki rok
U kratkom roku smanjenje nominalne ponude
novca vodi do rasta kamatne stope. Zbog rasta
kamatnih stopa padaju investicije, što
negativno utječe na potražnju a time i output.
Smanjenje outputa preko učinka multiplikatora
vodi do pada raspoloživog dohotka. Smanjuju se
osobna potrošnja i štednja. Također, pad
raspoloživog dohotka vodi i k padu potražnje za
novcem, uslijed kojega kamatne stope blago
padaju. Ipak, veći je učinak pada ponude nego
pada potražnje, pa kamatne stope u konačnici
rastu.
LM krivulja pomiče se prema gore, ali ne u LMx
u koji bi došla da nije bilo blagog pada kamata.
AD krivulja pomiče se ulijevo.
↓Ms - ↑i - ↓I - ↓D - ↓Y - ↓𝐘𝐝 - ↓C/S
- ↓Md - ↓i
2)Prilagodba
Output se nalazi ispod prirodne razine, a cijene
su ispod očekivane razine cijena.
Pad outputa vodi do pada broja zaposlenih.
Raste nezaposlenost te su radnici u goroj
pregovaračkoj poziciji. Uz to, očekuju daljnji pad
razine cijena. Ugrađuju svoja očekivanja u
pregovore o nadnicama te dolazi do pada
nadnica. Pad nadnica vodi do pada ukupnih
troškova za poduzeće, te dolazi do pada stvarne
razine cijena.
Uslijed pada razine cijena, dolazi do rasta realne
ponude novca. Uslijed rasta realne ponude
novca dolazi do pada kamatnih stopa, što
pozitivno djeluje na rast investicija. Zbog rasta
investicija rastu i potražnja te output.
LM krivulja pomiče se prema dolje (vraća se na
početnu razinu), a AS krivulja isto prema dolje.
Y<Yn i P<𝐏𝐞
↓Y - ↓N - ↑u - ↓w - ↓TC - ↓P
𝐌
↓P - ↑ 𝐏 - ↓i - ↑I - ↑D - ↑Y

3)Srednji rok
Output je ponovno na prirodnoj razini. Cijene su
trajno niže. A kamatne stope su
nepromijenjene. Što se tiče strukture outputa
ona je nepromijenjena. Osobna potrošnja je
nepromijenjena (jer ovisi o nepromijenjenom
raspoloživom dohotku koji ovisi
nepromijenjenom outputu). Državna potrošnja
ja nepromijenjena (nije se micala IS krivulja).
Investicije su nepromijenjene (nije došlo do
promjene outputa niti kamatnih stopa).
Cijene su pale onoliko koliko je pala i nominalna
ponuda novca, pa je realna ponuda novca ostala
nepromijenjena. Nepromijenjena je i realna
nadnica (nominalne nadnice također su pale
koliko i cijene).
35
Neutralnost novca u srednjem
roku
Za monetarnu politiku kažemo da je
neutralna u srednjem roku, jer promjena
o nominalne ponude novca vodi
proporcionalnoj promjeni cijena, dok se
iznos struktura outputa, kamatna stopa i
realne varijable ne mijenjaju.
7.4.NAFTNI ŠOKOVI
Naftni šokovi su nagle promjene u cijenama
nafte. Obično pod naglim šokovima mislimo na
rast cijena nafte (koji je izuzetno nepovoljan za
gospodarstvo), a moguće je da se dogodi i nagli
pozitivni šok u vidu pada cijena nafte (primjerice
za vrijeme pandemije COVID-a 19 nafta je u
jednom trenutku imala negativnu cijenu, pa si
slobodno to zguglaj).
U ovom ćemo poglavlju razmatrati rast cijena
nafte, koji se može promatrati kao povećanje
marže. Rastom cijena nafte rastu i cijene ostalih
proizvoda (nafta se koristi u transportu, a i
mnogim je proizvodima nafta glavna sirovina).
Povećanje marže u WS-PS modelu utječe na PS
relaciju koja se pomiče prema dolje. Imamo pad
realne nadnice i prirodnog broja zaposlenih
(posljedično i rast stope nezaposlenosti).
Ispod toga na AS-AD grafikonu događa se
pomak AS krivulje prema gore uzduž AD krivulje
uslijed rasta cijena.
Rezultat je niži output uz više cijene, odnosno
izuzetno nepovoljna situacija stagflacije.
Do naftnih šokova mogu dovesti kartelski
dogovori unutar OPEC-a, napetosti na Bliskom
Istoku, smanjenje svjetskih zaliha nafte...

Niskim kamatama protiv
koronakrize
📚 Što su nas naučili na faksu?
💡Kamata definicija. Kamata je naknada u novcu
za posuđena sredstva koja zajmoprimac plaća
zajmodavcu.
💡Bazna kamatna stopa definicija. Kamatna
stopa pri kojoj središnje banke kreditiraju
poslovne banke. Ima snažan utjecaj na
formiranje svih tržišnih kamatnih stopa.
Poslovne banke svoje aktivne (na kredit) i
pasivne (na depozite) kamatne stope formiraju
prema baznim kamatnim stopama koje diktira
središnja banka. Zarađuju na kamatnom
rasponu (razlici aktivne i pasivne kamate).
👨💼Kako to izgleda u praksi?
Kamatne stope imaju snažan utjecaj na odluke
o štednji i potrošnji pojedinca. Pogledajmo
kakve posljedice smanjenje ili povećanje
kamatnih stopa ima na gospodarstvo.
Smanjenje kamatnih stopa
Recimo da kamatne stope padnu. Kad su krediti
jeftiniji, poduzeća će ih radije uzimati 🤑. Kao kad
vidiš dobar komad odjeće 👚, a još da je na
sniženju, must have je kupiti... Taj svježi priljev
love poduzeća (ako su odgovorna) mogu
koristiti kako bi više proizvodili. Za to im je
potrebno više radnika, pa će nezaposlenost
pasti.
S druge strane, ne uzimaju samo poduzeća
kredite. Jeftiniji su krediti i za fizičke osobe, pa
raste ona najveća komponenta BDP-a, osobna
potrošnja. Posebno raste potrošnja robe koja je
dosta skupa (tipa kuće i auti koji se danas rijetko
uzimaju bez kredita).
36
Naravno, kao odgovor na koronakrizu,
najlogičnije bi bilo smanjiti kamatne stope, ali tu
se pojavljuje problemčić. Naime, koronakriza je
došla skroz neočekivano (prokleti 🤑 iz Kine) i to
u razdoblju kad su kamate već bile na povijesno
niskim razinama. Budući da su kamatne stope
već na niskim razinama, središnje banke danas
se okreću nekonvencionalnim mjerama o čemu
više na kolegiju Monetarna politika.
Prosječne kamatne stope na stambene kredite
stanovništvu, Izvor: HUB
Povećanje kamatnih stopa
Pa ako je smanjenje kamatnih stopa tako
brutalno dobro, nije vrag da bi središnja banka
ikad dizala kamatne stope?! Kad je
gospodarstvo u fazi ekspanzije, visoka potražnja
za dobrima i uslugama znači da poduzeća mogu
dizati svoje cijene 💲. Uz to, niža je
nezaposlenost što znači da su radnici bolje
plaćeni 🏭 pa su i spremni platiti te više cijene.
Taj rast cijena je ništa drugo nego inflacija, a ona
brzo može eskalirati.. Problem kod inflacije je taj
što nagli i neočekivani pad vrijednosti novca
otežava odluke o potrošnji i štednji pojedinca
😕.
U tom slučaju, središnja banka treba podići
kamatne stope. Više kamatne stope će
obeshrabriti ljude od potrošnje jer će odjednom
štednja biti bolja opcija (dobivaš veće kamate)
To će rezultirati u nižoj potražnji za dobrima i
uslugama, što bi trebalo obuzdati inflaciju.

POGLAVLJE 8
PHILLIPSOVA KRIVULJA
Phillipsovu krivulju spominjali smo kada smo
govorili o trade off-u između nezaposlenosti i
inflacije. Phillips je svoj dijagram nacrtao za VB
u razdoblju 1861.-1957. da bi teoriju dodatno
potvrdili Samuelson i Solow za SAD u razdoblju
od 1900.-1960. Ipak, naftni šokovi 70-ih godina
i stagflacija učinili su da Phillipsova krivulja sada
prikazuje odnos između nezaposlenosti i
promjene stope inflacije. Npr. niska
nezaposlenost ne vodi do visoke razine inflacije,
već povećava inflaciju…
8.1.OD CIJENA DO INFLACIJE
Naša stara AS relacija:
P = Pe (1+ 𝛍) F (u,z)
Pokazuje da su nezaposlenost i cijene negativno
korelirane, ali ne govori koliko jako. To nam
objašnjava parametar alfa.
Parametar alfa. Koliko jako povećanje
nezaposlenosti utječe na smanjenje inflacije, i
obrnuto.
F (u,z) = 1 - α𝑢𝑡 + z
Uzevši to u obzir našu AS relaciju možemo
zapisati i kao:
P = Pe (1+ 𝛍) (1 - α𝑢𝑡 + z)
A zamijenimo li cijene s inflacijom, naša nova
AS relacija ima oblik:
π = 𝛑 𝐞 (𝛍+z) - α𝐮𝐭
Prema ovoj jednadžbi slijedi da inflacija ovisi o:
 Očekivanoj razini inflacije (pozitivno)
 Marži (pozitivno)
 Varijabli z (pozitivno)
 Nezaposlenosti (negativno)
37
8.2.ORIGINALNA I MODIFICIRANA
PHILLIPSOVA KRIVULJA
Početni (izvorni) oblik Phillipsove krivulje
pretpostavlja da je očekivana inflacija jednaka
nuli.
π = (𝛍+z) - α𝐮𝐭
Prema originalnoj Phillipsovoj krivulji visoka
nezaposlenost implicira nižu inflaciju.
Spirala nadnica i cijena
Smanjenje stope nezaposlenosti povećava
nominalne nadnice. Zbog viših nominalnih
nadnica poduzeća povećavaju cijene pa raste
razina cijena i inflacija. Radnici ugrađuju
očekivane više cijene u svoje pregovore o
nadnici te ponovno zahtijevaju više nadnice, što
opet povećava cijene…
Modificirana Phillipsova krivulja
Postavlja se pitanje zašto je nestala originalna
Phillipsova krivulja. Kao odgovor nameću se dva
glavna razloga:
Naftni šokovi 70-ih. Doveli su do stagflacije,
odnosno istovremeno niskog outputa i visoke
inflacije. Više cijene nafte povećale su marže.
Ljepljivost nadnica i cijena. Cijene i plaće postaju
„ljepljive“ tj. otporne prema dolje. Zbog
kolektivnih ugovora, tržišnih nesavršenosti i
cijena jelovnika, cijene i plaće teško idu prema
dolje te dolazi do stalnog pritiska na inflaciju.
Parametar ro. Koliko jako prošlogodišnja
inflacija utječe na očekivanu ovogodišnju
inflaciju (neki profesori označavaju i sa θ).
π 𝐞𝐭 =ρπ𝐭−𝟏
πt =ρπt−1 + (𝛍+z) – αut ;
uz ρ=1 π et = ρπt−1
π𝒕-π𝒕−𝟏 =(𝛍+z) – αut
Prema modificiranoj Phillipsovoj krivulji visoka
nezaposlenost implicira pad inflacije.

8.3.NAIRU
Prirodna stopa nezaposlenosti bila bi ona koju
vežemo uz prirodnu razinu outputa, a već smo
naučila da su nam tada očekivana i stvarna
razina cijena jednake.
ako ut = un onda P = Pe i π =π e
π𝑡 -π𝑡−1 =(𝛍+z) – αut
0=(𝛍+z) – αut
αun =(𝛍+z)
(𝛍 + 𝐳)
𝐮𝐧 =
𝛂 Uzmimo primjerice da je alfa=1, a u prvom
Povratkom u modificiranu Phillipsovu krivulju
imamo:
π𝑡 -π𝑡−1 =(𝛍+z) – αut
π𝑡 -π𝑡−1 =αun – αut
π𝐭 -π𝐭−𝟏 = – α(𝐮𝐭 -𝐮𝐧 )
NAIRU. Non accelerating inflation rate of
unemployment, odnosno stopa nezaposlenosti
koja ne ubrzava inflaciju. Ako je stopa
nezaposlenosti jednaka prirodnoj, promjena
inflacije jednaka je nuli.
Odnosno skraćenim zapisom:
Δ𝛑=–αΔ𝐮
8.4.INDEKSACIJA NADNICA
Indeksacija nadnica znači da se nadnice kreću
usporedno sa stopom inflacije. U RH su
primjerice indeksirane mirovine kako ne bi
došlo do pada kupovne moći umirovljenika koji
bi imali nominalno jednaku mirovinu svake
godine, no ona bi im zbog inflacije svake godine
realno manje vrijedila. Indeksacija nadnica
rijetka je u RH, ali možemo je susreti u
razvijenim zemljama.
38
Parametar lambda. Udjel indeksiranih nadnica
u ekonomiji (λ). Iz toga je 1- λ udjel nadnica koje
nisu indeksirane u ekonomiji.
U slučaju visoke inflacije povećana je opasnost
od pada realnih nadnica. Stoga radnici
ugovaraju svoje plaće na kraće razdoblje
(primjerice mjesečni ugovori) te se trude izboriti
i za indeksaciju nadnica. Zbog indeksacije odnos
između inflacije i nezaposlenosti biti će još
izraženiji, pogledajmo zašto:
π𝒕= [λπ𝒕+(1- λ)π𝒕−𝟏] - α(𝐮𝐭 -𝐮𝐧 )
–𝜶
π𝒕 − π𝒕−𝟏 = 1- λ (𝐮𝐭 -𝐮𝐧 )
slučaju da je udjel indeksiranih nadnica 0,5 dok
je u drugom slučaju udjel skočio na 0,8.
Naša jednadžba u prvom slučaju imala bi oblik:
1
πt − πt−1 = − 1−0,5(ut -un )
πt − πt−1 = −2(ut -un )
Dok bi u drugom slučaju imala oblik:
1
πt − πt−1 = − (ut -un )
1−0,8
πt − πt−1 = −5(ut -un )
Nameće se jasan zaključak...
Indeksacija nadnica
Što je veći udjel indeksiranih nadnica, veći je
učinak stope nezaposlenosti na promjene
inflacije
U slučajevima visoke inflacije ili deflacije ova
jaka veza slabi ili nestaje. Kod hiperinflacije
inflacija znatno raste, dok su promjene u
nezaposlenosti male. U slučaju deflacije radnici
su spremni prihvatiti smanjenje realnih nadnica,
ali će se suprotstaviti smanjenju nominalne
nadnice (ljepljivost nadnice).
 39

8.5.DUGOROČNA PHILLIPSOVA Zaključak. Nemoguće je spustiti nezaposlenost

KRIVULJA
Pretpostavimo da se gospodarstvo nalazi u točki
A s prirodnom stopom nezaposlenosti (NAIRU).
Pretpostavimo da je došlo do gospodarske
ekspanzije koja pomiče AD udesno i dovodi do
pada nezaposlenosti u B. Budući da su radnici u
boljoj pregovaračkoj poziciji, povećavaju
nominalne nadnice što dovodi do inflacije.
ispod prirodne razine bez da se poveća inflacija,
a u dugom roku će se uvijek vratiti na NAIRU.
Jedino bi bilo moguće obrnuti ovaj proces, jest
povećati nezaposlenost iznad NAIRU tako da
radnici revidiraju svoja očekivanja prema dolje,
a gospodarstvo bi se tada micalo na nižu PC
krivulju.

Pozitivni učinci gospodarske ekspanzije ubrzo se

poništavaju povećanjem inflacije, te se output i
nezaposlenost moraju vratiti na prirodnu
razinu.

Prema neoklasičnoj ekonomiji, što se događa

nakon točke B ovisi o tome je li inflacija bila
očekivana (nema novčane iluzije) ili je bila
neočekivana (postoji novčana iluzija).

Novčana iluzija. Potrošaču s novčanom iluzijom

važno je koliko ima novca, osjeća se bolje što
više novca ima (radije će imati 1000 kuna nego
500 kuna). Ako potrošač nema novčanu iluziju
onda mu nije važna (nominalna) količina novca
nego kupovna moć (realna) količina novca, tj.
koliko dobara i usluga može kupiti za svoj novac.
Racionalni potrošač, naravno, nema novčanu
iluziju.

Ako su radnici u pregovorima povisili nadnice

samo u nominalnom iznosu, tada pate od
novčane iluzije i lažno vjeruju da im je bolje već
prije. U tom slučaju gospodarstvo će se
ponovno vratiti u točku A.

Ako pak razumiju novčanu iluziju i znaju da će

inflacija smanjiti vrijednost njihove nominalne
nadnice, pregovarat će o novom rastu plaće koji
bi kompenzirao rast inflacije. Tada će se
gospodarstvo premjestiti na višu SRPC2 u točku
C te će se NAIRU ostvariti uz višu razinu inflacije.

Pokušaj daljnje ekspanzije gospodarstvo

povećanjem AD pomaknuo bi gospodarstvo u D,
što bi kratkoročno održalo smanjenu
nezaposlenost (uz cijenu još više inflacije), no u
dugom roku opet bismo se vratili na NAIRU.
 40

POGLAVLJE 9

OKUNOV ZAKON
9.1.OKUNOV ZAKON
Stopu rasta BDP-a računamo kao zbroj stope
rasta zaposlenosti i stope rasta produktivnosti.
𝐠 𝐲𝐭 = 𝐠 𝐍 + 𝐠 𝐀
Uz pretpostavku o konstantnoj radnoj snazi te
da nema tehnološkog napretka, slijedi da
promjene u outputu vode jednakoj promjeni u
zaposlenosti:
g yt = g N
g yt = −g u
ut -ut−1 =– g yt
Odnosno da bi promjene u nezaposlenosti
trebale biti jednake negativnoj promjeni
outputa; tj. nezaposlenost bi se trebala onoliko
smanjiti koliko se poveća output, i obrnuto.
U stvarnosti situacija zapravo nije tako, pa
relaciju između promjene nezaposlenosti i
outputa pišemo kao:
u𝐭-u𝐭−𝟏=–β (𝐠 𝐲𝐭 − ̅̅̅̅)
𝐠 𝐲𝐭
u𝐭-u𝐭−𝟏=–0,4 (𝐠 𝐲𝐭 − 𝟑)
Okunov zakon. Rast outputa za jedan postotni
bod iznad normalne stope rasta outputa (od 3
posto) vodi do smanjenja nezaposlenosti za
manje od jedan postotni bod (za 0,4 posto).
Normalna stopa rasta outputa. Uzimamo da je
potreban rast outputa od barem 3% kako bi se
spriječio rast nezaposlenosti. Snažan rast
outputa potreban je kako bi se smanjio
negativan utjecaj porasta radne snage kroz
vrijeme na nezaposlenost te povećanja
produktivnosti rada (output mora rasti brže od
produktivnosti rada kako bi rasla zaposlenost).
Parametar beta. Koliko jako povećanje outputa
utječe na smanjenje nezaposlenosti.
Zašto je parametar
beta 0,4?
Povećanje outputa i smanjenje
nezaposlenosti ne idu u omjeru
1 za 1.
Strukturne promjene. U
uvjetima rasta outputa
pretpostavljamo da su i bolji
uvjeti na tržištu rada (više
plaće) što će motivirati dio
radnika koji su bili izvan radne
snage da počnu tražiti posao.
Odnosno, s jedne strane
smanjivat će se broj
nezaposlenih jer će dio njih
postati zaposlen, a s druge
strane povećat će se broj
nezaposlenih zbog priljeva
obeshrabrenih radnika.
Labour hoarding. Ukoliko dođe
do duplo veće prodaje,
poduzeća neće zaposliti duplo
više radnika. S jedne strane,
postoje odjeli u poduzeću koji
imaju relativno fiksan broj
zaposlenih (npr. broj ljudi u
računovodstvu, IT odjelu,
održavanju nije proporcionalan
prodaji). S druge strane,
poduzeća će nekad radije
postojeće zaposlenike držati da
rade prekovremeno, nego
zapošljavati nove radnike (ako
su to radna mjesta gdje je
iskustvo i poznavanje radnog
mjesta vrlo važno, primjerice
brodogradilište).
 41

9.2.AD REALCIJA 9.3.SINTEZA: PHILLIPS-OKUN-AD

Prisjetimo se naše AD relacije iz Poglavlja 7. Pretpostavimo da gospodarstvo ima previsoku

M
Y ( P , G, T)
Usredotočit ćemo se na utjecaj realne ponude
novca.
M stope rasta nominalne ponude novca dovodi do
Y (P)
Pošto je prema ovome output omjer novca i
cijena, onda je stopa rasta outputa jednaka
razlici stope rasta novca i cijena (odnosno stopi
rasta realne ponude novca). To je naša
modificirana AD relacija.
stopu inflacije. SB odluči provesti monetarnu
restrikciju te dolazi do pada stope rasta
nominalne ponude novca.
AD relacija: uz nepromijenjenu inflaciju, pad
pada stope rasta outputa.
Okunov zakon: pad stope rasta outputa
povećava stopu nezaposlenosti.
Phillipsova krivulja: rast stope nezaposlenosti
znači smanjenje inflacije.

