Translated from English to Croatian - www.onlinedoctranslator.
com
Dnevne e-novine•br. 5345•Sarajevo, 21.07.2022
Dodik želi samostalnost Srpske
na Zidu plača u Jeruzalemu
Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik prilikom današnje posjete
Zidu plača u jeruzalemskom starom gradu poželio je zdravlje i sreću
njemu bliskim ljudima, kao i nezavisnost Republike Srpske
D
Odik kaže da je Zid plača važno
mjesto za židovski narod, koje
simbolizira vjekovnu borbu za
identitet, egzistenciju i državu.
"Židovi su formirali državu Izrael i naučili,
kao i mi Srbi, da bez države nema
slobode. Židovi ustraju na vrijednostima
identiteta svog naroda, kao i mi Srbi, što
ustrajno činimo kroz sve nedaće s kojima
smo se suočavali ”, rekao je Dodik.
Dodao je da židovski i srpski narod dijele
gotovo identičnu sudbinu stradanja.
"Jevrejski narod je mnogo više stradao,
ali je smogao snage da ne zaboravi svoju
prošlost i da kroz državu gradi
budućnost. Tome trebamo učiti i mi, da
ostanemo ustrajni u borbi za Republiku
Srpsku i našu slobodu, bez koje nema
bez identiteta”, naglasio je Dodik. Pitao je
što bi bilo da Židovi nisu stvarali
Dodik, sastao se u Jerusalemu
s ruskim veleposlanikom
u Izrael, Anatolij Viktorov
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad
Dodik sastao se u Jeruzalemu s ruskim
veleposlanikom u Izraelu Anatolijem
Viktorovim, koji je poručio da je Rusija
vanjski jamac Daytonskog mirovnog
sporazuma, a unutarnje Republika
Srpska. Viktorov je istaknuo da je Dodik
jedini član Predsjedništva BiH koji se
zalaže za daytonske principe. Dodao je
da je Izrael važna zemlja za Rusku
Federaciju.
Viktorov je naveo i da ima dobre odnose i
sa ambasadorom BiH u Izraelu Duškom
Kovačevićem, prenosi ATV.
Na sastanku je istaknuto da je
veleposlanik upoznat sa situacijom u
BiH i stalnim napadima
vlastite države, navodeći da je impresivna
upornost države i naroda koji ne
dozvoljavaju da se ne sjećaju prošlosti,
prenosi RTRS.
Dodik je zahvalio ministru za pitanja i
baštinu Jerusalema Ze'evu Elkinu, od
kojeg je dobio repliku pečata iz prošlosti
ovog grada, te glavnom rabinu Zida
plača.
“Jako sam zadovoljan, imao sam ozbiljne
kontakte i vjerujem da ćemo nastaviti
širiti bratske odnose, pune
o Republici Srpskoj, te istaknuo Rusiju
kao jednog od garanta Daytonskog
mirovnog sporazuma, prenosi RTRS.
razumijevanja i želje za uspjehom i jednih i
drugih”, rekao je Dodik.
Dodik je prilikom posjete Zidu plača u
Jerusalemu rekao da je ovo sveto mjesto
veliko svjedočanstvo koje uči ljude da
slobode nema bez države.
"Poseban je osjećaj posjetiti ovo sveto
mjesto, simbol vječne borbe za slobodu i
državu jevrejskog naroda. Veliko
svjedočanstvo koje nas uči da bez države
nema slobode", napisao je Dodik na
svom Twitteru. . Poželio je svu sreću
bratskom židovskom narodu.
“Mi Srbi smo jednako stradalni narod,
dakle blizak i bratski”, rekao je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad
Dodik, zajedno sa izraelskim ministrom
za pitanja i baštinu Jerusalema Zeevom
Elkinom, posjetio je Zid plača u
jerusalimskom starom gradu.
Schmidt sa
Čović: Ravnopravnost od
konstitutivnih naroda
i sve ostalo
građana je od najveće važnosti
važnost
Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan
Čović potvrdio je na Twitteru da je u
utorak razgovarao s visokim
predstavnikom u BiH Christianom
Schmidtom, izrazivši žaljenje što se BiH
doživljava kao zemlja koja nema dovoljno
domaće snage da provoditi reforme. "(...)
Ponovio sam da je ravnopravnost i
nediskriminacija tri konstitutivna naroda i
svih ostalih građana od najveće važnosti.
Žao mi je što se BiH doživljava kao zemlja
koja nema dovoljno domaće snage da
provede reforme", - poručio je Čović na
Twitteru potvrdivši razgovor s visokim
predstavnikom.
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022
Kajganić s predstavnicima
američkog veleposlanstva
A
vd glavnog tužitelja Tužiteljstva
Bosne i Hercegovine, Milanko
Kajganić, sa tužiteljicom Suadom
Pašić, sastao se sa predstavnicima
Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih
Država, Natalijom Šušak, službenicom za
ljudska prava u Veleposlanstvu SAD-a,
Frankom Bradsherom, rezidentnim
pravnim savjetnikom. Programa Ureda
za inozemni tužiteljski razvoj, pomoć i
obuku Ministarstva pravosuđa SAD-a (US
DoJ/OPDAT), kao i njihovi suradnici
Sugovornici su razgovarali o radu Udarne
skupine za borbu protiv trgovine ljudima
i ilegalnih migracija, kao io neformalnoj
mreži tužitelja i istražitelja u Bosni i
Hercegovini u borbi protiv trgovine
ljudima. Službenici Veleposlanstva SAD-a
izvijestili su v. d. glavne tužiteljice
Kajganić da je Ministarstvo vanjskih
poslova SAD-a objavilo izvješće o
ljudskim
Predano je 100 donacija knjiga
Centar za ruske studije
Svečano je uručena donacija Ruskog
povijesnog društva od 100 knjiga Centru
za ruske studije Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, koja je
realizirana posredstvom Veleposlanstva
Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
Veleposlanik Ruske Federacije u BiH Igor
Kalabuhhov, koji je uručio stručne knjige
iz povijesti i arheologije na ruskom
jeziku, istaknuo je da će donirane knjige
biti od koristi studentima i profesorima
Filozofskog fakulteta. "Kroz ove knjige
studenti i zaposlenici fakulteta će vidjeti
kako se razvijala nauka i arhitektura u
Rusiji. Ovo je još jedan dokaz bliske
saradnje Veleposlanstva sa Sveučilištem
u Istočnom Sarajevu. Veoma smo
zahvalni na dosadašnjoj saradnji", rekao
je Kalabukhov. .
Rektor Sveučilišta u Istočnom Sarajevu
Milan Kulić kaže da je ova donacija
Ruskog povijesnog društva još jedan
dokaz vjekovnih veza ruskog i srpskog
naroda. Naglasio je kako Veleposlanstvo
Ruske Federacije već duže vrijeme na
više načina pomaže Sveučilište kroz
brojne kontakte koje je ovo Sveučilište
uspostavilo sa sveučilištima u Ruskoj
Federaciji s kojima konkretno surađuje.
Dnevno
Markeri
2
trgovine ljudima za ovu godinu, čime je
kvalificiran status Bosne i Hercegovine u
borbi protiv ovih zločina.
V. d. glavnog tužitelja Kajganić zahvalio je
zvaničnicima iz SAD-a na pomoći i podršci
koju američka vlada pruža Tužiteljstvu
BiH, agencijama za provođenje zakona i
pravosuđu Bosne i Hercegovine,
saopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta
u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović
istaknuo je da suradnja Sveučilišta i
Veleposlanstva Rusije u BiH ovom
fakultetu omogućava plodnu
znanstvenu suradnju s obrazovnim
institucijama u Rusiji.
"Imamo povjesničare koji se bave
istorijom Rusije i odnosom srpsko-
ruskih naroda. Ova donacija će imati
posebno mjesto na Filozofskom
fakultetu", rekao je Mastilović i izrazio
nadu da će naučnici iz Srpske i regiona
imati priliku razloga doći na ovaj fakultet
i upoznati se s dostignućima ruskih
znanstvenika.
Centar za ruske studije na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Istočnom
Sarajevu formiran je u ožujku 2019.
godine s namjerom unapređenja ruskog
jezika i njegovog statusa u obrazovnom
sistemu Republike Srpske.
Svjetska banka
osigurava
dodatni
Kredit od 750 milijuna dolara
za Bosnu i
Hercegovine
Svjetska banka će u
sljedećih pet godina Bosni
i Hercegovini staviti na
raspolaganje 750 milijuna
dolara kroz kredite
