Kao grana prava socijalno pravo obuhvata pravne norme, institute, institucije i

odnose koji imaju za cilj da se obezbijedi siguran i dostojanstven socijalni položaj

čovjeka.

Socijalno pravo javnopravnim normama uređuje prava i dužnosti između pojedinaca i

javnih vlasti odnosno javnih ustanova. Ono obuhvata određena davanja i usluge što
su namjenjene pojedincima koji su pogođeni osiguranim slučajem, zaštićenom
potrebom i drugim zaštićenim opasnostima.

Socijalno pravo regulira zaštitu lica u slučajevima kad svojim radom i imovinom ne
mogu da zadovolje svoje potrebe i potrebe lica koje izdržavaju- po osnovu srodstva,
usvojenja ili drugih veza. B. Šunderić.

Socijalno pravo se definira kao skup javnopravnih normi kojima se, kao izraz
(profesionalne ili nacionalne) solidarnosti obezbjeđuje ekonomska i socijalna
sigurnost lica u stanju socijalne potrebe, odnosno lica kod kojih nastupi osigurani
slučaj (socijalni rizik), kojim se uređuju odnosi između pojedinaca i javne vlasti,
odnosno javnih ustanova (nosilaca socijalnog osiguranja, ili ustanova socijalne
zaštita).

U pojmovnom određenju socijalno pravo definira se i sa “objektivnog” aspekta kao:

1. Skup pravnih normi i pravila kojima se regulira socijalno obezbjeđenje ljudi, ili

2. Skup pravnih normi i pravila kojima se reguliraju odnosi socijalne zaštite/socijalne

sigurnosti kao jednu posebnu vrstu društvenih odnosa.

Definicija socijalnog prava u subjektivnom smislu

Sa subjektivnog aspekta socijalno pravo se može definirati kao:

Ovlašćenje titulara prava (osiguranih lica) da u stanju socijalne potrebe (osiguranih

rizika) zahtjevaju od ovlašćenog nosioca osiguranja ostvarenje socijalnih prestacija
(socijalnih prava)

Socijalno pravo kao sui generis pravo

Razmatranje socijalnog prava kao sui generis prava vezano je za sljedeća obilježja:

1. Lično i neprenosivo pravo,

2. Nema definitivan karakter, traje dok traje stanje socijalne potrebe,
3. Sredstvo obezbjeđenja izdržavanja u socijalnim rizicima,
4. Za svoj objekt ima jednoobrazne, ali i mješovite prestacije
Imajući u vidu navedene definicije, i savremene tendencije za širenjem kruga
subjekata i sadržaja prava, socijalno pravo predstavlja granu javnog prava kojom se
regulira zaštita ekonomsko-socijalnog statusa stanovnika u određenoj državi,
neovisno o tome da li su oni njeni državljani ili ne, putem normi kojima se propisuje
obavezno socijalno osiguranje određenih lica za određene rizike i mogućnost za
traženje davanja u novcu, uslugama, imovini i olakšicama licima koja se nalaze u
stanju pravnom normom definirane socijalne potrebe.

Podjela socijalnog prava

Sistem socijalnog prava uzimajući u obzir različite kriterije može se podijeliti na:

1. Materijalno i procesno,
2. Opće i posebno,
3. Nacionalno i međunarodno

Prema sadržaju normi

 Normama materijalnog socijalnog prava uređuju se vrste i obim osiguranih

rizika odnosno stanja potrebe, krug osiguranih lica odnosno korisnika prava, te
vrste i obim prava

 Normama procesnog socijalnog prava uređuje se nadležnost i postupak za

ostvarivanje i zaštitu prava u oblasti socijalnog osiguranja i socijalne zaštite, te
drugim oblastima koje pripadaju sistemu socijalne sigurnosti

Ukupne potrebe jednog društva i posebne potrebe pojedinih kategorija stanovništva

a) opće i,

b) posebno (socijalno pravo koje regulira ostvarivanje, korištenje i zaštitu određenih

kategorija osiguranih lica).

Karakteristike općeg sistema socijalnog prava su:

- Načela socijalnog prava- normativno socio-politički ciljevi društva,

- Izvori socijalnog prava,
- Socijalnopravni odnosi,
- Organizacija i izvori finanasiranja,
- Organizacija i postupak sticanja, ostvarivanja i zaštite prava,
- Specifičnosti pojedinih sistema socijalnog prava
Socijalne potrebe

U najširem smsilu se mogu klasificirati kao: egzistencijalne, društvene i kulturne.

Socijalne potrebe su one ljudske potrebe koje jedno društvo putem sistema socijalne
sigurnosti prepoznaje kao osnovne, i čije zadovoljavanje predstavlja preduslov da bi
se pojedinac i članovi njegove porodice mogli razvijati kao aktivni članovi određene
zajednice.

Predmet socijalnog prava

Predmet socijalnog prava vezuje se za :

- Javne oblike osiguranja i pomoći kojima se regulira socijalno obezbjeđenje ljudi,

odnosno socijalnopravne odnose

Socijalnopravni odnos je pravni odnos između određenog fizičkog lica, kao subjekta
pravnog odnosa odnosno titulara prava, s jedne, i određenog organa, fonda ili druge
institucije, s druge strane

Da bi stupilo u socijalnopravni odnos lice mora imati pravni osnov: status osiguranog
lica ili odgovarajućom normom utvrđeno stanje socijalne potrebe

Ovi odnosi se uvijek zasnivaju i isključivo na temelju zahtjeva lica

Po svojoj prirodi ovi odnosi su u pravilu javnopravne naravi adhezionog tipa.

Elementi socijalnopravnih odnosa kao predmeta socijalnog prava vezuju se za:

- Osigurana lica,
- Osigurane rizike,
- Prava,
- Zahtjev

Cilj socijalnog prava kao skupa pravnih pravila i normi kojima se regulira socijalno
obezbjeđenje ljudi je

- Jednakost pojedinaca u dostojanstvu i pravima

- Pomoć kada se pojedinac nađe u stanju ugroženosti
- Da obezbijedi egzistenciju čovjeka, kao titulara socijalnog prava, tj. da mu
pomogne da prevaziđe ili ublaži stanje socijalne potrebe u kome se našao
usljed toga što je pogođen socijalnim slučajem.
Ključni pojmovi

- Socijalno osiguranje,
- Socijalna sigurnost
- Socijalna zaštita
- Osigurani rizik/socijalna potreba
- Osigurana lica
- Prava,

Socijalna država/socijalno pravo štiti građane od određenih rizika, od kojih su

najznačajniji:

starost, bolest, siromaštvo, invalidnost, nesreća na radu, nezaposlenost ...

Definicije socijalne države

Asa Briggs (1961.):

Socijalna država je država koja organiziranim naporima modificira zakone tržišta u

najmanje tri pravca:

1. Jamči pojedincima i porodicama minimalni dohodak neovisno od tržišne

vrijednosti njihovog rada i njihove imovine;
2. Ograničava razmjere nesigurnosti omogućavajući pojedincima i
porodicama da podmire izvjesne socijalne potrebe povezane uz bolest,
starost i nezaposlenost, koje inače vode pojedince i porodice u krize;
3. Osigurava da svi građani bez razlike u statusu mogu ostvariti najbolje
moguće raspoložive standarde ovisne o određenoj razini socijalnih usluga.

H. Wilensky:

“Bit socijalne države je da država štiti minimalni dohodak, koji se odnosi na prehranu,
zdravlje, stanovanje i obrazovanje. Pretpostavlja se da je to političko pravo građana,
a ne milosrđe”.

Okolnosti koje su dovele do nastanka socijalne države- dva objašnjenja

1. Promjene društva uzrokovane pojavom tržišne ekonomije, industrijalizacije

i modernizacije i raznih vrsta nesigurnosti koje one sa sobom nose,
2. Socijalna država je rezultat borbe pojedinih do tada marginaliziranih
društvenih klasa prije svega radničke koja se transformirala u tzv. srednju
klasu
Nastanak S.D. Prema E. Pusiću

1) Postojanje društvenih potreba, interesa, motiva... Koji su dovoljno rašireni i

intenzivni koje je kao takve socijalna država trebala zadovoljiti,

2) Morale su biti ostvarene mogućnosti, sredstva i kapaciteti za takav složen i

izazovan pothvat,

3) Interesenti odnosno adresati koji će proizvesti potrebni društveni i politički

pritisak kako bi se omogućila dovoljno krupna preraspodjela društvenog dohotka-
neki u preraspodjeli gube

Elementi socijalne države

Socijalna država je ona država u kojoj su uređeni sistemi socijalne sigurnosti i koja
kontrolira procese. Bitni elementi:

1. Dužnost/obaveza države na pravednu raspodjelu narodnog dohotka/javnih

prihoda

2. Pravo pojednica na zajamčenu socijalnu pomoć/skrb-minimalni životni

standard.

Osnovni postulati socijalne države

1. Solidarnost,

2. Dostojanstvo svih građana,

3. Humanizam,

4. Socijalna pravda,

5. Socijalna i pravna sigurnost

Izazovi socijalne države

1. Velike ekonomske krize

2. Starenje stanovništva,

3. Globalizacija

4. Novi socijalni rizici,

5. Starenje stanovništva
Socijalna isključenost

Izoliranost pojedinca , ali i čitavih skupina iz glavnih društvenih tokova u oblastima

političkog, ekonomskog ili socijalnog života,

Siromaštvo i nezaposlenot jesu glavni uzroci, ali ne i jedini

Najčešće skupine koje su podložne socijalnoj isključenosti:

- Djeca,
- Mladi,
- Porodice u nesigurnosm životnom okruženju: posebno samohrani roditelji,
- Migranti i etničke manjine,
- Lica sa invaliditetom,
- Starija lica, a naročito ona koja žive sma bez porodične podrške

Socijalna kohezija

Socijalna kohezija je pojam koji se u socijalnoj politici sve više koristi, a podrazumjeva
integraciju pojedinaca i socijalnih skupina u društvo kao cjelinu tj. koheziono društvo
sastavljenod slobodnih individua, koje demokratskim metodama ostvaruju svoje
ciljeve.

Pet dimenzija socijalne kohezije

1. Pripadništvo vs. Izolacija

2. Uključenost vs. Isključenost
3. Participacija vs. Pasivnost
4. Priznanje vs. Odbacivanje
5. Legitimnost vs. Nelegitimnost

Socijalna sigurnost

Grupa aranžmana koji oblikuju solidarnost sa ljudima koji se suočavaju (nalaze se pod
prijetnjom) nedostatkom zarade (npr. prohoda od plaćenog rada) ili sa posebnim
troškovima. D. Piters

Socijalna sigurnost je subjektivno pravo svakog pojedinca ili državljanina na osnovne

životne potrebe.

Socijalna sigurnost shvaćena kao sistem obuhvata socijalne sisteme utemeljene na

osiguranim slučajevima (rizicima), socijalnim potrebema i drugim socijalnim
opasnostima. A. Ravnić
Međunarodno udruženje pojam socijalnu sigurnost označava kao skup svih onih
mjera koje treba u određenim slučajevima (bolest, nesreća na poslu, starost, smrt,
rođenje djeteta i nezaposlenost) da uspostave poremećenu ravnotežu.

Izvještaj MOR-a „Socijalna sigurnost za socjalnu pravdu i fer globalizaciju“

nedostatka prihoda povezanog sa radom (ili nedovoljnog prihoda) uzrokovanog

bolešću, onesposobljenjem, materinstvom, povredom na radu, nezaposlenošću,
starošću, ili smrću člana porodice,

nedostatkom pristupa ili isuviše skupog pristupa zdravstvenoj zaštiti,

nedovoljne podrške porodice, posebno za djecu ili odrasle izdržavane osobe,

generalnog siromaštva i socijalne isključenosti.

Socijalna sigurnost

Po nekim autorima “socijalna sigurnost” je samo širi izraz za ono što se inače
podrazumjeva pod terminom “socijalno osiguranje”. Tri shvatanja:

1. Socijalna sigurnost se izjednačava sa socijalnim osiguranjem,

2. Socijalna sigurnost je složen sistem koji obuhvata kako sistem socijalnog

osiguranja tako i sistem socijalne zaštite,

3. S.S. još obuhvatnija jer pored s.o. i s.z. obuhvata i pomoć pri stanovanju,
pomoć u vezi sa stručnim osposobljavanjem, porodične pomoći i sl.

Sistem socijalne sigurnosti

Dva glavna podsistema: socijalno osiguranje i socijalna zaštita

Ključne razlike S.O. I S.Z:

1. Sistem socijalnog osiguranja štiti prije svega lica u ystem odnosu i lica
izjednačena sa licima u ystem odnosu i članove njihovih porodica,

2. Socijalno osiguranje se najvećim dijelom finansira iz obaveznih doprinosa

osiguranih lica prema jasno utvrđenim kriterijima u pogledu obveznika uplate, visine
doprinosa, načina njihovog prikupljanja i sl. Socijalna zaštita: budžet države ali i
lokalne zajednice

3. Ova dva sistema se u pravilu postavljaju alternativno na način da ystem

socijalnog osiguranja ima pravo, ali i obavezu prvenstva primjene.
Socijalni slučaj

- Uvijek individualni slučaj,

- Ona stanja i situacije za koje u određenom društvu odnosno pravnom sistemu

postoji konsenzus da uvijek dovode do umanjenja sredstava za život pojedinca
i članova njegove porodice. Neki su apsolutno neizvjesni a neki će se
sigurno dogoditi

Socijalni rizik

- Ukoliko su socijalni slučajevi pravno „pokriveni“ tada su u pitanju socijalni rizici

- Mogu se definirati kao buduća (sadašnja) neželjena/željena
neočekivana/očekivana stanja/događaj ali uvijek i jedni i drugi događaji
doprinose gubitku ili smanjivanju zarade, povećanju izdataka i sl.

