UNIVERZITET CRNE GORE

FILOZOFSKI FAKULTET
Studijski program: Psihologija

Dosije iz Kliničke procjene na temu:

“SLUČAJ IZ NEKLINIČKE POPULACIJE”

Autor: Mentori:
Martinović Jovan Dr Jasna Veljković
Mr Helena Rosandić

Nikšić, jun 2018.

 U cilju pisanja dosijea iz Kliničke procjene, kao slučaj iz nekliničke populacije ispitan je
Peko N. iz Nikšića, star 26 godina. Ispitivač se sa ispitanik poznaje relativno kratko vrijeme,
svega par mjeseci a upoznali su se prilikom planinarenja. Kasnije su se više puta srijetali kako po
gradu, tako i na planinarskim turama, i za kratko vrijeme uspostavili umjereno srdačan odnos, sa
obostranim poštovanjem i povjerenjem. Na toj osnovi je ispitivač došao do pretpostavke da bi
P.N. mogao da posluži kao neklinički slučaj koji bi poslužio za pisanje dosije. Kada je ovu
pretpostavku iznio budućem ispitaniku, ovaj je to odmah prihvatio, prokomentarišući sa kako je
oduvijek volio izazove, pa čak i ove vrste.

LISTA OSNOVNIH BIOGRAFSKIH INFORMACIJA (LOBI)

PODACI O ISPITANIKU

1. Ime i inicijal prezimena: Peko N.

2. Pol: Muški
3. Godina rođenja i starost: 1990. godine, 26. Godina.
4. Školska sprema: Završena Gimnazija, student treće godine Pravnog fakulteta.
5. Zanimanje: Referent u odeljenju za naplatu potraživanja
6. Bračno stanje: Neoženjen.
7. Mjesto stalnog boravka: Nikšić
8. Koliko dugo boravi u tom mjestu: Od rođenja, dvije godine je živio u Podgorici.
9. Mjesto gdje je odrastao: Nikšić
10. Broj braće i sestara: 1 brat.
11. Po redu rođenja: prvi po redu
12. Nacionalno porijeklo: Crnogorsko

MINIMALNI LIČNI PODACI O PORODICI

13. Ima li žive roditelje? Ima

14. Da li živi kod roditelja? Da
15. Ako se odvojio od roditelja, kad je to bilo? Za vrijeme prve i druge godine studija.
16. Ako je izgubio roditelje, kada je to bilo? /
17. Da li je neko zamijenio roditelje? /
18. Kako su se roditelji međusobno slagali? Odlično
19. Da li su se rastajali i razvodili? Nijesu
20. Starost oca? 64.
21. Školska sprema i zanimanje oca? Srednja stručna sprema - električar.
22. Kakav je otac po naravi? Pomalo ljut.
23. Kako se slagao sa ocem? Dobro.
24. Starost majke? 60.
25. Školska sprema i zanimanje majke? Srednja stručna sprema - trgovac.
26. Kakva je majka po naravi? Staložena, mirna.
27. Kakvo je slaganje sa majkom? Dobro.
28. Slaganje ispitanika sa bratom? Dobro
29. Slaganje ispitanika sa sestrom? /
30. Važna napomena o porodici i odnosima u njoj: Ništa.

MINIMALNI LIČNI PODACI O DJETINJSTVU

31. Da li je bilo nekih komplikacija pri rođenju? Porođaj je dugo trajao, ali je sve dobro prošlo.
32. Kako je tekao psihomotorni razvoj, u smislu kada je prohodao, progovorio ili stvorio
higijenske navike? Normalni, u okviru prve godine.
33. Da li je bio željeno dijete? Jeste.
34. Da li je preležao neke teže bolesti ili imali težih povreda? Nije ih bilo.
35. Da li je bio na duže rastavljen od roditelja do pete godine? Nije.
36. Za koga je bio najviše vezan? Za svog đeda.
37. Kako su roditelji shvatili cilj vaspitanja? Da bude uzoran građanin.
38. Kakve je naravi bio kao dijete? Izuzetno mirno dijete.
39. Da li je imao neurotične tegobe (noćne strahove ili more, napade bijesa itd) dok je bio mali?
Bio je uplašen jednim događajem iz djetinjstva.
40. Da li je ispoljavao poremećaj navika i upadljivo ponašanje ( grickanje noktiju, lupanje
glavom itd) tokom djetinjstva? Nije.
41. Da li se družio sa drugom djecom? Jeste.
42. Druge važne napomene o djetinjstvu: Ništa posebno.

MINIMALNI LIČNI PODACI O ŠKOLOVANJU

43. Da li je redovno pohađali školu? Jeste.

44. Kakav je uspjeh postigao u osnovnoj i srednjoj školi? Odličan i vrlodobar uspjeh.
45. Da li je nekad ponavljao razred? Nije.
46. Da li je prihvatao školovanje? Jeste.
47. Da li je smjer školovanja sam birao? / Jeste.
48. Da li je imao teških disciplinskih prekršaja u školi? Jeste, jedanput zbog nediscipline, kada je
učestvovao u grupnom lomljenju stolica.
49. Ima li sada teškoća sa školom? Ima jer trenutno radi, pa ne može da se baš najbolje posveti
studijama.
50. Namjerava li da produžite školovanje? Namjerava.
51. Da li mu se neki nastavnik urezao u sjećanje? Jeste, jedan nastavnik iz osnovne škole, koji je
bio dobar pedagog.
52. Druge važne napomene o školovanju: Ništa.

MINIMALNI PODACI O PROFESIJI I ZAPOSLENJU

53. Da li je zaposlen? Jeste.

54. Od kada je zaposlen? Od 2014 godine.
55. Da li je mijenjao zaposlenje? Nije.
56. Da li ima teškoće na poslu? Ponekad, a razlog je obim posla.
57. Šta mu najviše smeta u vezi posla? Nepoštovanje prava radnika.
58. Da li je nešto preduzimao da promijeni svoj položaj na poslu? Jeste. Ulagao je žalbe na
postojeće uslove rada.
59. Da li je zadovoljan svojom profesijom? Jeste
60. Da li je mijenjao profesiju? Jeste, napredovao je na radnom mjestu.
61. Da li se nečim ističe na poslu ili u profesiji? Ističe se suvim znanjem.
62. Sem redovnog posla, da li radi još nešto? Kućne poslove.
63. Da li je dolazio u teže sukobe na poslu ili u profesiji? Jeste, do fizičkog obračuna sa šefom.
64. Druge važne napomene o zaposlenju: Nema

MINIMALNI PODACI O SOCIJALNOM PONAŠANJU I INTERESOVANJIMA

65. Da li razmjenuje posjete sa prijateljima? Razmjenjuje.

66. Sa kakvim ljudima se druži? Sa dobrim ljudima, principijelnim.
67. Ima li svoje stalno društvo? Ima.
68. Ima li najbolje prijatelje? Ima.
69. Da li se druži isključivo sa muškim ili ženskim društvom? Da.
70. Dolazi li u sukobe sa ljudima? Ne.
71. Da li se u poslednje vrijeme izmijenio u pogledu društvene aktivnosti? Nije.
72. Da li je osuđivan? Nije
73. Šta voli obično da radi u slobodno vrijeme? Da trenira i čita knjige.
74. Da li se bavio nekim sportom? Da, karateom ranije, a sada ide na krosfit.
75. Da li izlazi (zabave, lokali, društvo) Izlazi, po lokalima.
76. Posjećuje li bioskope, pozorišta, koncerte? Posjećuje, posebno pozorište.
77. Da li se bavi nekom društvenom aktivnošću? Planinarenjem.
78. Važne napomene o socijalnim interesovanjima i ponašanju: Nema.

MINIMALNI PODACI O SEKSUALNOM PONAŠANJU I BRAKU

79. Kada je počeo da se zabavlja? Srednja škola.

80. Da li se prije braka zabavljao više puta?
81. Da li se zaljubljivao? Jeste, jednom fatalno.
82. Da li je imao seksualne odnose prije braka? Jeste.
83. Prvo seksualno iskustvo? Sa 17 godina.
84. Da li je imao nekih težih potresa? Nije, ali je postojao mali strah i nesigurnost.
85. Da li je imao nekih teškoća u seksualnom ponašanju? Ne
86. Da li je u braku ili u vezi? Nije u braku, bliži je vezi.
87. Koliko je dugo u braku? /
88. Koliko brakova je imao? /
89. Ima li djece? /
90. Starost bračnog partnera, supruge? /
91. Školska sprema, zanimanje bračnog partnera? Srednja /
92. Kakva je narav bračnog partnera? /
93. Kakvo je slaganje u braku? /
94. Da li je imao težih neslaganja? /
95. Da li imaju stan? /
96. Da li su sami u stanu ili zajednici? /
97. Da li imaju teškoća sa djecom? /
98. Da li ima izgleda da se brak održi? /
99. Druge važne napomene o seksualnom ponašanju i vezi: Aktivan u tom činu.

