Elaborat Zastite Okolisa Se Dugopolje

Elaborat zaštite okoliša
Sunčana elektrana Dugopolje
Zagreb, kolovoz 2018.

Zahvat Sunčana elektrana Dugopolje
Vrsta dokumentacije Elaborat zaštite okoliša
Naručitelj HEP-PROIZVODNJA d.o.o.
Ugovor broj 1138-18
Voditelj izrade elaborata Bojana Borić, mag. ing. met., univ. spec. oecoing.
Članovi stručnog tima
Oikon d.o.o. Željko Koren, dipl. ing. građ.

Stručnjaci
Nebojša Subanović, mag. phys. geophys., meteorolog
Bojana Borić, mag. ing. met., univ. spec.oecoing.
Nataša Obrić, mag. ing. aedif., mag. ing. geoing.
dr. sc. Ana Ostojić, mag. biol.
dr. sc. Alen Berta, mag. ing. silv, CE
Tena Birov, mag. ing. prosp. arch., CE
Edin Lugić, mag. biol.
Oikon d.o.o. Ivona Žiža, mag. ing. agr.

Ostali suradnici
Jelena Mihalić, mag. ing. prosp. arch.
Mateo Gudić, mag. soc.
Marta Mikulčić, mag. oecol.
Monika Petković, mag. educ. biol. et chem.
Darija Damić, mag. ing. silv.
Direktor Dalibor Hatić, mag. ing. silv.

Sadržaj
1 Uvod ............................................................................................................................. 5
1.1 Podaci o nositelju zahvata ................................................................................................ 5
1.2 Podaci o ovlašteniku ......................................................................................................... 5
2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ........................................................................ 6
2.1 Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe o procjeni utjecaja zahvata
na okoliš ...................................................................................................................................... 6
2.2 Opis obilježja zahvata ....................................................................................................... 6
2.3 Osnovni elementi sunčane elektrane ............................................................................... 6
2.3.1 Fotopnaponski moduli .............................................................................................. 7
2.3.2 Izmjenjivači................................................................................................................ 8
2.4 Montaža fotonaponskih panela ....................................................................................... 8
2.4.1 Način montaže .......................................................................................................... 8
2.4.2 Ograda ....................................................................................................................... 9
2.4.3 Nagib, azimut i razmak fotonaponskih modula ........................................................ 9
2.5 Ograničenja pri razmještaju polja FN modula ................................................................ 10
2.6 Priključak SE Dugopolje na elektroenergetsku mrežu ................................................... 10
2.7 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces, popis vrsta i količina tvari
koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ..................................................... 11
2.8 Varijantna rješenja zahvata ............................................................................................ 11
2.8.1 Bazna varijanta maksimalne snage ......................................................................... 12
2.8.2 Varijanta sa segmentima elektrane ........................................................................ 12
2.8.3 Varijanta maksimalne snage elektrane prema EOTRP-u ........................................ 13
3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata......................................................................... 14
3.1 Šire područje smještaja zahvata ..................................................................................... 14
3.2 Analiza usklađenosti zahvata s važećim dokumentima prostornog uređenja ............... 15
3.2.1 Prostorni plan Splitsko-dalamtinske županije......................................................... 15
3.2.2 Prostorni plan Općine Dugopolje ............................................................................ 20
3.2.3 Zaključak.................................................................................................................. 25
3.3 Geološke značajke .......................................................................................................... 26
3.4 Pedološke značajke ........................................................................................................ 27
3.5 Vodna tijela..................................................................................................................... 28
3.6 Bioraznolikost ................................................................................................................. 36
3.7 Zaštićena područja ......................................................................................................... 40
3.8 Ekološka mreža ............................................................................................................... 41
3.9 Krajobrazne značajke...................................................................................................... 43
3.10 Gospodarske djelatnosti ............................................................................................. 44
3.10.1 Poljoprivreda ..................................................................................................... 44
3.10.2 Šumarstvo ......................................................................................................... 44
3.10.3 Divljač i lovstvo.................................................................................................. 46

4 Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš ....................................................... 48
4.1 Utjecaj na stanje voda .................................................................................................... 48
4.2 Utjecaj na tlo .................................................................................................................. 49
4.3 Utjecaj na bioraznolikost ................................................................................................ 49
4.4 Utjecaj na zaštićena područja ........................................................................................ 51
4.5 Utjecaj na ekološku mrežu ............................................................................................. 51
4.5.1 Samostalni utjecaji zahvata na ekološku mrežu ..................................................... 51
4.5.2 Skupni (kumulativni) utjecaji zahvata na ekološku mrežu ...................................... 52
4.5.3 Zaključak o utjecaju zahvata na ekološku mrežu .................................................... 54
4.6 Utjecaj na krajobrazne značajke..................................................................................... 54
4.7 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ........................................................................... 57
4.8 Utjecaj na gospodarske djelatnosti ................................................................................ 59
4.9 Utjecaj na kvalitetu zraka ............................................................................................... 59
4.10 Klimatske promjene .................................................................................................... 60
4.10.1 Zaključak o utjecaju klimatskih promjena......................................................... 66
4.11 Utjecaj od povećanih razina buke............................................................................... 66
4.12 Utjecaj od nastanka otpada ........................................................................................ 67
4.13 Utjecaj u slučaju izvanrednih situacija ........................................................................ 68
4.13.1 Zaštita od požara ............................................................................................... 68
5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja okoliša .......................................... 70
5.1 Mjere zaštite okoliša tijekom izvođenja radova............................................................. 70
5.2 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja ........................................................................ 70
6 Izvori podataka ............................................................................................................ 71
6.1 Zakoni i propisi ............................................................................................................... 71
6.2 Znanstvena i stručna literatura ...................................................................................... 72
6.3 Internetski izvori podataka ............................................................................................. 74
7 Prilozi .......................................................................................................................... 75
7.1 Bazna varijanta maksimalne snage ................................................................................ 75
7.2 Varijanta sa segmentima elektrane ............................................................................... 77
7.3 Varijanta maksimalne snage elektrane prema EOTRP-u................................................ 78
8 Ovlaštenje ................................................................................................................... 79
8.1 Ovlaštenje tvrtke OIKON d.o.o. za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša ........ 79
8.2 Ovlaštenje tvrtke OIKON d.o.o. za obavljanje poslova iz područja zaštite prirode ....... 86
4 31.08.2018.
1 Uvod
Sukladno Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 03/17) Sunčana
elektrana „Dugopolje“, kao samostojeći objekt, na popisu je zahvata za koje se provodi ocjena o
potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo, a potpada pod točku
2.4. „Sunčane elektrane kao samostojeći objekti“.
Lokacija Dugopolje nalazi se oko 2 km zapadno od poslovne zone Dugopolje, na istočnim obroncima
Kočinjeg brda. Odabrano područje prostora sunčane elektrane obuhvaća otprilike 35 ha. Na lokaciji
je više zaobljenja s niskim raslinjem i djelomičnim šumskim pokrovom u usjecima i na nižim
predjelima na lokaciji.
SE Dugopolje planira se izvesti u maksimalnoj snazi u jednoj fazi s obzirom na maksimalnu moguću
snagu do 10 MW.
1.1 Podaci o nositelju zahvata
Naziv i sjedište: HEP-PROIZVODNJA d.o.o.

Ulica Grada Vukovara 37
10 000 Zagreb
Ime odgovorne osobe: Josip Perica, dipl. ing.

+385 (0)1 63 22 944
1.2 Podaci o ovlašteniku

Oikon d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju
Naziv i sjedište: Trg senjskih uskoka 1-2
10 000 Zagreb
Direktor: Dalibor Hatić mag.ing.silv
Broj telefona: +385 (0)1 550 7100
Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i
zaštite prirode priložena je u Prilogu 8-1. Suglasnost ovlašteniku za obavljanje poslova iz područja
zaštite okoliša, odnosno Prilogu 8-2. Suglasnost ovlašteniku za obavljanje poslova iz područja zaštite
prirode.
31.08.2018. 5
2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

2.1 Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe o
procjeni utjecaja zahvata na okoliš
Prema PRILOGU II - popis zahvata za koje se provodi Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na
okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, predmetni zahvat spada u
kategoriju:
2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti
2.2 Opis obilježja zahvata

Predmetni zahvat u skladu je s nacionalnim smjernicama energetskog razvoja za postizanje okvirnih
klimatsko‐energetskih ciljeva te poticaja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije. Također,
realizacija sunčane elektrane Dugopolje (u nastavku: SE Dugopolje) doprinijet će diverzifikaciji i
sigurnosti opsrkbe električnom energijom u skladu s lokalnim uvjetima i mogućnostima.
Lokacija sunčane elektrane Dugopolje nalazi se oko 2 km zapadno od poslovne zone Dugopolje, na
istočnim obroncima Kočinjeg brda. Odabrano područje prostora sunčane elektrane obuhvaća
otprilike 35 ha.
SE Dugopolje planira se izvesti u maksimalnoj snazi u jednoj fazi s obzirom na maksimalnu moguću
snagu do 10 MW.
Pretpostavljeno je korištenje osnovnih FN blokova s po 24 FN modula te izmjenjivača snage 20 kW.
Zbog štednje prostora, izmjeniivači su smješteni vani, ispod montažne konstrukcije FN modula. Polje
FN modula koje se sastoji od tri osnovna FN bloka upareno je s jednim izmjenjivačem.
Uvažavajući prostorom definirana ograničenja, na lokaciji je moguće realizirati elektranu s FN
poljem snage nešto više od 10 MWp, odnosno uz pretpostavljenu konfiguraciju spajanja FN polja i
izmjenjivača, priključne snage 10 MW.
Na svaki izmjenjivač snage 20 kW spojeno je FN polje koje se sastoji od 72 FN modula, snage 20,88
kWp. Na svaki ulaz izmjenjivača spojeno je po dva niza po 18 modula. S obzirom na visoki indeks
loma kristaličnog silicija (n=3,5), značajni udio sunčevog zračenja reflektira se s površine
fotonaponskog modula u vidljivom spektru, te se planira koristiti antireflektirajući premaz, koji se
može postaviti na staklenu površinu ili izravno na površinu modula.
2.3 Osnovni elementi sunčane elektrane

Idejno rješenje SE Dugopolje razrađivano je uz pretpostavku korištenja bloka FN modula kao
osnovnog elementa FN polja. Osnovni blok sadrži 24 FN modula postavljenih na dužu stranicu s
četiri modula u visinu i šest u širinu. Osim što predstavlja osnovnu fizičku jedinicu elektrane, FN blok
kompatibilan je i s električnom konfiguracijom elektrane. Tri ovakva bloka ukupne snage 20,88 kW
predstavljaju FN polje za izmjenjivač snage 20 kW, u dvostrukoj kombinaciji dva niza s 18 modula. U
6 31.08.2018.
slučaju korištenja izmjenjivača snage 500 kW, svaki osnovni blok predstavlja po jedan niz FN modula
te se paralelnim spajanjem 79 osnovnog bloka realizira FN polje za izmjenjivač (prikaz na slici 2.3-1).
Slika 2.3-1. Vizualizacija osnovnog bloka FN modula
Nadalje, osim osnovnog bloka FN modula, definiran je i segment elektrane. Ovakav pristup
realizaciji sunčane eletkrane polazi od pozicioniranja segmenata manjih snaga (tipično između 100
kW i 1 MW) kao samostalih jedinica unutar elektrane. Ovakvim pristupom smanjuju se gubici u
vodovima, omogućuje bolje planiranje izgradnje, modularnost i faznost izgradnje elektrane. U
slučaju varijante sa segmentima elektrane, definiran je segment elektrane koji se sastoji od 79
osnovna bloka FN modula (ukupno 1.896 FN modula), odnosno FN polja nazivne snage 549,84 kW i
centralnog izmjenjivača snage 500 kW.
2.3.1 Fotopnaponski moduli

Fotonaponski sustavi su energetski sustavi čija je osnovna namjena generiranje električne energije
iz Sunčevog zračenja. Svoj rad baziraju na fotonaponskom efektu, odnosno generiranju nosioca
električnog naboja u poluvodičkom materijalu prilikom obasjavanja svjetlošću.
Slika 2.3.1-1. Sunčana ćelija, fotonaponski modul i fotonaponsko polje
31.08.2018. 7
Fotonaponski moduli generiraju istosmjernu električnu struju te se za pretvorbu iz istosmjerne u

izmjeničnu, pogodnu za predaju u elektroenergetsku mrežu, koriste izmjenjivači. Osim prilagodbe
oblika, izmjenjivači imaju još dvije važne zadaće – praćenje optimalne radne točke fotonaponskog
polja te odspajanje sustava u slučaju nestanka električne energije radi sigurnosnih razloga. Ovisno o
izvedbi, na jedan izmjenjivač je moguće spojiti više polja fotonaponskih modula te se jedan takav
kompletan sustav može smatrati generatorom izmjenične struje u punom smislu te riječi. Upotreba
spremnika energije (baterijskih akumulatorskih banki) uobičajena je kod autonomnih fotonaponskih
sustava te se rijetko koristi kod fotonaponskih elektrana spojenih na mrežu.
2.3.2 Izmjenjivači
Izmjenjivači, osim pretvaranja oblika napona, imaju funkcije praćenja radne točke FN generatora i
postavljanja u točku maksimalne snage, zaštite i odspajanja sustava u slučaju kvara sustava ili mreže
te dodatnih funkcija praćenja rada sustava, otkrivanja kvarova, signalizacije lošeg rada sustava i
slično. Sve funkcije ne moraju nužno biti integrirane u jednom uređaju. Uobičajena praksa posebice
kod sustava većih snaga, je korištenje većeg broja izmjenjivača. Izmjenjivači su dostupni na tržištu u
širokom rasponu proizvođača, snaga i izlaznih napona te se njihova konfiguracija odabire ovisno o
potrebama i tehničkoj izvodljivosti svakog pojedinog sustava.
kWp. Na svaki ulaz izmjenjivača spojeno je po dva niza po 18 modula.
Razina izlaznog napona izmjenjivača je 0,4 kV te je potrebno u internim trafostanicama
transformirati napon na razinu priključka, 20 kV. Ukupno je pretpostavljeno 10 internih trafostanica
nazivne snage 1 MVA, na koje je spojeno po 50 izmjernjivača.
2.4 Montaža fotonaponskih panela

2.4.1 Način montaže
Prilikom razrade tehničkog rješenja, pretpostavljeno je korištenje fiksnog nagiba FN modula. Kao
osnovni element elektrane predložen je FN blok s 24 FN modula postavljenih na dužu stranicu
(landscape), s četiri modula u visinu i šest u širinu. Fotonaponski moduli oslonjeni su na otvorenu
čeličnu rešetkastu konstrukciju koja se sastoji od modularno izvedenih ravninskih okvira, čeličnih
stupova, spregova te armiranobetonskih temelja. Na ravninski okvir postavljen pod kutem od
približno 28° oslanjaju se FN moduli.
Fotonaponske ćelije bit će instalirane na jednostrešne kose konstrukcije s 2 reda okomito
postavljenih fotonaponskih ćelija na specijalne aluminijske profile (podrožnice, grede i kosnike) koji
se pričvršćuju na stupove „I“ čeličnih profila, a koji se ubetoniravaju u betonski trakasti temelj i
nadtemeljne stupove 20 cm iznad tla (sve prema statičkom proračunu). Položajno nizovi
fotonaponskih ćelija prate niveletu terena. Temeljenje se provodi na način da se čelični profil stupa
ubetonira u temeljnu traku. Temeljna traka povezuje stupove, „I“ profile koji čine osnovni okvir.
Iznad temeljne trake a na pozicijama stupova izvode se nadtemeljne grede 20 cm iznad razine tla.
Statički proračun provodi se sukladno svim važećim normama i pravilnicima. Uz vlastite težine
ugrađenih materijala u proračun se uzimaju opterećenja snijegom definirana kao opterećenje na
horizontalnu projekciju površine krova, vjetar okomito na ravninu elemenata i sve vjerojatne
kombinacije navedenih opterećenja.
8 31.08.2018.
Pri izvođenju AB temeljne konstrukcije ubetoniravaju se čelični I profili, nosivi stupovi okvira. Na
stupove se u vijčanoj izvedbi pričvršćuju kosnici i glavne nosive grede. Na grede se vijcima
pričvršćuju podrožnice koje nose SE solarne panele.
Cijela građevina – sunčeva elektrana, sastoji se od građevinskog dijela – nosive konstrukcije, te
fotonaponskih ćelija i elektroenergetske instalacije.
Konačan izgled nosive konstrukcije ovisi o konkretno odabranim modulima na temelju ponuda
dobavljača.
Rješenje sa sustavom za praćenje kretanja Sunca povećava proizvodnost električne energije za cca.
30 – 40 %, u slučaju dvoosnog praćenja. Zbog izbjegavanja zasjenjenja između pojedinih jedinica
potrebna je značajno veća površina (4-5 puta više od fiksno postavljenih modula) za jediničnu
snagu. Nadalje, lokacija je relativno izložena vjetru, što nepovoljno utječe na funkcioniranje sustava
za praćenje kretanja Sunca, koji se pri većim brzinama vjetra postave u vodoravan položaj. Uz
navedeno, zbog mehaničkih pokretnih dijelova povećani su troškovi održavanja i mogućnost kvara.
2.4.2 Ograda
Kompletna planirana SE Dugopolje ogradit će se ogradom od žičanih panela (širine 245 cm, visine
200 cm), na betonskim parapetima visine 20 cm od nivoa terena i limenih pocinčanih plastificiranih
stupova na razmacima od 245 cm uz granicu parcele. Sve slobodne površine parcele će se poravnati
i urediti kao zelene površine.
Oblik i veličina građevne čestice te smještaj građevine na čestici obuhvatit će se geodetskim
projektom.
2.4.3 Nagib, azimut i razmak fotonaponskih modula