Osigurani rizik

- Normativna pokrivenost socijalnih rizika u pravnom sistemu- socijalno

osiguranje i socijalna zaštita
- Socijalni rizik koji je normiran u sistemu socijalnog osiguranja koji je baziran na
uplati doprinosa se klasificira kao osigurani rizik
- U segmentu socijalne zaštite radi se o stanjima kad pojedinci nisu u
mogućnosti da ostvare sredstva za egzistenciju

Vrste rizika

- Fiziološki rizici,
- Profesionalni rizici,
- Socijalni slučajevi nastali zbog porodičnih uslova i okolnosti,
- Socijalni rizici/slučajevi nastali zbog promjena u društvenoj sredini
- Socijalni rizici/slučajevi nastali zbog promjena u fizičkoj sredini

Rizici prema D. Pitersu

1. Nedostatak zarade zbog godina života,

2. Nedostatak primanja zbog nesposobnosti za rad ili nezaposlenosti,
3. Nedostatak zarade uzrokovan smrću izdržavaoca porodice,
4. Posebni troškovi vezani za podizanje i odgoj djece/ uzdržavanje ostalih
članova porodice,
5. Posebni troškovi vezani za zdravstvenu zaštitu,
6. Nedostatak sredstava potrebnih za dostojanstvenu egzistenciju
Novi socijalni rizici

1. Balansiranje između karijere odnosno radnog odnosa i porodičnih obaveza,

posebno odgoja djece,

2. Briga i njega u pravilu za starije osobe u krvnom srodstvu,

3. Nedostatak vještina potrebnih za pristup adekvatno plaćenom i trajnom

zaposlenju,

4. Posjedovanje vještina i znanja koja više nisu potrebna na tržištu rada i

nemogućnost da se razviju nove kroz cjeloživotno učenje

Corona virus-covid 2019-karakteristike

Virus koji uzrokuje oboljenja respiratornih organa.

Visoka stopa zaraznosti (prenosivosti), koja ako se ne kontroliše za posljedicu ima

veliki broj oboljelih (tzv. eksponencijalni rast).

Od virusa oboljevaju sve starosne skupine stanovništva

Najrizičnija skupina su osobe starije životne dobi,

Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila pandemiju (globalna

rasprostranjenost)

Corona virus-covid 2019-funkcionisanje zdravstvenog sistema

Zbog velikog broja oboljelih i visoke zaraznosti dovodi do opterećenja zdravstvenog

sistema,

Javlja se nedostatak bolničkog prostora za smještaj pacijenata- potraga za

alternativnim lokacijama (hoteli, studentski domovi, sportske dvorane),

Nedostatak specifične opreme (respiratori),

Visok stepen opasnosti za oboljevanje zdravstvenih radnika što može ugroziti ili čak
potpuno onemogućiti rad pojedinih zdravstvenih ustanova,

Zbog prepoterećenosti zdravstvenih ustanova i potrebe za preventivnim mjerama

potrebni su dodatni napori u pružanju usluga za ostale kategorije bolesnika (hronični
bolesnici, liječenje dijece, hirurški zahvati i sl.)

Corona virus-covid 2019-funkcionisanje ostalih sistema

Kao mjera spriječavanja širenja virusa zatvaraju se objekti svih uslužnih djelatnosti
(hoteli, restorani, barovi, frizersku saloni, obrti i sl.)

Zatvaranje svih prodajnih objekata osim onih koji prodaju prehrambene artikle,

Obustava proizvodnje u privrednim društvima zbog nemogućnosti nabavke

repromaterijala i prodaje gotovih proizvoda,

Izvjestan je dugotrajniiji ekonomski oporavak zbog štete koje će pretrpjeti ekonomski

kapaciteti kako Bosne i Hercegovine tako i zemalja u okruženju.

Veliki broj otkaza radnicima koji podnose zahtjeve za isplatu novčanih naknada ima
za posljedicu finansijsko opterećenje zavoda za zapošljavanje.

Smanjena zaposlenost ima za posljedicu manji priliv sredstava od doprinosa za

zdravstveno, penzijsko-invalidsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti što
može ugroziti funkcionisanje ovih sistema.

Nemogućnost adekvatnog finansiranja prava korisnika u sistemu socijalne zaštite.

Socijalno osiguranje

Socijalno osiguranje je obavezno osiguranje,

Socijalno osiguranje karakterizira usmjerenost zaštite i obezbjeđenja prvenstveno

prema radnicima i članovima njihovih porodica,

Država odnosno njeni organi su odgovorni za uspostavljanje sistema socijalnih

osiguranja i njihovo funkcioniranje

Subjekti socijalnog osiguranja

1. Fizička lica koja imaju status osiguranih lica,

2. Nosioci osiguranja: fondovi, zavodi, ustanove isl.

Grane socijalnog osiguranja

1. Zdravstveno osiguranje,

2. Penzijsko osiguranje,

3. Invalidsko osiguranje,

4. Osiguranje nezaposlenih

5. Osiguranje branilaca i članova njihovih porodica,

Osigurana lica:

- Osiguranici,
- Članovi porodice osiguranika,
- Lica osigurana za određene slučajeve pod određenim okolnostima

Sticanje statusa

U okviru osiguranih lica, osiguranici su fizičke osobe/lica koja na osnovu statusa ili
zakonom priznatog položaja ostvaruju prava. Najbrojnija skupina osiguranika su lica u
radnom odnosu.

Osnov za ostvarivanje prava članova porodice osiguranika vezan je za srodstvo sa

osiguranikom.

Prava iz socijalnog osiguranja

Osnovna prava- ona koja su kao takva utvrđena temeljnim zakonom, a koja se
priznaju na osnovu nekog osiguranog slučaja, odnosno rizika osiguranom licu ukoliko
ispunjava i propisane uslove

Provizorna prava- su sva prava koja se priznaju kao alternativa- zamjena za neko
pravo i to sve dok se to osnovno pravo ne ostvari.

Supsidijarna prava- ona prava koja se samostalno nikada ne mogu priznati

Ostala prava- mogu se predvidjeti zakonima kao i općim aktima organizacija

socijalnog osiguranja, pa se ona u odnosu na navedena prava mogu posmatrati kao
dodatna, odnosno proširena prava socijalnog osiguranja.

Prema obuhvatnosti rizika:

Potpuno osiguranje: Lica osigurana za sve rizike osim rizika smrti,

Nepotpuno osiguranje: odnosi se na članove porodice osiguranika i lica osigurana za

određene slučajeve pod određenim okolnostima,

Prošireno osiguranje: bazira se na načelu dobrovoljnosti

Zdravstveno osiguranje-prava

- Pravo na zdravstvenu zaštitu

- Pravo na naknadu plaće,
- Pravo na troškove u vezi korištenja zdravstvene zaštite
Penzijsko i invalidsko osiguranje prava

- Pravo na starosnu penziju,

- Pravo na invalidsku penziju,
- Pravo na porodičnu penziju,
- Prava lica kojima je utvrđena II kategorija invalidnosti koja ima za posljedicu
promijenjenu radnu sposobnost,
- Pravo na naknadu za fizičku onesposobljenost.

Osiguranje za slučaj nezaposlenosti

- Pravo na novčanu naknadu,

- Pravo na zdravstveno osiguranje,
- Pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje

Socijalna zaštita

1. Opći korisnici socijalne zaštite,

2. Civilne žrtve rata,

3. Zaštita porodica sa djecom,

Opći korisnici socijalne zaštite

Prava iz soc zaštite:

1. Novčana i druga materijalna pomoć,

2. Osposobljavanje za život i rad,
3. Smještaj u drugu porodicu,
4. Smještaj u ustanove socijalne zaštite,
5. Usluge socijalnog i drugog stručnog rada,
6. Kućna njega i pomoć u kući

Načela socijalnog prava

Opća načela:

1. Načelo obaveznosti i dobrovoljnosti,

2. Načelo uzajamnosti i solidarnosti,
3. Načelo jedinstvenosti,
4. Načelo demokratičnosti i participacije osiguranika u upravljanju,
5. Načelo zakonitosti,
6. Načelo neotuđivosti i nezastarjelosti
Načelo obaveznosti i dobrovoljnosti

Obaveznost: krug osiguranika koji je obavezno osiguran, krug obveznika uplate, obim
i vrsta prava,

Dobrovoljnost: obavezno osigurano lice samouplatom ostvaruje dodatna prava,

osobe koje nisu obavzeno osigurane- osiguranje za određene rizike

Načelo uzajamnosti i solidarnosti

Temeljno načelo socijalnog prava koje u aspektu “uzajamnosti” podrazumjeva da sva

osigurana lica uplaćuju doprinose, a da prava koriste samo ona osigurana lica koja se
nađu u stanju socijalne potrebe.

Aspekt “uzajamnosti” u pravilu podrazumjeva da visina pojedinih prava ovisi od

uplaćenih doprinosa, ali u pojedinim slučajevima biva korigiran “solidarnošću”
(najniža i zajamčena penzija)

Kroz budžetsko finansiranje socijalne zaštite dolazi do izražaja solidarnost

cjelokupnog društva, odnosno lokalne zajednice

Načelo jedinstvenosti

Pravno, funkcionalno i organizacijsko jedinstvo.

- Pravno: prava iz socijalnog osiguranja utvrđena zakonom ili aktima

zasnovanim na zakonu, jedinstvena su za sve titulare prava iste kategorije,
odnosno za istu kategoriju osiguranika iste rizične zajednice
- Funkcionalno: jedno ili više ministarstava koje upravljaju i koordiniraju
sistemom socijalne sigurnosti
- Organizacijsko: primjena jednakih standarda i procedura ustanova kod kojih
se ostvaruju prava iz socijalnog osiguranja i socijalne zaštite

Načelo demokratičnosti i participacije u upravljanju

Osigurana lica, odnosno korisnici prava, te predstavnici sindikata i poslodavac imaju

mogućnost da participiraju u upravljanju nosiocima osiguranja kroz članstvo u
upravnim i nadzornim odborima fondova, zavoda i sl.

Praticipaciju u upravljanju treba da prati kompetencija i znanje o funkcioniranju

sistema
Načelo zakonitosti

- Nadzora nad zakonitošću rada nosilaca osiguranja,

- Nadzor nad zakonitosti akata koje donose nosioci osiguranja,
- Inspekcijski nadzor

Načelo neotuđivosti i nezastarjelosti

- Neotuđivost: stroga lična /osobna prava, izuzev dospjelih a neisplaćenih

iznosa, ne mogu se nasljeđivati niti prenositi na druga lica
- Nezastarjelost: stečena prava koja se koriste na temelju volje/zahtjeva
osiguranog lica

Posebna načela:

Načelo međuzavisnosti prava o radnom doprinosu osiguranika podrazumjeva:

Da u okviru penzijskog “invalidskog” osiguranja pravo se ostvaruje ako je ispunjen

uslov penzijskog staža. Visina primanja zavisi od osnovice koja je vezana za prosjek
plaća u određenom periodu.

Načelo prevencije: zdravstveno osiguranje, invalidsko osiguranje

Imajući u vidu najbrojniju skupinu osiguranika koja se vezuje za svojstvo lica u

radnom odnosu ovo načelo se isprepliće sa zaštitom na radu

Organizacijska načela socijalnog osiguranja:

- Načelo supsidijarnosti,
- Finalno i kauzalno načelo,
- Načelo osiguranja i socijalne zaštite,

Načelo supsidijarnosti

- Svaki pojedinac treba iscrpiti sve mogućnosti da sam sebi pomogne (princip
samopomoći)
- Neposredna socijalna pomoć treba da slijedi smo u onim slučajevima kada su
iscrpljene sve ostale mogućnosti,

Finalno i kauzalno načelo

Finalno- socijalna neposredna pomoć i slijedi radi osiguranja socijalnog

egzistencijalnog minimuma (otklanjanje štete neovisno od uzroka koji su je proizveli)

Kauzalno- ispitivanje i otklanjanje uzroka koji su doveli do stanja socijalne potrebe

Načelo osiguranja i socijalne zaštite

Načelo osiguranja- pokrivanje osiguranjem potencijalnih frekventnih rizika

Načelo zbrinjavanja: osnovica socijalnog transfera nije visina uplaćenog doprinosa

već veličina posljedice rizika, i potrebe države da se te posljedice otklone (socijalno
zbrinjavanje žrtava rata)

Načelo neposredne socijalne zaštite- je supsidijarne naravi, jer dolazi do njegove

primjene tek kad se rizik, načešće oskudica, ne može spriječiti drugim mjerama

Organizacija socijalnog osiguranja:

1. Upravljanje i sprovođenje socijalnog osiguranja se vrši preko organa državne

uprave, odnosno posebnog organa- najčešće je to ministarsvo,

2. Upravljanje i sprovođenje socijalnog osiguranja se vrši preko posebno

organiziranih institucija na bazi veće ili manje autonomije, koje se nalaze pod
kontrolom države.

