CIJENA CARSTVA – SJEĆANJE

NA VELIKI RAT 1914. - 1918.

Sv. Ivan Zelina, 2018.

Vedar duh Zelinčana u austrougarskoj vojsci (Muzej Sv. Ivan Zelina)

Izložba ‘’Cijena carstva – sjećanje na Veliki rat Digitalna obrada fotografija:

1914. – 1918.’’ Romana Mačković

Nakladnik: Predmete za izložbu posudili:

Muzej Sveti Ivan Zelina Vidislav Kiš Šaulovečki
Vjekoslav Kramberger
Urednici kataloga: Ivan Pavičić
Mladen Houška
Igor Zrinski Tisak:
Romana Mačković Tiskara Zelina d.d.

Autor izložbe i postava: Izložbu su financijski pomogli Grad Sveti Ivan Zelina,
Igor Zrinski Zagrebačka županija i Ministarstvo kulture

Autor fotografija: Zahvaljujemo Družbi Braća Hrvatskog Zmaja –

Mladen Houška
Zmajski stol u Krapini na suradnji.
Arhiva Muzeja Sveti Ivan Zelina

Suradnici:
Ivan Kamenarić
Ana Knez
Franjo Lanović
Predgovor

Ove 2018. godine sjećamo se stogodišnjice završetka Velikog rata ili kako se često u histori-
ografiji zove 1. Svjetskog rata. Prije sto godina na prostorima Europe dogodile su se najveće
promjene, lomovi i preslagivanja na političkoj karti starog kontinenta. Nestaju tisućgodišnja
carstva – rusko, austro-ugarsko, njemačko i osmansko. Zbrajaju se vrtoglave brojke četvero-
godišnjeg ludila: 20 milijuna ljudi je ubijeno ili je umrlo od ranjavanja, bolesti ili gladi. Još 20
milijuna ljudi je ranjeno tijekom ratnih godina. Na prostoru današnje Hrvatske ukupno je bilo
mobilizirano oko 640.000 – 700.000 vojnika. Ukupan broj mrtvih nikad nije točno utvrđen.
Po nekim procjenama on bi mogao dosegnuti i gotovo 200.000 mrtvih, što je strahovit gubitak
i čini gotovo 10 posto tadašnjeg stanovništva Hrvatske.

Hrvatsku je nakon 1918. godine, osim strahovito velikog broja poginulih, čekala još jedna
kazna. Pečat gubitnika. Hrvati su bili dio gubitničke, poražene vojske, iako u ratu bitke nisu
gubili. Kaznu za gubitnike Hrvatska je odrađivala od 1919. pa do 1990. godine. Kazna je po-
drazumijevala brisanje svijesti i sjećanja na 1. Svjetski rat i njegove žrtve. Generacije mladih
nakon 1919. godine nikada nisu učile u školama o hrvatskim postrojbama u tom ratu i njiho-
vom ratnom putu. Sve je to moralo biti zaboravljeno, kao i naši djedovi i pradjedovi koji su se
časno borili za domovinu. Zato to danas, sto godina kasnije moramo promijeniti i boriti se da
nikada žrtve hrvatskog naroda u tom strašnom ratu ne budu zaboravljene.

Izložba koju je pripremio naš Muzej neka bude mali doprinos nastojanju da se Veliki rat i
njegove žrtve nikada ne zaborave. Na izloži je Muzej radio gotovo godinu dana, a posebne
zasluge za koncepciju i posudbe brojnih izložaka pripadaju Igoru Zrinskom, našem djelatniku,
koji je ujedno i autor izložbe. Ovim putem naročito zahvaljujemo marljivim sabiračima koji
su nam za potrebe izložbe ustupili stotine predmeta iz svojih zbirki ili obiteljske ostavštine –
gospodi Ivanu Pavičiću, Vjekoslavu Krambergeru i Vidislavu Kišu – Šaulovečkom. Također
velika zahvala i Družbi Braća Hrvatskog Zmaja – Zmajski stol Krapina na potpori ovoj izložbi.