namijenjene provedbi
reformi i oporavku od
posljedica
Pandemija COVID-a, objavila
je banka u srijedu
T
Odbor izvršnih direktora
Svjetske banke usvojio je okvir
za partnerstvo s Bosnom i
Hercegovinom u razdoblju od 2022.
do 2026. godine, koji predviđa
potporu za održivi oporavak od
utjecaja pandemije, kao i reforme
potrebne za otvaranje novih radnih
mjesta i uključivo i zeleno
gospodarstvo.
Krediti će se odobravati na temelju
procjene potreba zemlje, ali će
ovisiti i o napretku u provedbi
reformi.
Nestabilno regionalno i globalno
okruženje zahtijeva reforme i
institucionalne promjene koje će
ekonomiju Bosne i Hercegovine
učiniti otpornijom na unutarnje i
vanjske šokove, stoji u priopćenju
Svjetske banke.
Iz banke su pojasnili da su rezervirana
sredstva namijenjena povećanju
inkluzivnog zapošljavanja u privatnom
sektoru, poboljšanju pružanja usluga,
kao i pružanju pomoći BiH kako bi
povećala svoju otpornost na klimatske
promjene.
Ovaj okvir također uključuje rodna
pitanja, odnosno uklanjanje
strukturnih prepreka koje
ograničavaju ekonomske mogućnosti
za žene i druge ranjive skupine.
BiH trenutno ima na raspolaganju 551
milijun dolara kroz zajmove kod Svjetske
banke.
O ZUPČANIK
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nema pravo
nametati etnički izborni ekskluzivitet
Nedavno je objavljeno da bi visoki predstavnik za BiH Cristian Schmidt
mogao promijeniti Izborni zakon BiH.
A
“na zahtjev Dragana Čovića”, kako se može iščitati iz medijskih natpisa
Autor: DR. NERMIN TURSIć Iako u najavi-
RADIO SARAJEVO sam po sebi ovaj čin je protivan
međunarodnim i domaćim
Ovim sudskim presudama, kao i suvremenim civilizacijskim i
demokratskim standardima, dodatno ilustrira politiku etničke
polarizacije koja je kao takva suprotstavljena demokratskom
postojanju države BiH.
Odnosno, izmjena Izbornog zakona na etničkom principu bila
bi nedvosmisleno popraćena novom teritorijalnom
prekompozicijom države BiH, što bi u biti predstavljalo još
jedan pokušaj legalizacije i institucionalnog jačanja
antidržavnih politika.
Činjenica je da se ovakvi događaji već duže vrijeme najavljuju
diplomatskim aktivnostima službenog Zagreba, usvojenim
zaključkom o "teritorijalnom preustroju BiH" Hrvatskog
narodnog sabora (HNS) na čelu s Draganom Čovićem, kao i
kontinuirana najava osnivanja trećeg entiteta od strane
predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića. Također, takvi
politički ciljevi „ocrtani“ su i u dokumentu Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU), pod naslovom: „Doprinosi HAZU
zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa tijekom pregovora
Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crne Gore i
Srbije oko ulaska u EU”. Iz svega ovoga nameće se logično
pitanje hoće li visoki predstavnik u BiH (i želi li) ispuniti HAZU'
s dokumentiranim ciljevima umjesto hrvatskih političkih
dužnosnika, rješavanjem pitanja položaja hrvatskog naroda
izmjenama Izbornog zakona u BiH na zahtjev HDZ-a, HNS-a i
HAZU. Odnosno, hoće li odredbe Izbornog zakona
onemogućiti "nasilno utjerivanje Hrvata u zajednicu koja gazi
njihova elementarna ljudska i kolektivna prava" (kako stoji u
spomenutom dokumentu), hoće li dodatno osigurati političke
mehanizme zaštite vitalnih interesa, hoće li im oduzeti
građansko biračko pravo u ime isključivog etničkog prava koje
će se ogledati u tome da jedna etnička grupa isključivo bira
člana Predsjedništva BiH iz "svog naroda", kao i izbor " svoje
članove u Zastupnički dom i Dom naroda,
Hoće li se u "RS" osigurati identičan etnički izborni mehanizam
i omogućiti princip "da svako bira svoje"? Je li moguće
osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH na principu
“osnivanja trećeg entiteta” koji kao takav može biti samo
reinkarnacija tzv.
Što će biti s političkim pravima „nacionalne manjine“ u
etnohegemoniziranim sredinama i kako će se poštivati
„konstitutivnost“ naroda u cijeloj BiH? Velik je broj pitanja koja
čekaju odgovore, no jedno se ipak može izdvojiti kao ključno,
a to je može li visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt
eventualno nametnuti izmjenu Izbornog zakona u BiH na
etničkom principu. i dodatno, u ime konstitutivnosti naroda
kao „važnog etničkog obilježja“, državu BiH svesti na
„uzastopnu“ ili manje važnu
kategoriju, a njezine građane u "slučajnu" ili "slučajno živuću"
kategoriju bez ikakvih političkih prava?
Može, naravno da može ako ima potporu Vijeća za provedbu
mira u BiH, a ako nema, namjera je sama po sebi vrlo opasna i
zabrinjavajuća za demokratsku budućnost BiH. S tim u vezi,
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini gospodin Schmidt bi
u svojoj namjeri i prije svoje konačne odluke trebao dobro
razmisliti o posljedicama ovakvog političkog djelovanja.
Naime, kada bi to učinio, to bi značilo da bi time državi BiH
oduzeo povijesni legitimitet i zamijenio ga etničkim, odnosno
da bi suvereno državno pravo BiH prenio na njezine etničke
zajednice. , a sve u ime „konstitutivnosti naroda“, pojma koji
samo predstavlja infiltrirano pravno nasljeđe komunističkog
režima u ustavno-pravni sustav Bosne i Hercegovine.
Građani Bosne i Hercegovine doživjeli su mnogo nepravde.
Umjesto takve namjere, puno bi svrsishodnije bilo da se visoki
predstavnik u BiH odupre ustaljenom konceptu selektivne
politike međunarodne zajednice iz perioda agresije na RBiH,
koja je izražena matricom „za svakoga ponešto“ i predstavlja
integralni interes države BiH i svih njenih građana. Jasno je da
će takva politika zastupati i kolektivne interese svojih naroda.
Shvaćajući tako političke odnose, došao bi do saznanja da
nametanje izmjena Kaznenog zakona o negiranju genocida u
BiH nije usluga bošnjačkom narodu, već slijed pravnih i
civiliziranih radnji, da je zabrana negiranja genocida u Bosni i
Hercegovini. prijenosa vlasništva nad imovinom s države BiH
na njene entitete ne predstavlja sankciju entitetu "RS" već
ustavnu obvezu zaštite države BiH od nezakonitog izvlaštenja
imovine, poput odluke o financiranju predstojećeg općeg
izbora nije pobjeda bošnjačke, niti poraz hrvatske politike u
BiH, već poštivanje propisanih zakonskih obveza i sl.
S tim u vezi, dosadašnjim djelovanjem sadašnjeg visokog
predstavnika u BiH, kao i njegovog prethodnika u smislu
nametanja određenih zakonskih rješenja, nisu stvorene
predispozicije za paritetno etnopolitičko djelovanje, pa tako ni
obveze koje bi za sobom povlačile „uzvraćanje pojedinačnih
usluga“ nacionalnim zajednicama, već obvezu prema državi
Bosni i Hercegovini, njezinim građanima i narodima, sukladno
postavljenoj funkciji i svojim ovlastima.
Da je, pak, postojala namjera da se djeluje u pravcu izmjene
Izbornog zakona BiH na principu etničkog ekskluziviteta
birača. Iskreno se nadamo da će ga Visoki predstavnik
promijeniti, jer je sam po sebi vrlo opasan i kao takav bi
sigurno proizveo najveću krizu i dodatnu političku
nestabilnost u postdejtonskoj BiH.
Na kraju treba reći da je u novijoj povijesti ova država i njeni
građani doživjeli mnogo nepravde, a na takvu vrstu nepravde
nitko nema pravo, pa ni visoki predstavnik u Bosni i
Hercegovini, gospodin Christian Schmidt. .
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022 4

