Izložbu Blagodarja medresa pripremila je Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu u

saradnji sa Upravom za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Gazi Husrev-
begova biblioteka pored svojih redovnih aktivnosti nastoji da putem izložbi predstavi našoj
javnosti makra jedan dio neprocjenivog blaga kojeg čuva u svojim fondovima. Sa prelaskom
u novu zgradu Biblioteka je organizirala dvadesetak izložbi koje tretiraju našu kulturnu
baštinu, tradiciju, odgojno obrazovne ustanove i istaknute ličnosti.

Izložba Blagodarja medresa zasigurno je jedna od uspješnijih izložbi koju su pripremili

uposlenici Gazijine biblioteke jer je ova izložba između ostalog popraćena i vrlo uspjelim
Katalogom izložbe koji je štampan na skoro 250 stranica.

Prilikom izrade izložbe....

Izložba je podijeljena na pet tematskih cjelina unutar kojih je dokumentovan i ilustrativan

način prikazan historijat nastanka i razvoja medresa na ovim prostorima; arhitektura,
kompleksi i nastavni planovi i programi medresa; specifičnosti odgojno-obrazovnog rada
medresa; uspjeh i društveni doprinos alumnista medresa; i alumnisti medresa na različitim
fakultetima u Bosni i Hercegovini i svijetu. Rukopisi, rukopisni i arhivski dokumenti, prilozi
iz periodičnih i monografskih publikacija, fotografije i drugi korišteni materijali ukazuju na
savremeni koncept medresa koje sintetiziraju univerzalne tradicijske vrijednosti i savremenu
odgojno-obrazovnu praksu.
Izložba „Blagodarja medresa“ ima za cilj da prezentira historijski razvoj medresa kao
tradicionalnih odgojno-obrazovnih ustanova koje baštine univerzalne islamske vrijednosti, i u
kojima se stiču korisna znanja i vještine u skladu sa potrebama koje zahtijevaju društvene
okolnosti i vrijeme.

Dakle, izložba ima za cilj prikazati i pokazati naše mederese kao savremene odgojno-
obrazovne ustanove. Kao škole koje pored obrazovanja nude našoj djeci i ono što je nasušna
potreba ovog društva i zajednice, a to je odgoj, kao škole u kojima se stiče znaje, vješitne i
kompetencije u skladu sa potrebama i zahtjevima vremena u kojem živimo. Ova izložba
pokazuje da naše medrese slijede odredbu Gazi Husrev-bega koji je su svojoj vakufnami o
gradnji medrese odredio da se u medresi pored islamskih predmeta izučavaju i svi drugi
predmeti u skladu sa potrebama učenika i vremena u kojem žive.

„Bosna je u našoj novijoj historiji počinjala s Austrijom, a njeno patarensko doba bilo je
zanemareno. Njeno tursko razdoblje, iz aspekta osebujne kulture, arhitekture, literature, bilo
je potpuno prešućeno i zanemareno. A uzmite, molim Vas, koliko je tamo bilo pismenog
svijeta, knjiga, biblioteka, pa i škola, ako hoćete. Neke najstarije škole su ipak djelovale u
Bosni, pa kad slavimo nastajanje univerziteta oko isusovačkih školskih ustanova u
Zagrebu, zašto bismo zaboravljali bosanske medrese koje su mnogo starije. Miroslav
Krleža
Blagodarja medresa su zaista mnogobrojna i o svakoj tematskoj cjelini mogla bi se uraditi
jedna posebna kvalitetna izložba. Ova izložba je samo dio blagodarja koje su ovom narodu i
podneblju u cjelini podarile medrese.

Medrese su elitne srednje škole jer ono što pruža svaka od naših medresa pojedinačno to ne
pruža niti jedna druga škola u ovoj državi, to je potpuna briga o djeci, od njihovog
obrazovanja, odgoja do rješavanja njihovih potreba smještaja, ishrane, ispunjavanja
slobodnog vremena, a sve s ciljem odgajanja kadrova koji će biti svjesni sebe, svjesni naroda
kome pripadaju, svjesni svoje povijesti, tradicije, kulture, svjesni svoje vjere koja je na
vjetrometini koju treba braniti i riječju i djelom.

Zahvaljujući odgoju, obrazovanju i nastavnim planovima i programima medresa koji

uključuju širok spektar naučnih disciplina, svršenici medresa su vrlo uspješni i korisni
članovi naše zajednice. Od osmanskog perioda do danas obnašali su zanačajne društveno-
političke funkcije i na taj način su dali svoj lični doprinos afirmaciji i promociji Bosne i
Hercegovine, bili su zagovornici jačanja državnosti i teritorijalnog integriteta BiH.

Osim toga, svojim radom i zalaganjem dali su snažan pečat obrazovanju, nauci, prosvjeti,
kulturi, sportu itd.