Nagib i orijentacija fotonaponskih modula kod fiksno postavljenih sustava određuju se s ciljem
maksimalne proizvodnje električne energije. Pri tome, za lokacije bez izraženih globalnih
zasjenjenja, a kakve su većina lokacija za sunčane elektrane na tlu, optimalna orijentacija FN
modula je izravno na jug te se u ovim slučajevima praktično određuje samo nagib FN modula, koji je
istovjetan godišnjem optimalnom kutu. Za ovu lokaciju on iznosi 28°.
U slučaju upotrebe fiksno postavljenog sustava potrebno je susjedne redove fotonaponskih modula
razmaknuti jedne od drugih zbog izbjegavanja zasjenjenja. Minimalan razmak određuje se na
temelju kriterija izbjegavanja zasjenjenja od reda modula ispred za slučaj kada je Sunce u najnižoj
točki u podne (kalendarski datum 21.12.). Slika 2.4.3-1. prikazuje tipične veličine i njihove odnose
kod određivanja razmaka modula, za slučaj kada je teren orijentiran prema sjeveru.
31.08.2018. 9
2.4.3-1. Primjer određivanja minimalnog razmaka između redova modula
2.5 Ograničenja pri razmještaju polja FN modula

Prilikom analize lokacije određeni su prostori nepovoljni za smještaj FN polja. Prvenstveno, radi se o
zoni odmaka od granica lokacije, infrastrukturnih građevina, postojećih građevina, nepovoljnog
nagiba terena (vrtače, usjeci) itd.
- Zona odmaka od granice lokacije i granice katastarskih čestica iznosi 5 m;
- Koridor oko 10(20) kV dalekvoda je 10 m sa svake strane, u slučaju zadržavanja trase
postojećeg dalekovoda;
- Zona odmaka od postojećih građevina (objekt pri zapadnom uglu i suhozid pri sjevernom
rubu) od 5 m;
- Vrtače na južnom dijelu lokacije;
- Strmi teren uz južni rub lokacije;
- Usjeci na istočnom dijelu lokacije.
Nadalje, zbog značajnog pada terena u smjeru zapad – istok, pretpostavljeno je smještenje po tri
osnovna FN bloka zajedno u redu, nakon čega je ostavljen koridor širine 5 m, koji služi i kao odmak
zbog zasjenjenja, ali i kao unutrašnji servisni koridor.
2.6 Priključak SE Dugopolje na elektroenergetsku mrežu

Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od:
1. pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sunčane elektrane, i
2. priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili
planiranu trafostanicu:
S obzirom na potencijal lokacije i tehničku mogućnost predaje priključne snage SE Dugopolje,
razmatrana je isključivo opcija priključka elektrane direktno na 20 kV sabirnice u pojnu trafostanicu
TS 110/20 kV Dugopolje.
Detaljnije razrađene lokacije internih trafostanica obrađene su u pog. Varijantna idejna rješenja u
dokumentu Prethodna studija izvodljivosti SE Dugopolje (EIHP, srpanj 2018.). Pretpostavljeno je da
10 31.08.2018.
će interne trafostanice biti smještene na površini nepovoljnoj za smještaj FN modula, a prikaz

razmještaja polja FN modula, izmjenjivača, internih trafostanica i granica segmenata za varijantne
elektrane je u predmetnom dokumentu.
Točna trasa 20 kV dalekovoda biti će definirana u daljnjim projektnim razradama (glavni i izvedbeni
projekt).
Slika 2.6-1. Lokacija planirane SE Dugopolje s postojećom 20 kV elektoenergetskom mrežom
2.7 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces, popis
vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te
emisija u okoliš
Planirani je zahvat izgradnja sunčane elektrane. Proizvodnja električne energije iz sunčeva zračenja
ekološki je prihvatljiv proces. Stoga kod predmetnog zahvata nema "tehnološkog procesa" te bilo
kakvih tvari koje bi se unosile u tehnološki proces i tvari koje bi nakon takvog procesa ostajale ili bi
bile emitirane u okoliš.
Fotonaponski sustavi ne zahtijevaju izgaranje nikakvog oblika goriva, pa posljedično niti ne
proizvode štetne plinove ni druge nusproizvode.
2.8 Varijantna rješenja zahvata

U sklopu Prethodne studije izvodljivosti SE Dugopolje (EIHP, srpanj 2018.). razrađene su tri varijante
idejnog rješenja, odnosno bazna varijanta maksimalne snage razvijena u varijanti s izmještanjem
dalekovoda i bez ismještanja dalekovoda, rješenje sa segmentima elektrane i varijanta maksimalne
snage prema Elaboratu optimalnog tehničkog rješenja priključenja (u nastavku teksta: EOTRP) koji
predviđa izmještanje 20 kV dalekovoda.
31.08.2018. 11
Razvijena varijantna rješenja, daju investitoru pregled mogućih tehničkih rješenja za planiranje
izgradnje SE Dugopolje.
Idejna varijanta sa segmentima elektrane omogućava pozicioniranja segmenata manjih snaga
(između 100 kW i 1 MW) kao samostalih jedinica unutar elektrane i pruža fleksibilnost
pozicioniranje segmenata s obzirom na ekološka i druga prostorna ograničenja.
2.8.1 Bazna varijanta maksimalne snage

Bazna varijanta maksimalne snage bazirana je na pretpostavci maksimalnog pokrivanja lokacije s
poljem FN modula, uz ograničenja opisana u poglavlju 2.5. U ovom slučaju, pretpostavljeno je
korištenje opisanih osnovnih FN blokova te izmjenjivača snage 20 kW. Zbog štednje prostora, u ovoj
varijatni izmjenjivači su smješteni vani, ispod montažne konstrukcije FN modula. Polje FN modula
koje se sastoji od tri osnovna FN bloka upareno je s jednim izmjenjivačem. U ovoj varijanti nisu
detaljinije razrađene lokacije internih trafostanica, pretpostavljeno je da će biti smještene na
površini nepovoljnoj za smještaj FN modula.
Kroz lokaciju prolazi 20 kV dalekovod, a EOTRP-om predviđeno je njegovo izmještanje. U ovoj
varijanti razrađen je razmještaj elemenata elektrane za dva slučaja – bez izmještanja dalekovoda te
s izmještanjem dalekovoda.
U nastavku će se obrađivati slučaj s izmještanjem dalekovoda, iako se linearno snazi može skalirati
drugi slučaj.
U prilogu 7.1. prikazan je razmještaj elemenata elektrane – polja FN modula na lokaciji, bazirano na
katastarskoj podlozi.
U slučaju varijante maksimalne snage, uvažavajući definirana ograničenja, na lokaciji je moguće
realizirati elektranu s FN poljem snage nešto više od 12 MWp, odnosno uz pretpostavljenu
konfiguraciju spajanja FN polja i izmjenjivača, priključne snage oko 11,5 MW.
kWp. Na svaki ulaz izmjenjivača spojeno je po dva niza po 18 modula. U ovom slučaju, sizing factor
iznosi 104,4 %.
2.8.2 Varijanta sa segmentima elektrane

Prethodna varijanta maksimalne snage pretpostavila je postavljanje FN modula po cijeloj dostupnoj
i povoljnoj površini lokacije. Međutim, ovakvo rješenje je teško postići – u stvarnoj realizaciji
potrebno je na lokaciji smjestiti ostalu opremu u neovisne građevine, posebice ako se radi o
centraliziranim izmjenjivačima i internim trafostanicama. Zbog toga je potrebno predvidjeti i
lokacije ovih građevina.
Varijanta sa segmentima elektrane polazi od pozicioniranja segmenata manjih snaga (između 100
kW i 1 MW) kao samostalih jedinica unutar elektrane. Ovakvim pristupom smanjuju se gubici u
vodovima, omogućuje bolje planiranje izgradnje i faznost izgradnje elektrane. Kako je prethodno
opisano, u ovom slučaju je razmatran segment elektrane izlazne snage 500 kW, sa 79 osnovna bloka
FN modula i centraliziranim izmjenjivačem.
12 31.08.2018.
U slučaju varijante sa segmentima eletkrane, uvažavajući definirana ograničenja, na lokaciji je

moguće realizirati elektranu sa osamnaest segmenata snage po 500 kW, odnosno priključne snage 9
MW.
Na svaki izmjenjivač snage 5000 kW spojeno je FN polje koje se sastoji od 1.896 FN modula, ukupne
snage 549, 84 kWp. Na ulaz izmjenjivača spojeno je po 79 nizova sa 24 serijska spojena modula. U
ovom slučaju, sizing factor iznosi 110 %.
2.8.3 Varijanta maksimalne snage elektrane prema EOTRP-u1

Varijanta maksimalne snage bazirana je na pretpostavci maksimalnog pokrivanja lokacije s poljem
FN modula, uz ograničenja opisana u poglavlju 2.5., odnosno uvažavajući priključnu snagu elektrane
od 10 MW. U ovom slučaju, pretpostavljeno je korištenje opisanih osnovnih FN blokova te
izmjenjivača snage 20 kW. Zbog štednje prostora, u ovoj varijatni izmjeniivači su smješteni vani,
ispod montažne konstrukcije FN modula. Polje FN modula koje se sastoji od tri osnovna FN bloka
upareno je s jednim izmjenjivačem. U ovoj varijanti nisu detaljinije razrađene lokacije internih
trafostanica, pretpostavljeno je da će biti smještene na površini nepovoljnoj za smještaj FN modula.
Kroz lokaciju prolazi 20 kV dalekovod, a EOTRP-om predviđeno je njegovo izmještanje. U ovoj
varijanti razrađen je razmještaj elemenata elektrane s izmještanjem dalekovoda.
U slučaju varijante maksimalne snage prema EOTRP-u, uvažavajući definirana ograničenja, na
lokaciji je moguće realizirati elektranu s FN poljem snage nešto više od 10 MW p, odnosno uz
pretpostavljenu konfiguraciju spajanja FN polja i izmjenjivača, priključne snage 10 MW.
kWp. Na svaki ulaz izmjenjivača spojeno je po dva niza po 18 modula. U ovom slučaju, sizing factor
iznosi 104,4 %.
1
Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja
31.08.2018. 13
3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

3.1 Šire područje smještaja zahvata
Zahvat izgradnje izgradnje sunčane elektrane Dugopolje, nalazi se na području Splitsko-dalmatinske
županije, odnosno na području jedinica lokalne samouprave Općine Dugopolje (Slika 3.1-1. i Grafički
prilog 3.1-1).
Slika 3.1-1. Pregledna karta smještaja SE Dugopolje
Grafički prilog
Prilog 3.1-1. Pregledna karta na TK25 podlozi (1:25 000)
14 31.08.2018.
3.2 Analiza usklađenosti zahvata s važećim dokumentima prostornog

uređenja
Jedinica regionalne samouprave: Splitsko-dalmatinska županija
Jedinice lokalne samouprave: Općina Dugopolje
Točan naziv zahvata: Sunčana elektrana Dugopolje
Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, planirana izgradnja SE Dugopolje (u

daljnjem tekstu Zahvat), nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno na području
jedinice lokalne samouprave Općina Dugopolje.
Područje prostornog obuhvata Zahvata regulirano je sljedećim dokumentima prostornog uređenja:
- Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije“, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13, 147/15)
- Prostorni plan uređenja Općine Dugopolje ("Službeni vjesnik Općine Dugopolje", broj 6/04,
6/07, 3/14, 4/14, 3/17, 7/17)
3.2.1 Prostorni plan Splitsko-dalamtinske županije
Izvod iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

županije“, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13, 147/15):
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju
1.2.1. Zahvati i građevine od važnosti za Državu
Članak 52.
Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, Planom se određuju
sljedeće građevine od važnosti za Državu koje se nalaze na području Splitsko-dalmatinske županije:
(…)
Sunčane elektrane i ostali oblici korištenja sunčane energije :
(…)
Predviđene lokacije za sunčeve elektrane. U svrhu očuvanja prostora obavezno je korištenje novih
tehnologija koje zahtjevaju manje prostorno zauzeće po jedinici instalirane snage. Osim proizvodnje
električne energije mogući su i ostali oblici korištenja sunčeve energije.
(…)
Dugopolje
(…)
31.08.2018. 15
1.5.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

Članak 110.
Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja :
- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
(...)
Temeljem kriterija PPSDŽ, Prostornim planom uređenja Općine i Grada određuju se detaljniji uvjeti
za svaku vrstu gradnje u skladu s odredbama ove Odluke i određuju se pojedinačno područja na
kojima se mogu graditi objekti iz stavka 1. ovog članka. Ova područja određuju se u tekstualnom i
grafičkom dijelu PPUO/G.
(…)
1.5.3.1. Građevine infrastrukture
Članak 111.
Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog
sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u
infrastrukturne koridore, te komunalne građevine kao što su odlagalište otpada, groblja i sl.
Infrastrukturni sustavi i građevine moraju se izgrađivati po svim ekološkim kriterijima i mjerama
zaštite
1.6. Uvjeti uređivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru
1.6.3. Energetska infrastruktura
1.6.3.1. Energetski sustav
(…)
Članak 165.
U svrhu korištenja sunčeve energije planira se izgradnja sunčanih elektrana i ostalih pogona za
korištenje energije sunca. S obzirom na ubrzan razvoj tehnologija za korištenje sunčeve energije,
ovim prostornim planom nije ograničen način korištenja energije Sunca unutar planom predviđenih
prostora označenih kao prostor za planiranje sunčanih elektrana, ukoliko su te nove tehnologije
potpuno ekološki prihvatljive za što je potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoliš, odnosno dokazati izradom studije o utjecaju na okoliš.
Planom predviđeni prostori za gradnju sunčanih elektrana i drugih oblika korištenja energije Sunca
su: Alebića Kula (Hrvace), Bitelić, Blizna, Bogomolje (Otok Hvar), Dicmo, Dugobabe, Dugopolje, Gala,
Gdinj (Otok Hvar),Gornji Humac (Otok Brač), Hvar (Otok Hvar), Kaštelica, Konačnik, Kosore,
Lećevica, Ljubitovica, Peruča-Derven, Peruča-Ljut, Primorski Dolac, Proložac, Runjik, Sestanovac, Sinj
– Bajagić, Tijarica, Vedrine, Vis (Griževa glavica), Zadvarje.
(...)
Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčanih elektrana dozvoljava se izgradnja
prilaznih makadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priključak na javnu cestu moguć je uz
suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s
važećim propisima.
(...)
16 31.08.2018.
Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od:

pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sunčane elektrane i priključnog
dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu.
Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim operatorom
prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.
1.8.1. Zaštita kulturnih dobara
Članak 197.
Prostornim planovima užih područja treba omogućiti da kulturna dobra budu zaštićena prema svim
kriterijima konzervatorske struke te da njihov značaj ničim ne bude ugrožen.
(…)
31.08.2018. 17
Slika 3.2.1-1. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora („Službeni glasnik Splitsko-
dalmatinske županije“, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13, 147/15) s ucrtanim zahvatom.
18 31.08.2018.
Slika 3.2.1-2. Izvod iz kartografskog prikaza 2.2. Energetski sustavi („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije“, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13, 147/15) s ucrtanim zahvatom.
31.08.2018. 19
3.2.2 Prostorni plan Općine Dugopolje

Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Dugopolje ("Službeni vjesnik Općine Dugopolje", broj
6/04, 6/07, 3/14, 4/14, 3/17, 7/17):
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
Članak 6.
Područje Općine Dugopolje ovim Planom se razgraničuje na slijedeće namjene površina:
(…)
Razvoj i uređenje površina izvan naselja
(…)
Ostale površine
- (…)
- solarna elektrana
- (…)
1.6. Ostale površine
Članak 17.
1) Ostale površine predstavljaju površine vjetroelektrana, solarnih elektrana i mjesnih groblja.
Površine za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana određene su unutar utvrđenih
makrolokacija u grafičkom dijelu Plana. Stručnim podlogama temeljem kojih će se utvrditi
lokacijska dozvola rješavati će se uvjeti i kriteriji za izgradnju transformatorske stanice i
rasklopnih postrojenja, prijenosnih sustava i prometnog rješenja.
(…)
2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 20.
Građevine od važnosti za Županiju na području Općine Dugopolje:
(…)
Energetske građevine
- (…)
- planirana solarna elektrana
- (…)
(…)
20 31.08.2018.
2.3. Izgrađene strukture van naselja

Članak 26.
Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, smještavaju se, izvode i
koriste na način da ne ometaju korištenje prostora i drugih građevina u vangrađevnom području, te
da su u skladu sa Odredbama ovog Plana, da ne ugrožavaju prirodne okoliša i da se uklapaju u
krajolik.
5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava
5.3. Elektroenergetska mreža
(…)
Solarna elektrana
Članak 67.
1) Unutar obuhvata Plana je planirana zona za smještaj solarnih ćelija i pratećih sadržaja na
Kočinjem brdu. Uvjeti i kriteriji za uređivanje ove površine su:
- provedeni istražni radovi
- veličinu i smještaj površina odrediti sukladno analizi zona vizualnog utjecaja,
- površine odrediti na način da ne stvaraju konflikte s telekomunikacijskim i
elektroenergetskim prenosnim sustavima,
- interni rasplet elektroenergetske mreže u solarnoj sunčanoj elektrani – toplani mora biti
kabliran,
- predmet zahvata u smislu građenja je izgradnja solarnih sunčanih elektrana-toplana,
pristupnih puteva, kabliranja i TS,
- nakon isteka roka amortizacije objekti se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljište privesti
prijašnjoj namjeni,
- udaljenost solarne elektrane-toplane sunčane elektrane od prometnica visoke razine
uslužnosti (autocesta) je minimalno 200 metara zračne linije,
- moguće je natkrivanje odmorišta uz autocestu postavljanjem sunčanih elektrana
- udaljenosti sunčane elektrane od ostalih prometnica minimalno 100 metara zračne
udaljenosti,
- udaljenost sunčane elektrane od granice naselja minimalno 500 metara zračne udaljenosti.
2) Za potrebe izgradnje, montaže opreme i održavanja sunčanih elektrana dozvoljava se izgradnja
prilaznih makadamskih puteva unutar prostora elektrane. Priključak na javnu cestu moguć je uz
suglasnost nadležnog društva za upravljanje, građenje i održavanje pripadne javne ceste i u skladu s
važećim propisima.
3) Prilikom formiranja područja za gradnju sunčanih elektrana (i drugih obnovljivih izvora energije)
potrebno je nadležnom konzervatorskom odjelu dostaviti planove postavljanja mjernih stanica, te
korištenja i probijanja pristupnih puteva s obzirom da su već u toj fazi moguće devastacije i štete na
kulturnoj baštini, u prvom redu arheološkim lokalitetima.
31.08.2018. 21
4) Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od:

pripadajuće trafostanice smještene u granici obuhvata planirane sunčane elektrane i priključnog
dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu.
5) Način priključenja i trasu priključnog dalekovoda/kabela treba uskladiti sa ovlaštenim
operatorom prijenosnog ili distribucijskog sustava te ishoditi njegovo pozitivno mišljenje.
22 31.08.2018.
Slika 3.2.2-1. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina ("Službeni vjesnik Općine
Dugopolje", broj 6/04, 6/07, 3/14, 4/14, 3/17, 7/17) s ucrtanim zahvatom.
31.08.2018. 23
Slika 3.2.2-1. Izvod iz kartografskog prikaza 2.3. Energetika ("Službeni vjesnik Općine Dugopolje", broj 6/04,
6/07, 3/14, 4/14, 3/17, 7/17) s ucrtanim zahvatom.
24 31.08.2018.
3.2.3 Zaključak
Planirana izgradnja SE Dugopolje nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno na
području jedinice lokalne samouprave Općina Dugopolje.
Pregledom važećih prostorno-planskih dokumenata, tekstualnih dijelova i kartografskih prikaza na
predmetnom području planiranog zahvata, može se utvrditi da je planirani zahvat usklađen s
prostornim planovima Splitsko-dalmatinske županije i Općina Dugopolje.
31.08.2018. 25
3.3 Geološke značajke

Na temelju preliminarne analize litostratigrafskih, strukturno tektonskih, hidrogeoloških, te
inženjersko-geoloških i seizmoloških značajki šireg područja planiranog zahvata utvrđeno je da se
radi uglavnom o karbonatnim stijenama visokog stupnja okršenosti koje su razlomljene tektonskim
procesima i dobre propusnosti zbog kaverozno-pukotinske poroznosti. Zbog takve situacije na
području planiranog zahvata nema površinskih tokova ni pripovršinskih podzemnih voda već
oborinske vode kratko otječu po površini i poniru u podzemlje.
Samo područje zahvata izgrađeno je od slabouslojenih i gromadastih bioakumuliranih vapnenaca
gornjokredne starosti (cenoman). U okolnom dijelu planiranog zahvata geološku podlogu čine
tankouslojeni vapnenci s tanjim lećama dolomita (turon) i slabouslojeni bioakumulirani vapnenci
(senon).
Slika 3.3-1. Geološki prikaz šireg područja predmetnog zahvata (list Omiš)
26 31.08.2018.
3.4 Pedološke značajke

S pedološkog aspekta na širem predmetnom području, najzastupljenije su rendzine te smeđe tlo na
vapnencu. Upravo su se ovakvi tipovi tla razvili s obzirom na geološku podlogu i karakteristično
krško područje.
Zemljišta se, prema bonitetu, razvrstavaju u jednu od četiri kategorije korištenja zemljišta - P1 –
osobito vrijedna obradiva tla, P2 – vrijedna obradiva tla, P3 – ostala obradiva tla, te PŠ – ostala
poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta. Uzimajući u obzir bonitetnu vrijednost zemljišta, ova tla
pripadaju PŠ kategoriji boniteta, odnosno ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta koja su
neprikladna za obradu.
Slika 3.4-1. Prikaz tala na širem području predmetnog zahvata (Izvor: OPK, M 1:100.000)
31.08.2018. 27
3.5 Vodna tijela

Površinske vode
Na samom području obuhvata planiranog zahvata nema površinskih voda. Na širem području
obuhvata (na udaljenosti do 5 km od granica obuhvata) nalaze se vodotoci JKRN0067_001 Jadro s
pritokom JKRN0302_001 Ozrnski potok na udaljenosti 1,8 km južno od planiranog zahvata te
nekoliko manjih vodotoka JKRN0265_001, JKRN0313 i JKRN0154_001 sjeverno i zapadno od
planiranog zahvata. S obzirom na vrstu zahvata i njihovu lokaciju u odnosu na planirani zahvat,
manji vodotoci u nastavku neće biti detaljnije razmatrani.
U nastavku su prikazane karakteristike dva površinska vodna tijela, dobivene temeljem Zahtjeva za
pristup informacijama upućenog Hrvatskim vodama (kolovoz, 2018.) i vidljivim u Izvatku iz Registra
vodnih tijela, koja su pod možebitnim direktnim utjecajem zahvata (Tablica 3.5.-1).
Tablica 3.5-1. Karakteristike vodnih tijela na području zahvata
Karakteristike vodnog tijela
Šifra vodnog tijela: JKRN0302_001 JKRN0067_001
Naziv vodnog tijela: Ozrnski potok Jadro
Vodno područje: Jadransko Jadransko
Podsliv: Kopno Kopno
Ekoregija: Dinaridska Dinaridska
Nizinske male povremene Nizinske tekućice kratkih tokova s
Ekotip:
tekućice (16B) padom >5‰ (14)
Izmijenjenost: Prirodno Prirodno
Nacionalno/međunarodno
HR HR
vodno tijelo:
Obaveza izvješćivanja: EU EU
Dužina vodnog tijela: 0,902 km + 6,47 km 3,5 km + 7,71 km
Prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16), stanje tijela površinske
vode određuje se na temelju ekološkog ili kemijskog stanja tog tijela, ovisno o tome koje je lošije.
Referentna godina za ocjenu stanja prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.
(godina provedbe monitoringa), bila je 2012.
Stanje tijela površinske vode je dobro ako ima vrlo dobro ili dobro ekološko i dobro kemijsko stanje.
Tijelo površinske vode nije u dobrom stanju ako ima umjereno, loše ili vrlo loše ekološko stanje i/ili
nije postignuto dobro kemijsko stanje (Slika 3.5-1, Slika 3.5-2).
Razmatrano je stanje obližnjih vodnih tijela. JKRN0302_001 Ozrnski potok je u lošem ekološkom,
odnosno ukupnom stanju, dok je JKRN0067_001 Jadro u vrlo lošem ekološkom i ukupnom stanju
(Tablica 3.5-2). Kemijsko stanje oba vodna tijela je u dobrom stanju.
Loše ekološko stanje vodnog tijela Ozrnski potok je posljedica loših hidromorfoloških elemenata te
fizikalno kemijskih pokazatelja – velike količine ukupnog fosfora i umjereno povećane količine
ukupnog dušika. Vodno tijelo Jadro je u vrlo lošem ekološkom stanju zbog narušenih
hidromorfoloških elemenata.
28 31.08.2018.
Tablica 3.5-2. Stanje vodnih tijela na području zahvata
Procjena stanja
ŠIFRA Naziv
Kemijsko stanje Ekološko stanje Ukupno stanje
JKRN0302_001 Ozrnski potok dobro loše loše

JKRN0067_001 Jadro dobro vrlo loše vrlo loše
Slika 3.5-1. Ekološko stanje vodnih tijela na širem području zahvata (Izrađivač: Oikon d.o.o. Podaci dobiveni
na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda, kolovoz 2018. Podloga preuzeta s s
Bing web servisa: https://www.bing.com/maps/aerial)
31.08.2018. 29
Slika 3.5-2. Kemijsko stanje vodnih tijela na širem području zahvata (Izrađivač: Oikon d.o.o. Podaci dobiveni
na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda, kolovoz 2018. Podloga preuzeta s s
Bing web servisa: https://www.bing.com/maps/aerial)
Podzemne vode
Podzemne vode na području planiranog zahvata pripadaju tijelu podzemne vode JKGI_11 Cetina
(Slika 3.5-3). Navedeno podzemno vodno tijelo pripada prema Pravilniku o granicama područja
podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13) Jadranskom vodnom području.
30 31.08.2018.
Slika 3.5-3. Položaj grupiranih tijela podzemne vode na području zahvata (Izrađivač: Oikon d.o.o. Podaci
dobiveni na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda, kolovoz 2018. Podloga
preuzeta s s Bing web servisa: https://www.bing.com/maps/aerial)
Stanje vodnih tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda te
može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o
vodama (ODV, 2000/600/EC) i Direktive o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja
kakvoće (Direktiva o podzemnim vodama – DPV 2006/118/EC). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta
provode se klasifikacijski testovi.
Kemijsko, količinsko i ukupno stanje vodnih tijela podzemne vode na području planiranog zahvata je
ocijenjeno kao dobro. Ocjena kemijskog stanja prikazana je u Tablici 3.5-3, količinskog u Tablici 3.5-
4, a ocjena ukupnog stanja prikazana u Tablici 3.5-5. U istoj tablici dan je i postotni udio korištene
podzemne vode u odnosu na veličinu raspoloživih zaliha podzemnih voda.
31.08.2018. 31
Tablica 3.5-3. Ocjena kemijskog stanja vodnih tijela podzemne vode

Test
Test opće Test zone Test Ukupna
zaslanjenje i
procjene sanitarne površinske Test EOPV ocjena
druge
kakvoće zaštite vode stanja
intruzije
Testovi se
Kod TPV Naziv TPV provode
(DA/NE)
Pouzdanosti
Pouzdanosti
Pouzdanosti
Pouzdanosti
Pouzdanosti
Pouzdanosti
Stanje
Stanje
Stanje
Stanje
Stanje
Stanje
JKGI_11 Cetina DA
visoka
visoka
visoka
visoka
visoka
dobro
dobro
dobro
dobro
dobro
dobro
niska
Tablica 3.5-4. Ocjena količinskog stanja vodnih tijela podzemne vode
Povezanost Ekosustavi
Količinsko
površinskih i ovosni o Zaslanjenje i
Bilanca stanje -
podzemnih podzemnim druge intruzije
ukupno
voda vodama
Kod TPV Naziv TPV
Pouzdanost
Pouzdanost
Pouzdanost
Pouzdanost
Pouzdanost
Stanje
Stanje
Stanje
Stanje
Stanje
JKGI_11 Cetina
visoka
visoka
dobro
dobro
dobro
dobro
dobro
niska
niska
niska
Tablica 3.5-5. Procjena ukupnog stanja vodnih tijela podzemne vode te obnovljive i zahvaćene količine
podzemnih voda
Ukupno Obnovljive zalihe

Kod TPV Naziv TPV korištenje vode podzemnih voda % korištene vode Stanje Pouzdanost
3 3
(m /god) (m /god)
6 9
JKGI_11 Cetina 55,63*10 1,83*10 3,05 dobro niska
32 31.08.2018.
Zone sanitarne zaštite

Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskim i pukotinsko-
kavernoznom poroznosti, prema Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta
(NN 66/11, 47/13), određuju se radi smanjenja rizika od onečišćenja vodonosnika. Zone sanitarne
zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskim i pukotinsko-kavernoznom
poroznosti su: zona ograničenja – IV. zona, zona ograničenja i nadzora – III. zona, zona strogog
ograničenja i nadzora – II. zona i zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona.
Planirani zahvat nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite te je udaljen oko 200 m od II. zone, 1,8 km od I.
zone te oko 5 km od izvorišta Jadro (Slika 3.5-4). Navedene zone sanitarne zaštite pripadaju
izvorištu Jadro i Žrnovnica, proglašene Odlukom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta javne
vodoopskrbe izvora Jadra i Žrnovnice 2014. godine (“Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije”, broj 19/2014).
Slika 3.5-4. Položaj zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite (Izrađivač: Oikon d.o.o. Podaci dobiveni na
temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda, kolovoz 2018. Podloga preuzeta s s Bing
web servisa: https://www.bing.com/maps/aerial)
31.08.2018. 33
Opasnost i rizik od pojave poplava

Karte opasnosti od poplava izrađene su za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli
pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi preliminarne
procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analiza
opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja:
 velike vjerojatnosti (VV) pojavljivanja;
 srednje vjerojatnosti (SV) pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina);
 male vjerojatnosti (MV) pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem
nasipa na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave).
Planirani zahvat nalazi se izvan područja opasnosti od poplava (Slika 3.5-5). Najbliže područje male
vjerojatnosti plavljenja nalazi se na oko 4 km udaljenosti, a područja srednje i velike vjerojatnosti na
oko 4,5 km udaljenosti od zahvata.
Slika 3.5-5. Karta opasnosti od poplava na širem području zahvata (Izrađivač: Oikon d.o.o. Podaci dobiveni na
temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda, kolovoz 2018. Podloga preuzeta s s Bing
web servisa: https://www.bing.com/maps/aerial)
Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima za koja su prethodno
izrađene karte opasnosti od poplava za analizirane scenarije (poplave velike, srednje i male
vjerojatnosti pojavljivanja) uzimajući u obzir: indikativni broj potencijalno ugroženog stanovništva,
vrstu gospodarskih aktivnosti koje su potencijalno ugrožene na području, postrojenja i uređaje koji
mogu prouzročiti akcidentna onečišćenja u slučaju poplave i potencijalno utjecati na zaštićena
područja te druge informacije.
34 31.08.2018.
„PPZRP“ je područje proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“ sukladno

Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013., dok je „Područje nije PPZRP“ Područje
koje nije proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“, sukladno Prethodnoj
procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013. Planirani zahvat u potpunosti se nalazi u području
koje je u značajnom riziku od poplava („PPZRP“) (Slika 3.5-6).
Slika 3.5-6. Karta područja potencijalno značajnih rizika od poplava od poplava na širem području zahvata
(Izrađivač: Oikon d.o.o. Podaci dobiveni na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih
voda, kolovoz 2018. Podloga preuzeta s s Bing web servisa: https://www.bing.com/maps/aerial)
Uvidom u Registar zaštićenih područja (stanje rujan 2012.) i Plan upravljanja vodnim područjima za
razdoblje 2016.-2021. utvrđeno je sljedeće:
Planirani zahvat se nalazi na području slabe do srednje ranjivosti vodonosnika.
Prema preglednoj karti osjetljivih područja i njihovih slivova područje zahvata se nalazi na području
sliva osjetljivog područja.
S obzirom na to da vode pogodne za život slatkovodnih riba okružuju područje planiranog zahvata,
ono se nalazi u području salmonidnih voda pogodnih za život slatkovodnih riba.
31.08.2018. 35
3.6 Bioraznolikost
Područje planiranog zahvata nalazi se u submediteranskoj zoni mediteranske fitogeografske regije.
Uslijed antropogenog utjecaja, šumska vegetacija koja čini klimazonalnu vegetaciju ovog područja je
smanjenja te se zadržala samo na manjem dijelu područja. Šumsku vegetaciju ovog područja čini
stanišni tip E.3.5 Primorske, termofilne šume i šikare medunca iz sveze Ostryo-Carpinion orientalis
Ht. (1954) 1959), a pripada razredu QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 redu QUERCETALIA
PUBESCENTIS Klika 1933. Sam obuhvat zahvata, prema Karti staništa (Bardi i sur., 2016) nalazi se na
kombinaciji stanišnih tipova od travnjačkog (C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci
submediteranske zone) preko šikare (D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice) do šumskog (E.
Šume) u različitim udjelima (Slika 3.6-1.).
Slika 3.6-1. Karta staništa za područje zahvata
Stanišnom tipu C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone iz sveze

Chrysopogoni-Koelerion splendentis H-ić. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-ić. 1934 p.p.)) –
pripadaju istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone mediteransko-litoralnog
vegetacijskog pojasa. Ovi pašnjaci napuštanjem ispaše osobito u području Dalmatinske zagore
zarastaju oštroigličastom borovicom (Juniperus oxycedrus) procesom vegetacijske sukcesije te u
većem dijelu prelaze u stanišni tip D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice u koji onda pridolaze
elementi iz reda CISTO-ERICETALIA H-ić. 1958.
36 31.08.2018.
Slika 3.6-2. Stanišni tipovi na području planiranog zahvata (Foto: dron, naručitelj)
Svi stanišni tipovi koji se nalaze unutar obuhvata planiranog zahvata navedeni su kao ugroženi i
rijetki te od nacionalnog i europskog značaja prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova,
karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)
Zbog pošumljavanja crnim borom (Pinus nigra), na području zahvata pridolaze i jedinke crnog bora.
Biljne vrste koje pridolaze na području zahvata pripadaju karaterističnim zajednicama opisanih
stanišnih tipova submediteranske zone, a od ugroženih biljnih svojti na širem području zahvata
zabilježena je vrsta Plantago holosteum Scop. - uskolisni trputac (kategorija ugroženosti LC -
najmanje zabrinjavajuća vrsta) i endemska vrsta Rhamnus intermedius Steud. et Hohst. - srednja
krkavina (kategorija ugroženosti NT - gotovo ugrožena). Srednja krkavina endemska je vrsta
dinarske regije zbog čega je i strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj (Pravilnik o strogo zaštićenim
vrstama, NN 144/13, 73/16). Vrsta je zabilježena na području Kočinjeg brda (cca 1 km zapadno od
lokacije).
S obzirom da se obuhvat planiranog zahvata nalazi na krškom području bogate georaznolikosti, u
širem području nalazi se nekoliko speleoloških objekata, a prema različitim izvorima. Prema
Katastru speleoloških objekata Republike Hrvatske na širem području zahvata nalaze se: Mala jama,
Balića Špilja i Peć u Čulinovim raljevinama. Podaci prema Katastru javno su dostupni u obliku
smanjenog sadržajnog opsega i prostorne preciznosti (u okviru Bioportala) pa su udaljenosti
izračunate s udaljenošću od granice kvadranta pojedinog speleološkog objekta. Tako je područje
Male jame udaljeno cca 200 m južno od obuhvata planiranog zahvata, područje Balića špilje
(Balićeve špilje, Balića pećine) cca 1 km jugoistočno, a područje Peći u Čulinovim Raljevinama cca 2
km sjeveroistočno.
Prema Topografskoj karti RH (1:25.000) uz Balića špilju na području zahvata nalaze se i Strunjina
jama i Garina jama, a prema „Čisto podzemlje“ bazi podataka onečišćenih podzemnih objekata,
utvrđena je Balešina jama. Strunjina jama smještena je na oko 300 m sjeverozapadno od granice
obuhvata zahvata, Garina jama 1,8 km sjeveroistočno, a Balešina jama 2,1 km jugoistočno.
31.08.2018. 37
Slika 3.6-3. Speleološki objekti na području obuhvata zahvata (Izvori: Bioportal (pristupljeno, kolovoz 2018.;
Topografska karta 1:25:000, Bing podloga *Za podlogu je uzeta mapa servisa Bing zbog recentnosti, a
sukladno nagloj izgradnji gospodarskih objekata unutar poslovne zone Dugopolje.
Speleološki objekt Peć u Čulinovim raljevinama tipski je lokalitet za vrstu Duvalius novaki novaki koji
je ujedno i srednjedalmatinski endem. Objekt je također važno stanište za brojne endemske vrste iz
rodova Roncus sp., Opiliones, Apfelbeckia sp., Collembola, Diplura, Thysanura, Dolichopoda
araneiformis. Balićeva špilja tipski je lokalitet za tri vrste pauka: Folkia boudewijni Deeleman-
Reinhold, 1993., Troglohyphantes giromettai (Kulczynsky, 1914.), Troglohyphantes strandi Absolon
et Kratochvil, 1932., jednog lažištipavca Neobisium dalmatinum Beier, 1939. te tri svojte
tvrdokrilaca Haplotropidius taxi subinflatus (Apfelbeck, 1907.), Neotrechus ganglbaueri bluehweissi
(Hoffmann, 1913.), Spelaites grabowskii Apfelbeck, 1907.
Predstavnici nadzemne faune šireg područja planiranog zahvata zoogeografski pripadaju
dalmatinsko-zagorskom dijelu primorske krajine mediteranskog potpodručja.
Na području planiranog zahvata očekuje se prisutnost skupina ptica specifičnih za travnjake, bušike i
kamenjarske pašnjake kao što su vrapčarke (Passeriformes), kokoške (Galliformes) i ptice grabljivice.
Na travnjacima i poljoprivrednim površinama, kao i na zaraslim staništima moguća je prisutnost
velike ševe (Melanocorypha calandra), obične kukavice (Cuculus canorus), pupavca (Upupa epops) i
običnog fazana (Phasianus colchicus), dok ptice grabljivice kao primjerice škanjac (Buteo buteo) i
obična vjetruša (Falco tinnunculus) takva staništa koriste za lov. Također, od ptica grabljivica na
širem području zahvata moguća je prisutnost zmijara (Circaetus gallicus), malog sokola (Falco
columbarius), sivog sokola (Falco tinnunculus) i krškog sokola (Falco biarmicus). U široj zoni zahvata
38 31.08.2018.
prisutni su još i mozaici kultiviranih površina, voćnjaci i maslinici, potencijalna staništa voljića
maslinara (Hippolais olivetorum) i eje livadarke (Circus pygargus).
Faunu sisavaca šireg područja zahvata uglavnom čine male vrste iz redova šišmiša (Chiroptera),
miševa (Muridae), rovki (Soricidae) i puhova (Myoxidae). Šire područje zahvata pretpostavljeno je
područje rasprostranjenja strogo zaštićene vrste šišmiša Kolombatovićeva dugoušana (Plecotus
kolombatovici), a prisutne su i neke srednje vrste sisavaca poput europskog zeca (Lepus europeus),
euroazijskog jazavca (Meles meles), kune bjelice (Martes fiona) i srne (Capreolus capreolus). Osim
navedenog, na širem području zahvata navedena prirodna staništa za život koriste neki veliki sisavci
divlje svinje (Sus scrofa) i strogo zaštićena vrsta sivi vuk (Canis lupus) (Štrbenac et al. 2010, Antolović
et al. 2006.).
Fauna gmazova šireg područja zahvata je relativno bogata vrstama, među kojima je najčešća i
najbrojnija primorska gušterica (Podarcis sicula) s područjem rasprostranjenja na svim tipovima
staništa. Otvoreni tip staništa, makija i rubovi šuma prisutni na području zahvata čine pogodno
stanište oštroglavoj gušterici (Dalmatolacerta oxycephala), crvenkrpici (Zamenis situla) i
četveroprugom kravosasu (Elaphe quatuorlineata), dok je i kopnena kornjača (Testudo hermanni)
karakteristična vrsta mediteranskog područja, a odgovaraju joj različiti tipovi staništa (od
poljoprivrednih površina, livada ili suhih kamenjarskih pašnjaka do šuma).
Od vodozemaca prisutan je mali broj vrsta zbog manjka vodenih staništa, ali moguća je pojava
većeg broja vrsta beskralježnjaka, uglavnom iz skupina kukaca (Insecta), paučnjaka (Arachnida) i
puževa (Gastropoda). Značajna je fauna leptira (Lepidoptera) vezana uz livadna staništa, šumske
čistine i rubove šuma, ali i kultivirane površine kod kojih su neki i strogo zaštićene vrste, kao
primjerice uskršnji leptir (Zerynthia polyxena), južni lastin rep (Papilio alexanor), crni apolon
(Parnassius mnemosyne) i dalmatinski okaš (Proterebia afra dalmata).
31.08.2018. 39
3.7 Zaštićena područja

Planirani zahvat ne zadire u područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13,
15/18).
Na udaljenosti od otprilike 5 km jugozapadno nalazi se posebni (ihtiološki) rezervat Gornji tok rijeke
Jadro, a na otprilike 7 km jugoistočno nalazi se geomorfološki spomenik prirode Vranjača (Slika 3.7-
1.).
Slika 3.7-1. Zaštićena područja na širem području obuhvata zahvata
40 31.08.2018.
3.8 Ekološka mreža

Obuhvat planiranog zahvata nalazi se u blizini sljedećih područja ekološke mreže Republike
Hrvatske (Uredba o ekološkoj mreži, NN 124/13, 105/15):
- Područje očuvanja važno za ptice (POP):
HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (oko 300 m južno od obuhvata zahvata).
- Područja očuvanja važna za staništa i vrste (POVS):

HR2001352 Mosor (oko 300 m južno od obuhvata zahvata), i
HR2000096 Peć u Čulinovim raljevinama (oko 2,5 km sjeveroistočno od obuhvata zahvata),
HR2000931 Jadro (oko 5 km jugozapadno od obuhvata zahvata).
Slika 3.8-1. Područja ekološke mreže na širem području planiranog zahvata
Područje ekološke mreže HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora, obuhvaća veliko područje
(46 005 ha), a obuhvaća staništa suhih vapnenačkih litica koji su značajna za gniježđenje ptica
grabljivica. Također, obuhvaća i otvorena staništa i mozaike staništa koja čine najznačajnije
područje gniježđenja vrste voljić maslinar (Hippolais olivetorum) u Hrvatskoj. Ciljne vrste područja
navedene su u tablici niže (Tablica 3.8-1.).
31.08.2018. 41
Tablica 3.8-1. Ciljne vrste područja ekološke mreže HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (Izvor:
Uredba o ekološkoj mreži 124/13, 105/15)
Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Status
(gnjezdarica/preletnica/zimovalica)
Alectoris graeca jarebica kamenjarka gnjezdarica
Anthus campestris primorska trepteljka gnjezdarica
Aquila chrysaetos suri orao gnjezdarica
Bubo bubo ušara gnjezdarica
Caprimulgus europaeus leganj gnjezdarica
Circaetus gallicus zmijar gnjezdarica
Circus cyaneus eja strnjarica zimovalica
Emberiza hortulana vrtna strnadica gnjezdarica
Falco peregrinus sivi sokol gnjezdarica
Grus grus ždral preletnica
Hippolais olivetorum voljić maslinar gnjezdarica
Lanius collurio rusi svračak gnjezdarica
Lanius minor sivi svračak gnjezdarica
Lullula arborea ševa krunica gnjezdarica
Pernis apivorus škanjac osaš preletnica
Područje ekološke mreže HR2001352 Mosor obuhvaća planinu Mosor koja pripada srednje-
dalmatinskim Dinaridima. Proteže se od Splita i Klisa na sjeverozapadu do donjeg toka rijeke Cetine
na jugoistoku u duljini od cca 30 km. Najviši vrh je Veliki Kabal od 1340 m. Južni obronci Mosora
uglavnom su strmi i stjenoviti prekriveni hazmofitskom vegetacijom, dok su sjeverne padine
šumovite (uglavnom mješovite šume hrasta medunca i crnog jasena ili medunca i bijelog graba). Za
područje Mosora, dosada je zabilježeno 968 biljnih vrsta. Uz bogatstvo flore i mediteranskih
stanišnih tipova (suhi travnjaci, točila i stijene), područje je karakteristično zbog velikog broja
špiljskih staništa. Na višim visinama živi endemična mosorska gušterica: Dinarolacerta mosorensis.
Znanstveni naziv vrste / kod Hrvatski naziv vrste/staništa

ciljnog staništa
Lucanus cervus jelenak
Proteus anguinus* čovječja ribica
Bombina variegata žuti mukač
Zamenis situla crvenkrpica
Canis lupus* vuk
Dinarolacerta mosorensis mosorska gušterica
Dinaromys bogdanovi dinarski voluhar
62A0 Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
8140 Istočnomediteranska točila
8310 Špilje i jame zatvorene za javnost
6110* Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na
karbonatnom kamenitom tlu
8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom
42 31.08.2018.
Područje ekološke mreže HR2000096 Peć u Čulinovim raljevinama obuhvaća istoimenu špilju koja
se sastoji od dvije manje odvojene dvorane mjestimično ukrašene sigastim tvorevinama. Špilja
predstavlja tipski lokalitet za endemsku svojtu srednje Dalmacije Duvalius novaki novaki. Ciljni
stanišni tip ovog područja ekološke mreže su špilje i jame zatvorene za javnost (8310).
Područje ekološke mreže HR2000931 Jadro obuhvaća gornji i srednji tok rijeke Jadro. Jadro je
tipična krška rijeka, duljine od 4,5 km, sa srednjim protokom od 9 m³/s. Ciljna vrsta ovog područja
ekološke mreže je mekousna - Salmothymus obtusirostris.
3.9 Krajobrazne značajke

Prema pregledu krajobraznih jedinica Hrvatske navedenom u Strategiji i akcijskom planu zaštite
biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NSAP, NN 143/08) prostor Dugopolja
(Splitsko-dalmatinska županija) na kojem se nalazi predmetni zahvat sunčane elektrane pripada
krajobraznoj jedinici Dalmatinska zagora. Karakterizira ju krajobrazno heterogen prostor krških
depresija, vapnenačkih zaravni i planinskih vijenaca, koji oskudijevaju kvalitetnom šumom.
Samo područje karakterističan je primjer izrazito krškog prostora smještenog ispod padina planine
Mosor. Ispod sjeverozapadnih padina nalazi se manje izduženo krško polje s plodnim tlom (duljine
oko 3 km), koje je stoljećima korišteno za poljoprivredu, na čijoj se sjevernoj strani nalazi naselje
Dugopolje. Vizualno je vrlo zanimljiva kontaktna zona polja i naselja koju odvaja samo jedna
prometnica čineći izrazito veliki kontrast prirodnog i antropogenog, svijetlog i tamnog, volumena
(izgrađeno) i plohe (polja). Krajobraz ujedno i karakteriziraju već navedena obradiva poljoprivredna
tla (tvoreći mozaik poljoprivrednih površina), koja većinom imaju smjer pružanja sjever-jug, i naselje
Dugopolje koje prati smjer pružanja prometnice (sjeverozapad – jugoistok). Uz Dugopolje je na
sjeverozapadu i zapadu smještena gospodarsko-poslovna istoimena zona koja donekle degradira
okolni krajobraz.
Područje zahvata nalazi se sjeverozapadno, neposredno uz gospodarsko-poslovnu zonu Dugopolje.
Smjestilo se na istočnim obroncima Kočinjeg brda i obuhvaća područje od oko 35 ha. Područje je
smješteno na blagoj padini pretežito sjeveroistočne ekspozicije. Topografija je jednostavna, teren je
zaravnjen s ponekom plićom vrtačom (Prilog 7.3.) te je prekriven niskim raslinjem i manjim dijelom
šumskim pokrovom (Slika 3.9-1.) zbog čega je naglašeno prirodnih obilježja.
31.08.2018. 43
Slika 3.9-1. Pogled na područje zahvata
3.10 Gospodarske djelatnosti