Finansiranje socijalnog osiguranja:

1. Budžetski način (od ostvarenih doprinosa plus: porezi, carine, takse, javni
zajmovi itd.)

2. Sistem kapitalnog pokrića,

3. Samofinansiranje,

Sistem kapitalnog pokrića

Sredstva se osiguravaju iz uplaćenih doprinosa i ostvarenih kamata u iznosu koji je

dovoljan za uspostavljanje ravnoteže između tako akumuliranih sredstava i preuzetih
obaveza

Osnovni nedostatak- devalvacija novca, rizična ulaganja koja imaju za posljedicu

gubitak akumuliranih sredstava

Samofinansiranje

Prava osiguranih lica se ostvaruju isključivo na osnovu uplaćenih doprinosa iz plaće

osiguranika i iz dohotka odnosno sredstava poslodavca,

Više dolazi do izražaja načelo samoupravnosti (organizacije ne ulaze u širi finansijski

sistem države)
Zdravstevni sistem

Ciljevi zdravstvene politike

1. Produženje trajanja života stanovništva,

2. Jačanje zdravlja stanovništva,
3. Smanjivanje razlika u zdravstvenom stanju stanovništva,
4. Osiguranje od finansijskog rizika odnosno krize

Osnovna načela zdravstvenog socijalnog osiguranja

1. Načelo prevencije,
2. Načelo obaveznosti,
3. Načelo solidarnosti,
4. Načelo uzajamnosti

Pravni odnosi zdravstvenog socijalnog osiguranja

a) Postojanje pravnog osnova socijalnog zdravstvenog prava,

b) Postojanje stanja socijalne potrebe, odnosno nastupanje socijalnog slučaja

(rizika) pokrivenog pravnim osnovom zdravstvenog socijalnog osiguranja,

c) Izjava lica, odnosno njegov zahtjev kojim se traži određena socijalna prestacija
od određenog nadležnog društvenog subjekta

Normativni okvir zdravstvenog osiguranja u BiH

Propisi koji se donose i primjenjuju u: Federaciji BiH, Republici Srpskoj; Brčko

Distriktu BiH i na novou BiH:

13 zdravstvenih sistema

Federacija BiH:

1. Zakon o zdravstvenom osiguranju

2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti

(“Sl.novine F BiH”broj 46/10,75/13),

3. Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata („Sl. novine FBiH”,

broj 40/10)
4. Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva („Sl. novine FBiH”, br.37/12)
5. Zakon o genetski modifikovanim organizmima (''Sl.BiH'' broj 23/09)
 6. Zakon o liječništvu (''Sl. novine FBiH'' broj 56/13)
7. Zakon o radijaciji i nuklearnoj sigurnosti u BiH („Sl. glasnik BiH”, broj 88/10)
8. Zakon o sestrinstvu i primateljstvu (”Sl. novine FBiH”, broj 43/13)
9. Zakon o stomatološkoj djelatnosti („Sl. novine FBiH”, broj 37/12)
10. Zakon o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama (''Sl. novine FBiH'' br.37/01,
40/02, 52/11, 14/13)
11. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Sl. novine FBiH”, broj
29/05)

Republika Srpska

1. Zakon o zdravstvenom osiguranјu (“Službeni glasnik RS”, broj: 18/99, 51/01,

70/01, 51/03,17/08,1/09,106/09, 110/16 i 94/19),
2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Službeni glasnik RS”, broj: 106/09, 44/15)
3. -Statut Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske («Sl.glasnik RS»
06/04, 19/05, 63/08, 64/09; 105/09).
4. -Sporazum o načinu i postupku korišćenja zdravstvene zaštite osiguranih lica
na teritoriji BiH,van teritorije entiteta, odnosno Distrikta Brčko kome
osigurana lica pripadaju («Sl.glasnik RS» 09/02).
5. -Odluka o minimalnom paketu zdravstvene zaštite («Sl.glasnik RS» 21/01).
6. -Odluka o članovima šire porodice osiguranika i uslovima pod kojim se mogu
osigurati («Sl. glasnik RS» 42/01, 50/09).

Brčko Distrikt BiH

1. Zakon o zdravstvenom osiguranјu (“Službeni glasnik BDBiH”, br. 01/02, 07/02,

19/07, 02/08, 34/08, 27/18-prečišćeni tekst, 34/19),
2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Službeni glasnik BDBiH, broj 38/11, 09/13,
27/14, 03/15, 50/18, 52/18- prečišćeni tekst, 34/19),

Zdravstveno osiguranje-Federacija BiH

Zdravstveni sistem u okviru kojeg građani ulaganjem sredstava na načelima

uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru kantona osiguravaju ostvarivanje prava
na zdravstvenu zaštitu i druga prava u skladu sa propisima u oblasti zdravstvenog
osiguranja i zdravstvene zaštite.

U okviru Federacije BiH, odnosno kantona sredstva za zdravstveno osiguranje mogu

se ulagati i na dobrovoljnoj osnovi
Vrste zdravstvenog osiguranja

U Federaciji BiH:

1.Obavezno: osiguranim licima se obezbjeđuje zakonom utvrđena vrsta i obim prava

iz zdravstvenog osiguranja;

2.Prošireno: obezbjeđivanje obima prava i pogodnosti koja nisu obuhvaćena

obaveznim zdravstvenim osiguranjem na osnovu odluka zakonodavnih tijela kantona;

3.Dobrovoljno: obezbjeđivanje dodatnih prava iz zdravstvene zaštite na temelju

samofinansiranja u okviru zavoda dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Republici Srpskoj: Obavezno/dobrovoljno/privatno

Osigurana lica:

- Osiguranici,
- Članovi porodice osiguranika,
- Druga lica osigurana u određenim okolnostima

Osiguranici

21 kategorija osiguranika,

Neke od kategorija su

1. Lica koja su u radnom odnosu u preduzećima, ustanovama, zadrugama i

drugim oblicima organiziranja, kod radnika koji samostalno obavljaju
djelatnost ličnim radom sredstvima u svojini građana, kod radnika koji ličnim
radom, samostalno u vidu zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost
(pravna i fizička lica na teritoriji Federacije)
2. Lica koja su izabrana ili imenovana na stalne dužnosti u određenim organima
državne ili sudske uprave u federaciji ili kantonu, ako za taj rad primaju plaću,
3. Državljani Federacije BiH, zaposleni u stranim ili međunarodnim
organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim
predstavništvima sa sjedištem na teritoriji Federacije,
4. Lica koja na teritoriji Federacije obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost
ličnim radom,
5. korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije.
6. Djeca od rođenja, kao i djeca za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i
srednjim školama odnosno studiranja na višim i visokim školama te
 fakultetima, koja su državljani BiH sa prebivalištem na teritoriji Federacije, a
nisu zdravstveno osigurana kao članovi porodice osiguranika, ali najduže do
navršene 26. godine života,
7. Lica nakon navršenih 65 godina života koja imaju prebivalište na teritoriji
Federacije, a koja nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu u BiH ili
drugoj državi
8. lica sa prebivalištem na teritoriji Federacije kojima je priznato svojstvo ratnog,
mirnodopskog i civilnog invalida rata, odnosno status korisnika porodične
invalidnine saglasno pozitivnim propisima, ako nisu zdravstveno osigurana po
drugom osnovu
9. pripadnici Vojske Federacije uključujući i lica na redovnom odsluženju vojnog
roka (2020. godina-pripadnici oružanih snaga BiH sa prebivalištem u Federaciji
BiH, ne postoji obaveza služenja vojnog roka) i pripadnici federalnog
ministarstva unutrašnjih poslova
10. pripadnici kantonalne policije,
11. vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu

Članovi porodice osiguranika

Članovima porodice prema Zakonu smatraju se

1. supružnik (bračni i vanbračni saglasno propisima o braku i porodici,

2. djeca (rođena u braku, van braka, usvojena ili pastorčad) ako ih osiguranik
izdržava

3. roditelj (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik

izdržava,

4. unuci, braća, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan život i rad i
ako nemaju sredstava za izdržavanje, pa ih osiguranik izdržava

Druga lica osigurana u određenim okolnostima:

- Lica koja učestvuju u organiziranim javnim radovima na teritoriji Federacije

- Lica koja ispunjavaju obavezu učestvovanja u civilnoj zaštiti ili obavezu
učestvovanja u službi osmatranja i obavještavanja,
- Lica koja kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija
vrše dužnosti po propisima o zaštiti od požara
- Učenici srednjih škola i redovni studenti viših i visokih škola te fakulteta koji su
državljani FBiH i imaju prebivalište na teritoriji Federacije
- Članovi porodice učenika i redovnih studenata (supružnik i djeca)
 - Lica sa prebivalištem na teritoriji Federacije koja su nesposobna za samostalan
život i rad i nemaju sredstava za izdržavanje saglasno propisima o socijalnoj
pomoći
- Neke od kategorija koje imaju pravo na zdravstvenu zaštitu zbog povreda na
radu i oboljenja od profesionalnih bolesti
- Učenici i studenti koji učestvuju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na
stručnim putovanjima
- Lica koja su nakon završenog školovanja na praktičnom radu bez obzira da li
primaju naknadu,
- Lica koja učestvuju u organiziranim akcijama spasavanja ili zaštiti i spašavanju
u slučaju prirodnih i drugih nepogoda,
- Sportisti, treneri ili organizatori u sklopu organizirane sportske djelatnosti,
odnosno lica koja učestvuju u sportskim akcijama,
- Lica koja kao članovi terenskih sastava učestvuju u spasavanju i zdravstvenoj
zaštiti u prirodnim i drugim nesrećama (poplave, potresi, nesreće u rudnicima
isl.)

Pristup

U sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja ulazi se prijavom na osiguranje.

Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je ko je obavezan da izvrši prijavu na

zdravstveno osiguranje.

Prijava osiguranika

KATEGORIJA OSIGURANIH LICA

1. Lica u radnom odnosu

2. Lica koja samostalno obavljaju djelatnost
3. Poljoprivrednici
4. Penzioneri
5. Izbjegla/raseljena lica
6. Nezaposlena lica
7. Korisnici prava u okviru boračke zaštite
8. Korisnici prava iz socijalne zaštite
9. Nosioci inostrane penzije
10. Učenici /studenti za vrijeme prakse
11. Lica koja se ne mogu uključiti ni po jednom zakonom propisanih osnova

KO VRŠI PRIJAVU NA OSIGURANJE I PLAĆA

DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

1. Poslodavac
2. Sami
3. Zavod PIO
4. Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica
5. Zavod za zapošljavanje
6. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite
7. Centri za socijalni rad
8. Sami, izuzev ako međudržavnimsporazumom nije drugačije određeno
9. Škola /Fakultet
10. Sami

Osigurani rizici u zdravstvenom osiguranju

- Bolest,
- Trudnoća i porađaj,
- Spriječenost za rad, Povreda na radu, Profesionalno oboljenje
- Preventivna zaštita,

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Osiguranici imaju pravo na:

- Zdravstvenu zaštitu,
- Naknadu plaće,
- Naknadu putnih troškova u vezi sa korištenjem zdravstvene zaštite,

Članovi porodice osiguranika imaju pravo na:

▪Zdravstvenu zaštitu,

▪Naknadu putnih troškova u vezi sa korištenjem zdravstvene zaštite

Neki od slučajeva koje obuhvata zdravstvena zaštita

- Hitna medicinska pomoć,

- Liječenje zaraznih bolesti,
- Liječenje akutnih, hroničnih bolesti u slučajevima i stanjima kada ugrožavaju
život,
- Zdravstvenu zaštitu djece do navršene 15 godine života,
- Zdravstvenu zaštitu redovnih učenika i studenata
- Otkrivanje i liječenje endemske nefropatije
- Liječenje malignih oboljenja i inzulo ovisnog dijabetesa
 - Zdravstvenu zaštitu u trudnoći i materinstvu
- Zdravstvenu zaštitu duševnih bolesti koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da
ugroze svoj život i život drugih lica, ili oštete materijalna dobra

Zdravstvena zaštita se provodi kao:

- Primarna,
- Specijalističko- konsultativna i
- Bolnička

Vrste zdravstvenih ustanova

Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite:

1. dom zdravlja,

2. ambulanta porodične medicine

3. centar za mentalno zdravlje u zajednici,

4. centar za fizikalnu rehabilitaciju,

5. ustanova za hitnu medicinsku pomoć,

6. ustanova za zdravtsvenu njegu u kući,

7. apoteka,

8. ustanova za palijativnu njegu,

9. zdravstvena zaštita u ustanovama socijalne zaštite,

Zdravstvene ustanove sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite

Sekundarna: Poliklinika, Centar za dijalizu, Lječilište, Zavod

Tercijarna: one zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete u pogledu prostora,

opreme i kadra, kao i primjenjenih tehnologija za obavljanje najsloženijih oblika
zdravstvene zaštite iz specijalističko-konsultativnih i bolničkih zdravstvenih
djelatnosti.

Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad nekim kategorijama

osiguranika ako su:
 - Privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede odnosno radi liječenja ili
medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu,
- Privremeno spriječeni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog
ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika,
- Izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini
- Određeni za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u
najbliže mjesto,
- Određeni za njegu oboljelog supružnika ili djeteta pod uvjetima propisanim
zakonom

Visina naknade plaće

Određuje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu s tim da ne može biti niža
od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.

Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu za vrijeme privremene

spriječenosti za rad u slučaju:

1. Povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti,

2. Bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem,

3. Transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:

svijesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad, namjerno sprječava

ozdravljenje, prima plaću ili obavlja drugu djelatnost,

bez opravdanog razloga ne odazove se na poziv za ljekarski pregled izabranog

doktora medicine primarne zdravstvene zastite,

izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zastite, odnosno kontrolor

kantonalnog zavoda osiguranja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno
bez dozvole izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta,

se u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine
primarne zdravstvene zaštite da je obolio.

Naknada putnih troškova u vezi sa korištenjem zdravstvene zaštite

Osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova:

 1. Ako su upućena doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najbliže
mjesto ako u mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivalište, odnosno
boravište nema doktora medicine odgovarajuće specijalnosti, odnosno
zdravstvene ustanove,
2. Ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite uputi ili
pozove u mjesto izvan mjesta rada ili prebivališta, odnosno boravišta

Ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja može ostvariti samo lice kome je

utvrđeno svojstvo osiguranog lica.

- Svojstvo osiguranog lica utvrđuje kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja a

dokazuje se zdravstvenom legitimacijom
- Propise o sadržaju i obliku zdravstvene legitimacije donosi ministar zdravstva,
- Zdravstvena legitimacija je i elektronska kartica koja sadrži podatke o
zdravstvenom osiguranju i ostale podatke koji se vode u oblasti zdravstva i
koja omogučava automatsko očitavanje podataka.