Mladen Houška, ravnatelj Muzeja

Odjel teških strojnica III baona 25. pukovnije kod Kolomeje 1916. g. (HDA- 1426-1739)

Domobrani 25. pukovnije pripremaju minobacač za ispaljivanje mine na ruske položaje kod
Trafanovke 1916.g. (HDA- 1426-2018)
Cijena carstva
Prvi svjetski rat, Veliki rat, Globalni rat, Rat naroda ili Rat za civilizaciju, bez obzira kako ga
nazivali, stradanje na globalnoj razini početkom 20. stoljeća, točnije između 1914.-1918.
godine, bilo je uistinu zastrašujuće, a njegove posljedice osjećale su se desetljećima kasnije.
Dugo Europa nije imala sukobe međunarodnih razmjera. Gotovo stotinjak godina kontinui-
ranog mira do 1914. fenomen je nečuven u analima europske povijesti. Izuzmemo li krimski
rat i francusko-pruski rat, Europa je tijekom ovih stotinu godina ratovala svega 18 mjeseci.
Usporedbe radi, prethodna dva stoljeća u prosjeku su imala 60-70 godina rata u svakom od
njih. Pridodamo li ovom čimbeniku i izuzetan industrijski i znanstveni rast, mogli bi zaključiti
da je Europa živjela u skladu i suglasnosti.
Ubrzo su prividan sklad i suglasnost zamijenili dubinski i nerazriješeni problemi, ne samo
između europskih carstava i država već i unutar njih, kada je 28. lipnja 1914. godine tijekom
boravka u Sarajevu, kobni hitac ispaljen od strane Gavrila Principa usmrtio Austro-ugarskog
prestolonasljednika i monarha Franju Ferdinanda i njegovu suprugu. Preko noći akumulirano
nezadovoljstvo europskih nacija buknulo je u do tada ponajveći i sveobuhvatni Prvi svjetski
rat.
Veliki rat zahvatio je i Hrvatsku. U to vrijeme ona se nalazila u sastavu Austro-ugarske mo-
narhije, pod apsolutnom vlašću Franje Josipa I., ali i rastrganu između austrijskog i ugarskog
dijela monarhije. Hrvati su u Monarhiji činili oko 10% stanovništva, ali su tijekom Velikog
rata u cjelokupnoj vojsci činili 13-14% vojnika. Iako je rat zaobišao hrvatski teritorij, hrvatski
su vojnici sudjelovali na svim važnijim bojištima u sklopu Austro-ugarske vojske te su zbog te
činjenice platili visoku cijenu u ljudstvu, ali i u drugim društvenim područjima kao što je gos-
podarstvo, ekonomija, demografija, politika, itd. Nemali broj sudionika Velikog rata došao je
upravo i s područja Svetog Ivana Zeline i Zelinskog prigorja. Ukratko, budućnost nacionalnih
interesa i zbivanja na području Hrvatske, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnim razinama,
usko je povezana s ishodom Prvog svjetskog rata.
Već je prve godine rata sveopći elan i borbenost dolaskom prvih ranjenika s fronta zamije-
njena očajem, sveopćim strahom i nevjericom. Živopisne i bajkovite uniforme Austro-ugarske
vojske ubrzo su se suočile sa surovom stvarnošću rovovskog ratovanja, primjenama novih
oružja, novih načina stradanja i situacija koje su im do tada bile nepoznate. Junaštvo i heroi-
zam, toliko slavljeno u redovima monarhije nije pretjerano pomoglo kada se našlo oči u oči sa
strojnicama, artiljerijom, otrovnim plinovima, avijacijom, podmornicama….
Cijena carstva kako Austro-ugarskog, tako i drugih europskih carstava bila je uistinu previsoka
za njihovo stanovništvo. Prvi svjetski rat započeo je s dva sudbonosna pucnja, ali je završio s
milijunima nevinih žrtava.

Igor Zrinski
Paradni čako časnika 10. husarske domobranske pukovnije (dio). (Zbirka Vidislav Kiš)

Kopča za pojas ugarskog domobranstva (Honved). (Zbirka Ivan Pavičić)

