Professional Documents
Culture Documents
Raičković, A., Redžić, S. - 2005 - Keramičke I Opekarske Peći Viminacijuma - Lokacije Pećine I Livade Kod Ćuprije
Raičković, A., Redžić, S. - 2005 - Keramičke I Opekarske Peći Viminacijuma - Lokacije Pećine I Livade Kod Ćuprije
PRIRODNE NAUKE
Center for New Technology
Archaeological Institute Belgrade
ARCHAEOLOGY
AND SCIENCE
1
Editor-in-chief
Miomir Korać
Editorial Board
Snežana Golubović, Žarko Mijailović, Živko Mikić,
Milan Milosavljević, Dragan Milovanović, Zoran Obradović,
Zoran Ognjanović, Slaviša Perić, Michael R. Werner,
Dejan Vučković, Zsolt Zolnai, Nemanja Mrđić (Secretary)
Belgrade 2005
Centar za nove tehnologije
Arheološki institut Beograd
ARHEOLOGIJA I
PRIRODNE NAUKE
1
Glavni urednik
Miomir Korać
Beograd 2005.
Published by: Izdavači:
Center for New Technology Viminacium Centar za nove tehnologije Viminacium
Archaeological Institute Belgrade Arheološki institut Beograd
Editor: Urednik:
Miomir Korać Miomir Korać
Translation: Prevod:
Milica Tapavički-Ilić Milica Tapavički-Ilić
Nemanja Mrđić Nemanja Mrđić
Print: Štampa:
DigitalArt Beograd DigitalArt Beograd
ISSN 1452-7448
Arheologija i prirodne nauke 1 (2005) 5
SADRŽAJ / SUMMARY
Angelina Raičković
Arheološki institut Beograd
Saša Redžić
Arheološki institut Beograd
KLJUČNE REČI: OPEKARSKA PEĆ, KERAMIČARSKA PEĆ, KERAMIČKE POSUDE, OPEKA, OTPADNE JAME.
U toku izgradnje TE Kostolac B teren je niv- su južnom profilu iskopa otkrivene i tri keramičke
elisan zbog gradnje budućih postrojenja. Tom pri- peći sa zajedničkom otpadnom jamom (P. IX),
likom je došlo do otkrivanja i oštećivanja neko- dok je četvrta keramička peć otkrivena ispod zida
liko objekata (sl. 1).1 br. 4 villae rusticae (P. II).
Ravnanjem osnove i postavljanjem beton-
skih postamenata2 na tom prostoru otkrivene su
i oštećene tri peći za pečenje opeke, četiri peći
za pečenje keramike, dve crkve, villa rustica i
nekoliko grobova sa inhumiranim pokojnicima.
Dve opekarske peći otkrivene su u neposrednoj
blizini objekata nazvanih Crkva A i Crkva B (P. I).
Treća opekarska peć je otkrivena severno od njih,
ispod današnjeg dimnjaka TE (sl. 2, 4) u čijem
Postojanje radionice za izradu keramike u area- je, pošto je lonac prethodno napunjen zemljom,
lu Viminacijuma potvrđeno je pre svega, otkrićima oblepljen ilovačom i tako fiksiran na postamentu.
peći. Na prostoru Zanatskog centra i u njegovoj Visina tog formiranog stuba nosača je 0,25 m.
neposrednoj blizini do sada je otkriveno 19 peći, Kako je tehnički dalje bio rešen ovaj nosač nema
što ga ubraja među veća radionička središta.1 podataka. Verovatno je još jedan isti lonac bio
Lokacija na kojoj su nađene četiri peći za pečenje postavljen dnom na dno prethodnog lonca i na
keramike i tri za pečenje opeka je zanimljiva zbog taj način je postignuta visina sa visinom roštilja.