3.10.1 Poljoprivreda
Prema prostorno-planskoj dokumentaciji predmetni zahvat nalazi se unutar kategorije ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Uvidom u digitalnu ortofoto snimku utvrđena je
dominantna vegetacija predmetne lokacije koju čini sklerofilna vegetacija i makija. Također,
predmetni zahvat nalazi se u neposrednoj blizini antropogeniziranog staništa, industrijskih površina
te značajnih prometnica.
Analizom poljoprivredne podloge Arkod baze podataka, nisu utvrđene poljoprivredne površine
unutar šireg područja zahvata.
3.10.2 Šumarstvo
Sunčana elektrana Dugopolje sa površinom od 35 ha nalazi se u gospodarskoj jedinici Runjevica
(razdoblje važenja 1. 1. 2011. - 31. 12. 2020.), Uprava šuma podružnica Split, šumarija Split. Prema
podacima o uređajnim razredima od Hrvatskih šuma d.o.o., predmetni zahvat se nalazi u odsjecima
88 C koji prema uređajnom razredu spada u šikaru te 88 D koji se klasificira kao neobraslo
proizvodno zemljište.
44 31.08.2018.
Slika 3.10.2-1. Uređajni razredi na širem području predmetnog zahvata
Prema Corine Land Coveru (2012.) područje predmetnog zahvata sa 19,5 ha spada u klasu 324 –
sukcesija šuma (šume u zarastanju), s 1,5 ha u 133 – gradilišta te s 14 ha u 321- prirodni travnjaci.
31.08.2018. 45
Slika 3.10.2-2. Corine Land Cover klasifikacija na širem području predmetnog zahvata
3.10.3 Divljač i lovstvo

Sunača elektrana Dugopolje nalazi se unutar županijskog zajedničkog lovišta broj XVII/145
Dugopolje donje, u Splitsko –dalmatinskoj županiji. Površina lovišta je 3.794,00 ha, a glavne vrste
lovne divljači su obični zec (Repus euripaeus pall), obični fazan (Phaisanus colchicus), jarebica grivna
(Alectoris graeca meissn.)
46 31.08.2018.
Slika 3.10.3-1. Položaj lovišta u odnosu na područje predmetnog zahvata
31.08.2018. 47
4 Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

4.1 Utjecaj na stanje voda
Područje zahvata nalazi se na krškom terenu propusnog karaktera (pukotinske i pukotinsko-
kavernozne poroznosti), zbog čega se ne može isključiti moguć negativan utjecaj kemijskih supstanci
na vodna tijela šireg područja zahvata, poglavito na podzemno vodno tijelo JKGI_11 Cetina te
površinska vodna tijela JKRN0067_001 Jadro i JKRN0302_001 Ozrnski potok, koja se nalaze južno od
obuhvata zahvata, u smjeru slijevanja površinskih i toka podzemnih voda.
Također, planirani zahvat nalazi se na području III. zone te u blizini II. zone sanitarne zaštite izvorišta
Jadro i Žernovnica (Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta javne vodoopskrbe izvora
Jadra i Žernovnice, “Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 19/2014), zbog čega je
potrebno obratiti posebnu pažnju na utjecaje koji mogu pridonijeti pogoršanju stanja podzemne
vode. U navedenim zonama zabranjeno je skladištenje otpada (čl. 11. Odluke o utvrđivanju zona
sanitarne zaštite), a u II. zoni zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda s prometnica, kao i građenje
građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode (čl. 14. Odluke o utvrđivanju zona sanitarne
zaštite), dakle treba spriječiti onečišćenje vode unutar te zone gorivom i drugim onečišćujućim
tvarima.
Tijekom izgradnje
Utjecaji na vodna tijela koji bi se mogli pojaviti tijekom izvođenja radova su kratkotrajni i prestaju
nakon završetka radova. Mogući negativni utjecaji su prvenstveno utjecaji uslijed manipulacije
gorivima i mazivima za potrebe građevinske mehanizacije te akcidentne situacije.
Potencijalno negativan utjecaj na kakvoću vode može se dodatno umanjiti pravilnim skladištenjem
otpadnog materijala, zabranom skladištenja goriva i maziva na području gradilišta te punjenjem
goriva na benzinskim postajama ili dovoženjem goriva u specijalnom vozilu s cisternom za gorivo i
pretakanjem u radne strojeve na izgrađenom nepropusnom platou koji ima separator ulja i masti.
U slučaju akcidenta na gradilištu tijekom izgradnje (izlijevanja naftnih derivata ili motornih ulja
građevnih vozila i strojeva) postoji mogućnost onečišćenja podzemnih voda te treba provoditi
potrebne mjere zaštite kako bi se vjerojatnost ovakvih događaja izbjegla ili svela na minimum.
Tijekom korištenja
Tijekom rada sunčane elektrane koristit će se voda za ispiranje fotonaponskih panela. Pri ispiranju
se ne koriste dodatna sredstva za čišćenje, pa ispiranje samo po sebi neće imati negativan utjecaj na
vodna tijela.
Zbog potrebe održavanja panela vegetacija će biti periodički uklanjana uporabom herbicida i/ili
mehanički. Pri upotrebi herbicida, moguće je da će oni pri ispiranju otjecati do tla te kroz propusni
teren dospjeti do podzemnih voda i negativno utjecati na njihovo kemijsko stanje. Ovaj se utjecaj
može ublažiti primjenom drugih (mehaničkih) metoda uklanjanja vegetacije.
48 31.08.2018.
4.2 Utjecaj na tlo

Utjecaj planiranog zahvata na tlo najviše će se ogledati u trajnom gubitku funkcije tla na površini od
oko 35 ha. Tlo ovog zemljišta, iako niske plodnosti, ističe se svojim zaštitnim karakterom, pa je
potrebno voditi brigu o učinkovitoj zaštiti tla.
Tijekom izgradnje
Utjecaj na tlo tijekom izgradnje solarne elektrane odnosno montaže moguć je uslijed uklanjanja
vegetacije, sabijanja tla građevinskom i ostalom mehanizacijom, privremenog odlaganja otpadnog
materijala te potencijalno uslijed onečišćenja pogonskim gorivima, mazivima i tekućim materijalima
koji se koriste pri građenju odnosno montaži, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i
podzemlje. Vjerojatnost ovog negativnog utjecaja na području zahvata moguće je umanjiti
pravilnim skladištenjem otpadnog i građevinskog materijala, redovitim održavanjem i servisiranjem
strojeva, zabranom skladištenja goriva i maziva na području gradilišta, pridržavanjem mjera i
standarda za građevinsku mehanizaciju te izvođenjem radova prema projektnoj dokumentaciji.
Tijekom korištenja
Tijekom korištenja solarne elektrane može nastati negativan utjecaj na tlo, ovisno o uklanjanju
vegetacije ispod panela. Stoga je neophodno vegetaciju uklanjati ručno.
4.3 Utjecaj na bioraznolikost

Tijekom izgradnje
Negativan utjecaj na postojeća staništa, vegetaciju i populacije biljnih vrsta šireg područja zahvata
očitovat će se tijekom pripreme i izgradnje sunčane elektrane. Na području obuhvata planiranog
zahvata definiranim opisom zahvata (površine oko 35 ha) doći će do gubitka i promjene postojećih
staništa i vegetacije (stanišni tipovi u kombinaciji: C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci
submediteranske zone / D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice / E.3.5. Primorske, termofilne
šume i šikare medunca). Takav oblik izravnog utjecaja bit će trajnog karaktera zbog potpunog
uklanjanja vegetacije tijekom izgradnje. Staništa koja će se trajno izgubiti su široko rasprostranjena
staništa u submediteranskoj zoni te se gubitak od 35 ha ne smatra značajno negativnim. Dodatno,
stanišni tip C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone primjenom mjera
ublažavanja bi se mogao očuvati u dijelu zahvata, a potpuno obnoviti prestankom rada sunčane
elektrane odnosno njenom dekomisijom.
Kretanje građevinskih vozila i teške mehanizacije ne bi trebalo uzrokovati dodatnu degradaciju
prirodnih površina zbog već postojećih pristupnih puteva, ali i samog položaja obuhvata zahvata u
blizini poslovne zone Dugopolje. Raskrčivanje postojeće vegetacije na mjestu obuhvata zahvata
otvara mogućnost širenja korovne i ruderalne vegetacije te stranih i/ili invazivnih biljnih svojti
(Hernandez et al. 2013) poput ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), bagrema (Robinia pseudoacacia)
i pajasena (Ailanthus altissima). U slučaju navedene pojave nužno je pravovremeno uklanjanje
invazivnih vrsta, kako bi se smanjio posljedično negativan utjecaj na prirodna staništa i biljne vrste.
Također, tijekom izgradnje te uslijed iskapanja za postavljanje električnih i komunikacijskih kablova
očekuje se privremen utjecaj emisije prašine na biljne vrste i vegetaciju. Takav je utjecaj
kratkoročan i lokaliziran (na uski pojas unutar obuhvata zahvata i u užem krugu oko pristupnih
putova, tj. u pretpostavljenoj zoni utjecaja). U slučaju da će biti potrebno izgraditi dodatne
31.08.2018. 49
pristupne putove, vegetacija će se naknadno vratiti u prvobitno stanje pod utjecajem prirodnih
procesa sukcesije, uz kontrolu naseljavanja invazivnih biljnih svojti.
Tijekom pripreme radnog pojasa i gradnje, izuzev gubitka staništa za divlje vrste faune, mogući su
nepovoljni utjecaji na neke životinjske vrste zbog uznemiravanja pojedinih jedinki i oštećivanja i
uklanjanja njihovih nastambi i prostora za sakrivanje (osobito gmazova). Osim toga, radovi na
prirodnim staništima utječu na lovne strategije životinja i dostupnost plijena (Turney and Fthenakis
2011.). Kako se navedeni zahvat planira u području postojećeg intenzivnog antropogenog
djelovanja, utjecaj na lokalu faunu neće biti značajno negativan.
Tijekom pripreme radnog pojasa i gradnje moguć je utjecaj na pojedine vrste ptica, u slučaju da se
izgradnja obavlja u sezoni gniježđenja/parenja (od travnja do rujna), pri čemu je razdoblje od
travnja do srpnja kritično za većinu vrsta. Ako se uklanjanje prirodnog vegetacijskog pokrova
(travnjačke i šumske površine te kamenjarski pašnjaci) za potrebe pripreme radnog pojasa izvodi u
jesenskom razdoblju, može se umanjiti ili izbjeći negativan utjecaji na ptice i uznemiravanje jedinki
u vrijeme gniježđenja i parenja, ali i druge životinjske vrste jer se time izbjegavaju radovi kojima se
oštećuje stanište u periodu njihove najveće aktivnosti. Utjecaj u vidu promjene stanišnih uvjeta kao
posljedica onečišćenja zbog emisije prašine i ispušnih plinova tijekom rada mehanizacije ograničen
je na užu zonu utjecaja zahvata uz pristupni put i područje izgradnje sunčane elektrane te na
vrijeme trajanja izgradnje i shodno tome ne smatra se značajno negativnim.
Tijekom izvedbe nosivih konstrukcija za svaku pojedinu sunčevu elektranu, a osobito pri iskopima za
potrebe postavljanja električnih i komunikacijskih kablova, postoji rizik od nailaska na nove
speleološke objekte i negativnog utjecaja na podzemna staništa i faunu. U slučaju nailaska na
speleološki objekt ili njegov dio u obuhvatu zahvata, potrebno je odmah obustaviti radove i bez
odgađanja obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i Hrvatsku
agenciju za okoliš i prirodu te postupiti po rješenju nadležnog tijela (u skladu s člancima 100.,101.,
102., 103. i 104., Zakona o zaštiti prirode, NN 80/13, 15/18) ili osigurati nadzor stručnjaka
(bio)speleologa.
Tijekom korištenja
Prisutnost sunčane elektrane bit će trajni utjecaj na postojeću vegetaciju. Zbog održavanja, sunčane
elektrane vegetacija će biti periodički uklanjana, a osim toga paneli zasjenjuju okolni prostor što
dovodi do promjene mikroklime na području obuhvata zahvata (Turney and Fthenakis 2011.). S
obzirom na široku rasprostranjenost stanišnih tipova prisutnih na području planiranog obuhvata
zahvata, navedeni utjecaj neće biti značajno negativan, a stanišni tip C.3.5.1. Istočnojadranski
kamenjarski pašnjaci submediteranske zone primjenom mjera ublažavanja (kontrola invazivnih
biljnih svojti i održavanje metodama prihvatljivim za prirodu) bi se mogao očuvati u dijelu zahvata, a
potpuno obnoviti prestankom rada sunčane elektrane odnosno njenom dekomisijom.
Zbog potrebe održavanja panela vegetacija mora biti periodički uklanjana, što je moguće provesti
ručno ili uporabom herbicida. Osim toga panele će u svrhu odražavanja biti ispirane vodom. U
slučaju korištenja herbicida postoji opasnost od otjecanja korištenih kemijskih supstanci u okoliš i
prirodu, te od onečišćenja površinskih i podzemnih voda (Hernandez et al. 2013.). Iako takav način
uklanjana vegetacije nije planiran ovim zahvatom potrebno je istaknuti da je područje obuhvata
zahvata karakterističnog krškog terena propusnog karaktera i kada bi se koristili herbicidi ne bi se
mogao isključiti negativan utjecaj kemijskih supstanci na podzemna staništa i faunu, a i vodena
staništa na širem području zahvata.
Redovitim održavanjem sunčane elektrane pojavit će se povremena buka i vibracije zbog rada
strojeva što će predstavljati kratkotrajni utjecaj na životinje, koji je zanemariv s obzirom na
50 31.08.2018.
vremenske razmake radova, učestalost obilazaka elektrane i već prisutnog antropogenog djelovanja
u planiranom području obuhvata zahvata.
Najveći utjecaj sunčane elektrane za lokalnu faunu očituje se u obliku fragmentacije i gubitka
staništa. Prisutnost takvog oblika postrojenja može djelovati poput linearne barijere za kretanje
divljih životinja, što utječe na lovnu strategiju i/ili mogućnost parenja divljih životinja. Zbog gubitka
staništa, određeni broj jedinki može ostati bez životnog prostora, utočišta ili može doći do
smanjenja dostupnosti hrane za pojedine jedinke (Turney and Fthenakis 2011, Hernandez et al.
2013). S obzirom na to da se planirani obuhvat zahvata nalazi u području antropogenog djelovanja,
navedeni se utjecaji ne očekuju.
Solarni paneli mogu u većoj mjeri polarizirati svjetlost tako da daju privid vodene površine
(onečišćenje polariziranom svijetlošću, Walston et al. 2016.). Navedeni efekt može privući veći broj
kukaca što privlači veći broj ptica, često vrste ptica koje inače slijeću na ili uz vodene površine,
pogotovo tijekom migracije. Dio vrsta migrira u noćnim uvjetima i vrlo snažno slijeću, što može
dovesti do fatalnih kolizija. Nadalje, neke vrste poput crnogrlog i crvenogrlog plijenora, iako nisu
zabilježene na području zahvata, mogle bi biti privučene polariziranom svjetlošću. Plijenorima je
potreban veći zalet za ponovno polijetanje i teško mogu poletjeti nakon nasukavanja te su izloženi
predatorima. Efekt jezera, iako utvrđen u znanstvenoj literaturi, još je uvijek relativno slabo istražen
i smatra se neznačajnim u odnosu na smrtnost ptica uzrokovanim ostalim antropogenim
djelovanjima (Lovich and Ennen 2011., Waltson et al. 2016.). S obzirom na lokaciju planiranog
zahvata, negativan utjecaj „privida vodene površine“ na ptice se ne očekuje.
4.4 Utjecaj na zaštićena područja