Ministar Podžić na online konferenciji

„Kontakt grupa za obranu Ukrajine“
Ministar obrane BiH Sifet Podžić sa suradnicima sudjelovao je u online
konferencija "Kontaktna skupina za obranu Ukrajine" koja se održala jučer

T
Sjednici je nazočio i pomoćnik
ministra obrane BiH za
međunarodnu suradnju Zoran
Šajinović. Ovoga puta na sjednici su
imenovane i službene kontakt osobe
sudionika ove skupine. Za kontakt osobe
u ime Ministarstva obrane i Oružanih
snaga BiH određeni su brigadir Mirko
Bošnjak i pukovnica Enida Ramić iz
Odjela za međunarodnu suradnju
Ministarstva obrane BiH, priopćeno je iz
MORH-a. Bosna i Hercegovina.

Sudjelovanje na konferenciji održava se

na poziv Ministarstva obrane Sjedinjenih
Američkih Država.
Na sesijama je bilo riječi o aktualnim ratnim
zbivanjima u Ukrajini, informacijama o
donacijama za pomoć u obrani Ukrajine i
drugim temama relevantnim za ovaj
aktualni vojni sukob na europskom tlu.

Turković: Činjenica je da je genocid počinjen i da

smo danas svjedoci negiranja genocida
Ministrica vanjskih poslova Bosne i
Hercegovine Bisera Turković boravila je
u Kamičanima gdje je nazočila
zajedničkoj dženazi i ukopu 16 žrtava
ubijenih na području Prijedora u
proteklom ratu.
Turković je novinarima kazao kako
"danas ispraćamo one koji su nevini i
koji su stradali i srcem smo uz članove
njihovih obitelji, prijatelje i rodbinu".
Prema njezinim riječima, ovakva razina patnje
ne može se zaboraviti, niti se može za-
dano, dok ne dođe do priznanja
učinjenog i isprike za učinjeno, u
najmanju ruku.
"Činjenica je da je počinjen genocid i
činjenica je da danas imamo negiranje
tog genocida koje je, bez obzira na
zakonske odredbe, još uvijek itekako
prisutno. Očekujemo i pozivamo
predstavnike međunarodne zajednice,
cijeli progresivni svijet, ustati protiv
negiranja genocida, jednom zauvijek
stati na kraj počiniteljima genocida i da nastavimo normalan život kako
treba", zaključila je ministrica Turković.

Još jednom zatražena pomoć iz zraka

za gašenje aktivnih šumskih požara na Blidinju
Požar koji već nekoliko dana bukti na
planini Čvrsnici u Parku prirode Blidinje i
dalje je aktivan, a ponovno je zatražena
pomoć kanadera iz Republike Hrvatske i
helikoptera Oružanih snaga BiH.
"Situacija nije sjajna, vjetar je opet
pojačan, vatra se širi. Jutros smo
ponovno apelirali i tražili pomoć
Oružanih snaga BiH i RH. Ostaje nam
samo nadati se pomoći iz zraka jer
situacija nije nimalo dobra"
Kaže u izjavi za Agenciju FENA ravnatelj
Uprave civilne zaštite Drago Martinović.
Rekao je da ljudi na terenu dežuraju, ali
ističe da je do samog požarišta
nemoguće doći.
"Stalno smo u dežurstvu, tu su vatrogasci
iz Posušja, iz Rakitna i Tihaljine, kao i
GSS-ovci i planinari. Dosta ljudi se javlja
za pomoć, ali zbog nepristupačnosti
terena ne možemo ih koristiti", rekao je.
ustvrdio.
Prema njihovim informacijama, izgorjelo
je oko 80 hektara, a vatra i dalje guta
velike površine.
Nije nemoguće da vatra zahvati i
vikendice u blizini.
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022 5

Obavljena je zajednička dženaza za 16

žrtava ratnog zločina na području Prijedora
Na platou Memorijalnog centra Kamičani danas je klanjana zajednička dženaza za
16 žrtava ubijenih na području Prijedora u proteklom ratu.
nakon čega su njihovi ostaci pokopani

T
Dženazu je predvodio reisu-l-ulema
Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini Husein ef. Kavazović, a
prisustvovali su muftije, visoki dužnosnici
Islamske zajednice, predstavnici državnih
institucija, veleposlanici, kao i
predstavnici domaćih i međunarodnih
organizacija.

Komemoraciji i dženazi nazočili su,

između ostalih, i predsjedatelj
Predsjedništva BiH Šefik Džaferović te
član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Kavazović je u svom obraćanju kazao da

je ovo dan tuge i prevelike boli.
“Našoj braći i sestrama, našim majkama i
očevima, našoj nevino ubijenoj djeci,
ovdje u Kozarcu, klanjamo ovu dženazu
tim nevinim žrtvama, predajemo ih u
vašu zaštitu. Nismo ih mogli zaštititi od
ruke zločinaca koji su ubijali. njih.Na
današnji dan 20. srpnja, okupljeni na
ovom groblju, stojimo pred tobom,
svjesni težine zločina koji su počinili zli
ljudi.Svoju žalost za našim najmilijima i
našu tugu prenosimo tebi, Gospodine
naš, koji uslišavaš sve, sve vidi i sve zna“,
naglasio je Kavazović.
Naglasio je da je plan doslovnog
istrebljenja Bošnjaka bio sračunat,
precizno razrađen i monstruozan.
"Taj zločinački plan zakopan je u dušama
zločinaca. Iza te bestijalnosti i odsustva
bilo kakvog suosjećanja za drugog i
drugačijeg ostala su polja krvi, grobnice
ljudskih kostiju, da svjedoče koliko nisko
čovjek može strmoglaviti, s kojim dijelili
smo do jučer hljeb i primali ih u svoje
avlije i naše domove“, rekao je Kavazović.
Rekao je da ako ne možemo promijeniti
druge oko sebe, možemo i moramo
promijeniti sebe i svoj odnos prema
vlastitoj egzistenciji: životu, duhovnosti,
moralu i svojoj fizičkoj sigurnosti.
Sva naša pozornost, kaže, mora biti
usmjerena na jačanje kapaciteta
duhovne snage našeg naroda i njegove
fizičke sigurnosti.
Ove godine pokopane žrtve ubijene su u
1992. i 1993. godine, a njihovi ostaci pronađeni
su na deset različitih lokacija.
Najmlađa žrtva ukopana ove godine je
Samed Jakupović koji je imao samo 19
godina kada je ubijen. Najstarija žrtva
koja je ukopana je Edhem Kaltak. U
trenutku smrti imao je 65 godina.
Do sada su posmrtni ostaci ubijenih
Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u
73 masovne grobnice u deset općina i tri
države - BiH, Hrvatskoj i Srbiji.
U Prijedoru je ubijeno 3.176 civila,
uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do
sada su pronađeni posmrtni ostaci oko
2.500 Prijedorčana, a još se traga za oko
620 žrtava.

Kurti: Kosovski Srbin koji ima podršku Beograda želi destabilizaciju

Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je u destabilizacija ne želi vladavinu prava”.
srijedu da navodni kriminalni šef “Na sjeveru Kosova uspostavlja se
kosovskih Srba Milan Radoičić želi vladavina prava, vodi se borba protiv
destabilizirati sjever Kosova. kriminala i šverca, ali ljudi koji su na
Kurti je rekao da je problem što Radoičić crnoj listi američkog ministarstva
i ljudi poput njega uživaju podršku financija i koji su traženi na Kosovu, ljudi
Beograda. Radoičić je pod sankcijama koji su radili za ilegalne strukture imaju
američkog ministarstva financija i traže interes za destabilizaciju. Problem je što
ga vlasti u Prištini. Kosovski premijer je njihovi interesi imaju podršku
za Gazeta Express rekao da “ljudi koji Beograda”, rekao je Kurti.
žele

