Slijedjenje Pravog Puta Tom 1-2

ejhul-islam Ibn Tejmijje
Slijeenje
Pravog puta u suprotstavljanu stanovnicima Vatre
Prijevod: Redaktor: Lektor: Korektura i DTP: Dizajn:

Izdava:
prof. Harmin Sulji prof. Emsad Pezi Saraj Saraj Saraj Es-Sunne, Roaje Bemust, Sarajevo
tampa:
Tira: 300 primjeraka Roaje, 2006/1427. h.g.
ejhul-is lam Tekijuddin Ahtned b. Tejmijj e

(rahimehullahu te 1ala)
(661-728. h.g.)
~DtJfJixf/UJfl,~ fJtffJWJ]
._..
usuprotstavljanju stanovnicima Vatre

knjiga 1
Verifikacija Fuad b. Ali Hafiz Komentar: ejh Muhammed b. Salih b. Usejmin, rahimehullah
r
l
Predgovor verifikacije
Zahvala pripada samo Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprosta traimo. Allahu se utjeemo od zla nas samih i naih zlih djela. Koga Allah uputi- njega niko u zabludu ne moe zavesti, a koga u zabludi ostavi - njega niko uputiti ne moe. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Koji ortaka nema i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik.
0~ r~t; ~l d;:; '1) ,_~Li; J;. ~~ i01 i}.:l; ~.:J\~~ ,

~ ~~ ~
"O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznou i nipoto ne umirite osim kao muslimani!" (Sura Al Imran, 102)
Li~oJ.i;-) ~~~ ~ ~~ ~~~~;1p ~u\ ~b:; .::

~
,__~
".."
u_,J;L...;
,;r
J.-........
~.:Ul .;J.l\ l_,.a.;IJ s:WJ l p

...
""
~"""~~~~iZ-~.; ...~ ...............
"
:14-J
.".
....
~~J lp-Jj
",..
....
,"7
~/
............. ~ . .
.,...
L.{<>~: l ) ~l~ I"G.-'"':11~
_..
,.,.
,...
'[_
~...,
.. _ 'Jr .
0~
') J
"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas je stvorio od jedne osobe, od koje je njen par stvorio, a od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao! Bojte se Allaha, ijim imenom jedni druge molite, i uvajte rodbinske veze! Allah doista nad vama bdije!" (Sura En-Nisa, l)
1: -~~ u;.:; ~G m J~;.,.J) ~~ ~ _;3 r--~;~ ~<J ~ :~u

"O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo Istinu, On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti ... A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao postii e ono to bude elio." (Sura El-Ahzab, 70-71)
....
..i.)
'
...
A zatim: Najbolji govor je Allahov govor, a najbolja uputa je Muhanunedova ~uputa, neka je na njega i na njegovu porodicu selam i salavat. A najgora stvar je inovacija, svaka inovacija je novotarija, svaka novotarija je zabluda a svaka zabluda vodi u Vatru.
Potom: Ovo je knjiga ''Slijeenje Pravog puta u suprotstavljanju stanovnicima Vatre'' u novom ruhu kojeg stavljamo pred one koji trae nauku poput dragocjenog dragulja, kako bi bila oruje i neprobojni tit u suprotstavljanju stanovnicima Vatre. Koliko je naroda koji su uniteni poistovjetili sa zabludjelim narodima. Ovaj njemu slinih, osim onih kojima se Allah razloga jer se veliki broj mukaraca i poistovjetio sa stanovnicima Vatre. zbog toga to su se ummet nije daleko od smilovao. Ovo iz tog ena ovog urmneta
Mislim da to nije ni radi ega osim zbog njihovog udaljavanja od vjere i zbog nepoznavanja blagog erijata njihovog Gospodara. Ovo je hadis od Allahovog Poslanika $ koji jasno poput Sunca u sred bijela dana predoava stanje ovog ummeta, majku i oca bih za njega rtvovao, pa kae:
"Vi ete slijediti one koji su bili prije vas pedalj po pedalj, lakat po lakat, pa kada bi oni uli u guterovu rnpu vi bi ilz slijedili. "Rekoe: "Allahov Poslanie, jel jevreji i krani? " Kae: "A ko drugi." (Mutefequn alejhi) 1
Ova knjiga ispred tebe, nije izostavila ni malo ni veliko, o ovoj temi a da nije spomenuto u njoj. Ujedno predstavlja jedinstvenu enciklopediju ove vrste. Kako i ne bi kada ju je napisao uenjak ejhul Islam Ibn Tejmijje- rahimehullah- Tako mi Allaha osim Kojeg drugog boga nema, kada bi se svi uenjaci naeg vremena sastavili da napiu ovakvu knjigu ne bi im polo za rukom pa ak ni njenu polovicu. Pa uzmi je kao inou siroticu, sa njom e se okititi dobrom naukom. Svoju biblioteku e poveati sa jo jednim djelom od ejhul Islama Ibn Tejmijje- rahimehullah.
Mutefequn alej hi je hadis oko ije su se vjerodostojnosti sloili Buharija i Muslim.
Moje djelo u ovoj knjizi

1Naveo sam kratku biografiju autora- rahimehullahda plemeniti italac spozna mjesto i poloaj u nauci ejhul-islama, kao i pohvale velikana i uenih ljudi o njemu. 23Oznaio
sam Kur 1anske ajete po brojevima i surama.
Pojasnio sam izvore Poslanikovih !#. hadisa u skraenoj verziji. Ponekada je bilo potrebno zbog same koristi pojasniti ako se radi o hadisu koji je preneen sa vie lanaca, to sam svakako naveo u podnapisu. 4Pojasnio sam pravosnanost svakog hadisa u pogledu njegove vjerodostojnosti i slabosti. Pri tome sam se pomagao miljenjima uenjaka i shodno opte poznatim pravilima terminologije asnih hadisa. 5Pojasnio sam udne i manje poznate izraze. Na pojedinim mjestima sam prokomentarisao miljenja i stavove uenjaka na to je ukazao i sam autor u ovoj knjizi. Pojasnio sam sadraj i obrazloio njihov cilj, povrh svega onoga to je ejhul Islam - rahimehullah - naveo.
Velianstvenog, Gospodara Ara Allaha velianstvenog da moje djelo uini iskreno radi Njegovog Plemenitog Lica. Te da nam podari uspjeha u sluenju sunnetu Njegovog Poslanika El-Emina l., kako bi se oistio od prljavtina koje su se zakaile za njega. Takoer Ga molim da nam podari uspjeha u onome sa ime je On zadovoljan, i da mi oprosti u onome to sam pogrijeio u ovoj knjizi iz zaborava ili nehata. Onaj ko u ovoj knjizi nae dobra neka moli Allaha za mene, a ko nae neto drugo neka od Allaha trai oprosta za mene. Neka je salavat i selam na Muhanuneda, njegovu porodicu i sve ashabe.
Molim
Hvala Allahu Gospdaru svih svjetova.

Napisao Ehu Malik - Fuad b. Ali Hafiz Bejrut -l. aban 1419 godine po hidri plemenitog odabranika neka je na njega salvat i selam.
Biografija ejhul-islmna Ibn Tejmijje rahimehullah

Njegovo ime: On je Ahmed b. Abdul Halim b. Abdus Selam
b. Abdullah b. Muhammed b. Hudr b. Ali b. Abdullah b. Tejmijje Nemiri Harrani zatim Dimeki, Ebul Abbas Tekijju Din.
Roenje: Roen
je u Harranu, u ponedjeljak desetog rebiul
evela, godine 661 h.

Njegovo odrastanje i ivot: Nakon to su tatari okupirali drave ama, Ibn Tejmijje se zajedno sa svojim ocem preselio u Damask i to 667 h. gdje je i odrastao.
ejhul Islam je odrastao u lijepoj okolini, u okrilju svog oca, koji je bio imam, veoma dobar i bogobojazan uenjak, pa se njegov otac posvetio njegovom odgoju lijepo i nauno. Zehebi govorei o odgoju ejhul Islama kae: 11 0dgojen je u potpunoj zatiti i ednosti, robovanju i pobonosti, umjerenosti u odjevanju i hrani. Prisustvovao je dersovima i proslavama u djetinjstvu. Raspravljao bi se sa velikanima tako da ih je znao sa dokazima uutkati. Izgovarao je rijei zbog ega su se udili veliki uglednici nauke u njegovom mjestu. Donosio je fetve a imao je samo devetnaest godina ak i manje. Od tada se posvetio pisanju i sakupljanju nauke. Posvetio se velikom radu, ali nakon to je njegov otac umro, a bio je veliki imam i uenjak hanbelijskog mezheba, Ibn Tejmijje se posvetio poduavanju i preuzeo na sebe njegove obveze a bilo mu je samo dvadeset i jedna godina. Nakon toga je postao poznat, a njegov udio u nauci se proirio." Bezzar u 11 E'alamul Ilije'' kae: "Od ranog djetinstva je iskoritavao vrijeme u trudu i radu." Ibn Abdul Hadi u "Ukud derije 11 kae: "Posvetio se pravu, prouavao je arapski jezik kod Ibn Abdul Kavijja, pa ga je nauio. Zatim se posvetio knjigama Sibevejha pa je nauio gramatiku. Nakon toga se u potpunosti posvetio prouavanju tefsira, sve dok nije dostigao vrhunac znanja u tefsiru. Savlado je nauku osnova erijatskog prava (usulu fikh) i drugo. Sve ovo je prouavao dok je imao malo vie od desetak godina. Stanovnici Damaska su bili
10
zapanjeni njegovom bistrinom, zapaanja i pamenja ... 11
otroumnou
i snagom moi
Zehebi, takoer, kae: ''Jako je uvao namaz i post, pridavao je veliku panju vjerskim odbredima u javnosti i tajnosti. Nikada nije loe shvatao, na pretek je bio otrouman, nije oskudijevao znanjem jer je upravo on predstavljao more nauke. Sa vjerom se nije izigravao, niti se isticao sa svojim stavovima, u odnosu na druge uenjake, po svom hiru. 11 Hafiz b. Hader El Askelani u "Biografiji ejhul Islama" rahimehullah - kae: 11 Njegov se otac iz Harrana preselio sa njim eststotina ezdeset i sedme godine. Uzeo je nauku Abdu Daima, Kasima Erbelija, Muslima b. Allana, Ibn Ebu Omera, Fahra i drugih. Takoer je i sam prouavao 'Sunnen' od Ebu Davuda kojeg je prepisao sam svojom rukom, neke od njegovih dijelova je zapamtio i provjeravao prenosioce i slabosti u hadisima. 11 ejhul Islam je bio izvrstan imam, savren alim. Svoj ivot je uloio u posveivanju nauci i pozivanju na nju. Njegova preokupacija je bila irenje tevhida, pomaganje sunneta i njegovih sljedbenika. Borio se protiv novotarija i onih koji su ih podravali. Upuivao je zalutale, tako da je Allah podario velikom broju stvorenja da se okoriste od njegove nauke. Raspravljao se i poduavao, pisao je razliitim naunim oblastima, tako da je predstavljao udo svog vremena. Hafiz Mizijj o tome kae: "Nisam vidio osobu njemu slinu, niti je on vidio sebi slinog. A nisam nikoga vidio da je bio bolji u poznavanju i slijeenju Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika s.a.w.s., od njega." Ibn Dekik El-Id- rahimehullahkae: "Kada sam se susreo sa Ibn Tejmijjom, vidio sam ovjeka izmeu ijih su oiju bile sve nauke. Uzimao je od njih to mu je trebalo a ostavljao ta je htio."
ll
Pohvale uleme ejhul-islamu

Veliki broj ljudi meu ulemom je pohvalio ejhul Islama. Kada bi smo h~eli da ih nabrojimo i nabrojimo ono to su rekli, trebalo bi nam za to nekoliko tomova. Hafiz Ibn Nasiruddin Dimeki afii je sakupio stavove nekolicine uenjaka koji su ga nazvali ejhom Islama, i koji su ga pohvalili. Ovo je naveo u svojoj knjizi ''Opiran odgovor onome ko tvrdi da je nevjernik onaj ko Ibn Tejmijju nazove ejhom Islama"_ Mi emo sada navesti neke od pohvala uleme koje se odnose na ejhul Islama: Ibn Abdul Hadi kae: ''Hafiz Fethuddin Ebul Feth b. Sejjidinnas Je'amuri Misri, opisijui ejhul Islama, kae: ''Ako progovori o tefsiru on nosi njegovu zastavu. Ako iznese fetvu u fikhu on spozna njegov cilj. Ako govori o hadisu on je od njegovih nosilaca i prenosilaca. Ako predaje o sektama i vjerama biva vien kao da ne postoji niko od te sekte koji je bolje poznaje od njega niti zna njene biti. U svakoj umjeh1osti se istie nad ostalim njenim uenjacima. Oko nije vidjelo nikoga njemu slinog, niti je njegovo oko vidjelo njemu slinu osobu ... ''. 11 Ukud derije" str. 5, "Opiran odgovor ll str. 58, i 11 Zejlu tabekat hanabile 11 (2/390). Hafiz Kemaluddin Zemilkani kae: 11 Ako bi progovorio o nekoj vrsti nauke, onaj ko bi ga vidio ili uo pomislio bi da ne poznaje drugu nauku osim nje. A prosudio bih da mu u njoj niko nije ravan. Fakihi (pravnici) svih mezheba ako bi sjedili u njegovom drutvu okoristili bi se o svom mezhebu od njega, u onome o emu nisu imali znanja. Nije poznato da se sa nekim raspravljao te da je prekinuo sa njim raspravu. I nikada nije govorio ni o jednoj nauci, bez obzira da li se radilo o vjerskoj ili nekoj drugoj, a da nije nadmaio ostale uenjake u njoj. A u njemu su se nali svi uslovi pretraivanja u svojoj pravoj slici." ''iziratu zeheb 11 od Ibn Imada (6/82). Ibn Abdul Hadi u "Ukud derije 11 kae: 11 0n je ejh, veliki i znameniti uenjak, imam imama, muftija ummeta, more nauka, uglednik hafiza, junak meu terminima i njihovim znaenjima.
l2
Jedinstven u vremenu, pojedinac perioda, ejh islama, blagodat ljudi, znamenitost vremena. Znalac Kur 1ana, znanje suptilista, rijedak meu pobonjacima, borac protiv novotara, posljedni meu mudtehidima\ Tekijjuddin, Ebu Abbas, Alm1ed b. ejh, znameniti imam, ejhul Islam, Medduddin , Ebul Berekat Abdu Selam b. Ebu Muharruned Abdullah b. Ebu Kasim Hudr b. Muhammed b. Hudr b. Ali b. Abdullah b. Tejmijje Harrani. Doseljenik u Damask, autor velikog broja djela kojima nisu prethodila slina njima, niti se mogu porediti u obliku, u tevhidu i tefsiru, po iskrenosti i razumijevanju, u hadisu, jeziku i gramatici. Kao i u svim drugim naukama iju je zdjelu prepunio." "Opiran odgovor" (str. 64 - 65) Hafiz Ebu Abdullah Zehebi kae: "Kod istraivanja je okien poput lava u bitci, a on je takav da nema potrebe da njega predstavlja neko poput mene. Kada bih se zakleo izmeu rukna i mekamu Ibrahima, zakleo bih se da nisam vidio njemu slinom, niti je on, tako mi Allaha, vidio sebi slinog.
oroumnou,
11
Tekijjuddin Sebki kae: "Tako mi Allaha ovjee, Ibn Tejrnijju ne mrzi osim neznalica i sljedbenik strasti. Jer neznalica nema pojma ta govori, a sljedbenika strasti strast sprijeava od istine nakon to je spozna." "Opiran odgovor 11 (str. 99) Hafiz Ibn Hader- rahimehullahkae: Najudnija stvar je ta to se ovaj ovjek najvie postavio ispred novotara od ija, hululija i itihadija.2 Na ovu temu je napisao veliki broj poznatih djela. Fetve o njima se ne mogu prebrojati. Kako se oni obraduju ako bude proglaen nevjernikom, ili koliko su veseli ako vide nevjerstvo onoga ko ga ne proglasi nevjernikom. Obaveza svakog onoga ko se okitio znanjem, a obdaren je razumom, jeste da
11
Mudtehid je osoba koja samostalno rijeava vjerskopravna pitanja na osnow erijatskih izvora. 2 Halulije i itahdije su sufijska sekta koja tvrdi da se All1:1h utjelovio u stvorenjima kao i to da su stvorenja utielovljenja u Allahu, a da ono to vidimo prestavlja pojam misteriozne nepostojee materije tj. daje sve ono to nas okruuje samo puko prividcnje.
13
razmisli o rijeima ovog ovjeka i njegovim poznatim djelima, ili da to uje od onih u ije se prenoenje vjeruje. 11 Demaluddin Ehu Muzafer b. Muhammed Sermeri u svojim diktiranim djelima kae: Meu ljudima naeg vremena u pamenju je udno to da je Ibn Tejmijje itao knjigu po jedanput a ona bi se usadila u njegovoj pameti te bi je on prenosio u svojim djelima rijeima i znaenjem.
11 11
I mnogo toga to su rekli hafizi, uenjaci i istoriari, starijeg i novijeg doba hvalei ejhul Islama, tako da moe provjeriti u tim izvorima.
Njegova kunja:
ejhul - islama je bio iskuan kao to su iskuani oni koji su bili prije njega, koji su koraali putem istine. A razlog tome je bio to su se pridravali sunneta njihovog Poslanika s.a.w.s. i zbog ne iskazivanja ljubavi i ne dodvoravanja na raun Allahove istinske vjere. ejh - rahimehullah - se nije na Allahovom putu bojao nikoga ko mu se suprotstavljao, tako da se uvijek borio i branio istinu. to je bio razlog vie puta da bude pritvoren. Rahimehullahu teala je bio zatvoren u zatvoru 1Kula 1 u Kairu, u noi Ramazanskog bajrama a osloboen je u Rabiul evelu 710 h. Zatim je bio pritvoren u zatvoru 1Hazanetu bunud 1 u Kairu mjeseca Sefera 711 h. zatim je bio osloboen i vraen u Kairo. 11 0ite zvijezde (8/227).
11
U Damasku u zatvoru 1Kula 1 je bio zatvoren dva puta: Prvi put: Od Redepa 720 h. sve do Aure 721 h. Drugi put: Od abana 726 h. pa sve dok nije umro u istom zatvoru i to dvadeset prvog Zul Ke 1adeta 728 h. 11 iziratu zeheb 11 (6/71), 11 El-Bidaje ve nihaje 11 (14/97)
14
Njegovi ejhovi
Spomenut emo samo neke od njih: 123-
Zejnuddin Ahmed Abdu Daim Makdisi_ umro 668 h. Tekijuddin Ismail b. Ebu Jusr, umro 672 h. Jahja b. Ebu Mensur Sajrefi, umro 678 h. Ehu Bekr b. Omer b. Junus Mizi Hanefi, umro 680 h.
45678-
Abdu Rahim b. Abdul Melik b. Jusuf b. Kudame Makdisi, umro 680 h. Kasim b. Ebu Bekr b. Kasim Irbeli, umro 680 h. Ibrahim b. Ismail b. Ibrahim Hanefi, umro 681 h. Njegov otac: Abdul Halim b. Abdu Selam b. Tejmijje, Ismail b. Abdullah b. Askelani, umro 682 h. Muhammed b. Abdul Munim Kavas, umro 682 h. Muhammed b. Ebu Bekr Salihi, umro 684 h. Ahmed b. Ebu Bekr Hamevi, umro 687 h. Jusuf b. Jakub El-Mudavir, umro 690 h.
meu uenjacima
umro682h.
9-
1011-
1213-
I mnogi drugi spomenuli.
osim ovih koje smo
15
Njegovi
1711 h. 2-
uenici
Ahmed b. Ibrahim b. Abdu Rahman El-Vasiti, umro Abdullah b. Musa El-Dezeri, umro 725 h.
3Ebu Bekr b. eref b. Muhsin b. Muin b. Anunar Salihi, umro 728 h. 4Muhammed b. Ahmed b. Abdul Hadi b. Kudame Makdisi, umro 744 h. Behauddin Mahmud b. Ali b. Abdul Velijj b. Havlat 5El-Be ali, umro 744 h.
1
Ahmed b. Muhammed b. Abdul Ganijj Harrani zatim 6Dimeki, mruo 745 h. 7Ebu Abdullah Zehebi, Muhammed b. Ahmed, emsuddin, umro 748 h. 8Muhammed b. Ebu Bekr b. Ejub Zer 1i, poznat kao Ibn Kajjim El-Devzije, umro 751 h. Muhammed b. Ebu Bekr B. Me 1ali b. Ibrahim El9Hazredi Dimeki, poznat kao Ibn Muhajni, umro 755 h.
1011763 h.
Ahmed b. Musa Zer 1i Hanbeli, umro 762 h. Muhammed b. Muflih b. Muhamn1ed Makdisi, umro
12Ibrahim b. Muejiduddin, Ibn Kalansi Dimeki afii, umro 765 h. 13Ismail b. Omer b. Kesir b. Dev 1 Dimeki, poznati mufesir, umro 774 h. 14umro 788. Muhammed b. Abdullah b. Ahmed Seadi Makdisi,
I mnogi drugi osim njih.
Njegova djela
ejhul - islam je napisao veliki broj djela, za koja Zehebi kae da su dostigla broj preko hiljadu razliitih djela. ejh, rahimehullah, je pisao o razliitim naukama i umjetnostima, ali mi emo se zadovoljiti spomenem nekih od njih, kako bi uenik mogao da izvue korist iz njih.
1Medmua fetava, koje se nalaze u trideset i pet tomova, a sakupili su ih ejh Abdu Rahman b. Kasim i njegov sin Muharnmed, Ailahu ti njih obadvojicu nagradi.
2Knjiga Iman 1, koja je tampana u Islamkoj biblioteci, i koju je verifikovao znameniti ejh Albani- rahimehullah.
3Knjiga Robovanje2, a radi se o veoma saetom djelu kojeg je pojasnio ejh Ali Halepi Allah da ga sa u va. 4Der' u te'arudi akli me' a nakli, Muharnmed Read Salim.
iju
je verifikaciju izvrio
u
5Knjiga Istikmne, tampana Je verifikacijom Muhammeda Reada Salima.