blizine i, nesumnjive, povezanosti sa Zanatskim Na dnu peći pronađeni su fragmenti roštilja koji
centrom. Ta povezanost se ogleda kako po istom su pali posle njegovog rušenja. Debljina nosača
načinu gradnje samih peći, tako i po pokretnom roštilja je oko 9 cm, a prečnik je 142 cm. Debljina
materijalu nađenom u pećima i slojevima oko njih zapečenog dna i zidova ložišta je oko 8 cm. Otvor
što ukazuje i na njihovu istovremenost. ložišta je sa istočne strane uz zid 4 i pod uglom od
Svaka peć za pečenje posuda sastoji se iz is- 20° u odnosu na njega, tako da je verovatno peć
tih delova, s tim da variraju veličina i oblik, kako bila u upotrebi pre izgradnje samog objekta, jer
osnove tako i gornjeg dela. Ložište je deo peći u bi inače bilo nemoguće ložiti je. Dužina otvora
kojem se odvija pravo gorenje i proizvođenje to- ložišta je 0,35 m, visina 0,35 m, a širina 0,48 m.
plote. Toplota dejstvuje na predmete u «prostoru Peć je od dna do gornje nivelete na kojoj je kon-
za pečenje», na koji su, kao treći deo, priključeni statovana bila ispunjena keramikom pomešanom
dimni kanali sa dimnjakom. Na nekim pećima sa zapečenom zemljom. Radi se o fragmentima
ovog tipa može se primetiti da je odvod vazdu- posuda, ali bilo je i nekoliko celih. Ispred otvora
ha u visini ognjišne ploče.2 Na pećima koje su ložišta otkrivena je površina sa keramikom di-
pronađene u arealu Viminacijuma, kod kojih je menzija 1,30 x 0,85 x 0,46 m.
kalota bolje očuvana, takvi otvori nedostaju, pa se Uz peći se često nalaze ukopi opredeljeni kao
pretpostavlja da je otvor bio na vrhu kalote. Kod otpadne jame koje su služile za primanje škarta i
peći koje su sačuvane samo u osnovi, to pitanje raznog otpada koji je nastao i zaostao posle svagog
ostalo je otvoreno. Pod peći nad ložištem čini rav- pečenja. Te otpadne jame vrlo često pružaju obilje
na rešetka i ona je načinjena od nabijene zemlje, informacija o produkcionom repertoaru samih peći
u vidu ploče sa otvorima kroz koje struji vazduh za koje su vezane, jer peći najčešće bivaju pronađene
neophodan za gorenje. U okviru jedne peći oni ispražnjene, sem u slučaju kada je došlo do pucanja
su, po pravilu, identične veličine, sa prečnikom rešetke i uništavanja produkata u samoj peći koja bi
između 7 i 12 cm. Otvori su u paralelnim nizovi- potom bila tako napuštena. Jedna od takvih je jama
ma, a njihov broj zavisi od veličine peći, dok su obeležena kao jama 3 i nalazila se u južnom pro-
kod okruglih peći oni radijalno raspoređeni. filu iskopa za dimnjak TE. Pravougaonog je oblika
Keramička peć (ispod zida br. 4) iz Razvodnog dimenzija 2,40 x 1,45 x 2,00 m. Donjim delom je
postrojenja kružnog je oblika prečnika 1,50 m. (P. ukopana u sloj zdravice. Dužim stranama orijenti-
II) Očuvana visina peći je 0,97 m, dok je kalota sana je istok – zapad, sa devijacijom od 5° istočnim
same peći sačuvana u visini od 0,45 m. Debljina delom ka severu. Jama je ispunjena tamnomrkom
zapečenih zidova kalote iznosi 4 cm. Rešetka nije rastresitom zemljom sa grumenčićima zapečene
sačuvana nego samo njen nosač i to samo njen zemlje i gari. U njoj je nađen veći broj keramičkih
manji postament od zapečene zemlje prečnika fragmenata, kao i tegula sa pečatom. Na osnovu
35 cm i visine 6 cm. Neobično je što je na posta- arheološkog materijala zaključuje se da se radi o
mentu nađen veći lonac postavljen na obod. Obod otpadnoj jami u koju su odbacivani keramički su-
dovi sa greškom – škart. Pronađene su posude koje
1. Delimično publikovano u: Jordović 1995, 95 - 106.
su odbačene jer su napukle prilikom pečenja.
