Professional Documents
Culture Documents
Kreiranje Timova I Timski Rad Kao Dio Up
Kreiranje Timova I Timski Rad Kao Dio Up
Kreiranje Timova I Timski Rad Kao Dio Up
Uvod
Japanska filozofija menadžmenta kaizen (continuous improvement) bazira se
na tretiranju kompanije kao tima sa punom participacijom svakog pojedinca u procesu
unaprijeđenja svih procesa.
Proces rightsizing-a ili "to be horizontal" organizacijske filozofije traži
promjene u načinu međusobnih odnosa i načina komunikacije osoblja i odjela u
tvrtkama. Rad pojedinaca u izoliranim odjelima odvojenim hijerarhijskim i
funkcionalnim barijerama je tržišno neprihvatljiv jer producira sporiju reakciju na
tržišne impulse, sporiji i nesigurniji poslovni proces, a samim tim veće troškove i niži
stupanj zadovoljstva kupaca.
Do sada je management bio mozak organizacije, a osoblje njezini mišić. Sada
to više nije tako. Timovi nisu ni dijelovi stroja koji treba sastaviti i uključiti. Ljudska
karakteristika tima uvjetuje probleme kao Sto su osobni konflikti dlanova tima,
konfuzni ciljevi, nedefinirane uloge i odgovornosti, nepravilno vodstvo i mnoge
druge. Razumijevanje timova kao grupe pojedinaca koji rade skupa na zajedničkom
zadatku preduvjet je pravilnom pristupu timu i timskom radu.
Pojam tima
Timovi su bili poznati i priznati ranije, prvenstveno u sportu. Ipak, tek
nedavno se moć timskog rada prepoznala i počela primjenjivati u poslovanju tvrtki.
Članovi tima ne djeluju individualno van tima - individualni uspjeh je moguć samo
kao uspjeh tima. Pobjeda ili poraz sportskog tima istovremeno je pobjeda ili poraz
svakog pojedinog člana tima. Nepažnja ili neznanje jednog člana dovodi u pitanje
uspjeh čitavog tima. Svi u timu zainteresirani su za visoke performanse svakog
ponaosob, do te mjere da su spremni osobno sudjelovati u podizanju nivoa znanja i
sposobnosti drugih članova.
Riječ tim se često poistovjećuje s bilo kakvom grupom ljudi. Ipak, to nije
točno; tim je mala, tijesno povezana - grupa ljudi usmjerena na postizavanje jasno
određenih ciljeva u kojoj su svi članovi tima odlučni da ih postignu zajedno.
Postoji bitna razlika između timova i radnih grupa. Oni mogu biti iste veličine
i sa istim zadatkom, ali njihov način rada i funkcioniranja nije isti. Osnovna razlika je
Operativni management PS Poduzetništvo 1
u načinu funkcioniranja. Timovi imaju visok stupanj samostalnosti, dok u radnoj
grupi postoji odgovorna osoba za funkcioniranje grupe - menadžer. Odgovornost u
timovima je kolektivna, članovi radne grupe imaju individualnu odgovornost.
Uz pomoć današnje tehnologije, timovi mogu biti prostorno disperzirani.
Članovi mogu biti u neprekidnoj vezi uz pomoć mrežnih sustava (WAN, Internet) ili
groupware softvera.
Business Process Reengineering - poslovna filozofija koja poslovne procese
stavlja u prvi plan,-promijenila je način formiranja timova i njihovu strukturu.
Današnji su timovi višefunkcionalni, a njihov se autoritet i djelovanje ne zadržava se
u domeni samo jedne poslovne funkcije. Stručnjaci iz različitih poslovnih područja
rade zajedno u timu i na taj način produciraju bolji rezultat, manje troškove i uvijek
zadovoljnijeg kupca.
Postoje dvije vrste timova - privremeni i trajni timovi. Zbog dinamički internih
i eksternih promjena, privremeni timovi nemaju čvrstu i stabilnu strukturu. Smisao
njihovog postojanja završava realizacijom postavljenog cilja. U tom je segmentu
pojam timova povezan sa pojmom projektne organizacije. Trajni pak timovi
funkcioniraju sa jasnim ciljem neprekidnog unaprjeđivanja temeljnih procesa (value
stream).
