Kad i zašto se odlučiti na blanjanje tla?

Ove zime izostalo je izmrzavanje tla od niskih temperatura

koje stvara prirodnu ugorenost, odnosno finu mrvičastu strukturu. Pravovremeno blanjanje
pred sjetvu na proljeće, sačuvati će sakupljenu vlagu kao rezervu za razdoblje ljetne
vegetacije.

Blanja zadire u tlo plitko, 3-5 cm, dobro ga poravnava i zatvara kapilarni uspon vode.
Raspon oruđa može biti i do 8 m, što je pogodno i za veće površine.
Čim vrhovi brazda „pobijele“ tijekom ožujka, treba započeti s ovim zahvatom. Grebenasta
površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Blanja stvara „poklopac“ na
površini i sprječava evaporaciju (isparavanje) akumulirane vlage. Tlo se zagrijava i aktiviraju
se mikroorganizmi. Oni dodatno razgrađuju biljne ostatke do humusa. U ljeti kada biljka treba
dati maksimum u rastu i razvoju ploda i biomase ova voda će biti dragocjena. Na ratarskim
površinama to je često jedina voda uz rosu koja je dostupna biljci tijekom ljeta. I u zemljama
EU velike se table pod ratarskim jarinama vrlo malo natapaju.

Koja tla bolje reagiraju na blanjanje?

Kad temperature porastu na 6-10 °C u dnevnom prosjeku, počinju nicati korovi s nekoliko
listića i korjenčića. U novim smjernicama EU poljoprivredne politike konvencionalna
poljoprivreda se treba pomicati k integralnoj. To uključuje manju uporabu kemijskih
sredstava za zaštitu bilja. Poznato je da ćemo lakše uništiti mlade tek ponikle korove u nitastoj
fazi, ili tek s nekoliko listića ili kotiledona. Blanjanje je zahvat kojim ćemo dijelom uništiti
ponikle korove, a većim dijelom ih potaknuti na rast. Brananje ili drljanje raspršuje tlo,
povećava slijeganje i zbijanje, što dovodi do povećane evaporacije.Time branu nije dobro
koristiti umjesto blanje. Ona je prvenstveno oruđe za dopunsku obradu ili njegu travnjaka.
Uglavnom su to lakša tla stabilne strukture sa sadržajem gline ili ilovače do 50%, dok
preostali dio čini humus. Na ljepljivim kapilarnim tlima, s jakim usponom, zahvat nije
preporučljiv radi „razmazivanja“. Tamo možemo dobiti kontraefekt debele pokorice osobito u
mikrodepresijama.

Kako postići bolji učinak?

Ako je tabla kvadratičnog ili pravokutnog oblika, najbolje je dijagonalno odraditi zahvat, jer
će se brazda bolje zatvoriti. Blanja poravnava tlo tako da će sjetva koja slijedi kao i sklop
biljaka biti ujednačeniji. Ovo osobito vrijedi za kulture sitnog sjemena – trave, djeteline,
lucernu, TDS i DTS. S blanjom se mogu razgrtati i humci stajskog gnoja. Od blanjanja do
brananja može proći i 1-2 mjeseca. U tom vremenu može doći do stvaranja pokorice, pa se
blanjanje može ponoviti neposredno prije sjetve. Zbog više namjena postoji i više izvedbi
blanja.
• Povezane gredice s lancima za oranice i razgrtanje krtičnjaka s dodatkom zubaca za
rahljenje travnjaka imaju prednost u tome što „gredice“ ili blokovi“ plivaju“, bolje razgrću tlo
i razbijaju tvrde grude, koje su ove godine ostale zbog nedovoljnog ugorenja. Ujedno bolje
izmješaju gornji sloj i potiču daljnje ugorenje (poticanje mikrobiološke aktivnosti i stvaranje
sitno mrvičaste strukture). Ostavljaju ga blago neravnim, pa smanjuju mogućnost stvaranja
pokorice. Na travnjacima uklanjaju staru travu, mahovinu i lišajeve. Zupci površinski plitko
aeriraju (prozračuju) livadu.
• Blanja s nekoliko povezanih željeznih šina hidraulički se sklapa i rasklapa, a kopča se u tri
točke na traktor. Sastoji se od okvira i šest šina koje su zavarene. Moguće je više izvedbi koje
su prilagođene veličini table.
• Klinasta brana i sjetvospremač mogu se nadovezati kao oruđa za dopunsku obradu i
ravnanje tla. Budući da nemaju rotirajućih dijelova, njima se postiže znatna ušteda na gorivu.
Nakon blanjanja i dobrog ugorenja dovoljna su za predsjetvenu pripremu travnjaka i jarih
kultura.