𝐠 𝐲𝐭 = 𝐠 𝐦𝐭 − 𝛑𝐭 Dakle, iako smo započeli s pretpostavkom o

AD relacija. Ona kaže da je stopa rasta outputa
jednaka razlici stope rasta nominalne ponude
novca i stope inflacije.
Inflacija. Inflacija se može izraziti iz gornje
jednažbe, te ju još zovemo i prilagođeni rast
nominalne ponude novca.
nepromijenjenoj inflaciji, ona se smanjila uslijed
monetarne restrikcije.
Neutralnost novca u srednjem roku. Promjene u
monetarnoj politici (odnosno stopi rasta
nominalne ponude novca) u srednjem roku
imaju učinak jedino na stopu inflacije.

𝛑𝐭 = 𝐠 𝐦𝐭 − 𝐠 𝐲𝐭

Kada dolazi do inflacije?

Prema AD relaciji, do inflacije dolazi kada
stopa rasta nominalne novčane ponude
nadilazi stopu gospodarskog rasta.
Možemo reći da određena razina
gospodarske aktivnosti u zemlji nosi
određenu razinu novca koja je potrebna da
se sve gospodarske transakcije normalno
održavaju. Ovo je način na koji će središnje banke provoditi
Ukoliko je postojeća ponuda novca veća od proces dezinflacije, kojim ćemo se baviti u
potreba gospodarstva dolazi do inflacije. nastavku.
Npr. u RH je potrebno 100 milijardi kuna, a
postoji 110 milijardi kuna u optjecaju.
Poduzeća žele prigrabiti tih 10 milijardi kuna
„viška“ i to rade tako što poskupljuju svoje
proizvode.

9.4.TABLICA DEZINFLACIJE
U tablici dezinflacije prikazujemo kretanje
inflacije, nezaposlenosti, stope rasta outputa i
stope rasta nominalne ponude novca kroz
godine. Dakle, potrebno nam je uvijek 5 redaka.
U stupcima prikazujemo godine. Prikazujemo
početno stanje (nultu godinu), razdoblje
dezinflacije i 3 godine nakon. Dakle, potrebno
nam je razdoblje dezinflacije+4 stupaca.
Što se tiče inflacije, ona u razdoblju dezinflacije
pada svake godine za jednak iznos.
Nezaposlenost se u periodu dezinflacije
povećava za iznos viška nezaposlenosti. Višak
nezaposlenosti dobivamo kao omjer godišnjeg
smanjenja inflacije (apsolutnog) i parametra
alfa. Nakon razdoblja dezinflacije nezaposlenost
se vraća na prirodnu razinu.
Žrtveni omjer (prema Phillipsovoj krivulji)
πt -πt−1 = – α(ut -un ) odnosno
πt -πt−1 = – α(ut -ut−1 )
𝟏 𝐮𝐭 − 𝐮𝐭−𝟏
=
𝛂 𝛑𝐭 − 𝛑𝐭−𝟏
𝟏 𝐯𝐢š𝐚𝐤 𝐧𝐞𝐳.
=
𝛂 𝐬𝐦𝐚𝐧𝐣𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐢𝐧𝐟𝐥.
Postotni bodovi viška nezaposlenosti = višak
nezaposlenosti * broja godina dezinflacije.
Output raste po normalnoj stopi u svim
godinama osim u prvoj godini dezinflacije i prvoj
godini nakon dezinflacije. U prvoj godini
dezinflacije normalna stopa pada, a u prvoj
godini nakon dezinflacije raste za omjer
promjene nezaposlenosti i minus bete.
(Prema Okunovom zakonu)
ut -ut−1 =–β (g yt − ̅̅̅̅)
g yt odnosno
ut -ut−1 =–β (g yt − g yt−1 )
𝐮𝐭 −𝐮𝐭−𝟏
(𝐠 𝐲𝐭 − ̅̅̅̅)=
𝐠 𝐲𝐭 –𝛃
𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐧𝐞𝐳.
Promjena outputa=
–𝛃
42
Stopu rasta nominalne ponude novca prema AD
relaciji dobivamo kao zbroj stope rasta outputa
i stope inflacije u pojedinoj godini.
𝐠 𝐦𝐭 = 𝐠 𝐲𝐭 + 𝛑𝐭
Važno je zapamtiti da SB može birati koliko će
godina trajati njeno razdoblje dezinflacije, ali će
postotni bodovi viška nezaposlenosti u svim
opcijama biti jednaki.
9.5.OČEKIVANJA, KREDIBILITET I
NOMINALNI UGOVORI
Pogledajmo konačno što veliki ekonomski
teoretičari kažu o procesu dezinflacije.
Lucas i Sargent zagovaraju bržu dezinflaciju.
Smatraju da nije racionalno pretpostaviti da su
očekivanja bazirana samo na prethodnom
razdoblju, odnosno da ne uzimaju u obzir
mogućnost promjene politike. Moguće je da
vlada najavi sniženje, a očekivanja doprinesu da
dođe do smanjenja inflacije bez potrebe za
recesije. Važnu ulogu igra kredibilitet
monetarne vlasti koja je povezana s brzinom
programa dezinflacije (brža dezinflacija je
bolja).
Fischer i Taylor zagovaraju sporiju dezinflaciju.
Naglašavaju važnost nominalnih rigidnosti
(ljepljivosti nadnica i cijena). Preporučuju da je
u cilju smanjenje troška dezinflacije potrebno u
početku blago smanjiti dezinflaciju kako bi se
ugovori o radu stigli prilagoditi te kako bi se
najavila brža dezinflacija u budućnosti.
Fischer kaže da čak i uz visok kredibilitet, nagle
promjene nominalne ponude novca dovode do
više nezaposlenosti s obzirom na to da je
inflacija uključena u postojeće ugovore o
nadnicama.
Talylor naglašava da nisu svi ugovori o radu
potpisani u isto vrijeme, stoga naglo smanjenje
nominalne ponude novca ne bi dovelo do
smanjenja inflacije, već pada realne ponude
novca i recesije.

Monetarna politika na primjeru
HNB-a u koronakrizi
📚 Što su nas naučili na faksu?
💡Definicija središnje banke:
Središnja (centralna, emisijska) banka najvažnija
je monetarna institucija i vrhovna novčana vlast
svake suvremene države. (Leko, Stojanović:
Financijske institucije i tržišta) 🏦
👨💼Kako to izgleda u praksi?
Koronakriza
U situaciji kada smo u recesiji ili nam ona prijeti,
središnja banka treba provoditi ekspanzivnu
monetarnu politiku. Pogledajmo na koji način je
to radio HNB. 😉
Politika obvezne rezerve
U jeku koronakrize, HNB je smanjio stopu
obvezne rezerve s 12 na 9%. Čovjek bi na prvu
reko, tri posto gore dolje…Međutim na razini
države, ova mjera oslobodila je 10,5 milijardi
kuna koje banke više nisu morale držati u obliku
rezervi već su mogle odobravati nove kredite.
Kreditiranje poslovnih banaka
Kako bi još povećala likvidnost banaka, HNB im
je odobrila dodatnih 3,8 milijardi kuna kredita
preko najveće strukturne operacije dosad
(uvjeti: 0,25% fiksne kamate, dospijeće 5
godina). Brutalno dobri uvjeti kredita, zar ne?
Politika otvorenog tržišta
SB općenito ne smiju 🚫 kupovati državne
obveznice direktno od države jer bi time
monetarno financirali proračun. Moguć je
otkup samo preko posrednika (poslovne banke,
investicijski fondovi…).
Zabrij, Plenković zove HNB s pričom: “E trebala
bi nam koja milijarda kuna, malo su nas zeznuli
ovaj potres i koronakriza.“
43
HNB do ove godine čak ni preko posrednika nije
otkupljivao državne obveznice, a 2020. otkupio
je čak 4 milijarde kuna državnih obveznica. Kak
sad to? 😕 Slijedi objašnjenje.
Očekivanja investitora u koronakrizi postala su
medvjeđa 🐻... Mnogi investitori s udjelima u
obvezničkim investicijskim fondovima su vidjeli
da njihova vrijednost pada. Želeći se zaštiti od
dodatnog pada vrijednosti 😟, počeli su
prodavati svoje udjele. To je prisililo
investicijske fondove da počnu prodavati
državne obveznice kako bi mogli namiriti
investitore i tu se pojavljuje HNB kao kupac.
Naravno, to je malo smirilo investitore te
stabiliziralo tržište 😌.
Kuprodaja deviza
Super stvar sa kupoprodajom deviza je što se
njome istovremeno reguliraju i tečaj i ponudu
novca. Hrvatska je dosad imala snažan priljev
deviza (čitaj: doznake iz inozemstva i turisti) i
zbog toga je na kunu bio stalan aprecijacijski
pritisak (da tečaj padne). HNB je redovito
novoemitiranim kunama otkupljivao taj višak
eura i tako stvarao nove kune. Tako su devizne
rezerve 2019. iznosile 17,4 milijardi eura 💰.
Izvor: HNB
E sad, ako promotrimo graf vidimo kako je došlo
do snažnog pada deviznih rezervi. Jednostavno,
stao je priljev deviza. Hans i Greta su preskočili
ljetovanje ⛱️, a Ante i Marica nisu brali jagode
🍓 u Austriji… Trend se promijenio pa je na
kunu bio prisutan stalni deprecijacijski pritisak
(da tečaj skoči sa 7,5 na 8). HNB je iz tog razloga
do 15.4. smanjio devizne rezerve za 2,5
milijarde eura, sve u cilju obrane 🛡️ stabilnost
tečaja.
 44

POGLAVLJE 10 Zemlja Ph Qh Pg Qg

SAD 2$ 4000 4$ 8000

ČINJENICE O RASTU
MEX 2P 2000 20P 1000

Sada prelazimo iz srednjega u dugi rok. Prvo Metoda deviznog tečaja

ćemo dati neke osnovne činjenice o rastu, da
bismo kasnije promatrali što se događa s
outputom u dugom roku. Dok u kratkom i
srednjem roku dominiraju fluktuacije outputa, a
u dugom roku dominira rast outputa.
Potrošnja per capita mjerena u dolarima SAD-a
iznosi 2*4000+4*8000=40000$.
Potrošnja per capita mjerena u pesosima Mex
iznosi 2*2000+20*1000=24000P, odnosno
mjerena u dolarima 2400$.

Meksička potrošnja u dolarima čini 2400/40000

10.1.KRATKI POVIJESNI PREGLED odnosno tek 6,67% američke potrošnje.

PPP metoda.
U razdoblju srednjeg vijeka rasta outputa per
capita gotovo da i nije bilo. U razdoblju 16. i 17. Želimo li mjeriti potrošnju metodom
st raste za 0,1% godišnje dok u 18. st raste za jedinstvene cijene (PPP metodom), pitamo se
prosječno 0,2% godišnje. Rast outputa per koliko meksičke količine koštaju u Americi.
capita zapravo je noviji fenomen, jer su više
Meksička potrošnja mjerena PPP metodom
stope rasta 50-ih i 60-ih godina bile atipične za
tada iznosi 2000*2+1000*4=8000$ odnosno
prošla 2 stoljeća.
20% američke potrošnje.
U tom razdoblju mogli smo promatrati
Zaključimo: metoda deviznog tečaja
leapfrogging odnosno izmjenjivanje svjetskih
podcjenjuje životni standard manje razvijene
ekonomskih lidera (Kina, Italija, Nizozemska, VB,
zemlje, a precjenjuje životni standard razvijenije
SAD…?)
zemlje.

Ovaj zadatak mogao je biti zadan tako da nam je

10.2.PPP METODA
PPP odnosno paritet kupovne moći prilagođava
output za razlike u tečajevima i cijenama jer:
odmah dana potrošnja per capita u domaćoj
valuti, pa bismo onda sami morali računati
količine.

 Tečaj često fluktuira, dok je životni 10.3.SOLOWLJEV MODEL

standard teže promjenjiv.
 Zemlje s nižim razinama outputa često
imaju i niže razine cijena.
Pretpostavimo da postoje dvije zemlje (SAD i
Mex), dva dobra (hrana i gorivo) iste kvalitete u
obje zemlje. Neka je tečaj 1 dolar=10 pesosa.
Podaci o potrošenim količinama te cijenama
hrane i automobila nalaze su u tablici ispod.
Robert Solow zaslužan je za formuliranje
funkcije agregatne proizvodnje.
Y=f(K,N)
Funkcija agregatne proizvodnje. Solow
pretpostavlja da dva proizvodna faktora/inputa
određuju output, a to su rad i kapital. Stanje
tehnologije utječe na to koliko se za danu razinu
rada i kapitala može proizvesti outputa. U užem
smislu stanje tehnologije obuhvaća proizvodne

tehnike, dok u širem smislu uključuje i
organizaciju poduzeća i tržišta te pravni sustav.
Opadajući prinosi na faktore. Ako povećamo
samo jedan proizvodni faktor, a drugi ostavimo
nepromijenjenim, output će se povećavati za
sve manji iznos. Npr. u poljoprivredi je nužno
navodnjavati, trovati travu, bacati đubrivo,
okopavati ali urod neće beskonačno rasti.
Konstantni prinosi na razmjer. Ako se i rad i
kapital proporcionalno povećaju, output će se
povećati za iznos jednak povećanju faktora.
xY = f(xk,xN)
1
Što znači da faktor x= , imamo:
N
Y K
= f(N , 1)
N
𝐘 𝐊
𝐍
= f(𝐍,1)
Pretpostavke. Prva je pretpostavka o
konstantnoj radnoj snazi odnosno da je jedino
kapital promjenjiv kroz vrijeme. Druga da je A=1
odnosno da nema tehnološkog napretka koji bi
uzrokovao promjene u proizvodnoj funkciji. Pod
tim dvjema uvjetima naša gornja jednadžba
postaje:
𝐘 𝐊
𝐍
= f(𝐍)
Prva relacija dugog roka. Kapital po radniku
određuje output po radniku.
Opadajući prinosi na kapital. Jednako povećanje
45
kapitala po radniku povećava output po radniku
za sve manji iznos.
Tehnološki napredak. Uz danu razinu kapitala,
dosegnuti višu razinu outputa po radniku
moguće je jedino uz tehnološki napredak koji je
prikazan pomakom funkcije agregatne
proizvodnje prema van.
POGLAVLJE 11
ŠTEDNJA, AKUMULACIJA
KAPITALA, OUTPUT
Već smo u prethodnom poglavlju vidjeli kako
kapital sam po sebi nije dovoljan kao stalni izvor
rasta, već da nam je potreban tehnološki
napredak. U Poglavlju 11 razmatrat ćemo
pobliže akumulaciju kapitala, dok ćemo se u
Poglavljima 12 i 13 družiti sa tehnološkim
napretkom.
11.1.ODNOS KAPITALA I OUTPUTA
Sada se napokon bavimo kapitalom kojeg smo
spominjali kod paradoksa štednje. Tada smo
rekli da je štednja u srednjem i dugom roku
dobra jer vodi do rasta investicija, a time i
kapitala te outputa. Vrijeme je da taj proces
detaljnije objasnimo.
Output i investicije
Iz naše IS relacije
I=S+(T-G)
Zanemarujemo utjecaj javne štednje, te
pretpostavljamo da vrijedi:
I=S
Za privatnu štednju pretpostavljamo da je
proporcionalna dohotku
S=Sy, s <0,1>
I=sY
 46

Investicije su proporcionalne outputu, veći 11.2.DINAMIKA KAPITALA I OUTPUTA

output>veća štednja>veće investicije.

Investicije i akumulacija kapitala Iz prethodno naučenog valja zapamtiti tri stvari.

Investicije možemo shvatiti kao varijablu tijeka
(mijenjaju se na godišnjoj razini), dok je kapital
varijabla stanja (kumulativni niz investicija).
Investicije djeluju pozitivno na razvoj kapitala,
no postoji i suprotna sila koja gura vrijednost
kapitala naniže iz godine u godinu a to je…
δ godišnja stopa amortizacije. Govori koliki udjel
kapitala godišnje postaje beskoristan, a
preostalih (1- δ) može se koristiti i iduće godine.
Iz toga slijedi da je:
𝐊 𝐭+𝟏 = 𝐊 𝐭 (𝟏 − 𝛅) + It
Prvo, stopa amortizacije i štednje utječu na
promjene zaliha kapitala po radniku. Drugo,
gospodarstvo se nalazi u steady state-u kada su
investicije po radniku jednake amortizaciji po
radniku. Treće, investicije se mogu prikazati kao
umnožak stope štednje i outputa. Također se
treba prisjetiti Solowljevog modela gdje je
output po radniku bio rastuća funkcija po
padajućoj stopi kapitala po radniku. Uzevši sve
navedeno u obzir, i prikazavši stopu
amortizacije kao rastući pravac možemo
prikazati Solowljev model rasta bez tehnološkog
napretka.

A uzevši u obzir naučeno o investicijama:

I=sY

Možemo dalje sređivati jednadžbu:

K t+1 Kt sYt
= (1 − δ) +
N N N
K t+1 K t Kt sYt
= −δ +
N N N N
𝐊 𝐭+𝟏 𝐊 𝐭 𝐬𝐘𝐭 𝐊𝐭
− = −𝛅
𝐍 𝐍 𝐍 𝐍
Druga relacija dugog roka. Output po radniku
određuje kapital po radniku. Riječima:
promjena zaliha kapitala po radniku, jednaka je
investicijama po radniku umanjenim za Pazi na grafu, kada označiš sjecište investicija i
amortizaciju po radniku. amortizacije ne možeš odmah povući crtu lijevo
i označiti ravnotežnu razinu outputa po radniku.
Iz toga nam slijede tri mogućnosti: Moraš se pomjeriti skroz do steady state-a i tek
Zalihe kapitala rastu ako su investicije po onda označiti ravnotežnu razinu outputa po
radniku veće od amortizacije po radniku. radniku. Dosta česta pogreška…

Zalihe kapitala padaju ako su investicije po
radniku manje od amortizacije po radniku.
Zalihe kapitala se ne mijenjaju ako su investicije
po radniku jednake od amortizacije po radniku.
Ovu tvrdnju nazivamo uvjet ravnotežnog rasta.
Odnosno ako je on zadovoljen, nalazimo se u
steady state-u tj. ravnoteži dugog roka.
Ako se nalazimo desno ili lijevo od steady state-
a ideja je da se u dugom roku ne možemo
zadržati na toj razini budući da težimo u steady
state.
Pogledajmo sada što se događa u našem
Solowljevom modelu bez tehnološkog napretka
ako se promijene stopa štednje ili stopa
amortizacije.