Pravi timovi postižu iznimne rezultate kada imaju zahtjevne ciljeve. Što je
veći problem, veći je izazov i potreba članova za dijeljenjem međusobnog znanja i
sposobnosti.
Zašto su timovi dobri:
• jer povećavaju produktivnost - bliži su akciji i kupcu, mogu vidjeti prilike i
prijetnje koje menadžment ne vidi;
• jer unaprjeđuju komunikaciju i proces donošenja odluka - dijeleći informacije i
posao stvaraju se pretpostavke za bolje odluke;
• jer su mnogo efikasniji - višefunkcionalni timovi imaju šire horizonte nego
pojedinci ili grupe sa istim znanjem (sinergijski efekt - rezultati tima su puno bolji
nego suma pojedinačnih rezultata istog broja pojedinaca);
• jer unapređuju procese - proces tretiraju kao cjelinu;
• jer integriraju različitosti.
U posljednje vrijeme sve veću važnost ima nova kategorija softvera - softver
suradnje (groupware). Takvi su softveri prirodno orijentirani timskom radu i
poslovnim procesima. U pravilu integriraju multimedijalnu bazu podataka,
automatizaciju tijeka poslovnih podataka (workflow), elektroničku poštu (e-mail),
elektroničke sastanke, forume (conferencing) i planiranje vremena (scheduling).
Automatizacija tijeka poslovnih aktivnosti (workflow) zaslužuje posebnu pažnju jer
podiže razinu usklađenosti aktivnosti unutar poslovnog procesa, a Sto se direktno
manifestira na djelotvornost poslovanja. Ogromna je konkurentska prednost kada je
moguć trenutan uvid u status procesa, kada su predvidiva kašnjenja i zastoji, te
mjerljive performanse ne samo svakog procesa i pojedinca u timu nego i svake
njegove aktivnosti.
Pravi tim
Potencijalni tim
Radna grupa
Pseudotim
Svi članovi tima razmišljaju i rade. Podjela na "one koji razmišljaju" i "one koji
rade".
Mjerenje zajedničkih performansi Mjerenje pojedinačnih performansi.
Tim dijeli vrijednosti i podiže Svatko ljubomorno čuva svoje znanje i nije ga
performanse svakog pojedinca. spreman podijeliti ni sa kim.
Ipak, tim i timski rad nije uvijek odgovor na svaku situaciju. U nekim je
slučajevima radna grupa sa jakim menadžmentom i individualnom odgovornošću
primjerenija nego tim. I zato, kao što kaže James Martin, kompanija budućnosti će
jednako trebati timove, radne grupe i nadarene pojedince.
Glavni zadatak vođe tima je dati jasne i realne ciljeve timu. Timovi često
griješe jer članovi tima:
o ne vjeruju u ispravnost ciljeva;
o ne razumiju što se očekuje kao krajnji rezultat;
o ne vjeruju da je krajnji rezultat dostižan.
Recite: "Na osnovu vašeg znanja i iskustva, pronađite najbolji način kako da
riješite ovaj konkretni zadatak". Da bi bili jasniji prilikom definiranja ciljeva, morate
timu zadati realne granice zadatka, očekivane rezultate, vremenski okvir, ovlaštenja i
odgovornosti i razlog (kupca).
Vođenje tima je dijametralno suprotno vojnom načinu zapovijedanja. Vođa
tima nikada ne zapovijeda svojim kolegama da "odmarširaju" na točkicu X. On će to
napraviti sofisticiranije: prvo će im reći zašto treba otići na točku X, a onda će im
predložiti da pronađu najbolji način da dođu do nje. Ljudi znaju smisao i sami su
odgovorni za izvršenje zadatka.
Ljudi su različiti
Ljudi su nesavršena bića sa svojim predrasudama, ambicijama i drugim
osobnostima koji uvjetuju odnose sa ostalim ljudima. Promjene kod ljudi kao
pojedinaca stvaraju nesigurnost i otpor, dok iste te promjene u dobro organiziranim
timovima postaju smisao postojanja.
