Professional Documents
Culture Documents
Ekonomski Rast I Razvoj
Ekonomski Rast I Razvoj
Predavanje br. 14
Uvodna razmiljanja
Do sada smo bili orijentirani na agregatnu potranju, a danas emo se baviti agregatnom ponudom. Rast poveava potencijalni output nacionalne ekonomije.
Ekonomski rast
Ekonomski rast se prvenstveno prati kroz promjenu realnog bruto domaeg proizvoda.
Realni bruto domai proizvod (real GDP) trina vrijednost proizvoda i
usluga iskazana u stabilnim cijenama ili Realnog potencijalnog GDP-a
Ekonomski rast
Podaci o ekonomskom rastu govore istodobno i o kretanju ivotnog standarda ljudi u toj nacionalnoj ekonomiji.
Ekonomski rast
od 1993. do 2002. bila oko 2,5% godinje Od 2001. do 2005. g. prosjena stopa rasta je bila 4,7%. dugorona stopa rasta za SAD je izmeu 2,5 i 3,5 % godinje.
Ekonomski rast
Realni GDP per capita je realni GDP podijeljen sa brojem stanovnika. Stopa rasta realnog GDP per capita se neznatno razlikuje od stopa rasta realnog GDP (kada je rije o Hrvatskoj).
Ove razlike su znatne kod zemalja gdje je stopa rasta stanovnitva visoka
4029
4422 4398
4805
5057
3137
2349
2000 1000 0
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 godina
GDPp/
6968
6397
5507
5906
4560
4998
Ekonomski rast
Dananje stope rasta su daleko vie u odnosu na povijesne standarde. Raspon stopa ekonomskog rasta izmeu zemalja je vrlo irok. Afrike zemlje imaju kontinuirano stope rasta ispod svjetskog prosjeka.
Ekonomski rast
Trend ekonomskog rasta se poeo pratiti negdje od kraja 18. stoljea. Gotovo u isto vrijeme, trite i demokracija poeli su prevladavati kao organizacijski oblik drutva.
Primjer.
Primjer: GDP=100 Ukoliko je n=10 godina, a g=4, tada je GDP nakon 10 godina jednak: GDP10=(1+0,04)10*100=148
Pravilo 72
Pravilo 72 moe koristiti za izraun broja godina u kojem e se bilo koja varijabla podvostruiti, a ne iskljuivo stopa ekonomskog rasta. U nekoj literaturi pravilo 72 se svodi na pravilo 70.
10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 -1 -2 -3 1970
Stopa rasta
1975
1980
1985
fig
1990
1995
2000
Rast i siromatvo
Uspijevaju li siromane zemlje uhvatiti korak sa razvojnim procesom razvijenih drava (dolazi li do konvergencije) Ne! Razvojni jaz sve se vie produbljava i premaio je kritinu granicu 20:80
Ekonomski rast
Trite, specijalizacija i podjela rada poveava produktivnost i ekonomski rast. Specijalizacija koncentracija pojedinca na odreeni aspekt proizvodnje Podjela rada dijeljenje zadataka u skladu sa specijalizacijom proizvodnje.
Ekonomski rast
Trite se esto smatra nepotenim u smislu efekta koji ono ima u raspodjeli dohotka. Trite je odgovorno za nejednakosti u raspodjeli dohotka. Postoji snana veza izmeu koristi i poboljanja siromanih i ekonomskog rasta.
Izvori rasta
Ekonomisti razlikuju slijedee izvore rasta:
Akumulacija kapitala investicije u proizvodne kapacitete. Raspoloivost prirodnih resursi Obrazovanost radne snage Tehnoloki razvoj Poduzetnitvo Razvijenost institucija
Investicije
Godinama unazad smatralo se da su investicije u fiziki kapital klju ekonomskog rasta. Porast investicija vodi do porasta kapitalne opremljenosti rada.
Investicije
Akumulacija kapitala ne mora nuno voditi do ekonomskog rasta. Promjena proizvoda, tvornice, zgrade i strojevi mogu u jednom razdoblju biti korisni, a u drugom neupotrebljivi.
Investicije
Kako nacionalna ekonomija moe poveati fond kapitala? Poveavajui neto investicije. Ako rastu neto, trebaju rasti i bruto investicije. Iznos kapitala potreban za investiranje dolazi od tednje.