MINIMALNI PODACI O TEŠKOĆAMA ILI BOLESTI

100. Da li je odlazio kod neuropsihijatra ili psihologa zbog nekih tegoba ili teškoća (kada i koliko
puta)? Jeste, jednom sa 15 godina. Na preporuku profesora, posjetio je školskog psihologa.
101. Da li je osjećao da treba da ide? Nije..
102. Da li je okolina smatrala da mu je takva intervencija potrebna? Samo nastavnik.
103. Zbog kojih tegoba ili bolesti se sada ispituje? /
104. Da li je i ranije bilo nekih teškoća? /
105. Da li je zbog tih ili nekih drugih tegoba bio hospitalizovan (kada, gdje, koliko puta i koliko
dugo)? Nije.
106. Kako je otklanajo tegobe ili kako se liječio (vrsta terapije)? Suočavao bi se sa sopstvenim
slabostima na konstruktivan način.
107. Da li je i sada pod terapijom (sve o tome)? Nije.
108. Da li ima neku trajnu fizičku manu? Nema
109. Da li zbog tegoba ima poteškoće u društvu, seksu, braku, na poslu ili u učenju? Nema
110. Da li vezuje nastavak tegoba ili bolesti za neki određeni događaj? Ne vezuje, jer smatra da
nema važnijih tegoba.
111. Kakav stav zauzima porodica prema potrebi liječenja? /
112. Kakav stav ispitanik zauzima prema potrebi liječenja? /

MINIMALNI PODACI O IZGLEDU ISPITANIKA

113. Visina oko 196

114. Punoća 89 kg
115. Tjelesna konstrukcija: Skladna, snažno i mišićavo tijelo.
116. Pokreti ispitanika: Neupadljivi i usklađeni.
117. Izraz i mimika lica: Prijatan, ali i pomalo tajanstven.
118. Način odijevanja: Izuzetno usklađen, ispitanik naročitu pažnju poklanja načinu odjevanja.
119. Briga o svom izgledu: Na veoma visokom nivou.
120. Opšti izgled prema godinama i socijalnom statusu: U skladu sa svojim godinama.
121, Kooperativnost u toku ispitivanja: Dobra.
122. Odnos prema ispitivaču: Prilično otvoren.
123. Šta je ispitivač osjećao tokom kontakta: Pomalo je bio iznenađen nekim odgovorima, ali je
uspio da to prikrije, i da nastavi sa radom.

Prva impresija o ispitaniku

Ispitivač smatra da je ispitanik krajnje ozbiljno pristupio cjelokupnoj testovnoj situaciji.

Pažljivo je slušao pitanja i nije pokazivao znake otpora prilikom davanja odgovora. Kao što sam i
ranije naveo, pomalo sam bio iznenađen nekim odgovorima, prvenstveno onima u kojima je
ispitanik navodio kako je imao česte fizičke sukobe, kako u periodu školovanja, tako i kasnije na
radnom mjestu.

EKSPLORATIVNI INTERVJU

Eksplorativni intervju je vođen u cilju sticanja dubljeg uvida u specifičnosti situacija koje
su, barem u tom trenutku, imale naročitog značaja za ispitanika. Ispitivač je usmjerio pažnju na
pojedine odgovore, smatrajući da bi njihovo dodatno objašnjenje od strane ispitanika bilo od
naročitog značaja za kasniju konačnu interpetaciju.

*Naveli ste da ste bili uplašeni jednim događajem iz djetinjstva. Možete li da kažete koji je to
događaj bio? Tada je bila aktuelna priča o crnom kombiju i organizaciji “Ćao mama - ćao tata”
koja je otimala malu djecu. Tu priču su izmislili roditelji kako bi nas naučili da ne prilazimo
nepoznatim ljudima, i kako ne bi ništa uzeli od njih, jer je su se stvarno u to vrijeme desile neke
otmice djece, doduše ne u našem gradu.

*Kako ste tada reagovali na to? Uveče kad bih otišao na spavanje, zamišljao bih sebe u takvoj
situaciji, i često ne bih mogao da zaspim. A redovno bih imao i noćne more.

*Da li je taj događaj na Vas ostavio neke trajnije posledice, i kako sada gledate na to? Smatram
da nije ostavio nikakve posledice, a danas na cjelokupnu situaciju, uključujući i tu priču roditelja
gledam kao na običnu glupost.

*Takođe ste naveli da ste imali disciplinski prekršaj, u periodu osmogodišnjeg školovanja, kada
ste zajedno sa vršnjacima slomili nekoliko stolica. Što vas je navelo da to uradite, koji su bili
Vaši motive za takvim ponašanjem? Povod je bio pubertetsko dokazivanje, skretanje pažnje na
sebe. U tom trenutku nijesam bio svjestan toga… to iz ove perspective pričam. Tada sam to
smatrao kao neki znak otpora, prema društvu, školstvu… Nijesam znao da izrazim
nezadovoljstvo bez na taj način.

*Da li ste kasnije osjećali krivicu zbog takvog nedoličnog ponašanja? Osjećaj krivice se pojavio
kasnije, kada sam sazrio dovoljno da vidim da te stvari nijesu u redu i da postoje druga rješenja,
sem agresije.

Pomenuli ste i situaciju u kojoj ste došli u fizičkom sukobu sa šefom? Što Vas je navelo da tako
postupite? Taj šef je zbilja jedan loš čovjek, koji voli da ponižava druge ljude. Tako se ponašao
prema svim podređenim radnicima, jer je znao da oni ne smiju da mu se suprotsotave. Gotovo da
ne postoji radnik kojeg nije bar jednom uvrijedio. Bio sam spreman da mu se ozbiljno fizički
suprotstavim, jer sam smatrao da je to jedini način, kad već priča nije pomogla. Srećom, on se
povukao i nije došlo do okršaja.

*Kako ste se kasnije osjećali? Da li ste bili sankcionisani zbog takvog prekršaja? Prema šefu
osjećam ravnodušnost. Komuniciramo samo formalno, a sankcija nije bilo.
*I poslednja situacija koju želim da mi dodatno pojasnite, je ona u kojoj ste posjetili školskog
psihologa. Kada je to bilo, i koji je glavni razlog vaše posjete? Psihologa sam posjetio na nagovor
jednog profesora, a to je bilo u prvom razredu Gimnazije. Shvatio sam da imam problem zbog
agresivnog ponašanja. Ja sam volio da se dokazujem, da se potučem, naročito sa starijim od
sebe… išao sam na te utakmice, bio navijač Čelika (lokalni fudbalski klub), a sukobi su bili
neizbježni.

*Kako Vam se učinjela posjeta psihologu? Dobro je bilo. Psiholog me naveo da krivicu tražim u
sebi, a ne u drugima. Kasnije sam se promijenio. Počeo sam da izbjegavam mjesta i situacije koje
me čine takvim. Jer, ja sam odrastao sa starijim od sebe, osjećao sam potrebu da ih sustignem…
Kasnije sam uvidio da je to sasvim pogrešan pristup. Sada na to gledam kao na odrastanje. Sa
jedne strane, drago mi je što sam kroz to prošao, i da sam iz tog iskustva mnogo naučio.

NALAZ I MIŠLJENJE NA OSNOVU INTERVJUA

Ispitanik Peko N. je u eksplorativnom intervuju i LOBI-u iznio informacije koje ukazuju

na dinamiku njegove ličnosti, dinamiku njegove porodice, ali i na prirodu njegovih socijalnih
odnosa.
Način na koji je ispitanik verbalizovao svoje odgovore, nam prvenstveno govori da je
pitanja u potpunosti razumio te bi stoga mogli da pretpostavimo da ima dobro razvijene verbalne
sposobnosti. U prilog tome, mogao bi da ide i podatak da je bio odličan učenik u osnovnoj školi, i
da je Gimnaziju završio vrlodobrim uspjehom. Bio je i uspješan student Prava, ali je zbog radnih
obaveza bio prinuđen da zapostavi studije, iako se nada da će smoći snage da ih završiti.
Međutim, posebnu pažnju prilikom analize odgovora, a naročito onih dobijenih
Eksplorativnim intervjuem, treba usmjeriti na one aspekte ispitanikove ličnosti u kojima se
ispoljavaju njegove sklonosti ka agresivnom ponašanju. Ispitanik je naveo da je u djetinjstvu
važio za mirno i vaspitano dijete, ali da se polaskom u školu takvo ponašanje umnogome
izmijenilo. Navodi kako je konstantno osjećao potrebu da se dokazuje starijim drugovima iz
naselja, ne bi li stekao njihovu naklonost. Ispitanik govori da je takav stil ponašanja prenio sa
ulice u školu, ali da je i dalje uspijevao da postiže odlične đačke rezultate. Posjetu psihologu
navodi kao događaj od posebne važnosti, jer smatra da se tada, uspio suočiti sa činjenicom da je
on sam ponajviše odgovoran za svoje neprihvatljivo ponašanje. Ispitanik navodi kako je
vremenom naučio da se kloni problematičnih ljudi i situacija, koje su ga činile agresivnim i
destruktivnim. Navodi da je iz tog, kako danas kaže nimalo prijatnog iskustva shvatio da ne mora
i da ne smije da se služi agresijom kako bi postigao željenu socijalnu afirmaciju.
Korijene ovakvog ponašanja bi morali da potražimo u najranijem djetinjstvu. Kako je
ispitanik naveo da je u ranom periodu života naročito bio vezan za djeda, te da su otac (za kojeg
kaže da je bio ljute naravi), i djed bile dominante figure u njegovom odrastanju, mogli bi da
posumnjamo na narušenu afektivnu vezu sa majkom. U takvom ambijentu, on nije mogao da se
osamostali na adekvatan način, kao ni što kasnije nije mogao da se razvije u zrelu ličnost. Kao
takav, on bi se oduvijek služio nekim nižim, primitivnijem mehanizmima odbrane, te bi druge
ljude redovno posmatrao kao prijeteće objekte, koji bi mogli da ugroze njegov ionako narušeni
Ego.
Sagledavši cjelokupnu situaciju, analizirajući verbalne iskaze ali i neverbalni način
komuniciranja ispitanika, ispitivač stiče utisak da su mnogi elementi agresivnog ponašanja i dalje
prisutni u životu ispitanika.