Izdavač: POENTA doo Sarajevo, Augusta Brauna 3lGlavna i odgovorna

urednica: AMRA ZIMIĆlSenior Editors: SANJA LJUBIČIĆ, LUNA MIJOVIĆl
Urednici: DANIJELA MRKIĆ, ENIS LJUBOVIĆlUredski asistent: MUSTAFA
BAHTANOVIĆlDTP: Bekir Tvrtkovic, Marketing: INDIRA RAHMANOVICl
GSM: 061 145 464, Telefon: 033 942 226lwww.bosniadaily.co.ba,
bdaily@megatel.ba
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022
Hrvatska predsjednica odaje počast ratnim zločinima
Branitelj iz Bosne
Počasni čin dodijelit će hrvatski predsjednik Zoran Milanović
brigadnog generala bivšeg zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane Đure Matuzovića,
kojemu se trenutno u BiH sudi za ratne zločine
T
Hrvatsko predsjedništvo potvrdilo je
da će predsjednik Zoran Milanović u
srijedu dodijeliti počasni čin
brigadnog generala Đuri Matuzoviću,
bivšem zapovjedniku ratnih snaga
bosanskih Hrvata, Hrvatskog vijeća
obrane, HVO-a, kojemu se trenutno sudi
za navodnu umiješanost u ubojstava,
mučenja i nečovječnog postupanja
prema zatvorenicima.
Glasnogovornik hrvatske predsjednice
Nikola Jelić rekao je da će Milanović u
srijedu prilikom odlikovanja branitelja
odlikovati Matuzovića i još jednog ratnog
zapovjednika HVO-a Iliju Nakića. “Između
ostalih, časnici HV-a i HVO-a koje
spominjete Ilija Nakić i Đuro Matuzović
trebali bi dobiti počasne činove”, rekao je
Jelić. Nakić i Matuzović bili su
zapovjednici HVO-a tijekom rata u Bosni i
Hercegovini 1992.-95.
Matuzoviću se trenutno sudi s još
devetoricom bosanskih Hrvata na
Državnom sudu BiH u Sarajevu za ratne
zločine počinjene od druge polovice
travnja 1992. do srpnja 1993. godine.
Posljednje ročište održano je u srijedu,
na isti dan kada se očekuje i odavanje
počasti Matuzoviću
Ministar obrane za N1: NATO će osigurati nastavak
mirovne misije
Ministar obrane BiH Sifet Podžić izjavio
je u srijedu da je od NATO-a dobio čvrsta
uvjeravanja da će savez osigurati
nastavak mirovne misije u BiH u slučaju
da Rusija pokuša blokirati produljenje
mandata trupa EU. EU je od NATO-a
preuzeo očuvanje mira u BiH 2004.
godine kada je pokrenuta operacija
Althea, koju provodi kontingent
europskih trupa pod nazivom EUFOR.
EUFOR trenutno ima nešto više od 1000
vojnika, 500 više nego prije krize
izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu.
Ukoliko dođe do eskalacije krize u BiH,
NATO će im pomoći u aktivnostima
prema sporazumu Berlin plus. EUFOR
djeluje na temelju mandata koji svake
godine produljuje Vijeće sigurnosti UN-
a. Pogoršanje odnosa Rusije i Zapada
potaknulo je nagađanja da bi Rusija ove
jeseni mogla iskoristiti svoje pravo veta
u Vijeću sigurnosti kako bi blokirala
produženje.
Đuro Matuzović ispred suda u Sarajevu
od strane hrvatskog predsjednika.
Optužnica Matuzovića i ostale optuženike
tereti za sudjelovanje u ubojstvima,
mučenjima i nečovječnom postupanju, te
nanošenje teških patnji i ozljeda srpskim
zarobljenicima u gradu Orašju na sjeveru
Bosne. Oni negiraju optužbe.
Sudi im se kao bivšim pripadnicima Vojne
policije i policije HVO-a, te kao stražarima
u zatočeničkim centrima Srednjoškolskog
centra u Orašju i Osnovnoj školi Donja
Mahala u tom gradu, gdje su zatočenici
držani i navodno zlostavljani.
“Optuženi se terete da su
tijekom obavljanja dužnosti iz svoje
nadležnosti sudjelovali u
Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a
admiral Rob Bauer izjavio je jučer u
Sarajevu da su u tijeku intenzivne
konzultacije o tome kako riješiti taj
problem ako do njega dođe. U razgovoru
za N1 ministar Podžić rekao je kako je na
nedavnom summitu NATO-a u Madridu
dobio čvrsta jamstva da će NATO
odgovoriti ako Rusija stavi veto. "Ako
postoji veto, savezničke snage će preuzeti
misiju." Upitan što bi Bosna i Hercegovina
mogla učiniti ako se suoči s izravnom
ruskom prijetnjom svojoj sigurnosti u
slučaju da se približi članstvu u NATO-u,
Podžić je rekao da će se zemlja braniti.
6
progon srpskog stanovništva s područja
Orašja na nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj
i vjerskoj osnovi”, priopćilo je tužiteljstvo
prilikom objave optužnice. Uhićenje
Matuzovića i još devet boraca HVO-a u
Orašju 2016. izazvalo je politički sukob
između bosanskohercegovačkih i
hrvatskih vlasti.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova
osudilo je uhićenja, a oko 1.000 hrvatskih
branitelja i njihovih pristaša
prosvjedovalo je ispred nogometnog
stadiona u Orašju, inzistirajući na tome
da su bosanski Hrvati tijekom sukoba
1992.-95. vodili obrambenu borbu.
HVO je bila oružana snaga Hrvatske
Republike Herceg-Bosne,
samoproglašene hrvatske države unutar
Bosne i Hercegovine. U početku se borila
protiv snaga bosanskih Srba zajedno s
Armijom BiH koju su predvodili Bošnjaci,
ali se kasnije borila i sa svojim bivšim
bošnjačkim saveznicima. Nakon
Daytonskog mirovnog sporazuma, HVO
je označen kao hrvatska komponenta
Armije Federacije Bosne i Hercegovine.
Godine 2005. transformirana je u 1.
pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri
pukovnije u sastavu Oružanih snaga
Bosne i Hercegovine.
s onim što ima, ali da je siguran da može
računati na pomoć Zapada. “Sigurno
nećemo biti sami”, rekao je, dodavši da
je trenutno najveća prijetnja hibridni rat
koji Rusija vodi na cijelom zapadnom
Balkanu.
Puno veća prijetnja od Rusije u ovom
trenutku su unutarnji problemi BiH,
rekao je.
Podžić je također istaknuo kako ulazak u
NATO ostaje prioritet na kojem će
država nastaviti raditi, iako blokade
dovode cijeli proces u pitanje.
Upitan hoće li NATO reagirati i angažirati
vojnike u slučaju narušavanja
teritorijalnog integriteta BiH, Podžić je
rekao da je uvjeren da hoće.
“To je jedna od mojih zabrinutosti koju
sam iznio na summitu u Madridu i dobio
sam jamstva”, rekao je, dodavši kako
Bauerov posjet Sarajevu potvrđuje
snažnu predanost provedbi zaključaka
usvojenih u Madridu.
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022
Goražde i Bihać ostaju bez Hrvata u Domu
naroda FBiH, metoda je
mijenjanja izbora predsjednika FBiH?
Ako u jednom kantonu, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, ne živi najmanje tri posto
pojedinih pripadnika konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi dao delegata.
iz tog naroda. Nametanje tehničkih promjena gotovo je sigurno. PIC se podijelio u vezi s
Domom naroda i predsjednikom FBiH, piše Avdo Avdić u Istragi
T
Članovi PIC-a su podijeljeni. Većina
europskih zemalja u Vijeću za provedbu
mira protivi se nametanju izmjena
izbornog zakona u izbornoj godini.
Amerikanci i Britanci su za. No, visoki
predstavnik Christian Schmidt smatra da će
kroz konzultacije s političkim strankama
dobiti potporu većine čelnika i tako uvjeriti
"protivnike" u korištenje bonskih ovlasti u
vezi s izbornim pitanjem. Već smo najavili –
dva su segmenta djelovanja. Prvi se odnosi
na tehničke promjene, odnosno poboljšanje
izbornog integriteta, a drugi je politički dio.
Tehničke promjene
Kad je riječ o tehničkim izmjenama
Izbornog zakona kojima bi se poboljšao
integritet izbornog procesa, to je gotovo
neupitan namet. Iako, prema
informacijama Istrage, u Središnjem
izbornom povjerenstvu postoji dilema oko
tehničkih izmjena, jer je raspisivanjem
izbora izborni proces već započeo. Te bi se
izmjene, primjerice, odnosile na način
popunjavanja biračkih odbora, na sam
postupak sankcioniranja i kažnjavanja
kršenja izbornih pravila te na zlouporabu
javnih sredstava. U suradnji s
međunarodnim institucijama početkom ove
godine pripremljene su tehničke izmjene
Izbornog zakona. Ono što je objektivan
problem je proračun. Naime, ako bi se
nametnula odluka da se za izborni proces
koriste skeneri, ne bi se provodio na Općim
izborima 2022. Dakle, dio tehničkih izmjena
mogao bi se primijeniti na nadolazećim
izborima, dok bi dio stupio na snagu tek na
lokalnim izborima 2024. godine.
Političke promjene -
Dom naroda FBiH
Ključna bitka vodi se oko Doma naroda
FBiH, odnosno raspodjele delegata po
kantonima. Kao temelj za nametanje ove
odluke, OHR koristi odluku Ustavnog suda
BiH i
Hercegovine u slučaju "Ljubić". Za sada
nema konsenzusa među članicama PIC-a po