 KRONOLOGIJA RATNIH ZBIVANJA 1914. – 1918.
1914.
Zapadno bojište
30.7.: Francuska mobilizira
vojsku na granicama
(graničare)
31.7.: Belgija mobilizira
3.8.: Njemačka objavila rat
Francuskoj
5.8.: Engleska mobilizira
vojsku
12.8.: Velika Britanija
objavljuje rat Austro-
Ugarskoj
16.8.: Nijemci osvojili Liege
23.8.-25.8.: Uspjesi
njemačkog desnog krila
5.-10.9.: Bitka na Marni
19.10.: Početak bitke kod
Ypresa
Istočno bojište
30.7.: Opća mobilizacija u Rusiji
31.7.: Opća mobilizacija u Austro-
Ugarskoj
3.8.: Rumunjska se izjašnjava
neutralnom
6.8.: Austro-Ugarska objavljuje rat
Rusiji
23.8.-24.8.: Austro-Ugarska pobjeda
kod Kraśnika
1.9.-10.9.: Druga bitka za Lavov
22.-26.10.: Bitka Ivangorod
1.-15.12.: Bitka odnosno vojni pohod
Limanowa-Lapanow
Talijansko bojište Balkansko bojište
28.7.: Austro-Ugarska objavljuje
rat Srbiji
3.8.: Italija izjašnjava svoju
neutralnost
5.8.: Crna Gora objavljuje rat
Austro-Ugarskoj
6.8.: Srbija objavljuje rat
Njemačkoj
12.8.: Početak prve austro-
ugarske ofenzive protiv Srbije
16.8.-2.9.: Bitka na Ceru
21.8.-24.8.: Borbe kod Šapca
8.9.: Početak druge austro-
ugarske ofenzive protiv Srbije
18.-30.10.: Bitka na Romaniji
7.11.: Srbija objavljuje rat
Osmanskom Carstvu
16.11.: Početak 3. austro-ugarske
ofenzive protiv Srbije
2.12.: Zauzimanje Beograda
1915.

Zapadno bojište Istočno bojište Talijansko bojište Balkansko bojište

29.1.-27.2.: Zimska bitka kod

Mazurskih jezera

22.4.: Njemački napad 27.4.: Početak njemačke ofenzive u

bojnim otrovom kod Ypresa Litvi i Kurzemu (Kurland)
9.5.-18.7.: Proljetna bitka u 12.5.-5.6.: Povratno osvajanje (vratiti
Artoisu teritorij) Srednje Galicije
24.5.-4.6.: Bitka kod Przemyül
(Przemyśl)
22.6.: Austro-ugarske trupe
zauzimaju Lavov
13.7.: Početak njemačke ofenzive
preko Nareva
27.8.-15.9.: Austro-Ugarska ofenziva
u Istočnoj Galiciji i Volinje, Vilnius
(Vilna) osvojeni
22.9.-14.10.: Jesenska bitka 20.9.-13.10.: Ofenziva njemačkih i
u Artoisu i Champagn(e)i austrougarskih trupa na Rivne
23.5.: Italija objavljuje rat Austro- Koncem svibnja:
Ugarskoj Premještanje/Pomicanje dvaju
austro-ugarska korpusa na
sočansku frontu
23.6.-7.7.: 1. bitka na Soči
5.7.: Početak talijanske ofenzive
u Dolomitima
17.7.-10.8.: 2. bitka na Soči
5.10.: Englesko-francusko
iskrcavanje u Solunu
18.10.-5.11.: 3. bitka na Soči, 3.
talijanska ofenziva na
Dolomitima
10.11.-14.12.: 4. Bitka na Soči Koncem studenog: Početak
srpskog povlačenja s Kosovskog
Polja u Crnu Goru i Albaniju
 1916.

Zapadno bojište Istočno bojište Talijansko bojište Balkansko bojište

26.1.: Kraj novogodišnje bitke u 8.-11.1.: Austro-ugarske trupe

Bukovini
21.2.: Početak bitke za Verdun
4.6.-29.8.: Ruska ljetna ofenziva
(Brusilovljeva ofenziva), proboj
kod Lucka i Okna
zauzele Lovćen
5.-29.2.: Austro-ugarske trupe
osvajaju Crnu Goru i Sjevernu
Albaniju
11.-16.3.: 5. bitka na Soči
15.5.-16.6.: Austrougarska Svibanj - kolovoz: Stvaranje
ofenziva u Južnom Tirolu kod makedonske fronte
Folgaria (Vielgereuth) i Lavarone
(Lafraun) / Asiago i Arsiero
4.-17.8.: 6. bitka na Soči, Talijani
osvajaju Goriziju (Goricu)

29.8.: Generalfeldmaršal 27.8.-14.9.: Rumunjska provala u

30.8.-28.10.: Ruska jesenska
Hindenburg postaje šef Erdelj (Sedmogradska,
ofenziva
generalštaba Transilvanija)
1.9.: Bugarska objavljuje rat
9.9.: Kraj bitke za Verdun
Rumunjskoj
14.-17.9.: 7. bitka na Soči
9.-12.10.: 8. bitka na Soči
31.10.-4.11.: 9. bitka na Soči
11.11.1916.-10.1.1917.:
Njemačke, austrougarske,
bugarske i turske trupe osvajaju
Vlašku
26.11.: Kraj bitke na Sommi
15.12.: Francuski protunapad
kod Verduna
Cjelokupan set ukrasa za magnatsku odoru. (Zbirka Vidislav Kiš)

Model zrna za haubicu 305mm izrađen od čelika na mjedenom postolju s natpisom „Welt Krieg 1914-1917“.
(Zbirka Ivan Pavičić)
Oprema planinskih jedinica Austro-Ugarske vojske (Gebirgstruppe), (zbirka Ivan Pavičić), ordeni i znak za
kapu (zbirka Vjekoslav Kramberger), revolver Gasser M1898 (Zbirka Muzeja Sv. I. Zelina)
 1917.