Investicije
Kapital je mnogo vie od strojeva on ukljuuje ljudski i drutveni kapital
koje su zaposleni stekli tijekom kolovanja, rada i cijelo-ivotnog obrazovanja. Drutveni kapital infrastruktura u obavljanju posla koja stvara vlastiti pristup proizvodnji.
Investicije
Svi ekonomisti se slau da je pravi nain investiranja u pravo vrijeme kljuni element rasta. Fond kapitala se poveava sa rastom bruto investicija, a smanjuje se sa poveanjem amortizacije.
Raspoloivost resursa
Ekonomija koja eli ostvarivati rast mora posjedovati resurse. Neki resursi su znaajni u jednom, a drugi u drugom razdoblju (ovisno i o proizvodnji). U globalnoj ekonomiji znaaj resursa postaje sve manji.
Raspoloivost resursa
Tehnologija ima znaajnu ulogu u procesu stvaranja resursa. Otvorenost nacionalne ekonomije i vee uee na svjetskom tritu je drugi nain poveanja raspoloivosti resursa.
Institucije
Trite i privatno vlasnitvo ubrzava ekonomski rast. Kada pojedinci dobiju vie od ekonomskog rasta, napornije i bolje e raditi, te vie pridonositi ukupnoj proizvodnji.
Institucije
Druga znaajna institucija je korporacija (trgovako drutvo). Zbog ograniene odgovornosti, korporacija ima razliite vlasnike i stvara poticaje za investiranje njihove tednje u razliite poduzetnike pothvate.
Tehnoloki razvoj
Rast nije samo dobiti vie iz neega Rastom se osiguravaju i stvari koje do tada nisu postojale ili na drugaiji nain.
Tehnoloki razvoj
Rast ukljuuje promjenu tehnologije.
proizvodimo i nudimo usluge, i nain na koji kupujemo proizvode i usluge. Poboljanjem tehnologije ostvaruje se jednaka proizvodnja uz manje utroke, odnosno vea proizvodnja uz iste utroke.
Tehnoloki razvoj
Tehnoloki progres predstavlja sposobnost ekonomije da proizvede vie outputa bez koritenja vie inputa.
Vei output po glavi stanovnika, znai i vii ivotni standard. Tehnoloki progres ini ekonomiju produktivnijom. Per capita output e rasti kada se otkriju nove i efikasnije metode upotrebe rada i kapitala.
Poduzetnitvo
Poduzetnitvo je nain na koji obavljamo neke stvari, spremnost poduzimanja rizika u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Poduzetnitvo je sposobnost koja ukljuuje kreativnost, viziju i talent za transformaciju vizije u realnost.
Ekonomski rast
Ekonomski rast je dakle poveanje realne proizvodnje nacionalne ekonomije (realnog GDP-a), ali i irenje proizvodnih kapaciteta (pomak krivulje PPF-a). Ekonomski rast se moe definirati i kao pomak krivulje AS udesno (porast potencijalnog GDP-a).
Ekonomski rast
Podsjetimo se!
odnos izmeu koliine inputa koritenih u proizvodnom procesu i koliine outputa dobivenih proizvodnjom.
Funkcija proizvodnje
Ekonomija opsega objanjava to se deava sa proizvodnjom kada svi inputi rastu jednako.
Konstantni prinosi na opseg. Rastui prinosi na opseg Opadajui prinosi na opseg.
L1
L*
Rad (La)
Kapital raste bre od rada Kapital postaje manje produktivan Sporiji ekonomski rast Rast po glavi stanovnika stagnira Dohodak po glavi stanovnika prestaje rasti
Q/La1
K/La1 K/La2
K/La
Neoklasini model
Pretpostavke na kojima poiva ovaj model: Tehnologija Prirodni resursi Kvaliteta radne snage su nepromijenjeni
Neokalsinimodel rasta
Dugorona ravnotea neoklasinog modela rasta objanjava da e ivotni standard graana prestati rasti u trenutku kada je ekonomski rast u skladu sa akumulacijom kapitala.
Zamjenjuju se samo dotrajala kapitalna sredstva.
Q/L Q/La 2
Proizvodnja 1960
Q/La1
K/La1 K/La2
K/La
Razvojni jaz
Per capita dohodak izmeu zemalja moe eventualno konvergirati. Ovo se nee desiti ukoliko:
se precizno ne definiraju inputi. Se desi tehnoloki progres.
Faktori proizvodnje
Definicije faktora proizvodnje mogu se razlikovati. Na primjer definicija rada moe biti vrlo uska (broj sati koliko radnici rade u tvornici), ali i vrlo iroka.
