Sveučilište u Zagrebu

Tekstilno- tehnološki fakultet

Zavod za odjevnu tehnologiju

Ime i prezime: Helena Kolaković

ANTROPOMETRIJSKI PROBLEMI KOD

INTEROPERABILNOSTI OPREME KORISNIKA

Seminarski rad iz kolegija Zaštitni materijali i odjeća

Nositelj: dr.sc. Zvonko dragčević, red.prof

dr.sc. Zvonko Orehovec, vanjski suradnik

U Zagrebu, 29. 05.2010. godine

 SADRŽAJ

1. Uvod.......................................................................................................................3

2. Pojmovno određenje antropologije i antropometrije..............................................4

2.1. Vrste antropometrijskih mjerenja...................................................................4

3. Hrvatski antropometrijski sustav............................................................................5

3.1. Pregled internacionalnih i europskih normi za odjeću i obuću......................5
3.2. Podloge za nove Hrvatske norme i označavanje odjeće i obuće....................5
3.3. Pregled prosječnih tjelesnih mjera muškaraca i žena u Hrvatskoj nakon
provedenih atropometrijskih mjerenja............................................................6

4. Nova istraživanja antropometrijskih mjera oružanih snaga Hrvatske i status

istraživanja.............................................................................................................7
4.1. Očekivana postignuća.....................................................................................8

5. Problematika interoperabilnosti korisnika.............................................................9

5.1. Pojmovno određenje interoperabilnosti .........................................................9
5.2. Suradnja i planiranje.......................................................................................9
5.3. Standardizacija u okvirima NATO saveza.....................................................10
5.4. Problem antropometrijskih značajki u interoperabilnosti korisnika...............11

6. Zaključak................................................................................................................13

7. Literatura................................................................................................................14

2
1. Uvod

Antropometrijske vrijednosti i interoperabilnost korisnika?

Pojmovi koji naizgled nemaju međusobnu povezanost, ali poznavanje osnovnih načela
antropometrije i složenosti pojma interoperabilnosti korisnika prilikom kreiranja
djelotvornoga integriranoga sustava, nameću potrebu za promišljenim i usklađenim radnjama i
djelovanjima.

Ineroperabilnost zahtjeva velike napore kako vlada, znanstvenika i gospodarstva u cilju

zadovoljenja ovako kompleksnoga sustava, prvenstveno u okviru NATO saveza, ali i Hrvatske
Vojske.

U ovome radu prikazana je problematika usklađivanja vrlo širokih zahtjeva za

interoperabilnošću korisnika, kroz razne zahtjeve koje oprema koju korisnici nose na sebi
(odjeća) treba zadovoljavati. Uzimajući u obzir provedena istraživanja u okviru Hrvatskog
antropometrijskog sustava i potrebe za usklađenošću sa standardima NATO saveza, koji
sačinjava vrlo veliki broj naroda i nacija.

3
2. Pojmovno određenje antropologije i antropometrije

Čovjekova vjekovna težnja i propitivanje o proporcijama i omjerima ljudskoga tijela dovela je

do razvoja antropometrije kao metode unutar antropologije.

Antropologija (grč. anthropos; čovjek, logos; riječ, govor) znanost koja proučava fizičku
prirodu čovjeka (položaj među ostalim organskim bićima, osobine građe tijela, podrijetlo,
pradavne i suvremene fizičke tipove čovjeka, itd.).

Antropometrija (grč. anthropos; čovjek, metron; mjera) metoda antropologije koja se

bavi mjerenjem i ispitivanjem čovječjeg tijela i odnosa u veličini između njegovih pojedinih
dijelova i grupa ljudi.1

Budući da odjeća treba omogućiti prihvatljivu pristajalost na tijelu nositelja potrebno je da se

pažnja usmjeri na oblik tijela, na razlike oblika tijela unutar stanovništva i na razlike koje
postoje između različitih grupa stanovništva.2

2.1. Vrste antropometrijskih mjerenja

Razlikujemo sljedeće antropometrijske pojmove:

a) statička mjerenja
b) dinamička mjerenja

Statička su mjerenja dio tzv. statičke antropometrije,ta se antropometrija bavi statičkim

antropometrijskim varijablama, u slučaju da tijelo čovjeka miruje. U statičkoj se
antropometriji mjere sve statičke dimenzije tijela, dimenzije koje predstavljaju osnovne
informacije o morfološkim svojstvima neke populacije.