ovom pitanju.
"Razmatra se opcija da se uvede popis
stanovništva. Ako u jednom kantonu,
prema popisu stanovništva iz 2013. godine,
ne živi najmanje tri posto određenih
pripadnika konstitutivnih naroda, onda taj
kanton ne bi dao delegata iz tog naroda" ,
kazalo je za Istraga.ba više diplomatskih
izvora.
Što to znači u praksi? Uzet ćemo primjer
Bosansko-podrinjskog kantona. Kada je
obavljen popis stanovništva 2013. godine, u
tom kantonu živjela su 24 Hrvata, što je tek
0,1 posto ukupnog stanovništva BPK.
Ukoliko visoki predstavnik Christian
Schmidt nametne ovu verziju izmjena i
dopuna Izbornog zakona BiH, BPK više neće
imati pravo delegirati Hrvata iz kantonalne
skupštine, bez obzira na to je li prethodno
biran u skupštinu. Identična je situacija i s
Unsko-sanskim kantonom, gdje živi manje
od 3 posto Hrvata. “U Domu naroda bit će
najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan
Srbin iz svakog kantona koji ima najmanje
jednog takvog zastupnika u svom
zakonodavnom tijelu”, stoji u Ustavu
Federacije BiH.
Političke promjene – izbori
predsjednika FBiH
Na osnovu ove ustavne odredbe, SIP je
donio Uputstvo kojim je odredio po jednog
delegata u BPK i USK iz reda sva tri
konstitutivna naroda, uz uvjet da je takav
delegat prethodno izabran u skupštinu
kantona. Kada bi se primijenile nove
računice koje razmatra OHR, ova dva
kantona ne bi delegirala Hrvate. U praksi bi
to značilo da bi najmanje dvije trećine
delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH
uvijek davali kantoni u kojima je HDZ BiH
dominantan.
Kada bi OHR samo nametnuo odredbe o
popunjavanju Doma naroda FBiH, HDZ BiH
bi postao nezaobilazan faktor prilikom
formiranja vlasti u Federaciji BiH. To bi
značilo da HDZ BiH, kao i u prošlom
mandatu, može blokirati sve procese - od
izbora sudaca Ustavnog suda FBiH do
izbora
7
predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH.
Stoga dio međunarodne zajednice smatra
da treba promijeniti način izbora
predsjednika i dopredsjednika FBiH. (1) U
izboru predsjednika i dva dopredsjednika
Federacije Bosne i Hercegovine za
predsjednika se može kandidirati najmanje
trećina izaslanika iz klubova bošnjačkih,
hrvatskih ili srpskih izaslanika u Domu
naroda. i dva potpredsjednika Federacije
Bosne i Hercegovine.
(2) Za izbor predsjednika i dva
potpredsjednika Federacije Bosne i
Hercegovine potrebna je suglasnost
anje zajedničke liste od tri kandidata za
predsjednik i dopredsjednici Federacije,
većinom glasova u Zastupničkom domu, a
zatim većinom glasova u Domu naroda,
uključujući većinu klubova svakog
konstitutivnog naroda.
(3) Ako nijedna kandidatska lista ne dobije
potrebnu većinu u oba doma, kandidacijski
postupak se ponavlja.
(4) Ako i u ponovljenom postupku jedan od
domova odbije zajedničku listu, smatrat će
se da su kandidati izabrani prihvaćanjem
liste samo u jednom domu”, navodi se u
Ustavu Federacije BiH. i Hercegovine.
Upravo ovu odredbu Ustava FBiH pokušava
promijeniti dio međunarodne zajednice.
Tako bi se, prema nekim prijedlozima, u
prvom krugu na isti način kao i do sada
birali predsjednik i dopredsjednici FBiH.
Ukoliko, pak, u određenom roku ne budu
izabrani predsjednik i dopredsjednik FBiH,
broj potrebnih šest delegata smanjio bi se
na pet. Dakle, više ne bi bila potrebna
najmanje jedna trećina potpisa sva tri kluba
konstitutivnih naroda. No, kako bi
raspodjelom izaslanika u Domu naroda
FBiH HDZ BiH dobio najmanje 14 izaslanika,
to znači da bi se samo smanjenjem na
"četiri potpisa" po klubu Federacija BiH
deblokirala, ako HDZ bh. koristio postojeće
mehanizme.
Od svih političkih stranaka koje su u utorak
bile uključene u OHR-ove konzultacije,
samo je čelnik Naroda i Pravde Elmedin
Konaković podržao ovu Schmidtovu
inicijativu o raspodjeli delegata u Domu
naroda FBiH.
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022
Građani Bosne i Hercegovine su
nije spreman boriti se u novom ratu
Pokazalo je to istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI). Još nismo sredili svoje
etničke odnose i još uvijek smo podijeljeni oko NATO-a. Omiljeni političar je Erdoğan, a
najmanje Dodik. Ono što je najvažnije - ne želimo rat
W
što planiraju, što žele, čega i
koga se boje? Gdje vide svoju
budućnost i budućnost svoje
djece? Ima li nade za nas?
Ovo su samo neka od pitanja, a ima ih
jako puno, i svako je zanimljivije od
sljedećeg, na koja su u najnovijoj anketi
zapadnog Balkana, koje je proveo Centar
za uvid u istraživanje (CISR)
Međunarodnog republikanskog instituta
(IRI).
Napetosti naše
svakidašnjica
Za početak, nakon višegodišnjih
napetosti (etničkih, nacionalnih,
vjerskih...) pokazalo se da raste podrška
prozapadnim institucijama i Inicijativi za
Ppen Balkan.
Što je zajedničko svim ispitanicima? Kao
najveće probleme naveli su
nezaposlenost, visoke cijene i korupciju.
VEĆA ISTRAŽIVANJA:
Piše Senka KURT
Intervju
Većina smatra da njihova država (bez
obzira koja) ide u krivom smjeru, iznimka
je gotovo očekivano Srbija. U svih pet
zemalja najviše se vjeruje policiji, vojsci i
vjerskim institucijama.
Istraživanje također jasno pokazuje
dugotrajne napetosti između etničkih
grupe u cijeloj regiji. Većina u svim
ispitanim zemljama osim Kosova priznaje
da postoji barem neka razina
napetosti između različitih etničkih
skupina na zapadnom Balkanu. Međutim,
većina u svim ispitanim zemljama vjeruje
da u njihovoj zemlji vjerojatno neće doći
do oružanog sukoba u bliskoj
budućnosti. I to je u biti to. No, mi ćemo
detaljnije govoriti uglavnom o našoj
zemlji, našim problemima, našim
dilemama. Na pitanje kako bi ocijenili
intenzitet napetosti između različitih
etničkih grupa, Bosanci i Hercegovci su
odgovorili da je još uvijek riječ o jakim (30
posto) i vrlo jakim (15 posto) tenzijama.
Kad gledate po etničkom podrijetlu,
dolazimo do prilično
8
Sarajevske ruže
zanimljiv podatak, a čak 45 posto
ispitanika srpske nacionalnosti smatra da
su tenzije neprimjetne, a samo 3 posto
da su vrlo jake. No, kako stvari stoje,
nacionalizam je i dalje važan (i veliki
problem) i kod nas (tako se izjasnilo 29
posto ispitanika), ali iu Crnoj Gori i
Sjevernoj Makedoniji. Kosovari i Srbi
smatraju da nemaju toliko problema s
nacionalizmom.
Na pitanje tko snosi najveću odgovornost
za postojeće napetosti između različitih
etničkih skupina, dobili smo zanimljive
odgovore. Za Bosance i Hercegovce
najodgovorniji su političari (75 posto),
dok su Crnogorci (69 posto) i ispitanici iz
Sjeverne Makedonije (69 posto) odabrali
isti odgovor, ali u manjem postotku.
Sugovornici su se složili i oko
prijekornosti medija, a zanimljivo je da su
mnogi sugovornici iz Srbije tenzije među
nama pripisali stranim silama. Gotovo
očekivano, u Crnoj Gori smatraju da su za
to odgovorne vjerske zajednice, a na
Kosovu - druge etničke skupine.
?
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022
Iako smo nakon ratova devedesetih, a
posebno krvavih godina u BiH, mislili da
ćemo ispoštovati famoznu "Nikad više",
prije nekoliko mjeseci govorilo se samo o
novom ratu. Sudeći prema odgovorima
koje su dali u BiH, unatoč svemu, ne
vjeruju u mogućnost novog rata.
Međutim, postoci pokazuju da postoji
tjeskoba.
Na pitanje zašto smatraju da je oružani
sukob u zemlji malo vjerojatan, dobili
smo vrlo zanimljive odgovore.
Međunarodna zajednica ne bi dopustila
novi rat, smatra polovica ispitanih iz
FBiH, te nešto manje (41 posto) iz
Republike Srpske. Da politički lideri
nikada ne bi krenuli u novi sukob
uvjereni su u FBiH (24 posto), au RS-u –
15 posto.
Kada pitate Bosance i Hercegovce koji i su
danas najveći problemi s kojima se
država suočava, dobit ćete slične
odgovore kao i prije dvije godine.
- ekonomija i nezaposlenost, prije svega,
visoke cijene, korupcija.
Možda upravo u tim odgovorima treba
tražiti objašnjenje za prilično sumorna i
pomalo optimistična razmišljanja o
smjeru u kojem se Bosna i Hercegovina
kreće.
Pogrešan smjer
Slika govori više od riječi. Pogrešan smjer
je označen ljubičastom bojom. Bošnjaci,
Srbi i Hrvati misle gotovo isto. I drugi. Pa
političari, ako imaju sreće, samo iz ove