Iako je svaki pojedinac jedinstven, svi se ljudi na neki se način mogu svrstati u
određene kategorije ponašanja. David Merril, psiholog iz Denvera, s obzirom na 2
osnovne kategorije ponašanja izvodi sljedeće iz kategorije osoba:
Principi treninga:
o Prezentirati informacije samo ako imaju konkretnu primjenu;
o Prezentirati informacije koje omogućavaju nadmoć;
o Svaki put prezentirati samo jednu ideju ili koncept;
o Koristiti povratnu vezu i tražiti razumijevanje od osoblja;
o Unaprijeđivati sve što je jednom naučeno.
1. KREIRANJE TIMOVA
Svaka organizacija je jedinstvena. Ima svoju vlastitu kulturu, svoj sistem
upravljanja, svoju organizacijsku strukturu. Iznimno je teško razviti strategiju
kreiranja timova koja bi bila pogodna za primjenu u svakoj organizaciji, no neki
pristupi mogu raditi dobro u većini. Štoviše, mogu se koristiti određene procedure i
metode za razvijanje, izbor i kreiranje uspješnih timova.
Organizacije moraju preživljavati u svojoj okolini i prilagođavati se na nju.
Poznato je da su timovi za upravljanje sposobni pronaći sve neophodne i vrijedne
izvore kako bi donijeli najbolje odluke i pronašli izlaze iz kriznih situacija. Ponekad
su timovi kreirani kada su organizacijski zadaci kompleksni, specijalizirani i
neprekidno se mijenjaju tako da se ne mogu riješiti od strane pojedinca, ma koliko on
bio genijalan. Kako se poslovne i političke situacije mijenjaju nove akcije su potrebne
od strane organizacije kako bi preživjela. U isto vrijeme u organizaciji se pojavljuju
nove specifične poziciji. Povremeni timovi se stoga kreiraju kako bi pokrili jaz u
funkcijskoj strukturi organizacije te time nadomještavaju privremeni nedostatak
eksperata za određena područja.
Kreiranje timova usredotočeno je na razvoj efikasne interakcije između ljudi u
organizaciji omogućavajući time korištenje njihove energije, intelektualnih i
kreativnih potencijala. Postupak kreiranje timova se može podijeliti na nekoliko
koraka: (Slika 1.)
1. Upoznavanje, orijentacije
2. Vizija
3. Pozicioniranje
4. Planiranja
5. Prvi korak
6. Analiza rezultata
Svaki korak u kreiranju timova može trajati različito. Postoje mnoge varijable
koje utječu na dužinu određenog koraka - priroda posla, organizacijska kultura,
veličina tima i njegovi ciljevi, iskustvo konzultanta koji radi s timom. Neki koraci
mogu biti prisutni djelomično, ostali mogu biti produženi, dok drugi mogu biti
skraćeni.
U nastavku dajemo kratke opise svakog koraka:
¾ Upoznavanje i orijentacija članova tima - članovi tima se međusobno upoznaju
(tehnička obučenost i pojedinačne razlike)
¾ Vizija - grupa kreira misiju, određuje svoj rad, definira razlog postojanja i
probleme, specificira svoje aktivnosti. Tijekom ovog koraka članovi nastoje
postići koordiniranu viziju. Ona je najvažniji korak u procesu kreiranja timova.
Koordinirane vizije dozvoljavaju rasvjetljavanje trenutne situacije (“gdje smo i s
kim”) kako bi se kreirala slika željene budućnosti kao i da se uklone razlike među
članovima.
¾ Pozicioniranje - tijekom ovog koraka članovi tima određuju svoje radne pozicije.
Radne pozicije su povezan s osnovnim aktivnostima tima i imaju dvije dimenzije:
sposobnost i područja odgovornosti. Članovi tima popunjavaju pozicije prema
njihovim naklonostima, sposobnostima, iskustvu, i tipu osobnosti. Štoviše oni
distribuiraju uloge unutar time. Struktura uloga je fleksibilna i služi unapređenju
djelovanja tima. Samim time možemo reći da se ovaj korak fokusira na
makropozicioniranje (osnovne pozicije tima) i mikropozicioniranje (uloge).