2. Brukner 1992, 12.
Arheologija i prirodne nauke 1 (2005) 83
Na južnoj strani jame konstatovan je uski je, inače, uobičajen i najbrojnije zastupljen tip
rov dužine 0,80 i širine 0,45 m, koji je neznat- peći koji se javlja kako u Gornjoj Meziji,3 tako i u
no ukošen u odnosu na zid jame i koji se pruža drugim okolnim provincijama u periodu od II do
u pravcu juga. U samom rovu je nađeno dosta IV veka. Među autorima koji su sačinili tipologije
keramičkih fragmenata. U produžetku rova kon- keramičkih peći, ovde se oslanjamo na predložene
statovan je kružni ukop prečnika 1,70 m dubine klasifikacije B. Vikić-Belančić,4 V. G. Swan5 i B.
1,18 m. Kružni ukop ispunjen je tamnomrkom Sultova.6 Kružne ili ovalne peći pripadaju tipu
zemljom koja se izdvaja iz osnove. Zemlja je koji se najčešće javlja u vezi sa produkcijom na-
sadržavala mnogo keramičkih fragmenata, tegula menjenom stanovništvu romanizovanog ukusa.
i imbreksa. Na tegulama i imbreksima su pečati Tehničko rešenje nosača rešetki kod ovih peći mo-
LEG VII CL. Pored fragmenata keramike javl- glo bi da pomogne prilikom njihovog datovanja.
jaju se i cele posude kao i fragmenti žižaka. Ovaj Može se zaključiti da sve spadaju u tip kružnih
kružni ukop opredeljen je kao ostatak keramičke peći sa centralnim nosačem, bilo da je on izveden
peći br. 1. sa pravougaonim pilastrima (slučaj kod peći br. 2)
Zapadno od peći br. 1 (P. IX), konstatovana ili sa jednim masivnim centralnim nosačem (slučaj
je peć br. 2, kružnog oblika prečnika 1,60 m i kod peći br. 3 i peći ispod zida 4). Neuobičajeno
očuvane visine 1,16 m. Ložište peći je sa severne je korišćenje posude ispunjene ilovačom i sa
strane dimenzija 0,50 x 0,50 m sa očuvanom visi- spoljne strane oblepljene blatom te tako postav-
nom od 0,42 m. Strane i dno su oblepljeni blatom ljene da odigra funkciju stuba nosača. Ovo je za
koje je dobro zapečeno i očuvano u debljini od 10 sada jedini otkriveni primerak tako upotreblje-
cm. U centru peći se nalaze dva stupca za nosač nog lonca pri izradi stubova za rešetku peći bilo
rešetke načinjeni od opeka koje sadrže puno pleve. da se radi o pećima za keramiku ili za opeku.
Sačuvana visina ovih nosača je 22 cm. Sloj gari Upotreba vodovodnih cevi kao stubova konsta-
debljine 45 cm sa grumenovima zapečene zemlje tovana je na lokaciji Terme na Viminacijumu, gde
konstatovan je iznad poda prekrivenog pepelom u su šuplje vodovodne cevi postavljene kao nosači
debljini od 5 cm. U ovom sloju su pored fragme- hipokausta. Postavljanje lonca imalo je funkciju
nata keramike konstatovani i fragmenti žižaka. ojačavanja nosača, jer je donji deo stuba kod ove
Peć br. 3 otkrivena je uz južnu ivicu peći br. peći načinjen samo od nabijene zemlje. Nosači
1. Ložište peći naleže na gornju niveletu peći rešetki kod ostalih peći sa ovog prostora sačuvani
br. 1. Peć je nepravilnog ovalnog oblika dimen- su tek u tolikoj meri da se može utvrditi da se radi
zija 1 x 0,80 m, sa ložištem koje je na severnoj o pećima sa centralnim nosačima, koji bilo da su
strani dimenzija 0,50 x 0,20 m i očuvane visine rešeni u vidu pilastera ili centralnog masivnog
0,50 m. Zidovi su oblepljeni blatom debljine 8 nosača, svoj razvojni vrhunac dostižu sredinom i
cm zapečenim do sivog intenziteta. U sredini peći u kasnom II veku. Sastav opeke koja je korišćena
nalazio se nosač rešetke kod kojeg je sačuvan za nosač rešetke kod peći br. 2 je drugačiji od sas-
samo donji deo u visini 8 cm. Sloj zemlje tam- tava opeka korišćenih u keramičkim i opekarskim
nomrke boje i rastresite strukture sadržavao je pećima Zanatskog centra, ali je isti sa opekama iz
grumenje zapečene zemlje, fragmente keramike i opekarske peći Razvodnog postrojenja. To uka-
žižaka. Ispod ovog sloja konstatovan je sloj pepe- zuje na hronološku bliskost keramičke peći br. 2 i
la u debljini od 2 do 4 cm. opekarske peći br. 2. Za relativno datovanje može
Keramičke peći pronađene u Zanatskom centru poslužiti i činjenica da je jedna keramička peć
su uglavnom okruglog ili ovalnog oblika, većih di- 3. Cvjetičanin 2000, 245.
menzija i kvalitetnije napravljene. Isti oblik imaju 4. Vikić-Belančić, 1976, 227 – 228.