Dinamička mjerenja su dio tzv. dinamičke antropometrije, a izuzetno su važna prilikom

utvrđivanja potrebnih mjera za izradu konstrukcije odjevnih predmeta kod kojih tijelo izvodi
pojačana gibanja. Kao što su sportske aktivnosti, kod radne i zaštitne odjeće, odore
vatrogasaca, policijskih i vojnih jedinica.3 Prilikom konstrukcije kroja potrebno je ostaviti
dovoljno komocije za ugodnost nošenja, ali da funkcija i dizajn odjeće ne budu narušeni, te da
izvedba samoga kroja i šavova ne ometa gibanje ili uzrokuje povrede, a da zadovoljava
posebne zahtjeve u namjeni (ronioci, vatrogasci, piloti i slično).

4
3. Hrvatski antropometrijski sustav

Nakon sustavno provedenoga antropometrijskoga mjerenja na uzorku od 30 866 ispitanika u

Hrvatskoj i statističke obrade podataka, a sve u skladu sa EN i ISO normama, prikupljeni
podatci trebaju poslužiti gospodarskome razvoju i približavanju Hrvatske Europskoj uniji, te
definiranju odora za Hrvatsku vojsku, policiju, vatrogastvo i lakšem implementiranju NATO
standarda.

3.1. Pregled internacionalnih i europskih normi za odjeću i obuću

Nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske je Hrvatski zavod za norme (HNZ), gdje se
mogu pronaći svi potrebne norme. Norme prema kojima su rađena antropometrijska mjerenja i
podloge za nove Hrvatske norme su slijedeće :
ISO 3536- Određivanje sustava označavanja odjevnih veličina i određivanje tjelesnih mjera i
njihov način mjerenja
ISO 3636- Označavanje veličina muške i dječačke gornje odjeće
ISO 3637- Označavanje veličina ženske i djevojačke gornje odjeće
ISO 3638- Označavanje veličina odjeće za malu djecu
ISO 4415- Označavanje veličina muškoga i dječačkog rublja
ISO 4416- Označavanje veličina ženskoga i djevojačkoga rublja
ISO 4417- Označavanje veličina pokrivala za glavu
ISO 4418- Označavanje veličina pokrivala za rukavice
ISO 5971- Označavanje veličina čarapa sa gaćicama
ISO 7070- Označavanje veličina čarapa
ISO 8559- Konstrukcija odjeće i antropometrijski pregledi mjera
ISO 10652- Označavanje veličina odjeće
ISO 9407- Sustav veličina i označavanje cipela
EN 13402-1- Nazivi, definicije i postupak mjerenja tijela
EN 13402-2- Primarna i sekundarna dimenzija
EN 13402-3- Mjere i intervali
EN 13402-4- Sustav kodiranja

3.2. Podloge za nove Hrvatske norme i označavanje odjeće i obuće

Do danas još uvijek ne postoje jedinstveni svjetski sustavi označavanja veličina odjeće.
Europske norme iz niza EN 13402 se baziraju na ranije donešenim ISO normama, a postaju
preporučujeće za sve zemlje EU i one zemlje koje izvoze u EU.

Kao temeljno polazište za novi način označavanja veličina odjeće i obuće u Hrvatskoj
predlaže se sustav i način označavanja definiran u europskim normama 13402- 1, 13402- 2,
13402- 3 uz nacionalni dodatak koji bi donio neke specifičnosti koje će biti pokazane kod

5
pojedinih vrsta odjeće.4 Do tih posebnosti došlo se upravo antropometrijskim mjerenjem, a
one su nužne kako bi se zadovoljile potrebe kupaca u našoj zemlji i pojednostavila i olakšala
prodaja i plasman proizvoda i usluga na Europskom tržištu.