6-
dva
toma
sa
Knjiga Sajedije, koju je verifikovao Muhammed Read
Salim.
"Ispravan odgovor onome koji je izmijenio Mesilwvu vjeru", nalazi se u sedam tomova. tampano pod pokroviteljstvom 'Darul asime' u Rijadu.
7-
8Minhadu swme Nebevije, nalazi se u devet tomova, varifikaciju je izvrio Muhammed Read Salim.
I mnoga druga djela koja su izdavana ranije i sada, hvala Allahu na Njegovim blagodatima.
Prevedena i uskoro e inAllah izai iz tampe u izdanju izdavake kue Es Sunne. Takoerr prevedena na na jezik od strane iste izdavake kue Es Sunnc, ali sa komentarom ejha Gusna.
1
17
Njegova smrt
Umro je u zatvoru 'Kula' u Damasku, i to u noi dvadeset drugog Zul K'adeta godine 728 h, da mu se Allah smiluje.
Izvori biografije
'El-Bidaje ve nihaje' (14/163), 'E'alam ilije' od Bezzara, 'Ukud derije an fadail ejhul Islam Ibn Tejmijje' od Ibn Abdul Hadija, 'Tezkiretul hufaz' od Zehebija (4/br. 1496), 'Zejlu tabekat hanabile' (2/387), 'Durer kamine' od Ibn Hadera (1/154), 'El-Vafi bil vefijat' (7 /15), 'iziratu zeheb' od Ibn Imada (6/80), 'Nudumu zahire' (9 /271), 'Bedr tali'a' (1/ 62), 'Sijjer e'alam nu bela' (1/76), 'Fevat vefijat' od Ibn akira Keutubija (1/ 62), 'Mir' atu dinan' od Jafi'ija (3/336), 'Redul vafir' od Ibn Nasiruddina, 'Delaul ajnejn fi muhamkemeti Ahmedejn' od Alusija. Od savremenih onih koji su o njemu pisali su ejh Salih Fevzan u biografiji o ejhul- islama od Ibn Hadera Askelanija sa provjerom Seida Meaaa. ejhovu biografiju mogue je pogledati u djelima koja su pisana o njemu. Jedna veoma fina knjiga pod naslovom: 11 Sakupljeni listovi iz ivota ejhul Islama Ibn Tejmijje - rahimehullah . 11 Napisao ju je Muhammed b. Ibrahim ejbani. Biblioteka Ibn Tejmijje u Kuwajtu. Hvala Allahu sa
ijom
se blagodati zavravaju dobra djela.
18
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Hvala Allahu Koji je usavrio nau vjeru i upotpnnio nad nama Svoju blagodat te se zadovoljio da nam islam bude vjera. Naredio nam je da od Njega traimo da nas uputi na Pravi put, put onih kojima je podario Svoju blagodat, ne onih na koje se rasrdio: jevreja, niti put onih koji su zalutali: krana. da nema drugog boga osim jedinog Allaha Koji ortaka nema i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik s.a.w.s. Poslao ga je sa ispravnom vjerom, i monoteizmom i uinio ga da bude na erijatu. Naredio mu je da ga slijedi kao to mu je naredio da kae:
Svjedoim
~~~J :::'.:\j ~J {j a~ ~..... '~~~~J, ~l iyj ~ .c.oh u .-1~.' ,. . . ~(~ .. .. .. ~ ...

~r~~liiL.J
"Reci: 'Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajui jasne dokaze, ja, i svaki onaj koji me slijedi." (Jusuf, 108)
~ J~.,.....
o .... ~- ........
Neka je Allahov selam i salavat na njega i njegovu porodicu. A zatim, ja sam upozoravao- polazei sa poetne pozicije ili odazivajui se - od opasnosti poistovjeivanja sa nevjernicima u njihovim praznicima. Takoer sam bio obavijeten o nekim posljedicama toga u prolosti kao i erijatsko ukazivanje na to. Pojasnio sam neke od erijatskih mudrosti u pogledu odvraanja i klonjenja od puta nevjernika1 : od kitabija i neznalica. Takoer sam pojasnio i ono sa ime je doao erijat suprotstavljajui se kitabijama i nearapima. Ovo je jedno od velianstvenih pravila erijata sa velikim brojem djelova i cjelokupna osnova od njegovih
Cijenjeni ejh Ibn Usejmin- rahimehullah -kae: to se tie openitog klonjenja od nevjernika nije propisano erijatom1 jer ovjek sa njima ivi i poziva ih Allahu~.
1
ejhuf-isfam Ibn Tejmijje
osnova sa mnogo ogranaka. Ja sam skrenuo panju na ove stvari u onolikoj mjeri koliko mi je Allah olakao te sam na tu temu napisao odgovor koji se nije naao u jednom trenutku kod mene. A zbog toga se desilo veliko dobro kojeg je Allah~ odrediol. Na kraju je do mene doprla vijest da su se pojedinci zaudili zbog toga te da nisu prihvatili ovu teoriju, zbog toga to je obiaj, na kojem su odrasli, suprotan ovom pravilu. Svoje tvrdnje su utemeljili na optim pojmovima i izrazima. Neki od prijatelja su me naveli da neto prokomentariem kao naznaku o osnovi ove teme, zbog njenih velikobrojnih koristi i opte koristi koju povlai za sobom. Takoer zbog toga to je veliki broj ljudi doveden u kunju po ovom pitanju ime su pali u vrstu dahilijeta. Pisao sam ono to se kod mene nalo u tom trenutku, provjeravao sam dokaze koji su doli na ovu temu pa sam shvatio da ih je mnogo vie nego to sam ja napisao o tome. Nisam ni pomiljao da osoba koja se bavi fikhom, i koja je spoznala ciljeve i namjere erijata, i koja se bavi pojanjenjima pravnika i njihovim pitanjima, da moe sumnjati u ovo. ak nisam ni pomiljao da onaj u ijem se srcu ustabilio iman i iskreno pojmi sutinu islama, i shvati da je to Allahova vjera osim koje drugu nee prihvatiti, ako mu se ukae na ovo pravilo da e mu oiviti srce, probuditi iman, obavezno ga dignuti iz sna na munjevit nain. Ali uljeemo se Allahu od koprene srca i duevne razuzdanosti koji sprijeavaju od spoznaje istine i njenog
slijeenja. z
Ibn Usejmin kae: Ovo je od blagodati ejha- rahimehul!ah- jer njegov odgovor na ova pita.nja je ostavio traga u ummetu i to je Allahova 'k blagodat nad robom 1 time to njegov govor i njegovo pisa. nje im.1ju utjecaja. ak to vie na sejh Abdul Aziz Mutavea - r,1himehullah- je rekao: Ovo se ubr,1ja metl keramete .ejha Ahmeda b. T ejmijje - rahimehu!lah - time .to ostavlja mi sak u srcima i biva prihvaen. l zbog toga to je napisao veliki broj velianstvenih djela u ovako kratkom ivotnom periodu. 2 ejh Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kae: Cinjenica. je d.1 onaj u ijem se srcu ustali i tlpOtpuni im.1n da. e sigurno u potpunosti izbjegav,ui poistovjeivanje s,l muricima1 zbog moguih tetnih posljedica koje bi bile time produktovane. Kao i asimilacija. islamske linosti u praini ovih kafira1 a doi e ono to e pojasniti govor autora rahimehu!lah- tako da. nema potrebe za poja.njavanjem.
20
POGLAVLJE STANJE OVJEANSTVA PRIJE MUHAMMEDOVOG
~POSLANSTVA
Znaj da je Allah~ poslao Muhammeda ~stvorenjima a ve je prezreo stanovnike Zemlje: arape i nearape, osim pojedince meu kitabijama 1, koji su umrli ili veina njih - prije njegovog poslanstva. Ljudi u tom vremenu su bili jedan od dvojice: kita bija koji se pridravao Knjige (Biblije), koja je bila ili izmijenjena ili derogirana, ili kroz prouavanje vjere iji je dio bio nepoznat a drugi zapostavljen. Ili se radilo o nepismenim ljudima, meu arapima i nearapima, koji su se posvetili robovanju onome to su smatrali lijepim za oboavanje. M.islili su da im to koristi: od zvijezda, idola, kabura, slika i slino. Ljudi u dahilijetu su bili potpuni neznalice. Koristili su izreke koje su smatrali naukama, dok su u stvari predstavljale neznanje, ili su inili djela koja su smatrali dobrima a u stvari su bila nered. Najbolji meu njima koji su imali neto od znanja i dobrih djela bili su pojedinci koji su naslijedili neto znanja od prethodnih vjerovjesnika, koje je bilo pomijeano sa hirovima onih koji su ga mijenjali i slijedili novotarije. Njima se istina tog znanja prikazala kao la, ili su inili djela koja su djelimino bila propisana dok je veinski dio bio zasnovan na novotarijama. Oni nisu mogli utjecati na njihovu ispravku osim u ogranienim razmjerama. Ili su se trudili i zamarali onako kako se zamaraju filozofi kod razmiljanja.
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. (2865) u dugakom hadisu u kojem je dolo: "Allah je pogledao u stanovnike Zemlje pa ih je prezreo. arape i nearape meu njima, osim pojedinaca meu kitabijama ... "
1
21
ejhu/-islam Ibn Tejmijje
A njegova se misao stopi sa prirodnim i matematikim stvarima, u pokuaju poboljavanja ahlaka sve dok ne dospije - ako dospije nakon velikog truda koji se ne moe opisati, do neznatnog rezultata koji je u biti kontradiktoran sam po sebi. Koji nee napojiti ednog niti ozdraviti bolesnog, niti moe koristiti neemu u boanskoj nauci. Njegove lai su mnogostruke u odnosu na njegovu istinu - ako se i nae - a kako bi mu se to moglo desiti? Sve zbog razilaenja onih koji je uzimaju za nauku, i zbog nepostojanja dokaza iz razliitih razloga. Pa je Allah ~ uputio ljude blagoslovom Muhamrnedovog ;$1. poslanstva , i sa onim sa ime je doao od pojanjenja i upute. Uputa koja se visoko uzdigla da bi je neko mogao opisati, i koja je premaila znanje znalaca, ali se nala kod vjernika njegovog ummeta optenito i kod uenih posebno. Kao i korisno znanje, dobra djela, velianstvene moralne vrijednasti i ispravni sunneti, koji kada bi se skupile sve mudrosti naroda, kroz njihove nauke i djela, koja nisu ukaljana niim nedostojnim i uporedile se sa njegovom mudrou sa kojom je poslan, uoili bi toliko ogromnu razliku da ne bi bilo mogue pojmiti njenu veliinu. Neka je Allahu hvala onako kako to voli i kao je zadovoljan na Gospodar. Ovdje nije mjesto da navodimo dokaze i argumente o tome. Zatim ga je Allah~ poslao sa vjerom koja predstavlja Pravi put, a stvorenjima je stavio u obavezu da Ga mole i da od Njega trae uputu svaki dan neprestano kroz namaze. Pa ga je opisao da je to put onih kojima je On dao Svoju blagodat meu vjerovjesnicima i istinoljubivim, ehidima i dobrim ljudima, a ne put onih nad kojima se rasrdio i onih koji su zalutali. Adijj b. Ha tim~ kae:
"Doao sam kod Allahovog Poslanika - dok je sjedio u svojoj damiji- pa su ljudi rekli: 'Ovo je Adijj b. Ratim.' A doao sam bez ugovora i zatite. Kada su me pustili do njega uzeo me za ruku - a prije toga je rekao: 'Nadam se da e Allah staviti njegovu ruku u moju'- kae: "Pa se podigao sa mnom, te ga je susrela neka ena sa djetetom, i rekoe: 'Treba nam.' On zastade zatim ode sa njima da im izvri njihovu potrebu. Zatim me je uzeo za ruku i doveo do svoje
22
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
mu baci na zemlju iljte a on sjede na njega. Ja sam sjeo ispred njega, a on se zahvali Allahu i pohvali Ga. Zatim ree: "ta te odvraa? Da li te odvaraa neto da kae: 'Nema boga osim Allaha.' Poznaje li nekog drugog boga osim Allaha? Kae: "Rekoh: Ne." Zatim je jedno vrijeme govorio. A onda ree: "Tebe odvraa neto da kae: 'Allah je najvei.' Zar zna da ima neto vee od Allaha?" Kae: "Rekoh: Ne.'' Kae: "Jevreji su oni nad kojima je srdba a krani su zabludjeli." Kae: "Rekoh: "Ja sam musliman i monotesita." Kae: "Pa sam vidio njegovo lice kako se ozarilo radou."
Zatim je naveo dugaak hadis kojeg biljei Tirmizi i kae: "Ovaj hadis je hasen i garib."l Allahova Knjiga je ukazala na Allah kae:
znaenje
kue. Djevojica
ovog hadisa, pa
:;~\~)~~ej\_)~;~~~~;:~_,
"Reci: Hoete li da vam kaem koji su gori od takvih i koje e Allah jo tee kazniti? Oni koje je Allah prokleo i na koje se rasrdio i u majmune i svinje pretvorio, oni koji su se ejtanu klanjali." (Sura El-Maide, 60)
Zamjenica se odnosi na jevreje jer se njih kao to ukazuje sam kontekst ajeta. Uzvieni kae:
"
~ ~
obraanje
odnosilo na
(6 ~4 ~_)~~L>.~: 1~ ~~~Co_j-j I_;J.J:7 ~.:Ul 1 ~ ,. r;-~ ~
....
",J . .
....
1::11
;......
....
........
11 )_..ji 'S'~
"Zar ne vidi one koji prijateljuju s ljudima na koje se Allah rasrdio? Oni nisu ni vai ni njihovi." (Sura El-Mudadele, 14)
Biljei ga Tinnizi u svom 'Sunnenu' br. ( 2953 ). Ahmed u 'Musnedu' 4 dio str. 378. Hadis je bas en sa svim lancima.
23
Dakle oni su licemjeri, koji su uzeli za prijatelje jevreje oko ega postoji konsenzus mufesira, a kontekst ajeta ukazuje na to. Uzvieni kae:
"Ma gdje se nali, oni su ponieni, osim ako su p~d zatitom Allahovom i zatitom drugih ljudi. Oni su zasluili srdbu Allahovu." (Sura Al Irnran, 112)
U suri El-Beqare kae:
" ... i Allahovu srdbu oni na sebe navukoe." {Sura El-Beqare, 61)
Takoer
u istoj suri kae:
"" / ~ ~~ ~ ~,;,9 ~ ~ ~ '

j
~
,_,~u
.
,_N
"Pa su na sebe gnjev za gnjevom navukli!" (Sura EL-Beqare, 90)
kranima
kae:
"Nevjernici su oni koji govore: Allah je jedan od trojice!" {Sura EIMaide, 73)
Sve do
rijei
Uzvienog:
;T~t iy{i "1) ~~ 7::.!- 1 :s~~:: J rp;~. <J~, ::;=}T Jj~

~ ~
:JJ
J_:' 1\ ;Tr if i}~;,)~~ i) ~;,i) p v-: i).:c. D.-:JJ

' J. ....
"Reci: O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u vjerovanju svome, suprotno istini, i ne povodite se za prohtjevima ljudi koji su jo davno zalutali, i mnoge u zabludu odveli, i sami s pravoga puta skrenuli!" (Sura El-Maide, 77)
24
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ovo se obraanje odnosi na krane na to ukazuje kontekst ajeta. Zbog toga im je zabranio i zastranjivanje, tj. prelaenje granice, o emu kae:
cJ~J ~~ J~ 1~~ ~ir J~~) ~~J~~ r-:~ ~~ ~ ~~

'-' ~
~
...
"O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svom vjerovanju i o Allahu govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je Allahov poslanik, i stvoren je Rijeju Njegovom, koju je Merjemi dostavio, i ivot mu dao." (Sura En-Nisa, 171)
Jevreji konstantno mijenjaju istinu a zastranjuju.
krani
pretjeruju
to se tie jevreja opisanih kao onih nad kojima je srdba, i krana koji su zabludjeli, za to postoje oiti i skriveni razlozi, to nije ovdje tema. Bit svega toga jeste da je osnova jevrejskog nevjerstva zbog njihovog ne djelovanja na osnovu znanja. Oni znaju istinu ali je ne slijede u rijeima ili u djelima, ili niti u rijeima niti djelima. Nevjerstvo krana se sastoji u njihovom djelovanju i praksi bez znanja. Oni se trude u razliitim i mnogobrojnim vrstama ibadeta bez erijata objavljenog od Allaha. O Allahu govore ono to ne znaju. Zato su nai selefi (ispravni prethodnici), kao to je Sufjan b. Ujejne i drugi, govorili: ''Ko propadne od naih uenjaka poistovjetio se sa jevrejima, a ko propadne od naih pobonjaka poistovjetio se kranima. Ovo, takoer, nije mjesto da o tome govorimo.
11
I pored toga to nas je Allah upozorio na slijeenje njihovog puta, Njegova odredba e se izvriti onako kako je obavijestio Svog
25
Poslanika ~ iz prethodnog znanja, pa kae, u predaji koja je zabiljeena u oba 'Sahiha'1 od Ebu Seida El Hudrija ~kada kae:
"Allahov Poslanik $ kae: 'Vi ete slijediti obiaje onih koji su bili prije vas u stopu iza njih, ak kada bi uli u guterovu rupu vi bi ih slijedili.' Rekoe: 'Allahov Poslanie: Jel jevreje i krane?' Ree: 'A koga drugog?"'2
Buharija u svom 'Sahihu' od Ebu Hurejre Allahov Poslanik ~ rekao:

"Nee
biljei da je
biti Sudnjeg dana sve dok ljudi iz mog ummeta ne budu slijedili prethodne narode, pedalj po pedalj, lakat po lakat." Bi reeno: 'Allahov Poslanie, kao to su perzijanci i bizantijci?' Kae: "Ko su drugi ljudi osim njih?"3
Obavijestio nas je da e u njegovom ummetu biti onih koji e se priklanjati jevjrejima i kranima na raun vjere, a to su kitabije, a i priklanjanje perzijancima i bizantijcima tj. nearapima. Allahov Poslanik je zabranjivao da se poistovjeujemo i sa jednima i sa drugima. Ovo se ne odnosi na cijeli ummet, jer postoje mutevatir predaje4 od Poslanika ~ da je rekao:
"U mom ummetu e uvijek biti jedna skupina ljudi na istini sve do Sudnjeg dana. ns
Takoer
nas je Poslanik~ obavijestio:
"Allah nee sakupiti ovaj ummet na zabludi. "6
Buharija i Muslim. Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 7320, Muslim u svom 'Sahihu' br. 2669, rijeima: " Vi ete slijediti one koji su bili prije vas pedalj po pedal;~ lakat po lakat ... " to se tie prethodne predaje koju je naveo autor- rahimehul!ah- 'u stopu iza njih' ona se nalazi kod Ahmeda u 'Musnedu' 4. dio, str. 125. 3 Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 7319. 4 Mutevatir predaja je ona predaja koju prenosi veliki broj prenosilaca to po obiaju znai daje nemogue da se dogovore oko njene lai. 5 Hadis je mutefekun a\ejhi, ak to vie radi se o mutevatir predaji kao to je naveo autor rahimehul!ah.
26
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Isto tako Poslanik s.a.w.s. nas je obavijestio:
"Allah nee prestati stvarati Svojom rukom tienike u ovoj vjeri koji e koristiti u njoj Njemu na pokornost. "1
Na osnovu njegovih vjerodostojnih vijesti postaje, dakle, poznato da e u njegovom ununetu biti ljudi koji e se pridravati njegove upute koja predstavlja isti islam. Kao i to da e u njegovom ummetu biti ljudi koji e se pridravati nekih ogranaka vjere jevjreja, ili nekog od ogranaka vjere krana. Iako nije mogue, zbog ovog skretanja, ovjeka proglasiti kafirom, nekada ga nije mogue proglasiti ni fasikom. 2 Ali ovakvo skretanje nekada moe biti kufr ili fisk (grijeenje), ili se moe kategorisati kao loe djelo ili greka3.
Biljei ga Tirmizi u svom 1Smmenu' br. 2167 u hadisu od Ibn Omera kao merfu'a predaju sa rijeima: "Allah nee sakupili moj umme/- ili je rekao Muhammedov ummet -na zabludi. Allahova ruka je sa dematom. A ko odstupi, odsupit e u Vatru." Tinnizi kae: "Ovaj hadis je udan u ovom obliku." Tj. daif, zbog Sulejmana b. Sufjana Medenija koji je u stvari slab prenosilac kao to stoji u 'Taqribu' ali postoje hadisi koji ga jaaju kao to je had is Ibn Abbasa ili ha dis Enesa ije je had ise zabiljeio H akim (l dio, str. 202-203) i Thn Ebi Asim u 'Sunne' br. 80, 82, 83, 84 i 85. Takoer postoji jo jedan hadis od Ebu Zerra kojeg biljei Ahmed u 'Musnedu' (5. dio, str. 145). U globalu gledajui hadis je sahih na osnovu hadisa koji ga jaaju. Sejh Albani ga je ocjenio sahihom u 'Sahih dami'a' pod br. 1848 osim dijela "A ko odstupi, odstupi! e u Va/111." Zbog nepostojanja drugog hadisa koji bi potvrdio ovaj dio ime se namee njegova slabost. 1 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 4. dio, str 200. Ibn Made u svom 'Sunnenu' pod brojem 8. Albani gaje ocjenio hasen hadisom u 'Sahih dami'a' br. 7692. 2 Kafir- nevjernik, fasik - veliki grijenik ije se svjedoenje ili bilo koji postupak u pogledu erijatksog prava ne prihvata. 3 lbn U.sejmin- rahimehul!ah- kae: Autor- rahimehuiiah- je htio ukazati d,1 iako nam je nareeno da .se klonimo puta jevreja i krana, ono to je Allah ~ odredio u Svom prethodnom zna11ju .se mora desiti. l to je ono to je Vjerovje.sni k :J!i; obavijestio d,1 e ovaj ummet .slijediti tragove prethodnih naroda. Sunnet .sa fethom nad harfom 'sin' u jeziku znai put. A Poslanikove :jj; rijei: A ko onda? Ukazuju na potvrdno pitanje. )er .su se i ashabi zaudili i gnua! i da e ovaj um met slijediti puteve onih koji su bili prije njih. Pa su rekli: )e[' jevreje i krane! A on ree: A ko onda? Ovo pitanje je kao potvrda a s druge strane ova potvrda ne ukazuje na odobravanje. to znai da je Poslanik~ potvrdio da e se desiti ali nije odobrio njihovo slijeenje, nego nam je to zaranio.
27
Ljudska priroda je sklona ovom skretanju a i ejtan ga uljepava. Zbog toga je robu nareeno da se neprestano u dovi obraa traei uputu i ustrajnost u ijoj osnovi nema jevrejstva niti
kranstva.
Ja ukazujem na neke stvari koje se odnose na kitabije i nearape, sa kojima je iskuan ovaj ummet, kako bi se musliman monoteista mogao sauvati da ne skrene sa Pravog puta na put onih koji su zasluili Allahovu srdbu i onih koji su zalutali. Allah ~kae:
Zatim je autor - rahimehullah - pojasnio da nije mogue da e se ovaj ummet u cjelosti uporediti sa jevrejima i kranima nego da e uvijek postojati potpomognuta skupina koja e bdjeti nad A!lahovom ~vjerom sve do Sudnjeg dana. Takoer- rahimehuHah- je pojasnio da e se ljudi iskvariti te da se iskvarenost dijeli na etiri vrste: kufr1 fisk1 grijeh i greka. Ako iskvarenost vodi u odmetnitvo onda postaje kufrom. Ako vodi u zanemarivanje linosti i vjere onda nije kufr nego je fisk. Ako je mimo toga onda je grijeh. Ali ako je produktovano slabim tumaenjem u jezikoj terminologiji ond,1 je greka. Ispravno je greku opisati iskvarenou ovdje ali nije ispravno da onaj koji je to izrekao biva opisan kao iskvaren, ako znamo da je to produkt njegovog idtihada. Ovo je vrsta graevina koja se moe primjetiti u govoru pojedinih imama kojima ummet svjedoi da su savjetovali radi Allah,11 Njegove Knjige i Njegovog Poslanika, kao i imama muslimana u izbjegavanju iskvarenosti. Ov,1 iskvarenost je produktovana grekom ali onoga ko je pogrijeio neemo opisati da je iskvaren. Zato? Jer je produkt greke, a Vjerovjesnik ~ je obavijestio da onaj ko bude upotrijebio idtihad iz ovog ummeta1 te pogrijei1 da za to ima nagradu. A onaj ko zasluuje nagradu nije mogue da bude opisan kao iskvaren. Ali za koga se zna da ima lou namjeru i suprotstav!j,lnje pa ako u tom sluaju kae iskvarena miljenje onda emo rei da je iskvaren lparticip aktivni) te na osnovu toga moramo znati razliku izmeu onoga koje rekao neto i onoga to je reeno to jeste izmeu subjekta i djela.