Područje obuhvata zahvata karakterističnog je krškog terena propusnog karaktera zbog čega se
moguć negativan utjecaj tijekom korištenja planiranog zahvata ne može u potpunosti isključiti na
prirodne vrijednosti posebnog (ihtiološkog) rezervata Gornji tok rijeke Jadro, iako je područje na
oko 5 kilometara udaljenosti od obuhvata zahvata. Kako bi se u potpunosti isključila mogućnost
značajno negativnog utjecaja preporuča se mehaničko uklanjanje vegetacije tijekom održavanja
zahvata.
Utjecaj na geomorfološki spomenik prirode Vranjača, iako također na krškoj podlozi, može se
isključiti jer se ne nalazi na slijevnom putu podzemnih voda, koje se kreću od obuhvata zahvata
prema jugu.
4.5 Utjecaj na ekološku mrežu

4.5.1 Samostalni utjecaji zahvata na ekološku mrežu
Tijekom izgradnje moguć je privremen negativan utjecaj na ciljne vrste ptica područja ekološke
mreže HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora i neke ciljne vrste područja HR2001352 Mosor,
osobito vrste koje naseljavaju rubni dio ovih područja ekološke mreže koji je najbliži zahvatu (oko
300 m). Ipak, kako se radi o području s već izraženim antropogenim djelovanjem (gospodarska zona,
prometnice), prisutnost većine ciljnih vrsta ptica područja ekološke mreže HR1000027 Mosor,
Kozjak i Trogirska zagora može se isključiti. Potencijalno na području zahvata mogu pridoći vrste
malih pjevica: Anthus campestris, Lanius collurio, Lanius minor i Lullula arborea, no privremen i
lokaliziran utjecaj uznemiravanja tijekom radova ne može značajno negativno utjecati na populacije
31.08.2018. 51
ovih ciljnih vrste ptica, osobito jer se ne očekuju njihove reproduktivne aktivnosti na ovom
području.
Od ciljnih vrsta područja ekološke mreže HR2001352 Mosor, u rubnom području gdje se može
očekivati utjecaj uznemiravanja tijekom izgradnje, potencijalno može pridoći crvenkrpica i vuk. Ne
očekuje se negativan utjecaj na ove ciljne vrste zbog kratkotrajnosti utjecaja i već spomenutog
antropogenog djelovanja u ovom području ekološke mreže.
Područja ekološke mreže HR2000096 Peć u Čulinovim raljevinama i HR2000931 Jadro nalaze se na
dovoljnoj udaljenosti od obuhvata zahvata, ali zbog smještaja na krškoj podlozi, moguć utjecaj
planiranog zahvata, osobito u slučaju održavanja vegetacije herbicidima, ne može se u potpunosti
isključiti. Navedni utjecaj moguć je i za stanišni tip 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost, Proteus
anguinus* - čovječja ribica i Bombina variegata - žuti mukač. Ručnim održavanjem vegetacije, ovaj
utjecaj može se u potpunosti isključiti.
Utjecaj fragmentacije i gubitka staništa nije značajan za ciljne vrste i staništa područja ekološke
mreže. Kako su sunčane elektrane ograđene, obuhvat zahvata potencijalno neće moći koristiti
jedinke ciljne vrste – vuk. Ipak, kako se obuhvat zahvata nalazi u području intenzivnog
antropogenog djelovanja uključujući prometnice koje već predstavljaju svojevrsnu barijeru, ne
očekuje se dodatan negativan utjecaj fragmentacije na populaciju vuka.
Tijekom korištenja, moguća je pojava „privida vodene površine“ koja može negativno utjecati na
ciljne vrste ptica područja ekološke mreže HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora. S obzirom
na to da se planirani obuhvat zahvata nalazi u području intenzivnog antropogenog djelovanja,
negativan ne smatra se značajnim, ipak zbog slabe istraženosti ovog utjecaja na smrtnost ptica,
predlaže se praćenje stanja smrtnosti.
Dodatno, planirani zahvat ne ometa komunikaciju ciljnih vrsta ptica između susjednih područja
ekološke mreže (POP) HR1000029 Cetina, HR1000030 Biokovo i Rilić i HR1000026 Krka i okolni
plato.
4.5.2 Skupni (kumulativni) utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Sagledani su kumulativni (skupni) utjecaji na ekološku mrežu iz perspektive planiranog zahvata. U
razmatranje su uzeti postojeći i planirani veći energetski sustavi sličnih utjecaja na ekološku mrežu
prema karti „Desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže 2017. – 2026., s detaljnom razradom
za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje“, Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.,
2016 (Slika 4.5.2-1).
52 31.08.2018.
Slika 4.5.2-1. Prijenosna 110 kV mreža PrP Split – dio 1 (Izvor: „Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže
2017. – 2026., s detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje“, Hrvatski operator
prijenosnog sustava d.o.o., prosinac 2016.)
Iako je planirana lokacija obuhvata zahvata u blizini poslovne zone Dugopolje zbog tehničkih
ograničenja ne razmatra se mogućnost priključenja planirane sunčane elektrane u distribucijsku
mrežu poslovne zone Dugopolje već isključivo direktno na 20 kV sabirnice trafostanice TS 110/20 kV
Dugopolje.
Postojeći dalekovodi s nadzemnim vodovima predstavljaju prepreke u prostoru za ptice. Također
solarna elektrana može negativno utjecati na ptice zbog odbljeska te se ptice tako dezorijentiraju, a
čime se povećava mogućnost sudara s nadzemnim dijelovima dalekovoda. Samo neke vrste panela i
prisutnost jezeraca za hlađenje uzrokuju refleksije svjetlosti što dovodi do tzv. privida vodene
površine (lake effect) i dezorijentacije ptica. Neki tipovi panela ne uzrokuju refleksiju svjetlosti što ih
čini prihvatljivijim za prirodu (postoje paneli koji reflektiraju svjetlost manje od prozorskih stakala).
Kako je područje obuhvata zahvata pod utjecajem postojećeg intenzivnog antropogenog djelovanja,
a smrtnost ptica zbog sunčane elektrane je značajno manja u odnosu na ostale antropogene
utjecaje (Walston et al. 2016), moguć kumulativan utjecaj ne smatra se značajno negativnim, dok se
korištenjem tipa panela koji ne utječu na dezorijentaciju faune (prvenstevno ptica) kumulativan
utjecaj korištenja sunčane elektrane može se umanjiti.
31.08.2018. 53
4.5.3 Zaključak o utjecaju zahvata na ekološku mrežu

Moguć je privremen negativan utjecaj u vidu uznemiravanja ciljnih vrsta ptica područja ekološke
mreže HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora i to na ciljne vrste koje potencijalno obitavaju u
rubnom dijelu područja (udaljeno 300 m od obuhvata zahvata), kao i na ciljne vrste životinja
područja HR2001352 Mosor (crvenkrpica i vuk). Moguć negativan utjecaj tijekom izgradnje ne
smatra se značajnim iz razloga što je obuhvat zahvata unutar područja s već izraženim
antropogenim djelovanjem, utjecaj je privremen i lokaliziran.
Dugoročan utjecaj tijekom kortištenja u vidu stvaranja tzv. privida vodene površine (efekta jezera) i
odbljeska također se ne smatra značajno negativnim iz razloga što se ne očekuje korištenje područja
zahvata od strane ciljnih vrsta ptica područja ekološke mreže HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska
zagora.
Održavanje vegetacije tijekom korištenja može negativno utjecati na okolna osjetljiva staništa
područja ekološke mreže HR2001352 Mosor, HR2000096 Peć u Čulinovim raljevinama i HR2000931
Jadro u vidu tretiranja podloge kemijskim spojevima. Iako na dovoljnoj udaljenosti, utjecaj
kemijskog onečišćenja u osjetljivim krškim ekosustavima ne može se isključiti. Utjecaj se može
isključiti predloženim ručnim uklanjanjem vegetacije.
4.6 Utjecaj na krajobrazne značajke

Predmetni zahvat izgradnje sunčane elektrane u Dugopolju obuhvaća postavljanje solarnih panela,
trafostanice, odvodnih kabela, zaštitne ograde. Izgradnja sunčane elektrane izravno će utjecati na
promjene u fizičkoj strukturi te karakteru i vizualnoj percepciji krajobraza područja u kojem se
planira njena izgradnja.
Utjecaj tijekom izgradnje
Tijekom pripreme i izgradnje doći će do izravnog utjecaja na fizičku strukturu krajobraza trajnim
uklanjanjem velikog dijela niskog raslinja i šumskog pokrova na samoj parceli buduće sunčane
elektrane (krčenje grmolike vegetacije). No s obzirom da je ista prisutna na širem području zahvata,
njezin gubitak neće biti od veće važnosti.
Izgradnjom sunčane elektrane doći će do manjih promjena u morfologiji terena područja zahvata
budući da je zahvat smješten na terenu srednjeg nagiba, a predviđeno je samo kopanje temelja za
nosive konstrukcije solarnih panela i rovova za postavljanje kabela. Budući da se na području
obuhvata zahvata nalazi nekoliko vrtača, potencijalni negativni utjecaj na morfologiju terena
moguće je ublažiti/ukloniti prilikom razrade u Glavnom projektu izgradnje SE Dugopolje, u kojem se
treba voditi računa da se prirodna konfiguracija terena maksimalno zadrži.
Formiranjem privremenog gradilišta promijeniti će se namjena, a time i karakter krajobraza koji će
iz prirodnog preći u antropogeni. To će utjecati i na vizualne kvalitete te percepciju prostora. Bitno
je naglasiti da prostor u kojem će se zahvat izvoditi već ima jak i vidljiv antropogeni utjecaj, stoga
privremeno gradilište neće u velikoj mjeri narušiti percepciju tog prostora. S obzirom na privremeni
karakter utjecaja tijekom izgradnje predmetne sunčane elektrane, navedeni utjecaj može se
smatrati umjerenim i prihvatljivim, uz uvjet da se područja zahvaćena građevinskim radovima nakon
izgradnje dovedu u stanje kakvo je bilo prije početka izgradnje.
54 31.08.2018.
Utjecaj tijekom korištenja

Opisane promjene u fizičkoj strukturi krajobraza i načinu korištenja zemljišta, dovest će do izravnih i
trajnih promjena u karakteru i vizualnoj percepciji krajobraza tijekom korištenja zahvata.
Izgradnjom sunčane elektrane i trajnom prenamjenom prostora, doći će do unosa novog
antropogenog uzorka, izražene geometrijske forme i prostornog reda (redovi fotonaponskih
modula) u područje prirodnog karaktera.
Što se vizualnih obilježja strukturnih elemenata zahvata tiče, fotonaponski moduli horizontalno
zauzimaju prostor i ne postoji značajnije vertikalno isticanje objekata. Prozračne su konstrukcije i
izražene geometrijske, linearne forme zbog postavljanja fotonaponskih modula u redove. Zbog
navedenog ne djeluju kao masivni volumeni koji bi svojom pojavom dominirali u prostoru.
Međutim, postavljanjem fotonaponskih modula stvara se pravilna (tamna) površina koja se, na
dijelovima teren bez vegetacije, uvelike razlikuje od okolnog prostora te će se, zbog toga, iz
pojedinih vizurnih točaka isticati u prostoru. Nasuprot tome, iz vizurnih točaka na kojima je vidljiva
okolna vegetacija, zahvat će se bojom uklopiti u okolne površine.
Područje zahvata je gotovo u potpunosti zaklonjeno od pogleda iz naselja Dugopolje (zbog guste
izgradnje i visoke vegetacije) dok je sa okolnih prometnica zahvat djelomično vidljiv, stoga može
doći do manjih promjena u doživljaju krajobraza. Vizualna izloženost područja zahvata također ovisi
i o udaljenosti promatrača, kao i o već spomenutoj visokoj vegetaciji i objektima (koji mogu zakloniti
poglede). Potrebno je naglasiti da se zahvat nalazi u već izgrađenoj gospodarsko-poslovnoj zoni koja
je vidljiva sa pojedinih točaka (pretežito prometnica, slika 4.6-1. – 4.6-3.), stoga isti neće uvelike
promijeniti cjelokupan izgled prostora budući da je on već djelomično degradiran.
Slika 4.6-1. Pogled na područje zahvata s D1, jugozapadno od kružnog toka (izvor: Google Maps)
31.08.2018. 55
Slika 4.6-2. Pogled na područje zahvata s lokalne ceste LC67076, uz naselje Dugopolje (izvor: Google Maps)
S obzirom na sve navedeno, neće doći do značajnijeg utjecaja i degradacije prostoru te se utjecaj na
krajobraz može smatrati prihvatljivim.
56 31.08.2018.
4.7 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

Tijekom izgradnje
Na području obuhvata solarne elektrane ne nalazi se nijedno evidentirano ili registrirano
materijalno kulturno dobro.
Međutim, u okolici zahvata nalazi se nekolicina kulturnih dobara, od čega se dva nalaze u Registru
kulturnih dobara RH. Predmetnom zahvatu najbliža nalaze se oko 340 m istočno u poslovnoj zoni
Podi - zapad, a radi se o zaštićenom kulturnom dobru Arheološko nalazište – rimska cesta na
predjelu Podi – zapad (Z-6478) sjeverozapadno od brze ceste Dugopolje – Split (D1). Ona je dio
ceste Salona-Aequum sagrađene u prvom desetljeću prvog stoljeća za vrijeme carskog namjesnika
P. Kornelija Dolabele kao prva kolna cesta koja je vodila u unutrašnjost Dalmacije, a spomen na
njenu gradnju sačuvan je na četiri salonitanska natpisa (CIL III 3198a=1015a; CIL III 3200; CIL III
3201=10159; CIL III 3198b=10156b). Pored trase rimske ceste nalazi se i preventivno zaštićeno
kulturno dobro Arheološko nalazište Podi – šest prapovjesnih tumula u Dugopolju (44.), zaštićeno
rješenjem Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Splitu i ucrtano u PPUO Dugopolje (Slika
3.2.2.-1.).
Osim navedenih kulturnih dobara, u bližoj okolici zahvata nalaze se gradina Građenica (13.) iz ranog
brončanog doba i udaljena od zahvata cca 1 km. Južnije od nje nalazi se Kapela Gospe od Milosti
(14.) – novija sakralna građevina uz put koji vodi od Kurtovića prema Dugopolju. Oko 890 m
jugoistočno od zahvata nalazi se trasa ogranka rimske ceste (15.) koji je prolazio istočno od
Kurtovića i išao u pravcu sjeveroistoka. Mjestimično se uočavaju užljebine u živoj stijeni – spurille,
iako su većim dijelom uništene pri radovima na ravnanju i nasipavanju puta. Naposlijetku, 1,3 km od
zahvata pod oznakom P-5845 nalazi se preventivno zaštićeno kulturno dobro prapovijesna gradina
Šutanj (12.), za koje se smatra da je delmatsko naselje Setovia pod kojim je ranjen budući prvi rimski
car August.
S obzirom na vrstu zahvata i udaljenost od zaštićenih kulturnih dobara, negativan utjecaj na
kulturnu baštinu može se isključiti. Ukoliko prilikom izvođenja radova ipak dođe do nailaska na
arheološki nalaz, potrebno je odmah obustaviti radove i obavijestiti Konzervatorski odjel u Splitu
prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09,
88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17.).
31.08.2018. 57
Slika 3.2.2.-1. Izvod iz kartografskog prikaza 3.a Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina ("Službeni
vjesnik Općine Dugopolje", broj 6/04, 6/07, 3/14, 4/14, 3/17, 7/17) s ucrtanim zahvatom.
58 31.08.2018.
4.8 Utjecaj na gospodarske djelatnosti

Poljoprivreda
Budući da se na predmetnoj lokaciji solarne elektrane ne nalaze poljoprivredne površine, utjecaja

na poljoprivredne aktivnosti neće biti.
Šumarstvo
S obzirom da na predmetnom području nema gospodarskih šuma, utjecaja na šumarstvo neće biti.
Manja površina predmetnog zahvata se nalazi u uređajnom razredu šikara što se smatra
degradiranim stadijem šuma te čišćenjem takvih površina pozitivno se utječe na smanjenje stupnja
ugroženosti od požara.
Lovstvo
Tijekom izgradnje
Zbog buke teških strojeva i kretanja ljudi divljač će potražiti mirnija staništa, no nakon završetka
izgradnje divljač će se postupno privikavati na promjene u staništu. Da bi se smanjio negativan
utjecaj na divljač izbjegavati nepotrebno kretanje ljudi i strojeva izvan radnog pojasa.
Tijekom korištenja
Područje zahvata se nalazi u neposrednoj blizini trgovina i ceste D1 pa samim time divljač ne
obitava dugo u tom području zbog buke, te neće bit negativnog utjecaja na divljač tijekom
korištenja.
4.9 Utjecaj na kvalitetu zraka