Smanjenje stope štednje
Uslijed smanjenja stope štednje dolazi do
pomaka investicija po radniku prema dolje. Pri
ravnotežnoj razini kapitala po radniku,
amortizacija po radniku sada je veća od
investicija po radniku. Stoga se kapital po
radniku smanjuje, odnosno pada sve dok ne
dođe u novu ravnotežnu razinu. Output po
radniku ima negativnu stopu rasta, sve dok ne
dođe u novi steady state. Novi steady state
nalazi se pri nižoj razini outputa po radniku, gdje
je stopa rasta outputa po radniku opet jednaka
nuli.
Smanjenje stope amortizacije
47
Uslijed smanjenja stope amortizacija dolazi do
pomaka amortizacije po radniku prema dolje
(pravac je blažeg nagiba). Pri ravnotežnoj razini
kapitala po radniku amortizacija po radniku
sada je manja od investicija po radniku. Stoga se
kapital po radniku povećava, odnosno raste sve
dok ne dođe u novu ravnotežnu razinu. Output
po radniku ima pozitivnu stopu rasta, sve dok ne
dođe u novi steady state. Novi steady state
nalazi se pri višoj razini outputa po radniku, gdje
je stopa rasta outputa po radniku opet jednaka
nuli.
11.3.ODNOS ŠTEDNJE I OUTPUTA
Vezano uz učinke stope štednje na output treba
imati na umu sljedeća tri pravila:
1.Stopa štednje nema utjecaja na dugoročnu
stopu rasta outputa po radniku, koja je jednaka
nuli.
U dugom roku stopa rasta outputa po radniku
jednaka je nuli, bez obzira na razinu štednje.
Ako bismo željeli pozitivnu stopu rasta outputa
po radniku u dugom roku, onda bi kapital po
radniku trebao rasti brže od outputa po radniku
(zbog opadajućih prinosa na kapital). To je
moguće jedino ako se štednja konstantno
povećava i ulaže u akumulaciju kapitala, no
maksimalna stopa štednje je 1.
2.Stopa štednje određuje razinu outputa po
radniku (Y/N)u dugom roku
Zemlje koje imaju veće stope štednje u dugom
će roku dostići višu razinu outputa po radniku.
3.Rast stope štednje dovest će do većeg rasta
outputa po radniku, ali samo na neko vrijeme
Rast outputa po radniku zaustavit će se onda
kad gospodarstvo dosegne novi steady state.
 48

Iz toga proizlazi da mora postojati neka veličina

stope štednje koja maksimizira potrošnju.
Zlatna razina kapitala. Razina kapitala povezana
s onom stopom štednje koja rezultira najvećom
razinom potrošnje.

Povećanje stope štednje do te stope vodi do

povećanja potrošnje, a povećanje stope štednje
od te stope vodi do smanjenja potrošnje.

Ako nema tehnološkog napretka, porast stope

štednje u periodu t (npr. uslijed poreznih
olakšica) vodi do pozitivne stope rasta outputa
sve dok output ne dosegne novu razinu outputa
po radniku.

Važno je zapamtiti da zlatna razina ne znači

nužno da se nalazimo u steady state-u. Da
bismo znali kakav je učinak povećanja ili
smanjenja stope štednje na potrošnju po
radniku moramo znati gdje se nalazimo u
odnosu na zlatnu razinu.

Većina zemalja danas štedi manje od sg mada je

Ako pak ima tehnološkog napretka, porast
to dugoročno loše, budući da više cijene glasove
stope štednje u periodu t vodi do pozitivne
današnjih birača nego blagostanje budućih
stope rasta outputa sve dok output ne dođe na
generacija.
novu stazu rasta BB pri kojoj je stopa rasta
jednaka onoj prije promjene (AA). Jedino Potrošnja po radniku u ravnotežnom stanju je
tehnološki napredak omogućuje pozitivnu ono što ostane od outputa po radniku nakon
stopu rasta u dugom roku. izdvojene amortizacije:
𝐂 𝐘 𝐊
= −𝛅
𝐍 𝐍 𝐍
Postavlja se pitanje koja je najbolja razina
štednje za neko gospodarstvo? A također, uvijek vrijedi da je:

Pogledajmo dva ekstremna slučaja. 𝐂 𝐘 𝐬𝐘

= −
𝐍 𝐍 𝐍
Ako je stopa štednje jednaka 0, C=1, ali je K/N=0
i Y/N=0 jer s vremenom amortizacija poništi sve
naše zalihe kapitala.

Ako je stopa štednje jednaka 1, K/N i Y/N su jako

visoki, ali je C=0 što opet nije rješenje.
 49

11.4.FIZIČKI I LJUDSKI KAPITAL Nakon što smo sredili Cobb-Douglasovu

funkciju, izrazimo investicije:
S sY K
Uključenje ljudskog kapitala predstavlja = = s( )∝
N N N
proširenje naše proizvodne funkcije.
Ravnotežna razina kapitala uvjetovana je
𝐘 𝐊 𝐇
𝐍
= f(𝐍, 𝐍) jednakosti investicija i amortizacije:

Ljudski kapital predstavlja skup vještina svih 𝐊 𝐊

𝐬( )∝ = 𝛅
radnika u gospodarstvu. Problemi kod mjerenja 𝐍 𝐍
H nastaju jer se mjere samo izdaci za K K1 K∝
s(N)∝ = δ N /:N
investicijski aspekt, a ne i za potrošni aspekt
obrazovanja, te se ne uzimaju u obzir K
s= δ(N)1−∝ /: δ
oportunitetni troškovi obrazovanja (npr.
umjesto studiranja možeš ranije početi raditi). s K
=(N)1−∝
δ
Za razliku od fizičkog kapitala, ljudski je kapital 𝟏
𝒔 𝐊
manje podložan padu vrijednosti. Naravno osim (𝛅)𝟏−∝ =𝐍
formalnog obrazovanja velik dio ljudskog
kapitala usvaja se na samom radnom mjestu. Nakon što smo sredili uvjet ravnoteže,
uvrštavamo natrag u sređenu Cobb Douglasovu
Modeli endogenog rasta. Lucas i Romer funkciju:
pretpostavljaju da je u dugom roku održivi rast ∝
1
Y 𝑠
moguć i bez tehnološkog napretka, uz istodobni =( )1−∝
N δ
razvoj fizičkog i ljudskog kapitala.
1 ∝
Y 𝑠
=( )1−∝
N δ
∝
11.5.COBB-DOUGLASOVA FUNKCIJA 𝐘 𝒔
𝐍
=(𝛅)𝟏−∝
PROIZVODNJE
Uvrstimo konačno neke konkretne brojeve za
alfu, te kasnije uvrstimo i nove vrijednosti
Izvod steady state razine outputa po radniku štednje ili amortizacije koje su nam zadane.
kod Cobb-Douglasove proizvodne funkcije
𝟏
Za ∝= 𝟐
𝟎,𝟓
𝐘 𝒔
Y=𝐊 ∝ 𝐍𝟏−∝ /:N 𝐍
=( )𝟏−𝟎,𝟓
𝛅

Pri čemu je alfa udjel inputa kapitala u 𝐘 𝒔

𝐍 𝛅
=
proizvodnom procesu.
𝟏
Y K ∝ N1−∝ Za ∝= 𝟑
=
N N 1
3
Y 𝑠 2
Y
= K ∝ N1−∝ N −1 N
=(δ) 3
N

Y Y 𝑠 1
= K ∝ N −∝ =( )2
N δ
N
𝐘 𝐊 𝐘
=√
𝑺
= ( )∝ 𝐍 𝛅
𝐍 𝐍

POGLAVLJE 12
TEHNOLOŠKI NAPREDAK I RAST
Nakon matematički zamorne Cobb Douglasove
funkcije, nastavljamo dalje u laganijem ritmu.
12.1.TEHNOLOŠKI NAPREDAK I
FUNKCIJA PROIZVODNJE
Tehnološki napredak obuhvaća:
1. Veću količinu outputa uz isto inputa.
2. Nove proizvode
3. Bolje proizvode
4. Veća raznolikost proizvoda.
Uzmimo kao primjer automobile. Današnji
automobili imaju efikasnije motore pa mogu
prijeći više kilometara uz istu količinu goriva.
Također su se pojavile nove vrste automobila
(električni, hibridni). Možemo se složiti da su
automobili danas bolji u svakom pogledu od
onih iz prošlog stoljeća, a to je sve omogućila
veća raznolikost proizvođača (time ujedno i
proizvoda). Zaključimo da je u uvjetima
tehnološkog napretka potrošačima svakako
bolje.
Proširujemo našu funkciju proizvodnje za
tehnološki napredak pa sada imamo:
Y=f(K,N,A)
Tj. napokon smo napustili onu pretpostavku
koju smo do sada vukli o tome kako je A=1.
Tehnološki napredak daljnje modificira
proizvodnu funkciju, naime budući da znamo
kako je
Y=AN
To znači da tehnološki napredak smanjuje
potreban broj radnika za postizanje određenog
outputa.
AN označava efektivni rad.
50
Y=f(K,AN)
Ponovnim uvođenjem opadajućih prinosa na
faktore (ovaj puta kapital i efektivni rad) te
konstantnih prinosa na razmjer, imamo:
xY = f(xk,xAN)
1
Što znači da faktor x=AN, imamo:
Y K
= f( , 1) odnosno:
AN AN
𝐘 𝐊
= f(𝐀𝐍)
𝐀𝐍
Kapital po efektivnom radniku sada određuje
output po efektivnom radniku.
12.2.DINAMIKA KAPITALA I OUTPUTA
Očigledno je da ćemo u Solowljevom modelu s
tehnološkim napretkom na osima imati
varijable kapitala i outputa po efektivnom
radniku. Ostaje nam vidjeti što s preostalim
krivuljama, odnosno investicijama i
amortizacijom iz prethodnog poglavlja.
Stvarne investicije su i dalje određene relacijom
I=sY /:AN
𝐈 𝐊
𝐀𝐍
= sf(𝐀𝐍)
Mijenja se zato krivulja amortizacije iz
prethodnog poglavlja.
Kako bi se kapital po efektivnom radniku održao
konstantnim, investicije moraju i dalje biti
jednake stopi amortizacije. No, ovdje imamo i
tehnološki napredak pa se broj efektivnih
radnika također povećava. Uz pretpostavku
koju o konstantnoj radnoj snazi imamo:
Stopa rasta efektivnog rada=𝐠 𝐀 + 𝐠 𝐍
Potrebne/zahtijevane investicije po efektivnom
radniku. Izraz za investicije koje održavaju
kapital po efektivnom radniku konstantnim
glasi:
𝐊 𝐊
s f(𝐀𝐍)=( δ + 𝐠 𝐀 + 𝐠 𝐍 ) (𝐀𝐍)

Dakle ponovimo još jednom, u Solowljevom
modelu s tehnološkim napretkom investicije
ćemo sada zvati stvarnim investicijama, dok će
se ono što je u modelu bez tehnološkog
napretka zvalo samo amortizacijom sada zvati
zahtijevanim/potrebnim investicijama po
efektivnom radniku.
Pogledajmo što se događa u slučaju promjene
stope štednje ili neke od komponenata
zahtijevanih investicija u Solowljevom modelu s
tehnološkim napretkom.
Povećanje stope štednje
Uslijed povećanja stope štednje dolazi do
pomaka stvarnih investicija po radniku prema
gore. Pri ravnotežnoj razini kapitala po
efektivnom radniku, zahtijevane investicije po
efektivnom radniku sada su manje od stvarnih
investicija po efektivnom radniku. Stoga se
kapital po efektivnom radniku povećava,
odnosno raste sve dok ne dođe u novu
ravnotežnu razinu. Output po efektivnom
radniku ima pozitivnu stopu rasta, sve dok ne
dođe u novi steady state. Novi steady state
nalazi se pri višoj razini outputa po efektivnom
radniku, gdje je stopa rasta outputa po
efektivnom radniku opet jednaka nuli.
51
Povećanje stope tehnološkog napretka (isto bi
crtali i pisali da nas je tražilo da prikažemo
povećanje stope zaposlenih ili amortizacije).
Uslijed povećanja stope tehnološkog napretka
dolazi do pomaka zahtijevanih investicija po
efektivnom radniku prema gore (pravac je
strmijeg nagiba). Pri ravnotežnoj razini kapitala
po efektivnom radniku zahtijevane investicije
po efektivnom radniku sada su veće od stvarnih
investicija po efektivnom radniku. Stoga se
kapital po efektivnom radniku smanjuje,
odnosno pada sve dok ne dođe u novu
ravnotežnu razinu. Output po efektivnom
radniku ima negativnu stopu rasta, sve dok ne
dođe u novi steady state. Novi steady state
nalazi se pri nižoj razini outputa po efektivnom
radniku, gdje je stopa rasta outputa po
efektivnom radniku opet jednaka nuli.
U donjoj tablici prikazane steady state stope
rasta s tehnološkim napretkom
Y/AN 0
K/AN 0
Y/N 𝐠𝐀
K/N 𝐠𝐀
Y 𝐠𝐀 + 𝐠𝐍
K 𝐠𝐀 + 𝐠𝐍
N 𝐠𝐍
 52

12.4.SOLOWLJEV REZIDUAL
12.3.ODREDNICE TEHNOLOŠKOG
NAPRETKA Opet malo matematike za kraj poglavlja, samo
što bi ova morala biti znatno lakša od one iz
Cobb-Douglasove funkcije.
Glavna odrednica tehnološkog napretka su
izdvajanja u istraživanja i razvoj. Dobar Izvod Solowljeva reziduala
pokazatelj koliko zemlja ulaže u tehnološki Pretpostavka-inputi su plaćeni na razini
napredak jest udjel izdvajanja za znanost u
njihovog graničnog proizvoda (P=MP).
odnosu na BDP. Nije dovoljno ulagati samo u
obrazovanje već treba ulagati i u znanost. W ∆Y
=
Rezultat ulaganja u istraživanje i razvoj ima dva P ∆N
glavna čimbenika a to su: W
∆Y = P
∆N /:Y
Plodnost istraživanja koja pokazuje koliko će ∆Y W
ulaganje poduzeća u istraživanje i razvoj imati za = ∆N
Y PY
plod nove ideje i proizvode, te koliko će se ∆Y WN ∆N
prihodi poduzeća uslijed toga povećati. =
Y PY N

Primjenjivost istraživanja pokazuje koliko 𝐠 𝐲 = 𝜶𝐠 𝐍

poduzeća mogu iskoristiti rezultate svog
Pri čemu je alfa udjel inputa rada u outputu.
istraživanja kroz veću zaradu. Otkriti nešto prvi
ponekad je od male financijske koristi ako iza Iz toga slijedi da je udjel inputa kapitala u
toga ne stoji zakonska regulativa i zaštita outputu (1-α)
intelektualnog vlasništva kroz patente.
𝐠 𝐲 = 𝜶𝐠 𝐍 + (𝟏 − 𝛂)𝐠 𝐊

Rezidual=𝐠 𝐲-[𝜶𝐠 𝐍 + (𝟏 − 𝛂)𝐠 𝐊 ]= 𝜶𝐠 𝐀

Tehnološki napredak i
Izvod Solowljeva reziduala
dohodovna nejednakost
Solowljev rezidual je višak rasta outputa iznad
Postoji vjerovanje da je porast dohodovne rasta uzrokovanog rastom inputa rada i
nejednakosti uzrokovan porastom potražnje kapitala.
za visoko-obrazovanim radnicima u odnosu Stopa tehnološkog napretka je omjer reziduala i
na nisko-obrazovane. udjela rada.
S jedne strane, potražnja za nisko-
obrazovanim radnicima smanjila se jer su
visokorazvijene zemlje outsourcale dio svoje
proizvodnje u zemlje s jeftinom radnom
snagom.
S druge strane, tehnološki napredak
zahtijeva više vještina radnika od kojih se
traži da rukuju i upravljaju sofisticiranijim
proizvodnim procesima.
Postoji vjerovanje da je porast dohodovne

POGLAVLJE 13
TEHNOLOŠKI NAPREDAK,
NADNICE I NEZAPOSLENOST
13.1.STRAH OD TEHNOLOŠKOG
NAPRETKA
Tehnološki napredak zvuči kao dobra stvar,
zašto bi ga se uopće netko bojao? Zavirimo malo
u povijest. U razdoblju industrijske revolucije,
radnici su u Engleskoj uništavali strojeve u
strahu od gubitka posla. U Francuskoj je u isto
vrijeme skovan termin sabouteur.
Danas se obrazujemo svjesni da će se u bliskoj
budućnosti dogoditi velike promjene na tržištu
rada i da će mnoga radna mjesta nestati, a da će
se neka nova izmisliti. Tu je svakako prisutan i
strah da će nas strojevi zamijeniti. Znači taj je
strah jednostavno urođen nama ljudima.
Sve kreće od naše jednadžbe
Y
Y=AN, odnosno N=A
Iz nje slijedi da tehnološki napredak omogućuje
da se ista količina outputa proizvede uz manje
rada, odnosno da bi zaposlenost porasla output
mora rasti brže od tehnološkog napretka. A to
često nije tako, pa je jasno zašto su si ljudi
zametnuli neprijateljstvo sa strojevima…
13.2.PRODUKTIVNOST U AS-AD
MODELU
Znam da ti je pao mrak na oči. AS-AD, opet ću
morati crtati mali milijun grafova… Ma nećeš,
koristit ćemo se samo teorijskim postavkama iz
AS-AD modela bez grafičkog crtanja, dišii.
AS krivulja pomiče se prema dolje. Rast
produktivnosti smanjuje troškove poduzeća
(potreban rad) pa su poduzeća spremna spustiti
razinu cijena za svaku razinu outputa.
53
AD krivulja može ići:
udesno. Udesno će ići ako uvođenje nove
tehnologije izaziva optimistična očekivanja.
Naime, potrošači očekuju viši dohodak u
budućnosti pa danas troše više, a poduzeća
očekuju veću dobit u budućnosti, pa danas više
investiraju. Veća potražnja pri danim cijenama
javlja se dakle kao posljedica mogućnosti većeg
budućeg rasta.
ulijevo. Ulijevo će ići ako se radi o efikasnijem
korištenju postojeće tehnologije što izaziva
pesimistična očekivanja. Ovdje potrošači više
štede uslijed straha od gubitka posla, dok sama
reorganizacija ne zahtijeva povećanja investicija
poduzeća.
Promjena zaposlenosti ovisi o nagibu AS-AD
krivulja te veličini pomaka. Ona će svakako biti
jednaka promjeni outputa umanjenoj za
promjenu tehnološkog napretka, no ne
možemo reći što će se sa zaposlenošću dogoditi
bez konkretnih brojeva.
13.3.PRODUKTIVNOST U WS-PS
MODELU
U PS relaciji također napuštamo pretpostavku
da je A=1, pa imamo:
Izvod PS relacije
Y=A*N
(1/A) rada potrebno za 1 proizvod
P=(1+μ)W/A
𝐏
=(1+μ)/A
𝐖
𝐖 A
=
𝐏 𝟏+μ
PS relacija kaže da je stvarni tehnološki
napredak proporcionalan realnoj nadnici.
W= 𝐀𝐞 𝐏𝐞 F (u,z)
WS relacija kaže da je očekivani tehnološki
napredak proporcionalan nominalnoj nadnici.
 54

Presložimo li i WS relaciju slijedi da je: Ubrzan rast produktivnosti

W A
P
=1+μ (PS)

W
P
=Ae F (u,z) (WS)

Radnici sada prilikom pregovora ne razmišljaju

samo o očekivanoj razini cijena, već i očekivanoj
razini produktivnosti.