Penzioni sistemi

Penzione sisteme prema OECD-u, možemo generalno podijeliti na: .

1. sisteme javnog (državnog) penzionog osiguranja, .

2. sisteme privatnog penzionog osiguranja.

Nadalje na:

1. „pay as you go“ penzione sisteme

(prikupljena sredstva doprinosa praktično se ne zadržavaju na računu nosioca

osiguranja - već se odmah kroz penzione naknade isplaćuju penzionerima- ovaj
sistem često se naziva i „tekući koncept“ ili „sistem tekućeg finansiranja“), .

2. „fully funded“ ili „capitalized“ penzione sisteme, sistem individualizirane

kapitalizirane štednje

(penzioni sistemi kao osnovu za isplatu penzija koriste akumulaciju sredstava -

fundirani penzioni sistemi. Sistem kapitalizacije podrazumeva da se uplaćeni
doprinosi kapitalizuju i kao štednja služe za finansiranje isplata penzijskih
nadoknada).

Penzioni sistem u BiH

Penzioni sistem Bosne i Hercegovine sastoji se od dvije penzione sheme: Federacije
BiH i Republike Srpske.

Penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sistem

penzijskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti
i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i fizičke
onesposobljenosti, a članovima njihovih porodica prava za slučaj smrti osiguranika,
odnosno korisnika prava.

Normativni okvir Konvencija MoR-a br.102

Osigurani rizici: starosti, nesposobnost određenog stepena za obavljanje

profesionalne djelatnosti: stalano ili odgovarajuće smanjenje fizičkog integriteta,
smrt

Međunarodni ugovori – sporazumi o socijalnom osiguranju

Primjer:

1. Sporazum o socijalnom osiguranju izmedju Bosne i Hercegovine i Republike

Austrije /»Sl.Glasnik BiH», br. 2/2001 – dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na
snagu 01.11.2001.godin

2. Ugovor o socijalnom osiguranju izmedju Bosne i Hercegovine i Republike

Hrvatske /»Sl.Glasnik BiH», br. 6/2001 –dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na
snagu 01.11.2001.godine.

3. Sporazum izmedju Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije o

socijalnom osiguranju, tupio na snagu 01.01.2004.godine.

Heteronomni/autonomni izvori

Federacija BiH

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH («Sl.novine FBiH», broj 13/18,

93/19 -Odluka US, 90/21 i 19/22)

Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima /Sl. novine Fbih br. 104/16)

Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH (Sl. novine FBiH br.
32/01)

Zakon o doprinosima (Sl. novine FBiH br. 35/98, 54/04, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06,
14/08, 91/15,
104/16 i 34/18)

Republika Srpska:

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl. glasnik RS br. 134/11, 82/13 i

103/15)

Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima (Sl. glasnik RS

br. 13/09)

Principi

- Princip solidarnosti i uzajamnosti (međugeneracijska solidarnost)

- Princip obaveznosti (obuhvaćenost kruga zaštićenih osoba,kvalifikacioni
period uplate doprinosa) Dvostepenosti

Pravna priroda prava:

- Neotuđiva
- Lična/osobna
- Materijalna
- Nezastariva

Osigurana lica u PiO

1. Osiguranici
2. Lica osigurana u određenim okolnostima

Osiguranici:

1. Osiguranici u obaveznom osiguranju

2. Osiguranici u dobrovoljnom osiguranju

Osiguranici u obaveznom osiguranju

a) lice zaposleno na osnovu ugovora o radu ili drugog akta poslodavca –

osiguranik zaposlenik,
b) lice koje obavlja samostalnu djelatnost – osiguranik samostalnih djelatnosti,
c) lice koje obavlja vjersku službu – osiguranik vjerski službenik i,

d) lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost – osiguranik poljoprivrednik

Osiguranik zaposlenik
a) lice zaposleno u privrednom društvu, organu uprave, javnoj ustanovi ili drugoj
organizaciji na teritoriji Federacije,

b) lice zaposleno u institucijama BiH) i Brčko Distrikt u sa prebivalištem na

teritoriji Federacije,

c) profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim

snagama BiH, sa prebivalištem na teritoriji Federacije,

d) lice zaposleno u Brčko Distriktu ili institucijama BiH sa prebivalištem u Brčko

Distriktu, ako je prijavljeno u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate
doprinosa PU FBiH

e) lice zaposleno kod osiguranika samostalnih djelatnosti/obrtnika ili kod nosioca

poljoprivrednog gazdinstva,

f) lice koje profesionalno obavlja javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije

ostvaruje plaću,

g) detaširani radnici,

h) državljanin BiH koji je na teritoriji BiH zaposlen kod međunarodnih

organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, stranih pravnih ili
fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno,

i) strani državljanin i lice bez državljanstva koji su na teritoriji BiH zaposleni kod
stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije
određeno, kao i kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih
predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom,

j) lice koje u skladu sa zakonom obavlja privremene i povremene poslove u

skladu sa propisima o radu.

Osiguranik u dobrovoljnom osiguranju

Lice koje nije osiguranik u obaveznom osiguranju može se osigurati na

dobrovoljno osiguranje ako ima:

o prebivalište na teritoriji Federacije ili teritoriji Brčko Distrikta,

o b) opću zdravstvenu sposobnost,
o 15 godina a najkasnije do navršene 65 godine, te
o državljanstvo BiH
Lice koje se nalazi na redovnom školovanju i lice koje je ostvarilo pravo na penziju
ne može biti osiguranik u dobrovoljnom osiguranju.

Osigurani rizici

Penzijsko osiguranje.

1. Starost

2. Smrt

3. Fizička onesposobljenost

Invalidsko osiguranje:

1. Gubitak radne sposobnosti

2. Preostala radna sposobnost

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja

a) za slučaj starosti – starosna penzija,

b) za slučaj gubitaka radne sposobnosti - invalidska penzija,

c) za slučaj promijenjene radne sposobnosti: pravo da bude raspoređen na drugo

odgovarajuće radno mjesto, pravo na odgovarajuće zaposlenje, prekvalifikaciju
odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s
korištenjem tih prava,

d) za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije –

porodična penzija i pravo na naknadu pogrebnih troškova ,

e) za slučaj fizičke onesposobljenosti – naknada za fizičku onesposobljenost

Starosna(lična/osobna )penzija

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad:

a) navrši 65 godina života i najmjanje 15 godina staža osiguranja;

b) navrši 65 godina života i najmjanje 20 godina penzijskog staža;

c) kada navrši 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života.

Smanjenje starosne granice za starosnu penziju

- Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna

granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju snižava se za ukupno
uvećanje staža.

Uvećanje staža je razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja sa uvećanim

trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isti period.

Izuzetak-prijevremena starosna penzija za muškarce

a) 2018. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

b) 2019. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,

c) 2020. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

d) 2021. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,

e) 2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

f) 2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,

g) 2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

h) 2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,

i) 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža
osiguranja.

Izuzetak-prijevremena starosna penzija za žene

a) 2018. godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

b) 2019. godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja,

c) 2020. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža
osiguranja,

d) 2021. godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja,

e) 2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža
osiguranja,

f) 2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja,

g) 2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža
osiguranja,

h) 2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja,

i) 2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža
osiguranja,

j) 2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,

k) 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

l) 2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,

m) 2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

n) 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,

o) 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

p) 2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,

q) 2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,

r) 2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,

s) 2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža
osiguranja.

Penzijski staž:

Staž osiguranja:

1. Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem,

2. Staž osiguranja sa uvećanim trajanjem
Poseban staž

Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem

U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik,

poslije 15. godine života, proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za
koje je uplaćen doprinos.

U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme provedeno na radu sa

punim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu.

Vrijeme koje je osiguranik u obaveznom osiguranju proveo na radu sa nepunim

radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu, računa se u staž osiguranja sa
efektivnim trajanjem srazmjerno radnom vremenu provedenom na radu u
odnosu na puno radno vrijeme.

Staž osiguranja sa uvećanim trajanjem

U staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik

radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu
odnosno poslu, kao i na radnom mjestu odnosno poslu na kojem osiguranik
poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju
profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa
efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža.

Stepen uvećanja staža osiguranja zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada,

odnosno od prirode posla, a može iznositi najviše 50%.

Staž osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem samo za vrijeme koje je

osiguranik radio puno radno vrijeme.

Poseban staž

Osobama koje su uzela učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koja su

uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno HVO i
organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije
stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukom
trajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u
odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995.
godine.
Poseban staž ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu
evidenciju nosioca osiguranja, a uračunat će se u penzijski staž samo uz pismenu
saglasnost osobe na koju se taj staž odnosi.

Osiguranicima koji su pravosnažnom presudom osuđeni zbog krivičnog djela

ratnog zločina, poseban staž ne računa se u penzijski staž.

Visina starosne penzije

Visina starosne penzije određuje se tako što se:

• lični bodovi osiguranika pomnože sa vrijednošću općeg boda na dan

ostvarivanja prava.

Parametri : godišnji lični koeficijent - GLK lični koeficijent-LK lični bodovi-LB

Vrijednost boda(u 2019): 14,50KM

Lični bodovi –osnovica starosne penzije

Ukupni lični bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbir ličnih bodova na osnovu
staža osiguranja i ličnih bodova na osnovu posebnog staža.

Lični bodovi na osnovu staža osiguranja dobiju se množenjem ličnog koeficijenta

osiguranika i njegovog staža osiguranja.

Za određivanje ličnih bodova osiguranika, penzijski staž može iznositi i više od 40

godina.

Radi određivanja ličnih bodova osiguranika, penzijski staž se iskazuje brojčano, a

utvrđuje se tako da se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a
svaki dan kao 0,002777.

Lični bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0,5 bodova, za priznatu punu
godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 boda, a za
svaki dan iznose 0,001388 boda.

Lični koeficijent

Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih

koeficijenata podijeli sa periodom za koji su obračunati.

Period za koji su obračunati godišnji lični koeficijenti utvrđuje se u skladu sa čl.

44. st.(4)i (5) Zakona.
Godišnji lični koeficijent

- Godišnji lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno
osnovica počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja
prava i 1992-1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa
prosječnom godišnjom plaćomu SR BiH, odnosno u Federaciji za istu
kalendarsku godinu.
- Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva se
ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih
prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen
doprinos.
- Godišnji lični koeficijent može iznositi najviše pet.

Porodična penzija

- Osigurani rizik: smrt osiguranika;

- Temelj za ostvarivanje prava na porodičnu penziju vezan za činjenicu da je
umrli osiguranik imao obavezu izdržavanja članova porodice.

Uvjeti:

1. Opći na strani umrlog osiguranika/korisnika

2. Posebni na strani tilulara prava na porodičnu penziju/članova uže porodice
umrlog osiguranika

Uvjeti za sticanje porodične penzije

Opći uvjeti:

1. na dan smrti ispunjeni uvjeti za starosnu ili invalidsku penziju;

2. na dan smrti korisnik starosne ili invalidske penzije
3. smrt osiguranika nastupila kao posljedica povrede na radu ili profesionalnog
oboljenja.

Posebni uvjeti vezani za titulare prava na porodičnu penziju:

a) bračni supružnik (udovica odnosno udovac),

b) razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda
dosuđeno pravo na izdržavanje,
c) dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno dijete,
d) pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije
izdržavao,
 e) dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno
korisnik penzije izdržavao.

Udovica/udovac ima pravo na porodičnu penziju:

f) ako je na dan smrti supruga navršila 50/60 godina života,

g) ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje,
odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od
dana smrti supruga,
h) ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo
na porodičnu penziju, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj
djeci;
i) ako je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno 300 dana
nakon njegove smrti.

Izuzetak:udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na porodičnu

penziju kada navrši 45/60 godina života.

Uvjeti na strani djece

1. obavezno do navršenih 15 godina života

2. dijete starije od 15 godina života stiče pravo na porodičnu penziju ako je na
redovnom školovanju,a najkasnije do navršenih 26 godina života
3. potpuno i trajno nesposobno dijete stiče pravo na porodičnu penziju ako ga je
osiguranik poslije navršene 15.godine života izdržavao do svoje smrti

Visina porodične penzije

1. Porodična penzija poslije smrti osiguranika se određuje od invalidske penzije

koja bi mu pripadala na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju
članova porodice koji imaju pravo na penziju.
2. Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije
određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u procentu
koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju.

Visina se utvrđuje zavisno od broja članova porodice koji imaju pravo na tu

penziju i iznosi :

a) 1 član =70 % osnova

b) 2 člana=80% osnova
c) 3 člana =90 % osnova
d) 4 člana i više=100% osnova
- Sistem invalidskog osiguranja-prava po osnovu invalidnosti
- Ključni pojmovi i instituti: invalidnost, nesposobnost za obavljanje poslova
radnog mjesta, invalidi rada, uzroci invalidnosti, povreda na radu,
profesionalno oboljenje, radni vijek, invalidska penzija, prava po osnovu
preostale radne sposobnosti

Pojam invalidnosti

Vezuje se za situacije kada osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenom

stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom
van rada ili bolešću koja se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske
rehabilitacije postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta
na koje je bio raspoređen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti ili
osiguraniku bude utvrđena preostala radna sposobnost

Nesposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta

Gubitak radne sposobnosti: potpuna trajna nesposobnost za obavljanje bilo kojih

poslova;

Promjenjena radna sposobnost: mogućnost rada u punom radnom vremenu na

dugim poslovima koji odgovaraju tjelesnim i psihofizičkim sposobnostima sa ili
bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije.