Tijekom izgradnje
Tijekom izgradnje sunčane elektrane i pojačanog prometa očekuje se slab utjecaj na kvalitetu zraka.
Na ograničenom području doći će do povećane emisije prašine u zrak i do emisije štetnih tvari
(dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov dioksid i čestice) putem ispušnih
plinova građevinskih i transportnih strojeva s motorima s unutarnjim izgaranjem.
Količina prašine koja će se podizati s površine gradilišta ovisiti će o intenzitetu i vrsti radova,
korištenim radnim strojevima, kao i o meteorološkim prilikama na užem području gradilišta. Ti
utjecaji lokalnog su karaktera i kratkotrajni te se uz mjere zaštite i uobičajene postupke dobre
prakse pri građenju, mogu svesti na najmanju moguću mjeru.
Uzevši u obzir vremensku i prostornu ograničenost utjecaja, karakteristike samog zahvata i lokacije,
utjecaj na kvalitetu zraka tijekom izvođenja radova na izgradnji sunčanih elektrana se procjenjuje
kao vrlo mali, a nakon završetka radova utjecaj u potpunosti prestaje.
Tijekom korištenja
S obzirom na primijenjenu tehnologiju, fotonaponski sustavi ne zahtijevaju izgaranje nikakvog
oblika goriva, pa posljedično niti ne proizvode štetne plinove te ne dolazi do emisija u zrak niti
stakleničkih plinova niti ostalih onečišćujućih tvari. Zahvat će, proizvodnjom električne energije iz
31.08.2018. 59
energije Sunca, imati na atmosferu pozitivan učinak, jer pri njegovom radu ne nastaju emisije u
zrak, a smanjuje se potrošnja električne energije iz postrojenja na fosilna goriva. Budući da planirani
zahvat nema nikakve štetne emisije u zrak, utjecaja na kvalitetu zraka neće biti.
4.10 Klimatske promjene

Tijekom izgradnje
Utjecaja zahvata na klimatske promjene tijekom izgradnje nema. Ispušni plinovi iz transportnih
vozila i građevinske mehanizacije neće utjecati na klimatske promjene jer su radovi privremeni i
lokalni. S obzirom na cijeli životni vijek jedne sunčane elektrane i CO₂ neutralnost fotonaponskih
sustava nužno je spomenuti proizvodnju materijala za izradu fotonaponskih ćelija. Proces dobivanja
monokristaličnih modula koristeći silicij energetski je vrlo zahtjevan proces. Ali ako usporedimo
utjecaje ostalih elektrana na neobnovljive izvore energije, sunčane elektrane nemjerljivo manje
opterećuju okoliš, pa time pozitivno utječu na održivi razvoj i smanjenje antropogenog doprinosa
klimatskim promjenama.
Tijekom korištenja
Prilikom samog rada sunčanih elektrana odnosno transformacije sunčeve energije putem
fotonaponskih modula, ne proizvode se staklenički plinovi. Zbog toga fotonaponske ćelije imaju
pozitivan utjecaj na okoliš te se njihovom upotrebom smanjuju emisije stakleničkih plinova koji
utječu ne samo lokalno već i globalno na klimatske promjene.
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat procjenjuje se prema smjernicama za voditelje
projekta: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene. Analizirana su četiri
modula:
1. Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene,
2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete,
3. Procjena ranjivosti i
4. Procjena rizika.
Inače se koristi sedam modula (Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe, Procjena mogućnosti
prilagodbe i Integracija akcijskog plana prilagodbe u ciklus razvoja projekta) osim ako se kroz prva
četiri utvrdi da ne postoji značajni rizik ili ranjivost predmetnog zahvata na klimatske promjene, kao
što je i slučaj u ovom predmetnom zahvatu.
60 31.08.2018.
Modul 1. – Utvrđivanje osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Osjetljivost projekta utvrđuje se u odnosu na klimatske varijable i sekundarnih efekata ili opasnosti
koje su vezane uz klimatske uvjete. Osjetljivost zahvata procjenjuje se kroz četiri glavne
komponente:
 Postrojenja i procesi IN – SITU (konstrukcija sa solarnim panelima),
 Ulaz (sunčeva energija),
 Izlaz (električna energija),
 Transport (prometna povezanost).
Osjetljivost na klimatske promjene

Visoka
Umjerena
Zanemariva
31.08.2018. 61
Ocjena osjetljivosti zahvata na klimatske promjene
Transport
Izlaz (električna energija)
Ulaz (sunčeva energija)
Postrojenja i procesi in situ
Osjetljivost
Primarni efekti
1 Povišenje srednje temperature
2 Povišenje ekstremnih temperatura
3 Promjena u srednjaku oborine
4 Promjena u ekstremima oborine
5 Promjena srednje brzine vjetra
6 Promjena maksimalnih brzina vjetra
7 Vlažnost
8 Sunčevo zračenje
Sekundarni efekti
9 Promjena duljine sušnih razdoblja
10 Promjena razine mora
11 Promjena temperature mora
12 Dostupnost vode
13 Nevremena
14 Plavljenje morem
15 pH mora
16 Pješčane oluje
17 Ostale poplave
18 Obalna erozija
19 Erozija tla
20 Zaslanjivanje tla
21 Šumski požari
22 Nestabilnost tla/klizišta
23 Kvaliteta zraka
24 Urbani otoci topline
25 Kakvoća vode za kupanje
26 Promjena duljine godišnjih doba
62 31.08.2018.
Modul 2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete

Nakon što se utvrdi osjetljivost zahvata, procjenjuje se izloženost istog na opasnosti koje su vezane
za klimatske uvjete na lokaciji.
Procjena izloženosti zahvata na klimatske promjene obrađuje se za postojeće i buduće stanje na
predmetnoj lokaciji i to za klimatske varijable i vezane opasnosti kod kojih postoji visoka ili srednja
osjetljivost.
Izloženost klimatskim promjenama
Visoka
Umjerena
Zanemariva
OSJETLJIVOST IZLOŽENOST LOKACIJE-POSTOJEĆE IZLOŽENOST LOKACIJE-BUDUĆE STANJE

STANJE
Primarni utjecaji
Promjene Prosječni podaci o oborinama za Na području Dalmatinske zagore se ne
prosječnih postaju Split-Marjan bilježe očekuju značajnije promjene oborina u
oborina maksimum oborina tijekom listopada i idućih 60 godina.
studenog dok je minimum oborina u
srpnju i kolovozu -sušno razdoblje.
Povećanje U Hrvatskoj ne postoje velike Na promatranom području se ne očekuje
ekstremnih promjene u ekstremima koje se porast broja dana s ekstremnom
oborina odnose na velike količine oborina. oborinom.
Sunčevo Promatrana lokacija se nalazi na Ne očekuju se veće promjene u količini
zračenje području visoke vrijednosti dozračene sunčeve energije.
ozračenosti sunčevim zračenjem.
Sekund. utjecaji
Požari Mogućnost zapaljenja je visoka Prema planovima, okolno područje će biti
tijekom sušnih mjeseci, no širenje urbanizirano ili industrijalizirano te će se
požara je ograničeno zbog male opasnost od požara značajno smanjiti ili
količine makije i urbanizirane okolice. posve nestati.
Klimatske Postoji mogućnost olujnih nevremena Broj olujnih nevremena praćenih tučom
nepogode praćenih tučom i o tome valja voditi se neće značajnije mijenjati.
(oluje) računa.
31.08.2018. 63
Modul 3. Procjena ranjivosti

Ako se smatra da postoji visoka ili srednja osjetljivost zahvata na određenu klimatsku varijablu ili
opasnost, lokacija i podaci o izloženosti zahvata računaju se u procjeni ranjivosti zahvata na
klimatske promjene, na način:
V=S*E
Gdje je S – osjetljivost zahvata na klimatske promjene, a E – izloženost zahvata na klimatske
promjene.
Razina ranjivosti projekta

Visoka
Umjerena
Zanemariva
Transport
Transport

Sadašnja ranjivost Buduća ranjivost
Primarni efekti
1 Povišenje srednje temperature
2 Povišenje ekstremnih temperatura
4 Promjena u ekstremima oborine
5 Promjene prosječne brzine vjetra
6 Povećanje maksimalne brzine
vjetra
7 Vlažnost
8 Sunčeva zračenja
Sekundarni efekti
9 Nevremena
1 Nestabilnost tla/klizišta
0
1 Promjena duljine godišnjih doba
1
64 31.08.2018.
Modul 4. Procjena rizika

Na temelju procjene ranjivosti zahvata izrađuje se procjena rizika predmetnog zahvata na klimatske
promjene. Faktori rizika određuju se tablicom u nastavku:
Pojavljivanje Gotovo Malo vjerojatno Moguće Vrlo vjerojatno Gotovo sigurno
nemoguće
Posljedice 1 2 3 4 5
Beznačajne 1 1 2 3 4 5
Male 2 2 4 6 8 10
Umjerene 3 3 6 9 12 15
Velike 4 4 8 12 16 20
Katastrofalne 5 5 10 15 20 25
Procjena rizika napravljena je za one aspekte kojima je analizom ranjivosti utvrđena visoka
ranjivost.
U ovom predmetnom zahvatu to su požari:
Ranjivost PP, U/I Požari
Nivo ranjivosti
Ulaz
Izlaz
Transport
Postrojenja i procesi IN-SITU
Opis Prema karti rizika i ranjivosti od požara predmetna lokacija nalazi se u
mediteranskom području koje ima visoki rizik od šumskih požara u
obalnim područjima i na otocima tijekom ljetnih mjeseci i u sušnim
razdobljima. *
Rizik Oštećenje konstrukcije ili elektroopreme elektrane
Vezani utjecaj PP, U/I Povećanje ekstremnih temperatura
PP, U/I Suše
Rizik od pojave 4 Vrlo vjerojatno
Posljedice 2 Male
Faktor rizika 8 od 25
Mjere smanjenja rizika Konstantno usavršavanje učinkovitosti mehanizma pripravnosti i
pravodobne obrane. *
Primijenjene mjere Sprovedene odgovarajuće procjene rizika, pravodobna obrana i
pripremljen učinkoviti mehanizam pripravnosti. *
Potrebne mjere Nisu predviđene
*Izvor: http://hukm.hr/hr/2017/11/25/karta-rizika-ranjivosti-od-pozara/
31.08.2018. 65
4.10.1 Zaključak o utjecaju klimatskih promjena

Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat ocjenjivanja je prema klimatskim modulima u
procesu jačanja otpornosti na klimatske promjene iz Smjernica za voditelje projekata: Kako povećati
otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene.
Analizirana su četiri modula od sedam mogućih. Utvrđivanje osjetljivosti zahvata na klimatske
promjene, procjena izloženosti opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete, procjena ranjivosti
zahvata i procjena rizika.
Navedeni parametri za koje je procijenjena umjerena i visoka osjetljivost na klimatske promjene
(promjena prosječnih oborina, povećanje ekstremnih oborina, sunčevo zračenje, požari i klimatske
nepogode) obrađeni su u drugom modulu kroz procjenu izloženosti opasnostima koje su vezane uz
klimatske uvjete. Ako se smatra da postoji visoka ili srednja osjetljivost zahvata na određenu
klimatsku varijablu ili opasnost, lokacija i podaci o izloženosti zahvata računaju se u procjeni
ranjivosti zahvata na klimatske promjene. Na temelju procjene ranjivosti zahvata izrađuje se
procjena rizika predmetnog zahvata na klimatske promjene. Procjena rizika napravljena je za one
aspekte kojima je analizom ranjivosti utvrđena visoka ranjivost. U predmetnom zahvatu to su
požari.
Prema riziku i ranjivosti od požara predmetna lokacija nalazi se u mediteranskom području koje ima
visoki rizik od šumskih požara u obalnim područjima i na otocima tijekom ljetnih mjeseci i u sušnim
razdobljima. Prema dobivenim izračunima iz navedenih modula, rizik od pojavljivanja požara na
predmetnoj lokaciji je vrlo vjerojatan dok su posljedice male. Mjerama smanjenja rizika kroz
konstantno usavršavanje učinkovitosti mehanizma pripravnosti i pravodobne obrane od požara
moguće posljedice od požara svesti će se na minimum. S obzirom na sprovedene odgovarajuće
procjene rizika te pravodobnost pripreme i obrane, posljedice takvih događaja su male, stoga
navedene klimatske promjene na planirani zahvat neće utjecati u značajnoj mjeri.
4.11 Utjecaj od povećanih razina buke

Tijekom izgradnje
Tijekom izgradnje doći će do povećanja razina buke uslijed povećanja prometa i rada mehanizacije,
odnosno aktivnosti vezanih uz uklanjanje vegetacije, dopremu materijala i opreme za izgradnju
sunčane elektrane te postavljanje fotonaponskih modula. Navedeni utjecaj je privremenog,
kratkotrajnog i lokalnog karaktera te će prestati završetkom radova. Prema čl. 17. Pravilnika o
najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) tijekom
dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do
18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).
Ne očekuje se značajan utjecaj povećanih razina buke te se može zaključiti da je zahvat prihvatljiv uz
poštivanje važećih propisa, a naročito Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) te članka 29. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15
i 12/18).
66 31.08.2018.
Tijekom korištenja
Buka tijekom operativne faze sunčane elektrane će se javljati samo tijekom održavanja elektrane
(prisutnost vozila i rad njihovih motora, održavanje vegetacije). Ona će biti povremena, kratkotrajna
i malog intenziteta.
4.12 Utjecaj od nastanka otpada

Tijekom pripremnih i građevinskih radova te transporta i rada mehanizacije, na izgradnji sunčane
elektrane, moguć je nastanak različitog neopasnog i opasnog otpada (Tablica 4.12-1.) kojeg treba
zbrinuti prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17).
Tablica 4.12-1. Pregled vrsta neopasnog i opasnog otpada koje mogu nastati tijekom pripreme i izgradnje
Ključni broj Naziv otpada
13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva
13 01 otpadna hidraulična ulja
13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja
13 07 otpad od tekućih goriva
15 Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i zaštitna
odjeća koja nije specificirana na drugi način
15 01 01 papirna i kartonska ambalaža
15 01 02 plastična ambalaža
15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća
20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz ustanova i trgovinskih i
proizvodnih djelatnosti) uključujući odvojeno sakupljene sastojke komunalnog
otpada
20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)
20 03 ostali komunalni otpad
* Ključni broj otpada naveden je prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15).
Vjerojatnost negativnog utjecaja nastanka otpada moguće je ublažiti odvajanjem otpada (npr.
glomazni, ambalažni) zatečenog na lokaciji prilikom čišćenja terena te predajom tog otpada
ovlaštenoj osobi. Utjecaj se također može znatno ublažiti odvojenim sakupljanjem opasnog otpada
koji može nastati pri građenju kao posljedica rada građevinske operative, a kojeg je nužno odvojeno
skladištiti u posebnim kontejnerima te uz prateći list predati ovlaštenoj osobi.
Ne očekuje se značajan utjecaj nastao kao rezultat generiranja otpada te se može zaključiti da je
zahvat prihvatljiv uz poštivanje važećih propisa i prostornih planova, a naročito:
 Zakona o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13 i 73/17);
 Pravilnika o katalogu otpada (NN 90/15);
 članka 10., 12. i 33. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) te
 članka 4. i 5. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18).
Utjecaji tijekom korištenja
Tijekom korištenja zahvata, odnosno rada fotonaponskog sustava ne nastaje otpad. Moguć je
nastanak otpada tijekom održavanja. Na lokaciji obuhvata može nastati otpad koji se prema
31.08.2018. 67
Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) može svrstati u grupu 20 Komunalni otpad. Otpad će se
predavati ovlaštenim pravnim osobama, koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom.
Nakon završetka životnog ciklusa, koji se procjenjuje na oko 25 do 30 godina, ova tehnologija se
može u potpunosti reciklirati.
Utjecaj na okoliš tijekom korištenja će biti lokalan i može se ocijeniti kao zanemariv.
4.13 Utjecaj u slučaju izvanrednih situacija

Tijekom gradnje i korištenja sunčane elektrane moguće su nesreće kao što su požari, izlijevanje
naftnih derivata ili motornih ulja građevnih vozila i strojeva. Ovakve situacije su izvanredne i
pažljivim izvođenjem radova tijekom gradnje kao i primjenom potrebnih sigurnosnih mjera tijekom
rada sunčane elektrane smanjena je vjerojatnost njihovog nastanka. U slučaju da ipak dođe do
iznenadnog događaja, primjenom propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom se
negativni utjecaji mogu spriječiti ili značajno umanjiti.
4.13.1 Zaštita od požara

