IZBORI

IZBORNO PRAVO
IZBORNI SUSTAV
 Nakon što proučite ovu cjelinu moći ćete:

IZBORI ➢ opisati što su izbori

➢ pokazati kako se raspisuju izbori
IZBORNO ➢ objasniti što je biračko tijelo, pravo glasa,
birački popis
PRAVO ➢ pokazati kako se utvrđuju izborni rezultati
➢ objasniti utjecaj izbornih rezultata na
IZBORNI stranački sustav
➢ opisati osnovna obilježja izbornog sustava
SUSTAV Republike Hrvatske
 IZBORI
Temeljni politički proces kojim se bira vlast.
➢ oblik političkog djelovanja kojim građani s pravom glasa biraju predstavnike u predstavnička
tijela.
– proces legitimiranja vlasti
– način na koji narod iskazuje svoju suverenost

➢ DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA:

1) Raspisivanje izbora
2) Utvrđivanje sastava biračkog tijela
3) Utvrđivanje biračkih popisa
4) Utvrđivanje izbornih rezultata
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA

1. RASPISIVANJE IZBORA

➢ Odrednice/elementi izbora:

a) Zakonska određenost raspisivanja izbora

b) Unaprijed utvrđena pravila provođenja izbora i nadzor nad njima
c) Mehanizme provođenja izbornih rezultata
 VRSTE IZBORA
(karakteristične za različite političke
sustave)
KOMPETITIVNI POLUKOMPETITIVNI NEKOMPETITIVNI
(SEMIKOMPETITIVNI)
- potpuna sloboda
izbora - ne postoji sloboda
– opće, jednako, - ograničena izbora
izravno i tajno sloboda izbora – jednostranački
glasovanje – ne postoji sloboda sustavi
– konkurencija medija – samo podobni
među strankama - postoji jedna ili kandidati budu
– nema povlaštenih nekoliko povlaštenih izabrani
stranaka stranaka – nema
- demokratski – autoritarni sustavi konkurencije
sustavi – totalitarni sustavi
 VRSTE IZBORA
(s obzirom koga i za što se bira)
PARLAMENTARNI PREDSJEDNIČKI LOKALNI

- izbori za
zastupnike u - Izbori za državnog - Izbori za tijela i
zakonodavna tijela poglavara dužnosnike na
(parlament) (predsjednika) lokalnoj razini
(gradonačelnik,
članovi gradskog
poglavarstva i sl.)
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA
2. UTVRĐIVANJE SASTAVA BIRAČKOG TIJELA
IZBORI POČIVAJU NA IZBORNIM PRAVIMA LJUDI.

Ključno je pitanje tko ima pravo biranja?

➢ Povijest- borba za opće pravo glasa; ograničenja imovinskim cenzusom, cenzusom naobrazbe; biračko
pravo žena
➢ Izborno pravo je jedno od osnovnih političkih prava svakog punoljetnog građanina, državljanina, zemlje u
kojoj se provode izbori, pravo birati i pravo biti biran
➢ Skup svih birača, građana s općim pravom glasa, upisanih u popis birača, na području na kojem se
održavaju izbori naziva se biračko tijelo
➢ Opće pravo glasa: pravo državljanina neke zemlje da bira i bude biran; ograničenja
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA
2. UTVRĐIVANJE SASTAVA BIRAČKOG TIJELA
➢ BIRAČKO PRAVO – svi državljani imaju pravo birati i biti birani (bez obzira na rasu, spol, vjeru, naciju,
naobrazbu, vlasništvo, status i ostale razlike)
a) AKTIVNO biračko pravo – političko pravo koje omogućuje pojedincu glasovanje na izborima
b) PASIVNO biračko pravo – političko pravo koje omogućuje pojedincu kandidiranje na izborima

➢ Tko ima biračko pravo:

Svi punoljetni državljani koji su uvršteni u birački popis
https://uprava.gov.hr/tko-ima-biracko-pravo-u-republici-hrvatskoj/12723
➢ Kome je biračko pravo ograničeno:
a) osobe koje su sudskom presudom lišene građanskih prava (građanske časti)
b) djelatne vojne osobe, namještenici u oružanim snagama, veleposlanici, konzuli imaju aktivno pravo glasa
(mogu birati) ali se ne mogu kandidirati na izborima (pasivno)
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA
2. UTVRĐIVANJE SASTAVA BIRAČKOG TIJELA
BIRAČKO PRAVO U DEMOKRACIJI