28
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Mnogi sljedbenici Knjige voljeli bi, iz line zlobe svoje, da vas, nakon vaeg vjerovanja, vrate u nevjernike, nakon to im je istina jasnom postala!" (Sura El-Beqare, 109)
Allah je pokudio jevreje zbog toga to zavide mu'minima na uputi i znanju. Moda e neki, od onih koji se pripisuju nauci, biti iskuani nekom vrstom zavisti prema onima koje je Allah ~ uputio u korisno znanje, ili dobro djelo. Ali zavist je u svakom sluaju pokuena, a u ovom sluaju se odnosi na moralnu stranu onih koji su zasluili Allahovu srdbu. Allah kae:
<-~ 0':: .:Ul
.l ":_
~:
';<J\'',
r-+'-'
~-\"T~
'}-~
\..4 -...:.._;_)"''
b!.) .;----'--':" u~
--~
l '::..'If
"Allah doista ne voli one koji se ohole i hvaliu! (To su) oni koji krtare i zapovijedaju drugima da budu krti, i koji kriju ono to im je Allah iz obilja Svoga darovao" (Sura En-N isa, 36-37)
Allah ih je opisao krtou koja se odnosi na krtost u znanju, kao i krtou u imetku, ali kontekst ajeta ukazuje da se radi o krtosti u pogledu znanja kao najvee ciljane teme u ajetu. Zbog toga ih je opisao sa skrivanjem znanja u vie ajeta. Primjer toga su rijei Uzvienog:
;,W~
J....
J
,~
....
'lJ ,...L.!J ...

~
..-:.....
:ii
)~ ~(j l 1_,-jj\ ~jj l~ AU\ .:G-l ~lj

... ",.. ... .. !.:
~J.
;J.....
....
"
-91 oi."
! ..
;:._, . . . . .
~~
. ". ,; . .
~~
..
"A kada Allah uze obavezu od onih kojima je dana Knjiga da e to sigurno ljudima objanjavati i nita iz nje nee kriti." (Sura Al
Inuan, 187)
lli u
' ~v~~
rijeima
Uzvienog:
~~'.i
~v>-'--!_.,..,. ~""'t"'\),-,._ ..
.. , r
. .,
..
v.....
""',..l ... l
~
"
u.....
.,..,.
1".~"-"1 T"~ '~(-~ ~ jj:t... r;l uy \.A 0~ ~ . . l u~

~
29
0ne koji budu tajili jasne dokaze koje smo Mi objavili, i Pravi put nakon to smo ga u Knjizi ljudima oznaili, Allah e prokleti, a proklet e ih i oni koji proklinju." Izuzet e se oni koji se pokaju."
11
Sve do rijei:
L:.:..-J "-4..! -:._)) ....J.:.:....:......_) ' ' ~f-=J \ u... 6..\l\ ....... .......... ....
;
;-~....
_.............
....
~~".
...
.,.,.l-"'
J~..~ ... ,..,f-,.,.
J..,./:.i\
L.. u~"""-: '.../

~
...
,":,_.,.....................
~.......
;:i: .... "..
oo:! jJ
l :)l~
,
, l:.l 1 ~~
;:;
5---...... ~ ~ .. ....
~....__.u _\./ ~ ~ . 't~\.; G.!..WJ. i
J.
...
"
'"i. . .
u.r-- -
W -
..
"Doista oni koji taje ono to je Allah u Knjizi objavio i to prodaju za bagatelnu cijenu ti u trbuhe svoje samo vatru trpaju." (Sura ElBeqare, 159 - 174)
Ili rijei:
G\ ij..J u r; g.:;6: ... \S' l I_;..G- \~lj Gl~ i:J.J u~~~~ ~.,!.:JI i jj \~lj 'l . .. "
~
",..
",.
......
u .. ,
-'
;
Q,:~6~ ~.'4 :? G;~

"Kada susretnu one koji vjeruju, govore: 'Vjerujemo!' a im ostanu nasamo sa ejtanima svojim, govore: 'Mi smo s vama, mi se samo rugamo."'(Sura El-Beqare, 14)
'
One koji su izazvali srdbu, Allah~ ih opisuje skrivanjem znanja, nekada je to zbog krtosti, nekada zbog straha za poziciju zbog njegovog prikazivanja na dunjaluku a nekada zbog straha da, ono to otkriju od njega, ne bude upotrijebljeno protiv njih kao dokaz. 1
' lbn Usejmin - rahimehullah -kae: Autor- r,1himehullah- je pojasnio da onaj u se srcu nalazi zavist da u njemu postoji slinost sa jevrejima. Ako zavidi nekome na onome &to mu je Allah podario iz Svoje blagodati, od znanja1 imetka, ugleda, djece ili neeg drugog1 u njemu je slinost sa jevrejima, jer jevreji zavide ljudima na dobru koje im Allah daruje. iz Svoje blagodati. Zavist- kae se da je to elja za nestanak Allahove. at blagodati kod nekog drugog. Reeno je T akoerr da je to mrnja prema Allahovoj blagodati kod nekog drugog. Ovo drugo je ono &to je definisao ejhul isl,1m lbn Tejmijje- rahimehullah- i kae: On,1j ko bude mrzio Allahovu blagodat kod nekog drugog on mu je zavidio bez obzira da li elio da mu ta blagodat nestane ili ne. A ono to je rekaorahimehullah - je
ijem
30
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ispra.vnije, zbog toga. to Vjerovjesnik j5 kae: "Niko od vas nee vjerov.a.ti sve dok ne hude volio svom hr.a.ta ono co voH seb;." Kako moe mrziti da AUah podari tvom bratu blagodat u znanju, imetku, ugledu, djetetu ili neem slinom, a to ne mrzi da se desi tebi. T o je zavise, zato je se mora klonuti. l<ae: Nekada zbog krtosti ... Bojei se da ako ljudi saznaju da e biti podueni tome, ili e bici poput njeg, ili da budu veeg znanja od njegovog1 na to e rei, ta? Sakrit u nauku kako ljudi ne bi doli do nje, tako da ne budu poput tebe ili bolji od tebe. Nekada zbog straha za poziciju zbog njegovog prikazivanja na dunjaluku- eli rei da se posveuje dunjaluku ili da skrivanjem nauke dobija ovosvjet.sku korist bez obzira da li to bilo putem velikana, voda ili pomagaa ili nekog drugog. A nekada zbog straha da, ono to otkriju od njega1 ne bude upotrijebljeno protiv njih kao dokaz- Ovoga se deav.1 mnogo jer nee da pojasni istinu, i jer kada bi pojasnio ljudima da je dotina stv.u haram oni bi to iskoristili kao dokaz protiv njega. \!i naprimjer da postavi neko pravilo te da je ispr.wno a onda d.1 to pravilo poroi i ne pojasni da je porueno, bojei se da to ne bude upotrijebljeno protiv njega kao dokaz ili da mu se kae: Kako koristi ovo pravilo ll ovom sluaju a ne koristi ll ovom? Ovo se- naalost- moglo nai kod velikih lienja ka mu kal ida. Kao IM primjer da ga vidi kako koristi hadis kao dokaz u odreenom pitanju ali isto ovaj hadis ne koristi u drugom pitanju. Zbog toga u navesti primjer - gdje Allahov Posl.mik ~ kae: "ovjek se nee okupat:i ost:.a.tkom vode od ene a en.a. se nee okup.a.t:i ostat:kom vode od ovjeka nego e obddvoje zajedno zahv.a.t:.a.d vodu." Neki uenjaci kau da se ovjek nee okupati ostatkom vode od ene dok e se ena okupati ostatkom vode od ovjeka. A hadis je jedan, ak ta vie kupanje covjeka sa ostatkom vode od ene je neto o emu postoje hadisi1 a Allahov Poslanik ;! se okupao iz vra u kojem je ostala voda nakon to se okupala neka od njegovih zena. Tako da e nai kako slijepo s!ienje i strast navedu ovjeka da kontrira u svojim dokazivanjima i u svojim potvrdama, znajui da onaj ko slijedi ovaj put ll njemu postoji slinost sa jevrejima, onima koji kada sretnu one koji vjeruju kau: Vjerujemo, istina je sa vama, Muhammed je Allahov Poslanik kojeg je nagovjestio [sa~ i iji je spomen doao u T evratu i l ndi lu. Ovo kau a kada se osame sam i sa sobom kau: Zar im govorite ono to vam je Allah razotkrio kako bi to koristili kao dokaz protiv vas pred vaim Gospodarom, zar ne razmiljate? Zar je ovo pamet? Da govori ovjeku neto to moe biti dokaz protiv tebe! lsrin.1 je da ovo nije pa.met1 nego je pametnije da mu govori istinu i da slijedis istinu. Na osnovu toga ovo su eri razloga radi kojih se krije znanje, d.1kle: ili je to krtost1 ili je strah da neko d rugi ne do kui ono to je on do kuio1 i li iz s tr a ha da m u n es tane vodstva i ugleda ako razotkrije znanje koje se nalazi kod njega zbog toga to se suprotstavlja onome to su [judi navikli, ili zbog toga to je to neiji dokaz pa eli da sakrije taj dokaz koji pripada njegovom protivniku kako ga ne bi iskoristio protiv nJega.
31
ejhuf-islam Ibn Tejmij}'e
Ovako su iskuane grupe onih koji se pripisuju znanju, koji kriju znanje nekada zbog krtosti, kao i zbog mrnje da neko drugi osim njih dospije do takvih vrijednosti kojima su se okitili. Nekada to biva zbog straha za ouvanjem poloraja kako mu ugled ili pozicija ne bi bili ugroeni, ili kako mu se imetak zbog toga ne bi umanjio. Nekada to biva jer se nekome drugom suprotstavio u tom pitanju, ili da se prikloni nekoj grupi koja se suprotstavila po tom pitanju. Tako nekada prikriva znanje u kojem se nalazi dokaz za njegova protivnika iako nije siguran da njegov protivnik nije pokvarenjak. Zbog toga su Abdu Rahman b. Mehdi i drugi govorili: ,,Uenjaci piu ono to im ide u prilog i ono to je protiv njih, dok sljedbenici strasti ne piu osim ono to im ide u prilog. 11 Nije cilj pojanjavati ta je vadib ili mustehab, nego je cilj skrenuti panju na osnovne stvari sa kojima se razumna osoba osvrne i okoristi onime to mu je Allah podario. Ailah kae:
:J.>JI yJ ,o;IJJ ~
"A kada im se kae: "Vjerujte u ono to Allah objavljuje!", oni odgovaraju: "Mi vjerujemo samo u ono to je nama objavljeno", i nee da vjeruju u ono to se objavljuje poslije, a to je Istina, ... "
{Sura El-Beqare, 91)
~ ...
""""., ....
- .... "'
..
Nakon to je rekao:
ip,; ~ ~~~ l!h ;J)S-J-~1 ~ -::::..)~ ~~ i_,jlbj
JF
,;r
"'..tt~
1~ ~~ ~,::1'; ~~lj))
...
...
".
r:..
"'
32
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"... a jo otprije su pomo protiv nevjernika molili kada im doe ono to im je poznato, oni to nee da vjeruju! Pa neka Allahovo prokletstvo stigne nevjernike!" (Sura El-Beqare, 89)
Jevreje je je opisao kao one koji su znali za Istinu prije nego to se pojavio Poslanik koji je govorio o njoj i pozivao u nju. Ali kada im je doao Poslanik koji govori o ovoj istini iz skupine koju oni nisu prieljkivali nisu htjeli da mu se pokore. Jer oni ne prihvataju istinu osim od skupine kojoj oni pripadaju, i pored toga ne slijede ono to bi morali u svom vjerovanju i ubjeenju. Ovakvim inom je iskuan veliki broj onih koji se pripisuju skupinama u znanju, ili vjeri, od fakiha sufija i drugih. Ili da su naklonjeni nekom od njihovih nadlenih u vjeri, mimo Vjerovjesnika. Oni od vjere ne uzimaju ni shvatanje niti predaje osim onako kako to tumai njihova skupina 1 Iako islam nalae da se istina u svakom sluaju slijedi, u pogledu shvatanja i predaja, bez odreivanja osobe ili skupine, osim Poslanika ~.
odreenim
Allah srdbu kae:
govorei
o onima koji su izazvali na sebe Njegovu

. . ~ ~ , /~,.J' ,. . ~~_,..... y (.-?J l
oJ-'0 lJ~~ .:.,:;J l~

J.. ...
~ ~
... .....
;:::i ..... "..
"Oni koji su judejstvo prihvatili,

Nisa, 46)
Takoer
izvru
smisao
rijei." (Sura En-
ih je opisao da su:
dT~
;.. ...
~.T
~~J--,
:.
<'-.;;_.,iT u,.,.~... ~ , 'G_...'~:::-... \f:,/i~ :..4 ~ .~/:_~~~(j :. 1.-J.:r--=....
"... uvijaju jezike svoje Knjigu itajui da biste vi pomislili da je to iz Knjige, a to nije iz Knjige!" (Sura Allmran, 78)
\bn Usejmin ~ rahimehullah ~kae: Ovo je oito jasno meu rafidijama (ijama) jer oni ne prihvaraju miljenja niti predaje osim od onoga to se nalazi u njihovim knjigama. Ali iako nekada uzmu kao dokaz neto iz knjiga ehli sunneta to ne biva osim to ele podmetnuti neto u sunnetu ili zato to to smatraju da je to ono to je htio Allaha ili Njegov Poslanik~.
1
33
Izokretanje smisla se tumai kao izokretanje objave drugi kau da se radi o izokretanju smisla ili interpretacije. to se tie izokretanja tumaenja njega je ima mnogo, njime su iskuane i grupe od ovog ummeta. to se tie izokretanja same objave u njega su upali mnogi izokreui Poslanikove .$. rijei, prenosei hadise sa nepostojeim i nepotvrenim lancima. Ali se ueni u toj nauci suprotstavljaju njima u njihovim pokuajima. Neki od njih pokuavaju da izokrenu sam oblik objavljenih ajeta, kao to su neki ljudi,
itali:
"Musa je sigurno sa Allahom razgovarao." 1 (Sura En-Nisa, 164)2
to se tie pojedinih koji su sebi dali za pravo da izokrenu sunnet kako bi se pomislila da je od Allaha, to su oni koji su podmetali hadise pripisujui ih Poslaniku, ili isticanja pojedinih stvari tvrdei da se radi o vjerskim dokazima a u stvari nisu dokazi. Ovo su primjeri jevrejskog morala, a kroz erijatske dokaze su pokueni na velikom broju mjesta to moe shvatiti onaj ko razmilja o Allahovom govoru i sunnetu Njegovog Poslanika $ a zatim pogleda sa svjetlou imana ta se desilo u ummetu od
dogaaja. 3
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Ovo je umjesto onoga to bi trebali itati "Allah je sa Musaom sigurno razgovarao." (Sura En - Nisa, 164) nego su itali "Musa je sigurno sa Allahom razgovarao." eljei istai da je Musa taj koji je govorio. Ali sljedbenici sunneta i istine su naveli sljedei dokaz u rijeima Uzvienog: "( kada Musa doe na mjesto koje smo odredili i kad mu se njegov Gospodar obrati " !Sura El- A'raf1 143) ostali su nemoni da odgovore jer niko ne moe rei da Gospodar nije ovdje inioc. 2 Neki su ovaj ajet itali tako to su Allahovo ime stavili u akuzativu a Musaa u nominativu kako bi se ispostavilo da je Musa taj koji je govorio te kako bi Velianstvenog i Uzvienog liili Njegovih atributa, u ovom sluaju govora, tvrdei da Mu ne dolikuju. 3 Ibn Usejmin- rahimehultah- kae: Tj. temeljei se na izokretanju rijei i znaenja. Jer se izokretanje objave naziva tem1inolokim izokretanjem a izokretanje
1
34
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Allah o kranima kae:

w~~ 1 'J~~~ ~ I_,J ~ 'lJ ~:: ~ ~~ 'J,~ -::=1 1 :_p~
.....
~ ~
.... ".",
jj;
-;,.."
.,.. "..
.o J
J,;
........
..,
.:.
~....
....
.....
~.4
....
~;.
....
~~:~b.) ~~J~~~_;::;,I ~c!~.:jT

"O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svom vjerovanju i o Allahu govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je Allahov poslanik, i stvoren je Rijeju Njegovom." (Sura En-Nisa,
171)
I kae:
~
...... ~... ~ ~\~l ... ~ .\..U l ~l \":l ~/~ c-r o~ :r

""" . , """ ;;; ,.J'
o J
u .....:._r.._ ~ ..w - - -: ..u\ . . 'ill-
:;ii
"Nevjernici su oni koji govore: "Bog je Mesih, sin Merjemin!"

(Sura El-Maide, 17 i 72)
I na mnogim drugim mjestima.

Takoer kada je nJec o zastranjivanju u pogledu vjerovjesnika i dobrih ljudi veliki broj skupina od zalutalih meu pobonjacima i sufijama su upali u ovu zamku. Tako da je veliki broj od onih koji pripadaju mezhebu 'hulula' i 'itihada' rekli ili povjerovali u neto to je runije od vjerovanja krana ili pak neto slino ili blae od njih.
Allah kae:
~/'
"Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sveenike svoje, monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina." (Sura Et-Tewbe, 31)
tumaenjem se naziva izokretanje znaenja. A ono to se desilo u ummetu od smutnji, ubijanja, otimanja i pljake jeste samo iz ovog razloga, izokretanja.
35
protumaio
Allahov Poslanik ~ ovaj ajet je Adijju b. Hatimu ~ tako to su im: "Dozvoljavali ltarame pa su ih posluali, i zabranili im halal pa su ih slijedili. ''1
Veliki broj sljedbenika pobonjaka se pokoravaju onima koje oni veliaju i to u svemu to im narede, makar to sadravalo dozvoljavanje harama ili zabranjivanje halala. Allah o zalutalim kae:
"Dok su monatvo, oni sami, kao novotariju uveli Mi im ga nismo propisali u elji da se stekne Allahovo zadovoljstvo." (Sura
El-Hadid, 27)
Neke skupine muslimana monatvom to samo Allah zna. Allah kae:
su
iskuane
novotarskim
"A onda oni do ijih se rijei najvie dralo rekoe: 'Napravit emo na ulazu u nju bogomolju!" (Sura El-Kehl, 21)
Tako da su oni koji su zalutali (krani) i oni na koje se Allah rasrdio Gevreji), gradili bogomolje iznad kaburova vjerovjesnika i dobrih ljudi. Allahov Poslanik~ je na vie mjesta i u vie prilika svom ummetu zabranjivao ovaj in, ak i u trenutku kada je naputao ovaj svijet- oca i majku bi za njega zamjenio -a ba ovime je veliki dio ummeta iskuan2 Zatim kod veine od onih koji su zalutali {krani) e primjetiti da se njihova vjera temelji na muzikim glasovima i
Biljei ga Titmizi u svom 'Sunnenu' br. 3059. Albani ga je ocjenio hasen u 'Sahih sunnen Tirmizi'. l Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovdje moramo obratiti panju, jer autor navodi neka pitanja u kojima su se poisrovjetile skupine od ovog ummeta sa jevrejima i
kranima.
36
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
niemu
lijepim slikama, a u vjeri ne daju glasa.

sviraa
vie panje od lijepog
Zatim e primijetiti da je ovaj ummet iskuan sa sluanjem i kasida. Slikama i glasovima ele da poprave stanje srca i opte stanje muslimana u emu je samo povoenje za stanjem zal utalih. 1 Allah kae:
,w
~.:\.J~''a:IT .:.Ju_-; j:?~ -..:_s~~a:l\.~ ~j ~/6 51 ~\.Jj
:~~~~;~ll
"idovi govore: 'Krani nisu na pravom putu', a krani kau: 'idovi nisu na pravom putu." (Sura EJwBeqare, 113)
Allah ~ obavjetava da svaki narod negira ispravnost ubjeenja ili na emu je utemeljen onaj drugi. Tako da e veliki broj pravnika vidjeti da kada vide sufije i pobonjake, ne smatraju ih ni za ta, niti ih ubrajaju osim u neznalice i zalutale. A u njihovim tarikatirna ne vide od nauke i upute ama ba nita. Takoer e vidjeti da veliki broj sufija i onih koji se prikazuju kao siromani da erijat i nauku ne smatraju niim vrijednim, ak ta vie tvrde da onaj ko ih se pridrava prekida vezu sa Allahom~ i da mu njihovo slijeenje kod Allaha ~ nita nee pomoi. Ispravan stav po ovome je da ono sa ime su doli Kur'an i sunnet od prakse ovih ili onih da je to istina. A sve to se suprotstavi Kur'anu i stumetu od prakse ovih ili onih biva neistinom.2
Ibn Usejmin- ral1imehu!lah- be: Ovo .se moe primijeniti na pojedine kas ide koje izvode sufije. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo to je rebo ejhul islam- rahimehu!lahje istina, a to je da prihvatimo is[inu bez obzira od bilo koje skupine od onih koji se preds[avljaju sufijama ili od onih koji se predstavljaju uenjacima ili od poznavalaca erijata. A ne da od njih ne prihvatimo nita nego da kaemo: da je svaki njihov postupak pogrean i nije ispravan. l m,1m Ahmed - rahimehullah - je sjedio pred pojedinim sufijama bko bi mu se srce omekalo, to znai da meu njima ima onih u
37
ejhul-isfam Ibn Tejmijje
to se tie poreenja sa perzijancima i bizantijcima, po tom pitanju u ovaj ummet se od bizantijaca uvuklo mnogo toga od rijei i djela. Kao to se uvuklo od tragova perzijanaca u rijeima i djelima. to ne predstavlja nikakvu tajnu za vjernika koji poznaje vjeru islam i sve ono to se desilo u njoj.l Ovdje nemamo za cilj pojanjavati stvari koje su se desile u ummetu ime su se podudarili sa putem onih koji su izazvali srdbu i onih koji su zalutali. Iako su se desile neke od stvari koje su oprotene onima koji su ih poinili moda zbog njegovog truda i greke, ili zbog dobrih djela koja briu loa, ili pak neto drugo.2
se drutvu omekavaju srca i odvajaju od ovog svijeta to nije mogue osjetiti u drugom drutvu. T ako da nije ni ovo ni ono nego uzmi istinu od bilo kojeg ovjeka bez obzira d,1 li je to od onoga koji se predsr,wlja sufijom ili uenim ili od nekog drugog. Poistvjeivanje ovih sa jevrejima i krsanima jeste da poznavaoci erijara ne smatraju sufi je niim dok sufije ne smatraju poznavaoce serijata niim. to se tie sticanja zn<mja pred njima- tj. sufi janM- to e im moda obijest poveati1 ili e ih uiniti da ustraju na onome na emu su, ili da druge zavode tako da kau taj i taj sjedi kod tog i tog i uzima znanje od tog i tog. Ali sto se tie prihvatanja istine onda je prihvati od bilo koje osobe, ak od jevreja ili kranina, ak i od s,1mog sejtana ili odolopoklonika. 1 Ibn Usejmin - rahimehull,1h- kae: Spomenuo je da nema skrivenoga u onome u kome se 11.1u ova svojstva mu'min i drugi onaj koji poznaje vjeru islam, trei je onaj koji zna ta se desilo u njemu. T,1ko da onaj u ijem se srcu ne potvrdi iman on onda nee znati ta se desilo u islamu od dogaaja i zbivanja i drugih stvari. A onaj ko nepoznaje islam nee zn,ui ta je uvedeno u islam od onoga to nije od njega. A onaj ko ne zna ta je ulo u njega od onoga to nije od njega on opet ne zna. Nego misli da je sve islam. Nego je bitno da spozna lino da je spas u razlozima kao to je iman, poznavanje Allahove vjere i onoga sto se desilo u njoj. 2 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Autor - rahimehullah - je uvijek govorio sa pravednou i razboritou, pa k..:1e da se ova grel.:..1 moe desiti ov)eku kojemu je oproteno da.l' zbog id::tih.<da u kojem je pogrijeio, ili zbog dobrih djela koja je uradio i koja brisll njegova !osa djela. Zbog toga nam je poznata zabluda !judi koji kau ili su poveli prljavu bitku protiv ugleda Ibn H.1dera- rahimehullah- ili na Nevevija jer su pogrije5i!i u nekim stvarima. Mi znamo na osnovu onoga sto znamo o njihovom stanju da su bili mudtehidi u tome. Culi smo da neki ka~u kako je potrebno spaliti Fethul Bari, kao i to da je potrebno d.1 s.e spali erh Sahihul Muslim. Zato? Zato to se u njima nalazi gre.Ska izmeu hiljade ispravnih stavova. Ovo 1 nesumnjivo, nije pravedno, a mi znamo 11.1 osnovu stanja ove dvojice ljudi da ono to se desilo od njih da to nije bilo namjerno1 i nije poznato da su sve osobe zastupale jedan stav u jednom