3.3. Pregled prosječnih tjelesnih mjera muškaraca i žena u Hrvatskoj nakon provedenih
atropometrijskih mjerenja

Muškarci

Tjelesna visina = 175,8 cm (najčešće 168, 176, 184)

Opseg grudi = 102,2 cm (najčešće 100, 104, 108)
Opseg struka = 95,5 cm (najčešće 93, 98, 103)
Opseg bokova = 104,3 cm (najčešće 98, 103, 108)
Opseg glave = 57 cm (najčešće 56, 57, 58)
Opseg vrata = 41 cm (najčešće 39, 41, 43)
Duljina stopala = 27 cm (najčešće 26,27,28)

Žene

Tjelesna visina = 163 cm (najčešće 158, 163, 168)

Opseg grudi = 99 cm (najčešće 91, 95, 99)
Opseg struka = 86 cm (najčešće 71, 78, 85)
Opseg bokova = 104cm (najčešće 95, 100, 105)
Opseg glave = 55 cm (najčešće 54, 55, 56)
Duljina stopala = 25 cm (najčešće 24, 25, 26)5

Prema Hrvatkome antropometrijskome istraživanju, u večini slučajeva korištena je normalna

razdioba podataka. Kod ženske populacije u opsegu grudi, struka i bokova primjećena je
lijevo asimetrična razdiba,a odatle i proizlaze gore prikazani podatci.

Sa starenjem Hrvatsko pučanstvo se značajnio mjenja u području grudi, struka i bokova.

Trend je povećanje opsega grudi i opsega struka sa strenjem, naspram bokova, odnosno širimo
se izrazito u području trušne šupljine.

4. Nova istraživanja antropometrijskih mjera oružanih snaga Hrvatske

i status istraživanja
6
U OSRH se od samih početaka provode istraživanja manjeg opsega koja su parcijalno
usmjerena na pojedine komponente antropološkog statusa. Ta su istraživanja uglavnom
provodile stručne službe OSRH, a u jednom njihovom dijelu posljednjih godina sudjeluje i
Kineziološki fakultet.

„Istraživanje ljudskih resursa i potencijala“ primarno je namijenjeno modeliranju i

vrednovanju postupaka za unapređenje antropološkog statusa hrvatskih profesionalnih
vojnika, takav megaprojekt nužno mora imati višestruki smisao, a njegovi rezultati će
zasigurno imati svoj transfer i na druge populacije hrvatskog društva. Dio spoznaja koje će se
steći istraživanjem moći će se zasigurno iskoristiti u svim primijenjenim područjima
kineziologije, medicini rada i sporta te primijenjenim psihologijskim i sociologijskim
područjima, a moći će se implementirati i u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje7.

Projektna zadaća znanstveno- istraživačkog projekta „Istraživanje ljudskih resursa i

potencijala“ proizlazi iz Dugoročnog plana razvoja OS RH 2006.-2015. (DPR-a), a usmjerena
je na istraživanje postupaka pomoću kojih će biti moguće osigurati pribavljanje (selekciju),
razvoj (unapređenje sposobnosti, osobina i znanja) i zadržavanje osoblja sposobnog pridonijeti
uspješnoj realizaciji misija i zadaća Oružanih snaga u uvjetima prijelaza Oružanih snaga na
profesionalni sastav.