OPĆE JEDNAKO TAJNO

IZRAVNO
• državljanstvo • svi birači imaju • podaci o tome
• punoljetnost jednako pravo • birači biraju tko je za koga
glasa neposredno, tj. glasovao moraju
• mentalna
sami se odlučuju ostati nepoznati
sposobnost • svaki glas vrijedi za političku opciju (tajni)
• poslovna jednako
• svatko glasuje u • podaci o tome
sposobnost • jedan čovjek svoje ime tko je izišao na
jedan glas
izbore su javni
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA
3. UTVRĐIVANJE BIRAČKIH POPISA

➢ Pravni dokument koji sadrži imena građana sa biračkim pravom

naziva se popis birača (dio je registra birača)
➢ Birački popisi obnavljaju se za svake izbore jer je potrebno
evidentirati sve građane s biračkim pravom (umrli/pridošli)
➢ U vrijeme izbora su dokument dokazivanja biračkog prava i
evidencije birača.
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA
4. UTVRĐIVANJE IZBORNIH REZULTATA
(IZBORNI SUSTAVI)
➢ Ključno je pitanje kako će se nakon glasovanja raspodijeliti zastupnička mjesta?

➢ IZBORNI SUSTAV – skup dogovorenih pravila o načinu pretvaranja glasova u predstavničke mandate
➢ Razlikujemo:
1) VEĆINSKI izborni sustav (apsolutne ili relativne većine)
2) RAZMJERNI (PROPORCIONALNI) izborni susta
a) Sustav izbornog količnika
b) D¨Hondtov sustav
c)Badenski i Hereov sustav
3) MJEŠOVITI izborni sustav
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA
4. UTVRĐIVANJE IZBORNIH REZULTATA
(IZBORNI SUSTAVI)

1) VEĆINSKI izborni sustav – sustav u kojem mandate dobiva ona stranka (ili kandidat) koja je osvojila većinu
glasova
➢ kada se bira samo jedna osoba (npr. predsjednik države ili gradonačelnik) onda je ovo jedini mogući
oblik izbornog sustava

➢ 2 su načina većinskog izbornog sustava:

1. Sustav RELATIVNE VEĆINE – ona stranka (ili pojedinac) koja im najviše glasova u odnosu na druge
2. Sustav APSOLUTNE VEĆINE – ona stranka (ili jedinac) koja osvoji natpolovičnu većinu glasova (svih
birača ili onih koji su glasovali; 50% + 1 glas)
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA
4. UTVRĐIVANJE IZBORNIH REZULTATA
(IZBORNI SUSTAVI)
1) RAZMJERNI (PROPORCIONALNI) izborni sustav – u kojem mandate dobivaju stranke prema omjeru
dobivenih glasova. Birači glasuju za izborne liste i nezavisne liste i sukladno dobivenim glasovima dobivaju
broj mandata u parlamentu.
➢ IZBORNI PRAG (PROHIBITIVNA KLAUZULA)– minimalan postotak glasova koji neka stranka mora dobiti u
nekoj izbornoj jedinici da bi uopće sudjelovala u podjeli mandata
➢ U Hrvatskoj je izborni prag 5%
➢ Bez izbornog praga, u parlamentu bi sudjelovalo previše stranaka i bilo bi teško sastaviti stabilnu vladu
➢ Utvrđivanje izbornih rezultata u razmjernom izbornom sustavu
a) Sustav izbornog količnika
b) D¨Hondtov sustav
c)Badenski i Hereov sustav
 DIJELOVI IZBORNOG POSTUPKA
4. UTVRĐIVANJE IZBORNIH REZULTATA
(IZBORNI SUSTAVI)

3) MJEŠOVITI izborni sustav- sustav u kojem se dio mandata osvaja većinskim, a dio razmjernim modelom.