TEHNIKA MAHOVEROVE – CRTEŽ LJUDSKE FIGURE

PONAŠANJE I VERBALIZACIJA ZA VRIJEME TESTA

Ispitanik je rado prihvatio zadatak da nacrta ljudske figuru. Prokomentarisao je kako je

oduvijek volio crtanje, i kako je u osnovnoj školi imao ocjenu 5 iz Likovnog. Instrukcija
ispitivača je bila relativno prosta i glasila je “Tvoj zadatak je da nacrtaš ljudsku figuru, samo se
potrudi da to ne bude nalik na čiča-glišu”. Ispitanik nije postavljao nikakva pitanja ispitivaču i
krenuo je sa crtanjem muške figure. Figuru je nacrtao za kratko vrijeme, svega par minuta, i
predao rad ispitivaču. Nakon toga je uslijedio drugi dio ovog zadatka, a to je crtanje figure
suprotnog pola. Prije nego što bi započeo sa crtanjem ženske figure, ispitanik je još jednom
pogledao prvonacrtanu mušku figuru, i prokomentarisao kako je mogao bolje da je nacrta. Nije
bio zadovoljan nagnutim položajem tijela muške figure, kao ni postignutom simetrijom. Naveo je
da su šake nesrazmjerno velike u odnosu na veličinu i dužinu ruku. Zatim je, više za sebe,
prokomentarisao kako će crtež ženske figure da bude mnogo uspješniji. Crtež ženske figure je
crtao sa više opreza, ne želeći da napravi “greške” kao kod muške figure.

USLOVI I TRAJANJE TESTIRANJA

Testiranje je obavljeno na stanu kod ispitivača, u Nikšiću. Testiranje je obavljeno u

popodnevim časovima, a dan je bio neradan. Uslovi su bili optimalni. Nije bilo buke i drugih
ometajućih faktora. Niko nije prekidao testiranje. Osvjetljenje je bilo dobro i prirodno. Stolica je
bila dovoljno udobna, a sto dovoljno velik. Vrijeme koje je bilo potrebno za crtanje obije figure
je bilo relativno kratko, ne duže od 10 minuta.

STRUKTURALNI I FORMALNI ASPEKTI CRTEŽA

Tema

213. Stereotip karaktera – Poljoprivrednik. To može da ukaže na samoidentifikaciju ispitanika

na nivou mašte (maštanja koja nijesu narcistička i nerealna u službi, a takođe može da ukaže i na
razrješenje teškoća u prilagođavanju profesiji).

Veličina i mjesto figure na listu papira

220. Mjesto: Lijevo – što bi moglo da ukaže na introvertiranost ispitanika. Dolje – što bi moglo
da ukaže na pesimizam ispitanika.

POLOŽAJ FIGURE – POLOŽAJ OSOBE U NJENOM SVIJETU

Perspektiva

255. Afans: Ovaj dijagnostički znak ukazuje na spremnost ispitanika da se otvori u komunikaciji,
a takođe ukazuje i na njegovu ekstroverziranu orijentaciju.
259. Debela, teška linija. Ukazuje da ispitanik želi da naglasi jasnu granicu između sebe i
okoline. Razlog tome bi mogao da bude i mogući strah od depersonalizacije, ako bi se previše
prepustio uslovima okoline.

TRETMAN MUŠKE I ŽENSKE FIGURE

284. Prvo crtanje figure sopstvenog pola. Možemo da smatramo da ispitanik prihvata polnu
ulogu svojstvenu muškom polu, te da ima zrele seksualne identifikacije.

SADRŽAJNI ASPEKTI I DETALJI TIJELA

Glava

1. Glava adekvatno nacrtana. Ovaj dijagnostički znak nam ukazuje na mogućnost da je

ispitanik blizak kategoriji normalne i neurotične populacije.

DJELOVI LICA – SOCIJALNE KARAKTERISTIKE

Obrve

33. Uzdignute obrve. Ispitanik je obije figure prikazao sa jasno uzdignutim obrvama, što bi
moglo da ukaže na njegovu prezirnost, oholost i sumnju prema društvu uopšte.

Oči

35. Oči širom otvorene sa izrazom budnog praćenja. To bi moglo da ukaže na ranjivost,
opreznost i povredljivost. Takođe bi moglo da ukaže i na relativno umjeren paranoidan stav
ispitanika

38. “Prodorno oko” na muškoj figuri. Ukazuje da se ispitanik nerijetko služi agresijom kao
socijalnim sredstvom.

Uši

53. Velike uši na muškoj figuri. Još jedan indikator koji bi mogao da ukaže na paranoidan stav
ispitanika.

Nos

59. Naglašavanje nozdra. Ispitanik je obije figure prikazao sa naglašenim i upadljivim

nozdrvama, a taj znak ukazuje na sveprisutan agresiva stav ispitanika.

Usta

66. Debela rasječena linija usta na ženskoj figure. Još jedan indikator agresije kod ispitanika.

EKSTREMITETI – OILJEŽJA DRUŠTVENIH KONTAKATA

Ruke i šake

114. Pretjerano velike šake. Ovo je dvosmislen dijagnostički znak, koji bi mogao da ukaže na
ispitanikovu fizičku snagu, ali sa druge strane i na reakciju ispitanika na kažnjivu upotrebu ruku.

DIRIGOVANI INTERVJU NAKON CRTANJA LJUDSKE FIGURE

Nakon crtanja obije figure obavljen je dirigovani intervju, odnosno razgovor o nacrtanim
figurama. Prvo su postavljana pitanja o muškoj a zatim o ženskoj figuri, jer ih je ispitanik tim
redom nacrtao.

O muškoj figuri:

*Šta je po zanimanju? Fizički radnik.

*Koliko ima godina? 24 godine.

*Da li je oženjen? Nije oženjen.

*Ima li djece? Nema.

*Ima li braću i sestre? Ima brata i sestru.

* Kakvom se vrstom posla bavi? Isto su radnici.

*Kakvu je školu završio? Srednju stručnu školu.

*Kakve ima ambicije? Da se oženi i da nađe siguran posao.

*Da li je okretan? Ne previše.

*Da li je snažan? Ne djeluje kao nažan.

*Da li je zdrav? Nije neka zdravina.

*Da li je zgodan,lijep? Nije.

*Šta je na njemu najbolje? Ruke, umije da radi, vješt je raboti.

*Šta je na njemu najlošije? Noge, kratke pa je nesrazmjeran.

*Da li je nervozan? Da

*Šta ga muči? Životna situacija, posao težak.

*Od čega strahuje? Da ne ostane bez posla.

*Da li je pri tom tužan ili srećan? Više da je tužan.

*Šta ga ljuti? Ljuti ga nepravda.

*Šta najviše želi? Da ga poštuju drugi ljudi.

*Koje su mu dobre strane? Pravičan je i iskren.

*Da li je pretjerano usamljen ili društven? Ima neko svoje društvo, ali ono nije veliko.

*Šta ljudi govore o njemu? Smatraju da je dobar, šta će…

*Šta on misli o sebi? Poštuje sebe iznad svega.

*Da li je stidljiv, posmatraju li ga? Nije naročito stidljiv.

*Da li vjeruje ljudima? Ne nešto naročito.

*Da li ih se boji? Boji se da bude iskren sa svima, jer je bio prevaren.

*Slaže li se sa ženom? /

*Slaže li se sa roditeljima? Slaže.

*Živi li odvojeno od žene - roditelja? Živi sa roditeljima, mada je prilično samostalan i od svog
posla.

*Da li vrda? Ne, bio bi odan.

*Da li njegova žena vrda? /

*Kakvi su mu seksualni odnosi sa đevojkom? Ima dobre seksualne odnose, dosta je aktivan.

*Kada je imao prvo seksualno iskustvo? Kasno, polije 25 godina.

*Ide li samo sa jednom ženom? Sa dvije ili tri žene.

*Nada li se žendibi? Nada.

*Sa kojom vrstom žena izlazi? Sa nekom čestitom i poštenom ženom.

*Ima li bilo kakve intimne odnose sa istim polom? Ne.

*Koliko često mastrubira? Jednom dnevno.

*Šta misli o tome? Ima pozitivno mišljenje o tome.

*Na koga Vas ta figura podsjeća? Na jednog druga.

*Želite li da budete kao ta figura? Da, ali ništa pretjerano.

O ženskoj figuri:

*Šta je po zanimanju? Radnica u Opštini.

*Koliko ima godina? 28.

*Da li je udata? Nije.