5. Swan, 1984, 70 – 89.
i keramičke peći iz Razvodnog postrojenja. Ovo
6. Sultov, 1985, 136-145.
84 Arheologija i prirodne nauke 1 (2005)
redu. Debljina fuga je od 2 do 5 cm. Ložište peći sa srednjim razvodnim kanalom i užim bočnim
je na istočnoj strani i za 0,60 m niže od osnove kanalima, koji je označen kao Normaltyp. Istog,
peći. Kanali ložišta su zasvedeni i zidani od kli- ovog tipa su i peći iz Bakionice,1 kao i jedna iz
nastih opeka – opeka sa trougaonim presekom, Ptuja.2 Među njima ima manjih razlika, kao što su
kao i od opeka koje su korišćene i za zidanje peći. pregrađen srednji kanal i uz bočne zidove uži, koji
Sa spoljne strane, spoljni zidovi i srednji zid su su paralelni glavnom razvodnom kanalu (radi pot-
izvučeni do vrha svoda lukova, tako da je peć punijeg korišćenja toplote). Takođe, postoje i raz-
kvadratnog oblika. Ovo doziđivanje je vršeno like u položaju glavnog kanala. Na Viminacijumu
celim i lomljenim opekama poređanim u 4 reda. srećemo i razvijeniji tip opekarskih peći, koji je
Gornja površina peći je ravna, a otvori između četvorougaone osnove sa dva odvojena zasvedena
svodova ložišta zatvarali su po jedan red opeka kanala (tzv. Tip b). Takva je opekarska peć ispred
poređanih po širini. Otvori na zapadnoj strani peći dimnjaka elektrane, a sličnih ima u Sirmijumu,3
su bili zatvoreni sa 6 redova lomljenih opeka do zatim u Temelsu kod Sarburga i u Fonten–Mer-
visine od 0,60 m i debljine 0,16 m. Zasvedeni deo lu. Po Bergerovoj klasifikaciji opekarskih peći
severnog otvora zatvoren je sa dve, po dužini, one spadaju u tzv. Zweikammertip.4 Isti autor
nasatično postavljene opeke, dok je južni zat- smatra da se peći Normal tipa ne javljaju posle
voren sa jednom celom, po dužini, postavljenom 260. godine, sem dve varijante koje je datovao u
opekom i dva fragmenta. Sa unutrašnje strane peć kasnoantički period. Inače, datovanje peći nije ni
je bila oblepljena blatom pomešanim sa plevom. jednostavno, jer su se one vremenom malo men-
Istim premazom sa unutrašnje strane bili su oble- jale, tako da datovanje samo na osnovu tehničkih
pljeni i otvori na zapadnom kraju preći. Debljina karakteristika nije pouzdano. Grnčarsko-opekarski
premaza je 2,5 cm, dok je na svodovina debljina kompleks u Viminacijumu je, prema pronađenom
premaza bila i do 10 cm. Na otvorima ložišta jas- keramičkom materijalu, datovan u period od kraja
no su se odvajala dva sloja premazivanja, što gov- II kroz ceo III vek. Kada je reč o viminacijumskim
ori da je peć bila duže u upotrebi, odnosno da je pećima potrebno je naglasiti da su bile izgrađivane
obnavljana. Kanali ložišta peći su bili zasvedeni za potrebe Legije VII Klaudije, koja na proizvode
sa 8 lukova sa južne i sa 9 sa severne strane. Peć stavlja svoje oznake. Za razliku od ovih, legijskih,
je na istočnoj strani bila popravljana – ojačavana ptujske opekarske peći su sudeći po opekama sa
i to na delu između prvog i drugog luka južnog žigom majstora bile u privatnom vlasništvu. Na
ložišta, odnosno drugog i trećeg severnog ložišta. prvi pogled dve opekarske peći iz Razvodnog pos-
Istočna strana peći bila je ojačana u dužini od 1,80 trojenja vrlo su slične onima iz Zanatskog centra.