U ovisnosti o tome jesu li se ispunila očekivanja

o tehnološkom napretku, imat ćemo tri različite
mogućnosti u WS-PS modelu.
Usporen rast produktivnosti
Ako imamo ubrzan rast produktivnosti,
odnosno rast produktivnosti veći od očekivanog
onda vrijedi da je:

𝐀 > 𝐀𝐞
Pomak WS < pomak PS

Kao posljedica, došlo je do pada prirodne stope

nezaposlenosti i povećanja realne nadnice.

Očekivani rast produktivnosti

Ako imamo usporen rast produktivnosti,

odnosno rast produktivnosti manji od
očekivanog onda vrijedi da je:

𝐀 < 𝐀𝐞
Pomak WS > pomak PS
Kao posljedica, došlo je do rasta prirodne stope
nezaposlenosti i povećanja realne nadnice.
Ako imamo očekivani rast produktivnosti,
odnosno rast produktivnosti u skladu s
očekivanjima onda vrijedi da je:

𝐀 = 𝐀𝐞
Pomak WS = pomak PS

Kao posljedica, prirodna stopa nezaposlenosti

ostala je nepromijenjena, a povećala se realna
nadnica.
 55

Big Mac indeks

Big Mac najpopularniji je hamburger na svijetu.

Proizvodi se u više od 100 zemalja svijeta i to ga
čini dobrim materijalom za usporedbu raznih
valuta u odnosu na američku dolar. Baš zato je
poznati The Economist sredinom 80-ih osmislio
Big Mac indeks koji se temelji na paritetu
kupovne moći. Prema paritetu kupovne moći
valuta mora imati jednaku kupovnu moć u svim
zemljama. Stoga je bilo logično potražiti
proizvod koji se prodaje u cijelom svijetu i
iskušati teoriju.

Priča s izračunom tablice desno ide otprilike

ovako:

1. Zapišu se stvarni tečajevi između dolara

i strane valute (drugi stupac).
2. Zapišu se cijene Big Maca po zemljama
u lokalnoj valuti (taj stupac nije u
tablici).
3. Cijene se pretvore iz lokalnih valuta u
dolare (četvrti stupac).
4. Napravi se Tečaj prema Big Macu.
Omjer cijene Big Maca u određenoj
državi u lokalnoj valuti s cijenom Big
Maca u SAD-u (treći stupac-njega
možeš dobiti iz tablice tako da
pomnožiš lokalnu cijenu u dolarima s
tečajem i tako dobiješ cijenu u lokalnoj
valuti pa ju onda podijeliš s cijenom Big
Maca u SAD-u 5,71).
5. Usporedi se stvarni tečaj i Tečaj prema
Big Macu
6. Formula da se dođe do toga je li valuta
precijenjena ili podcijenjena u odnosu
na dolar jest
treći stupac
1− A evo ja ti za DZ dajem da probaš u ovoj tablici
drug istupac
pronaći Hrvatsku. Veća podcijenjenost valute
Prema najsvježijim podacima dostupnim u pokazuje u pravilu ili da je gospodarstvo slabije
vrijeme pisanja ove skripte (za srpanj 2020) sve razvijeno ili da investitori nemaju povjerenja u
su svjetske valute osim švedske krune, tu valutu.
libanonske funte i švicarskog franka bile
podcijenjene u odnosu na dolar.
 56

POGLAVLJE 14 14.2.ZAMKA LIKVIDNOSTI I DEFLACIJA

OČEKIVANJA: OSNOVNI ALATI

Sada dodatno proširujemo priču o zamci
likvidnosti, koju smo započeli u Poglavlju 5.8.
Nakon što smo prošli makroekonomsku priču
Ako imamo nominalnu kamatnu stopu koja je
kratkog, srednjeg i dugog roka, bavit ćemo se
blizu ili jednaka nuli, važno je što se događa s
očekivanjima prije već prijeđemo na otvorenu
inflacijom jer će ona utjecati na iznos realne
ekonomiju.
kamatne stope koji ulazi u IS relaciju.

Uz nultu nominalnu kamatnu stopu i visoku

14.1.NOMINALNE I REALNE KAMATNE očekivanu inflaciju (primjerice 10%), naša je
realna kamatna stopa>r=0-10=-10%. Pri
STOPE
negativnoj realnoj kamatnoj stopi poduzeća će
biti sklona investirati, dok će kućanstva biti
Realna kamatna stopa predstavlja razliku sklona potrošnji.
između nominalnih kamatnih stopa i očekivane
S druge strane, ako se gospodarstvo uz nultu
inflacije. Ona ulazi u IS relaciju jer utječe na
kamatnu stopu nalazi u recesiji (output ispod
potrošnju i proizvodnju.
prirodne razine) nastaje problem.
r=i-π𝐞
Naime, uz recesije vežemo pad cijena (pad
Poduzeća pri izboru budućih investicija žele outputa vodi do pada cijena), odnosno čak i do
znati koliko trebaju proizvesti da otplate svoje deflacije. Ako se očekuje deflacija (primjerice od
investicije, u terminima dobara. 10%), naša je realna kamatna stopa>r=0-(-
10)=10%. Tako visoku realnu kamatnu stopu SB
Nominalna kamatna stopa ulazi u LM relaciju,
ne može smanjiti jer je nominalna kamatna
budući da je pod kontrolom monetarne politike.
stopa već na nuli.
Pri izboru između gotovine i obveznica pojedinci
uzimaju u obzir oportunitetni trošak držanja
novca (trošak propuštene prilike), a to je
nominalna kamatna stopa koju obveznice nude.

IS relacija.

Y= C (Y-T) + I (Y,r) + G

LM relacija.
𝐌
LM: 𝐏 = 𝐘𝐋(𝐢)
U takvoj situaciji javlja se deflacijska spirala,
LM relacija jednaka je onoj koju smo izveli još u
odnosno ako je output duže vremena ispod
Poglavlju 5.4, dok se IS relacija promijenila u
prirodne razine, povećava se deflacija, smanjuju
dijelu investicija koje sada ovise o realnoj
se realne kamatne stope i dodatno povećava
kamatnoj stopi.
deflacija a time i output.

Jedino rješenje je kvantitativno opuštanje (tzv.

nekonvencionalne mjere MP).
 57

Grafički to prikazujemo kao na donjem grafu. A

Koje su nekonvencionalne Fischer će objasniti što se događa u sr. roku.
mjere monetarne politike?
Prema Nakić M. (2015): Komunikacija
središnje banke - novi instrument
monetarne politike to su:
 pružanje likvidnosti financijskim
institucijama
 labavljenje uvjeta i proširenje
rokova dospijeća odobrenih kredita
 kupovina državnih i privatnih
vrijednosnica
 selektivno kreditiranje
 davanje eksplicitnih izjava o 14.4.FISCHEROVA HIPOTEZA
budućem kretanju službenog
kamatnjaka
Izvod Fischerove hipoteze

Fischer kreće od početne pretpostavke:

14.3.MONETARNA EKSPANZIJA U
KRATKOM ROKU
Rast ponude novca (M) povećava realnu
ponudu novca (M/P) u kratkom roku, što vodi
do rasta outputa i smanjenja nominalne i realne
kamatne stope.
IS krivulja: uz danu očekivanu razinu inflacije,
smanjenje nominalne kamatne stope vodi do
jednakog smanjenja realne kamatne stope, što
povećava investicije i output.
Prije smo imali:
↓i - ↑ I - ↑D - ↑Y
A sada je objašnjenje nagiba IS krivulje:
↓i – ↓r - ↑ I - ↑D - ↑𝐘
r=i-πe
Te monetarne ekspanzije koja u kratkom roku
povećava output i smanjuje nominalnu i realnu
kamatnu stopu.
U srednjem roku rast outputa iznad prirodnog
vodi do inflacije.
↑Y - ↑N - ↓u - ↑w - ↑TC - ↑P - ↑π
Inflacija raste sve dok nominalna kamatna stopa
(i=r+πe ) ne naraste dovoljno da output bude
ponovno na prirodnoj razini, budući da je:
Tada ponovno vrijedi da je:
Y = Yn , r = rn , π𝑒 = π
A prema AD relaciji iz Poglavlja 8:
πt = g mt - g yt
S obzirom na to da je output u srednjem roku na
prirodnoj razini i ne mijenja se, imamo:

LM krivulja: uz danu ponudu novca, rast outputa πt = g mt

vodi do rasta raspoloživog dohotka, potražnje
Tada naša nominalna kamatna stopa u
za novcem i kamatne stope (jednako kao i u 5.
srednjem roku raste 1 za 1 s inflacijom odnosno
poglavlju)
stopom rasta nominalne ponude novca.
↑Y - ↑Yd - ↑𝐌 𝐝 - ↑i
i= 𝐫𝐧 +𝐠 𝐦𝐭

Grafički prikaz Fischerove hipoteze
Rast ponude novca u početku smanjuje
nominalnu i realnu kamatnu stopu.
Sve dok je realna kamatna stopa ispod prirodne,
output je iznad prirodnog i dolazi do inflacije
(Phillips).
Inflacija s vremenom raste dok ne postane veća
od stope rasta nominalne ponude novca, pa
raste nominalna kamatna stopa.
Kroz vrijeme se realna kamatna stopa vraća na
prirodnu razinu, kao i output.
Nominalna konvergira k novoj (višoj) razini, koja
je jednaka zbroju početne vrijednosti i stope
rasta nominalne ponude novca.
U kratkom roku nominalne i realne kamatne
stope padaju, u srednjem roku nominalna
kamatna stopa je narasla a realna kamatna
stopa je nepromijenjena (prirodna).
58
POGLAVLJE 15
FINANCIJSKA TRŽIŠTA I
OČEKIVANJA
Ovdje promatramo kako očekivanja i
makroekonomska kretanja utječu na financijska
tržišta, konkretno na dva najraširenija
vrijednosna papira a to su obveznice i dionice.
15.1.ARBITRAŽA CIJENA i KAMATNE
STOPE OBVEZNICA
Izvod arbitraže
Gle, tu nas čeka možda i najzahtjevniji
matematički izvod u ovoj skripti, za koji stvarno
sumnjam da će ti doći kao ispitno pitanje. Pa
evo, probaj pratiti i vidi kako ti ide, ovdje su nam
važniji zaključci koji ćemo donijeti.
Sjetimo se da iz drugog poglavlja cijenu
obveznice definiramo kao diskontiranu
vrijednost njene nominalne vrijednosti.
NV
Pb=(1+i)t
Uvedimo sada u priču jednogodišnje i
dvogodišnje obveznice. Jednogodišnje
obveznice možemo diskontirati s trenutnom
nominalnom kamatnom stopom. Dvogodišnje
obveznice možemo promatrati kao obveznice
koje će sljedeće godine postati jednogodišnje,
pa ih možemo diskontirati s očekivanom
jednogodišnjom kamatnom stopom za godinu
dana.
NV
P1t =1+i (1)
1t
NV
P2t =(1+i e (2)
1t )(1+i1t+1 )
Pitanje je koju ćemo obveznicu izabrati? Za
jednogodišnju obveznicu, ulaganjem 1 kn
ostvarit ćemo prinos od 1 + i1t kn (3).
 59

Sada moramo utvrditi što ćemo dobiti Što dalje rješavamo:

ulaganjem u dvogodišnju obveznicu. Njena e
e (1 + i2t )2 = (1 + i1t )(1 + i1t+1 )
cijena će iduće godine biti: P1t+1 .
e NV 1+2i2t +i2t 2 =1+i1t + i1t+1
e e
+i1t ∗ i1t+1
P1t+1 =1+ie (4)
1t+1
2i2t +i2t 2 =i1t + i1t+1
e e
+i1t ∗ i1t+1
To znači da danas možemo od svake kune kupiti
1
dvogodišnjih obveznica (količina), a njihova 2i2t +𝑖2𝑡 2=i1t + i1t+1
e 𝑒
+𝑖1𝑡 ∗ 𝑖1𝑡+1 (zanemarivo)
P2t
e
e
će cijena iduće godine biti P1t+1 . 2i2t =i1t +i1t+1
𝐢 +𝐢𝐞𝟏𝐭+𝟏
Njihova vrijednost za godinu dana bit će 𝐢𝟐𝐭 = 𝟏𝐭 (9)
𝟐
cijena*količina odnosno
Kamatna stopa dvogodišnje obveznice približno
Pe1t+1
P2t
(5) je jednaka aritmetičkoj sredini kamatne stope
trenutne jednogodišnje obveznice i očekivane
Pretpostavimo hipotezu očekivanja odnosno da kamatne stope jednogodišnje obveznice
su financijski investitori indiferentni prema slijedeće godine.
riziku i zanima ih samo prinos.
Dugoročna kamatna stopa odražava
Tada arbitraža kaže da će tržište jednogodišnjih kratkoročnu/tekuću kamatnu stopu i buduće
i dvogodišnjih obveznica biti u ravnoteži, ako je očekivane kratkoročne/tekuće kamatne stope
prinos na jednogodišnje obveznice jednak
prinosu na dvogodišnje obveznice odnosno
(3=5).
15.2.KRIVULJA PRINOSA I NJEZIN NAGIB
𝐞
𝐏𝟏𝐭+𝟏
𝟏 + 𝐢𝟏𝐭 = 𝐏𝟐𝐭
(6)
Krivulja prinosa je graf kamatnih stopa
određenih tipova obveznica s različitim
Povezanost kratkoročnih i dugoročnih prinosa vremenom dospijeća.

Uvedimo prvo novi pojam, prinosa do dospijeća.

Prinos do dospijeća. Konstantna kamatna stopa

koja čini današnju cijenu obveznice jednaku
sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova
te obveznice.

n NV
int = √P (7) iz (1)
nt

Prema toj definiciji cijena dvogodišnje može se

zapisati na način koji dosta podsjeća na
pojednostavljenu formulu (1). Možda se sjećaš krivulja prinosa koje su se
spominjale na Poslovnim financijama, e pa to
NV
P2t =(1+i 2 (8) sada detaljnije radimo.
2t )
e
Slijedi da je: Iz (9) slijedi da je 2i2t =i1t +i1t+1

NV NV Odnosno da je:
P2t = = (2=8)
(1+i2t )2 (1+i1t )(1+ie1t+1)
𝐢𝐞𝟏𝐭+𝟏 =2𝐢𝟐𝐭 -𝐢𝟏𝐭 (10)
e
Odnosno (1 + i2t )2 = (1 + i1t )(1 + i1t+1 )
 60

Očekivana buduća jednogodišnja kamatna

stopa. Razlika dvostruke dvogodišnje kamatne
stope i jednogodišnje kamatne stope.

Rastuća krivulja prinosa

Kad je krivulja prinosa rastuća (pozitivnog

nagiba), npr. i2t =4%, a i1t =3%
e
slijedi da je i1t+1 = 2 ∗ 4 − 3 = 5%

odnosno kad su dugoročne kamatne stope više

od kratkoročnih, investitori očekuju rast
kratkoročnih stopa. Prvotno se očekivao blagi pad kamata i outputa
(stoga negativan nagib krivulje prinosa).
Padajuća krivulja prinosa

Kad je krivulja prinosa padajuća (negativnog

nagiba), npr. i2t =3%, a i1t =4%
e
Slijedi da je i1t+1 = 2 ∗ 3 − 4 = 2%

Odnosno kad su dugoročne kamatne stope niže

od kratkoročnih, investitori očekuju pad
kratkoročnih stopa.

15.3.PROMJENA NAGIBA KRIVULJE

U stvarnosti se dogodio veći pomak IS ulijevo
PRINOSA
već je bio očekivan. Kako gospodarstvo ne bi iz
A došlo u A´ gdje bi bio velik pad outputa na Y3,
Američko se gospodarstvo 2000-ih nalazilo na SB je provela monetarnu ekspanziju kako bi pad
vrhuncu gospodarskog ciklusa te su glavni outputa bio samo u B na Y2 kao što se prvotno
ekonomski parametri počeli padati. očekivalo. Međutim, plaćena je cijena niže
kamatne stope od očekivane.
Prognoze su ukazivale na blagi pad outputa i
kamatne stope (pomak IS ulijevo). To je
uzrokovalo blagi negativan nagib krivulje
prinosa 2000.

U stvarnosti se dogodio snažniji pad, pa je

monetarna politika morala intervenirati. Što će
uzrokovati promjenu nagiba krivulje prinosa.

Investitori sad korigiraju svoja očekivanja.

Očekuju monetarnu restrikciju u budućnosti
koja će podići kamatne stope i vratiti output na
prirodnu razinu (stoga pozitivan nagib).
 61

15.4.DIONICE I UTJECAJI NA CIJENE Mala napomena, radi pojednostavljena modela

DIONICA
Vratimo li se u mikroekonomsku odnosno
perspektivu poslovnih financija, znamo da se
poduzeća financiraju izdavanjem obveznica
(rastu obveze) ili dionica (raste kapital).
Obveznice vlasnicima odnosno kupcima nude
unaprijed određene iznose, dok dionice plaćaju
dividende iz dobiti poduzeća (ili zadržanih
zarada, ali o tome na Poslovnim).
Pretpostavljamo očekivane dividende na
početku iduće godine, da ih diskontiramo
realnim kamatnim stopama i po istim uvjetima
kao i obveznice. Pod tim uvjetima ovo je
jednadžba za realnu cijenu dionice:
𝐃𝐞𝐭+𝟏 𝐃𝐞𝐭+𝟐
𝐐𝐭 = 𝟏+𝐫 +(𝟏+𝐫 𝐞
𝟏𝐭 𝟏𝐭)(𝟏+𝐫𝟏𝐭+𝟏 )
Nama su važna dva zaključka:
Više očekivane buduće realne dividende
povećavaju realnu cijenu dionice
Više tekuće i buduće očekivane jednogodišnje
realne kamatne stope smanjuju realnu cijenu
dionice
Budući da realne kamatne stope koristimo za
diskontiranje budućih novčanih tokova, logično
je da što je veća diskontna stopa da je to nama
današnja vrijednost budućih dividendi manja,
što negativno utječe na realnu cijenu dionice.
pretpostavljamo da je očekivana inflacija
jednaka nuli, pa da su nam nominalne i realne
kamatne stope jednake.
Monetarna ekspanzija i cijene dionica.
Monetarna ekspanzija smanjuje kamatne stope
i povećava output
Financijsko tržište reagirat će ovisno o tome je li
promjena bila očekivana
 Ako je bila očekivana-nema reakcije
(unaprijed predviđen potez ne utječe
na očekivanja budućih dividendi ni
buduće kamatne stope).
Ljudi su unaprijed ugradili očekivanja.
• Ako nije bila očekivana-očekuje se rast
dohotka i dividendi uslijed rasta
outputa te smanjenje kamata što oboje
utječe na rast cijena dionica.
Ne radi se konkretno o monetarnoj politici, ali
da dobiješ dojam što znači nagli neočekivani šok
na burzi. Pravi potres na financijskim tržištima
dogodio se pobjedom Trumpa na izborima
2016. (Clinton je bila favorit), kao i Brexitom
(očekivao se ostanak VB u EU). S druge strane,
na izborima 2020. Biden je slovio kao favorit, te
se njegovom pobjedom kretanja na burzi nisu
pretjerano promijenila.