*Ima li djece? Nema.

*Ima li braću i sestre? Ima, brata

* Kakvom se vrstom posla bavi? Student.

*Kakvu je školu završila? Pravni fakultet.

*Kakve ima ambicije? Voli da radi kućne iželi uspjeh u poslu.

*Da li je okretna? Jeste.

*Da li je snažna? Jeste.

*Da li je zdrava? Jeste.

*Da li je zgodna,lijepa? Lijepa je, ima fine oči.

*Šta je na njoj najbolje? Glava i noge.

*Šta je na njoj najlošije? Ruke.

*Da li je nervozna? Nije.

*Šta je muči? Ništa posebno.

*Od čega strahuje? Od bolesti, zbog prevelikih ambicija.

*Da li je pri tom tužna ili srećna? Bliže da je srećna.

*Šta je ljuti? Neuspjeh.

*Šta najviše želi? Želi da bude uspješna u poslu.

*Koje su joj dobre strane? Surovo iskrena.

*Da li je pretjerano usamljena ili društvena? Usamljena, nema vremena za društvo.

*Šta ljudi govore o njoj? Da je nadmena i uobražena.

*Šta ona misli o sebi? Ima visoko mišljenje o sebi samoj.

*Da li je stidljiva, posmatraju li je? Ne.

*Da li vjeruje ljudima? Da.

*Da li ih se boji? Ne.

*Slaže li se sa mužem? Ne.

*Slaže li se sa roditeljima? Nešto između, više je solo igračica.

*Živi li odvojeno od muža – roditelja? Živi odvojeno.

*Da li vrda? Kad bi joj se ukazala prilika za to.

*Da li vrda njen muž? On ne bi.

*Kakvi su seksualni odnosi sa mužem? Rijetki, pasivna je.

*Kada je imala prvo seksualno iskustvo? Sa 18 godina.

*Ide li samo sa jednim muškarcem? Samo jedan.

*Nada li se udaji? Sigurna je da će da se uda.

* Sa kojom vrstom muškarca izlazi? Sa nekim ko je slabiji od nje.

*Ima li bilo kakve intimne odnose sa istim polom? Nema.

*Koliko često masturbira? I tu je pasivna.

*Šta misli o tome? Ne pridaje tome previše značaja.

*Na koga Vas ta figura podsjeća? Na jednu koleginicu sa posla.

*Želite li da budete kao ta figura? Ne želi.

Ispitanikova samoocjena:

*Koji je najgori dio Vašeg tijela? Noge.

*Koji je najbolji dio Vašeg tijela? Glava.

*Koje su Vaše dobre strane? Ambiciozan je i samouvjeren.

*Koje su Vaše loše strane? Tvrdoglav je.

NALAZ I MIŠJENJE NA OSNOVU CRTEŽA

Ispitanik je prvo nacrtao figuru sopstvenog, muškog pola, što nam ukazuje na to da ima
izgrađen polni identitet. Figure su predstavljene u afansu, a svojim većim dijelom zauzimaju
gornju polovinu papira, te bi stoga mogli da kažemo da crtač ima optimističan stav i
ekrstovertiranu orijentaciju. Oba crteža karaketriše relativno malo detalja, a debela teška linija
nam sugeriše da ispitanik pokušava da uspostavi jasne granice između sebe i okoline. Razlog
tome bi mogle da budu brojne neprijatnosti koje je ispitanik doživio u socijalnim interakcijama u
kojima nije uspijevao da se na valjan i prihvatljiv način uključi u širu društvenu zajednicu. Teška
linija bi predstavljala zid koji ispitanika štiti da ponovo ne dođe do konflikata koji bi ugrozili
njegovu ličnost.
Uopšteno govoreći, crtežima vladaju osjećanja napetosti i nemira, na koja upućuje najveći
broj dijagnostičkih znakova. Dominanti su indikatori impulsivnog i otvorenog agresivnog
ponašanja, a težak ambijent crteža nam govori i o mogućem paranoidnom stavu ispitanika. Takav
paranoidni stav bi mogao da se posmatra u domenu odbrambenih mehanizama. Stoga bi mogli da
kažemo da se radi o ispitaniku koji ima izražene probleme u interpersonalnim odnosima, koji su
često burni i nestabilni, da ga karakteriše nedostatak empatije, kao i izbjegavanje dugih emotivnih
veza.
Na kraju bi mogli da pretpostavimo dijagnozu: Granični poremećaj ličnosti.

VEKSLEROV INDIVIDUALNI TEST INTELIGENCIJE (VITI)

OSNOVNI PODACI O ISPITANIKU

Ime i prezime: Peko N.

Pol: Muški.
Godina rođenja: 1990.
Starost: 26 godine
Mjesto rođenja: Nikšić, Crna Gora.
Kratka anamneza stanovanja: Ispitanik je do devetnaeste godine živio sa roditeljima u porodičnoj
kući u Kličevu, da bi onda prešao da živi u Podgorici, gdje upisuje Pravni fakultet.
Bračno stanje: Neoženjen.
Zanimanje: Trgovac.
Zaposlen: Da.
U struci: Ne
Obrazovanje: Završena Gimnazija.
Maternji jezik: Crnogorski.
Mjesto testiranja: Nikšić
Ispitivač: Jovan Martinović

PODACI O ISPITIVANJU - TOK I USLOVI

Testiranje je obavljeno na stanu kod ispitivača, u Nikšiću. Testiranje je obavljeno u

popodnevim časovima, a dan je bio neradan. Uslovi su bili optimalni. Nije bilo buke i drugih
ometajućih faktora. Niko nije prekidao testiranje. Osvjetljenje je bilo dobro i prirodno. Stolica je
bila dovoljno udobna, a sto dovoljno velik. Ispitivanje je obavljeno kad i ostali testovi iz ovog
dosijea, nakon LOBI-a i Crteža ljudske figure. Testiranje je trajalo nešto oko sat i 30 minuta.
Testovi su zadavani redosledom koji je preporučen u priručniku.
Ponašanje ispitanika: Ispitanik je bio prilično zainteresovan i motivisan za rad. Napravio
je par kraćih pauza između subtestova, kako bi zapalio cigaretu.

KVANTITATIVNA ANALIZA

1. STUPANJ – PROCJENA GLOBALNOG POSTIGNUĆA

Dobijeni količnik inteligencije (IQt-105) svrstava ispitanika u kategoriju prosječne

inteligencije prema Vekslerovoj klasifikaciji inteligencije. Aritmetička sredina postignuća
standardizacionog uzorka uzrasne grupe kojoj pripada ispitanik iznosi 99.15, što pokazuje da su
njegove sposobnosti nešto iznad prosjeka njegove uzrasne grupe. Njegov verbalni IQ (IQv-102)
je neznatno iznad IQ-a njegove uzrasne grupe standardizacionog uzorka (IQv-99.86), dok je
njegov neverbalni ili manipulativni IQ znatno iznad prosjeka (IQm-99,37) i iznosi (IQm-107).
 Standardna greška mjerenja cijele skale za ispitanike njegove uzrasne grupe iznosi 3.67 u
jedinicama IQ-a, što znači da sa 95% vjerovatnoće možemo računati da je njegov globalni IQ
između 97,66 (105-2*3.67) i 112.34 (105+2*3.67). Na osnovu utvrđenih standardnih grešaka za
verbalnu (4.97) i manipulativnu skalu (3.88) za njegov uzrast, sa 95% vjerovatnoće možemo
računati da je njegov verbalni IQ između 92,06 (102-2*4.97) i 111,94 (102+2*4.97), a
manipulativni između 99,24 (107-2*3.88) i 114,76 (104+2*3.88).

Percentili?

2. STUPANJ

A) NIVO RAZLIKE IZMEĐU VERBALNOG I NEVERBALNOG IQ-a

IQv – 102
IQm – 107

IQm – IQv = 107 – 102 = 5

Razlika između verbalnog i manipulativnog IQ skora iznosi 5 IQ jedinica u korist

manipulativnog IQ skora. Ova razlika nije dijagnostički značajna.

B) ANALIZA FAKTORA

1. Faktor verbalnog shvatanja

FVS = (informacije + rečnik + shvatanje + sličnosti) / 4

FVS = ( 13 + 10 + 12 + 8) / 4
FVS = 43 / 4

FVS = 10.75

Za faktor verbalnog shvatanja dozvoljeni raspon između najvišeg i najnižeg skora je 7.

Raspon koji je ostvario ovaj ispitanik je 5.

Faktor verbalnog shvatanja za uzrasnu grupu ispitanika iznosi:

FVS = (9.99 + 9.98 + 10.46 + 10.19 ) / 4

FVS = 40.62 / 4

FVS = 10.15

Na osnovu toga zaključujemo da je njegov faktor verbalnog shvatanja neznatno iznad

prosječnog postignuća. To bi značilo da ispitanik ima razvijene verbalne sposobnosti, razvijenu
vještinu obrade verbalnih informacija, kao i očuvanu dugoročnu memoriju.
 2. Faktor perceptivne organizacije

FPO = (dopune + kocka mozaik + sklop) / 3

FPO = ( 14 + 14 + 8) / 3
FPO = 36 / 3

FPO = 12

Dozvoljeni raspon između najvišeg i najnižeg skora je 5, a ispitanik je ostvario raspon od

6 jedinica. Ovaj raspon, koji je viši od dozvoljenog ima dijagnostičku važnost.