Projekt obuhvaća četiri pod- projektne zadaće:

1) utvrditi trenutačno stanje antropološkog statusa hrvatskih profesionalnih vojnika – na

uzorku od oko 600 profesionalnih vojnika iz sve tri grane OS RH procijenit će se
pojedine antropološke karakteristike kao preduvjet za utvrđivanje razlika u
komponentama između profesionalnih vojnika različitih borbenih rodova i vojne
policije
2) utvrditi željeno stanje antropološkog statusa hrvatskih profesionalnih vojnika kao
polazne osnove za kreiranje postupaka za njegovo unapređenje
3) modelirati i vrednovati postupke kojima će se postojeće stanje antropološkog statusa
pripadnika OS RH moći promijeniti u željeno stanje. Za svaki segment antropološkog
statusa bit će oblikovani eksperimentalni postupci s dominantnim kineziološkim i
psihološkim predznakom
4) modelirati i vrednovati postupke pomoću kojih će se ostvareno željeno stanje
antropološkog statusa hrvatskih vojnika moći zadržati kroz traženo vrijeme. Izradit će
se priručnik te normativi i kriteriji za modeliranje postupaka za zadržavanje željenog
stanja profesionalnih vojnika Oružanih snaga.

Kako je riječ o višegodišnjem projektu, po završetku pojedinih projektnih ciklusa predviđena

je prezentacija dobivenih rezultata. 
Tijekom prve faze projekta (2008/2009. godina) ukupno je pregledano 777 ispitanika od čega
je u završnu analizu i interpretaciju rezultata uvršteno njih 760 .

7
U okviru vrednovanja kondicijske pripremljenosti pripadnika utvrđeno je aktualno stanje
pripremljenosti pripadnika osam borbenih rodova OS RH, analizirane su među- rodovske
razlike odnosno definirane su relacije između antropometrijskih karakteristika i kondicijske
sposobnosti6.

4.1. Očekivana postignuća

1) Stjecanje uvida u postojeće stanje antropološkog statusa reprezentativnog uzorka

ispitanika (profesionalnih vojnika u OS) te mogućnost ocjenjivanja načina na koji se
do sada skrbilo o profesionalnim vojnicima, ali i procjena potencijalnih rezerva za
unapređenje
2) Oblikovanje odgovarajućih profila i normativa kojima hrvatski vojnici moraju
udovoljiti da bi uspješno odgovorili na izazove koje pred njih i OS RH stavljaju
međunarodni vojni standardi
3) Detektiranje transformacijskih procesa koji u realnim uvjetima mogu zatečeno stanje
antropološkog statusa promijeniti u željeno stanje
4) Implementiranje eksperimentalno provjerenih postupaka za unapređenje pojedinih
komponenata antropološkog statusa u priručnike za realne uvjete života i rada
profesionalnih vojnika
5) Otvaranje novih područja istraživanja od vitalnog interesa za OS RH te nastavak
istraživačkih postupaka na navedenim područjima na temeljima rezultata provedenog
istraživanja8

Kod ovako sveobuhvatne studije potrebno je iskoristiti i mogućnosti koje pružaju nedavno
provedena antropološka mjerenja stanovništva u Hrvatskoj i objavljene studije, te postignuća
domaćih znanstvenika u konstruiranju novih mjernih instrumenata korištenih prilikom ovih
mjerenja. Tkođer je potrebno uvažiti i zahtjeve u pogledu usklđivanja sa NATO standardima,
ali i mogućnosti sprege sa domicilnim gospodarskim subjektima.

Ipak, s obzirom na antropološke posebnosti ljudi s ovih prostora, mora se posebno oprezno
pristupiti ocjeni postojećeg stanja, a naročito definiranju željenog stanja hrvatskih
profesionalnih vojnika. Naime, ono što kao kriterij vrijedi za američkog, britanskog ili ruskog
vojnika, ne mora nužno biti odrednica za hrvatskog. Potrebno je voditi računa i o globalnim
načelima, ali i o specifičnostima okruženja i antropološkog bazena odakle potječe hrvatski
vojnik7.

5. Problematika interoperabilnosti korisnika

8
Pojam interoperabilnosti vojnih djelovanja intenzivno se počinje spominjati početkom 90-ih
godina prošlog stoljeća, kada se na svjetskoj sceni pojavio novi veliki sukob, I. zaljevski rat
1991.