Jasno je da što su nam veće očekivane

dividende u budućnosti, da će osobe biti
spremne danas platiti veću cijenu za tu dionicu.
Diskontiranje vs. ukamaćivanje. Diskontna stopa
umanjuje sadašnju vrijednost budućih novčanih
tokova, a kamatna stopa uvećava buduću
vrijednost sadašnjih novčanih tokova.

U stvarnosti je teško predvidjeti smjer kretanja Primijeti kako je IS strmija. O tome više u
dionice zbog mnoštva špekulativnih ulaganja Poglavlju 17.
(cijena nije isto što i vrijednost dionice). Stoga
ćemo se baviti učincima monetarne politike i
pouzdanja potrošača na cijene dionica.

Neočekivano povećanje pouzdanja potrošača
Ovdje smo se odmah u startu riješili dileme je li
promjena pouzdanja bila očekivana ili
neočekivana.
Rast pouzdanja potrošača (c0 ) prikazujemo kao
pomak IS krivulje udesno, odnosno kao i fiskalnu
ekspanziju uslijed koje dolazi do rasta outputa i
kamatnih stopa.
Namjerno kažem kao fiskalnu ekspanziju, jer
smo tu u Poglavlju 5 imali dvostruki učinak na
investicije (pošto output i kamate djeluju u
suprotnom smjeru).
Ovdje će nastati isti problem, rast outputa će
imati pozitivan utjecaj na dividende i cijenu
dionica, dok će rast kamatnih stopa djelovati na
smanjenje cijene dionica.
Utjecaj na cijene dionica ovisi o nagibu LM
krivulje.
Pad cijena- jači utjecaj rasta kamata
Rast cijena-jači utjecaj pada outputa
62
Odgovor monetarne politike
Naravno, nakon pomaka IS krivulje može se
dogoditi i odgovor monetarne politike (sjetimo
se Policy mix-a iz kratkog roka). Bitno je za
naglasiti da na učinak nakon promjene
monetarne politike ne utječe je li LM krivulja
blaga ili strma.
Ako SB odgovori ekspanzivnom monetarnom
politikom kako bi održala kamatnu stopu
konstantnom – u potpunosti se eliminira
negativan utjecaj i cijene dionica rastu
Ako SB odgovori restriktivnom monetarnom
politikom kako bi održala output konstantnim –
u potpunosti se eliminira pozitivan utjecaj i
cijene dionica padaju
Evo, preživjeli smo i Poglavlje 15. Dok smo se u
prvom dijelu većinom bavili formulama i
izvodima, nadam se da ti je bar drugi dio s
grafovima i ekonomskim interpretacijama bio
zanimljiviji.
POGLAVLJE 16
OSOBNA POTROŠNJA,
INVESTICIJE I OČEKIVANJA
Kako bismo očekivanja u Poglavlju 17 mogli u
potpunosti smjestiti u naš IS-LM model
preostalo je još vidjeti kakav je utjecaj
očekivanja na osobnu potrošnju i investicije.
16.1.OČEKIVANJA I POTROŠNJA
Dosad smo govoreći o osobnoj potrošnji
pretpostavili da ona ovisi o (trenutno)
raspoloživom dohotku.
No to je naravno nerealna pretpostavka. Ako
ništa zamislimo bogataša kojemu kasni neki
dohodak, ali ima dovoljno ušteđevine da ju
troši, jasno da neće odgađati svoju osobnu
potrošnju…
 63

Ipak ostavit ćemo i ulogu ušteđevine na Gdje su u toj priči očekivanja?

potrošnju području osobnih financija.
Očekivanja utječu na potrošnju direktno i
Promatrat ćemo utjecaj očekivanja na odluke o
indirektno.
potrošnji i štednji.
Direktno kroz nadnično/ljudsko bogatstvo
Pogledajmo prvo što kažu Friedmann i
(očekivanja budućeg dohotka od rada, realnih
Modigliani o dohotku.
kamatnih stopa i poreza).
Teorija permanentnog dohotka (Friedmann) -
Indirektno kroz materijalno bogatstvo—dionice,
ako ljudi očekuju da je rast njihovog dohotka
obveznice i nekretnine (koje smo odradili u
trajan povećat će proizvodnju. Ako primjerice
Poglavlju 15)
dobiju božićnicu za koju znaju da nije trajnog
karaktera, neće i u siječnju povećati potrošnju
za isti iznos kao i u prosincu. Ako dobiju trajnu
povišicu ona će ostaviti i trajne posljedice na Utjecaj rasta budućeg outputa
njihovoj osobnoj potrošnji. na osobnu potrošnju
Koje živo biće ujutro hoda na četiri noge, u
podne na dvije, a na tri navečer? Direktno. Raste očekivani budući dohodak,
raste ljudsko bogatstvo, raste osobna
Odgovor je čovjek. potrošnja.
Teorija životnog ciklusa (Modigliani) - potrošač Indirektno. Rastu očekivane dividende,
raste cijena dionica, raste neljudsko
cijelog života planira, u mladosti je potrošač, u
bogatstvo, raste osobna potrošnja.
zrelosti troši ali i štedi da bi u starosti opet
mogao trošiti. Tek u zrelosti potrošač može
osigurati dohodak svojim radom, dok se u
mladosti i starosti mora oslanjati ili na pomoć
drugih ili na vlastitu ušteđevinu. Ponovimo još jednom. Osobna potrošnja ne
odgovara 1 za 1 promjenama u sadašnjem
Konačno dolazimo do glavne pretpostavke,
dohotku (uslijed recesije ili ekspanzije), osim
osim što nam je potrošač racionalan on će nam
ako se te promjene smatraju trajnim.
biti i dalekovidan.

Dalekovidan potrošač-troši na temelju ukupnog

bogatstva koje se sastoji od:
 materijalnog/neljudskog bogatstva
(financijsko i stambeno bogatstvo)
 nadničkog/ljudskog bogatstva (sadašnja
vrijednost očekivanih dohodaka nakon
oporezivanja)
𝐂𝐭 =C(uk.bogatstvo, 𝐘𝐋𝐭 − 𝐓𝐭 )
Osobna je potrošnja funkcija ukupnog
bogatstva i tekućeg dohotka od rada nakon
oporezivanja
16.2.OČEKIVANJA I INVESTICIJE
Prije očekivanja pretpostavljali smo da
investicije ovise o outputu i nominalnoj
kamatnoj stopi, sada znamo da ovise ne o
nominalnoj već realnoj kamatnoj stopi. Očito,
ovise i očekivanjima…
Radi jednostavnosti pretpostavljamo da ljudi
imaju statična očekivanja, odnosno da očekuju
jednaku buduću dobit i kamatnu stopu.
 64

Prilikom odlučivanja o primjerice kupnji stroja, POGLAVLJE 17

poduzeće zanima kolika je očekivana sadašnja
vrijednost dobiti po jedinici kapitala. Tu dobit PROIZVODNJA, EKONOMSKA
oni diskontiraju za iznos realne kamatne stope i
stope amortizacije odnosno troškom kapitala.
POLITIKA I OČEKIVANJA
Trošak kapitala/kapitalna renta. Zbroj realne
kamatne stope i stope amortizacije. Završavamo priču s očekivanjima Poglavljem 17
u kojem ćemo povezati naučeno iz Poglavlja 15
It =I(V(πet )) i 16.
𝜋
V(πet )=𝑟 +𝛿
𝑡
𝑡 𝑡

Ipak, treba uzeti u obzir i tekuću dobit, jer ako je 17.1.IS RELACIJA I KRIVULJA
poduzeće u gubitku morat će se zadužiti pa
možda i odgoditi investicije
U IS relaciju uvest ćemo agregatnu privatnu
It =I(V(πet ), 𝜋𝑡 ) potrošnju koja spaja osobnu potrošnju i
investicije.
Budući da profit pokazuje koliko outputa
poduzeće može proizvesti uz danu razinu Agregatna privatna potrošnja
kapitala, onda možemo gornju jednadžbu
A (Y,T,r) = C (Y-T) + I (Y,r)
konačno zapisati kao:
Yt Tada naša IS relacija ima oblik:
πt =
Kt
Y= A(Y,T,r) + G
𝛑𝐭 𝐘𝐭
It=I(𝐫 +𝛅 , )
𝐭 𝐭 𝐊𝐭 Ipak, prema naučenom iz prethodnog poglavlja
znamo da potrošnja i investicije ovise i o
trenutnim i u očekivanim budućim
16.3.TOBINOV Q vrijednostima.

Ideja Tobinovog Q je da vrijednost poduzeća na
tržištu kapitala mora odgovarati reprodukcijskoj
vrijednosti imovine (koliko bi koštalo da se ta
ista tvrtka ponovno pokrene).
𝐓𝐫ž𝐢š𝐧𝐚 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐧𝐨𝐬𝐭
Q=𝐑𝐞𝐩𝐫𝐨𝐝𝐮𝐤𝐜𝐢𝐣𝐬𝐤𝐚 𝐢𝐦𝐨𝐯𝐢𝐧𝐞
Cilj je dakle kapital s tržištem kapitala. Cijena
dionice na tržištu kapitala govori tvrtkama
koliko tržište kapitala vrednuje svaku jedinicu
kapitala koja je već upotrijebljena, odnosno
spremnost za plaćanje dodatne jedinice
kapitala.
(IS) Y= A (Y,T,r,𝐘 ´𝐞 , 𝐓 ´𝐞 , 𝐫 ´𝐞 ) + G
(+,-,-, +, -, -) (+)
Zašto je IS krivulja strmija?
Nova IS krivulja je strmija, jer će veliko
smanjenje u sadašnjoj realnoj kamatnoj stopi
vjerojatno imati mali utjecaj na ravnotežni
dohodak, prikazan u Y-r grafikonu. Smanjenje
sadašnje realne kamatne stope nema mnogo
utjecaja na potrošnju, ako buduće očekivane
kamatne stope vjerojatno također neće biti
niže.

Ako je Q>1, znači da tržište više vrednuje

postojeći kapital od njegove trenutačne
kupovne cijene, pa bi poduzeće trebalo
povećati investicije izdavanjem dionica. Vrijedi i
obrnuto.
 65

17.2.POMACI IS KRIVULJE 17.3.LM RELACIJA

(IS) Y= A (Y,T,r,Y ´e , T ´e , r ´e ) + G
(+,-,-, +, -, -) (+)
T i G. Povećanje tekućih poreza pomiče IS
ulijevo, povećanje tekuće državne potrošnje
pomiče IS udesno.
𝐘 ´𝐞 . Povećanje očekivane buduće razine
outputa pomiče IS udesno:
 Potrošači očekuju veće bogatstvo
(ljudsko i neljudsko) i više troše
 Poduzeća očekuju veću dobit pa više
investiraju
𝐓 ´𝐞 . Povećanje očekivanih budućih poreza
pomiče IS ulijevo
 Potrošači smanjuju tekuću potrošnju
zbog pesimističnih očekivanja o
smanjenju budućeg dohotka
𝐌
LM: 𝐏 = 𝐘𝐋(𝐢)
LM relacija ostala je nepromijenjena.
Učinak monetarne politike na tekuće i
očekivane kamatne stope ovisi o dvije stvari:
1)Hoće li monetarna politika natjerati
financijska tržišta da revidiraju svoja očekivanja
o 𝐢´𝐞 (je li se dogodilo nešto neočekivano)
2)Hoće li monetarna politika natjerati
financijska tržišta da revidiraju svoja očekivanja
o tekućoj i budućoj inflaciji
Zadržat ćemo pretpostavku o statičnim
očekivanjima odnosno reći ćemo da nema
učinka na očekivanja o inflaciji. Stoga su nam
nominalna i realna kamatna stopa jednake te
možemo i LM relaciju prikazati na Y-r grafikonu.

𝐫 ´𝐞 . Povećanje očekivane buduće realne

kamatne stope pomiče IS ulijevo.

 Potrošači smanjuju tekuću potrošnju i

odgađaju je za buduće razdoblje ili
štednju
 Poduzeća smanjuju investicije uslijed
rasta troška kapitala

Y i r. Pomak po krivulji. Promjena outputa ili

tekuće realne kamatne stope ne miče IS
krivulju, nego se radi o pomaku po krivulji.

17.4.MONETARNA EKSPANZIJA U IS-LM
MODELU
Ako monetarna ekspanzija nije utjecala na
očekivanja o budućoj kamatnoj stopi i dohotku,
pomiče se samo LM krivulja prema dolje u točku
B.
Promjene tekuće kamatne stope, ako nisu
popraćene promjenama u očekivanjima imaju
neznatan utjecaj na potrošnju i dohodak, jer je
IS strma. Output tek blago raste, a dolazi do
snažnog pada realne kamatne stope.
Međutim, ako ekspanzivna monetarna politika
djeluje na očekivanja da će buduća realna
kamatna stopa biti niža, a budući dohodak viši,
tada će doći i do pomaka IS u desno te će se
značajnije povećati potrošnja i dohodak, te
ćemo doći u točku C.
66
17.5.SMANJENJE DRŽAVNOG DEFICITA
Za kraj priče o očekivanjima pokušat ću te
naučiti ekonomskoj alkemiji, kako da država
stegne remen, a svejedno ostvari gospodarski
rast.
Znamo da u kratkom roku fiskalna kontrakcija
dovodi do pada outputa. U srednjem roku nema
utjecaja na output, smanjena je kamatna stopa
i povećane su investicije. Te investicije u dugom
roku vode do veće razine kapitala i outputa.
Bilo bi super da ne moramo čekati dugi rok kao
država, već da već u kratkom roku možemo
ubirati plodove svoje razumne štedljive fiskalne
politike. To možemo postići jedino preko
očekivanja.
Fiskalna kontrakcija mogla bi dovesti do
povećanja outputa i u kratkom roku, ako
pojedinci uzmu u obzir buduće blagotvorne
učinke smanjenja deficita.
Tada bi kao odgovor na fiskalnu kontrakciju IS
išao ulijevo uslijed pada sadašnje državne
potrošnje (ili povećanja poreza), ali bi postojao i
pomak udesno uslijed rasta očekivanog
budućeg outputa i pada očekivane buduće
realne kamatne stope. Ne znamo koji će učinak
prevladati…
Vlade se često odlučuju za koncept backloading-
a: odgađanje smanjenja državne potrošnje za
budućnost kako bi negativan utjecaj (pomak IS
ulijevo) bio što manji.
Optimalna kombinacija: danas dovoljno smanjiti
potrošnju da se pokaže vjerodostojnost
programa, a opet ostaviti dovoljno prostora za
buduća smanjenja kako bi negativni učinci u
sadašnjosti bili što manji.
Važni čimbenici: vjerodostojnost fiskalne vlasti,
stanje državnih financija (udjel javnog duga u
BDP-u), sastav programa (na čemu se reže-
kojim porezima, kojim poreznim obveznicima,
državna potrošnja na infrastrukturu ili
transfere) te vremenski raspored.

S bika na medvjeda: priča o
očekivanjima i COVID 19
Things went very bad very shortly
Od 2009. pa sve do veljače 2020. na Wall
Streetu je vladalo bikovo tržište. Cijene dionica
su rasle i očekivao se daljnji rast. Međutim,
sredinom veljače očekivanja investitora naglo
su se počela mijenjati. Postali su pesimistični,
pokazalo se s razlogom – u samo mjesec i pol
dana dogodio se pravi burzovni krah:
 S&P 500 pao je 25,7%, a
 Dow Jones pao je 28,3%.
Ova dva indeksa smatramo najrelevantnijim
burzovnim pokazateljima za SAD. Ameriku
uvijek moramo promatrati kad pričamo u
burzama, jer se s 43% svjetskih dionica trguje u
SAD-u...
Što se dogodilo i kako smo tako brzo pali s bika
na medvjeda?
Mjehurići, mjehurići...
Nažalost, krah je izazvala nesretna pandemija
koronavirusa. E sad, naravno da je dvije bolesti,
kao i dvije recesije, teško uspoređivati; no u 21.
stoljeću imali smo već dvije slične situacije:
 SARS virus 2002-2003,
 H1N1 2009-2010, u narodu poznatija i
kao svinjska gripa.
Zašto svjetske burze tada nisu doživjele ovakav
krah?
U vrijeme SARS-a, još je trajala kriza započeta
2001. (tzv. dot-com bubble); a u vrijeme H1N1
još je trajala globalna gospodarska kriza
započeta 2008. (tzv. housing bubble). Drugim
riječima burze i gospodarstva već su bili u
silaznoj putanji, nije bilo puno prostora za
dodatni pad...
Što su ti mjehurići? Pogledajmo na primjeru
dot-com bubble-a.
67
Ekipa je mislila da će vrijednost poduzeća koja
se oslanjaju na online poslovanje porasti,
masovno su ulagali u takva poduzeća te im
umjetno nabijali cijene dionica. Ta poduzeća su
narasla, ali nedovoljno. Investitori su ostali
razočarani, krenuli u masovnu rasprodaju
dionica odnosno dezinvestiranje i pokrenuli
recesiju.
💡Samoispunjavajuća očekivanja. Investitori
očekujući rast cijena dionica kupuju dionice, a
uslijed povećane potražnje dolazi do stvarnog
rasta cijena dionica.
💡Tržišni rizik Vidiš kako se investitori slično
ponašaju u određenim tržišnim uvjetima. To je
ključan razlog postojanja tržišnog rizika kao
komponente ukupnog rizika.
Back to 2020...
Pandemija koronavirusa došla je iznenada i
presjekla je dugo razdoblje ekonomskog
prosperiteta koje je trajalo od 2009. Ipak, već
smo u ožujku 2020. znali da recesija dolazi, te je
to bila prva recesija koju su ekonomisti mogli sa
sigurnošću predvidjeti. To je uzrokovali da
mnogi investitori i oni koji se igraju investitora
opet upadnu u spiralu samoispunjavajućih
očekivanja…
Nije to tako loše kao što izgleda
Za razliku od kultnog filma u kojem se most
srušio, burze se ipak još nisu srušile. Istina,
zatresle su se, no prije proglašenja nove recesije
treba imati na umu dvije stvari:
Tržišta su na vrijeme ukalkulirala povećanu
premiju rizika zbog situacije oko koronavirusa.
Kao što smo već rekli-u situacijama booma
investitori razmišljaju optimistično, a u situaciji
recesije investitori razmišljaju pesimistično pa
su se dodatno osigurali.
Bilo kakva pozitivna prekretnica u borbi s
koronavirusom sigurno će dati jak impuls na
burzovna kretanja - nakon naglog pada može
doći i nagli uzlet. Odnosno, da parafraziram:
Tko visoko padne, visoko poleti