grafike mogu štošta iščitati.
Odgovor koji bi trebao zabrinuti,
upozoriti i prosvijetliti političke stranke i
političare i institucije u Bosni i
Hercegovini je onaj na pitanje – mislite li
da današnje generacije mladih ljudi
imaju budućnost u zemlji?
Pogledajmo dobro odgovore u drugim
zemljama. Na Kosovu, recimo, ili u Srbiji.
Ispitanici iz naše zemlja
smatraju da bi prioriteti vlasti i vlada (a
njih je, hvala na pitanju, više) trebali biti
ekonomija, život, egzistencijalni
problemi, zapošljavanje, korupcija...
Kako je vrlo rašireno mišljenje da već
desetljećima živimo pod vrlo jakim
utjecajem stranih, vanjskih, a ponajviše
susjednih čimbenika, istraživanje je
pokazalo da je utjecaj, primjerice, Srbije
gotovo podjednako ocijenjen pozitivnim i
negativnim. . Kada su u pitanju druge
zemlje, svjetske sile, na pitanje koju od
ovih zemalja smatrate jednom od
najvažnijih političkih prijetnji, od bh.
stigli su odgovori: Rusija, pa SAD, pa
Kina.... Ali i Turska i Njemačka!
Erdoğan i Dodik
Tko je na koji način odgovorio moglo se
pretpostaviti. I zašto!
Pa da onda prijeđemo na neke lakše
teme... Najpopularniji među liderima, a
bilo je stranih i domaćih, je predsjednik
Turske Recep Tayyip Erdoğan, a
najnepopularniji je lider SNSD-a i
zastupnik bh. Predsjedništvo, Milorad
Dodik. To u globalu!
Kada ih pitate da odrede tko im je
najdraži, a tko najmanje, podaci su puno,
puno drugačiji. Očekivano, zapravo!
I na kraju, malo o budućnosti koja je za
nas u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući
našim politikama i političarima, još uvijek
daleko. Onaj u Europskoj uniji. Ali, ajde,
kad nas stranci pitaju – mi smo na redu
da odgovorimo.
Putujte Europom, nemojte čekati
nas više
Čak 76 posto ispitanika iz Bosne i
Hercegovine glasalo bi "za" da je
referendum za ulazak u EU održan
danas. Najveći postotak je na Kosovu (85
posto), a najmanji u Srbiji, 44 posto.
Po entitetima - u Federaciji je 87 posto
"za" izrazilo privrženost EU. U Republici
Srpskoj 57. Čak 26 posto u tom entitetu
ne bi glasalo za Europu.
Kada govorimo o ulasku u NATO,
vjerujemo da se može pretpostaviti kakve
su odgovore dali ispitanici.
U BiH, u odnosu na prije dvije godine, vlada
mišljenje da je punopravno članstvo rješenje.
9
cija pada (48 posto), na Kosovu također
pad, ali još uvijek vrlo uvjerljivi postoci za
punopravno članstvo. U Srbiji samo 3
posto razmatra mogućnost članstva, a
većina odgovora (46 posto) ne bi imala
nikakve veze sa Sjevernoatlantskim
savezom.
Detaljnija analiza u BiH pokazuje ono što
već znamo.
Čak 60 Bošnjaka je za punopravno
članstvo, samo 8 posto Srba i 77 posto
Hrvata.
Na pitanje o vanjskopolitičkom smjeru,
većina u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj
Makedoniji i na Kosovu je za zapadnu
orijentaciju, dok je većina u svim
zemljama osim Srbije za članstvo u EU.
Potpora NATO-u također je povećana u
BiH i Crnoj Gori.
„Naše istraživanje jasno pokazuje da
većina ljudi na Zapadnom Balkanu želi
snažnu povezanost s uspješnim
demokracijama i slobodnim društvima. I
prije Putinove agresije, ispitanici u regiji
vjerovali su da je njihova budućnost sa
Zapadom“, rekao je Paul McCarthy,
regionalni direktor za Europu u IRI-ju.
Istraživanje je provedeno od 30. prosinca
prošle do 20. veljače ove godine.
Radilo se licem u lice, u nekoliko faza, a
sudjelovalo je prosječno 1520 ispitanika
iz svake zemlje.
Kada pogledamo odgovore, nažalost
shvaćamo da nismo puno odmakli od
onoga što je Zapadni Balkan, koji
ponekad popularno nazivamo Regijom,
jučer bio.
A što će, sudeći po ovim odgovorima, biti
ili postati sutra.
Ovako Regija želi ići dalje, ali stalno
tapkajući u mjestu. Teško je zamisliti, ali
evo dokaza da se može!
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022
Otvoreni Balkan(i) nije samo
Nerazborito. Opasno je
Otvoreni Balkan(i) prijeti da zacementira dominaciju autoritarne Srbije na Zapadu
Balkan, bez nadnacionalnog mehanizma izgradnje povjerenja Berlinskog procesa
ja
Uvijek je dobra ideja doći na svjež zrak
i kristalnu vodu Ohridskog jezera,
jednog od najljepših mjesta u Europi.
Nažalost, razlog prošlotjednog
okupljanja lidera iz regije – 'Otvoreni
Balkan' – nije dobra ideja. Zapravo, nije ni
dobro ime. Čak su i dužnosnici zbunjeni
je li naziv 'Otvoreni Balkan' [što zvuči kao
naredba] ili 'Otvoreni Balkan' [što zvuči
kao opis].
Srbija će uvek imati koristi
više
Zapravo, Otvoreni Balkan je oblik
participativnog gaslightinga, u kojem se
svi entuzijastični suradnici – osim vođe –
postupno onesposobljavaju, sve dok ne
budu nemoćni oduprijeti se novom
poretku. Kao i kod svakog kulta ili hira,
očigledne nedosljednosti su ostavljene
po strani. Prvo je ekonomski nesrazmjer.
Dvije od tri sudionice, Albanija i Sjeverna
Makedonija, imaju BDP koji je – zajedno –
jedva upola manji od BDP-a glavnog
sudionika, Srbije. To znači da dok će sve
tri zemlje imati koristi od zajedničkog
tržišta [ili trgovinskog područja], Srbija će
uvijek imati više koristi. Srpsko tržište je
veće i uvijek će moći privući više stranih
ulaganja [što je prije svega jedan od
ciljeva zajedničkog tržišta] i proizvoditi
robu veće vrijednosti [za izvoz unutar i
izvan regionalnog tržišta].
Drugim riječima, rastuća plima podići će sve
(LR) Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar
Kovačevski, premijer Albanije Edi Rama i premijer Crne Gore Dritan
Abazović na zajedničkoj konferenciji za novinare u okviru Otvorenog balkanskog samita u Ohridu,
Republika Sjeverna Makedonija, 08. lipnja 2022.
Edward P. Joseph
BIRN
čamci, ali će jedan čamac – Srbija –
postati brod.
Entuzijastični zagovornici 'Otvorenog
Balkan(a)' očito nisu razmišljali o
učincima neuravnoteženog rasta i
produktivnosti. To je iznenađujuće jer su
takve neravnoteže bile jedan od
pokretača napetosti u bivšoj Jugoslaviji,
sažete u gorkoj frazi izgovorenoj u
siromašnijim područjima poput Kosova:
'Kosovo radi, Beograd gradi' ['Kosovo
radi' – vadi sirovine – dok je 'Beograd
gradi', izvlačeći korist i proizvodeći dobra
veće vrijednosti].
Politička ekonomija današnje balkanske
regije – podijeljene na sedam neovisnih
država [od kojih jednu, Kosovo, ne
priznaju ni Srbija ni Bosna i Hercegovina]
– je drugačija. Umjesto fizičke,
ekonomske i političke povezanosti, male
države u regiji su razbijene. Njihovo
ujedinjenje u jedno tržište stvorilo bi
učinkovitost, privuklo ulaganja i povećalo
rast.
Nadmoćna snaga,
nadređene ciljeve i vrijednosti
Zadaća regionalnog povezivanja trebala
je biti temeljni element poslijeratne
strategije Europske unije za regiju.
Najmanje do 2020., na summitu u Sofiji,
EU je dao prioritet regionalnoj suradnji i
povezivanju, potkrijepljenoj ozbiljnom
financijskom obvezom –
30 milijardi kuna euro Ekonomski
Plan ulaganja.
Na summitu u Sofiji su se obvezali
10
punog WB6 u regionalno zajedničko tržište
u drugačijem okviru – „Berlinski proces” –
koji vodi Njemačka i koji je integralno
povezan s pravilima i normama EU-a.
Drugim riječima, sve stranke WB6 – ne
samo tri ili četiri – već su prihvatile
regionalno zajedničko tržište, spojeno s
ciljem članstva i predanosti vrijednostima
sveobuhvatnog bloka EU. Takav dizajn, s
nadmoćnom snagom i nadređenim
ciljevima i vrijednostima, protuotrov je za
gorka nezadovoljstva poput onih u bivšoj
Jugoslaviji. Sposobnost i iskušenje
iskorištavanja ekonomske moći – ili
njegovanja ljutnje zbog neujednačenih
ekonomskih koristi – bili bi prigušeni
zajedničkim povećanjem vrijednosti i
reformi EU-a.
Potreba za nadmoćnom snagom koja bi
prikrila nepovjerenje bila je srž poznatog
Schumanova plana koji je bio preteča EU
– najuspješnijeg modela ikada
osmišljenog za postizanje gospodarskog
rasta i političke suradnje među
prethodnim zaraćenim stranama.
Nakon Drugog svjetskog rata, Francuska
je gajila strahove od oživljene njemačke
moći koja je proizašla iz pristupa
proizvodnji ugljena i čelika u dolini Ruhr i
Saarlandu. Schumanov plan bavio se
francuskim zabrinutostima i njemačkim
zahtjevima stavljanjem proizvodnje
ugljena i čelika pod nadnacionalnu
Visoku vlast koja je na kraju postala
Europska zajednica za ugljen i čelik, a