5.1. Pojmovno određenje interoperabilnosti

Interoperabilnost predstavlja mogućnost djelovanja pojedinih sustava, postrojba ili snaga,

učinkovito prihvaćanje aktivnih djelovanja drugih sustava, postrojba ili snaga, kao i razmjenu
brojnih parametara aktivnosti u združenom djelovanju.9

Okvir interoperabilnosti je skup normi, standarda i preporuka koji opisuju postignuti ili željeni
dogovor zainteresiranih strana o načinu međupovezivanja. Okvir interoperabilnosti je
promjenjivi dokument koji mora pratiti tehnološke, normativne i poslovne promjene.

Tehnička interoperabilnost odnosi se na norme i standarde za povezivanje različitih sustava i

servisa. Ona uključuje otvorena sučelja, mrežne i sigurnosne servise, podatkovni međusoftver,
integraciju, prezentaciju i razmjenu podataka.

Semantička interoperabilnost odnosi se na značenje podataka. Ona osigurava da podatak koji

se razmjenjuje u svom izvorištu i na cilju ima isto značenje. Semanticka interoperabilnost
omogućava povezivanje informacija iz razlicitih informacijskih resursa na smisleni nacin.

Procesna interoperabilnost odnosi se na definiranje poslovnih ciljeva, modeliranje poslovnih

procesa i ostvarivanje suradnje između razlicitih upravnih jedinica čija unutarnja organizacija
i način rada se ne moraju podudarati. Uspostavljanje procesne interoperabilnosti nužno je za
zadovoljavanje potreba korisnika sustava i uspostavljanje raspoloživih i jednostavnih
korisničkih servisa.10

5.2. Suradnja i planiranje

Na inicijativu industrije tokom 2003. godine osniva se radna skupina za standardizaciju

sustava vojnika, a zbog potrebe za definiranjem pitanja interoperabilnosti i postizanja
harmonizacije prilikom standardizacije.

Svrha stndardizacije je provođenje programa mondernizacije vojnika sadašnjh i budućih

članica NATO saveza, te promicanje i tehnološke i industrijske suradnje te na taj način
pružanje potpore strateškim ciljevima Saveza.

Cilj suradnje je ujediniti sredstva i znanja, podijeliti rizik i stvoriti isplativu gospodarsku
proizvodnju.
Važo je napomenuti da Savez nastoji stvoriti spregu među svojim dobavljačima, koristiti i
poticati znanstvenu suradnju i koristiti sve poboljšane ili nove tehnike i materijale koji su
nastali zadnjih nekoliko godna.

9
Hrvatska se također priključila programu modernizacije vojnika kroz „Sustav opremanja
hrvatskog vojnika budućnosti“ u cilju povećanja sposobnosti i zaštite vojnika i njegove
postrojbe.

U Hrvatskoj za istraživanje i razvoj, te za poboljšanje odjeće i osobne opreme vojnika nije

vođena sustavna briga, jer je razvoj tekao na pojedinačnoj bazi, a takvo stanje uzrokuje
skupu, neučinkovitu i tešku opremu. Razvojem integriranoga borbenoga sustava povećavaju
se i zahtjevi na opremu koju korisnik nosi na sebi i sa sobom, pogotovo prilikom računalno
inegriranih operacija. Povećanje opasnosti od ugroza zahtjeva i poboljšanje zaštite koju
korisnik ima sa sobom.

Radi potrebe za mobilnošću i agilnošću korisnika potrebno je investiranje u nove tehnologije

koje rezultiraju odjećom i opremom smanjene težine. Važno je izbjegavati predetaljne
specifikacije za zaštitu, komplicirani dizajn odjeće i u konačnici proizvesti modularni dizajn
sa mogućnošću prilagodbe određenoj misiji koji će biti povezan sa digitalnim bojištem, a
omogućuje povećano preživljavanje i međusobnu zamijenjivost dijelova opreme.