POGLAVLJE 18
OTVORENOST NA TRŽIŠTU
DOBARA I FINANCIJSKOM
TRŽIŠTU
Došlo je vrijeme da u našu analizu BDP-a
napokon uvrstimo i posljednju, ali ne najmanje
važnu komponentu a to je neto izvoz.
18.1.TRI DIMENZIJE OTVORENOSTI
Govoreći o otvorenosti možemo razmatrati tri
dimenzije otvorenosti.
Otvorenost tržišta dobara. Nju mjerimo udjelom
izvoza odnosno uvoza u BDP-u. Teoretski, udjel
izvoza odnosno uvoza u BDP-u može biti veći od
100% budući da se tu ubrajaju i intermedijarna
dobra. Osim Sjeverne Koreje gotovo da nema
zemlje koja je zatvorena što se tiče robne
razmjene (mada i oni nabavljaju dio robe iz
Kine). Razlikujemo mala otvorena gospodarstva
koja imaju izuzetno visoke udjele uvoza
odnosno izvoza, poput Singapura i velika
gospodarstva koja u pravilu imaju niže udjele.
Npr. EU ima relativno nizak udjel budući da se
većina trgovine zemalja članica odvija unutar
granica EU-a, a manji dio s trećim zemljama.
SAD također ima niži udjel zbog toga što su
dosegnuli gotovo razinu samodostatnosti gdje
moraju malo stvari uvoziti (većinom uvoze
sirovine i rijetke metale). Na vanjsku trgovinu
negativno utječu ograničenja u vidu carina ili
kvota, o čemu ćeš viši učiti na Međunarodnoj
ekonomiji. Ova otvorenost omogućuje
potrošačima da biraju između domaćih i stranih
dobara i usluga.
Otvorenost na financijskim tržištima. Financijske
instrumente također možemo promatrati kao
neku vrstu dobra. Ona omogućuje investitorima
da biraju između domaće i strane financijske
imovine.
68
Karakteristike otvorenosti na financijskom tržištu
• Diversifikaciju portfelja tj. držanje
domaće i strane imovine, omogućuje
investitoru špekulacije o kretanju
domaćih i inozemnih kamatnih stopa,
tečajeva itd.
• Zbog kupoprodaje financijske imovine
automatski dolazi do većeg broja
deviznih transakcija (transakcija između
domaće i strane valute)
• Omogućuje postojanje trgovinskog
deficita ili suficita (postojanje
međusobno razmjenjivih valuta temelj
je međunarodne trgovine, a ujedno i
zaduživanja tj. financiranja na
međunarodnom financijskom tržištu)
• Većina deviznih transakcija nije vezana
uz trgovinu ili realne gospodarske
potrebe, nego uz kupnju i prodaju
financijske imovine (bilo špekulativno
bilo investitorskog karaktera).
Otvorenost na tržištu faktora proizvodnje.
Možemo ju definirati kao otvorenost zemlje
prema stranim radnicima i stranim poduzećima
da počnu raditi odnosno poslovati u njoj. U
uvjetima ubrzane globalizacije, mnoge
multinacionalne kompanije iskoristile su
mogućnost odabira lokacije proizvodnje i
smjestile su svoje tvornice na područja jeftinije
radne snage, a bogata radnicima. Kina svoj
gospodarski uzlet može zahvaliti tome što je
puštala strana poduzeća u zemlju, uz uvjet da
posluju u partnerstvu s nekim domaćim
poduzećem. Malo copy paste-a, malo učenja i
nadograđivanja teorije i abrakadabra, učenik
prijeti da nadmaši učitelja. Poznati su i call centri
u Indiji, da ne bude da se samo proizvodnja
izmješta, izmještaju se i mnoge usluge.
Hrvatska trenutno ima problem nedostatka
radne snage, što pokušava kompenzirati
uvozom radne snage. No, po mom mišljenju
nedovoljno ulaže u privlačenje stranih
kompanija i tzv. greenfield investicija.

18.2.NOMINALNI I REALNI DEVIZNI
TEČAJ
Tečaj je osnovna makroekonomska varijabla u
otvorenoj ekonomiji, ako nju dobro shvatiš i
naučiš dalje će sve ići ko od šale. Dobro, skoro
ko od šale ali shvaćaš što želim reći. Ide jako
bitan dio priče.
Kad ti netko kaže tečaj vjerojatno ti pada
napamet 1EUR=7.5HRK. I imaš pravo, to i jest
tečaj. Inače takav način izražavanja tečaja
nazivamo direktno kotiranje.
Indirektno kotiranje. Postoji naravno i suprotno,
indirektno kotiranje, kojeg koriste naši dobri
stari Britanci (koji voze lijevom stranom, koriste
imperijalne jedinice i tako to). Kod njih je uvijek
vrijednost njihove valute na prvom mjestu, pa
tek onda strane npr. 1GBP=1,2EUR.
Ovaj puta moram priznati da britansko kotiranje
ima više logike, a ubrzo ćeš shvatiti i zašto:
Recimo da tečaj eura poraste na primjerice 8.
1EUR=8HRK.
Tečaj raste, kune slabi/deprecira
Očito je da za jedan euro moramo izdvojiti više
kuna, odnosno euro je skuplji tj. jači. Iz toga
slijedi da je kuna slabija. Zapamti: kuna je slabija
pa pada u depru.
Obrnuto, ako tečaj eura padne na primjerice 7.
1EUR=7HRK.
Tečaj pada, kuna jača/aprecira
Za jedan euro sada moramo izdvojiti manje
kuna, odnosno euro je jeftiniji tj. slabiji. Iz toga
slijedi da je kuna jača. Kuna se sada više cijeni
(appreciate) pa ona aprecira.
Vrijednost valute kreće se u suprotnom smjeru
u odnosu na tečaj.
69
Već iz našeg primjera možemo zaključiti koja bi
bila definicija (nominalnog) deviznog tečaja…
Označavamo ga s velikim slovom E.
E. Nominalni devizni tečaj:
• Broj jedinica domaće valute koje se
može dobiti za jednu jedinicu strane
valute
• Cijena strane valute u terminima
domaće valute
Postoji i realni devizni tečaj.
ε. Realni devizni tečaj:
• Cijena stranih dobara u terminima
domaćih dobara
𝐄𝐏 ∗
ε=
𝐏
U otvorenoj ekonomiji, varijable koje
označavamo sa zvjezdicom u eksponentu,
primjerice P∗ označavaju stranu varijablu. U
ovom slučaju označavamo stranu razinu cijena.
Promjene realnog deviznog tečajeva:
• Realna deprecijacija (rast realnog
deviznog tečaja)
• Realna aprecijacija (pad realnog
deviznog tečaja)
Nominalni i realni devizni tečaj čini se na prvu
identičnim, gotovo jednako im se nazivaju
promjene, realni sadrži u sebi nominalni… Ali to
nije tako, ne moraju se čak ni kretati u istom
smjeru.
Kupovni i prodajni tečaj
Središnja banka svaki dan objavljuje tečajnu
listu prema kojoj se formira tzv. središnji
devizni tečaj (npr. 1EUR=7.5HRK)
Mjenjačnice i banke potom razlome tečaj na
kupovni i prodajni
• Kupovni tečaj-onaj pri kojem oni
kupuju eure od nas (1EUR=7,4HRK)
• Prodajni tečaj-onaj pri kojem oni
nama prodaju euru (1EUR=7,6HRK)
Naravno, zarađuju upravo na toj marži.

Nominalni i realni devizni tečaj ne moraju se
kretati u istom smjeru
Npr. može doći do nominalne aprecijacije
1EUR=6,5HRK uslijed koje njemački turist može
kupiti manje kuna s istim iznosom eura. Tako da
će za svoju plaću u eurima moći kupiti manje
dobara i usluga dok je na godišnjem, što bi ga
obeshrabrilo od potrošnje. Ali, ako je
istovremeno došlo do snažnog porasta cijena u
Njemačkoj u odnosu na Hrvatsku, to će poništiti
efekt nominalne aprecijacije; te će realni
devizni tečaj narasti. Odnosno, premda smo na
prvu mislili da njemačkom turistu neće biti baš
ekonomski dobro kod nas na ljetovanju, ipak mu
je bolje već da je ostao doma. On je bio
racionalan i ekonomski obrazovan turist koji je
u svoje odlučivanje o potrošnji uzeo u obzir
realni devizni tečaj.
Budući da je njemački turist koji dolazi u
Hrvatsku hrvatski izvoz usluga, jasno je kako je
realni devizni tečaj važna varijabla neto izvoza.
Isto smo primjer mogli dati i za Njemačku tvrtku
koja u Hrvatskoj nabavlja sirovine (dakle da se
radi o hrvatskom izvozu roba).
Nominalni i realni devizni tečaj ne moraju se
kretati u istom smjeru, ako postoji razlika u
kretanjima između domaćih i stranih cijena.
Fiksni devizni tečaj. 𝐄̅
Kako bismo zaključili priču o tečajevima
razmotrimo još i fiksni devizni tečaj. To je
situacija u kojoj se iznos deviznog tečaja fiksira
na određenu razinu, ili se fiksira za određenu
valutu.
Ipak, premda je on fiksiran na određenu razinu,
Središnja banka ima mogućnost u svakom
trenutku fiksirati ga na višu ili nižu razinu.
• Devalvacija. Rast fiksnog deviznog
tečaja.
• Revalvacija. Pad fiksnog deviznog
tečaja.
70
18.3.IZBOR IZMEĐU DOMAĆE I STRANE
OBVEZNICE
Investitor će biti indiferentan između držanja
domaće i strane obveznice ako na njih ostvaruje
jednak prinos. Iako, u stvarnosti znamo da
prinos na grčke obveznice nije jednak prinosu
na njemačke obveznice. Upravo u situacijama
kada prinos na dvije obveznice nije jednak u
priču nam se upliće tečaj.
Zamislimo da raspolažeš sa 750 000 HRK i pri
tečaju 1EUR=7,5HRK odlučiš kupiti njemačke
obveznice.
Prvo moraš kupiti eure, odnosno dobivaš iznos
od 100 000 EUR.
Nakon što kupiš njemačku obveznicu, neka na
nju ostvariš prinos i∗ od 5%. Početna je suma
narasla na 105 000 EUR.
Kako bi se taj novac mogao trošiti u Hrvatskoj,
moraš ga ponovno pretvoriti u kune. Neka je
valuta u međuvremenu deprecirala odnosno
tečaj narastao na 1EUR=8HRK. To će za tebe biti
odlično jer ćeš za 105 000 EUR dobiti 840 000
HRK.
Očito zarada od 90 000 HRK (840 000-740 000)
nije nastala samo od prinosa na strane
obveznice, već ju je uvećala deprecijacija
domaće valute tj. aprecijacija strane valute.
Ako naš primjer zapišemo matematičkim
simbolima imamo:
𝟏 𝐞
(𝐄𝐭)(1+i*)𝐄𝐭+𝟏
Uzmemo li u obzir naučeno da deprecijacije
domaće valute uvećava prinos na strane
obveznice, a ako deprecijaciju prikažemo kao
promjenu tečaja, možemo zapisati:
Uvjet kamatnog pariteta/relacija kamatne
arbitraže
𝐞
𝐄𝐭+𝟏 −𝐄𝐭
i=i*+ 𝐄𝐭
Uvjet kamatnog pariteta odnosno relacija
kamatne arbitraže kaže da će prinos na domaću

obveznicu biti jednak prinosu na stranu
obveznicu uvećanim za očekivanu deprecijaciju
domaće valute.
Pazi. Imaj na umu da je očekivana deprecijacija
domaće valute jednaka očekivanoj aprecijaciji
strane valute, te da ako imamo negativnu
očekivanu deprecijaciju to zapravo znači da
imamo aprecijaciju.
E sad nažalost pošto su i njemačka i grčka
obveznica u istoj valuti, onda ne možemo
ispeglati razlike u prinosima kroz devizni tečaj.
Očigledno je da je to u igri njihova rizičnost,
zbog koje prinosi nikad ne mogu biti jednaki. To
je zapravo primjer nepokrivenog kamatnog
pariteta.
Pokriveni kamatni paritet (vrijedi uvjet
kamatnog pariteta) tečajni rizik ne postoji te su
domaće i strane obveznice savršeni supstituti.
Nepokriveni kamatni paritet (vrijedi uvjet
kamatnog pariteta), ali postoji velika razina
averzije prema riziku kao i rizik povezan s
deviznim tečajem.
71
18.4.BILANCA PLAĆANJA
Bilanca plaćanja sastoji se od tekućeg i
kapitalnog računa.
Tekući račun evidentira sve transakcije iz i u
ostatak svijeta, a sastoji se od 3 komponente:
1. Trgovina robama i uslugama (NX)
• Izvoz-uplate iz ostatka svijeta (primio)
• Uvoz-plaćanje ostatku svijeta (dao).
2. Investicijski dohodak
• Rezidenti Hrvatske primaju dohodak na
držanje strane imovine
• Strani rezidenti primaju dohodak od
držanja hrvatske imovine.
3. Strana pomoć
• Neto primljeni transferi (razlika između
primljene i dane pomoći).
4. Bilanca/saldo tekućeg računa (1+2+3)
Kapitalni račun pokazuje kako se financira tekući
račun.
1. Povećanje posjedovanja stranaca hrvatskih
obveznica
2. Povećanje posjedovanja Hrvata stranih
obveznica.
3. Neto tijek kapitala (1-2)
Ako je tekući račun u suficitu, kapitalni račun je
u deficitu odnosno mi posuđujemo novac
drugim državama. Ako je tekući račun u deficitu,
kapitalni račun je u suficitu odnosno mi
posuđujemo novac od drugih država
(zadužujemo se). Dakle TR+KR≈0 (na razini
statističke pogreške).
 72

POGLAVLJE 19 Česta greška koja se osim brkanja deprecijacije i

aprecijacije redovito događa u otvorenoj
ZZ-DD MODEL ekonomiji jest brkanje uvoza i izvoza.:

 Kada naš output raste, raste naš uvoz

19.1.IS RELACIJA OTVORENOG
GOSPODARSTVA
Našu ZZ krivulju iz Poglavlja 3 proširit ćemo
uvođenjem neto izvoza. Odnosno:
ZZ=C+I+G+NX
ZZ. Potražnja za domaćim dobrima
ZZ=C+I+G+X-εIM
ZZ=C (Y-T) + I (Y,r) + G
Preostalo je napokon definirati koje varijable
utječu na neto izvoz.
 Kada strani output raste, raste naš izvoz
Problem nastaje u tome što ekipa koja uči
napamet brka to što rast izvoza povećava naš
output (budući da je izvoz komponenta
outputa), a s druge strane rast outputa
povećava uvoz i onda se izgube.
Uvedimo nakon ZZ još dvije krivulje: DD i AA.
DD. Domaća potražnja za dobrima.
DD=C+I+G
DD krivulja za razliku od ZZ krivulje predstavlja
zatvoreno gospodarstvo, odnosno ne uključuje
neto izvoz.

AA. Domaća potražnja za domaćim dobrima.

Determinante neto izvoza AA=C+I+G- εIM

Razlika između AA i DD krivulje je ta što se AA
IM (Y, ε)
dobije tako da se od DD oduzme vrijednost
+,-
uvoza.
Rast outputa povećava uvoz (kućanstva
kupuju više uvoznih dobara, a poduzeća
kupuju više uvoznih inputa), dok veći realni
tečaj/deprecijacija smanjuje uvoz (strana
dobra su relativno skuplja pa ih manje
uvozimo).
X (Y*, ε)
+,+
Rast stranog outputa povećava domaći
izvoz (strancima su potrebni naši proizvodi),
dok veći realni tečaj/deprecijacija čini
domaća dobro relativno jeftinijima pa ih
Budući da uvoz raste s outputom, razlika
više izvozimo.
između ta dva pravca se povećava kako
dohodak raste
 73

Razlika između AA i ZZ krivulje je ta što se ZZ U pravilu ćemo pretpostavljati da je u početku

dobije tako da se AA krivulji doda vrijednost ravnotežni output ujedno i vanjskotrgovinski
izvoza. ravnotežni, što vidimo na grafu ispod.

Budući da izvoz ne ovisi o domaćem outputu,

udaljenost između ZZ i AA je konstantna pa su
zato ta dva pravca paralelna.

19.2.RAVNOTEŽNI OUTPUT I
VANJSKOTRGOVINSKA RAVNOTEŽA

Da bismo dobili prikazali ravnotežni output,

opet trebamo YZ-Y model, kojeg smo uveli kod
priče o multiplikatoru.
Ravnotežni output. 𝐘𝐫 Output pri sjecištu ZZ
krivulje i pravca Y=Z (pod 45 stupnjeva).
Vanjskotrgovinski ravnotežni. 𝐘𝐓𝐁 Output pri
kojem je NX=0. Odnosno to je output pri sjecištu
ZZ i DD krivulje.
Ako imamo situaciju da je pri ravnotežnom
outputu NX pozitivan, odnosno da postoji
vanjskotrgovinski suficit, tada se ZZ i DD sijeku
desno od sjecišta ZZ i Y=Z. Drugim riječima, tada
je YTB desno od Yr .

Pravac NX. Opadajuća funkcija outputa, budući

da kako output raste tako raste i uvoz, dok izvoz
ostaje nepromijenjen.

19.3.DINAMIKA ZZ-DD MODELA
ZZ-DD model prikazuje utjecaj fiskalne politike
(domaće potražnje), strane potražnje i tečajne
politike na NX.
Porast domaće potražnje.
Pretpostavimo da vlada odluči provesti fiskalnu
ekspanziju.
↑G - ↑ZZ - ↑Y - ↑IM - ↓NX
Interpretacija: Uslijed rasta državne potrošnje
dolazi do rasta potražnje za domaćim dobrima
koji povećava output. Uslijed većeg outputa
raste i uvoz, što smanjuje neto izvoz.
ZZ krivulja pomiče se prema gore, kao i DD
krivulja. Krivulja NX se ne pomiče. DD se pomiče
gore tako da sjecište DD´ i ZZ´ sijeku na istoj
razini outputa kao i DD i ZZ, kako bi YTB ostao
nepromijenjen.
Pri novoj ravnotežnoj razini outputa, NX je
negativan.
74
Porast realnog deviznog tečaja (ili strane
potražnje).
Pretpostavimo da dođe do realne deprecijacije.
↑ε - ↑X - ↓IM - ↑NX - ↑ZZ - ↑Y
Interpretacija: Uslijed realne deprecijacije
domaća su dobra relativno jeftinija što
povećava izvoz, a strana su dobra relativno
skuplja što smanjuje uvoz. Zbog toga se neto
izvoz povećava, a time i potražnja za domaćim
dobrima koja povećava output.
ZZ krivulja pomiče se prema gore, kao i krivulja
NX. DD krivulja se ne pomiče. Pri novoj
ravnotežnoj razini outputa, NX je pozitivan.
*Ovaj graf prikazuje i rast inozemne potražnje,
on bi imao sljedeće efekte u gospodarstvu
↑Y* - ↑X - ↑NX - ↑ZZ - ↑Y
Razlika realne deprecijacije i rasta inozemne
potražnje. Ako imamo deprecijaciju pogoršava
se položaj potrošača jer moraju plaćati više za
uvozna dobra što može dovesti do pada
životnog standarda.
Naravno, moguće je da se istovremeno
promjene i fiskalna i tečajna politika. Policy mix
koristimo ako jednu varijablu želimo
promijeniti, a drugu fiksirati.