Zapadno bojište Istočno bojište Talijansko bojište Balkansko bojište

Povlačenje njemačkih snaga na 12.3.: Izbijanje revolucije u 11.-26.3.: 2. bitka kod

Siegfriedovu liniju
6.4.: SAD objavljuje rat
Njemačkoj
6.4.-27.5.: Francuska velika
ofenziva na Aisnei i u
Champagn(e)i
Svibanj: Kriza unutar francuske
armije
Rusiji Monastira
27.8.-15.9.: Austro-Ugarska
ofenziva u Istočnoj Galiciji i
Volinju, Wilna osvojena
4.-18.5.: Obrambena bitka u
Makedoniji
12.5.-5.6.: 10. bitka na Soči

27.5.-3.12.: Engleski veliki napad

u Flandriji (bitka u Flandriji)
29.6.-16.7.: Ofenziva ruske
jugozapadne armije
(Kerenskijeva ofenziva)
19.7.-27.8.: Protunapad
Centralnih sila
11.-20.10.: Njemačke trupe
osvajaju Baltičke otoke
20.11.-7.12.: Tenkovska bitka
kod Cambraia
18.8.-13.9.: 11. bitka na Soči
Rujan/listopad: obrambene
borbe austrougarskih i
njemačkih trupa u Albaniji i
Makedoniji
24.-27.10.: Probojna bitka kod
Bovec-Tolmina
10.11.: Njemačke i
austrougarske trupe sustižu na
Piavu
7.12.: SAD objavljuju rat Austro-
Ugarskoj
1918.
Zapadno bojište
21.3.: Početak velike bitke u
Francuskoj (Njemački veliki
napad)
Travanj - lipanj: Nastavak
njemačke ofenzive
8.8.: Početak savezničke
jesenske ofenzive, bitka kod
Amiensa ("crni dan njemačke
armije")
Koncem rujna: Generalni
napad Francuza, Engleza i
Amerikanaca
Listopad/studeni: Borbe pri
povlačenju njemačke vojske
11.11.: Primirje u Kompjenju
Istočno bojište
Napredovanje u Ukrajini
18.2.-4.3.: Njemačke trupe
oslobađaju Letoniju i Estoniju
12.-14.3.: Njemačke i
austrougarske trupe zauzele
Odesu
Talijansko bojište
Bitke na Piavi, talijanska ofenziva
na visoravni Sedam općina
15.-25.6.: Posljednja
austrougarska ofenziva u Tirolu i
na Piavi
24.6.-15.7.: Protunapad Talijana
na planinskoj fronti
24.10.-2.11.: Velika ofenziva
saveznika, povlačenje
austrougarske vojske
30.10.: Slom austrougarske
jugozapadne fronte
Balkansko bojište
7.5.: Zaključen mir s
Rumunjskom u Bukureštu
6.-13.7.: Saveznička ofenziva u
Albaniji
24.7.-26.8.: Austrougarski
protunapad u Albaniji
15.-17.9.: Saveznici probijaju
bugarsko-njemačku frontu
1.10.-3.11.: Povlačenje
austrougarskih trupa iz Albanije
3.-18.10.: Borbe pri povlačenju u
Srbiji i na Dunavu
30.10.: Car Karlo I. predaje c. i
kr. Flotu južnoslavenskom
Narodnom vijeću
31.10.: Posljednje spuštanje
zastave c. i kr. ratne mornarice
Orden Željezne krune III. red s mačevima. Oznaka za vojnu službu III. red za časnike sa navršenih
(Zbirka Vjekoslav Kramberger) 25 godina službe. (Zbirka Vjekoslav Kramberger)

Ratni križ za građanske zasluge IV. red. (Zbirka Vjekoslav Kramberger)

Paradna ukrasna sablja za magnatsku odoru (dio). (Zbirka Vidislav Kiš)

Primjer vojničkog Austro-ugarskog kovčega. (Zbirka Ivan Pavičić)