5.3 Standardizacija u okvirima NATO saveza

Standardizacija daje ključan doprinos kombiniranoj operativnoj učinkovitosti vojnih snaga

Saveza i nudi mogućnosti za bolje iskorištavanje gospodarskih resursa. Veliki se napori čine
za poboljšanje suradnje i smanjivanje nepotrebnog ponavljanja u istraživanju, razvoju,
proizvodnji, nabavi i logističkoj potpori obrambenih sustava, prvenstveno kroz promicanje
NATO Standardizacijskih dogovora (NATO Standardisation Agreements), poznatih
kao STANAGs.

Provedba STANAGs-a pomaže zemljama dosegnuti traženu razinu interoperabilnosti, kao i da

bolje ispune njihove zajedničke strateške, operativne i taktičke zadaće, razumiju i provedu
zapovijedne postupke, te da učinkovitije uporabe tehniku, materijale i opremu.

STANAG je NATO skraćenica za Standardization Agreement, koji određuje procese,

postupke, procedure, uvjete i stanja za vojnu i tehničku opremu i postupke unutar zemalja
članica NATO saveza. Svaka NATO zemlja članica ratificira STANAG i provodi ga unutar
svojih oružanih snaga.
Svrha STANAG-a je stvaranje zajedničkih operativnih i administrativnih postupaka i podrške,
tako da oružane snage jedne zemlje članice mogu koristiti zalihe i podršku oružanih snaga
druge zemlje članice saveza. STANAG također stvara osnovu za tehničku interoperabilnost
širokog spektra komunikacijskih i informatičkih sistema (CIS) koji je neophodan za
provođenje zajedničkih operacija NATO Saveza.
STANAG se tiska na engleskom i francuskom jeziku od strane NATO agencije za
standardizaciju (NATO Standardization Agency) u Brussellesu.11

10
U STANAG se nalaze i:

STANAG 2311- Načela za projektiranje individualne borbene odjeće

STANAG 2333- Performanse i zaštitna svojstva borbene odjeće
STANAG 2335- Zamjenjivost veličina borbrne odjeće
STANAG 2895- Uvjeti za korištenje i definiranje dizajna u ekstremnim klimatskim uvjetima

Za potrebe HV-a u upotrebi su NATO standardi (STANAG) koji su prevedeni i usklađeni s

hrvatskim normama i predstavljaju Hrvatske vojne norme.
Na primjer, za vojnu zaštitnu odjeću primjenjuju se sljedeći STANAG-i: (ujedno HRVN)
2333, 2335, 2339 (obuća), 2311, 2177, 2996 i 4364.

5.4. Problem anropometrijskih značajki u interoperabilnosti korisnika

Da bi se mogla napraviti implementacija STANG- a u Hrvatskoj vojsci potrebno je imati

definirane nacionalne norme. Zbog specifičnosti vojnih odora i njihovih višestrukih zahtjeva u
pogledu funkcije, pokretljivosti i implementacije novih materijala poboljšanih svojstava,
potrebna su i dodatna antropmetrijska mjerenja aktivnoga vojnoga osoblja radi detaljne
prilagodbe specifičnostima svake nacije.

Integrirana zaštita glave

Potreba za pravilnom pristajalošću i stabilnošću prilikom nošenja direktno je vezana uz
spoznaje o antropometrijskim karkteristikama glave i fizinomiji lica. Može se reći da zaštita
glave koja je napravljena za Azijtnu ili Negroidnu poplaciju nemože zadovoljiti potrebe
Europske populacije, pa čak niti svih nacija u Indo-europskoj skupini. To znači da treba uložiti
velike napore u detaljnoj prilagodbi dimenzija i omjera za točno određenu populaciju
korisnika.

Sustav nošenja tereta

Također je u direktnoj sprezi sa antropometrijskim značajkama određene populacije, ali sa
pravilnim sustavom veličina i dobro osmišljenim dizajnom taj dio opreme može se uz pomoć
zateznih vrpci i sistema kopčanja prilgoditi potrebama korisnika koji se nalzi u određenom
veličinskom razredu (odjevna veličina).

Komunikacijski i energetski modul je potrebno implementirati u sustav nošenja tereta ili u

samu odjeću korisnikana način da više različitih tehnoloških službi zajedno rješava i usklađuje
sve potrebne parametre.