Fiskalna ekspanzija + realna deprecijacija
Rast outputa + konstantan neto izvoz
↑G - ↑ZZ - ↑Y - ↑IM - ↓NX
↑ε - ↑X - ↓IM - ↑NX - ↑ZZ - ↑Y
Uslijed fiskalne ekspanzije ZZ krivulja pomiče se
prema gore, kao i DD krivulja. One se sijeku pri
istoj razini kao i početna ZZ i DD krivulja te je
ravnotežni output povećan, a vanjskotrgovinski
ravnotežni output konstantan.
Uslijed realne deprecijacije ZZ krivulja se
pomiče dodatno prema gore, i to tako da u
konačnici sječe Y=Z i DD´ u istoj točki. NX se
također pomiče prema gore. U konačnici je novi
ravnotežni output jednak novom
vanjskotrgovinskom ravnotežnom outputu.
Ravnotežni output je povećan, a neto izvoz
nepromijenjen.
75
Fiskalna restrikcija + realna deprecijacija
Konstantan output + rast neto izvoza
↓G - ↓ZZ - ↓Y - ↓IM - ↑NX
↑ε - ↑X - ↓IM - ↑NX - ↑ZZ - ↑Y
Uslijed fiskalne restrikcije ZZ krivulja pomiče se
prema dolje, kao i DD krivulja. One se sijeku pri
istoj razini kao i početna ZZ i DD krivulja te je
ravnotežni output smanjen, a vanjskotrgovinski
ravnotežni output konstantan.
Uslijed realne deprecijacije ZZ krivulja se
pomiče prema gore (vraća se na početnu
krivulju). NX se također pomiče prema gore. U
konačnici je ravnotežni output nepromijenjen, a
neto izvoz je pozitivan uslijed pomaka
vanjskotrgovinskog ravnotežnog outputa na
višu razinu.
Ovdje ti namjerno nisam pisao interpretacije
kao na prošloj stranici, jer nije ideja da stvari
učiš napamet ili preko ctrl+f već da naučiš s
razumijevanjem.
 76

19.4.MARSHALL-LERNEROV UVJET I J- J krivulja. Prikazuje dinamički utjecaj promjene

KRIVULJA tečaja na neto izvoz i pretpostavlja da vrijedi
Marshall Lernerov uvjet.

Ovo je možda i najčešće pitanje iz Otvorene

ekonomije pa dobro pazi u nastavku.

Marshall-Lernerov uvjet. Uz pretpostavku da su

domaća i strana razina cijena nepromijenjene,
nominalna deprecijacija vodi do 1 za 1 realne
deprecijacije. Ona utječe na neto izvoz preko
efekta količina i efekta cijena:

Efekt količina (pozitivan kanal) kaže nam da

izvoz raste, jer realna deprecijacija čini domaća
dobra relativno jeftinijima u odnosu na strana;
a uvoz pada, jer realna deprecijacija čini strana
dobra relativno skupljima u odnosu na domaća.
Oboje pozitivno utječe na neto izvoz.  Gospodarstvo se nalazi u
vanjskotrgovinskom deficitu (A)
Efekt cijena (negativan kanal) kaže nam da  Dolazi do deprecijacije
uslijed realne deprecijacije raste vrijednost  U početku imamo samo negativan
uvoza, odnosno ista količina uvoza košta više u efekt cijene (B).
terminima domaćih dobara. Ovo negativno  S vremenom se pojavljuje efekt količine
utječe na neto izvoz. (poduzeća i kućanstva se privikavaju na
Da bi uslijed deprecijacije porastao neto izvoz: nove cijene)
izvoz mora dovoljno porasti, a uvoz se dovoljno  U C je efekt količine jednak efektu
smanjiti, kako bi se poništio rast cijena uvoza. cijene
 S vremenom prevladava efekt količine i
neto izvoz se poboljšava
Neto izvoz, štednja i
investicije
NX=S + (T-G) - I
Pri ravnotežnoj razini outputa NX jednak je
zbroju privatne i javne štednje umanjenim
za investicije. Iz toga slijedi da trg. suficit
proizlazi iz viška štednje nad investicijama.
 Povećanje investicija mora biti
reflektirano ili povećanjem u
privatnoj ili javnoj štednji ili
smanjenjem trg. salda.
 Povećanje deficita budžeta (FE)
mora utjecati na povećanje
privatne štednje, smanjenje
investicija, ili smanjenje trg. salda.
 Zemlja s visokom stopom javne ili
privatne štednje, mora imati visoku
stopu investicije ili visok trgovinski
suficit.

 77

19.5.MULTIPLIKATOR OTVORENOG
GOSPODARSTVA Leakage učinak
Čim pretpostavimo da je kretanje uvoza
Izvod multiplikatora otvorenog gospodarstva ovisno o kretanju outputa, jedan dio
agregatne potražnje koji nastaje pod
C=c0 +c1 (Y-T)
utjecajem fiskalne politike zaobilazi domaće
I=b0 +b1 *Y-b2 *r tržište i završava u povećanju uvoza.
Učinak odljeva ovisi o režimu deviznog
IM=im1 *Y
tečaja:
X=x1 *Y ∗ Sustav fiksnog deviznog tečaja. Učinak
odljeva je veći, jer je tečaj u uvjetima
Y= c0 +c1 (Y-T)+ b0 +b1 *Y-b2 *r +G + im1 *Y porasta domaće potražnje realno aprecirao
+ x1 *Y ∗
i dodatno stimulirao rast uvoza.
Y=c0 +c1 *Y-c1 *T+ b0 +b1 *Y-b2 *r +G + Sustav fluktuirajućeg tečaja. Učinak odljeva
im1 *Y + x1 *Y ∗ je manji jer se tečaj prilagođava povećanoj
potražnji tako što deprecira i na taj učinak
Y-c1 *Y-b1 *Y-im1 *Y =c0 -c1 *T+ b0 -b2 *r +G
poskupljuje uvoz.
+x1 *Y ∗
Male nerazvijene zemlje s visokom sklonosti
Y(1-c1 -b1 − im1 )=c0 -c1 *T+ b0 -b2 *r +G uvozu mogu imati i negativan neto učinak.
+x1 *Y ∗ /: (1-b1 -b1 − im1 )
𝟏
Y=(𝟏−𝐜 *(𝐜𝟎 -𝐜𝟏 *T+ 𝐛𝟎 -𝐛𝟐 *r +G +𝐱𝟏 *𝐘 ∗ )
𝟏 −𝐛𝟏 −𝐢𝐦𝟏 )

Y=multiplikator*autonomni izdaci

Multiplikator otvorenog gospodarstva Makroekonomske igre država

𝟏 Zemlje ne vole vanjskotrgovinske deficite jer
(𝟏 − 𝐜𝟏 − 𝐛𝟏 − 𝐢𝐦𝟏 )
𝐢𝐦𝟏 𝐠𝐫𝐚𝐧𝐢č𝐧𝐚 𝐬𝐤𝐥𝐨𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐮𝐯𝐨𝐳𝐮
Multiplikator zatvorenog gospodarstva
𝟏
(𝟏 − 𝐜𝟏 − 𝐛𝟏 )
Zašto je multiplikator manji?
Učinak rasta G na output je manji nego u
zatvorenom gospodarstvu. ZZ (pravac potražnje
u domaćem gospodarstvu) je položeniji nego
DD (pravac potražnje u otvorenom
gospodarstvu). Razlog je taj što dio porasta
potražnje otpada na inozemna dobra pa je
učinak porasta dohotka na potražnju za
domaćim dobrima manji nego u zatvorenom
gospodarstvu. Budući da dio porasta potražnje
otpada na uvoz, a izvoz je nepromijenjen, dolazi
do trgovinskog deficita.
se akumulira njihov dug i otplatne rate
postaju sve veće (tekući i kapitalni račun).
Iz tog razloga zemlje preferiraju porast
inozemne potražnje, a ne domaće (koja
pogoršava vanjskotrgovinski saldo)
Problem se može dogoditi ako imamo npr.
nekoliko zemalja koje imaju jako razvijenu
međusobnu trgovinu (zamislimo EU), a sve
su u recesiji; može se dogoditi da svaka od
njih čeka da neka druga zemlja iz te skupine
odluči povećati domaću potražnju što bi
dodatno produžilo recesiju.
Rješenje je u simultanom povećanju
domaće potražnje; u stvarnosti se ne
događa često (neke zemlje već imaju
prevelik deficit, neke zemlje odluče ne
držati se obećanja, neke preferiraju suficite)
Ah, ta politika…
.

Tečaj-magičan broj koji kaže
koliko euri od tetke iz Njemačke
vrijede
📚 Što su nas naučili na faksu?
O deviznim tečajevima slušat ćeš na mnogim
kolegijima. Prvi puta ćeš se s njima susresti već
na kolegiju Osnove ekonomije u okviru prve
godine, a tu su naravno i Makroekonomija te
Međunarodna ekonomija druge godine. Pa
pogledajmo što kažu školske definicije:
💡Devizni tečaj definicija-broj jedinica domaće
valute koje se može dobiti za jednu jedinicu
strane valute.
👨💼Kako to izgleda u praksi?
Krenimo od jednostavnih stvari, da bismo na
kraju članka doktorirali tečajeve 😍. Svi znamo
da se tečaj eura kreće negdje oko 7,5, nekad
bude 7,4 a nekad opet 7,6... Zašto je tečaj tako
hiperaktivan, zar ne može on nikad mirovati?😕
Zašto se devizni tečajevi mijenjaju?
Ne bi bilo loše zamisliti valutu kao bilo koju
drugu robu, primjerice trenutno atraktivne
maske za lice 😷. Povećana potražnja za
maskama znači da će trgovci vrlo vjerojatno
poskupiti maske. Povećana ponuda maski znači
da će maske vjerojatno pojeftiniti (#malosutra).
Ista je stvar s ponudom i potražnjom za
valutom, primjerice kunom.
Recimo da dobiješ 100 eura od tetke iz
Njemačke, wuhuuu 🎉. Nakon vala uzbuđenja i
radosti slijedi negativni šok-hej, pa ja živim u
Hrvatskoj, za potrošiti ove eure prvo ih moram
promijeniti u kune. Odlaziš u mjenjačnicu i kažeš
teti, dobar dan ja bih kune, odnosno stvaraš
......... za kunama. Potražnju, tako je! Što je veća
potražnja za kunama, to znači da kuna jača
odnosno aprecira (#memorytrick:
appreciate=više se cijeni)
Okej, ustvrdili smo da kad se kuna kupuje da ona
aprecira odnosno jača, a kako će se to odraziti
78
na tečaj? Zapravo to je vrlo jednostavno. Ako
kuna jača to znači da euro slabi, tj. za istu
količinu eura sada možeš dobiti manje kuna.
Znaš kak se kaže, dok se jednom ne smrkne
drugom ne svane 🌞. Drugim riječima, u
razdoblju kad je snažna potražnja za kunom
(primjerice turistička sezona 🏖️) tečaj redovito
pada. Tako on primjerice neće više biti 7,5 s
početka priče nego 7,4.
Kakve su posljedice promjene tečaja na
gospodarstvo?
Odlično, kuna nam je ojačala. Ako je ojačala, to
je sigurno dobra stvar za naše gospodarstvo?
Hmmm, pa i ne baš... Kad govorimo o utjecaju
deviznog tečaja na gospodarstvo, prije svega
mislimo na neto izvoz.
Zamislimo situaciju u kojoj se za 1 euro ne
dobivaju 7,5 nego 7,4 kune. Dolaze Hans 👴 i
Greta 👵 u Opatiju na godišnji odmor (usprkos
koroni, vele-neće njih). Kad ono šok i nevjerica-
za svoje eure dobili su manje kuna nego lani.
Budući da imaju manje kuna, mogu kupiti manje
hrvatskih proizvoda i usluga dok su na
ljetovanju, tj. naš izvoz pada. U uvjetima te iste
aprecijacije, kad mi Hrvati gledamo što bismo
mogli kupiti s njemačkog Amazona, imat ćemo
obrnutu situaciju. Naime, za novi iPhone 📱 koji
košta 1000 eura, više nećemo morati izdvojiti
7500 već 7400 kuna, i bit ćemo skloniji kupnji
odnosno uvozu. Dakle, kod aprecijacije uvoz
raste.
Pošto će nam istovremeno padati izvoz, a uvoz
rasti, očito je kako će aprecijacija imati
negativan utjecaj na neto izvoz, a samim time i
na BDP.
S druge strane, deprecijacija (porast tečaja kune
na 7,6) bi imala pozitivan utjecaj na neto izvoz.
Pozitivan utjecaj bio bi i na onih tvojih 100 eura
od tetke iz Njemačke 🇩🇪 s početka priče, čuj 760
kuna svakako je bolje od 750 kuna. Aliii
negativna strana deprecijacije vezana je uz naš
javni dug 💰. Pošto je Hrvatska dominantno
zadužena u eurima, uslijed deprecijacije bi
značajno porastao iznos javnog duga.
 79

POGLAVLJE 20 20.2.RAVNOTEŽA NA FINANCIJSKIM

TRŽIŠTIMA
IS-LM-IP MODEL
LM relacija otvorenog gospodarstva
Ovaj model se još naziva i Mundell-Flemingov 𝐌
model, ili IS-LM model otvorenog gospodarstva. =YL(i)
𝐏
Krenut ćemo s izvođenjem IS i LM relacije
LM relacija identična onoj u zatvorenom
otvorenog gospodarstva prije već ih spojimo u
gospodarstvu: za danu M/P porast outputa vodi
jedan model.
do porasta potražnje za novcem i porasta
ravnotežne kamatne stope.

20.1.RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU DOBARA I Preostalo nam je još povezati tečaj iz IS relacije

USLUGA s kamatnom stopom. Za to će nam kao
ishodišna točka poslužiti uvjet kamatnog
pariteta:
Nastavljamo našu priču iz Poglavlja 19.1.
Eet+1−Et
i=i*+ Et
ZZ=C+I+G+X- εIM
Eet+1−Et
IS (Y=Z) i-i*= Et

Y=C+I+G+X-εIM Eet+1
i-i*= Et
-1
Y=C (Y-T) +I (Y,r) +G +X (Y ∗ , ε) –εIM (Y, ε)
Ee
+ +,- +,+ +,- 1+i-i*= Et
t

∗
Y=C (Y-T) +I (Y,r) +G +NX (Y, Y , ε)
+ +,- -, + ,+
Uz pretpostavku da su P i P ∗ konstantni (dani)
odnosno da nema inflacije, nominalne kamatne
stope i tečajevi su jednaka realnim:
IS relacija otvorenog gospodarstva
Y=C (Y-T) +I (Y,i) +G +NX (𝐘, 𝐘 ∗ , 𝐄)
+ +,- -, + ,+
Uz pretpostavku da je budući devizni tečaj dan,
odnosno da su tečajna očekivanja fiksirana:
𝐄̅ 𝐞
𝐄𝐭 =1+i-𝐢∗
Tekući devizni tečaj ovisi očekivanom budućem
deviznom tečaju, domaćoj kamatnoj stopi i
stranoj kamatnoj stopi.
Uz nepromijenjeni budući devizni tečaj i stranu
kamatnu stopu:
Domaća kamatna stopa i devizni tečaj su
obrnuto proporcionalni.
𝐄̅ 𝐞
Y=C (Y-T) +I (Y,i) +G +NX (𝐘, 𝐘 ∗ , 1+i-𝐢∗)

+ +,- -, + ,+
 80

Vrijeme je da prikažemo taj obrnuto

proporcionalni odnos između domaće kamatne
Zašto su tečajna stope i deviznog tečaja.
očekivanja fiksirana? Koristit ćemo se istim oblikom krivulje kao i kod
Phillipsove krivulje u kratkom roku, potražnje za
Pretpostavimo da su u početku
novcem i WS relacije… Baš je monotona i
prinosi na domaću i stranu
dosadna ta makro, sve na isti štos.
obveznicu jednaki, tj. i=i*.
IP krivulja prikazuje kombinacije domaćih
Zatim pretpostavimo da naša
kamatnih stopa i deviznog tečaja pri kojem su
zemlja provede monetarnu
investitori indiferentni između domaćih i
kontrakciju uslijed koje naraste
stranih obveznica.
domaća kamatna stopa.

Domaće su obveznice sada

atraktivnije, budući da je prinos na
njih veći od prinosa na strane
obveznice.

Investitori prodaju stranu, a kupuju

domaću valutu, ona jača odnosno
aprecira, a tečaj pada.

Što više domaća valuta danas

aprecira, to se očekuje njezina veća
deprecijacija u budućnosti.

Naime, u budućnosti će investitori

prodati domaću valutu da bi ju
zamijenili za stranu.
Upravo ta očekivana deprecijacija u
budućnosti omogućit će da vrijedi
uvjet kamatnog pariteta, odnosno
da je prinos na domaću obveznicu
jedan prinosu na stranu uvećanom
za očekivanu deprecijaciju.
Ako je domaća kamatna stopa viša od strane,
domaće su obveznice atraktivnije pa stranci
kupuju našu valutu i ona aprecira.
Ako je domaća kamatna stopa niža od strane,
domaće su obveznice manje atraktivne pa
stranci prodaju našu valutu i ona deprecira.

Početna aprecijacija domaće valute 20.3.UKUPNA RAVNOTEŽA

mora biti takva da očekivana buduća
deprecijacija kompenzira rast IS:
domaće kamatne stope; kad je riječ
̅e
E
o takvom slučaju onda su investitori Y=C (Y-T) +I (Y,i) +G +NX (Y, Y ∗ , )
1+i-i∗
opet indiferentni i dolazi do
ravnoteže. + +,- -, + ,+

LM:
M
=YL(i)
P

Kao što smo rekli LM relacija nije se promijenila,
puno nam je zanimljivija IS relacija.
IS relacija govori kako porast kamatne stope
utječe na smanjenje outputa.
U kontekstu zatvorenog gospodarstva
razmatrali smo utjecaj kamata na investicije, no
sada imamo i utjecaj kamata na neto izvoz.
IS relacija otvorenog gospodarstva.
Direktni utjecaj na investicije: viša kamatna
stopa smanjuje investicije, dolazi do pada
potražnje za domaćim dobrima a time i outputa.
Indirektni utjecaj na neto izvoz: zbog viših
kamatnih stopa domaće su obveznice
atraktivnije od stranih, ljudi kupuju domaću
valutu pa ona jača odnosno aprecira. Uslijed
aprecijacije domaća su dobra relativno skuplja
pa izvoz pada, a strana su dobra relativno
jeftinija pa raste uvoz, što djeluje na smanjenje
neto izvoza. Uslijed nižeg neto izvoza pada i
potražnja za domaćim dobrima, a time i output.
Primijeti kako su oba učinka u istom smjeru.
81
20.4.ULOGA POLITIKA U UVJETIMA
FLEKSIBILNOG DEVIZNOG TEČAJA
Fiskalna ekspanzija u IS-LM-IP modelu
Uslijed rasta državne potrošnje IS krivulja miče
se udesno. Raste potražnja za domaćim
dobrima pa raste i output. Uslijed rasta outputa
s jedne strane raste uvoz, a smanjuje se neto
izvoz. S druge strane raste raspoloživi dohodak
što povećava potražnju za novcem. Uz
nepromijenjenu kamatnu stopu, rast potražnje
za novcem vodi rastu kamatnih stopa, što čini
domaće obveznice atraktivnijim. Ljudi kupuju
domaću valutu, ona aprecira (tečaj pada), što
čini domaća dobra relativno skupljima u odnosu
na strana pa nam izvoz pada, a strana dobra
relativno jeftinijima u odnosu na domaća pa
nam uvoz raste, što djeluje na smanjenje neto
izvoza.
Struktura outputa:
 Veći C uslijed većeg Yd
 Neodređeni učinak na investicije (rast
outputa djelovao je pozitivno a rast
kamata negativno)
 Veći G uslijed fiskalne ekspanzije
 Manji NX
↑G - ↑ZZ - ↑Y (1)- ↑Yd - ↑Md - ↑i - ↑potr. obv -
↓E - ↓X - ↑IM -↓NX indirektni kanal
(2)- ↑IM - ↓NX direktni
kanal

Monetarna ekspanzija u IS-LM-IP modelu
Uslijed monetarne ekspanzije dolazi do rasta
nominalne ponude novca koji smanjuje
kamatnu stopu. S jedne strane, pad kamatnih
stopa povećava investicije što povećava
potražnju za domaćim dobrima a time i output.
Rast outputa povećava uvoz i smanjuje neto
izvoz. S druge strane, pad kamatnih stopa čini
domaće obveznice manje atraktivnim pa ljudi
prodaju domaću valutu, ona deprecira (tečaj
pada). Domaća su dobra relativno jeftinija pa
izvoz raste, dok su strana dobra relativno
skuplja pa se uvoz smanjuje, što djeluje na rast
neto izvoza.
↑M - ↓i - (1)↓potr. obv - ↑E - ↑X -↓IM - ↑NX
indirektni kanal
(2)- ↑I - ↑ZZ - ↑Y - ↑IM -↓NX
direktni kanal
82
20.5.ULOGA POLITIKA U UVJETIMA
FIKSNOG DEVIZNOG TEČAJA
U uvjetima fiksnog deviznog tečaja, tečaj se ne
e
bi trebao mijenjati odnosno Et+1 = Et . Zbog
toga uvjet kamatnog pariteta glasi:
Eet+1−Et
i=i*+ Et
i=i*
To znači da u uvjetima fiksnog deviznog tečaja,
SB mora održavati domaću kamatnu stopu
jednaku stranoj; odnosno, na svaku promjenu
fiskalne politike ona mora odgovoriti jednakom
monetarnom. Ako se provede fiskalna
ekspanzija koja diže kamatne stope, ona mora
provesti monetarnu ekspanziju koja ih
smanjuje.
Također, monetarna politika ne može
samostalno djelovati, jer vrijedi i obrnuto. Na
svaku promjenu monetarne politike mora se
odgovoriti jednakom promjenom fiskalne
politike. Zbog toga je kod fiksnog tečaja
monetarna politika ograničenog djelovanja.
Fiskalna ekspanzija u uvjetima fiksnog tečaja
Neću pisati simbole i interpretaciju FE i ME jer
smo to odradili u prethodnom poglavlju.
Konačna struktura outputa izgleda ovako:
 Veći C uslijed većeg Yd
 Rast investicija uslijed većeg Y i i
nepromijenjenog I
 Veći G uslijed fiskalne ekspanzije
 NX manji budući da su Y* i E
nepromijenjeni, a Y je porastao.
Kamatne stope ostale su nepromijenjene.