Invalidi rada

Osiguranici koji po osnovu invalidnosti ostvaruju prava iz invalidskog osiguranja

dijele se na dvije kategorije:

1. Invalidi rada I kategorije –osiguranici kod kojih nastane gubitak radne

sposobnosti/stiču pravo na invalidsku penziju
2. Invalidi rada II kategorije –osiguranici sa promjenjenom radnom
sposobnošću/stiču pravo na: raspoređivanje ili zaposlenje na drugom
odgovarajućem poslu,prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju do navršene 55 godine
života, novčane naknade u vezi sa korištenjem tih prava.

Uzroci invalidnosti

- Povreda na radu
- Profesionalno oboljenje
- Povreda van rada
- Bolest koja se ne može otkloniti mjerama liječenjem ili mjerama medicinske
rehabilitacije.

Povreda na radu

a) povreda osiguranika, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim

mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem, naglim promjenama položaja
tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja
organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za obavljanje posla koji je osnov
osiguranja,

b) povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i

obratno, odnosno radi obavljanja djelatnosti na osnovu koje je osiguran.

Povredom na radu se ne smatra povreda ukoliko je prouzrokovana:

a) namjerno ili iz krajnje nepažnje osiguranika koji je obavljao radne obaveze,

kao i na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno,

b) pijanstvom osiguranika,

c) isključivom odgovornosti trećeg lica,

d) zbog više sile,

e) zbog obavljanja aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti,

f) usljed namjernog nanošenja ozljede osiguraniku od strane drugog lica

izazvanog ličnim odnosom s osiguranim licem koje se ne može dovesti u vezu sa
radno-pravnom aktivnosti,

g) usljed namjernog nekorištenja opreme zaštite na radu i nepoštivanja propisa o

zaštiti na radu.

U slučaju spora teret dokazivanja je na poslodavcu

Profesionalna bolest

Bolest prouzrokovana dužim neposrednim uticajem procesa i uvjeta rada na

radnim mjestima/poslovima koje je osiguranik obavljao.

Propis o listi profesionalnih bolesti, radna mjesta i poslove na kojima se te bolesti

pojavljuju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim, na prijedlog Instituta za
medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja utvrđuje Ministarstvo, koji se
objavljuje u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Radni vijek

Poseban pojam invalidskog osiguranja

Radni vijek je razdoblje od navršene 20.godine života do dana nastanka

invalidnosti;

Izuzetno osiguraniku koji je nakon navršene 20.godine bio na redovnom

školovanju i stekao višu stručnu spremu radni vijek se računa od navršene 22
godine života , a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu radni vijek se
računa od 25 godine života, ako je invalidnost nastala prije 30 godine života

Invalidska penzija

Ako je gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili

profesionalnom bolešću pravo na invalidsku penziju se ostvaruje bez obzira na
dužinu penzijskog staža.

Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili

profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40
godina.

-Gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom van rada ili bolešću:-uvjeti

vezani za dužinu penzijskog staža i pokrivenost radnog vijeka penzijskim stažom;

Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, prije nastanka
invalidnosti osiguranik ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu
trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka
invalidnosti;

Ako je invalidnost nastala prije navršenih 30 godina života- uvjet je da penzijski

staž pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka , ali najmanje 1 godinu staža osiguranja;

Osiguranicima kod kojih je invalidnost nastala prije navršenih 30 godina radni

vijek se računa od 22 /25 godina života ako su stekli višu/visoku stručnu spremu.

Visina invalidske penzije

Invalidska penzija se određuje na isti način kao i starosna penzija.

Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska penzija se

određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa
najniže penzije.
Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili
profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40
godina.

Prava po osnovu preostale radne sposobnosti

Raspoređivanje ili zaposlenje na drugo odgovarajuće radno mjesto Prekvalifikacija

odnosno dokvalifikacija do navršene 55 godine života

Naknada plaće:

1. od dana nastanka invalidnosti do dana raspoređivanja ili zapošljavanja na

drugom odgovarajućem poslu tj.do dana upućivanja na prekvalifikaciju
/dokvalifikaciju;

2. za vrijeme prekvalifikacije /dokvalifikacije;

3. od dana završene prekvalifikacije /dokvalifikacije do dana raspoređivanja

/zapošljavanja na drugom odgovarajućem poslu;

4. zbog manje plaće pod uvjetom da je promijenjena radna sposobnost nastala

po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Osigurani rizik:fizička onesposobljenost

Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu

povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava
prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih
potreba, bez obzira da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne.

Pravo na novčanu naknadu pod zakonom utvrđenim uvjetima.

Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti

Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti stiče osiguranik čija je

fizička onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede
na radu ili bolesti uzrokovane radom.

Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti

Novčana naknada za fizičku onesposobljenost se utvrđuje prema procentu fizičke

onesposobljenosti i izražava se u odgovarajućem procentu od osnova. Osnov za
novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije.
Iznos novčane naknade ovisi od stepena onesposobljenja (8 kategorija) i kreće se
u rasponu od 60%(prvi stepen) do 18% (osmi stepen)

Zajamčena penzija

Koji osiguranici se pojavljuju kao titulari prava?

Osiguranici koji su ostvarili pravo na punu starosnu penziju/invalidsku penziju

zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti;

•Zajamčeni iznos penzije pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na penziju sa

40 godina staža osiguranja, a kome je penzija određena u manjem iznosu od
zajamčene penzije isplaćene za decembar 2016 (80% prosječne penzije isplaćene
u decembru prethodne godine)

Najniža penzija

Koji osiguranici se pojavljuju kao titulari prava?

Ostvarili pravo na nepunu starosnu penziju , invalidsku i porodičnu penziju

Šta se zajamčuje?

Najniži iznos penzije je iznos najniže penzije isplaćene za decembar 2016. godine
u Federaciji

(60% prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine)

Normativni okvir u FBiH:

- Uredbe
- Pravilnici
- Pravilnik o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta;
- Pravilnik o ortopetskom dodatku vojnih invalida;
- Pravilnik o dodatku za njegu i pomoć od strane drugog lica vojnih invalida;
- Pravilnik o radu ljekarskih komisija u postupku za ostvarivanje prava po
- Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica; Pravilnik o načinu i
postupku vršenja revizije

Republika Srpska-normativni okvir:

- Zakon o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca

Odbrambeno otadžbinskog rata Republike Srpske („Sl. glasnik Republike
Srpske“, broj: 134/11, 9/12, 40/12),
Zakonom se uređuju uvjeti, način i postupak za utvrđivanje statusa borca i prava
boraca,vojnih invalida i članova porodice poginulih boraca i umrlih vojnih invalida
i članova porodice lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u
vezi sa tom službom, način obezbjeđivanja novčanih sredstava i druga pitanja.

- Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata –prečišćeni tekst („Sl.glasnik RS“,broj 24/10 )
- Zakon o zaštiti žrtava ratne torture („sl.glasnik RS“, broj 90/18)

Podzakonski akti:

- Uredba o boračkom dodatku ( „Sl.glasnik RS“, br.. 52/13, 53/14 i 06/19)

- Uredba o stambenom zbrinjavanju porodica poginulih boraca i ratnih vojnih
invalida odbrambeno-otadžbinskog rata RS ( „Sl.glasnik RS“, broj 26/19 )

Pravilnici:

Čl. 2. Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca
Odbrambeno - otadžbinskog rata Republike Srpske

(1) Borac je, u smislu ovog zakona, lice koje je:

a) učestvovalo u oružanim akcijama, odnosno oružanoj borbi na teritoriji bivše

Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: SFRJ) u sastavu
oružanih snaga i snaga državne bezbjednosti SFRJ i vojnih formacija pod
komandom tih snaga, u periodu od 17. avgusta 1990. do 18. maja 1992. godine,
za odbranu SFRJ, odnosno Republike Srpske,

b) u ratu u bivšoj SFRJ, odnosno Bosni i Hercegovini u periodu od 19. maja 1992.
godine do 19. juna 1996. godine, kao pripadnik oružanih snaga Republike Srpske,
vršilo vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske.

(2) Borac je, u smislu ovog zakona, i lice koje je kao dobrovoljac poslije 18. maja
1992. godine bilo pripadnik oružanih snaga Republike Srpske i kao takvo vršilo
vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske.

(3) Borac je, u smislu ovog zakona, i lice koje je vršilo vojne i druge dužnosti u
vezi sa učestvovanjem u oružanoj akciji preduzetoj za vrijeme mira za odbranu
Republike Srpske.

(4) Borac je, u smislu ovog zakona, i lice koje je učestvovalo u antifašističkoj i
oslobodilačkoj borbi tokom 20. vijeka kao pripadnik Srpske, Crnogorske ili
Jugoslovenske vojske, ili kao borac Narodnooslobodilačkog rata.
Brčko DBiH

Primjena pozitivnih propisa, odnosno zakonskih regulativa iz oblasti boračko

invalidske zaštite oba entiteta i Brčko distrikta BiH:

Zakon o dopunskim pravima RVI i porodica poginulih boraca Brčko distrikta BiH.

Kantonalni propisi- zakoni o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih

porodica:

1.Zdravstvena zaštita

2.Banjsko –klimatsko liječenje

3.Naknada putnih troškova za liječenje u inozemstvu

4.Naknada troškova prevoza (liječenje u BiH)

5.Ortopedska i druga pomagala

6.Prava po osnovu preostale radne sposobnosti

7.Prioritet u zapošljavanju

8.Novčana pomoć za otvaranje radnih mjesta

9.Subvencioniranje obaveze plaćanja naknade za građevinsko zemljište

10.Prilagođavanje prilaza za stambene jedinice i kretanja u stanu invalidskim

kolicima

11.Stambeno zbrinjavanje

12.Prioritet kod upisa u obrazovne ustanove, stipendiranje, kreditiranje, smještaje

u đačke, studentske i penzionerske domove

13.Beneficije kod plaćanja naknada u obrazovnim ustanovama

14.Jednokratne novčane pomoći

15.Pravo u osiguranju i dodjeli sredstava za održiv povratak

16.Pravo na naknadu za podizanja nadgrobnih spomenika

17.Naknada troškova dženaze-sahrane

Pojmovno određenje branioci/borci

Branioc: pripadnik odgovarajuće oružane snage

(Armije RBiH,HVO,policije)

a) koji je učestvovao u odbrani suvereniteta i cjelovitosti BiH u periodu od 18. 09.

1991. do 23. 12. 1996 godine ili

b) koji je učestvovao u pripremi za odbranu i odbrani BiH u periodu prije

18.09.1991 ako je angažirano od strane neadležnih organa,

c) koji je demobilisan rješenjem nadležnog vojnog organa.

- Dobrovoljac
- Organizator otpora,
- Veteran
- Dobrovoljac

Dobrovoljc- pripadnik vojnih jedinica koji je učestvovao u pripremi za odbranu i u

odbrani BiH u periodu od 18.09.1991. do 09.04.1992. godine, kao i drugo lice koje
nije bilo vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oružane snage i ostalo
neprekidno u jedinicama do kraja rata ili je ranije demobilizirano od nadležnog
vojnog organa.

Organizator otpora - lice koje je organizovalo i rukovodilo u pripremi za odbranu i

u odbrani BiH najmanje 100 dana, u periodu od 18.09.1991. do 09.04.1992.
godine, i uz to bilo pripadnik Oružanih snaga ili državnih organa ili institucija
vezanih za odbranu BiH najmanje dvije godine, a čiji je status potvrđen od strane
Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog
rata.

Veteran- lice koje je stupilo u Oružane snage od 18.09.1991. do 31.12.1992.

godine, i ostalo neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ranije demobilizirano od
nadležnog vojnog organa.

Demobilizirani branioc -pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine,

Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog organa unutrašnjih poslova
učestvovao u pripremama za odbranu ili u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu
od 18.09.1991. do 22.04.1996. godine minimalno godinu dana,a nije samovoljno,
bez dopuštenja nadležne komande napustilo jedinicu OS u bilo kojem periodu;
nije se samo ranilo ili povrijedilo radi izbjegavanja vojne dužnosti, nije osuđeno
pravosnažnom sudskom presudom zbog izvršenja težih krivičnih djela protiv
ustavnog poretka BiH, ustavnog poretka FBiH, krivičnih djela protiv čovječnosti i
međunarodnog prava i krivičnih djela protiv OS.

1) Demobiliziranim braniocem, u smislu ovog zakona, smatra se pripadnik Armije

Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog
organa unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: Oružane snage), koji je učestvovao
u pripremama za odbranu ili u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od
18.09.1991. do 22.04.1996. godine minimalno godinu dana, pod uslovom da ne
postoje okolnosti iz člana 36. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih
porodica ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/04, 56/05, 70/07, 9/10 i
90/17).

(2) Demobiliziranim braniocem dobrovoljcem smatra se i lice koje je kao

maloljetno dobrovoljno stupilo u Oružane snage u periodu iz stava (1) ovog člana.

Ratni vojni invalid:

➢Državljanin BiH /stranac

➢Vršenje vojnih dužnosti u sastavu oružanih snaga u periodu rata i neposredne

ratne opasnosti/18.09.1991 -23.12.1996/

➢Zadobijena rana,povreda, bolest ili pogoršanje bolesti

➢Posljedica:oštećenje organizma najmanje 20%

Ratni vojni invalid:

➢Razvrtavaju se na deset grupa invalideiteta prema stepenu oštećenja

organizma izraženog u procentima

I grupa-100% invaliditet kojima je za redovan život potrebna njega i pomoć od

drugog lica

II grupa-100% invaliditet,

III/ 90%

..........................

X-20% invaliditet
Mirnodopski vojni invalid

➢ Vršenje vojnih dužnosti u miru u periodu od 24.12.1996 do 01.01.2006.godine

kao lice na odsluženju vojnog roka, pitomac u vojnoj školi, pripadnik rezervnog
sastava za vrijeme vojne vježbe;

➢ Zadobijena rana ili povreda koja ima za posljedicu oštećenje organizma od

najmanje 20%;

➢ Bolest ili pogoršanje bolesti koja ima za posljedicu oštećenje organizma

najmanje za 60%

Članovi porodica poginulog, umrlog,nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog

invalida:

1. Bračni drug, djeca rođena u braku i van braka,usvojena djeca,pastorčad

2. Roditelji i usvojilac

3. Očuh i maćeha

4. Dedo i nana-po ocu i maci

5. Maloljetna braća i sestre,kao i braća i sestre nesposobni za privređivanje

6. Vanbračni drug

ZAKON O PRAVIMA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA I ČLANOVA NJIHOVIH

PORODICA

Član 3.