Odjeća

11
Pored zaštite glave najveći izazov za opremanje hrvatskog vojnika budućnosti predstavlja
svrsishodna odora koja treba zadovoljiti mnogo kriterija, a glavnu ulogu u tome imaju
antropometrijske mjere.
Potrebno je imati dobro prilagođen sutav veličina zbog pristajalosti odjeće koja je radno
intenzivna.

Vrlo su visoki zahtjevi u pogledu materijala koji moraju zadovoljavati kriterije:

da su lagani,
maloga volumena,
imaju vrlo visoka svojstava upijanja vlage,
brzoga sušenja, da su vodonepropusni,
vatroodbojini,
vjetronepropusni,
da odvode višak topline ili zadržavaju toplinu tijela,
da su anibaktericidni i antifungicidni,
da se mogu uklopiti u okoliš,
da su infranevidljivi,
da štite od NKB i mnogi drugi zahtjevi

Naravno da svi navedni zahtjevi nemogu biti u samo jednome kompletu odjevne opreme, nego
se u tu svrhu izrađuju ciljane grupe odjevnih premeta koji se specificiraju prema klimatskim i
drugim zahtjevima za određeno područje djelovanja.

Ovko kompleksni zahtjevi uvjetuju i ispravan način izvede spojeva (šavova) odjeće koji mora
pratiti namjenu, zahtjeve materijala i zahtjeve borbenoga djelovanja, te mogućnost
implementacije (modularnosti) sa drugim potrebnim sustavima u okruženju.

Obuća
Kvalitetno napravljena obuća, prilagođena građi stopala korisnika, sa visokoučinkovitim
materijalima, koji se ugrađuju da bi funkcija takve obuće bila optimalna prilikom korištenja,
zahtjevaju i adekvatne spoznaje o anropometrijskim karakteristikama korisnika.

Visoko kvalitetna obuća, poput odjeće, mora ispuniti zahtjeve koji se nameću u pogledu ne
samo odgovarajuće veličine, već i prilagodbe svkaome pojedinome korisniku i pojedinoj akciji
za koju se korisnik oprema. Ukoliko obuća ne prati u potpunosti opremanje suvremenoga
korisnika i zahtjeve za interoprabilnošću NATO saveza dovodi do kompromitacije svih
uloženih napora u opremanju korisnika.

Kako je vidljivo iz svih do sada iznešenih razmatranja jako je važno imati napravljena
antropometrijska mjerenja, ažurirane podatke i spremnost da se relevantna saznanja u pogledu
antropometrijskih karakteristika aktivnoga vojnoga osoblja mogu koristiti u razvoju i
proizvodnji odgovarajuće opreme za nacionalne saveze, a još više u okviru NATO saveza
zbog mogućnosti povezivanja industrije i međusobne interoperabilnosti članca.
6. Zaključak

12
Opremanje korisnika adekvatnom, visokoučinkovitom i interoprebilnom opremom stavlja
pred vlade, ministarstva i gospodarske subjekte visoke zahtjeve u pogledu ispunjenja svih
postavljenih zahtjeva.

Kako u svijetu ne postoji jedinstveni svjetski sustav sustav označavanja odjeće, tako svaka
država propisuje za sebe sustav označavanja odjeće baziran na antropometrijskim mjerenjima
stanovništva. Približavanjem Europskoj uniji dolazi do izražaja i potreba za usklađenosti sa
europskim normama u pogledu označvanja odjeće i prilagodbi istih karakteristikama
stanovništva Hrvatske.

Za potrebe vojnih korisnika rade se i antropometrijska mjerenja aktivnih vojnih snaga

pojedine države, sve u smjeru standardizacije opreme i harmonizacije istih kod država
članica NATO saveza.

U Hrvatskoj su također provođena antropometrijska mjerenja aktivnog vojnog osoblja, ali

konkretne podatke (poput HAS, za civilno stanovništvo) nije jednostavno dobiti na uvid.