neijem
ijem
38
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Nego se ima za cilj pojasniti nunost svakog roba za uputom i Pravim putem, kao i to da se pred tobom otvore vrata spoznaje o skretanju (sa pravog puta) kako bi se toga uvao. Zatim Pravi put je skrivena stvar u srcu, a odnosi se na ubjeenje, elje i drugo. Kao to se tie i oitih stvari poput rijei i djela koja se mogu odnositi na ibadete ili na obiaje kao to je hrana, odjevanje, brak, stanovanje sakupljanje, rastavljanje, putovanje, boravljenje, jahanje i drugo. Sve ove stvari- skrivene i oite- meu njima mora postojati veza i podudarnost, jer ono to se desi u srcu od osjeaja i stanja nalae dogaanje oitih stvari. A ono to se desi u oitom svijetu od svih djela nalae da se u srcu odvija osjeaj ili pak neko stanje. Allah ~ je poslao Svog Poslanika Muhammeda !ii. sa koja je u stvari njegov sunnet, a to je zakon i put kojeg mu je propisao.
mudrou
Od ove mudrosti je bilo i to da mu propie rijei i djela ime e se razlikovati od puta onih koji su izazvali srdbu i od onih koji su zalutali. Pa mu je naredio da im se suprotstavlja u oitim stvarima, iako se velikom broju ljudi nee prikazati vid tete zbog sljedeih razloga: Od njih je sudjelovanje u oitom slijeenju to nasljedno prenosi slinost i oblikovanje izmeu dviju usporeenih strana to opet vodi u podudarnost u moralu i djelima. To je ono to se moe i osjetiti. Onaj ko odjene odjeu uenjaka - npr. - u dui osjea nekakav vid pripadnosti njima. Onaj ko odjene odjeu boraca i ratnika npr. u dui osjea vid poistovjeivanja sa njihovim
mezhebu i da to bude od utemeljivaa mezheba. Da li si vidio da ako izaberc.S jedan stav meu afiinim stavovima a ti pripada hanbelijama da e rime postati afija? !li naprimjer ako ovjek pogrijei pa prihvati neki stav od e'arija u nekom pogrenom pitanju, mi emo rei da on nije imao osim lijepu n<~. mjeru ili emo rei: Ovo je e'arija, moramo ga se paziti i od njeg neemo prihvatiti ni istinu? Neka nam je Allah na
pomoi.
39
ejhuf-islam Ibn Tejmijje
moralnim vrijednostima a njegova priroda postane sklona tome, osim ako ga neto ne sprijei od toga. Od njih je suprotstavljanje u oitom slijeenju to nalae razlikovanje, dok odvajanje nalae prekid razloga koji bivaju uzrokom srdbe, ili razlozima zablude, ili to nametne emotivne osjeaje prema sljedbenicima upute i zadovoljstva kao i realizacije onoga to je Allah prekinuo izmeu Njegove uspjene vojske i Njegovih propalih neprijatelja. Sve to je srce potpunijeg ivota, i bolje spoznaje islama u pravom smislu te rijei- i ne mislim ovdje na samo puko oitovanje njime ih puko ubjeenje na osnovu obiaja u optem smislu- njegov osjeaj u razlikovanju od jevreja i krana e biti potpuniji. A njegovo udaljavanje od njihovih moralnih vrijednosti koje posjeduju pojedini muslimani e biti jae. Od njih je i to da sudjelovanje u oitom slijeenju nalae i mijeanje sa njima sve dok se ne uzdigne i ne pone oito razlikovati izmeu onih koji su upueni i sa kojima je Allah zadovoljan i onih nad kojima se rasrdio i koji su zalutali. I mnogi drugi mudri razlozi. Ovo se odnosi na oito slijeenje u stvarima koje su isti mubah, makar se i sauvao od poistovjeivanja sa njima. Ali ako (to poistovjeivanje) bude od nunih stari njihovog kufra onda biva dijelom od dijelova kufra. A podudaranje u njemu sa njima je vrsta od vrsta njihove zablude i grijeenja. A to je jo najbolje zna.
vea
zabluda na koju se mora paziti a Allal1
40
POGLAVLJE
O SPOMENU DOKAZA IZ KUR'ANA, SUNNETA I
KONSENZUSA KOJIMA SE NAREUJE SUPROTSTAVLJANJE NEVJERNICIMA I ZABRANA POISTOVJEIVANJA SA NJIMA

Poto se radi o posebnom govoru i o jednoj mes 1eli mogue je da se nae pod optim pravilom tako da smo poeli sa spomenem nekih dokaza iz Kur 1ana, sunneta i konsenzusa kojima se nareuje suprotstavljanje nevjernicima i kojima se zabranjuje poistovjeivanje sa njima u svim oblicima, istiui posebno pojedine stvari bez obzira da li se radilo i obaveznoj (vadib) stvari ili o poeljnoj (mustehab). Zatim smo nastavili sa govorom o zabrani sa njima u njihovim praznicima posebno.
poistovjeivanja
Potrebno je spomenuti taku na koju sam ukazao u ovoj knjizi a to je da stvar slaganja sa jednim narodom ili razlikovanja od njih je iz razloga to neko eli da se poistovjeti sa njima ili eli da iz toga izvue korist Isti je sluaj i sa razlikovanjem od njih. to znai da takav in robu moe prouzrokovati korist ili tetu. Ako se radi o takvom djelu zbog kojeg postoji poreenje ili razlikovanje/ i ako bi se to djelo liilo poreenja i razlikovanja u njemu ne bi bilo ni koristi ni tete. Zbog toga se mi koristimo slijeenjem Poslanika ~i naih prethodnika, od muhadira i ensarija, u djelima, koja da ih oni nisu inili, moda u njima za nas ne bi bilo koristi. To onda ne bi prenijelo na nas ljubav i naklonost naih srca ka njihovim srcima 1 To nas ak potiskuje da se sa njima poredimo i u drugim
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je pojanjenje, u tom smislu kao da se mi okoriravamo naim slijeenjem, jer samo slijeenje naslijeduje ljubav i n<tk!onost srca prema njihovim srcima itd. Zbog toga je zabranjeno poreenje sa kafirima, jer
stvarima i drugim koristima. Isto tako je mogue da sebi natetimo zbog poistovjeivanja sa nevjernicima u djelima, za koja kada ih oni ne bi inili nama ne bi natetila. Moda se nekada radi o naredbi poistovjeivanja i razlikovanja jer se u takvom djelu, u kojem se rob poistovjeuje ili razlikuje, nalazi korist ili teta makar oni to djelo i ne inili. Ali ovo djelo je spomenuto kroz termine razlikovanja i poistovjeivanja radi dokazivanja i definicije, tako da poistovjeivanje sa njima biva dokazom tete a razlikovanje od njih biva dokazom koristi.l Uzimanje u obzir poreenja i razlikovanja na osnovu ovog mjerila je sa strane analognog dokazivanja, dok je u prvom sluaju analognog obrazlaganja. 2 Mogue je da se nau obadvije stvari u isto vrijeme. Ovdje mislim na mudrost koja proizilazi iz samog djela u kojem smo se sa njima poistovjetili ili razlikovali, ili ak u
kroz samo poreenje moe d.1 se desi takvo neto. Dok je namjera razlikovanja propisana stvar1 i ono to zakonodavac zahtijeva, to jeste razlikovanje od kafira i murika, u emu je sama namjera dobra. Pa ako se desi namjera i i razlikovanje u stvarnosti onda e to biti potpunije. 1 lbn Usejmin ~ rahimehullah ~ kae: Sada smo shvatili razliku? Naredba razlikovanja od kafira u nekoj stvari koju ne ine nama ne bi bilo nareeno da je se klonimo jer to .samo po sebi nije tetno, ali zbog samog toga to je to specifino za njih u tome je tetnost po nas. Moemo rei da je to vrsta kakvoe odijela~ naprimjer- ili kao to oni- naprimjeroblae koulje u jednom njima posebnom obliku. Ako ih oni ne bi oblaili na taj nain oblaenje u tom obliku bi bilo dozvoljeno. Ali poto je to specifino za njih obavezno je razlikovanje od njih. Ovo sa injenicom da nam je nareeno razlikovanje pored toga to u samom postupku nem.1 tetnosti po nas. lli nam biva nareeno r.lZiikovanje zbog same tete u tom postupku. Kao to je to odjea koja je specifina za njih i ne pokriva stidne dijelove tijela onako kako je to potrebno. Ovdje je u samoj odjei tet<l1 i nareeno nam je da je se klonimo. Ali zbog toga to je specifino za njih je druga teta. Zato se zabranjuje zbog nan1iere razlikovanja, i poboljanja naih srca sa namjerom razlikovanja je potpunije u poboljanju naih srca od namjere klonjenja od te odjee koja ne pokriva stidne dijelove tijela. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Sa strane ,1nalognog dokazivanja jer sam razlog zabrane je prisutan, bez obzira da li to bilo specificno za njih ili ne. Ali poto je specifino za nih zabranio je poreenje sa njima tako da je ovo .sa strane analognog dokazivanja1 ali to se tie prvog je sa strane analognog obrazlaganja.
42
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
istom sudjelovanju sa njim u tom djelu. Ovo je preovladavajua slika u pogledu poreenja i razlikovanja koji su nareeni ili zabranjeni. Zbog toga je bitno biti otrouman kod ovih znaenja, jer se putem njih razumijeva Allahova zabrana koja se odnosi na nas u slijeenju i poreenju bez obzira u optem ili nekom posebnom smislu.1 Znaj da dokazivanje Kur'ana na neka posebna djela i njihove pojedinosti biva kroz opte pojmove i na rezimirajui nain ili kao nuno znaenje. Dok je sunnet taj koji tumai znaenja iz Kur'ana, ukazuje na njega i pojanjava ga. spomenuti Kur'anske ajete koji govore o ovoj osnovi u optem obliku, zatim emo nadovezati hadise koji pojanjavaju znaenja i ciljeve ajeta.
Allah kae:
Mi
emo
:} rJ{";_jj.J ~.J'.~-1\j ~\J.~ .--~s:J\ v.... ! -_; ~~:~~;~~ " . . ~l;"~~

\,.::!=".."
..LiJ)
Ibn Usejmin- rahimehul!ah- kae: T o znai da se teta moe opetovati kroz samo sa njima, isto tako i ono to moe natetiti ovjeku i biva samo po sebi zabranjeno, tako da obrazloenje bude izmeu dvije stvari, zbog toga to u tome poredenje i zbog toga to je tetno.
1
poreenje
43
ba onda kad su do saznanja doli, i to zbog neprijateljstva i meusobne zavisti. Gospodar tvoj e im na Sudnjem danu sigurno presuditi u onome oko ega su se razili. A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide pravcem odreenim, zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju, oni te, zbilja, od Allaha nimalo odbraniti ne mogu! Nevjernici jedni druge tite, a Allah titi one koji Ga se boje i grijeha klone."
(Sura El-Dasije, 16-19)
nas obavjetava da je sinovima Israilovim podario vjerske i ovosvjetske blagodati,l ali i da su se oni razili nakon to im je nauka dola zbog neprijateljstva jednih protiv drugih. Zatim je Muhammedu ~odredio odreen pravac (eriat) i naredio mu da ga slijedi. Zatim mu je zabranio da slijedi strasti onih koji ne znaju.
Allah~
Ibn Llsejmin- rahimehul!ah - kae: cjh- rahimehul!ah- nakon to je naveo ajete spomenuo je da je Allah podario l.sr,1ilovim sinovim,, blagodati vjere i ovog svijeta. Vjere u rijeima: "Sinovima smo Israilovim Knjigu i vlast, i vjerovjesnitvo dali", ovo 11 ll vjeri. i iz ljepota ih opskrbili/' a ovo na ovom svijetu. Ali je to imetak i darivanje "l iznad naroda ih uzdigli/' ovo se Takoer odnosi na vjeru i ov,1j svijet ali se misli na upravljanje i ugled. 11 i jasne smo im dokaze o vjeri dali/' tj. u vjerozakonu, a jasne tj. oite, to i jeste od blagodati vjere, da Allah pojasni ovjeku dok..:tze kako bi bio smiren, staloen, ponosit i gord. z,uim nakon toga kae: "A tebi smo poslije odrediti da u vjeri ide pravcem odredenim" Zatim tj. nakon sto je Allah podario Israilovim sinovim.; Knjigu, dokaze, vlast i vjerovjesnitvo i nakon to im je podario blagod,ui, uinio je Vjerovjesnika tj. uputio ga d,1 ide odreenim putem erij<lt,l. "zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju" Za ijim str,lstima? Z.:t strastim<t lsrai!ovih sinova i bilo koga drugog. Ko god se suprotstavi istini 011 je u nezn.mju i na strastima. Ako ne poznaje ta je istina onda je u neznanju a ako je poznaje ali joj se no1mierno suprotstavi onda se povodi za strastima. Ll ovome je jasan dokaz o zabrani skretanja sa Boanskih z,1kona na ljudskom rukom pisane i postavljene zakone koji se suprotstavlj,1ju Boanskim zakonima. )er su ti postavljeni zakoni izgraeni na poudama, ne na zakonu od Allaha~. Ll ovome je Takoerr dokaz da slijeenje ovih u njihovim strastima iz pomisli da e mu neto uskratiti jeste samo produkt pogrenog r,1zmilj,1nja1 zato Uzvieni kaze: oni te, zbilja, od Allaha nimalo odbraniti ne mogu! Zato nemoj sa njima ii niti ih pratiti nego im se suprotstavi istinom. Nevjernici su jedni drugima zatitnici. Ovo je kao i u rijeima Uzvienog: Licemjeri i licemjerke su jedni od drugih. Ali se izlaganje u ajetima raz!ikuje1 zato to Licemjeri i [icemjerke su jedni od drugih i nisu jedni dn1gim,1 zatitnici, jer svaki licemjer ako zapadne u irk on nee pomoi svom prijatelju niti ga uzima za zatitnika, za razliku od nevjernika koji jedni druge pomazu1 i,1ko su oni svi u osnovi na jednom pravcu.
44
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
one koji ne znaju ulazi svako onaj ko se suprotstavi njegovom putu. A njihove "strasti 11 su ono za im oni ude i na emu je oito slijeenje mnogoboaca to opet predstavlja nune stvari njihove lane vjere i svega onoga to proizilazi iz toga, i to je ono za im oni ude. Slijeenje njih je poistovjeivanje sa njima u onome za ime oni ude. Zbog toga se nevjernici vesele i raduju ako ih muslimani slijede u nekim njihovim stvarima. ak ako bi to zahtijevalo troenje ogromnih svota novca oni bi to uinili samo da se to desP Ako bi se ispostavilo da djelo nije od njihovog slijeenja strasti, nema sumnje da bi i u tom sluaju bilo pree razlikovati se kao to je u sluaju poreenja u njihovim strastima jer ostavljanje takvih djela vodi u s~ecanje Allahovog zadovoljstva. Mogue je da poreenje sa njima u dotinim stvarima biva razlogom da ih ljudi slijede i u drugim, jer: 11 Ko se vrti oko tue ograde postoji bojazan da ne pree u tuu zemlju. 11 Ako se radi o bilo kojoj od ove dvije stvari postigne eljeno u globalu iako je prvo oitije. Zbog su rijei Uzvienog:
mogue
Meu
je da se
Ibn U.sejmin- rahimehullah- kae: Ovo je injenino .stanje jer se nevjernici raduju da ih muslimani slijede zbog ega troe velike sume novca samo da bi ih muslimani slijedili. l naalost radi potinjeno.sti postojeim obiCajima u svemiru jeste da se stvar mora de.siti1 a to je da potlaeni slijedi velikana1 i ne treba bolji primjer kao to je sluaj u ovom mjesecu, a to je kalendarsko ra[unanje vremena. Veinski broj muslimana danas koriste nevjernike evropsko raCun,mie vremena pored toga to mi posjedujemo islamsko raunanje vremena kojeg je uspost~lvio jedan od puvednih islamskih halifa i koji je vezan za veoma vaan islamski dogaaj a to je Hidra. Ali i pored toga on je zapostavljen kod velikog broja ljudi tako da neki koji posjeuju ove drave kau d<~. nisu poznavali arapske mjesece sve dok nisu doli u ove drZ,we jer oni ne pozmiu osim avgusta, .... itd. Ali u .svakom sluaju kaem da se nevjernici raduju d,, ih muslimani slijede u ovakvoj istoriji i ele da uloe mnogo na tom putu samo d<1 ih muslimani slijede u rome.
1
45
<-!1-'
/
~-' ;}) ~~~~.!JJ e~\~

/
~
"Neki od onih kojima smo dali knjigu raduju se svemu to objavljujemo tebi, ali neki protivnici ne priznaju neto od Objave. Reci: 'Meni je nareeno da samo Allahu ibadet inim i da Njemu nikoga ravnim ne smatram; Njemu ja pozivam i Njemu se vraam.' l Mi ga tako kao mudrost objavljujemo na arapskom jeziku. A ako bi ti povlaivao eljama njihovim nakon to ti je dola spoznaja, ti ne bi imao ni zatitnika ni branitelja od Allaha." (Sura Er-R'ad, 36-37) zamjenica "eljama njihovim" se odnosi - Allah najbolje zna - na ono o emu je ve bilo spomena. Oni predstavljaju saveznike koji negiraju djelimino ono to mu je objavljeno, tako da meu njil1 spadaju svi oni koji negiraju bilo ta iz Kur'ana, od jevreja ili krana i svih drugih. Allah~ kae:
"".:!'
Lina
~l
~
~ ,."
!J;~ G
F:;: ~;~~~i~:~~;\ v;l)

... " ."..J ,;".
~ ~
"A ako bi se ti za njihovim eljama poveo nakon to ti je dolo znanje." (Sura El-Beqare, 145)
Slijeenje u onome ime se istiu u svojoj vjeri i propratnirn stvarima vjere je slijeenje njihovih strasti, ak ta vie slijeenje njihovih strasti biva i u manjim stvarima od toga.
O tome Uzvieni kae:
.!JJ G~~ ::r: !\;~l~\~ ~;T_-;:J~T ~_; ~~~ ~ ~~

~ '1) y)~~~~
"Ni idovi, ni krani, nee biti tobom zadovoljni sve dok ne bude slijedio vjeru njihovu Reci: "Allahov put je jedini pravi put!" A ako bi se ti poveo za eljama njihovim, nakon znanja koje si dobio, od Allaha te niko ne bi mogao zatititi, niti
pomoi." (Sura El-Beqare, 120)
46
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Pogledaj kako u predikatu (haberu) stoji "vjeru njihovu" a u zabrani "eljama njihovim" jer se ljudi nee zadovoljiti osim da budu u potpunosti slijeeni u vjeri. Opomena se odnosi na slijeenje njihovih prohtjeva u malim ili velikim koliinama. Opte poznato je da slijeenje u pojedinim stvarima njihove vjere predstavlja vrstu slijeenja u njihovim prohtjevima, ili pak postoji pretpostavka da ih slijedi u njihovim prohtjevima, kao to smo prethodno naglasili.
U ovo poglavlje spadaju i
~
",. !:;._... ",.
rijei
J
Uzvienog:
,;r
\,:.J L:"~ i~"~~ <u"l~ J-"'-'~ ~~ij-J) i.: ill ~i~ l" ~1<:'. ~H ~ ~ .:P, a-;)
." "H O " H
"'J
"'
""'
".
"
"
"
;; ~;T;J~ ~)~il~; ~G..:--/{;.,:~. Gj (s::l) ~G..: ~ ~ ~ ~ .... ~:." "~:.. ....

_;'
.....
"'
".
i::_
.....
ll.
....
~ '{~";\; ~.:J\~~~ 1;1~ ~l'- r-..- ~ ~ jj;~ ~ i.l\ . "'"' ~ " "
........___J,...
;
"
e: ~
...
j.;..j10~ (s"~ ~;;~1) ~;~t 0P~ L:S- ~~p_;:i.~ .;s:j\ ... \. ...
....
.;
....
;, i;.) ~j ~j..:.:J\ ~ ~ _,_<::; ')lj ~J~ ~~0~ ~j .,. ...

,;'
.....
1'111
.J
....
""'""'....
.....
;&\~1 ~~~~. .:.J. :,\'_)-"'--J 0 . . . j-! e~.,

"
':l A
..
-=-
..
_...
"
f'"' "....
e: u... ~"i..:./~":. 1\i ~H >b 1". \ ....... ' -:! "' _,..../
~ ~ ~
....
e:.
"
~~~k\ ~j j_';;~?- , ~;.
..
0-::J
~~ :~
"
"
J5'
.,...
t+-:
"l kada bi ti onima kojima je dana Knjiga sve dokaze donio, oni opet nee prihvatiti tvoju kiblu, kao to ni ti nee prihvatiti njihovu kiblu, niti e iko od njih prihvatiti kiblu drugoga. A ako bi se ti za njihovim eljama poveo nakon to ti je dolo znanje, tada bi sigurno nepravedan bio. Oni kojima smo dali Knjigu znaju ga kao to sinove svoje znaju, ali neki od njih doista
. ..
~
47
svjesno istinu prikrivaju. Istina je od Gospodara tvoga, pa zato nikako ne budi od onih koji sumnjaju. Svako ima svoj pravac prema kojem se okree, pa se natjeite u dobrima! Ma gdje bili, Allah e vas sve sabrati Allah doista, sve moe! l iz svakoga mjesta u koje doe, ti lice svoje u pravcu asnog hrama okreni; to je doista Istina od Gospodara tvoga; Allah ne zanemaruje ono to vi radite. l iz svakog mjesta u koje doe, ti lice svoje prema asnom hramu okreni!; i gdje god se nalazili, vi lica svoja prema njemu okreite, da vam ljudi ne bi imali ta prigovoriti, izuzev onih izmeu njih koji nepravdu ine." (Sura ElBeqare, 145 - 150)
broj naih prethodnika, 1 kau da ovo znai da se jevreji ne bi pozivali na dokaz zbog vaeg poreenja sa njima u pogledu kible. Kako ne bi rekli usporedili su se sa nama u kibli, onda postoji sumnja da se nee sa nama usporediti i u naoj vjeri. Tako da je Allah sa razlikovanjem u kib1i prekinuo mogunost koritenja ovakvog dokaza. A ''dokaz'' je sve ono to se koristi za dokazivnje istine ili lai. "izuzev onih izmeu njih koji nepravdu ine." ~ Kurejija koji su govorili vratili su se naoj kibli onda postoji mogunost da e se vratiti i naoj vjeri. Allah je pojasnio da mudrost derogacije kible i njene izmjene jeste u biti suprotstavljanje nevjernicima u njihovoj kibli, kako bi to bilo potvrdnije u sprjeavanju onoga to su oekivali i emu su udili od lai. Poznato je da je ovo znaenje potvreno u svakom vidu slijeenja i suprotstavljanja. Tako da svaki kafir koji bude slijeen u bilo emu od njegovih stvari koristi na osnovu toga dokaz ili neto blisko tome, kao to su jevreji imali dokaz u pogledu kible. Allah kae:
Vei
"l ne budite kao oni koji su se razjedinili i razili, nakon to su im ve Jasni dokazi doli!" (Sura Al lmran, 105)
Od kojih su Mudahid, Ata', Katade i Suddi.
48
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ovo se odnosi na jevreje i krane koji su se podijelili na vie od sedamdeset sekti. Zbog toga je Poslanik ~ zabranjivao da se slijede u njihovom razilaenju i sektatvu. Iako nas je on obavijestio : "Da e se njegov ummet podijeliti na sedamdeset i tri sekte.'' Ali kada kae: "Ne budi kao taj i taj." Moe se odnositi na opti pojam kroz termin i znaenje. Ali iako se ne bi odnosilo na opti pojam to ukazuje na samu vrstu suprotstavljanja i ostavljanja poistovjeivanja sa njima biva propisanom stvari. Takoer to znai da to vie se ovjek udalji od mogunosti poreenja sa njima u onome to nama nije propisano, bit e udaljeniji od padanja u poistovjeivanje u onome to nam je zabranjeno, to opet predstavlja jasnu i oitu korist.
Allah Musau i Harunu kae:
"A vas dvojica na pravom putu ostanite i nikako se za neznalicama ne povodite!" (Sura Junus, 89)
Uzvieni kae:
J~~~ 'l)
",.
&i-' ~p J~~ ~)JJ~~~; Ju)