Efikasnost kreiranja tima mjeri se rezultatima koje taj tim postiže. Rezultati
mogu biti određeni i neodređeni. Određeni rezultati su direktan proizvod timskog rada
(misija, plan, shema pozicioniranja, lista odgovornosti, itd.). Neodređeni rezultati su
pojedinačne, timske i organizacijske promjene (u sukladnosti s ekonomskim
interesom cijele organizacije). Osim ovih rezultata možemo govoriti i o značajnim
emocionalnim komponentama poput, zadovoljstva od zajedničkog rada, želja za
stvaranjem, itd.
2. ULOGE U TIMU
Postoje brojne teorije o podjeli uloga u timu prilikom kreiranja tima i tijekom
samog timskog rada. Jedna od njih je i Belbinova teorija timskih uloga.
Slijedeća slika nam pokazuje podjele uloga i njihova objašnjenja
1
Institute for Team Management Systems, Australia
Operativni management PS Poduzetništvo 21
¾ Oslonac-održavatelj: preferira rad koji uključuje oslanjanje i čuvanje procesa i
procedura
GRUPNA INTELIGENCIJA
Ciljevi, donošenje odluka i zahtjevi za koordinacijom su se promijenili.
Srećom, neke su nove tehnologije stvorene u cilju pomaganja i borbe s sve većom
kompleksnosti, ali da li je to dovoljno.
Kao pojedincu na poslu koji zahtijeva mnogo informacija, često možemo
osjetiti kako je to nedovoljno. Ta nedovoljnost se očituje kroz razne činjenice koje
uključuju težak pristup informacijama, alatima, umješnosti i inteligenciji koja može
riješiti obične problema, ali se ne može boriti s vanrednim problemima.
Komunikacije i računala nam mogu pomoći da se uhvatimo u koštac s velikim
problemima. Groupware ili software za grupni rad osigura alat koji nam može pomoći
da postignemo sinergiju. Ovaj software je dostupan već nekoliko godina, ali nastavit
će se razvijati i postat će značajna pomoć u zajedničkim poslovima na velikim
udaljenostima. Tehnički razvoj daje nam mogućnost, ali mi trebamo i paralelne
razvoje u socijalnim tehnologijama kao i u tehnologijama koje se bave ponašanjem
kako bi imali koristi od toga.
UČENJE
Učenje je također iznimno važno za suradnju iz nekoliko razloga. Postoji
mnogo natpisa u tisku o nedostacima škola kod učenja, ali koliko god je to kritično za
našu budućnost, učenje kod kuće i na poslu je također jednako kritično. Učenje se
pojavljuje i mora se pojavljivati u svakom aspektu našeg života.
Na poslu moramo postati boljima u učenju. Moramo moći učiti brže, dublje i
DODJELA CILJEVA
Većina nas misli da je konkurencija korisna. Suradnja na većini stvari može
donijeti dosta na poslovima kreiranja. Na radnom mjestu, primjećujemo svaki dan
kako se pojavljuju nova rješenja iz napora poput konferencija gdje svako ima pravo
govora, ali također i od efekata “staklene sobe”, napora “top-down”, te čak i napora
koje predvodi management srednje razine. Značajna točka designa je učiniti
organizaciju sposobnom da preživi. Jedan od rezultata napora designa je uključivanje
više ljudi u proces adaptacije. Jedna stvar o kojoj sve to ovisi je dodjeljivanje ciljeva.
Najznačajnije je pronaći najvažniji cilj o kojem se možemo složiti. Postoje
tehnike u radu s timovima koje se zovu “određivanje ciljeva” Ta tehnika zahtijeva
dvije frakcije za identificiranje cilja više razine kojem ćemo svi težiti, kada se to
dogodi, promjene perspektive i razlike koje odvajaju te dvije frakcije čine se manje
važnima i manjim preprekama za suradnju. Danas trebamo puno više takvih tehnika
koje će nam pomoći u rješavanju problema.
Kakve sve ovo ima veze s timovima i sustavima upravljanja kvalitetom?
Rješenja zahtijevaju timski rad. Suradnja je kritična. Može imati razne oblike, ali je
kritična. Trebamo naučiti kako raditi taj posao i kako koristiti naučeno van posla.
Prije industrijske revolucije rad nije bio razdvojen od ostalih dijelova života, danas
ponovno vidimo ta spajanja; rad u timovima nam može pomoći u rješavanju problema
na poslu i kod kuće, te i u društvu u cjelini. Kako god to zvali, zvuči poput timskog
rada.