Ukoliko se želi provedena antropometrijska istraživanja pravilno interpretirati, a da bi se

mogli dobiveni podatci implementirati u STANAG normative potrebna je veća otvorenost
resornih ministarstava u komunikaciji sa znanstvenim i gospodrskim subjektima koji su u
konačnici i nositelji razvoja i proizvodnje opreme, a da bi populacija korisnika za koju je
namjenja i mogla koristiti tom opremom.

Razvoj odjevnoga predmeta, ali ne samo odjevnoga predmeta već i opreme koja se koristi, za
zaštitu korisnika i zahtjve za izgledom i cjelokupnom funkcionalnoću opreme koju korisnik
nosi na sebi uvjetovana, je antropometrijskim mjerama i prilagođena svakom pojedinom tipu
građe. Proizvodnja takve opreme, ako nisu dobro pručene antropometrijske karatesitike
korisnika je potpuno nerzborita, interoperabilnost korisnika nemoguća, a cijena proizvoda
nerealno visoka.

Očekivana primjena antropometrijskih mjeranja, uvelike olakšava interoperabilnost unutar

Saveza, ali i spregu sa gospodarstvom koje realizira izradu odjeće i opreme korisnika, sve u
cilju smanjenja troškova i povećanja borbenoga djelovanja.

13
7. Literatura

[1] Đurovski, V; Ergonomija, antropologija i antropometrija;20.veljče 2007.godine;

www.zastita.com.hr ; preuzeto: 21.05.2010.
[2] Ujević, D. i sur; Antropometrijske studije i HAS ; HAS: podloga za nove hrvatske norme
za veličinu odjeće i obuće; TTF; ISBN953-7105-09-1; Zagreb, 2006.;poglavlje 14; str. 198
[3] Rogale, D. i Firšt- Rogale, S.; Tjelesna konstitucija čovjeka; HAS: podloga za nove
hrvatske norme za veličinu odjeće i obuće; TTF; ISBN953-7105-09-1; Zagreb, 2006.;
poglavlje 10; str. 147
[4] Ujević, D. i Hrastinski, M; Prilog podlozi za nove hrvatske norme za veličinu odjeće i
obuće te njihova označavanja; HAS : podloga za nove hrvatske norme za veličinu odjeće i
obuće; TTF; ISBN953-7105-09-1; Zagreb, 2006.; poglavlje 21; str. 409
[5] Szirovicza,L. i sur.; Statistička obrada podataka i kratki prikaz rezultata antropometrijskog
mjerenja složenog tehnologijsko istraživačkog- razvojnog projekta hrvatski antropometrijski
sustav; HAS: podloga za nove hrvatske norme za veličinu odjeće i obuće; TTF; ISBN953-
7105-09-1; Zagreb, 2006.; ;poglavlje 20; str. 304 do 406
[6] http://iros.morh.hr/primijenjeni_RD/istrazivanje_ljudskih_resursa_i_potencijala;
preuzeto: 21.05.2010.
[7] Parlov,L.: RAZGOVOR- prof.dr.sc. Dinko VULETA, dekan Kineziološkog fakulteta o
znanstvenom projektu ''Istraživanje ljudskih resursa i potencijala''; broj 152, rujan 2007.
http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1522007/vuleta.asp; preuzeto:22.05.2010.
[8] Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i MORH; stručni poster: Projekt
“Istraživanje ljudskih resursa i potencijala”; preuzeto: 26.05.20101
[9] Vuković,D.; Interoperabilnost NATO-ovih snaga; hrvatski vojnik; broj 134, svibanj 2007;
http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1342007/i_nato2.asp; preuzeto: 22.05.2010.
[10] Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Središnji državni ured za upravu,
Financijska agencija; SDUeH-OSS-01;
dr. sc. Diana Šimic, dipl. ing. mat.; Miljenko Martinis, dipl. ing. mat.
[11] http://www.natonatjecaji.hr/informacije/stanag; preuzeto: 22.5.2010

14