Faktor perceptivne organizacije za uzrasnu grupu ispitanice iznosi:

FPO = ( 7.31 + 6.70 + 7.30) / 3

FPO = 7.10

Na osnovu svega ovog možemo zaključiti da je ispitanik neznazno bolji od prosjeka za

njegov uzrast kad je perceptivna organizacija u pitanju. To znači da ispitanik ima prosječno
razvijene vizuelno-motorno-spacijalne sposobnosti, sposobnost neverbalnog formiranja pojmova
i koncentracije na zadatak.

3. Faktor nezavisnosti od uznemiravanja

FNU = (brojevi + aritmetika) / 2

FNU = ( 10 + 11 ) / 2

FNU = 10,5

Ispitanik je između subtestova Brojevi i Aritmetika ostvarila raspon 1, a najveći

dozvoljeni raspon bi bio 4 jedinice. Ispitanikovo postignuće na ova dva subtesta je ujednačeno i
odstupa od prosjeka, uspješniji je za (2,97) jedinica. Rezultat na subtestu Brojevi je za od 3.17
uspješniji od prosjeka, a na subtestu Aritmetika je bio uspješniji za 2,76 od svoje uzrasne grupe.

Faktor nezavisnosti od uznemiravanja za uzrasnu grupu ispitanice iznosi:

FNU = ( 6.83 + 8.24 ) / 2

FNU = 7.53

Na osnovu toga zaključujemo da je faktor nezavisnosti od uznemiravanja kod ovog

ispitanika nešto iznad prosječnog postignuća za njegovu uzrasnu grupu. To bi značilo da ispitanik
uspijeva da održi visok nivo koncentracije, kao i da pokazuje relativno visoku toleranciju prema
ometajućim faktorima.
3. STUPANJ – VARIJABILNOST POSTIGNUĆA NA SUBTESTOVIMA UNUTAR DVIJE
SUBSKALE

Verbalna skala Sirovi skor Skalirani skor Rastur Skater

Informacije 25 13 2,17 +
Brojevi 20 13 2,17 +
Rečnik 48 10 -0.83 0
Aritmetika 10 9 -1.83 +
Shvatanje 22 12 1.17 0
Sličnosti 13 8 -2,83 --
∑ = 65 ∑ = 11

IQv – 110
AS = 65 / 6 = 10,83

Neverbalna Sirovi skor Skalirani skor Rastur Skater

skala
Dopune 17 14 2,6 ++
Strip 12 10 -1,4 0
Mozaik 45 14 2,6 ++
Sklapanje 25 8 -3,4 ++
Šifra 60 11 -0,4 0
∑ = 57 ∑ = 10.4

IQm – 107
AS = 57 / 5 = 11.4

Raspon između najvišeg i najnižeg skora na verbalnoj skali je 4 jedinice od dozvoljenih 7.

Taj raspon nije dijagnostički značajan, i ukazuje nam na relativno ravnomjerne sposobnosti
ispitanika u verbalnom domenu. Raspon između najvišeg i najnižeg skora na neverbalnoj skali je
4 jedinice od dozvoljenih 9, i ona nam opet ukazuje na relativno uravnotežene manipulativne
sposobnosti ispitanika.

4. STUPANJ – INTERSUBTESTOVNA VARIJABILNOST

Skalirani skor Rastur Skater

 Informacije 13 +1.91 +
Brojevi 13 +1.91 +
VERBALNA Rečnik 10 -1.09 0
Aritmetika 9 -2.09 -
Shvatanje 12 +0.91 0
Sličnosti 8 -3,09 --
Dopune 14 +2.91 +

NEVERBALNA Strip 10 -1.09 0

Mozaik 14 +2.91 +
Sklapanje 8 -3.09 --
Šifra 11 -0.09 0
∑ = 122 ∑ = 21.9

IQt – 105
AS = 122/11 = 11.09

Suma rastura na cijeloj skali je 21,9 jedinica što je dijagnostički značajan podatak.
Međutim treba uzeti u obzir činjenicu da je ovaj relativno visok rezultat posledica odstupanja
gotovo svih subtestova od prosjeka, pri čemu nijedno odstupanje nije dovoljno izraženo kako bi
predstavljalo snagu ili slabost ispitanika. Sa druge strane, to bi moglo da znači i da je kod
ispitanika prisutan diskontinuitet misaonog toka.

5. KOEFICIJENT MENTALNE DETERIORACIJE

DQ = ( OT – NOT ) / OT * 100 %

DQ = [(rečnik + informacije + sklapanje + dopune) - (brojevi + šifra + mozaik + aritmetika)] /

(rečnik + informacije + sklapanje + dopune) * 100%

DQ = (10 + 13 + 8 + 14) - ( 13 + 11 + 14 + 9 ) / 45 * 100%

DQ = (45 – 47) / 45 * 100% = 2 / 45 *100 %

DQ = - 0,04 * 100 = - 4.4

Koeficijent deterioracije iznosi – 4,4 i nije dijagnostički značajan.

KVALITATIVNA ANALIZA

VERBALNI TESTOVI

1. SUBTEST INFORMACIJE

Ovaj test mjeri dugoročno pamćenje, budnost i opšti fond prikupljenog znanja. Od
ukupno 30 poena na ovom subtestu, ispitanik je ostvario 25 – skalirani skor 13. Na osvnovu
takvog rezultata moglo bi da se kaže da ispitanik ima relativno dobru dugoročnu memoriju, dobru
prilagođenost kulturi kao i sposobnost učenja i prisjećanja specifičnih informacija. Kada se uzmu
u obzir varijabilnost intersubtestovna varijabilnost, dakle skater analiza, na ovom subtestu
ispitanik postiže rezultat koji je iznad prosjeka.

2. SUBTEST BROJEVI

Ovaj test mjeri kratkoročnu memoriju (neposredno auditivno pamćenje), pažnju i

koncentraciju. Od ukupno 28 poena na ovom subtestu, ispitanik je ostvario 20 poena – skalirani
skor 13. Taj rezultat nam govori da ispitanik relativno dobro vlada sadržajima iz kratkoročne
memorije, da ima dobru sposobnost koncentracije i reorganizacije verbalnog materijala. Kada se
uzmu u obzir intersubtestovna varijabilnost, dakle skater analiza, primjećuje se da je skor i na
ovom subtestu na nešto iznad prosjeka. Važno je napomenuti da učinak na ovom subtestu zavisi
više od pamćenja nego od inteligencije.

3. SUBTEST REČNIK

Ovaj test mjeri opštu verbalnu inteligenciju, opseg ideja, iskustva i interesovanja. Od
ukupno 80 poena na ovom subtestu, ispitanik je ostvario 48 poena – skalirani skor 10. Kada se
uzme u obzir intersubtestovna varijabilnost, ovaj skor je nešto ispod prosječnog nivoa. Mogli bi
da kažemo da ispitanik ima dobro razvijene jezičke sposobnosti, dobro poznavanje jezika kao i
relativno dobru prilagođenost životnoj sredini. Rečnik je primarno zavisan od kultrnog bogastva,
rane edukacije i kasnijeg školovanja.

4. SUBTEST ARITMETIKA

Ovaj subtest mjeri numeričko i logičko rezonovanje i brzinu manipulacije numeričkim

simbolima, koncentraciju, pažnju, mentalnu budnost prema svakodnevici, apstrakciju i analizu
numeričkih problema, vještinu egzekucije. Od ukupno 18 poena na ovom subtestu, ispitanik je
ostvario 10 – skalirani skor 9. Kada se uzme u obzir intersubtestovna varijabilnost, dakle skater
analiza, konstatuje se postignuće ispod prosjeka.

5. SUBTEST SHVATANJE

Ovaj subtest mjeri socijalno suđenje, zdrav razum, suđenje u praktičnim socijalnim
situacijama, apstraktno mišljenje. Od ukupno 32 poena na ovom subtestu, ispitanik je ostvario 22
– skalirani skor 12. Ovaj skor nam uglavnom ukazuje na ispitanikovu relativno dobru sposobnost
da upozna i prihvati pravila društvene zajednice. Kada se uzme u obzir intersubtestovna
varijabilnost, dakle skater analiza, primjećuje se da i ovaj skor nešto iznad prosjeka.

6. SUBTEST SLIČNOSTI

Ovaj subtest mjeri logičko-apstraktno rezonovanje, pojmovno-konceptualno mišnjenje,

induktivnu sposobnost zaključivanja, razvijenost dugoročne memorije, verbalnu fluentnost. Od
ukupno 30 poena na ovom subtestu, ispitanik je ostvarila 13 – skalirani skor 8. Kada se uzmu u
obzir varijabilnost postignuća na subtestovima unutar dvije skale, kao i intersubtestovna
varijabilnost, dakle skater analiza, primjećuje se da je ispitanik na ovom subtestu postigao nešto
lošiji rezultat, u poređenju sa Verbalnom skalom, kao i sa ukupnim skorom uopšte. Na osnovu
ovog skora, mogli bi da kažemo da ispitanik ima relativno loše sposobnosti apstraktnog mišljenja
kao i smanjenu sposobnost rješavanja ideja na simboličkom nivou.