POGLAVLJE 21
SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJEVA
I evo, mic po mic stigli smo do zadnjeg poglavlja
u skripti. Kao da smo jučer raspravljali o Americi
i Europi.
21.1.PRILAGODBA TEČAJEVA U
KRATKOM I SREDNJEM ROKU
Razlike između fiksnog i fleksibilnog deviznog
tečaja naglašene su u kratkom roku. Zemlja s
fleksibilnim deviznim tečajem ima odriješene
ruke, dok su ruke zemlje s fiksnim deviznim
tečajem vezane.
Kratki rok
Fleksibilni devizni tečaj. Zemlja s
vanjskotrgovinskim deficitom ili recesijom može
provesti deprecijaciju preko monetarne politike
tako da smanji kamatnu stopu. Poboljšanje
vanjskotrgovinske bilance povećat će i output.
Fiksni devizni tečaj. Zemlja suočena s istim
problemima ne smije povećati tečaj jer je fiksan,
a ne može smanjiti ni kamatnu stopu jer je pod
ograničenjem relacije kamatne arbitraže. Stoga
se u kratkom roku odriče tečajne i monetarne
politike.
Je li fleksibilni tečaj bolji izbor?
Srednji rok
U srednjem roku nestaju razlike između
fleksibilnog i fiksnog sustava deviznih tečajeva.
Gospodarstvo ostvaruje jednaki realni tečaj i
jednaku razinu outputa.
Očigledno je da će se prilagodba odvijati preko
realnog deviznog tečaja, a pošto smo ponovno
u srednjem roku iskoristit ćemo AS-AD model
koji smo razvili u Poglavlju 7 uz male preinake
za sustav fiksnog deviznog tečaja.
83
Budući da je u uvjetima fiksnog deviznog tečaja
LM relacija podređena uvjetima fiksnog
deviznog tečaja, AD relacija više ne ovisi o
realnoj ponudi novca (varijabli novčanog
tržišta), već o realnom deviznom tečaju.
AD relacija
𝐄𝐏 ∗
Y ( 𝐏
,G, T)
+, +, -
Tako da nam ni mehanizam prilagodbe više
neće prikazivati utjecaj cijena na realnu ponudu
novca, već na realni devizni tečaj.
Mehanizam prilagodbe
𝐄𝐏∗
↑P - ↓ε ( )- ↓X - ↑IM - ↓NX - ↓ZZ - ↓Y
𝐏
AS relacija jednaka je onoj zatvorenog
gospodarstva.
AS relacija
𝐘
P = 𝐏𝐞 (1+ 𝛍) F (1-𝐋,z)
Dakle, u srednjem roku se naš realni devizni
tečaj može prilagoditi kroz dva načina:
• Promjenom nominalnog deviznog
tečaja (samo fleksibilni devizni tečaj)
• kroz promjenu domaćih cijena u
odnosu na inozemne (fleksibilni ali i
fiksni devizni tečaj).
U nastavku ćemo prikazati kako vlada u režimu
fiksnog deviznog tečaja može fiskalnom
politikom utjecati na realni devizni tečaj, te što
se događa pri promjeni fiksnog deviznog tečaja.

Fiskalna restrikcija u uvjetima fiksnog tečaja
1)Kratki rok
U kratkom roku smanjenje državne potrošnje
smanjuje potražnju za domaćim dobrima što
smanjuje output. Uslijed manjeg outputa
smanjuje se i uvoz, što povećava neto izvoz. AD
krivulja pomiče se ulijevo.
↓G - ↓ZZ - ↓Y - ↓IM - ↑NX
2)Prilagodba
Pad outputa vodi do pada broja zaposlenih.
Raste nezaposlenost te su radnici u goroj
pregovaračkoj poziciji. Uz to, očekuju daljnji pad
razine cijena. Ugrađuju svoja očekivanja u
pregovore o nadnicama te dolazi do pada
nadnica. Pad nadnica vodi do pada ukupnih
troškova za poduzeće, te dolazi do pada stvarne
razine cijena.
Pad cijena djeluje na porast realnog deviznog
tečaja, odnosno realnu deprecijaciju. Realna
deprecijacija čini domaća dobra relativno
jeftinijima, pa izvoz raste, a strana relativno
skupljima, pa uvoz pada, što djeluje na
povećanje neto izvoza. Uslijed rasta neto izvoza
povećala se potražnja za domaćim dobrima, a
time i output.
Y<Yn i P<Pe
↓Y - ↓N - ↑u - ↓w - ↓TC - ↓P
𝐄𝐏∗
↓P - ↑ε ( 𝐏
)- ↑X - ↓IM - ↑NX - ↑ZZ - ↑Y
3)Srednji rok
U srednjem roku output je na prirodnoj razini, a
cijene su trajno niže. Realni devizni tečaj je
trajno viši. Što se tiče strukture outputa: niža je
državna potrošnja, a viši je neto izvoz. Javna
štednja i neto izvoz uvijek se kreću
proporcionalno, pa je bilo za očekivati da će rast
javne štednje uslijed fiskalne kontrakcije izazvati
rast neto izvoza.
84
Revalvacija u uvjetima fiksnog tečaja
1)Kratki rok
Uz pretpostavku da su P i P* dane odnosno da
nema inflacije, revalvacija (pad fiksnog deviznog
tečaja) vodi do realne aprecijacije. Ona čini
domaća dobra relativno skupljima što smanjuje
izvoz, a strana relativno jeftinijima što povećava
uvoz, odnosno smanjuje neto izvoz. Zbog toga
pada i potražnja za domaćim dobrima te output.
AD krivulja ide ulijevo.
↓𝐄̅ - ↓ε - ↓X - ↑IM - ↓NX - ↓ZZ - ↓Y
2)Prilagodba
Mehanizam prilagodbe identičan je kao i kod
fiskalne restrikcije u stupcu lijevo.
Y<Yn i P<Pe
↓Y - ↓N - ↑u - ↓w - ↓TC - ↓P
𝐄𝐏∗
↓P - ↑ε ( 𝐏
)- ↑X - ↓IM - ↑NX - ↑ZZ - ↑Y
3)Srednji rok
U srednjem roku output je na prirodnoj razini, a
cijene su trajno niže. Realni devizni tečaj je
trajno nepromijenjen. Prvo je pao u kratkom
roku da bi se u prilagodbi vratio na početnu
razinu. Odnosno, cijene su pale onoliko koliko je
pao fiksni nominalni devizni tečaj, pa je realni
ostao nepromijenjen. Nije se promijenila niti
struktura outputa (NX također prvo pada da bi
se kasnije vratio na početnu razinu).
E sad, ova priča s promjenom fiksnog deviznog
tečaja trebala ti podsjetiti na monetarnu
politiku koja je bila neutralna u srednjem roku
(nije utjecala na strukturu outputa niti realne
varijable, samo na cijene). U uvjetima fiksnog
deviznog tečaja revalvacija i devalvacija u
srednjem roku također mogu jedino promijeniti
cijene. To znači da su pozitivni učinke
devalvacije ograničeni na kratki rok, a oni sa
sobom nose moguću valutnu krizu.

21.2.VALUTNE KRIZE U UVJETIMA
FIKSNOG DEVIZNOG TEČAJA
Pretpostavimo da se investitori boje devalvacije
koja bi ugrozila vrijednost njihovih ulaganja u
zemlju.
Mogu ju očekivati jer je domaća valuta
precijenjena ili jer je previsok vanjskotrgovinski
deficit.
Očekivana devalvacija čini domaće obveznice
rizičnijima. Budući da investitori imaju više rizika
zahtijevaju veću premiju rizika odnosno
povećanje kamatne stope.
Vlada ima dvije mogućnosti: devalvirati ili
održati paritet po cijenu visokih kamatnih stopa
i recesije.
Pretpostavimo da investitori smatraju da je
vjerojatnost nepromijenjenog tečaja sljedećeg
mjeseca 75%, a da vjerojatnost devalvacije u
iznosu od 20% iznosi 25%.
Nemoj da te riječ „mjesec“ zbuni. Paritet može
vrijediti i na mjesečnoj i tjednoj, ne samo
godišnjoj bazi. Nerealno je očekivati da se sve
promjene na financijskom tržištu očekuju
isključivo na godišnjoj bazi.
Eet+1 −Et
Izraz više nije 0, već postaje
Et
0,75*0+0,25*0,20=5%. To znači da ako SB želi
održati postojeće stanje mora ponuditi
kamatnu stopu veću za 5% (odnosno 60% na
godišnjoj razini) kako bi uvjerila investitore da
neće devalvirati. Primjerice ako je strana
kamatna stopa 5% ona bi trebala održavati
domaću kamatnu stopu na razini od 8%.
SB može:
1. Pokušati uvjeriti tržište da neće
devalvirati
2. Povećati kamatnu stopu, ali ne za 60%.
To će svejedno dovesti do odljeva
kapitala pa SB mora imati spremne
devizne rezerve za kupovinu vlastite
valute kako bi spriječila deprecijaciju.
3. Na kraju povisiti kamatu ili devalvirati.
85
21.3.IZBOR SUSTAVA DEVIZNOG TEČAJA
Zaključimo priču o sustavima deviznog tečaja.
Argumenti za fleksibilni devizni tečaj:
1. Zemlje s fiksnim deviznim tečajem u
kratkom se roku odriču prilagodbe
kamatne stope i deviznog tečaja.
2. Pri fiksnom deviznom tečaju uvijek
postoji opasnost očekivanja devalvacije
što može izazvati recesiju.
Argumenti protiv fleksibilnog deviznog tečaja:
1. Kretanja deviznog tečaja mogu biti
prevelika pa ih je teško kontrolirati
monetarnom politikom.
U pravilu zemlje preferiraju fleksibilne devizne
tečaje, uz dva izuzetka:
1. Ako postoji čvrsta integracija skupina
zemalja
2. Ako postoji nepovjerenje u Središnju
banku da može voditi vjerodostojnu
monetarnu politiku u uvjetima
fleksibilnog deviznog tečaja
Ako postoji nepovjerenje u Središnju banku,
zemlje se okreću valutnom odboru (zemlje bez
političkog i ekonomskog suvereniteta-smiju
izdavati novac samo do iznosa međunarodnih
pričuva-BiH) ili dolarizacije (u potpunosti se
koristi strana valuta, najčešće dolar-zemlje
Centralne Amerike)
Optimalno valutno područje prema Mundellu
otvore zemlje koje su izložene simetričnim
makroekonomskim šokovima i imaju visoku
mobilnost rada. To omogućuje manje
transakcijske troškove, lakšu usporedbu cijena i
veću konkurenciju.
Dolar bi bio najbliži primjer optimalnog valutnog
područja, dok euro svakako nije (asimetričnost
šokova Juga i Sjevera, Eurosclerosis)…
Još jedan case study za kraj, o vječnoj debati
kuna ili euro. Nadam se da ti je bilo zanimljivo
ovo naše makroekonomsko druženje, a sad trk
rasturit na ispitu!

Uvođenje eura: hoće li nas kava
na Cvjetnom koštati 1,75 ili 2
eura?
📚 Što su nas naučili na faksu?
💡Valuta definicija. Valuta je skup zakonskih
propisa koji reguliraju novčani sustav jedne
zemlje.
👨💼Kako to izgleda u praksi?
Hrvatska je visoko eurizirana zemlja. To znači da
iako je službena valuta (na papiru) kuna, u praksi
euro već obavlja mnoge funkcije domaćeg
novca:
• 75% domaće štednje i 67% ukupnih
dužničkih obveza vezano je uz euro
• 56% ukupnog robnog izvoza Hrvatska
obavlja s članicama Eurozone, a 66%
potrošnje inozemnih turista stvaraju
posjetitelji iz zemalja europodručja.
• Cijene nekretnina i automobila već se
izražavaju u eurima (tipa, ne kupuju se
apartmani na moru za 750 000 kuna
nego 100 000 eura).
Ako smo već toliko prihvatili euro, što bi se
promijenilo da ga i formalno uvedemo umjesto
kune?
Prednosti uvođenja eura
1.Zaboravi odlazak u mjenjačnice
Neće više biti potrebe ići u mjenjačnice kako bi
se euri promijenili u kune 😌 (i obrnuto, ofc). To
će biti ušteda vremena, ali i novca... Pitaj one
jadne turiste koji su za 100 eura dobili 610
kuna.
2.Lakše ćeš doći do stana
Prelaskom na euro u potpunosti nestaje valutni
rizik koji postoji kod kunskih kredita.
Jednostavnim rječnikom - kuna je percipirana
kao rizičnija valuta od eura, a taj se viši rizik vidi
u nešto višim kamatnim stopama na kunske u
odnosu na eurske kredite. Smatra se da bi
kamatne stope uvođenjem eura trebale pasti za
oko jedan postotni bod.
86
3.Nema više negativnih tečajnih razlika
💡Kada nastaju negativne tečajne razlike?
• kad hrvatsko poduzeće ima
potraživanja prema inozemnim
kupcima, a od trenutka nastanka
obveze tečaj je pao
• kad hrvatsko poduzeće ima obveze
prema stranim dobavljačima, a od
trenutka nastanka obveze tečaj je
narastao.
4.Marić će se lakše zaduživati
Ne samo da ćeš se ti lakše zadužiti za stan, nego
će lakši posao biti i našem ministru financija.
Ulazak u Eurozonu -> bolji kreditni rejting -> niže
kamatne stope -> lakše zaduživanje i
refinanciranje starih dugova.
5.Rast stranih ulaganja (FDI)
S uvođenjem eura nestaje i tečajni rizik za
strance koji su se prije morali bojati da im
klizanje tečaja ne pojede zaradu💰 pa
očekujemo rast izravnih stranih ulaganja.
Nedostaci uvođenja eura 😠
1.Jednokratno zaokruživanje cijena
Statistika kaže da su zemlje koje su dosad ušle u
Eurozonu doživjele prosječni porast cijena od
0,23% zbog uvođenja eura. Iako, znaš onu:
„Statistika je kao bikini, ono što pokazuje je jako
primamljivo, ali je mnogo važnije ono što
skriva.“ Za očekivati je veći rast cijena kod onih
djelatnosti u kojima postoji veća potražnja. To
su prije svega ugostiteljstvo i turizam.
Primjerice, ona kava koja je na Cvjetnom dosad
koštala 13 kuna - umjesto 1,75€ mogla bi koštati
2€ 😨.
2.”Troškovi jelovnika”
Kao što i samo ime govori - mnogi će morati
tiskati nove jelovnike a to košta. Trebat će
prilagoditi informatički opremu, bankomate,
administraciju, dokumente na novu valutu. Sve
te troškovi zajednički zovemo trošak konverzije.
Procjenjuje se da će iznositi oko 0,5% BDP-a.
 87

3.Gubitak monetarnog suvereniteta Disclaimer za kraj

“Tko te ima, taj te nema” (Bogdan, 2007). Ideja ovih sivih stranica bila je spojiti teorijski
Hrvatska će uvođenjem eura izgubiti dio priče sa stvarnim primjerima. Ako je bar
monetarni suverenitet, koji ruku na srce, nije netko preko njih zavolio makroekonomiju, ova
ni dosad imala. Sjetimo se početka priče - skripta uspjela je u svom naumu.
Hrvati štede i zadužuju se u eurima, prodaju
nekretnine i automobile s cijenama izraženim u
eurima. E sad, uz sve to, HNB primarno izdaje
kune na temelju eura. Otkupljuje eure i trpa ih
u svoje devizne rezerve, a za naknadu izdaje
nove kune. Mind blown, ha?

HNB je u koronakrizi dosta brzo reagirao i

pomogao gospodarstvu (o čemu smo već pisali)
ali u pozadini svega toga cijelo je vrijeme morao
paziti da se tečaj eura prema kuni pretjerano ne
promijeni 🛑. Jer, da se kojim slučajem dogodio
tečajni šok odmah bi u probleme 🙀 upadali
hrvatska poduzeća, strani vjerovnici, investitori
pa i država kao dužnik u eurima.

Nadam se da ti je sad jasnije što znači da nikad

nismo imali monetarni suverenitet - toliko smo
vezani uz euro da priča o hrvatskoj kuni nikad
nije ni mogla zaživjeti. Sjeti se Slučaja Franak,
mnogim ljudima su zbog rasta tečaja franka
rate za kredite otišle nebu pod oblake. Da se
nešto slično dogodi s tečajem eura, odnosno da
kuna deprecira prema euru, još bi se više ljudi
našlo u problemima...

Što će se dogoditi ulaskom u Eurozonu?

Monetarnu politiku provodi ECB, odnosno

monetarna je politika ekspanzivna ili
restriktivna na području cijele Eurozone. To
znači da ako se u Hrvatskoj dogodi neki
asimetrični šok (#Agrokor), koji jako pogađa
Hrvatsku ali ne i ostale, teško je očekivati
promjenu monetarne politike na području
cijele Eurozone samo zbog nas 🙊. Ulaskom u
Eurozonu neće se dakle puno promijeniti, više
nećemo biti ograničeni tečajem eura, nego
ćemo biti ograničeni željama i potrebama
krupnijih riba 🇩🇪 🇫🇷 🇮🇹 od Hrvatske. Gubimo
nešto što nikad nismo ni imali u pravom smislu
te riječi, vlastitu valutu. Ipak, dobro je za
društvo da se ne priča više samo o ideološkim
temama, već da su na red došle i ekonomske.
88