kasnije Europska ekonomska zajednica,
prije nego što se konačno razvila u
današnju EU. 'Otvoreni Balkan(i)' okreće
ovaj uspješni presedan naglavačke,
odbacujući sve
i nadnacionalni mehanizam izgradnje povjerenja
[kao što je Berlinski proces] u korist
trenutnog smanjenja prepreka. Temeljna
filozofija, koju je evangelizirao Richard
Grenell, bivši izaslanik Trumpove
administracije, a sada prihvaća Bidenova
administracija, jest da trgovina i
otvaranje radnih mjesta nadvladavaju
nepovjerenje.
Pogled na bijesni rat u Ukrajini, koja je
uvelike trgovala s Rusijom do invazije,
buši ovaj koncept. Slično tome, trgovina
između Kine i njenih demokratskih
susjeda, Japana, Južne Koreje i Tajvana je
eksplodirala, baš kao što je povjerenje
između Pekinga i njegovih susjeda opalo.
Ista dinamika vrijedi i za Balkan. Kad bi
trgovina bila povjerenje, onda bi Srbija – što
je broj Crne Gore?
Bosna ia Da ily, 21. srpnja 2022
jedan trgovinski partner, za izvoz i uvoz –
već bi imao odnos povjerenja sa svojim
mnogo manjim trgovinskim partnerom.
Umjesto toga, Crnogorci ispravno
percipiraju Beograd kao predatora.
Ono što se računa u trgovinskim odnosima
je karakter trgovinskog partnera,
demokratskog ili autoritarnog. Zapadna
Njemačka postupno je evoluirala u najjaču
europsku gospodarsku silu – i vodeću
demokraciju koja nije iskorištavala tu moć
da potkopa svoje susjede – zahvaljujući
režimu izgrađenom na zajedničkim
interesima, demokratskim vrijednostima i
realizmu, a ne lakovjernosti.
Velika Srbija, Velika
Albanija
S Otvorenim Balkanom(ima), SAD
promovira trgovinski režim koji
entuzijastično vodi autokrat, srbijanski
predsjednik Aleksandar Vučić, koji
potkopava zapadni poredak u regiji.
Prije 24. veljače, podrška Open Balkan(s)
bila je naivna; nakon 24. veljače, to je
nemarno. Beograd otvoreno prkosi
svojim obvezama prema EU kao kandidat
za uvođenje sankcija Rusiji. Ne samo da
Vučić oštro odbija sankcionirati Moskvu,
on aktivno njeguje svoje kontinuirano
strateško partnerstvo s Vladimirom
Putinom, parijom za ostatak kontinenta i
s one strane Atlantika. Vučićev
glasnogovornik, ministar unutarnjih
poslova Aleksandar Vulin, verbalno je
napao američkog veleposlanika
Christophera Hilla i otvoreno prijetio
SAD-u zbog sankcija.
U trenutku kada ruski rat prijeti
zapadnom, pa čak i globalnom poretku,
pomisao na kolebanje oko sumnjive
trgovinske šeme s Putinovim saveznikom
broj jedan na Balkanu – a možda i u
Europi [jer je čak i mađarski premijer
Viktor Orban uveo sankcije] – je
uznemirujući.
Ruski rat u Ukrajini trenutak je za izbor –
a do sada je Vučić napravio svoj izbor.
Srpskog autokrata treba gledati kao
marionetu ratnog zločinca, a ne slaviti ga
kao partnera.
Uznemirujuće prijateljstvo s Vučićem
dovodi do trećeg nesrazmjera – onog
između susjeda Srbije koji vjeruju
Otvorenom Balkanu i onih koji to ne čine.
Zagovornici ističu prihvaćanje O/B od
strane Albanije i Sjeverne Makedonije,
kao i novog crnogorskog premijera
Dritana Abazovića, kao dokaz da su
sumnje među Crnogorcima, Bosancima i
Kosovarima neutemeljene. Za ovu
zagonetku postoji objašnjenje. Albanci [u
Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj
Makedoniji] i Makedonci ne dijele
zabrinutost oko srpske ekonomske
dominacije jer se ne suočavaju s izravnim
prijetnjama
od Vučićeve autoritarnosti. Budući da im
je vlastiti put u EU blokiran, Makedonci
su spremni pristati uz Otvoreni Balkan(e);
integracija među WB6 služi kao tampon
protiv bugarskog predatorskog
nacionalizma. Osim toga, nedavno
priznanje Makedonske pravoslavne crkve
od strane Srpske pravoslavne crkve ima
potaknuo odnose u vrijeme kada je
Makedonski identitet je na udaru Bugarske,
također suparnika Srbije.
Predvođena premijerom Edijem Ramom,
Albanija bi mogla imati pozitivan interes za
'regionalnu suradnju' u stilu Otvorenog
Balkana. S vremenom će trgovinski režim
koji je potpuno izvan okvira EU-a ostaviti
srpski nacionalizam pod Vučićem u
potpunosti usmjeren na održavanje statusa
quo oko Kosova. Kao što se dogodilo s
'razmjenom teritorija' 2019., SAD i EU –
kojima su vječito dosadili zamorni sporovi
na Balkanu – mogli bi ponovno pristati na
podjelu, na koju potiču autsajderi koji tvrde
da to 'rješava zamrznuti sukob.'
Podjela automatski otvara 'Uniju Kosova i
Albanije', drugim riječima, Veliku Albaniju
– rješenje kompatibilno s Velikom
Srbijom nakon što se Kosovo podijeli. Ne
mora biti nikakvog tajnog susreta
između Rame i Vučića tipa Karađorđevo
između Franje Tuđmana i Slobodana
Miloševića uoči raspada Jugoslavije.
Pod ekonomski moćnijim Beogradom –
nesputanim nikakvim okvirom EU-a osim
Vučićeve šarade kandidature za EU –
izgledi za uzajamno priznavanje u
dijalogu pod posredovanjem EU još su
udaljeniji. Doista, potpisivanje
sporazuma o 'ekonomskoj normalizaciji'
u Trumpovoj Bijeloj kući u rujnu 2020.
nije učinilo ništa da ublaži neprijateljstvo
Beograda prema Prištini, iako je Kosovo
tada vodio kooperativni premijer
Avdullah Hoti, ekonomist.
Trijumfalna halabuka oko
'Washingtonskog sporazuma' ubrzo je
uslijedila [Vučić je odobrio] antikosovsku
invektivu Vulina i bivšeg ministra vanjskih
poslova Ivice Dačića koja miriše na ratne
godine.
Pobjeda za Rusiju
Naposljetku, frustrirani zapadni kreatori
politike – videći da Srbija neće pokleknuti
– pitat će i biti pitani: 'Zašto ne bi bili
'praktični' oko Kosova?'
Ramin suparnik u Prištini, kosovski
premijer Albin Kurti, također je
panalbanski nacionalist koji promiče
'Uniju Kosova i Albanije.'
Kurti, poput većine Kosovara, ne želi da
se Kosovo podijeli, dijelom zato što bi to
opravdalo srpsku nacionalističku politiku
pod Miloševićem – koju je oživio Vučić,
štićenik ultranacionalista Vojislava
11
Šešelj. Opravdanje Velike Srbije na
Kosovu učinilo bi isto za srpske
nacionalističke ambicije u Bosni i Crnoj
Gori.
Sve bi to bila pobjeda ruskog
predsjednika Vladimira Putina i Putinove
vizije Balkana i Europe. Moskva općenito
podržava zapadne inicijative u regiji u
koje Kremlj vjeruje
ne može funkcionirati, poput Dijaloga pod vodstvom EU, ili
koji promiču rusku agendu. Ruski ministar
vanjskih poslova Sergej Lavrov, naglašeno
je nedavno ustvrdio da Moskva podržava
Otvoreni Balkan. Ovo nije jednokratno.
Glavna ruska medijska kuća u Srbiji, Sputnik
Srbija, u više je navrata promovirao
'Otvoreni Balkan', kako su Srđan
Darmanović i Anđelka Rogač naveli u svom
izvještaju CEDEM-a o 'Ruskom digitalnom
tragu na Balkanu'. U izvješću se navodi niz
pohvalnih Sputnjikovih naslova, uključujući i
ovaj dragulj: 'Vučić: 'Otvoreni Balkan' će
uspjeti, samo zato što se to nitko osim nas
nije dosjetio'.
Kao što je jasno rekao, Ramu nije briga
za sve ovo. U ovom trenutku, sve što on i
drugi zagovornici Otvorenog Balkana
žele su 'rezultati'. Nažalost, usprkos svoj
halabuci oko Open Balkan(a), nije dao
mnogo.
Srpski međunarodni odvjetnik Relja
Radović nedavno je razotkrio ispraznu
prirodu O/B-a velikog naziva 'Sporazum o
uvjetima za slobodan pristup tržištu rada
u
Zapadni Balkan.' Kao Radović
objašnjava, navodni cilj slobodnog
pristupa nije čak ni formalno razrađen u
uvjetima, te “ostaje na razini dobrih
želja”.
Nedostatak napretka dodatno je
razočaravajući jer je cijela ideja
'Otvorenog Balkan(a) bila preskočiti
sporost 'Berlinskog procesa'. Usklađeni
pokušaji da se uspostave zakazane
'popise za provjeru' za praćenje od
strane tri partnera Otvorenog Balkana
očito nisu praćeni.
Na kraju, Otvoreni Balkan nudi
Aleksandru Vučiću priliku da ostvari
iluziju kooperativne stabilnosti na
Balkanu, dok gradi uvjete za
nestabilnost. Vrijeme je da se zaustavi
rasvjetljavanje i oživi proces – utemeljen
na stvarnosti – koji je doveo Francusku i
Njemačku do izgradnje temelja Europske
unije. Nema razloga da Balkan ne doživi
istu transformaciju.
Edward P. Joseph predaje upravljanje
sukobima na Johns Hopkins School of
Advanced International Studies.
Služio je desetak godina na Balkanu, u
svim područjima sukoba, uključujući i
aktivnu službu u američkoj vojsci. Od
2010. do 2012. bio je zamjenik šefa
Misije OESS-a na Kosovu kojeg su
imenovale SAD
 FOTOVIJESTI