(Članovi porodice demobiliziranog branioca) Članovi porodice demobiliziranog

branioca, u smislu ovog zakona, su: roditelji, bračni partner i djeca koja žive u
zajedničkom domaćinstvu sa demobiliziranim braniocem do navršene 25 godine
života.
Prava u sistemu boračkoinvalidske zaštite

Prava demobiliziranih branilaca-

čl.4 Zakona o pravima demobilizarnih branilaca i članova njihovih porodica

Demobilizirani branioci i članovi njihovih porodica, pod uslovima utvrđenim ovim

zakonom, mogu ostvariti pravo na:

a) zdravstvenu zaštitu;

b) liječenje u inostranstvu, banjsko i klimatsko liječenje-liječenje i rehabilitacija u

specijalizovanim zdravstvenim ustanovama, jednokratnu novčanu pomoć za
liječenje, prednost u korištenju usluga zdravstvenih ustanova; troškove prevoza
za liječenje u drugom kantonu, besplatno liječenje PTSP-a;

c) osiguranje povoljnijih uslova za zapošljavanje i prioritet pri zapošljavanju;

d) pomoć u slučaju smrti;

e) novčanu egzistencijalnu naknadu;

f) prijevremeno povoljnije penzionisanje;

g) duži godišnji odmor po osnovu učešća u Oružanim snagama;

h) stambeno zbrinjavanje;

i) subvenciju plaćanja naknade za pogodnost;

j) subvenciju obaveze plaćanja naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko

zemljište i naknade za uređenje građevinskog zemljišta;

k) dodjelu sredstava za održivi povratak;

l) besplatni priključak na infrastrukturalne mreže (voda, električna energija, gas);

m) prednost pri smještaju u penzionerske domove i gerontološke centre;

n) osiguranje povoljnijih uslova školovanja;

o) izdavanje identifikacijske kartice demobiliziranog branioca;

p) besplatnu pravnu pomoć.

Prava demobiliziranih branilaca

1. Zdravstvena zaštita
2. Pravo na posebni staž
3. Pravo na penziju pod povoljnijim uvjetima:

a) Dobitnici ratnog priznanja ili odlikovanja stiču pravo na punu starosnu penziju
sa 35 godina penzijskog staža ili na nepunu starosnu penziju sa 55 godina života i
najmanje 20 godina penzijskog staža,

b)Pripadnici oružanih snaga RBiH (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH i HZHB) kojima je
priznato sudjelovanje u obrani BiH u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu
dezertirali iz OS RBiH stječu pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije
isplaćene za taj mjesec i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju:

-najmanje 20 godina penzionog staža i da su

-najmanje 12 mjeseci prije podnošenja bili na evidenciji službe za zapošljavanje.

Prava ratnih vojnih invalida

Lična invalidnina/ mjesečni novčani iznos prema grupi vojnog invaliditeta

osnovica= 867,50 KM (odluka za 2018.godinu) uz koeficijent 0,965257. 100%/

1. Dodatak za njegu i pomoć od drugog lica:

- (vojni invalidi od I-IV grupe )
2. Ortopetski dodatak - novčani iznos ratnim vojnim inalidima kod kojih
postoji amputacija ekstremiteta, teško oštećenje funkcija ekstremiteta,
gubitak vida na oba oka ili enukleacije jednog oka

Druga prava: 

3. Dodatak za njegu i pomoć od drugog lica

- Ovo pravo imaju samo ratni vojni invalidi od I-IV grupe koji su nesposobni za
vršenje osnovnih životnih potreba bez pomoći drugog lica

Radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica razvrstavaju

se u tri stepena:

1. u prvi stepen – ratni vojni invalidi I grupe, koji su potpuno nesposobni da se

brinu o sebi i samostalno obavljaju osnovne životne potrebe, a kojima je potrebna
stalna njega i pomoć drugog lica;
2. u drugi stepen – ostali ratni vojni invalidi I grupe, kao i ratni vojni invalidi II, III i
IV grupe kod kojih pored vojnog invaliditeta, postoje i druga oštećenja organizma
koja su nastala nezavisno od vojnog invaliditeta, a koja su zajedno sa vojnim
invaliditetom jednaka oštećenju organizma vojnog invalida I grupe razvrstanih u I
stepen dodatka;

3. u treći stepen – ratni vojni invalidi II, III i IV grupe, čija je nesposobnost jednaka
nesposobnosti vojnog invalida I grupe razvrstanih u II stepen dodatka.

Dodatak za njegu i pomoć od drugog lica

- Visina dodatka za njegu i pomoć utvrđuje se na osnovu utvrđene

osnovice(867,50 KM ) u procentu:

1.stepen 100% osnovice

2.stepen 70% osnovice

3.stepen 50% osnovice

Ortopedski dodatak

- Pravo ratnih vojnih invalidia kod kojih je došlo do amputacije ekstremiteta ili
teškog oštećenja ekstremiteta,kao i gubitka vida na oba oka ili enukleacije
jednog oka

Razvrstavajju se u tri stepena (29%,22%,17% osnovice)

Prava članova porodice poginulog,umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog

vojnog invalida

Porodična invalidnina

- Članovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca imaju pravo na

porodičnu invalidninu pod uvjetima utvrđenim članom 20 Zakona o pravima
branilaca i članova njihovih porodica

Uvećana porodična invalidnina:

1) Djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na
porodičnu invalidninu( uvećanu za 35 % od osnovice za jedno dijete, 45% od
osnovice za dvoje djece, 55% od osnovice za troje i više djece).

2) Članovi porodice koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodičnu

invalidninu po osnovu dva ili više poginulih lica, imaju pravo na jednu porodičnu
invalidninu po sopstvenom izboru uvećanu za 20% od osnovice za svako slijedeće
poginulo lice.

3) Roditeljima kojima je poginulo jedino dijete, odnosno ako imaju jedno ili više
djece koja su nesposobna za privređivanje, porodična invalidnina uvećava se za
30 % od osnovice.

Pomoć u slučaju smrti:

1) Članovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na

porodičnu invalidninu i koji su sa tim licem u vrijeme do njegove
smrti živjeli u zajedničkom domaćinstvu, imaju pravo na
jednokratnu novčanu pomoć u visini 100% od osnovice ukoliko to
pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.
2) Jednokratnu novčanu pomoć može ostvariti samo jedno lice bez
obzira na broj članova zajedničkog domaćinstva.

Socijalna zaštita odnosno socijalno obezbjeđenje, za razliku od socijalnog

osiguranja, u okviru kojeg se garantira zaštita srazmjerno doprinosu pojedinca (u
pravilu) odnosno prisutna je ovisnost prava od visine i dužine ulaganja u fondove,
počiva na potrebama građana u slučaju nastupanja određenih rizika.

U djelatnost socijalne zaštite se u širem smislu uvrštavaju, pored osnovne

socijalne zaštite građana i njihovih porodica, i osnovna prava lica sa invaliditetom,
osnovna prava civilnih žrtava rata i članova njihovih porodica, i zaštita porodice sa
djecom

Kome se obezbjeđuje socijalna zaštita?

Socijalna zaštita se obezbjeđuje građanima koji su:

a) Nesposobni za rad
b) Nemaju sredstava za život i srodnika koji su po zakonu obavezni i u
mogućnostima da im pruže izdržavanje,
c) Građanima i porodicama koji usljed posebnih okolnosti ne mogu da
obezbjede sredstva za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Šta je socijalna potreba?

Socijalnom potrebom u sistemu socijalne zaštite smatra se trajno ili privremeno

stanje u kome se nalazi građanin ili porodica a koje je prouzrokovano: ratnim
događajima, elementarnim nepogodama, općom ekonomskom krizom,
psihofizičkim stanjem porodica i drugim razlozima koji se ne mogu otkloniti bez
pomoći drugog lica (zakonska definicija u Federaciji BiH)

Socijalne potrebe su one ljudske potrebe koje jedno društvo putem sistema
socijalne sigurnosti/socijalne zaštite prepoznaje kao osnovne, i čije zadovoljavanje
predstavlja preduslov da bi se pojedinac i članovi njegove porodice mogli razvijati
kao aktivni članovi određene zajednice

Postojanje tri osnovna normativna okvira

Federacija BiH- Zakon o osnovama socijalne zaštite zaštite civilnih žrtava rata i
zaštite porodice sa djecom (“Sl. novine FBiH”, br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09,
45/16 i 40/18) + kantonalni zakoni

Republika Srpska- Zakon o socijalnoj zaštiti (Sl. Glasnik RS br. 37/12, 90/16 i
94/19), Zakon o dječijoj zaštiti (Sl. Glasnik RS br. 114/17, 122/18 i 107/19), Zakon
o zaštiti civilnih žrtava rata-prečišćeni tekst (Sl. Glasnik RS br. 24/10), Zakon o
zaštiti žrtava ratne torture (Sl. Glasnik RS br. 90/18),

Brčko distrikt BiH- Zakon o socijalnoj zaštiti Brčko distrikta (Sl. Glasnik BdBiH br.
1/03, 4/04, 19/07, 2/08, 21/18 i 32/19), Zakon o dječijoj zaštiti brčko distrikta BiH
(Sl. Glasnik BdBiH br. 51/11-prečišćeni tekst)

Socijalna zaštita u Federaciji BiH (čl. 1. zakona)

Socijalna zaštita je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje

socijalne sigurnosti njenih građana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe.

U skladu sa načelima humanizma, solidarnosti, građanskog morala socijalna

zaštita porodice i njenih članova i građana pojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i
umanjenjem, odnosno otklanjanjem posljedica uzroka koji dovode do stanja
socijalne potrebe i sticanjem odredenih prava iz socijalne zaštite.

Socijalna zaštita djeteta, u skladu sa odredbama Konvencije o pravima djeteta,

ostvaruje se u najboljem interesu djeteta.

Korisnici socijalne zaštite su lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe i to:

1) djeca bez roditeljskog staranja,

2) odgojno zanemarena djeca,

3) odgojno zapuštena djeca,

4) djeca čiji je razvoj ometen porodićnim prilikama,

5) lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju,

Korisnici socijalne zaštite (Federacija BiH)

6) materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica,

7) stara lica bez porodićnog staranja,

8) lica sa društveno negativnim ponašanjem,

9) lica i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti

potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite.

Propisima kantona može se proširiti krug korisnika socijalne zaštite u skladu sa

programima razvoja socijalne zaštite i specifičnim prilikama u kantonu.

Prava iz socijalne zaštite su:

1) novčana i druga materijalna pomoć,

2) osposobljavanje za život i rad,

3) smještaj u drugu porodicu,

4) smještaj u ustanove socijalne zaštite,

5) usluge socijalnog i drugog stručnog rada,

6) kućna njega i pomoć u kući.

Prava iz socijalne zaštite (Federacija BiH)

Propisom kantona utvrđuju se iznosi novčanih i drugih davanja, uvjeti i postupak

za sticanje tih prava i njihovo korištenje, ukoliko to nije uredeno ovim zakonom.

Propisom kantona mogu se utvrditi i druga prava iz socijalne zaštite u skladu sa

programom razvoja socijalne zaštite i njegovim mogućnostima.

Novčana i druga materijalna pomoć

Novčana i druga materijalna pomoć sastoji se od:

1) stalne novčane pomoći,

2) novčane naknade za pomoć i njegu od strane drugog lica,

3) druge materijalne pomoći.

Pravo na stalnu novčanu i drugu materijalnu pomoć imaju lica i porodice, pod
sljedećim uvjetima:

1) da su nesposobni za rad, odnosno sprijećeni u ostvarivanju prava na rad,

2) da nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje,

3) da nemaju članova porodice koji su po zakonu obavezni da ih izdržavaju ili ako

ih imaju, da ta lica nisu u mogućnosti da izvršavaju obavezu izdržavanja.

Prava lica sa invaliditetom:

- Lična invalidnina,
- Dodatak za njegu i pomoć od drugog lica,
- Ortopedski dodatak,
- Pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala,
- Osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija,
dokvalifikacija) Prioritetno zapošljavanje

Razvrstavanje lica prema utvrđenom stepenu oštećenja (čl. 18.b I grupa 100%
oštećenja organizma, II grupa 90% oštećenja organizma)

Lična invalidnina (čl. 18.c I grupa 40% od osnovice, II grupa 30% od osnovice)

Osnovica za obračun mjesečnih novčanih primanja iznosi 274,40 KM

Ne mogu ostvariti ovo pravo ako ga već ostvaruju prema propisima o pravima
branitelja i članova njihovih porodica, zaštiti civilnih žrtava rata i propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju

Dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica za lica sa invaliditetom:

1) I grupa 100% od osnovice potpuno nesposobna za samostalan život

2) II grupa 50% od osnovice- ne mogu se samostalno kretati izvan stana radi

nabavke osnovnih životnih potrepština

Invaliditet utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje.

Djelatnost socijalne zaštite

Djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom
obavljaju ustanove socijalne zaštite ili općinske službe za upravu,
Djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom
mogu obavljati i: humanitarne organizacije, udruženja građana, vjerske zajednice i
njihove organizacije, građani, strana fizička i pravna lica

Civilne žrtve rata (Federacija BiH)

Lice kod kojeg je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed ranjavanja ili
nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuje
mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju tog
lica.

1) licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% ili značajno
narušavanje zdravlja usljed mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja,
nezakonitog kažnjavanja, protupravnog lišavanja slobode, zatvor, koncentracioni
logor, internacija, prinudni rad u toku ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti

2) licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% u vezi sa

ratnim događanjima (bombardovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala,
zalutali metak isl.)

3) licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% od eksplozije

zaostalog ratnog materijala i nakon završetka rata

4) licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% u vezi sa

diverzantskim, terorističkim akcijama kojima se ugrožava sigurnost i ustavni
poredak Federacije

5) članovima porodice nestalog lica, ako je nestalo lice bilo civil odnosno nije bilo
pripadnik oružanih snaga

6) članovima porodice lica koje je poginulo u vezi sa ratnim događanjima

(bombardovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.)

Posebnom kategorijom civilnih žrtava rata smatraju se lica koja su preživjela
seksualno zlostavljanje i silovanje.

Priznaje se status civilne žrtve rata licima kod kojih je došlo do naknadnog
oštećenja organizma- ispoljene i pogoršane bolesti, dugog perioda inkubacije,
gubitak ekstremiteta i vida oba oka zbog pogoršanja općeg zdravstvenog stanja,
mentalnog oštećenja i drugih oštećenja organizma
Status civilne žrtve rata priznaje se i civilnim licima i pripadnicima snaga bivše tzv.
“Autonomne pokraine Zapadna Bosna”, ukoliko ne ostvaruju odgovarajuća prava
po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

Članovi porodice civilne žrtve rata:

- Bračni drug i djeca rođena u braku ili van braka (uža porodica)
- Usvojena djeca i pastorčad (uža porodica)
- Roditelji i usvojioci (šira porodica) Oćuh i maćeha (šira porodica)
- Članom porodice smatra se i vanbračni drug neoženjene civilne žrtve rata s
kojom ima djecu i s kojom živi, odnosno živio je do njene smrti u zajedničkom
domaćinstvu najmanje godinu dana

Prava civilnih žrtava rata:

1. Lična invalidnina ili mjesečno novčano primanje

2. Dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica

3. Ortopedski dodatak

4. Porodična invalidnina

5. Pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala

Prava civilnih žrtava rata

6. Osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i

dokvalifikacija)

7. Prioritetno zapošljavanje

8. Prioritetno stambeno zbrinjavanje

9. Psihološka pomoć i pravna pomoć

Civilne žrtve rata (Republika Srpska)

- Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata (Sl. glasnik RS br. 24/10- prečišćeni tekst)
- Ko se smatra civilnom žrtvom rata u smislu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata
u RS?
Ovo pitanje je definisano članom 2. Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata RS koji
utvrđuje da se civilnom žrtvom rata smatra:

1. lice kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma

zlostavljanjem,silovanjem,odnosno lišavanjem slobode (zatvor,koncentracioni
logor, internacija, prinudni rad) ili koje je u zbjegu od strane neprijatelja zadobilo
ranu, povredu, ozljedu i kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje
60%, kao i lice koje je pod navedenim okolnostima ubijeno, poginulo, umrlo ili
nestalo;

2. lice koje je zadobilo oštećenje organizma od najmanje 60% usljed ranjavanja ili
povreda nastalih u vezi s ratnim operacijama, kao što su: bombardovanje, ulične
borbe, zalutali metak, minobacačka i topovska granata i sl.;

3. lice koje je zadobilo oštećenje organizma od najmanje 60% usljed ranjavanja ili
povreda nastalih od zaostalih vojnih materijala ili kao posljedica neprijateljskih
diverzantskih akcija.

Prema članu 3. ovog Zakona određena prava, pod određenim uslovima, imaju i
članovi porodice civilne žrtve rata i to:

1. članovi porodice ubijenog, poginulog, umrlog ili nestalog lica;

2. članovi porodice umrlog lica, kojem je bilo priznato svojstvo civilne žrtve rata.

Ko se smatra članom porodice civilne žrtve rata prema odredbama Zakona?

Članom porodice, u smislu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata smatra se:

1. bračni drug;

2. djeca (djeca rođena u braku ili van braka, usvojena ili pastorčad);

3. roditelji.

Koji su uslovi za ostvarivanje prava civilne žrtve rata?

Osnovni uslov za ostvarivanje prava je da je kod lica nastupilo najmanje 60%

oštećenja organizma ili se radi o licu koje je ubijeno, poginulo, umrlo ili nestalo
pod okolnostima navedenim u Zakonu.
Prava civilnih žrtava rata-Republika srpska

1. civilna invalidnina, odnosno porodična invalidnina,

2. dodatak za njegu i pomoć drugog lica,
3. dodatak za člana porodice nesposobnog za rad,
4. dodatna novčana pomoć,
5. dodatak za samohranost,
6. zdravstvena zaštita,
7. profesionalna rehabilitacija.

Osnovna prava porodice sa djecom (Federacija BiH)

Osnovna prava koja, ostvaruje porodica sa djecom su:

1) dodatak na djecu,

2) naknada umjesto plaće ženi - majci u radnom odnosu, za vrijeme dok

odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta,

3) novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene - majke koja nije u

radnom odnosu,

4) jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta,

5) pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majke - dojilje,

6) posebni psihosocijalni tretman bračnih drugova, koji žele djecu i trudnica,

7) smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja, 8)

osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja,

9) školarine i stipendije đacima i studentima.

Socijalna zaštita u bih- Otvorena pitanja

Nepostojanje jedinstvene baze podataka

Nepostojanje kontrolnih mehanizama i koordinacije između odgovarajućih organa

Sistem finansiranja, posebno u Federaciji BiH- jer je socijalna zaštita vezana za

kantonalni/općinski nivo

Socijalno procesno pravo vezuje se za pravna pravila kojima se uređuje način:

ostvarivanja, korištenja i zaštite prava iz socijalno - pravnih odnosa.
Ostvarivanje prava: regulirano važećim propisima u okviru vidova socijalne
politike (socijalnog osiguranja/obezbjeđenja i socijalne zaštite) utvrđivanjem
uvjeta za sticanje osnovnih, supsidijarnih, provizornih i drugih prava.

Korištenje prava: pravila koja utemeljuju uvjete ostvarivanja/korištenja odnosno

trajanja i prestanka prava,

Zaštita prava: pravo na djelotvoran pravni lijek.

Elementi ostvarivanja, korištenja i zaštite prava u socijalno - pravnim

odnosima:

-Postupak,

-Nadležnost (stvarna/mjesna),

-Pokretanje i tok postupka,

-Odluke,

-Pravni lijekovi.

Postupci ostvarivanja prava i zaštite prava iz socijalnog osiguranja i socijalne

zaštite spadaju u posebne upravne postupke.

Norme koje uređuju ove postupke, odnosno pravna ovlaštenja, pravne obaveze,
delikte i sankcije u odnosima ostvarivanja i proceduralne primjene- izvršavanja
normi materijalnog prava uvrštavaju se u norme formalnog (procesnog) prava,
koje predstavlja posebno pravno područje

Sve specijalne procesne norme zajedno sa zakonskim normama o općem

upravnom postupku, prestavljaju predmet izučavanja procesnog socijalnog prava

Procesne odredbe, odnosno odredbe formalnog prava u zakonima iz oblasti

socijalnog prava i socijalne zaštite predstavljaju odredbe lex specialis naravi u
odnosu na odredbe Zakona o upravnom postupku (ZUP) i kao takve prioritetno se
primjenjuju u odnosu na odredbe o općem upravnom postupku

Ograničenja u pogledu propisivanja posebnih upravnih postupaka

1. Mogućnost uređenja pojedinih pitanja, ne svih. Nema potrebe preuzimati

odredbe ZUP-a jer je to nepotrebno obzirom na princip subsidijariteta

2. Odstupanje od odredbi ZUP-a se vrši samo ako je to nužno i to zakonom, a ne

drugim općim pravnim aktom
3. Posebno uređenje pojedinih pitanja postupka ne može se vršiti na način koji je
suprotan načelima ZUP-a

Zakon o upravnom postupku FBiH

(„Sl.novine FBiH“,br. 2/98, 44/99)

Član 2.

Pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno,

posebnim federalnim zakonom urediti drukčije nego što su uređena ovim
zakonom, ako je to nužno za drugačije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne
mogu biti protivna načelima ovog zakona.

Član 3.ZUP

Supsidijarna primjena zakona

U upravnim oblastima za koje je federalnim zakonom propisan poseban postupak,

postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona
postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom.

U postupku rješavanja o pravima iz socijalnog osiguranja, primjenjuje se Zakon o

upravnom postupku, ako relevantnim federalnim zakonima nije drugačije
uređeno.

Ostvarivanje, korištenje i zaštita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

Uvjeti za ostvarivanje prava:

a) utvrđeno svojstvo osiguranog lica,

b) nastupanje osiguranog slučaja.

Svojstvo osiguranog lica - utvrđuje kantonalni zavod osiguranja, a dokazuje se

posebnom ispravom: zdravstvenom legitimacijom.

Obveznici uplate doprinosa dužni su podnijeti nadležnom uredu Porezne uprave

FBiH obrasce propisane Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije,kontrole i
naplate doprinosa („Sl. novine FBiH”, br. 42/09, 109/12, 86/15, 30/16) radi
ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja
posebne isprave.

Ako nadležni ured Porezne uprave FBiH ne prihvati podnesenu prijavu, a

kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja utvrdi svojstvo osiguranog lica po
nekom drugom osnovu, o tome kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja donosi
rješenje koje dostavlja podnosiocu prijave i zainteresiranom licu.

Lice za koje obveznici uplate doprinosa ne podnose prijavu, može zahtijevati od

kantonalnog zavoda osiguranja da im utvrdi svojstvo osiguranog lica.

Korištenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

Dokaz: izdata zdravstvena legitimacija

Uputstvo o sadržaju i obliku zdravstvene legitimacije

(„Sl.novine FBiH“,br. 43/14, 47/15)

Zdravstvena legitimacija izdaje se u štampanom ili elektronskom obliku.

Zdravstvena legitimacija

Zdravstvena legitimacija se ovjerava prije korištenja zdravstvene zaštite.

Ovjeru zdravstvene legitimacije vrši nadležni kantonalni zavod osiguranja.

Ovjera zdravstvene legitimacije,vrši se svaka tri mjeseca uz izuzetke.

Osigurani rizik Privremena spriječenost za rad

1.Pravilnik o postupku i kriterijuma za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad

osiguranika („Sl. novine FBiH“, broj 3/17);

2. Pravo na privremenu spriječenost za rad ostvaruju zaposleni osiguranici. Pravo

na privremenu spriječenost za rad ostvaruju i zaposleni osiguranici koji rade u
inostranstvu, kada za vrijeme boravka u Federaciji BiH, imaju potrebu za
utvrđivanjem privremene spriječenosti za rad;

Važno: Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja

spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj
spriječenosti za rad.

ZOR- čl. 72-Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene

spriječenosti za rad

-Bolest, povreda na radu ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na

ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

-Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za koga se nakon
liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je
sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije
nastupanja privremene spriječenosti za rad.

-Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad

duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće
poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj
stručnoj spremi i radnim sposobnostima. Ukoliko ne postoji mogućnost
raspoređivanja poslodavac može, nakon provedenih konsultacija sa vijećem
zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.

Privremena spriječenost za rad

1. Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne

zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi/ u privatnoj praksi sa kojom nadležni
kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju
zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

2. Privremena spriječenost za rad utvrđuje se danom javljanja

osiguranika izabranom doktoru.

3. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad,

utvrđuje izabrani porodični doktor medicine, a preko 42 dana -prvostepena
ljekarska komisija.

O utvrđenoj ocjeni , izabrani doktor medicine obavještava osiguranika, pravno,

odnosno fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležni kantonalni zavod
osiguranja.

Osiguranik, pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i

kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja mogu u roku od 48 sati od saopćenja
ocjene uložiti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zaštite.

O prigovoru rješava drugostepena ljekarska komisija kantonalnog zavoda

osiguranja, a rješenje se smatra konačnim. Za vrijeme privremene spriječenosti za
rad osiguranika odnosno za vrijeme korišćenje prava na naknadu plaće vrši se
nadzor.

Nadzor vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i pravno odnosno fizičko

lice za vrijeme za koje ono isplaćuje nakandu plaće na teret svojih sredstava.
Naknada plaće u slučaju privremene spriječenosti za rad

Naknadu plaće obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava:

1. poslodavac za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik

nalazi na radu u inozemstvu na koje ga je uputilo pravno ili fizičko lice,

2. poslodavci u oblasti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja invalida,

odnosno pravno ili fizičko lice za rad osiguranika invalida za prvih sedam dana
bolovanja.

Važno: poslodavci obračunavaju i isplaćuju osiguraniku naknadu plaće i istekom

42 odnosno sedam dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda
osiguranja. Kantonalni zavod osiguranja obavezan je vratiti isplaćenu naknadu
plaće u roku do 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.

Naknadu plaće zbod povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti

obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je
zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do
pravosnažnosti odluke nadležnog organa o utvrđivanju invalidnosti osiguranika,
osim u slučaju stečajnog postupka kada naknadu isplaćuje kantonalni zavod
osiguranja.

Važno

Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u
toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene
zaštite obavezan je uputiti osiguranika nadležnom organu penzijskog i invalidskog
osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku
od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine.

Osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava kantonalnog zavoda

osiguranja odnosno na teret sredstava poslodavca do navršenih 14 mjeseci
neprekidnog trajanja privremene spriječenosti za rad.

Važno

1. Ako nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne

sposobnosti i invalidnosti, kantonalni zavod osiguranja će i dalje isplaćivati
naknadu plaće osiguraniku, ali je nadležni organ penzijskog i invalidskog
osiguranja obavezan vratiti isplaćenu naknadu kantonalnom zavodu osiguranja,
najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.
2. U radu nadležnog organa penzijskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne
sposobnosti i invalidnosti učestvuje kao član i predstavnik kantonalnog zavoda
osiguranja.