NEVERBALNI TESTOVI
 1. SUBTEST DOPUNE

Ovo je subtest vizuelnog prepoznavanja i mjeri perceptivnu budnost i koncentraciju,

sposobnost vizuelne konceptualizacije – poređenje stimulusa sa predstavom o realnom predmetu,
sposobnost razlučivanja bitnih od nebitnih detalja. Od ukupno 20 poena na ovom subtestu,
ispitanik je ostvario 17 – skalirani skor 14 . Kada se uzmu u obzir varijabilnost postignuća na
subtestovima unutar dvije skale, kao i intersubtestovna varijabilnost, dakle skater analiza,
primjećuje se da je i ovaj skor nešto iznad prosjeka. Možemo da kažemo da ispitanik posjeduje
relativno povišenu vizuelnu budnost, kao i povišenu sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog.

2. SUBTEST STRIP

Ovaj test mjeri ispravno razumijevanje socijalnih interakcija, socijalnu inteligenciju,

vizuelnu organizaciju, razumijevanje situacije, vremenski redoslijed i vremenski koncept,
precizno razumijevanje neverbalne ljudske situacije. Od ukupno 18 poena na ovom subtestu,
ispitanica je ostvario 10. Kada se uzmu u obzir varijabilnost postignuća na subtestovima unutar
dvije skale, kao i intersubtestovna varijabilnost, dakle skater analiza, primjećuje se neznatno lošiji
rezultat.

3. SUBTEST MOZAIK

Ovaj test mjeri sposobnost analize i sinteze prostornih odnosa, sposobnost neverbalnog
formiranja pojmova, vizuo-motorno-spacijalnu koordinaciju i manipulativno-perceptivnu brzinu,
koncentraciju i kapacitet da se radi u stresnoj situaciji. Od ukupno 48 poena na ovom subtestu,
ispitanik je ostvario 45 – T skor 14. Kada se uzmu u obzir varijabilnost postignuća na
subtestovima unutar dvije skale, kao i intersubtestovna varijabilnost, dakle skater analiza,
možemo da konstatujemo da je ovaj rezultat znatno iznad ispitanikovog prosjeka uspješnosti.

4. SUBTEST SKLAPANJE FIGURA

Ovaj subtest mjeri vizuospacijalnu organizaciju, sintezu, sposobnost prepoznavanja

određene konfiguracije i konstrukcijske sposobnosti, odnosno brzinu vizuelne organizacije
motoričkog odgovora, manipulativnu i perceptivnu brzinu. Od ukupno 41-og poena na ovom
subtestu, ispitanik je ostvario 25. Kada se uzmu u obzir varijabilnost postignuća na subtestovima
unutar dvije skale, kao i intersubtestovna varijabilnost, dakle skater analiza, primjećuje se
relativno visoko sniženje na ovom subtestu. Nizak rezultat se često dobija kod kliničkih
slučajeva.

5. SUBTEST ŠIFRA

Ovaj subtest mjeri vizuo-motornu brzinu i koordinaciju, odgovarajuću pažnju, koncentraciju,

fleksibilnost u mentalnim operacijama, sposobnost rada pod pritiskom, sposobnost asocijativnog
učenja i imitiranje novonaučenog materijala, kratkoročnu memoriju. Od ukupno 90 poena na
ovom subtestu, ispitanik je ostvario 60 – T skor 11. Kada se uzmu u intersubtestovna
varijabilnost, dakle skater analiza, primjećuje se neznatan pobačaj na ovom subtestu.

ANALIZA VERBALIZACIJE

Subtestovi na osnovu kojih možemo zaključivati o verbalizaciji su Rečnik, Shvatanje,

Informacije, Sličnosti i Strip. Na tim testovima ispitanik nije ostvario ujednačene rezultate.
Identičan rezultat od 10 jedinica, ispitanik je ostvario na subtestovima Rečnik i Strip, a najlošiji
rezultat je postignut na subtestu Sličnosti 8.
Važno je napomenuti i to da je ispitanik bez većih problema shvatao instrukcije ipitivača
o izradi zadataka na subtestovima. Postojala je određena motivisanost i želja za boljim
postugnućem na gotovo svim subtestovima.
Na osnovu Analize Verbalizacije mogli bi da zaključimo da ispitanik ima prosječno
razvijene verbalne sposobnosti, razvijenu vještinu obrade verbalnih informacija, relativno bogat
fond riječi kao i očuvanu dugoročnu memoriju.

NALAZ I MIŠLJENJE NA OSNOVU VITI-A

Ispitivanje intelektualnih sposobnosti Peka N. starog 26 godine, obavljeno je Vekslerovim

individualnim testom inteligencije, na stanu kod ispitivača dana 12.05.2017 godine. Tokom rada
ispitanik nije pokazivao značajan otpor prema testovnoj situaciji i materijalu, kao što se i
očekivalo.
Na osnovu kvantitativne analize podataka dobijenih na VITI-u zaključuje se da je količnik
inteligencije ispitanika IQ-105 što ga svrstava u kategoriju Prosječne inteligencije prema
Vekslerovoj klasifikaciji inteligencije.
Verbalni IQ ispitanika iznosi 102 jedinice, a manipulativni 107 jedinice, i oba su u
domenu Prosječne inteligencije. Razlika između verbalnog i manipulativnog IQ skora iznosi 5 IQ
jedinica u korist manipulativnog IQ skora i nije dijagnostički značajna.
Faktor verbalnog shvatanja (FVS) iznosi 10.75 ; faktor perceptivne organizacije (FPO)
12, kao i faktor nezavisnosti od uznemiravanja (FNU) 11. Svi rasponi su unutar dozvoljenih
granica. Faktor verbalnog shvatanja (FVS) je iznad prosječnog postignuća (10.75 > 10.15). To bi
značilo da ispitanik ima razvijene verbalne sposobnosti, razvijenu vještinu obrade verbalnih
informacija, kao i očuvanu dugoročnu memoriju. Kad je perceptivna organizacija u pitanju,
(FVS) takođe možemo da konstatujemo bolji rezultat od prosjeka njegove starosne grupe (12 >
9.88). Mogli bi da zaključimo da ispitanik ima prosječno razvijene vizuelno-motorno-spacijalne
sposobnosti, sposobnost neverbalnog formiranja pojmova i koncentracije na zadatak.
Što se tiče same Verbalne skale (AS skaliranih skorova iznosi 10.83) pobačaj je
evidentiran jedino na subtestu Sličnosti (8). Kada je Neverbalna skala u pitanju (AS skaliranih
skorova iznosi 11,4) konstatuje se povišenje na subtestu Dopune (14) i sniženje na subtestu
Sklapanje figura (8).
Koeficijent mentalne deterioracije iznosi - 4,4 što nije dijagnostički značajno.
Jedini dijagnostički značajan podatak dobijen kvalitativnom analizom je kritično
povišenje na Sumi rastura, koje iznosi 21.9 jedinica. Međutim treba uzeti u obzir činjenicu da je
ovaj relativno visok rezultat posledica odstupanja gotovo svih subtestova od prosjeka, pri čemu
nijedno odstupanje nije dovoljno izraženo kako bi predstavljalo snagu ili slabost ispitanika. To bi
moglo da znači da je kod ispitanika prisutan diskontinuitet misaonog toka.
MINESOTA MULTIFAZNI PERSONALNI INVENTAR
(MMPI-202)
 Ispitivanje MMPI-om je obavljeno kad i ostala testiranja obrađena u ovom dosijeu i pod
istim uslovima. Ispitanik je zadovoljio sve potrebne uslove za primjenu ovog testa a to su da je
stariji od 18 godina, da je pismen, i da ima IQ veći od 80 jedinica.

Skale L F K Hs D Hy Pd Pa Pt Sc Ma Si An Ag Ci

Skor 3 9 7 12 10 13 20 14 15 24 17 4 6 16 6

T-skor 53 61 41 46 38 42 68 52 26 50 66 19 32 62 56

Kontrolne skale

L skala
Ispitanik je postigao vrijednost L skale od 3 jedinice za koju slijedi T skor 53, što za ovu
skalu predstavlja neznatno povišenje i ukazuje na ispitanikovu umjerenu neiskrenost i njegovu
težnju da sebe predstavi u što boljem svijetlu.

F skala
Kod ispitanika se konstatuje nizak T-skor na F skali (61) koji ukazuje na to da on
percipira svijet kao i većina drugih ljudi. Međutim, treba biti oprezan sa tom pretpostavkom, jer
pojedini prisutni indikatori psihopatologije ukazuju na mogućnost da ispitanik negira poteškoće
("faking good"), te da sebe prikazuje bez patologije, tj da disimulira patologiju.

K skala
Nizak T-skor na K skali (41) nam ukazuje da ispitanik nije bio dovoljno spreman i
odlučan da se otvori i da prizna probleme.

L, F i K skale nalaze se u dozvoljenim granicama što ovaj profil čini validnim za dalju
interpretaciju. Dakle, na kontrolnim skalama nijesu registrovana odstupanja koja prelaze na
dijagnostički značajan nivo, ali nam ipak ukazuju na određene osobine njegove ličnosti, kako u
kontekstu testovne situacije, tako i na širem planu funkcionisanja.