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović

na sastanku u Washingtonu sa senatorima
Ronom Johnsonom i Jean Shaheen kazala je da
je za prevladavanje aktualne političke krize i
rješavanje otvorenih pitanja koja opterećuju
potrebno razumijevanje i unutarnji dijalog
domaćih političkih čimbenika, bez uplitanja
izvana. odnosa u BiH

Sukladno Uputi o rokovima i redoslijedu

izbornih radnji za Opće izbore 2022. godine,
koji će se održati u nedjelju, 2. listopada, rok
za podnošenje prijava za glasovanje izvan BiH
istekao je 19. srpnja u ponoć. Oko 88.000
osoba otvorilo je račun putem aplikacije e-
Izbori, od čega oko 10.000 osoba nije završilo
proces prijave, iako su dva puta mailom
obaviješteni da dovrše proces prijave, te se
takve prijave neće razmatrati. S obzirom na
to da su se, osim elektronskim putem, prijave
mogle podnijeti i telefaksom, na ovaj način je
zaprimljeno oko 1.400 prijava koje su u
procesu obrade (postoji mogućnost duplih
prijava i sl.) Oko 20.000 prijava birača za
glasovanje izvan Bosne i Hercegovine je.
trenutno u obradi,

Počasno Srce Sarajeva bit će uručeno švedskom filmskom

redatelju Rubenu Östlundu 12. kolovoza, na svečanom
otvaranju Sarajevo Film Festivala, uoči projekcije njegovog
najnovijeg filma 'Trokut tuge'. Kao priznanje za njegov
izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, švedski redatelj
Ruben Östlund dobit će nagradu Počasno Srce Sarajeva na
28. Sarajevo Film Festivalu. Njegov najnoviji film TROKUT
TUGE, dobitnik Zlatne palme na festivalu u Cannesu,
otvorit će 28. Sarajevo Film Festival. TRIANGLE OF
SADNESS, za koji je Östlund također napisao scenarij,
koprodukcija je Švedske, Njemačke, Francuske i
Ujedinjenog Kraljevstva. Jedan od koproducenata ovog
filma je Obala Art Centar iz Sarajeva, a film je nastao u
sklopu zajedničkog projekta Obala Art Centra - Sarajevo
Film Festivala i Turske radiotelevizije (TRT) “Sarajevo grad
filma za globalne ekrane” (SCF GS). Koproducenti filma koji
predstavljaju Obala Art Centar su Mirsad Purivatra i Jovan
Marjanović. Östlund je bio predsjednik žirija
Natjecateljskog programa - igrani film 25. Sarajevo Film
Festivala