m i rađena od blata. U jugoistočnom delu peći na Tek podrobnijom analizom dolazi se do njihovih
0,55 m iznad osnove peći nađen je bronzani novac razlika. Kao prva koja se ističe da je opekarska
Karakale. peć br. 1 rađena od zemlje i da su nosači samo
Peći koje su pronađene na prostoru Zanatskog u jednom delu pojačani naknadno uglavljenim
centra na Viminacijumu najbolje su očuvane od opekama. Debljina zidova dosta varira i to ukazuje
svih do sada pronađenih i istraženih na teritoriji na nemaran odnos majstora koji je posle jednog
rimske provincije Gornje Mezije. Samim tim nji- korišćenja spremao peć za sledeće. Kod opekar-
hovo poređenje sa pronađenim pećima sa prosto- ske peći br. 2 imamo slučaj da je korišćeno blato
ra Razvodnog postrojenja nam je olakšano. One sa primesom slame i pleve što na drugim pećima
se sastoje od podne rešetke i nadzemnih zidova. nije slučaj. Isto tako majstor je pri premazivanju
Po opšte prihvaćenoj tipološkoj šemi, koju je 1. Bučić, Petrović, 1984, 8-15.
ustanovio L. Berger, opekarske peći iz Razvod- 2. Smodič, 1959, 43.
3. Jeremić, 2001, 141-149.
nog postrojenja pripadaju četvorougaonom tipu
4. Berger, 1969, 18.
Arheologija i prirodne nauke 1 (2005) 87
rešetke novim slojem gline nepažljivo zatvarao i deo Zanatskog centra, koji nije bio ceo u isto vreme
otvore za strujanje toplog vazduha da bi kasnijim u funkciji. Naša je pretpostavka da su ove peći
prepravkama pokušavao da ih oslobodi i time na možda koju deceniju starije od ostalog dela ovog
njima ostavio svoje otiske. Deo materijala iz ove grnčarsko – opekarskog kompleksa. Objekti koji
peći je iskorišćen za trpanac zida crkve, a zani- su nastali u neposrednoj blizini ovih peći i nekim
mljivo je da su upotrebljeni delovi imbreksa koji svojim delovima nalegli na njih ili nastali od njih,
su deformisani. U peć su najverovatnije stav- ukazuju na to da je u trenutku njihovog nastajanja
ljeni nedovoljno osušeni oblici i na nedovoljnoj ovaj deo radionice bio van upotrebe. Konstruk-
udaljenosti jedan od drugog, koji su se zatim, zbog ciono rešenje peći za keramiku je neuobičajeno i
naglog gubljenja vlage usled visoke temperature u za sada nepotvrđeno kako na celom Viminacijumu
peći, deformisali i slepili. Oni su potom odbačeni tako i u provinciji Gornjoj Meziji. Korišćenje po-
na gomilu fragmentovanog građevinskog materi- sude – lonca, napunjenog zemljom u svrhu nosača
jala koji se nalazio ispred peći, odakle je preuzet za rešetke je inovacija kojom se postiže jača stabilnost
gradnju zida. To bi moglo da ukaže na činjenicu da nosača rešetke u odnosu na nosače sačinjene samo
je peć istovremena sa zidanjem crkve B, ali pošto od nabijene zemlje. Na velikom broju pronađenih
je pronađen i jedan deo njenog poda u istom zidu, imbreksa i tegula konstatovani su žigovi sa ozna-
verovatnije je da se radi o tome da je peć napuštena kom LEG VII CL. Ista oznaka se javlja na svega
pre zidanja samog objekta, a da se ona sama i šut nekoliko opeka na prostoru Zanatskog centra.