Kliničke skale

Pd skala
Relativno povišen T-skor na Pd skali (68) kod ispitanika ukazuje na to da je sklon
buntovništvu, porodičnim problemima i problemima u socijalizaciji uopšte. Za ove osobe je
karakteristično da iako često bivaju uhvaćeni u epizodama Acting-Out-a, sporo uče na sopstenim
greškama i nevješto se služe prošlim iskustvom. Kada su napokon suočeni sa posledicama svojih
postupaka, ovi pojedinci mogu osjetiti pravo kajanje, ali to je obično kratkog vijeka. Obično su
njihovi odnosi sa drugim ljudima plitki i površni, a mogu i da imaju poteškoća pri stvaranju
dugoročnih veza. Kada stvari krenu po zlu, vjerojatno da će krive druge, a naročito članove
sopstvene familije. Drugi često percipiraju te ljude kao ljute, otuđene, impulsivne i buntovne, ali i
kao i energične i kreativne. Ovim osobama su često bliski oblici problematičnog ponašanja, kao
što su fizički sukobi, pretjerana konzumacija alkohola i psihoaktivnih supstanci kao i rizične
seksualne aktivnosti, zbog kojih nerijetko imaju problema sa zakonom. Žale se na pravila i
propise, te stoga imaju i problema na radnom mjestu. Iako mogu često da daju dobar početni
utisak, samo je pitanje vremena kada će doći do izbijanja neodgovornog, nepouzdanog i
antisocijalnog ponašanja.

Ma skala
Relativno visok T-skor na Ma skali (64) kod ovog ispitanika nam dozvoljava tumačenje
skale u pojmovnim okvirima Umjerene Hipomanije. Riječ je o aktivnoj i energičnoj ali i
impulsivnoj osobi, sklonoj buntovnim i ishitrenim reakcijama u socijalnim situacijama.
Često se dešava da rezultati na ovoj skali sami nijesu dovoljni da bi se razlikovala osoba koja je
energična, optimistična i fokusirana od osobe koja je raštrkana, neefikasna i hiperaktivna.

Ag skala
Umjereno povišena skala Agresivosti (T-skor 62) je u umjerenoj korelaciji sa povišenjima
na Ma skali, i ona nam za razliku od Pd skale ukazuje na latentnu agresivnost.

NALAZ I MIŠLJENJE NA OSNOVU MMPI-202

Tumačenje je zasnovano na povišenjima Pd i Ma skale

Riječ je o ispitaniku za kojeg se može reći da je osoba sklona agresivnom ponašanju, i

ishitrenim impulsivnim reakcijama, pritom ne razmišljajući o mogućim posledicama istih. Mogli
bi da kažemo i to da je u pitanju narcisoidna osoba koju karakterišu problemi u kontroli
ponašanja, kao i snižena sposobnost da odloži zadovoljenje mnogih sopstvenih potreba, a
posebno onih iz domena socijalne prirode. Možemo da kažemo da je to osoba koja često ne
prihvata odgovornost za sopstveno ponašanje, koja racionalizuje i opravdava sopstvene
nedostatke i propuste. Sa druge strane to je ambiciozna i osoba puna energije, koja traži
emocionalnu stimulaciju i uzbuđenje. Takva osoba obično stvara dobar prvi utisak ali je
nesposobna za duboke emocionalne veze te stoga zadržava druge na emotivnoj udaljenosti a
ispod fasade samopouzdanja i sigurnosti krije nezrelo, nesigurno i zavisno ponašanje.
S obzirom na to da povišenja na ovim kliničkim skalama ne prelaze graničnu vrijednost
T-skora od 70 jedinica, ne smijemo da ih uzimamo kao patološke kategorije, već samo kao
osobine ličnosti. Iz tog razloga kao dijagnozu ne bi smjeli da uzmemo Antisocijalni poremećaj
ličnosti, jer nije zadovoljen primarni kriterijum da je vrijednost T-skora Pd skale iznad 70
jedinica. Tako da nam ostaje mogućnost dijagnoze Graničnog poremećaja ličnosti, budući da se
ove osobine dominanto oslikavaju u njemu.
TEST NEDOVRŠENIH REČENICA TNR
NAZIV TEME OSVOJENI BROJ POENA ARITMETIČKA
SREDINA
Majka 14 2.8
Otac 15 3
Porodica 14 2.8
Heteroseksualni odnosi 13 2.6
Prijatelji 14 2.8
Autoritet 15 3
Sposobnosti 13 2.6
Rad 13 2.6
Kooperacija 13 2.6
Strah i nesigurnost 7 1.4
Osjećanje krivice 9 1.8
Apercepcija stresa 7 1.4
Prošlost 11 2.2
Budućnost 15 3
Ciljevi 13 2.6
Identitet 13 2.6

RANG ŽIVOTNIH TEMA NA OSNOVU PROSJEČNOG SKORA

Strah i nesigurnost 1.4

Apercepcija stresa 1.4
Osjećanje krivice 1.8

Prošlost 2.2
Heteroseksualni odnosi 2.6
Sposobnosti 2.6
Rad 2.6
Kooperacija 2.6
Ciljevi 2.6
Identitet 2.6
Majka 2.8
Porodica 2.8
Prijatelji 2.8
Otac 3
Autoritet 3
Budućnost 3

Najniži rang pripada temi Prošlosti, te bi stoga mogli da pretpostavimo da ga za istu

vezuju brojne neprijatne uspomene.
 Najvisočiji skor bilježimo na temama Otac, Autoritet i Budućnost. Ovi visoki skorovi bi
mogli da ukažu da ispitanik ima krajnje pozitivan stav prema svom ocu, i da je posebno blizak sa
njim. Ispitanik nema problema sa prihvatanjem autoriteta druge osobe, ali sa druge strane
pokazuje spremost da iznese svoj sud. Ispitanik ima jasnu predstavu o sebi u budućem vremenu,
te da će vremenom da prevaziđe mnoge sopstvene slabosti.

KVALITATIVNA ANALIZA

Kvalitativna analiza je odrađena tako što je od 5 rečenica koje je ispitanik popunio na

TNR-u za svaku temu, odabrana jedna, koja najbolje reprezentuje njegov personalni stav o toj
životnoj temi.

1. Majčin odnos prema meni je za poštovanje.

2. Moj otac mi je uzor.
3. Porodica u kojoj sam rođen mu je pružila sve.
4. Život u braku je težnja svakog čovjeka.
5. Kada ostane bez prijatelja, ne zna, nada se da se to neće desiti.
6. U razgovoru sa šefom sam zaključio da više treba da se trudim.
7. Smatra da je obdaren za posao.
8. Svoje poslove i obaveze obavlja uredno.
9. Timski rad je za mene vrhunac posla.
10. U odlučujućim situacijama trudim se da budem usredsređen i staložen.
11. Kada napravim grešku obično se trudim da je ispravim.
12. Kada me kritikuju i okrivljuju prihvatam dobronamjernu pozitivnu kritiku .
13. Glavna poruka iz djetinjstva je ljubav prema životu.
14. Jednog dana ja ću uspjeti.
15. Sebi sam postavio cilj da završim fakultet i da se ostvarim kao roditelj.
16. Sebe volim da zamišljam u prirodi.