VATROGASNI PRISTUPI – UDALJENOST VATROGASNE POSTROJBE:
U slučaju požara na građevinama najbliža vatrogasna postrojba je Dobrovoljna vatrogasna postrojba
u Dugopolju udaljena cca 5,2 km od predmetne lokacije.
Prilaz na parcelu izveden je kliznim vratima širine 500 cm na sjevernom dijelu ulične ograde te se
kao takav zadržava.
POŽARNO OPTEREĆENJE:
Požarno opterećenje je nisko.
POŽARNO ODVAJANJE – VATROOTPORNOSTI:
U projektu se glede ponašanja u požaru prema normi HRN DIN 4102, primjenjuju sljedeće
konstrukcije:
a) Nosiva čelična konstrukcija (protupožarno nezaštićena, pocinčana)
b) Nosiva aluminijska konstrukcija (protupožarno nezaštićena)
EVAKUACIJA U SLUČAJU POŽARA:
U postrojenju nije predviđen stalni boravak zaposlenika.
TEHNIČKA RJEŠENJA PRIMJENE MJERA ZAŠTITE OD POŽARA:
a) Instalacije
Osnovna zaštita od navedenih opasnosti je upotreba kompletne instalacije u granicama nazivnih
vrijednosti, pravilno rukovanje uređajima i redovno održavanje instalacije u ispravnom stanju.
Posebne mjere za zaštitu od preopterećenja vodiča, kabela i sklopnih aparata izvedene su kod
trošila instalacijskim osiguračima. Zaštita od kratkih spojeva provedena je ugradnjom odgovarajućih
instalacijskih osigurača na početku svakog napojnog voda sukladno normama HRN N.B2.742, HRN
N.C0.075. Izolacija kablova izvedena je od samogasive teškogorive mase sukladno normi HRN
N.C0.075.
68 31.08.2018.
Sva oprema koja se ugrađuje vani: solarni paneli, invertori i spojni ormari, izvodi se u stupnju zaštite
IP 65 minimalno. Ispitivanje spojnih ormara mora zadovoljiti uvjete iz norme HRN N.K5.503.
Ostala oprema: webbox, osigurači i prekidači, ugrađuje se u metalni prigradni ormar izveden u
vodotijesnoj / prahotijesnoj izvedbi, a kojem je osiguran sustav ventiliranja kako bi se izbjeglo
pregrijavanje i pojava kondenzacije te koji se prigrađuje u kontejneru.
Za slučaj potrebe iskopčanja sunčeve elektrane prema distributivnoj mreži ugrađeno je na vrata
ormara ručno tipkalo (gljiva) koje se aktivira u slučaju kvara ili druge potrebe odvajanja sunčeve
elektrane (popravak distributivne mreže i sl.). Svaki od invertera ima ugrađenu prekostrujnu i
prekonaponsku zaštitu te zaštitu od krivog polariteta na ulaznom dijelu (DC ulaz) i prekonaponsku i
podnaponsku zaštitu te limitiranje struje na izlaznom dijelu (AC izlaz).
Pojavu prenapona na ulaznom dijelu invertera sprečavaju ugrađeni zaštitni odvodnici prenapona
ugrađeni u invertere, a pojavu prenapona na izlaznim sabirnicama zaštitni odvodnici prenapona
ugrađeni u glavni spojni ormar.
Zaštitni vod instalacije spaja se na uzemljivač objekta. Isto tako se uzemljuju i svi spojni ormari.
Razdjelnice i razvodne kutije projektirane su tako da se izvode od nezapaljivih materijala. Da bi sve
navedene mjere zaštite od nastanka požara bile djelotvorne, potrebno je da se izvođač radova na
elektroinstalacijama pridržava danih tehničkih rješenja, a radove izvodi pažljivo i u skladu s
navedenim propisima i praksom.
b) Požarni sektori
Cijela sunčeva elektrana može se promatrati kao jedan požarni sektor.
31.08.2018. 69
5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja okoliša

Tijekom sagledavanja mogućih utjecaja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata
obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite
okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu,
odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse
kako tvrtki prilikom izgradnje, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.
5.1 Mjere zaštite okoliša tijekom izvođenja radova
1. U slučaju nailaska na dosad nepoznat i neistražen speleološki objekt tijekom iskopa za

potrebe provođenja električnih i komunikacijskih kablova, odmah obustaviti radove i bez
odgađanja obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode (i
lokalno speleološko društvo) te postupiti po rješenju nadležnog tijela.
2. U slučaju pojave invazivnih stranih vrsta (ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), bagrem
(Robinia pseudoacacia), pajasena (Ailanthus altissima) i druge), vršiti njihovo adekvatno
uklanjanje u zoni obuhvata zahvata
5.2 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja
1. Za vrijeme održavanja vegetacije na prostoru sunčane elektrane mehanički odstranjivati

suvišnu vegetaciju, metodom koja ne uključuje korištenje herbicida ili drugih kemijskih
supstanci.
2. U slučaju pojave invazivnih stranih vrsta (ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), bagrem
(Robinia pseudoacacia), pajasena (Ailanthus altissima) i druge), vršiti njihovo uklanjanje u
zoni obuhvata.
3. Prilikom redovitog održavanja SE Dugopolje fotodokumentirati stradale jedinke ptica i
prijaviti podatke HAOP-u putem obrasca za dojavu ili telefonski u roku 24 sata, na način kako
je to predviđeno u okviru Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i
bolesnih strogo zaštićenih životinja
70 31.08.2018.
6 Izvori podataka
6.1 Zakoni i propisi
1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, čl. 202. Zakona o gradnji (NN 153/13), NN 78/15 i 12/18)
2. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18)
3. Zakon o gradnji (NN 153/13 i 20/17)
4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17)
Prostorni planovi
5. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske
županije“, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13, 147/15)
6. Prostorni plan uređenja Općine Dugopolje ("Službeni vjesnik Općine Dugopolje", broj 6/04,
6/07, 3/14, 4/14, 3/17, 7/17)
Tlo i poljoprivreda
7. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18)
8. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog
(P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 151/13)
9. Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 17/18)
Vode
10. Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)
11. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
12. Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. (NN 66/16)
13. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16)
14. Okvirna direktiva o vodama (ODV, 2000/600/EC)
15. Direktiva o podzemnim vodama (DPV 2006/118/EC)
16. Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)
17. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)
18. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)
19. Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta javne vodoopskrbe izvora Jadra i
Žrnovnice 2014. godine (“Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 19/2014)
Bioraznolikost
20. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(NN 88/14)
21. Uredba o ekološkoj mreži (124/13, 105/15)
22. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)
31.08.2018. 71
Krajobraz
23. Zakon o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18)
Kulturno-povijesna baština
24. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11,
25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17)
25. Urbanistički plan uređenja proizvodno-poslovne zone Podi – Zapad ("Službeni vjesnik Općine
Dugopolje", broj 3/06, 1/08, 3/12, 7/16, 7/17 (ispravak greške i pročišćeni tekst))
Šume
26. Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 94/14)
27. Pravilnik o uređivanju šuma (NN 111/06, 141/08, 79/15)
Lovstvo
28. Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 14/14)
29. Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06,
92/08, 39/11, 41/13)
Zrak
30. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)
Buka
31. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04)
Otpad
32. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
33. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)
6.2 Znanstvena i stručna literatura
1. Sunčana elektrana Dugopolje – prethodna studija izvodljivosti s varijantnim rješenjima,

Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb, srpanj 2018.
Bioraznolikost
2. Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M.,
Hamidović, D., Pavlinić, I. i Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske.
Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
3. Antonić O., Kušan V., Jelaska S., Bukovec D., Križan J., Bakran-Petricioli T., Gottstein-Matočec
S., Pernar R., Hečimović Ž., Janeković I., Grgurić Z., Hatić D., Major Z., Mrvoš D., Peternel H.,
Petricioli D. i Tkalčec S. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004.), Drypis,
1.
72 31.08.2018.
4. Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev
Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i
gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
5. Maguire I. (2014): Nacionalni programi za praćenje stanja očuvanosti vrsta u Hrvatskoj.
Bjelonogi ili primorski rak (Austropotamobius pallipes (Lereboullet, 1858)). Državni zavod za
zaštitu prirode. Zagreb
6. Nikolić T. (ur.) (2014b): Flora Croatica baza podataka - Crvena knjiga on-line 2006.
(http://hirc.botanic.hr/fcd/crvenaknjiga). Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički
fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
7. Nikolić T. i Topić, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo
kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
8. Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske. Ministarstvo
zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski prirodoslovni muzeju,
Zagreb, 180 str.
9. Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 258 str.
10. Štrbenac A., Kusak J., Huber Đ, Jeremić J., Oković P., Majić-Skrbinšek A., Vukšić I., Katušić L.,
Desnica S., Gomerčić T., Bišćan A., Zec D., Grubešić M. (2010.): Plan upravljanja vukom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2010. do 2015. Godine
11. „Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže 2017. – 2026., s detaljnom razradom za
početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje“, Hrvatski operator prijenosnog sustava
d.o.o., prosinac 2016.
12. Hernandez R.R., Easter S.B.., Murphy-Mariscal M.L., Maestre F.T., Tavassoli M., Allen E.B.,
Barrows C.W., Belnap J., Ochoa-Hueso R., Ravi S., Allen M.F. 2013. ScienceDirect 29, 766-779
13. Walston J. Leroy, Rollins E. Katherine, LaGory E. Kirk, Smith P. Karen, Meyers A. Stephanie.
2016. „A preliminary assessment of avian mortality at utility-scale solar energy facilities in
the United States“.ScienceDirect 92, 405-414
14. Turney Damon and Fthenakis Vasilis. 2011: „Environmental impacts from the installation
and operation of large scale solar power plants“. ScienceDirect 15, 3261-3270
15. Lovich E. Jeffrey and R. Ennen R. Joshua. 2011. BioScience 61, 982–992
16. Topić, J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema
Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.
Tlo i poljoprivreda
17. FAO, 1976. A framework for land evaluation, Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI,
Wageningen, Publ. No. 22.
18. Husnjak, S. (2014): Sistematika tala Hrvatske. Hrvatska Sveučilišna Naklada, Zagreb.
19. Kovačević, P. (1983): Bonitiranje zemljišta, Agronomski glasnik, br. 5-6/83, str. 639-684,
Zagreb.
31.08.2018. 73
Krajobraz
20. Krajolik, Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske; Ministarstvo
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja (Zavod za prostorno planiranje) i Agronomski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu); Zagreb,
1999.
Šume
21. Program gospodarenja za GJ Runjevica, Razdoblja važenja 1. 1. 2011. - 31. 12. 2020; UŠP
Split, Služba za uređivanje šuma
6.3 Internetski izvori podataka
Bioraznolikost
1. IUCN Crvena lista ugroženih vrsta (kolovoz 2018.) http://www.iucnredlist.org
2. Web životinjske raznolikosti (kolovoz 2018.) http://animaldiversity.org
3. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2018): web portal Informacijskog sustava zaštite
prirode "Bioportal". Dostupno na http://www.iszp.hr/gis. Pristupljeno: kolovoz, 2018.
Krajobraz
4. CORINE - Pokrov zemljišta Republike Hrvatske (2012), Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb,
Dostupno na: http://corine.azo.hr/home/corine
5. Geoportal Državne geodetske uprave (2014), Državna geodetska uprava, Dostupno na:
http://geoportal.dgu.hr
6. Općina Dugopolje, Dostupno na: http://dugopolje.hr/
7. Google Maps (kolovoz 2018.), Dostupno na: https://www.google.com/maps
Tlo i poljoprivreda
8. http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/ (pristupljeno: 07.08.2018.)
Kulturna baština
9. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
(https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=31, 30.07.2018)
74 31.08.2018.
7 Prilozi
7.1 Bazna varijanta maksimalne snage
Prikaz razmještaja polja FN modula za varijantu maksimalne snage – bez izmještanja dalekovoda
31.08.2018. 75
Prikaz razmještaja polja FN modula za varijantu maksimalne snage – s izmještanjem dalekovoda
76 31.08.2018.
7.2 Varijanta sa segmentima elektrane
Prikaz razmještaja polja FN modula, izmjenjivača, internih trafostanica i granica segmenata za

varijatnu elektrane
31.08.2018. 77
7.3 Varijanta maksimalne snage elektrane prema EOTRP-u
Prikaz razmještaja polja FN modula za varijantu maksimalne snage prema EOTRP-u - s izmještanjem
dalekovoda
78 31.08.2018.
8 Ovlaštenje
8.1 Ovlaštenje tvrtke OIKON d.o.o. za obavljanje poslova iz područja
zaštite okoliša
31.08.2018. 79
80 31.08.2018.
31.08.2018. 81
82 31.08.2018.
31.08.2018. 83
84 31.08.2018.
31.08.2018. 85
8.2 Ovlaštenje tvrtke OIKON d.o.o. za obavljanje poslova iz područja

zaštite prirode
86 31.08.2018.
31.08.2018. 87
88 31.08.2018.

Elaborat Zastite Okolisa Se Dugopolje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elaborat Zastite Okolisa Se Dugopolje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elaborat zaštite okoliša

Sunčana elektrana Dugopolje

Zagreb, kolovoz 2018.

Zahvat Sunčana elektrana Dugopolje

Vrsta dokumentacije Elaborat zaštite okoliša

Naručitelj HEP-PROIZVODNJA d.o.o.

Ugovor broj 1138-18

Članovi stručnog tima

Oikon d.o.o. Željko Koren, dipl. ing. građ.

Bojana Borić, mag. ing. met., univ. spec.oecoing.

Nataša Obrić, mag. ing. aedif., mag. ing. geoing.

dr. sc. Ana Ostojić, mag. biol.

dr. sc. Alen Berta, mag. ing. silv, CE

Tena Birov, mag. ing. prosp. arch., CE

Edin Lugić, mag. biol.

Oikon d.o.o. Ivona Žiža, mag. ing. agr.

Mateo Gudić, mag. soc.

Marta Mikulčić, mag. oecol.

Monika Petković, mag. educ. biol. et chem.

Darija Damić, mag. ing. silv.

Direktor Dalibor Hatić, mag. ing. silv.

3.10.3 Divljač i lovstvo.................................................................................................. 46

1.1 Podaci o nositelju zahvata

Naziv i sjedište: HEP-PROIZVODNJA d.o.o.

Ime odgovorne osobe: Josip Perica, dipl. ing.

1.2 Podaci o ovlašteniku

Direktor: Dalibor Hatić mag.ing.silv

Broj telefona: +385 (0)1 550 7100

2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti

2.2 Opis obilježja zahvata

2.3 Osnovni elementi sunčane elektrane

Slika 2.3-1. Vizualizacija osnovnog bloka FN modula

2.3.1 Fotopnaponski moduli

Slika 2.3.1-1. Sunčana ćelija, fotonaponski modul i fotonaponsko polje

Fotonaponski moduli generiraju istosmjernu električnu struju te se za pretvorbu iz istosmjerne u

2.4 Montaža fotonaponskih panela

2.4.3 Nagib, azimut i razmak fotonaponskih modula

2.4.3-1. Primjer određivanja minimalnog razmaka između redova modula

2.5 Ograničenja pri razmještaju polja FN modula

2.6 Priključak SE Dugopolje na elektroenergetsku mrežu

će interne trafostanice biti smještene na površini nepovoljnoj za smještaj FN modula, a prikaz

Slika 2.6-1. Lokacija planirane SE Dugopolje s postojećom 20 kV elektoenergetskom mrežom

2.8 Varijantna rješenja zahvata

2.8.1 Bazna varijanta maksimalne snage

2.8.2 Varijanta sa segmentima elektrane

U slučaju varijante sa segmentima eletkrane, uvažavajući definirana ograničenja, na lokaciji je

2.8.3 Varijanta maksimalne snage elektrane prema EOTRP-u1

3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

Slika 3.1-1. Pregledna karta smještaja SE Dugopolje

Prilog 3.1-1. Pregledna karta na TK25 podlozi (1:25 000)

3.2 Analiza usklađenosti zahvata s važećim dokumentima prostornog

Jedinice lokalne samouprave: Općina Dugopolje

Točan naziv zahvata: Sunčana elektrana Dugopolje

Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, planirana izgradnja SE Dugopolje (u

3.2.1 Prostorni plan Splitsko-dalamtinske županije

Izvod iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

1.5.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od:

3.2.2 Prostorni plan Općine Dugopolje

2.3. Izgrađene strukture van naselja

4) Povezivanje, odnosno priključak sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu sastoji se od:

3.3 Geološke značajke