lf-~1
""'
~ ..... ~~
""
~JI
"..
"A Musa je bio rekao bratu svome Harunu: "Zastupaj me u narodu mome, i red pravi i ne slijedi puteve onih koji su smutljivci!" (Sura El-A'raf, 142)
I kae:
"
l--":.~~.-.~ qu l ",~.~~~ ~(ON Lo~ i '\~~~~-\'e~ ~~~.J -..:_5~ ~ , . ~ u)-".J"' 0:: ,
.:_;")
"A ko se suprotstavi Poslaniku nakon to mu se jasno pokae Pravi put, i slijedi put koji nije put vjernika, pustit emo ga da ini to je naumio, i bacit emo ga u Dehennem." (Sura En-Nisa,
115)
I mnogi drugi ajeti.
49
A ono to oni slijede i kako djeluju ne predstavlja put mu'mina, nego put smutljivaca i neznalica. Ono to se ne ubraja u opti pojam, zabrana se odnosi na njegovu vrstu. Tako da suprotstavljanje jednoj vrsti u potpunosti biva potpunije od suprotstavljanja odreenoj i zabranjenoj stvari, dok je pribliavanje vid sumnje da se ne padne u zabranjeno.
Allah ~ kae:
~~~~:G~ ...
".
."..
~
w u~ s;j~ ~~ iQ, o;J_;

...,.
.;
~
...
...
~ ~
!j;~ ~~;T~i
.....
t? '9) :1\Jji~_"g~-:~! ~G~ L..~:/~)

... .... ' J
..bif ....
"A tebi objavljujemo Knjigu, s Istinom, da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi. l ti im sudi prema onome to Allah objavljuje i ne povodi se za prohtjevima njihovim, i ne odstupaj od Istine koja ti dolazi; svima vama smo zakon i pravac propisali. A da je Allah htio, On bi vas sljedbenicima jedne vjere uinio, ali, On hoe da vas iskua u onome to vam propisuje, zato se natjeite ko e vie dobra uiniti; Allahu ete se svi vratiti, pa e vas On o onome u emu ste se razilazili obavijestiti. l sudi im prema onome to Allah objavljuje i ne povodi se za prohtjevima njihovim, i uvaj ih se da te ne odvrate od neega to ti Allah objavljuje." (Sura El-Maide, 48-49)
Slijeenje njih u onome to oni slijede jeste ujedno slijeenje njihovih strasti, ili pak sumnja za slijeenje onoga za im ude. Ali klonjenje od istih je pomo u klonjenju od istoga, kao i stvaranje prepreke za slijeenje njihovih prohljeva.
so
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Znaj da je u Allahovoj Knjizi veoma mnogo zabrana i pria koje se odnose na nas u slijeenju nevjernikih naroda u emu ima pouke za nas u ostavljanju onoga to su oni inili. Kao to kae, kada govori o kitabijama i kaznama koje su se obestinile nad njima:
~:JI~J~IJ~u
"Zato uzmite iz toga pouku, o vi
uviavni!"
...........-~
~
" 7"1
J
jo": .....
.(1
, ~
J ...
(Sura El-Har, 2)
lli gdje kae:

a
~:J\ J_J ~ o~~~;'' ~L! olS' :LiJ
"~t: -:,._. ,
" !~
JJ". -:a
""'
",.
...,.
""'
",. ."..
"U kazivanju o njima pouka je za one koji su razumom obdare ni." (Sura Jusuf, 111)
I rrmogo drugih slinih primjera.
njima ima onih koji ukazuju na ono to mi imamo za cilj, kao i onih koji upotpunjuju znaenje samog cilja. Zatim, kad je cilj bio pojanjenje suprotstavljanja njima u svim stvarima koje se odnose na njih i u emu je korist za nas, onda svi ajeti ukazuju na ovu stvar. Ako je cilj obavezno suprotstavljanje njima, onda na ovo ukazuju neki izmeu ostalih ajeta. Mi smo spomenuli dokaze koji ukazuju da suprotstavljanje njima opti propis, to i jeste cilj ove teme. je
Meu
A to se tie razlikovanje vadiba u odnosu na druge stvari to nije cilj ove rasprave. - ina Allahu te'ala - spomenuti da je poistovjeivanje sa njima u njihovim praznicima zabranjeno. I to je pitanje koje se posebno eli ovdje istaknuti, dok su ostale teme uporedo navedene sa ovom zbog stalnog ponavljanja cjelokupnog, velianstvenog i korisnog pravila. Allah kae: Mi
emo
51

J.~
_..o
g .,a.
-7-'
J~ :}/l(..-i ~ iLzJjl
\ , ;
...
....
.....
)l
;:;:_
i~t...::::.-
lS.:JLs- ;;~\?...j~ r---'7 <'l~~ ~

., .... r'"
...
....
....
.J: J~l
...__..,",.
...
w~~:Ji .:::.J)~\~ ~jlj ~~~\j t_JlJ\

? ..... ....
':l'
.....
.!..to
.... ~
'
~ ~~ ~t) \- .. ~;1 ~;J) ;_,:jj -'~J 1.,.-c ~~ ~ r) ;--' ;; ;:

~ ~;
.....
l'
; ~};]\;] ;,;. J ~.. ~o .n_ . J"'""l ,JI.!:::::= .ul

/ ".
"2>
~
""
1;:-
\...<o..!~'-!
.... ""
.~/t1
~ })
'
) ~ ...:. '?-,a
~.....
~'" .. -\
?
.......
~
~
_;_';.._(\;
...
j--)
t-J~
...,.
r "
~
? .....
"u.,~
....
oo;JOJ J.
.)1 ~ ~YJIJ w__,~~IJ u~ ~

.."". ....
~.....
.J
.... 7~
9-J
"""............ "_~~---.
~' ....
J ,
LS'
.....
J-'
0~ ~~~:.;::..,~ji]~~~-' :11 S~) ~JbjJI SP~-'

~ ~
.i.,...
,.1
,;r
,;r
;:;... ....
a:
lS~ s-.~.;_-:- .;~rJij ~~~ :.tl ~j ~ ~;. ;;11

~
_-t\ . <; ~; .. ,.J' "t:; ~."i~ hl\" v--~ J ~~~~ ~ ~.r9~ r-6-') J~ J
J~
?
.!::.~".
".
J.
"Licemjeri i licemjerke slini su jedni drugima: Trae da se ine nevaljala djela, a odvraaju od dobrih, i ruke su im stisnute, zaboravljaju Allaha, pa je i On njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevjernici. Licemjerima i licemjerkama i nevjernicima
52
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Allah prijeti dehenemskom vatrom, vjeno e u njoj boraviti, dosta e im ona biti! Allah ih je prokleo, i njih eka patnja neprekidna. Kao i oni prije vas! Oni su jai od vas bili i vie su blaga i djece imali, i slatkim ivotom ivjeli, a i vi slatkim ivotom ivite isto onako kao to su oni prije vas ivjeli, i vi se uputate u nevaljaltine kao to su se i oni uputali. To su oni ija e djela biti ponitena i na ovom i na onom svijetu, njima propast predstoji. Zar do njih nije doprla vijest o onima prije njih: o narodu Nuhovu, i o Adu, i o Semudu i o narodu lbrahimovom i o stanovnicima Medjena, i o onima ija su naselja izvrnuta? Poslanici su im njihovi jasne dokaze donosili i Allah im nije uinio nikakvu nepravdu, nego su je oni sami sebi nanijeli. A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima: trae da se ine dobra djela,a od neva/ja/ih odvraaju, i namaz obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. Allah je doista Silan i Mudar. Allah obeava vjernicima i vjernicama denetske bae, kroz koje e rijeke tei, u kojima e vjeno boraviti, i divne dvorove u vrtovima edenskim. A zadovoljstvo Allahovo vee je od svega toga: to e, doista, uspjeh veliki biti! O Vjerovjesnie, bori se protiv nevjernika i licemjera i budi prema njima strog! Prebivalite njihovo bit e Dehennem, a grozno je on boravite." (Sura Et-Tewbe, 67-73)
Allah~ je u ovim ajetima opisao moral munafika i njihove atribute, te moralne vrijednosti mu'mina i njihove ahibute, jer svaka skupina pokazuje islam. A munaficima, koji su ispoljavali islam- sa ovim moralom - i kafirima koji su istica} kufr, obeava dehennemsku vatru, a Svom Vjerovjesniku ~ je naredio da se bori protiv oba tabora.
Od kada je Allah poslao Svog Poslanika i roba Muhammeda ~~ i od kada je on uinio hidru u Medinu ljudi su se podijelili u tri vrste; mu'min, munafik i kafir. to se tie kafira - on istie kufr i njegovo stanje je jasno. Meutim ovdje je cilj istaknuti atribute rnunafika, spomenutih u Kur 1anu i smmetu. I to su oni atributi za koje postoji bojazan da se ne pojave kod sljedbenika kible. Tako da je Allah opisao munafike da su oni jedni od drugih. A o mu 1rninima kae:" A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima."
53
ejhuHslam Ibn Tejmijje
Zbog toga to su se srca i djela munafika podudarila usporedila jedna sa drugima, ali su oni i pored toga:
:rz.
, ~ ~ ~ l ' . l';~ ~ ~- '. 1 ... 2. ,p~_,....._,j "'~
...
J.
.....
...
....
"Ti misli da su oni sloni, razjedinjena." (Sura El-Har, 14)
meutim,
srca su
njihova
to znai da izmeu njihovih srca nema ljubavi i sloge, osim ako se ne radi o zajednikoj koristi iznad koje stoje svi zajedno. Zatim jedni druge naputaju, za razliku od mu'mina. On voli drugog mu'mina i pomae mu ak i kada je odsutan, makar se mjesta njihovog stanovanja razlikovala pa ak iako ne ive u istom vremenu. Zatim je Allah ~ opisao svaku grupu sa njihovim linim djelima i njihovim djelima vezanim za druge, a Alliliove rijei su saete. Tako da su ovjekova djela, koja se veu za njegovu vjeru, podijeljena na dvije vrste, jedna je: da ini ili ostavi, a druga je: da drugom nareuje da ini neto ili da se kloni neega. Zatim njegovo djelo, moe biti korisno za njega, ili da se korist tog djela prenese na nekoga drugoga. Tako da se u tom kontekstu djela mog podijeliti na tri vrste. Prva vrsta se odnosi samo na onoga ko obavlja to djelo i ne odnosi ni na koga vie. Primjer toga je obavljanje namaza. Druga vrsta su djela koja se obavljaju radi to je sluaj sa zekatom.
Trea neije
koristi, kao
vrsta je nareivanje drugom da uradi neto, tako da neko drugi bude inilac a njegov udio u tome jeste samo
nareivanje.
Allah o mufacima kae:

"Trae da se
ine
nevaljala djela, a
odvraaju
od dobrih."
dok mu'mine opisuje:

"Trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih
odvraaju."
54
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
'Uobrd' je cjelokupan naziv za sve ono to Allah~ voli, kao to je iman dobro djelo, a 11 loe 11 je cjelokupan naziv za sve ono to Allah~ mrzi i zabranjuje. Zatim kae: "i ruke su im stisnute 11 , Mudahid kae: 11 krtare kada je u pitanju odjeljivanje na Allahovom putu. 11 Katade kae: ''krti su u injenju svakog dobra. 11 Tako da je Mudahid ukazao na korist udjeljivanjem imetka dok je Kadate naglasio korist imetkom i tijelom. Stiskanje ruke se odnosi na krtost, kao to Allah kae:
~ _,; ~ ... ..... -;... ..... 1 .. 'r "1"'' _7 Jj~' .-t .'i!: .1 ...... . . ~l) .. ~l Y ' lg.? .. """ .;'r' , 1 "~'- : } l<u~!J~ ~--' , , ...
~ ~ ~
11
Ne dri ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu." (Sura
El~Isra,
29)
lli u rijeima Uzvienog:
~~~J! 'f_,Jli L:..; lj:~\; ~~f.;. il tJ)::~~~ ~J's:il -.:J li) " "' ~Hw ',J:? ~~ ~ 'w .' Gb ' . . . ~
w w
''Jevreji govore: 'Allahova ruka je stisnuta!' Stisnute bile ruke njihove i prokleti bili zbog toga to govore! Ne, obje su ruke Njegove pruene On udjeljuje koliko hoe! (Sura EIWMaide,64)
11
Ovaj izraz (stiskanje ruke) je obiajno poznata izreka i razumljiv je u svom vanjskom znaenju ili se koristi u poznatom figurativnom smislu (medaz rnehur). stiskanje ruku od strane vjernika Allah ~ ih opisuje pa kae: "Udjeljuju zekat." A zekat iako se pod tim terminom prvenstveno misli na obavezni zekat- taj izraz se moe odnositi na svaku korist stvorenjima, bilo ljelesnu ili novanu koristi. Tako da je sluaj sa ova dva oblika kao i sluaj sa ona dva kod stiskanja ruke.
Negirajui
55
Zatim kae: "zaboravljaju Allaha, pa je i On njih zaboravio." Zaborav Allaha~ jeste ostavljanje Njegovog spominjanja. 1 kada govori o vjerruCima negira postojanje ovakvog svojstva u njima pa kae: "l obavljaju namaz." (Sura EtTewbe, 71) 2 Namaz u ovom sluaju obuhvata obavezni i dobrovoljni. Takoer pod njim se podrazumijeva svaki vid spominjanja Allaha 1Mt, rijeima ili znaenjem. Ibn Mes ud "'*'kae:
1
Meutim
Sve dok spominje Allaha s.w.t. u namazu st, makar bio na trllici."
11
Muaz b. Debel
kae:
lbn Usejmin- rahimehurlah- kae: Tj. zapostavili su Njegov spomen i nisu izvrsili Njegove n.uedbe, pa ih je zabor.wio tj. zapostavio, i ovdje se na zaborav ne misli kao na srano zapostavlj,mje u odnosu n.l neto poznato otprije jer ovako neto u pogledu Allaha*' ni u kom sluaju nije mogue. Mus,t je rekao Faraonu: O njima zna sve Gospodar moj, u Knjizi je1 Gospodaru mome nita nije skriveno i On nita ne zaboravlja. !Sura T a H.11 52) Uzvien je i visoko uzdignut On. Ali zaboravlja upogledu zapostavljanja, jer je zapostavljanje zaboravljanje, kao to je u rijeima Uzvienog u jednoj od verzija tumaenja: A Ademu smo odmah u poetku naredili; ali on je zaboravio1 i nijeodluan bio. !Sura Ta Ha, 115) Pa je z;1.boravio tj. zapostavio i neodluan je bio tj. nije imao snage da se kloni onoga to smo mu zabranili sto je priblinije istini. lako neki uenjaci kau d.t se ovdje zaborav odnosi na zaborav srca zbog snage i ejt.anovog ometanja radi ega se zakleo da e ga navesti da zaboravi. U prethodnim ummetima su bili kanjavani radi uborava, zato g.t je Allah radi toga i kaznio. Ali zaborav ako se odnosi na AU.tha uvijek znai zapostavlj.tnje !ignorisanje). ? - Ibn Usejmin- rahimehul!ah- kae: N.1maz je spominjanje Uzvisenog Allaha, od samog poetka tvog ulask,t u nam.1z pa sve dok ne predas selam, n.1 poetku donosi tekbir -Allahu ekber - to u stv.ui i jeste 11ajvei zikr, zbog ega Uzvieni kae: Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavaljaj molitvu1 molitva, zaista1 odvraa od razvrata i od svega to je runoj obavljanje molitve je najvea poslunost! -A Allah zna ta radite. ISLITa El -Ankebut1 45l Uenjaci kau da znaenje Obavljanje molitve je najvea poslunost- jeste da je .spominjanje Allah.l koji sadri ovaj n,tmaz najvee1 tj. da ono sto je u nam,tzu od spominjanja Allaha biva n.1jveim. to znai da njihovo obavlj,mje namaza jeste Allahov spomen za razliku od licemjera za koje kae: Zaboravili su Allaha pa ih je zaboravio. N,tmaz Takoer obuhv.ua ob,wezni i dobrovoljni 1 a u njeg moe ui svaki vid Allahovog spominjanja1 rijeima ili znaenjem.
56
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
' Prouavanje
nauke je velianje Allaha &gr
Zatim je spomenuo ono to je obeano kafirima munaficima od proklestva, Vatre i vjene patnje na Ahiretu. Za razliku to je zadovoljstva i milosti.
obeao
mu 1minima
od Denneta,
Nakon toga u redanju rijei i termina se kriju velike tajne, o emu neemo govoriti na ovom mjestu, nego je cilj napraviti predispozicije za pravilo koje emo spomenuti ina Allah. da rijei Uzvienog: 11 njih eka patnja neprekidna 11 ukazuju na ono to e im se obavezno desiti na dunjaluku i Ahiretu, od duhovnih bolesti, tuge, tegobe, bezosjeajnosti, tame srca i neznanja. Jer kufr i grijeenje donose ubrzane bolesti koje su uvijek prisutne i o kojima samo Allah ~ posjeduje znanje. I Neko Tako da e vidjeti veinu njih da svoj ivot ne uljepavaju osim sa onim to im zamuuje razum, zanosi srca, opijaju se opojnim sredstvima, ili se oslanjaju na snove, ili pak sluaju sviraa i sl. tome. Za razliku od toga o mu'minima kae: 11 To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. 11 Allah~ pouri vjernicima sa milou u njihovim srcima i u drugim stvarima u kojima osjeaju slast imana te rasprostranjenost grudi prema islamu - i mnoge druge radosti
e rei
Ibn Usejmin - rahime hu lla h - kae: D a, ovo je uzeto iz rijei Uzvienog: T o su oni kojima e se Allah smilovati. T ako da - e se - znaci da e se os tvari ti i da je b [isko. Prva Allahova milost jeste u pojavi islama i osvjetljavanju srca znanjem1 imanom i drugim stvarima mimo toga kojima se ispuni covjek. Kao i onoga to mu se desi od velianstvenih blagodati imana i dobrih djela. To znai da ono u emu se mi nalazimo jeste od sranih blagodati, veselja due, i to je ono na to ukazuju rijei Uzvienog: Onome ko ini dobro1 bio mukarac Hi ena, a vjernikje1 Mi emo dati da proivi lijep ivot /Sura En-Nahl, 97) A ljudi koji najbolje ive na dunjaluku su oni koji su u imanu i ine dobra djela. Allahu uini nas od njih, amin.
1
57
ejhuf-isfam fbn Tejmijje
zbog imana, korisnog znanja i dobrih djela to nije opisati.1 Zatim Allah
oni prije vas! Oni su
upotpunjujui
jai
mogue
uvijek
vijesti o munaficima kae: "Kao i