IMPRESIONISTIČKA SKICA

Ispitanik svoju majku opisuje kao dobru ženu. Majka i on se dobro slažu i da se liče. Voli
svoju majku, ali se ponekad posvađa sa njom. Majka je od njega očekivala da bude lijepo
vaspitan. A majčin odnos prema njemu ja za poštovanje.
Ispitanik navodi da je u vrlodobrim odnosima sa ocem. Oca smatra svojim uzorom.Otac je
od njega očekivao da završi školu i da ne krene lošim putem. Ispitanik je želio da njegov otac
poživi dugo. A očev odnos prema njemu je za poštovanje.
Porodica u kojoj je ispitanik rođen mu je pružila sve. Navodi kako je kada je bio dijete, u
njegovoj porodici vladao sklad i harmonija. Od malih nogu je za porodicu predstavljao
ambiciozno dijete. Navodi kako su, gledajući druge porodice, njegovi roditelji prilično liberalni.
Ispitanik je u svojoj porodici imao poteškoće u prvih 10 godina.
 Ispitanik se trudi da ostavi što bolji utisak kada se nalazi u društvu dopadljive žene. A od
žene očekuje iskrenost. Smatra da žene cijene njegovu prirodu. Smatra da je život u braku težnja
svakog čovjeka. Kada shvati da ga neka žena posmatra on joj priđe.
Kada se ispitanik nalazi u društvu obično se trudi da bude veseo. Kada se njegovi drugovi
šale, šali se i on. U društvu mu je teško slušati priče o problemima. Nada se da neće nikad ostati
bez prijatelja, jer ne može da zamisli takvu situaciju. Prijatelji mu zamijeraju što je previše
otvoren i iskren.
U razgovoru sa šefom, ispitanik je zaključio da više treba da se trudi. Kada ugleda da šef
dolazi, trudi se da nešto radi. Ako šef traži od njega jedno, a on ima drugo mišljenje, on ga i
iznese. Kada bi on bio šef, trudio bi se da bude dobar sa radnicima. Smatra das u šefovi
odgovorni ljudi.
Kada bi analizirao svoje sposobnosti shvatio bi da je prilično sposoban ali da se ne trudi.
Smatra da je obdaren za posao. Ima sposobnosti ali u određenim trenucima ne može ili neće da ih
izrazi. Za uspjeh se najviše oslanja na sebe. I drugi shvataju da su njegove sposobnosti velike.
Ispitanik svoje poslove i obaveze obavlja uredno. Da bi uspješno završio posao mora da
da sve od sebe. Da bi počeo nešto da radi, mora da osjeti želju za tim. Njegova koncentracija u
radu je na visokom nivou. O njegovom radu vlada mišljenje da dobro radi, ali da se ne trudi.
Kada više njih radi zajedno ispitanik se trudi da ono što je do njega ispuni do kraja. Kada
u zajedničkom poslu iskrsne problem, nastoji da se problem brzo otkloni bez traženja krivca.
Svoj dio posla on ne ostavlja drugom. Timski rad je za njega vrhunac posla. Smatra da se ljudi
udružuju u timski rad, jer lakše završavaju posao.
Ispitanik je nesiguran u vezi nekih nebitnih stvari. Osjeti strah obično za druge ljude, a
manje za sebe. Uznemiri se kada osjeti nepravdu. U odlučujućim situacijama trudi se da bude
usredsređen i staložen. Izbjegava situacije svađe.
Kada napravi grešku, ispitanik se obično trudi da je ispravi. Osjeća se krivim za neke
stvari iz prošlosti. Sebi ne može da oprosti par grešaka u životu. Grize ga savjest ako uvrijedi
nekoga. Obično sebi prebacuje loše stvari koje uradi.
Kada ga snađe neka neprijatnost ispitaniku bude krivo i trudi se da što prije iz nje izađe.
Ako nešto pogrešno uradi prihvata grešku i trudi se da je ispravi. Kada ga kritikuju i okrivljuju
prihvata dobronamjernu pozitivnu kritiku. Kada ga tjera maler – primiri se. Kada mu se
očekivanja izjalove trudi se da što prije zaboravi na to i da krene naprijed.
Ispitanik navodi da je njegovo djetinjstvo prilično lijepo bilo. Da je mlađi promijenio bi
neke stvari. Sjeća se lijepih stvari. Glavna pouka iz djetinjstva je ljubav prema životu. Ključni
događaj iz njegove prošlosti je početak fakulteta.
Kada bude stariji ispitanik će da promijeni sve loše stvari iz mladosti i da se trudi da se
ostvari kao uzoran građanin. Jednog dana on će da uspije. U narednih pet godina namjerava da
ostvari zadate ciljeve. Misli da bi trebao da promijeni neke sitnice koje ga koče. Očekuje da
njegova budućnost bude mirna.
Sebi je postavio cilj da završi fakultet i da se ostvari kao roditelj. Cilj koji je ostvario je
bio sa mnogo uloženog truda. Kada treba da ostvari isplanirano usredsredi se da to i ostvari. Kada
uporedi ono što je isplanirao i ono što je ostvario – ne počinje nešto što ne može da ostvari. Na
ostvarenje njegovih planova najviše utiče on sam.
Za okolinu, ispitanik predstavlja dobrog momka. Kao glumac igrao bi uloge Kevin
Spejsija. U njegovom životu najvažnije osobe su iz njegove porodice. Sebe volim da zamišljam u
prirodi. On je Peko N.
 REKAPITULACIJA PREMA FAMILIO-GENETIČKOM MODELU I RAZVOJNO
FENOMENOLOŠKOM MODELU

Ispitanik je odrastao u nuklearnoj porodici, za koju kaže da mu je pružila sve. U porodici

je vladao patrijarhat, sa dominantnom ulogom oca kao glave familije. U porodici su se njegovale
tradicionalne vrijednosti, sa jasnom podjelom uloga. U najranijem djetinjstvu je posebno bio
vezan za svog djeda, što je možda i tipično za dječake tog uzrasta. Oca je smatrao za svog uzora,
te je stoga imao najpozitivniji odnos sa njim. Za majku je kazao da je dobra žena, ali i da je
nerijetko dolazio u sukob sa njom.
Ispitanik ima jasnu sliku o važnosti heteroseksualnih odnosa, te stoga navodi da od
suprotnog pola očekuje iskrenost, na kojoj bi se temeljila njihova veza. Ispitanik veliku važnost
pridaje drugarskom odnosu sa njemu bliskim ljudima, do te mjere da ne zna kako bi se snašao
kada bi ostao sam, prepuštem samom sebi. Međutim, mogli bi da uočimo ispitanikov
ambivalentan odnos prema društvu i ljudima uopšte, jer u jednom trenutku ne želi da ostane sam,
a ipak sebe zamišlja samog u prirodi, navodeći tu situaciju kao idealnu.
Ispitanik nerado priča o svojoj prošlosti, navodeći samo da ne želi da mu se ponove
greške iz tog perioda. Stiče se utisak da kao nema velikih očekivanja od budućnosti, a iznad
svega želi da ona bude mirna. Možemo da navedemo i to je određeni broj odgovora bio u domenu
socijalno poželjnih.
NALAZ I MIŠLJENJE

Ispitanik Peko N., star 26 godina, student je Prava, a trenutno je zaposlen kao referent u
odeljenju za naplatu potraživanja, pri jednoj trgovinskoj kompaniji. Upućen na psihološku
procjenu u svrhe kreiranja nekliničkog dosijea u okvori nastavnog predmeta Klinička procjena 2.
Testiranje je obavljeno na stanu kod ispitivača. Primijenjeni su sledeći instrumenti: LOBI,
eksplorativni intervju, Mahover test crteža ljudske figure, Vekslerov individualni test
inteligencije VITI, Minesota multifazni inventor ličnosti MMPI i Test nedovršenih rečenica TNR.
Kontakt sa ispitanikom je dobro i lako uspostavljen, pun saradnje i istinskog truda da
bude što više od koristi ispitivaču. Njegov izgled je bio tipičan tim uzrasnim godinama.

LOBI i Eksplorativni intervju nam otkrivaju sledeće važne informacije

Ispitanik je u najranijem periodu života bio ponajviše vezan da djeda i oca, a nešto manje
za majku. U toj narušenoj vezi su možda korijeni svih njegovih kasnijih neprikladnih ponašanja.
Navodi kako je do polaska u osnovnoj školi važio za mirno i vaspitano dijete, da bi se potom
značajno promijenio. Nije uspio da se na socijalno poželjan i prihvatljiv način prilagodi
novonastaloj situaciji, te je pažnju i naklonost drugih, koja mu je bila jako potrebna, pokušavao
da pridobije neadekvatnim ponašanjem. Posjeta psihologu mu je bila od velike pomoći. Krivca je
počeo da traži u sebi, shvativši da je on taj koji mora da se mijenja, a ne sredina i društvo uopšte,
prema kojem je bio buntovnički nastrojen.

MAHOVER – Crtež ljudske figure

Iako ispitanik u dirigovanom intervjuu navodi da se ne identifikuje sa nacrtanom figurom,
smatramo da je ta veza nesporna. Crtežom dominiraju pokazatelji impulsivnog i agresivnog
ponašanja, što za ukazuje na njegovu lošu prilagođenost društvenoj sredini.

VITI
Na testu inteligencije ispitanik postiže IQ skor od 105 jedinica, što ga svrstava u
kategoriju Prosječne inteligencije. Njegov Verbalni IQ skor iznosi 102 jedinice a Manipulativni
IQ skor 107, i ova razlika među skorovima nema dijagnostički značaj. Koeficijent Mentalne
deterioracije iznosi 4,4 te stoga ni on nema dijagnostički značaja. Suma rastora od 21,9 jedinica
bi bio jedini podatak od dijagnostičkog značaja, i on nam ukazuje da je razlika u postignuću na
pojedinim subtestovima u poređenju sa prosječnim skorom posledica diskontinuiteta u misaonom
toku ispitanika.

MMPI
Kada smo sredili podatke sa testiranja i preslikali ih na grafikonu, dobili smo povišenja na
Pd i Ma skalama. Povišene vrijednosti na ovim kliničkim skalama nijesu iznad kiritičkih
vrijednosti te ih stoga interpretiramo u okvirima osobina ličnosti, a ne u okvirima patoloških
kategorija. Takav sklop dominantnih osobina nam daje za pravo da pretpostavimo da je riječ o
ispitaniku sa Graničnim poremećajem ličnosti.

TNR
U gotovo svim kategorijama na ovom testu ispitanik pokazuje pozitivan rezultat, a
maksimalne skorove postiže u odnosu prema Ocu, prema Autoritetu i Budućnosti. Najniži skor
postiže na temu Prošlosti. Stoga bi ovaj test prije svega ukazao na spremnost ispitanika da se
suoči sa greškama iz prošlosti, te da mu ovi događaji nijesu narušili pozitivnu sliku o sebi i
optimistični stav prema budućnosti.

Zaključak: Kada bi pokušali da integrišemo podatke dobijene na svim pojedinačnim testovima,

uočili bi da svaki od njih ukazuje na mogućnost da se radi o ispitaniku sa Graničnim
poremećajem ličnosti.