Primjer Njemačka:
- na lokalnoj razini bira se prema većinskom sustavu,
- na razini federalne jedinice bira se razmjernim sustavom
 IZBORNI SUSTAV REPUBLIKE
HRVATSKE

Parlamentarni izbori:

➢ zastupnici se u jednodomni parlament (Sabor) biraju razmjernim izbornim sustavom u 12 izbornih jedinica
➢ u 10 izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika
➢ u jedinici za dijasporu biraju se 3 zastupnika
➢ 8 zastupnika u izbornoj jedinici za pripadnike nacionalnih manjina.
➢ mandati se raspodjeljuju prema d’Hondtovoj metodi,
➢ izborni je prag 5%.
 IZBORNI SUSTAV REPUBLIKE
HRVATSKE

Izbori za lokalnu upravu i samoupravu:

➢ nisu istodobno s parlamentarnim izborima
➢ izbori za općinske načelnike, gradonačelnike i župana su izravni
➢ neposredno se vode izbori za izvršnu i zakonodavnu vlast (gradonačelnik i članovi skupštine lokalnih jedinica)

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave i to:

1. 428 općina,
2. 127 gradova te
3. 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija.
Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da je u Republici
Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 IZBORNI SUSTAV REPUBLIKE
HRVATSKE

Predsjednički izbori:
➢ većinski izborni sustav
➢ predsjednički izbori su izravni
➢ dva kruga glasovanja;
➢ ako u prvom krugu niti jedan kandidat ne osvoji natpolovičnu većinu glasova, u drugom se krugu natječu
dvojica kandidata s najviše glasova iz prvoga kruga.
 IZBORNI SUSTAV REPUBLIKE
HRVATSKE

Izbori za Europski parlament:

➢ prvi su put održani u travnju 2013.
➢ cijela Hrvatska jedna izborna jedinica
➢ razmjerna zastupljenost sa preferencijalnim glasovima
➢ Preferencijsko glasovanje je sustav glasovanja u kojem građani s pravom glasa osim mogućnosti
glasovanja za određenu listu imaju pravo zaokruživanja određenog kandidata s te liste, što se razlikuje od
tzv. sustava "zatvorenih" lista, gdje građani glasuju samo za željenu listu, a poredak kandidata na listi
određuju stranke odnosno kandidati sami.
 IZBORNI SUSTAV REPUBLIKE
HRVATSKE
Referendum:
➢ oblik neposrednog odlučivanja birača o nekom izuzetno važnom društvenom i političkom pitanju
➢ Može biti:
1. OBVEZATAN (odluka glasača obvezuje vlast da tu odluku provede u djelo)
2. SAVJETODAVAN (daje mogućnost vlasti da vidi mišljenje građana, no nema obvezu prihvatiti)

➢ Referendumsko pitanje je najčešće formulirano da se na njega odgovara s DA ii NE (ZA ili PROTIV)

➢ Najčešće se traži izlazak birača iznad 50% od ukupnog broja birača (u RH se traži iznad 50% od broja
birača koji su izišli na referendum)
 IZBORNI SUSTAV REPUBLIKE
HRVATSKE
Referendum:

➢ Raspisuje se:
1. kad je pitanje o udruženju sa drugim državama
➢ nakon što je Sabor dvotrećinskom većinom (više od 66%) odlučio o udruženju
➢ raspisuje ga Sabor
2. ako se radi o prijedlogu promjene Ustava i zakona
➢ na zahtjev minimalno 10% ukupnog broja birača
➢ raspisuje ga Sabor, može ga raspisati i predsjednik uz supotpis premijera
 1) OPĆE
2) JEDNAKO BIRAČKO PRAVO
KLJUČNI 3) IZRAVNO
4) TAJNO
POJMOVI
1) VEĆINSKI IZBORNI SUSTAV
a) SUSTAV RELATIVNE VEĆINE
b) SUSTAV APSOLUTNE VEĆINE
2) MJEŠOVITI IZBORNI SUSTAV IZBORNI SUSTAV
3) RAZMJERNI (PROPORCIONALNI)
IZBORNI SUSTAV
a)SUSTAV IZBORNOG KOLIČNIKA
b) D”HONDTOV SUSTAV
c)BADENSKI I HEREOV SUSTAV

1) PARLAMENTARNI IZBORI
2) IZBORI ZA LOKALNU UPRAVU I SAMOUPRAVU IZBORI U RH
3) PREDSJEDNIČKI IZBORI
4) IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT
5) REFERENDUM