Rije
od vas bili i vie su blaga i djece imali."
'kao' da se radi o poreenju sa subjektom u nominativu koji je izbrisan u reenici pa bi ajet u tom kontekstu imao sljedee znaenje: "Vi ste kao i oni koji su bili prije vas." Dok drugi kau da se radi o akuzativu nepostojeeg glagola, pa bi ajet u tom kontekstu imao sljedee znaenje: "Vi ste uinili kao to su to inili oni prije vas." Kao to Nimr b. Tevleb kae: "Poput dana koji je traen bez potraitelja." Tj. nisam vidio kao ovaj dan. Poreenje izmeu ove dvije vrste rijei se odnosi u djelima onih koji su bili prije. Dok drugi kau da se radi o poreenju u patnji. Zatim je reeno: Da je inioc izbrisan, tj. da ih je prokleo i kaznio kao to je prokleo i one prije vas.
lli kao to je reeno - to je i blae - da je inioc ono to je prethodno spomenuto tj. da je Allah~ obeao munaficima ono to je obeao i onima prije vas, te da ih je prokleo kao to je prokleo i one prije vas. A oni su zasluili vjenu patnju kao to su zasluili i oni prije vas. Ili da stoji u akuzativu, iako moe biti u nominativu, tj. patnja poput panje onih koji su bili prije vas.
Sutina stvari jeste u tome da rije 'kao' moe da se odnosi na inioce u akuzativu ili da jedan bude u akuzativu a drugi u nominativu. Kao to kau: Poastio sam i poastio me Zejd. Dok
J Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Namaz je spominjanje Uzvienog Allaha, od samog poetka tvog ulaska u namaz pa sve dok ne preda selam, na poetku donosi tekbir - Allahu ekber - to u .stvari i jeste najvei zikr1 zbog ega Uzvieni kae:
Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavaljaj molitvu1 molitva, zaista1 odvraa od razvrata i od svega to je runoj obavljanje molitve je najveaposlunostl - A Allah zna ta radi te. iS ur .1 E. l -An kebu t 1 45)
58
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Poastio
kod gramatiara, ako se inioci ne razlikuju, kao da kae: sam i dao sam Zejdu.- postoje dva miljenja:
Jedno je miljenje Sibevejha i njegovih sljedbenika - da je inioc u imenici jedan, iako je predikat drugog izbrisan, on tvrdi, da se ne mogu nai dva inioca nad jednim predikatom.l
Ibn Usejmin- rahimehul!ah- kae: Drugo miljenje je tanije a mi imamo pravilo u pogledu razilaenja [ingvistiara a to je da slijedimo lake osim ako to ne odbija znaenje, a ovdje znaenje ne odbija ovo miljenje. Ako kae dao sam prednost i poastio sam Zejda, .ta spreava da kae poastio sam i dao sam prednost Zejdu? Jer davanje prednosti i aenje se desilo u pogledu njega. Ali ja kaem, ne1 poastio s.1m Zejda1 jeste faktor, dok se u prvom sluaju izbrisa objekat a njegova osnova je : dao sam prednost i poastio sam Zejda. Ko je ovo rekao? Ako bi kontekst doao sa ovakvim stilom bio slab. )a smatram da je stav kufljana u ovome da je- objekat- objekat dva inioca zajedno, i nema smetnje da upotrijebimo i trei inioc kao da k.1e: Dao sam prednost, poastio sam1 darovao sam i poklonio sam. T ako da on bude upotrijebljen kao objekat za sve inioce bez ikakve smetnje. Osim ako to ne odbija znaenje jer u tom sluaju to ne bi bilo mogue. U ovoj pretrazi koju je vrio ejh je dokaz da je ovjek zaista more znanja u pogledu svih nauka- da mu se Allah smiluje- to i jeste bio. A ko bude itao njegove knjige shvatit e da je to bio ovjek kao more nauka. Ibn Kajjim - rahimehullah - je u svojoj knjizi 'Bedaial fevaid', veoma vrijednoj i cjenjenoj knjizi koja moe biti od koristi onome koji traga za znanjem, prouavao je tajnu rijei 'medh' /pohvala) i 'hamd' (hvala). Slova rijei su sva (u arapskom) tri ista (mdh i hmd) ali raspored im je razliit tako da im se i znaenje uveliko razlikuje. Tome je posvetio veoma opirno pojanjenje pa kae: Na ejh rahimehullah- mislei na Ibn Tejmijju, ako progovori o ovako neemu doe sa udima uda, ali je bio kao to je rekao: T e'e!eka berku neddijen - pa sam joj rekao proi me se jer sam stvamo za tebe zauzet. Sa ime? Onim to je bitnije od rasprave sa filozofima, logiarima i dogmatiarima i drugima, i otiao je da prouava neko od pitanja gramatike. Ebu Hajjan je autor 'Bahrul muhita' kojeg je veoma jako volio, u toj knjizi je spomem1o velianstvenu pjesmu u kojoj je ak i pretjerao pa kae:
Lbn T ejmijje je potpomogao na erijat