oko nje odmah iskoristio kao materijal za zidanje. Ovakvo obeležavanje proizvodnog asortimana
Na ovom prostoru došlo je i do otkrivanja bu- samo daje potvrdu tezi da je radioničarski kom-
nara. Za razliku od bunara iz Zanatskog centra koji pleks na Viminacijumu bio pod nadzorom legije
je kružnog oblika, zidan od kamena zelenca sa stacionirane u njemu. Pronalazak bunara potvrđuje
krečnim malterom sa dosta peska i čiji je kamen osnovne delove radioničarskog centra. Bunar
pritesan u obliku kvadera, bunar iz Razvodnog pos- pronađen u ovom delu je različit od onog koji je
tojenja je samo kružni ukop u tvrdoj zdravici. Jedan pripojen samom Zanatskom centru i verovatnije je
od razloga može biti i taj da je vršeno nivelisanje da je služio kao mesto za odlaganje gline do njene
terena i da mu je time skinut gornji zidani deo, a upotrebe nego za snabdevanje vodom.
drugi, taj da možda nije služio za snabdevanje vo- Keramički materijal koji je proizvođen u Zanat-
dom, nego kao mesto za odlaganje gline. Sličnost skom centru, kao i ovaj iz Razvodnog postrojenja,
između ova dva bunara, sem te da su u blizini prvenstveno je služio za podmirivanje potreba
peći, je i ta da su oba po prestanku svog korišćenja lokalnog stanovništva, a ne za potrebe nekropole
služili kao mesta za odlaganje raznog šuta i frag- ili vojske. Oblici posuda koji se javljaju na ovom
menata keramike, s tim da je bunar iz Zanatskog prostoru identični su oblicima iz Zanatskog centra.
centra korišćen i kao mesto za sahranjivanje u 12 Radi se o posudama korišćenim u svakodnevnom
nivoa, između kojih je bio punjen zemljom i razn- životu za pripremanje, služenje i konzumiranje
im škartom, dok je bunar iz Razvodnog postrojenja hrane i pića. I na ovom prostoru su brojem oblika na-
obilovao samo fragmentima keramike bez ostataka jraznovrsniji lonci, iza kojih slede količinski najbro-
tragova sahranjivanja ljudi ili životinja. jnije zdele. Uglavnom se radi o ognjišnoj i trpeznoj
Tehnološke karakteristike ovde prikazanih peći, keramici bez nekih luksuznijih oblika. Među os-
pregled pokretnog materijala nađenog uz njih i talim materijalom svojom brojnošću se izdvajaju
poređenje sa njima najbližim pećima iz Zanatskog fragmenti žižaka (T. VI). Na prostoru Razvodnog
centra, dalo je sliku njihovih sličnosti i razlika. postrojenja konstatovano je više grobova sa inhu-
Ovih sedam peći iz Razvodnog postrojenja miranim pokojnicima kod kojih je sahranjivanje
potrebno je posmatrati kao deo jedne celine, kao izvršeno u različitim grobnim rakama. Na prostoru
88 Arheologija i prirodne nauke 1 (2005)
Iskra –Janošić
I. Iskra –Janošić, Urbanizacija Cibala i razvoj
BIBLIOGRAFIJA keramičkih središta, Zagreb-Vinkovci 2001.
Šaranović-Svetek 1990
V. Šaranović-Svetek, Ciglarstvo kao značajna
privredna grana na području jugoslovenkog dela pro-
vincije Donje Panonije, Rad vojvođanskih muzeja br.
32, Novi Sad 1989/90, 41-79.
Smodić 1959
A. Smodić, Dve rimski keramički peči iz Ptuja,
Arheološki vestnik IX-X/1, Ljubljana 1958-1959, 39
– 43.
Arheologija i prirodne nauke 1 (2005) 91
P. I
P. II
P. II: Livade kod ćuprije - položaj villae rusticae i keramičke peći ispod zida br. 4
osnova vile (gore) i osnova i presek peći (dole)
Arheologija i prirodne nauke 1 (2005) 93
P. III
P. IV
P. V
P. VI
P. VII
P. VIII
P. IX
T. I
R 2:3
Arheologija i prirodne nauke 1 (2005) 101
T. II
R 2:3
102 Arheologija i prirodne nauke 1 (2005)
T. III
R 2:3
Arheologija i prirodne nauke 1 (2005) 103
T. IV
T. V
R 2:3
Arheologija i prirodne nauke 1 (2005) 105
T. VI
R 1:3
106 Arheologija i prirodne nauke 1 (2005)
902/904