Tehnologija
Tehnologija nadjaava zakon opadajuih prinosa to znai da stope ekonomskog rasta mogu rasti u odreenom vremenu.
Rad (33%)
Tehnologija (35%)
Ekonomski rast
Grafiki ekonomski rast prikazujemo kao pomak granice proizvodnih mogunosti prema vani.
Ekonomski rast
Proizvod A
1996
2000
Proizvod B
Ekonomski rast?
Moe li se ekonomski rast ocijeniti i negativno?
U procesu ekonomskog rasta javljaju se i trokovi, pa govorimo o koristima i nedostacima procesa ekonomskog rasta.
Trokovi
Zagaivanje okolia Zanemarivanje obitelji Izolacija i otuenje
Tehnologija
Tehnologija je rezultat investicija u istraivanje i razvoj. Investicije u tehnologiju poveavaju razinu tehnologije u nacionalnoj ekonomiji.
Tehnologija
Nova teorija rasta odvaja investicije u kapital i investicije u tehnologiju. Poboljanje tehnologije nije direktno vezano za investicije kao to je kapital.
Tehnologija
Poboljanje tehnologije esto ima puno pozitivnih preljevajuih efekata. Tehnoloke prednosti jednog sektora ekonomije vode do prednosti u drugim sektorima ekonomije.
Tehnologija
Tehnoloko unapreenje ima pozitivne eksternalije.
se prelijevaju na druge koji nisu bili ukljueni u proces odluivanja o tim aktivnostima.
Tehnologija
Neka bazina istraivanja zatiena su patentima
inovacije koje daje vlasniku patenta neka prava u upotrebi i distribuciji patenta tijekom vremena.
Tehnologija
Jednom kada se ljudi susretnu sa novom tehnologijom, javlja se imitacija, odnosno nastoje pronai uspjean put da ostvare isti cilj, ali izbjegavajui patent.
Svi inputi
Tehnoloka blokada
Tehnoloka blokada je primjer kada ekonomija ne koristi najbolju raspoloivu tehnologiju.
Tehnoloka blokada
Tehnoloka blokada se deava kada
stare tehnologije postaju prevladavajue na tritu.
Stare tehnologije postaju ukljuene u proizvodnju novih proizvoda bez obzira to su mnogo efikasnija tehnoloka rjeenja vee pronaena.
Tehnoloka blokada
Izlazak iz tehnoloke blokade ponekad je jako skup (siromane zemlje za to nemaju novaca), a ponekad je i nemogu.
V Britanija
Njemaka
Francuska
SAD
Niti jedno od navedenih institucija nije savreno rjeenje jer je povezano sa visokim kamatama
Fundamentalna istraivanja
Fundamentalnim istraivanjima u pravilu se bavi drava (U SAD-u oko 60% bazinih istraivanja izvodi drava), pa ukoliko se dio tih istraivanja eli prebaciti na poduzea nuno je osigurati razne poticajne mjere.
Kapitalna dobra
B D Potrona dobra
Q1 Q2 Realni GDP
Zemlje u razvoju
Od preko 6 milijardi ljudi na svijetu, preko 75% ivi u zemljama u razvoju Dohodak po glavi stanovnika u tim zemljama je oko 500$. Dohodak u razvijenim zemljama svijeta je blizu 40000 $.
Zemlje u razvoju
Kada se vri komparacija u dostignutom stupnju razvoja izmeu zemalja ekonomisti najee koriste podatke o GDP ili nacionalnom dohotku ali ne u $ ili eurima ve u PPP koji je prilagoen za devizni teaj i time se dobiva realnija slika ivotnog standarda u pojedinim zemljama.
Razliitost ciljeva
Normativni cilj razvijenih i nerazvijenih se razlikuje uslijed velike razlike u bogatstvima tih dviju skupina zemalja.
Nerazvijene zemlje se susreu sa osnovnim ekonomskim problemima kao to su hrana, odjea, sklonite. Dok su to gotovo nepostojei problemi u razvijenim zemljama.
Razliitost institucija
Zbog razliitih problema sa kojima se te dvije skupine zemalja suoavaju, nacionalne ekonomije na razliitom stupnju ekonomskog razvoja imaju potrebu za razliitim institucijama.
IMF ima iskusne ekonomiste. IMF je glavni izvor kredita za stabiliziranje nacionalne valute i ekonomije nerazvijenih zemalja.