Ostvarivanje, korištenje i zaštita prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču se za slučaj:

- starosti,
- gubitka radne sposobnosti,
- preostale radne sposobnosti,
- smrti,
- fizičke onesposobljenosti.

Pristup ostvarivanju,korištenju i zaštiti prava iz PIO

- Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: pravo na starosnu penziju,

pravo na invalidsku penziju, pravo na porodičnu penziju, prava osiguranika sa
promijenjenom radnom sposobnošću, pravo na osnovu fizičke
onesposobljenosti.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna i ne

mogu se prenositi na druga lica.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti.

Pristup ostvarivanju,korištenju i zaštiti prava iz PIO

Prava se ne mogu oduzeti, smanjiti ili ograničiti, izuzev slučajeva utvrđenih

zakonom, osim dospjelih a neisplaćenih penzija i novčanih naknada u slučajevima
i pod uvjetima utvrđenim zakonom.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se kod Federalnog zavoda za

penzijsko i invalidsko osiguranje (nosioca osiguranja).

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju po propisima o upravnom

postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.

Procesni aspekti PIO:

- Pokretanje postupka;
- Postupak rješavanja i zaštite prava;
- Ostvarivanje prava;
- Isplata penzija;
- Ponovno određivanje penzije;
- Prestanak prava.

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju a pokreće se na zahtjev

osiguranika po prestanku osiguranja.

Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće se na zahtjev člana

porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava.

Postupak za ostvarivanje prava pokreće se i na zahtjev lica koje smatra da

ispunjava uvjete za ostvarivanje prava.

Pokretanje postupka-zahtjev

Postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti pokreće se na zahtjev:

- osiguranika,
- nadležnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ili
- poslodavca pod uslovom da snosi troškove medicinskog vještačenja i da ima
saglasnost sindikata.

Ukoliko osiguranik nije u mogućnosti da pokrene postupak za ostvarivanje prava

na osnovu invalidnosti, zahtjev u njegovo ime može pokrenuti zakonski zastupnik
ili punomoćnik.

Postupak za utvrđivanje penzijskog staža pokreće se na zahtjev:

- poslodavca,
- osiguranika,
- korisnika starosne ili invalidske penzije,
- člana porodice umrlog osiguranika / člana porodice umrlog korisnika
starosne ili invalidske penzije.

Podnošenje zahtjeva

Zahtjev za sticanje prava iz PIO podnosi se nadležnoj kantonalnoj administrativnoj

službi prema mjestu prebivališta osiguranika.

U kantonalnim administrativnim službama u prvom stepenu rješavaju se pitanja u

vezi sa pravima i obavezama iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja nosilac osiguranja rješava na

osnovu podataka unesenih u matičnu evidenciju.
Važno

U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se

dvostepenost rješavanja kod nosioca osiguranja.

Sudska zaštita: upravni spor i parnica (izuzetak): osiguranik ima pravo tužbom
pred nadležnim sudom pokrenuti postupak protiv poslodavca ukoliko poslodavac
ne uplati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prvostepeni i drugostepeni postupak

O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža u

prvom stepenu rješava nadležna služba nosioca osiguranja, na čijem području je
osiguranik bio osiguran prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili
utvrđivanje penzijskog staža.

Ako je od prestanka osiguranja do podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili

utvrđivanje penzijskog staža prošlo više od 12 mjeseci, u prvom stepenu nadležna
je služba nosioca osiguranja na čijem području podnosilac zahtjeva ima
prebivalište.

O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža, u

drugom stepenu rješava direktor nosioca osiguranja.

Protiv rješenja nosioca osiguranja donesenog u drugom stepenu može se

pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Ostvarivanje prava

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču se i dospijevaju danom ispunjenja

uvjeta propisanih zakonom, s tim što se pravo na penziju može ostvariti samo
nakon prestanka osiguranja.

Penzija se isplaćuje od dana ispunjenja uvjeta propisanih za sticanje penzije, ako

je zahtjev podnijet u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, a ako je
zahtjev podnijet po isteku tog roka, od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca
unazad.

Dospjela novčana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz penzijskog i

invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od tri mjeseca, od dana dospjelosti.
Važno

Lice koje ispuni uvjete za ostvarivanje prava na penziju po više osnova može, po
sopstvenom izboru, koristiti samo jedno od tih prava.

Korisniku starosne penzije koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju,

nakon prestanka tog osiguranja, na njegov zahtjev će se odrediti novi iznos
penzije pod uvjetom da je naknadno navršio najmanje šest mjeseci staža
osiguranja ili će se na njegov zahtjev uspostaviti isplata ranije priznate penzije.

Boračko-invalidska zaštita materijalno-pravni aspekti

Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Sl. novine FBiH",br.

33/04, 56/05, 70/07, 72/07; 9/10; 90/17)

Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova

njihovih porodica («Sl. novine FBiH», br.70/05, 61/06 i 9/10),

Zakon o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-

invalidske zaštite („Sl. novine FiH“, br.82/09)

Boračko-invalidska zaštita –procesni aspekt

Licima koja ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o pravima branilaca i članova

njihovih porodica prava pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana
podnošenja zahtjeva.

Stečena prava ne mogu se prenijeti na drugo lice.

Isplata mjesečnih novčanih naknada,vrši i se u mjesečnim iznosima za prethodni

mjesec u domaćoj valuti.

Ako ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid za isto oštećenje organizma
stekne pravo na novčanu naknadu po drugom propisu, može po sopstvenom
izboru koristiti pravo na ličnu invalidninu, ili pravo na novčanu naknadu za
oštećenje organizma po drugom propisu.

Promjene u toku ostvarivanja prava

- Korisnik prava, dužan je u roku od 15 dana od dana nastale promjene

prijaviti svaku promjenu koja utiče na korištenje, obim i prestanak tih
prava.
- Prvostepeni organi nadležni za branilačko-invalidsku zaštitu, nadležni
općinski organ uprave će po službenoj dužnosti, na osnovu prijave
 korisnika prava ili saznanja na drugi način o nastaloj promjeni pokrenuti
postupak odmah a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva,
odnosno saznanja donijeti rješenje o prestanku ili izmjeni priznatih prava
sa pravnim djelovanjem od prvog dana narednog mjeseca po nastaloj
promjeni.

Vojni invalidi

- Procjena stepena invaliditeta ratnih vojnih invalida se realizira s ciljem

ostvarivanja prava i oblika zaštite koja ratnim vojnim invalidima pripadaju
kao kompenzacija koju im osigurava država zbog gubitka ili umanjenja
funkcije organa ili dijelova tijela zbog njihovog sudjelovanja u aktivnostima
u koje su od strane države bili pozvani.
- Stepen invalidnosti ratnih vojnih invalida u prvom stepenu utvrđuju
ljekarske komisije Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja,
a u drugom stepenu, drugostepena komisija pomenutog Instituta i resorno
ministarstvo za boračko-invalidsku zaštitu kantona i FBiH.
- Zahtjev za priznavanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida po osnovu
rane, povrede, oboljenja ili pogoršanja oboljenja, nastalih pod uvjetima i
okolostima utvrđenim zakonom , može se podnijeti najkasnije u roku od tri
godine od dana nastanka rane, povrede, bolesti ili pogoršanja bolesti,
odnosno od dana stupanja na snagu zakona.

Mjesečna novčana primanja, prema ovom zakonu, zastarijevaju u roku od tri

godine od dana dospjelosti posljednje isplate.

Prava u okviru boračko-invalidske zaštite, ne mogu ostvariti:

- lica koja su samovoljno, bez odobrenja nadležne komande napustila

Oružane snage (dezertirala);
- lica koja su se sama ranila ili povrijedila radi izbjegavanja vojne dužnosti za
ciljeve odbrane i sigurnosti BiH;
- lica koja su osuđena pravosnažnom sudskom presudom zbog izvršenja
težih krivičnih djela protiv ustavnog poretka BiH, ustavnog poretka
Federacije BiH, krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i
krivičnih djela protiv Oružanih snaga; ▪članovi porodice lica koja su
osuđena za naznačena djela.
Važno

Nadležna općinska služba, prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva, rješava

u prvom stepenu o pravima iz Zakona o pravima branilaca i članova njihovih
porodica ukoliko nije drugačije regulirano.

Revizija

- Rješenje kojim je priznato pravo na ličnu invalidninu, dodatak za njegu i

pomoć od drugog lica, ortopedski dodatak, porodičnu invalidninu, uvećanu
porodičnu invalidninu, doneseno u prvom stepenu podliježe reviziji.
- Reviziju prvostepenih rješenja vrši kantonalni organ uprave nadležan za
branilačko-invalidsku zaštitu u roku od tri mjeseca od dana prijema
predmeta.
- U vršenju revizije kantonalni organ uprave nadležan za branilačko-
invalidsku zaštitu može dati saglasnost na prvostepeno rješenje, može ga
izmijeniti, poništiti, ukinuti i sam drugačije riješiti upravnu stvar ili vratiti
predmet prvostepenom organu na ponovni postupak.

Revizija odlaže izvršenje rješenja.

Ako protiv rješenja prvostepenog organa nije izjavljena žalba, a revizija ne bude
izvršena u roku od tri mjeseca od dana kada je kantonalni organ primio predmet,
smatra se da je revizija izvršena i da je data saglasnost na rješenje.

Žalba

Žalba na prvostepeno rješenje može se uložiti u roku od 15 dana od dana prijema

rješenja.

Po žalbi izjavljenoj na prvostepeno rješenje rješava Federalno ministarstvo.

Ako je protiv prvostepenog rješenja izjavljena žalba o reviziji i žalbi rješava se

istim rješenjem.

Žalba odlaže izvršenje rješenja.

Osnovi za prestanak prava u okviru boračko-invalidske zaštite

- Smrt
- prestanak školovanja
- ljekarski nalaz-Institut
- upravni nadzor
 - inspekcijski nadzor
- revizija

Ostvarivanje, korištenje i prestanak prava u sistemu socijalne zaštite u BiH

Bosna i Hercegovina nema nadležnosti niti pravni okvir za ujednačenu socijalnu

zaštitu na cijeloj teritoriji, jer se isključiva nadležnost za ovu oblast nalazi na nivou
entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.

Sistem socijalne zaštite je organizovan na nivou kantona u FBiH i opština u RS i

kao takav je krajnje birokratizovan, rascjepkan i neefikasan.

Oblast socijalne zaštite u BiH reguliše 20 zakona što na entitetskom, što na

kantonalnom nivou, a pri tome zakoni na entitetskom nivou regulišu ova pitanja
na različite načine.

Naročito je komplikovan i nefunkcionalan sistem u FBiH sa izraženim

preklapanjem i čestim izbjegavanjem nadležnosti između 10 kantona i FBiH.

U Federaciji BiH sistem socijalne zaštite uključuje čak preko 30 ministarstava i

institucija:

- Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH i 10 kantonalnih ministarstava:

- Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata
FBiH
- Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH
- Ministarstvo zdravstva FBiH i 10 kantonalnih ministarstava zdravstva
- Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i 10 kantonalnih
zavoda/fondova
- Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje FBiH
- Federalni zavod za zapošljavanje i 10 kantonalnih zavoda za zapošljavanje
- Centri za socijalni rad - dva kantonalna (Sarajevo i Bosansko-podrinjski
kanton) i 71 opštinski centar

Centri za socijalni rad i/ili općinske službe za poslove socijalne zaštite su prva
adresa u traženju i ostvarivanju prava iz socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava
rata i zaštite porodica s djecom.

Postupak za ostvarivanje prava pokreće se na zahtjev lica kojem je potrebna

zaštita ili na zahtjev njegovog zakonskog zastupnika.
Postupak, po službenoj dužnosti pokreće centar za socijalni rad, odnosno
nadležna općinska služba nakon saznanja ili obavijesti pruženih od strane fizičkih
ili pravnih lica, a koja ukazuju na potrebu pokretanja postupka.

Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite je hitan. Centar je, prema većini
kantonalnih zakona, dužan donijeti rješenje o zahtjevu i dostaviti ga stranci u roku
od 15 do 30 dana.

Centar odlučuje i donosi rješenja o pravima i novčanim iznosima, o smještaju lica

u drugu porodicu i o smještanju u ustanovu.

Podnošenje zahtjeva prema centru za socijalni rad ili općinskoj službi smatra se
prvostepenim postupkom u ostvarivanju prava.

U postupku za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite primjenjuju se odredbe

Zakona o upravnom postupku.

Ukoliko kroz ovaj postupak ne dođe do ostvarivanje prava ili osoba koja je
podnijela zahtjev nije zadovoljna rješenjem, može se pokrenuti drugostepeni
postupak-žalba a kantonalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku.

Naknada umjesto plaće ženi-majci koja je u radnom odnosu ostvaruje se u većini

kantona preko općinskih službi (kanton Sarajevo), a u nekim preko preko centra
za socijalni rad (srednjebosanski i tuzlanski kanton).

Postupak za ostvarivanje prava civilnih žrtava rata

O pravima na ličnu invalidninu ili mjesečno lično novčano primanje, dodatak za

njegu i pomoć od strane druge osobe, ortopedski dodatak i porodičnu invalidninu
odlučuje u prvom stupnju Centar za socijalni rad ili nadležna opštinska služba za
upravu, prema mjestu prebivališta ili boravišta podnosioca zahtjeva.

Nadležni kantonalni organ uprave rješava po žalbama protiv rješenja donesenih u

prvom stepenu.

Rješenja donijeta u prvom stepenu kojima je priznato pravo podliježu reviziji.

Reviziju, po službenoj dužnosti, vrši nadležni kantonalni organ uprave. Revizija
odlaže izvršenje rješenja.