poput uglednika Tejjima kada se uzjogune Mudari
59
Drugo je miljenje Fera 1a i drugih kufljana koji kau da dva glagola utjeu na imenicu, pa tvrde da se dva inioca mogu odnositi na jedan predikat. Na osnovu ovog razilaenju u gramatici temelji se razumijevanje ajeta:
)y jl:~~.ll_j-j ~~y. .
.". ."..
....
''l sjednu jedan sa desne, a drugi s lijeve strane" (Sura Qaf, 17)
l drugi
obeao
slini
primjeri.
Tako da e na osnovu prvog miljenja biti da je Allah ~ munaficima Vatru, kao to ju je obeao i onin1a prije vas, i
Misli na Ebu Bekra, kae da je Al!ah ~ Ibn T e) im ijom sauvao islamski ummet isto onako kao to je sauvao ummct Ebu Bekrom u danima otpadnitva. A pjesm.1 je veom,1 poznata. Kada je ejhu! isbma doao u Egipat, sa prirodnom ljubavlju doao mu je ovjek se[amei ga razgovarajui po tiho sa njim te raspravljajui o nekoj temi iz gramatike. Ebu Hajjan je bio uenjak u pogledu gramatike ije se miljenje cijenilo i prihvatalo. Nije bio slab. Ebu Hajjan je naveo dokaz knjigu koja kad se spomene kod gramtieara zna se da je to knjiga Sibevejha. l<a.e Sibevejh je spomenuo tako i tako u knjizi za raliku od eiha Ibn Tejmijje. Pa mu je Ibn Tejmijje rekao: Sibevejh nije vjerovjesnik gramatike, a u ovoj svojoj knjizi je pogrije5io na vi.e od osamdeset mjesta koj,1 ne zna ni ti a niti on. Nakon toga kao d,1 se pojavio raskol medu njima dvojicom. Pa je o njemu spjevao pjesmicu u kojoj ga je pokudio- Allahu se utjeem od toga- nakon ~to ga je prije toga pohvalio u pjesmici. Da im Allah oprosti svima. Moi cilj je da kaem da je Allah 1k podario Ibn T ejmijji znanje. Na ejh Muhammed b. Abdul Aziz El Mutavea - jedan od uenika naeg velikog ejhamislim n.1 ejh,t Mutaveu- rahimehullah- od kojeg smo svo poetno znanje preuzeli - rahimehullah - pa kae: T o je ovjek kojem je olakana nauka isto kao to je omekano gvozde Davlldu, a ovo je tano. ejh je posjedovao veom,1 veliko znanje. T akocrr ejh Mlitavca kae: Ovaj ovjek, sa onime sto mu je Allah podario od znanja se llbraja ll keramete1 jer je to bilo iznad ljudske sposobnosti. Jer nekada kad itas vidis da napamet navodi vie od dvadaeset knjiga. Kae ovo je knjiga tog i rog ... od knjiga filozofa, to je bilo veoma udno. Ali bitno je da nae miljenje, koje mi smatramo ispuvnijim, tj. da ako se nall dva inioca ili vise nad jednim objektom da nema smetnje, pa privhvati bit e ti lake.
60
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
oni zasluuju neprekidnu patnju poput onih prije vas ili kao patnju onih prije vas. Zatim je oba inioca od njih izbrisao jer jedan ukazuje na sam in, i oni smatraju ljepim brisanje prva dva
inioca.
Dok se na osnovu drugog miljenja moe rei da se rije 'kao' odnosi lino na 'obeao' i na rije 'prokleo' i na rijei 'oni zasluuju neprekidnu patnju' jer u rijei 1kao' se ne pokazuje deklinacija(i'arab). Ovo se odnosi ako kaemo da se uticaj tri inioca odraava u jasnom akuzativu (nas bu zahir). Ako se kae da trei inioc utjee u norninativu onda to znai da inoc u rijei utjee kroz znaenje ne kroz termin. Poto si saznao da neki ljudi poreL"1enje podrazumijevaju u djelima dok drugi poreenje podrazumijevaju u patnji, onda su oba miljenja povezana jedno sa drugim. Jer poreenje u nunom povlai poreenje u onome koji nalae to poreenje, isto tako ako se postavi kontra, tako da nema razlika u znaenju meL1u miljenjima. Isto tako ono to smo spomenuli od razilaenja gramatiara u pogledu uklanjanja ili ostavljanja c1moca, je razilaenje u pojanjenjima i posljedicama, ali ne vodi u razilaenje ni u deklinaciji niti u znaenju. Tako da je bolje da se rije 'kao' odnosi na sve ono to je prethodilo od djela i nagrade tako da bi u oba sluaja poreL1enje bilo doslovno (lafzan).
Ali na osnovu prva dva miljenja u jednom e doslovno (lafzan) dok e u drugom sluaju znaiti nuno.
znaiti
Ako po ovom pitanju primijeni stav kufljana bit e potpunije i bolje, jer e rijei u ajetu ukazati na poreenje u oba sluaja bez brisanja faktora. U suprotnom e lina zamjenica znaiti vae stanje je kao i njihovo stanje i sl. tome. Tako da e izgledati kao da kae: 'Vi ste poput onih koji su bili prije vas" ali mjesto nam ne dozvoljava da o ovome govorimo neto vie jer se cilj vee za drugu temu.
61
Ovo poreenja sa munaficima i kafirima se ne odnosi na mu'mine koje je Allah opisao rijeima: "i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju." Jer pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku se suprotstavlja u poreenju sa onima koji su bili prije vas. Allah kae: "Vi ste kao i oni prije vas! Oni su jai od vas bili i vie su blaga i djece imali, i slatkim ivotom ivjeli, a i vi slatkim ivotom ivite isto onako kao to su oni prije vas ivjeli, i vi se uputate u nevaljaltine kao to su se i oni uputali." u rijeima: "Oni su jai od vas bili" i rijei: " i slatkim ivotom ivjeli", ako se odnosi na munafike onda se spominje kako bi se privukla panja i da bi se na to ukazalo. Tako to se prelazi iz odsutnosti ka prisutnosti kao to je u rijeima Uzvienog:
Obraanje
. ~~:: ".'; i1~p J~:~; !J~~~~~-:Y ~ ~_;\~_;\

"Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg, Tebi se klanjamo i od Tebe pomo traimo!" (Sura El-Fatiha, 3-5)1 Zatim se
obraanje
prenijelo na neprisutnost u
rijeima:
"Njihova djela bit e ponitena." (Sura El-Beqare, 217) Ili kao to kae:
Ibn U.sejmin - rahimehu!!ah - kae: Samo Tebe oboavamo - iako kontek.st redoslijeda nalae da kaemo- Samo Njega oboavamo- ali je preao .sa obraanja u treem licu na prvo lice1 u tome lei znaaj obraanja u treem licu zbog velianstvenosti 11 Hvala Allahu, Gospodaru .svih svjetova1'. to je potpunije nego da kae Hvala Tebi. Ali kada se shvati Allahova velianstvenost i Njegov opis sa svojstvima koja bivaju tebi pribliena i ime .si Ga pohvalio od tih .svojstava kae Samo Tebe oboavamo. T ako kao da se obraa onome ko je prisutan pred tobom.
62
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
''Pa kad ste u laama, i kad one uz blag povjetarac zaplove s putnicima, te se oni obraduju tome.'' (Sura Junus, 22)
Ili rijei:
0J:L:./;I\~~)i .)~\_)J-} }~ll) '_L(j\}
~ J'
... ..... Jl!_
~
.....
.,._".
.,.
.-
.-
y---'
_r-
<':11 ;~j ~
.-
"A nevjerovanje i razvrat i neposlunost vam omrazio. Takvi su na pravom putu." {Sura El-Hudurat, 7)
Tako da se lina zamjenica u rijeima: "Njihova djela bit e ponitena." to je oitije odnosi na one koji uju i koji se uputaju u nevaljaltine od ovog ununeta, kao to poslije kae: "Zar do njih nije doprla vijest o onima prije njih." A ako se obraanje odnosi na itav urnmet onda se nee obratiti panja osim u drugom primjeru_ to se tie rijei: "A i vi slatkim ivotom ivite isto onako kao to su oni prije vas ivjeli." U Abdu Rezakovom tefsiru se prenosi od Muamera da je Hasan rekao: "A i vi slatkim ivotom ivite isto onako kao to su oni prije vas ivjeli." stoji da je rekao: "Sa njihovom vjerom. 11 Isto tako se prenosi i od Ebu Hurejre $,. Dok se od Ibn Abbasa~ prenosi: "Sa njihovim udjelom Ahireta na dunjaluku.'' kau: da se rije "J)UJl" (El Halak) odnosi na udio i sreu, kao da kae ono to je stvoreno za ovjeka ili ono to mu je odreeno. lli kao to se kae: "Dio je ono to mu je dodijeljeno, a udio je ono to mu je udijeljena.
U tom kontekstu su i
rijei Lingvistiari
Uzvienog:
~~~~~~ ~J;u ~_,
""'~
"' .... IC-~....
J ",.
". ~
"Na drugome svijetu nikakve sree nee imati." (Sura El-Beqare,

102 i 200)
Tj. Nee imati udjela na onome svijetu. Allahov Poslanik~ kae: "Svilu oblai onaj koji u njoj nee imati udjela na ahiretu. "1
Mutefekun alejbi.
63
Ajet obuhvata sve ono to su naveli uenjaci, jer Allah tiij kae: "Oni su jai od vas bili i vie su blaga i djece imali." Snaga koju su posjedovali, sa njom su mogli da rade za dw1jaluk i za ahiret. Isto tako njihovi imeci i djeca, i ta snaga, imeci i djeca su udio i srea, a oni su uivali u svojoj snazi, imecima i djeci na dunjaluku, i ista ta djela koja su obavljali sa ovom snagom. A njihov imetak je njihova vjera a tu su i njihova djela, da su sa njima htjeli Allahovu naklonost i ahiret, imali bi za njih sevap na ahiretu pa bi u njima uivali i sa onim to im je prueno da u njemu uivaju. Tako da u ovaj ajet ulazi svako onaj ko je radio samo radi svojih dunjalukih koristi, bez obzira da li se radilo o ibadetima ili neemu drugom. Za tim Uzvieni kae:
q,
r~~ LS:U\.5 1 :~~)
:.-~~
"A i vi slatkim ivotom ivite isto onako kao to su oni prije vas ivjeli, i vi se uputate u nevaljaltine kao to su se i oni uputali." (Sura Et-Tewbe, 69)
Pokazna zamjenica ukazuje na dvije stvari od kojih je bolja da se odnosi na atribut korijena 'kao to je uputanje u onome u to su se oni uputali' tako da je povratna znaenje izbrisano, kao to stoji u rijeima Uzvienog:
' ~_,...~ 4
-"'
(6 ~! '"'Q, ~";\~~~ ~ ~ ~ LlG- Gi iy;.~ )i

.".
""
...
.;
"'
"""'
" ...
"Kako oni ne vide da Mi samo zbog njih stoku stvaramo i da oni njome raspolau kao vlasnici!" (Sura Jasin, 71) Ovoga je mnogo rasprostranjeno u Kur'anu. Drugo je da se radi o atributu subjekta 'kao skupina', 'kao vrsta' ili 'kao generacija' u to su se uputali, kao kada se kae: 'u onome u emu su se uputali.' Allah je spojio termine 'uivanja' i ' uputanja' jer nered u vjeri moe da nastane u lanom vjerovanju i govoru o njemu, ili da se pojavi u djelima suprotno ispravnom ubjeenju. Prvo se odnosi na novotarije i sl. dok se drugo odnosi na grijeenje u djelima i sl.
64
r
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Prvi je produkt sumnjivih stvari, a drugi je produkt strasti. Zbog toga su selefi govorili: "uvajte se dvije vrste ljudi, sljedbenika strasti kojeg je opinila njegova strast i dunjaluara kojega je preokupirao njegov dunjaluk. 11
Takoer su govorili: "uvajte se smutnje grjenog uenjaka,
i pobonog neznalice. Jer njihova smutnja je pogodila svakog ko je
smutnjom pogoenog." Ovaj je nalik na one koji su izazvali Allahovu srdbu (!idovi) zbog toga to poznaju istinu ali je ne slijede. Drugi je nalik onima koji su zalutali (krani) i koji rade bez uporita u nauci. 11 Neki su Ahmeda b. Hanbela opisali govorei: '~Allah mu se smilovao, prema dunjaluku je bio veoma strpljiv, a bio je nalik mnogo na prethodnike. Dolazile bi mu novotarije pa bi ih uklanjao i dunjaluk pa ga je odbijao. 11
Allah je opisao bogobojazne imame pa kae:
'up; l:'~!~ l_,jb.j TJ~ l!J u 0_,~ -~.J \;:p LJ~) ;G

",.
". ". ".
.".
njih smo Mi voe odreivali i oni su, odazivajui se zapovijedi Naoj, na Pravi put upuivali, jer su strpljivi bili i u dokaze Nae vrsto vjerovali." (Sura Es-Sedde, 24)
"Izmeu
Sa saburom se kloni strasti a sa jekinom (ubjeenjem) odbija sumnje. U tom smislu su i

rijei
u suri El-Asr:
~ ~~~J.....,.,..... ~~_J---JJ~ ,
:~-~t i"----~~~-~ !':_~t i"/~~~-~ ~~\.~1. ::..~i ~ ~~~: .JI~~ , _r--:-J _,.._.. U., ~ ,
"l koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje." (Sura El-Asr, 3)
I rijei Uzvienog:
.... ' ... ' ~.., ~\}\) <.5~\}\ Jji~_,J.;.:j ~~1) ~~... ~1!: U4 _?~lj _ ... ... .... !: ...
.....
"l sjeti se robova naih, Ibrahima i Ishaka l Jakuba, sve u vjeri vrstih i dalekovidnih" (Sura Sad, 45)
65
U istom kontekstu se prenosi murse! hadis1 u kojem Poslanik ito kae:
"Allah voli dalekovidnog i onoga koji osuuje u vremenu pojave sumnji, i 'liO li potpuni razum kod pojave strasti. "2 3
Rijei
Uzvienog:
"A i vi slatkim ivotom ivite." (Sura Et-Tewbe, 69)
Ukazuje na prijestupnika. I kae:
slijeenje
strasti to i jeste osnovna bolest
q;\_. . l / , L.;-
.F
~..u l.:)
..fie:-~~ j/ ~
"l vi se uputate u nevaljaltine kao to su se i oni uputali." (Sura Et-Tewbe, 69)
Ovaj ajet ukazuje na slijeenje strasti to je u stvari najvea bolest koja pogaa novotare, sljedbenike strasti i rasprava. U veini sluajeva ove dvije osobine se nau zajedno. Malo je onih ija je akida iskrivljena a da se njegova djela ne odlikuju pomenutim osobinama. Tako da ajet ukazuje da su ovi uinili isto to i oni koji su bili prije njih, te uivali i uputali se u nevaljaltine.
Rijei Uzvienog: "uivali" i "uputali" je vijest da se to desilo u prolosti, te kuenje svakog onog ko to uini do Sudnjeg dana. Isti je sluaj sa svim ostalim djelima i svojstvima munafika i
Murse! predaje su one koje se odnose direktno na ashabc u smislu da ih je ashab prenio od Poslanika~ bez da to naglasi. 2 Biljei ga Bejheki u 'Zuhdu' br. 952. Ehu Nuajm u 'Hilje' 6. dio, str. 199 njemu slinog. Iraki u 'Tahridul ahja' 4. dio, str. 388 kae: "... u njegovom lancu se nalazi Hafs b. Omer El-Udni kojeg su svi proglasili slabim prenosiocem." 3 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Obraanje se odnosi na prolo vrijeme i obuhvata cijeli ummet1 isto kao to se Poslanikovo ~ obraanje odnosilo na cijeli um met.
66
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
nevjernika u vremenu poslanstva Muhammeda ~o kojima nas je Allah obavijestio. On je pokudio svakog onog ije stanje bude kao stanje ovih, sve do Sudnjeg dana. moe se shvatiti da se radi o vijesti neprekidnog ina -jer i ako je ajet u vidu obraanja tj. u prvom licu to je poput zamjenica u Kur 1anskim imperativima: "oboavajte 11 , "operite", "ruku' i seddu inite" i "vjerujte", tako da se to odnosi na sve prisutne u vremenu Poslanika kao i na one koji e doi poslije njih do Sudnjeg dana, jer je ovo Allahov govor a Poslanik samo dostavlja od svog Gospodara. Ovo je stav veine muslimana ali pojedinci koji su se bavili naukom osnova islamskog prava(Usulu fil<hom) su rekli da se ovo obraanje odnosi na ono vrijeme kada je bilo objavljivane Poslaniku. Ali da su ostali prisutni uli pod ovo obraanje iz jednog od nekoliko razloga. Da li zbog toga to smo nuno spoznali od utemeljenja propisa, kao npr. da se Poslanik~ obratio pojedincu u ummetu(po nekom pitanju to automatski vai i za ostale), ili putem sunneta, konsenzusa ili putem analogije. Tako da svako onaj ko se bude naslaivao i uputao potpada pod ove ajete "uivaW' i "uputali" to svakako predstavlja najbolje miljenje. prijeti Allah, onima koji su uivali i u nevaljaltine se uputali, "To su oni ija e djela biti ponitena i na ovom i na onom svijetu, njima propast predstoji." (Tevba, 69)
rijeima:
Meutim
Ovo je ono to se eli naglasiti ovim ajetom tj. da Allah obavjetava da u ovom ummeht ima onih koji su uivali i uputali se u ono u emu su uivali i u to su se uputali prethodni narodi zbog ega ih je pokudio i zaprijetio im na ovaj nain.
Zatim ih navodi na razmiljanje primjera onih koji su bili prije njih pa kae:
",.J. .... " ........
uzimanje pouke iz
......-----;:; .... : ........
;,_,..JJ :t..~J c.ri-:_;.J~~ ~:u~~ ~L:. .:.J\

~
......
.....
! ....
....
11
Zar do njih nije doprla vijest o onima prije njih: o narodu Nuhovu, i o Adu, i o Semudu." (Sura Et-Tewbe, 70)
Prethodno smo naveli da pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku ~ jeste u onome ime je Allah opisao mu 1mine, za
67
ejhuf-is/am Ibn Tejmijje
razliku od onoga ime je opisao ove druge zbog njihovog poistovjeivanja sa prethodnim pokoljenjima. Zatim je pokudio one koji to ine te nareuje dihad protiv kafira i munafika nakon ovog ajeta to je dokaz za dihad protiv ovih koji su se prepustili uivanjima i uputanju u neva1jaltine. Zatim ono na to ukazuje Kur'an jeste poistovjeivanje, skupine ljudi od ovog ummeta, sa prethodnim pokoljenjima u ovosvjetskim i vjerskim inovima. A o pokuenosti ovakvog ina govori i Poslanikov ~ sunnet. Na osnovu toga ashabi su tumaili ove ajete. Od Ebu Hurejre 4;, se prenosi da je Vjerovjesnik~ rekao:
"Vi ete postupiti kao to su postupili oni prije vas. Lakat po lakat, pedalj po pedalj, hvat po hvat. ak i kad bi jedan od njih uao u guterovu ntpu vi bi ste ga slijedili."
Na to Ebu Hurejre ree:
"itajte ako hoete: "Vi ste kao i oni prije vas! Oni su jai od vas bili." Ashabi rekoe: "Allahov Poslanie, jel kao to su
perzijanci, bizantijci i kitabije?" On drugi od naroda osim njih?"1
inili
ree:
"Jel ima neko
Od Ibn Abbasa - radijjallahu anhuma - o ovom ajetu se prenosi da je rekao:
"Kako no lii na prethodni dan. Ovo su sinovi Israilovi sa kojima srno se usporedili. rr2
Od Ibn Mes'uda ~ se prenosi da je rekao:
"Vi ste najsliiniji narod sinovima Israilovim slijedei njihov put i njihovu uputu. Slijedite njihove postupke polahko korak po korak. Osim to 11e znam da li oboavate tele ili ne?" 3
Prenosi ga Ibn Derir u 'Tefsim' (JO dio, str. 121). U 'Sahihima' stoji hadis koji ga jaa emu je prethodno govoreno. 2 Biljei ga Ibn Derir u 'Tefsiru' (lO, str 121).
1
68
r
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Od Huzejfe Jemanija ~ se prenosi da je rekao:
Munafici vaeg vremena su gori od munafika koji su bili u Poslanikovo 4fl doba. 11 Pa smo rekli: 11 Kako tor Kae: "Oni su krili svoje licemjersh'o dok ga ovi javno iznose. "1
sunneta, u njemu se mnogo govori o poistovjeivanju sa njima u ovosvjetskirn obiajima, to svakako osuuje, kudi i zabranjuje. Isto tako i u vjeri. to se tie prvoga tj. uivanja i naslaivanja u oba 1Sahiha 1 od Amra b. A vfa d.4;, se prenosi: to se
tie
11
"Allahov Poslanik .!ifj je poslao Ebu Ubejdu b. Deraha u Bahrejn da donese dizju.z A prethodno je Allahov Poslanik napravio ugovor sa stanovnicima Bahrejna te nad njinta odredio kao upravnika Ala 1a b. Hadremija. Ebu Ubejde je doao sa novcem iz Bahrejna. Ensarije su uli da je Ebu Ubejde doao te su se okupili da klanjaju sabah sa Poslan ikom. Nakon ta je klanjao Poslanik je krenuo da izae iz damije a oni mu se prepnjeie te se on nasmija kada ih vidje. Zatim ree: 'Mislim da ste uli da je doao Ebu Ubejde sa neim iz Bahrejna?" "Da Allahov Poslanie." rekoe oni. Kae: 1 'Radujte se, i nadajte se onome to e vas obradovati. Tako mi Allaha, ja se ne bojim da e vas pogoditi siromah,o, a.li se bojim da vam se ne pmi dunjaluk kao to je bio pmen onima prije vas. A onda da se ponete u njemu nadmetati kao to su se nadmetali, pa da vas uniti kao to je unitio one prije vas. "3
1
Ibn U sejmin - r a h ime hul !ah - kae: U um mett1 - um me tu d,1 ve - ko bude oboavao tele sada znai da se poistovjetio sa njima u onome to se ob,weznim uzelo kao poistovjeivanje a ,1ko ne onda su se sa njima poistovjetili u onome to ih je na to obavezalo. 1 Biljee ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 1343 i Muslim u svom 'Sahihu' br. 2296. 1 Dizjaje porez koji plaaju kitabije islamskoj dravi zauzvrat sigurnosti i zatite. 1 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2962. Nevevi u komentaru na Muslimove hadise o rijeima "Pa da uinite jedne nad vratovima drugih." Tj. da jedne uinite vladarima
nad drugim.
69
Allahov Poslanik ~ istie da se svom ummetu ne boji siromatva, nego se boji potinjenosti dunjaluka, nadmetanja u njemu i njegove razornosti i unitenja muslimana. To je ono uivanje koje je navedeno u ajetu. U oba 1Sahiha 1 od Ukbe b. Amira se prenosi da je Allahov
Poslanik~:
"Izaao jednog dana i poginulima na Wwdu klanjao denazu, nakon egn je otiao i popeo se na nzimber i rekao: 17a sam va predvodnik, i ja sam svjedok nad vama. Tako mi Allaha ja ovog trenutka gledam u svoj izvm (Hawd). Dati su mi kljuevi zemaljskih riznica, ili kljuevi Zemlje. Tako mi Allaha ja se ne bojim da ete vi uiniti irk poslije mene. Ali se bojim da se ne budete natjecali u dunjaluku."
u drugoj predaji -
"Bojim se da se ne budete u njemu natjecali i jedni druge ubijali, pa da propadnete kao to su propali oni prije vas."
Ukbe kae:
11
To je bilo zadnje kada sam vidio Poslanika Ji na mimberu. rr1
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovaj had is u sebi sadri pitanja: Prvo: Da li je Vjerovjesnikom~ namaz ehidima na Uhudu bio namaz sa njegovim tekbirima i okretanjem prema kib!i ili se odnosi na dovu? Ovo drugo je ispravnije jer ne postoji namaz umr!om poslije ukopavanja, nego biva prije ukopavanja a ne poslije toga. Osim ako se ponovi namaz kao to je Poslanik :l! uinio sa zenom koja je istila damiju pa joj je klanjao nakon to je ukopana. Drugo pitanje: Vjerovjesnik~ je obavijestio da je predvodnik ummeta, tj. da je on na njegovom elu i to na Sudnjem danu. On ce~ biti njihov predvodnik i svjedok protiv njih. On e biti njihov predvodnik do njegovog izvora gdje e stati sve dok se njegov um met ne napoji sa tog izvora. Da nas Allah uini od njih, amin. Tree pitanje: Vjerovjesnku ;il!; se predoavala neto to nije postojalo na ovom svijetu nego je bilo na Ahiretu. Mislim na neto na Ahiretu bi mu bilo prikazano na ovom svijetu. Time opet mislim na njegov izvor IHavd) pa kae: Ja vidim izvor. to znai da izvor postoji. lli kao to je vidio dennet i dehennem dok je klanjao namaz pomraenja sunca.
70
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
U Muslimovom 'Sahihu' od Abdullaha b. Omera radijjallahu anhuma- se prenosi da je Allahov Poslanik$ rekao:
"Kada osvojite Perziju i Bizantiju, kakav ete narod tada biti?" Abdurrahman b. Avf ree: "Bit emo onakvi kako nam Allah nareuje." Allahov Poslanik ~ ree: "Natjecat ete se, zatim ete zavidjeti jedni dmgima, zatim ete spletkariti, ili mrziti, ili neto drngo mimo toga. Zatim ete navaliti na kue muhadira i uiniti ih jedne nad drugima."
U oba 'Sahiha' od Ebu Seida El Hudrija
~
se prenosi da je
rekao:
"Allahov Poslanik ~je sjeo na mimber, a mi smo posjedali oko njega. Pa ree: "Ono ega se za vas bojim poslije mene jeste to to e vam se potiniti od dunjaluc'Kih ljepota i ukrasa." Jedan ovjek ree: "Zar da dobro donese zlo,
to znai da u njegovom um metu nee biti irka? lli to znai da se on vie od irka bojao da e im se potiniti i pred njim,1 otvoriti ovosvjetske blagodati? Odgovor: Misli se na drugo, jer se irk u njegovom ummetu desio, isto kao kada kae: ejtan je izgubio nadu da e biti oboavan na Arapskom poluotoku. to ne znai da se na njemu nee desiti irk1 nego znai da je ejtan kada je ugledao oito irenje islama i irenje tevhida na poluotoku, pomislio je da se irk nee vratiti, pa je izgubio nadu. T o opet ne zna! i da A11ah ne odreuje irk. T ako da u tome nema dok..ua za one koji obilaze oko kaburova i prizivaju one koji su u kaburovima na poluotoku. Pa kae: Ovo nije irk,. jer je ejtan izgubio nadu da e biti oboavan mimo A11aha na ovom poluotoku. Mi kaemo da obavijetavanje o neemu ne ukazje da je to dozvoljeno. Da !i si vidio kako je Vjerovjesnik ~ obavijestio da e !judi iz ovog ummeta slijediti puteve onih koji su bili prije njih! Kau: je! jevreja i krana! Kae: A ko ima drugi od ljudi osim njih. Da [i to znai d,1 ako je Poslanik~ obavijestio o tome da je to dozvoljeno? Ne, nije dozvoljeno. Obavijestio nas je o tome kako bi nas upozorio. Isto rako nas je obavijestio eni koja e izai odade dotle ne bojei se nikoga osim Allaha, to ne znai d,1 je dozvoljeno da putuje bez mahrem,1. Nego je to pria o dogadaju1 a dogaaj je neto a erijat je neto drugo. Peto pitanje: Upozorenje od posveivanja dunjaluku jer ako se pred ovjekom otvori dunjaluk unitit e ga. to i jeste u praksi, zbog ega e.S vidjeti d,1 je malo onih koji su sputanih misli i skrueni, dok je vie onih koji su se zabavili dunja[ukom i koji im oduzima vrijeme uprkos njima samima. Neka nam pr.1Ve u njemu konkurenciju pa nek.1 ih i uni ti.
:avrto pitanje: Da je on~ rekao: Ne bojim se da e te uiniti i rk. Da li
71
Allahov Poslanie?" Allahov Poslanik ~ preuti na to, a neko ree: "ta ti je, govori sa Poslanikom ~ a on ti se ne obraa?" Kae; "Pa smo vidjeli da mu se objavljuje." Zatim je doao sebi briui obilan znoj, pa ree; "Gdje je onaj to je pitao?" Kao da ga je pohvalio." Kae: "Nee doi dobro sa zlim."
U drugom rivajetu:
"Pa ree: "Gdje onaj to je malo prije pitao? Zar je on dobro?" Ponovio je to tri puta. "Dobro, uistinu, nee doi osim sa dobrim." U proljee bude cvata koji ubija i unitava stoku ili je bar dovede do tog stanja. Osim one koja jede blagu zelenu travu. Ona jede sve dok joj se ne napuni utroba te se okrene prema suncu, zatim ispreiva i izmokri, a onda se napase u izobilju. Ovaj imetak je 'zelen' (privlaan) i sladak. Najbolji njegov vlasnik je musliman, koji od njega udjeljuje siromahu, jetimu i putniku namjerniku"
-ili kao to je rekao Allahov
Poslanik~:
"A onaj ko ga uzme bez prava, poput onoga koji jede ali se ne zasiuje, a on bude svjedok protiv njega na Sudnjem danu. "11
1 Biljee ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 2842, Muslim u svom 'Sahihu' br. 1052. Ibn Esir u 'Nihaje' kae: "Rijei ovog hadisa u cjelosti se moraju pojasniti, jer ako se razdvoje moda nee bit shvaen njegov cilj. Kae: "U proljee bude prijesnog zelenila koje ubija i unitava stoku ili je bar dovede do tog stml}a." Ovim je naveo primjer onoga koji pretjeruje i uzima od dunjaluka bez ikakvog prava. Jer u proljee cvataju razliiti panjaci. Stoka se napasa sa njih zato to su ukusni. do te mjere da im se stomaci nadmu kada preu granicu onoga to mogu u sebi ponijeti. Zbog ega im popucaju crijeva, pa pocrkaju ili dospiju do tog stanja. Isti je sluaj sa onim ko sakuplja dunjaluk na nedozvoljen nain i nedaje njegovo pravo onome ko ga zasluuje, ime se stavlja pred unitenje na Sudnjem danu ulaskom u Vatru. A na ovom svijetu se stavlja pred narod da mu naude i da mu zavide i druge vrste tete koju mu mogu nanijeti. Kae: "Osim one koja jede blagu zelenu travu." Ovo je primjer un~jcrene osobe. Jer zelena blaga trava nije od prijesnog povra koje nie zbog estih proljetnih kia te sazrije i bude lijepo. Nego je od zelenila koje pase stoka nakon to n.estane panjaka i osui se. Jer ne nae nita dmgo osim njega. Arapi ga nazivaju grmljem. Tako da nee vidjeti stoku kako ga mnogo jede niti to ini uzastopono. Zato je naveo primjer one stoke koja jede zelenilo proljea poput ovjeka iji je cilj umjereno uzimanje i sakupljanje dm~aluka. Panja koj u posveuje sakup !janju dunjaluka ga nije navela da ga uzme iz nedozvoljenih izvora, tako da e se on spasiti od njegovih zamki kao to se spasi stoka
72
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Muslim u svom 1Sahihu 1 biljei od Ebu Seida El Hudrija da je Vjerovjesnik&;; rekao:
"Dunjaluk je sladak i lijep. Allah vas je uinio nasljednicima jednih drugima na njemu. Zato pazite ta inite. Cuvajte se dunjaluka, uvajte se ena. Prva smutnja sinova Israilovih je bila u enama. "23
Allahov Poslanik ~ upozorava od smutnje u enama, pojanjavajui to da je prva smutnja sinova Israilovih bila u enama. Ovo je druga strana slike koju emo navesti u hadisu od Muavije ,$, da je Allahov Poslanik 1'3 rekao:
koja jede blagu travu. Zar ne vidi da kae: "Ona jede sve dok joj se ne napuni utroba te se okrene prema suncu, zatim ispreiva i izmokri." Hoe da kae da kada se za si ti oke ne se prema suncu, legne na zemlju, da ispreiva ono to je pojela. Jer e je preivanje spasiti od unitenja, a stoka biva unitena ako napuni stomakove i ne ispreiva ili izmokri pa joj se crijeva otvore i nadm u te se razboli ili pocrka. Dunjaluka slast se odnosi na njegove ljepote i divotu, i zemaljske blagodati, tj. ono to
iz nj e nie i raa.
lbn Usejmin - rahimehuliah - kae: Ovo to je spomenuo Vjerovjesnik ~ se dogodilo1 jer ovjek koji uzima imetak bez prava je poput onoga koji jede ali se ne zasiuje. Zato e vidjeti da vein,1 ljudi koji se hrane haram imetkom stekli su ga na nedozvoljen nain. Allah~ u njihovim srcima uini veliku elju za stjecanjem imetka na jedan od nedozvoljen ih naina. Ali onaj koji stie imetak na halal n,1in vidjet d ga kako je smiren i siguran od svog zla. Zato je Allah naveo primjer onih koji jedu kamate kao onaj kojega je ejtan dodimuo tj. da se ponaaju kako to to ine !u,lti. 2 Bi!jei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2742. 3 lbn Usejmin - rahimehu!lah - kae: Ova opomena od Poslanika ~ dolazi k.1o u-pozorenje od predanosti dunjaluku kao i od bojazni od ena. Jer su ene spojile izmeu nedostatka razuma i vjere. Pa ako se stv.u prepusti njima onda ce se desiti takvo zlo i nered ije posljedice nee biti pohvalne. Pogledajte drave koje ne cijene .ene. Predstavljaju ih u bezvrijednom izgledu. Pogledajte u zlo koje se tamo desilo. Oni bi sad voljeli da se mogu rijeiti onoga u emu se nalaze. Ali kao da se doaptavaju sa udaljenog mjesta. Ovako stanje se usro[iilo u njihovim obiajima1 u njihovim dravama. Ali bitno je da je Poslanik~ upozorio na ene kao i to da je obavijestio kako se prva smutnja meu lsrai lovim sinovima desila radi ena.
1
73
"Sinovi Israilovi su bili uniteni kada su njihove ene uzele ovo - mislei na navezivanje kose. "1
U nu1oge vrste poistovjeivanja sa kitabijama u njihovim praznicima i drugim stvarima upravo pozivaju ene. to se tie uputanja u nevaljaltine u koje su se oni prije uputali prenosi se u hadisu od Sevrija i drugih od Abdurralm1ana b. Zijada b. Enuma El Efrikija od Abdullaha b. Jezida od Abdullaha b. Amra- radijjallahu anhumada je rekao:
"Allahov Poslanik$ kae: "Na moj ummet e doi ono to je dolo na sinove Israilove, korak po korak. ak ako neko od njih u javnosti bude opio sa svojom majkom od mog ummeta e biti onih koji e to uiniti. Sinovi Israilovi su se razili na sedamdeset i dvije skupine. Moj mnmet e se razii na sedamdeset i tri skupine. Sve e u vatru osim jedne." Rekoe: "Ko je ta skupina, Allahov Poslanie?" On ree: "Oni koji budu na emu sam ja danas i moji ashabi. "2
Biljei ga Ebu Isa Tirmizi i kae: ''Ovaj hadis je gatib-udan i objanjen je, nije nam poznat osim u ovom obliku. "3 Ovo razilaenje je poznato u Poslanikovim rijeima u hadisu od Ebu Hurejre, Seada, Muavije, Amra b. Aufa i drugih. Ali sam naveo hadis od Ibn Amra zbog toga to se u njemu spominje
poistovjeivanje.
Od Muhammeda b. Amra od Ehu Seleme od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik $ rekao:
"Jevreji su se razili na sedamdeset i jednu skupinu ili sedamdeset i dvije skupine, krani isto tako. Moj ummet e se razii na sedamdeset i tri skupine."
1 2
3
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2127. Biljei ga Tirmizi u svom 'Sunnenu' br. 264L U senedu se nalazi Abdurrahman b. Zijad b. Enum El Efrikij za kojeg uenjaci
kau da je daif. op. redaktora.
74
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Biljee ga Ebu Davud, Ibn Made i Tirmizi, pa kae: 11 0vaj ha dis je hasen sahih. "l Od Muavije b. Ebu Sufjana- radijjallahu anhuma- se prenosi da je Allahov Poslanik~ rekao:
!!Sljedbenici dviju knjiga u svojoj vjeri su se razili na sedamdeset i dvije skupine. Ovaj mnmet e se podijeliti na sedamdeset i tri skupine- tj. u pogledu sljeenja strasti- sve e u Vatru osim jedne, a to je 'Dama't'."
I kae:
"Od mog ummeta e biti onih sa kojima e se strasti poigravati kao to se pas poigrava sa svojim vlasnikom, tako da od njega ne ostane ni komadi mesa ili zglob a da se 11 njega ne uvue. Tako mi Allaha, skupiuo arapa, ako vi ne izvrite ono sa ime je doao Muhammed 'i:_, drugi ljudi su prei da to ne uine. "2 3
Ovaj hadis je zapamen u hadisu od Safvana b. Amra od Ezhera b. Abdullaha Harazija i od Amira b. Abdullaha b. Jahje od Muavije. A od njega ga prenosi nekoliko prenosilaca, od kojih je Ebu Jernan, Bekije i Ebu Mugire. Biljee ga Aluned i Ebu Davudu svom 'Sunnenu'. Ovo znaenje je Ibn Made zabiljeio4 u hadisu od Safvana b. Amra od Raida b. Seada od Aufa b. Malika Edeija, takoer se prenosi i u drugim verzijama. Allahov Poslanik ~ obavijetava o cijepanju ummeta na sedamdeset i tri skupine i na sedamdeset i dvije. Nema sumnje da su oni ti koji su se uputali u ono u ta su se uputali oni prije njih.
Biljee ga Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 4596, Ibn Made u svom 'Sunncnu' br. Biljee ga Ahmed 4 dio, str. 102. Ebu Davudu svom 'Sunnenu' br. 4597, Ibn Ebu Asim
3991 i Tim1izi u svom 'Sunnenu' br. 2640. Hadis je sahih kao to kae Tirmizi.
2
u 'Sunne' br. l i 2. Had is je hasen.

; Ibn Usejmin- rahimehu Ila h- kae: Ono to se meni ini od rijei 'Tako mi Allaha o skupine arapa' jeste kao da je dio govora od Muavije, jer ovako obraanje se ne prenosi od Vjerovjesnika~4Pogledaj 'Sunnen' Ibn Made br. 3992.
75
Zatim ova vrsta razilaenja, o kojoj je govorio Poslanik, moe biti samo u vjeri a moe se odnositi na podjele u vjeri i ovosvjetskim stvarima. Zatim mogue je da se prenese znaenje na dunjaluk, ili da se ovo dijeljenje odnosi samo na dw1jaluk. Ove podjele, koje su spomeute u hadisima, su one koje je Allah zabranio u rijeima:
,. : .11 r~4- ~ ~ ~ I_,AL:.>IJ ~_,--,_
, , ... _ , } J - -
""~
~,
'J", .. ",
"i.:J~x; .~.... -~~1::.- ~~2' .:rJ'
_,.:-uu
_,~_,::-....J
.... ....
:ll
~ .!A:\:. :J~ l ~j\j

~
....
\'tr"
"l ne budite kao oni koji su se razjedinili i razili, nakon to su im ve Jasni dokazi doli! Njima pripada kazna velika!" (Sura Al lmran, 105)
Ili u
rijeima:
ro.:.
;~~~..:..:J 1:_ :- ly)bj ~; ~~~-:.r.:Ui :s~
.,
....
J ~
.,.. ~ ~
..... ",.
o J. ....
...
J ......
~ J ..... ....
.....
~ ..... . . .:
"Tebe se nita ne tiu oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili." (Sura El-En'am, 159)
Iu
~
'
rijeima:
... J ....
. . <":J~~;,-~~ '"ll~~ ~j ~;;;u ~~.9. .._.. ~ ~'-l:.. ....;-:----~ ~ .
...:.J
L..~ 1J.;
~
0ij
....
" ... i doista, ovo je pravi put Moj, pa se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova";(Sura El En'arn, 153)
Ovo se pod udara sa znaenjem u hadisu kojeg biljei Muslim u svom 'Sahihu' od Amira b. Sa'da b. Ebi Vekasa od njegovog oca:
''Da je iao sa Poslan ikom i!$ i skupinom ashaba od Alije sve dok nisu nais1i pored mesdida Benu Muavije. Uao je u njega i klanjao dva rekata a i mi smo sa njim klanjali, zatim se due vrijeme obraao u dovi Allahu da bi se nakon toga okrenuo nama i rekao:
"Traio sam od svog Gospodara tri stvari pa mi je dao dvije a jednu mi je uskratio. Traio sa od soog Gospodara da ne
76
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
uniti moj ummet sa suom, pa mi je udovoljio. Traio sam od svog Gospodara da ne uniti moj ummet sa potopom pa mi je udovoljio. I traio sam od Njega da izmeu ujih ne uini razdor pa mi nije udovoljio. "12
U svom Sahihu 1,
takoer,
biljei od Sevbana da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik": "Allah mi je savio Zemlju pa sam vidio njen istok i zapad. A moj ummet e dostii do tamo dokle je bila stwijena. Dato mi je crveno i bijelo blago.3 Od svog Gospodara za moj ummet sam traio da ih ne uniti opom suom i da ne dozvoli da nad njima zavlada neprijatelj koji nije od njih te da oskrnavi njihovo jedinstvo i snagu4. A moj Gospodar m.i je rekao: 'Muhammede, ako neto odredim to se ne moe sprijeiti. Ja sam ti dao za tvoj ummet da ih neu unititi opom suom i da neu dozvoliti da nad njima nadvlada neprijatelj koji nije od njih i koji e oskrnaviti njihovo jedinstvo i snagu. ak i kada bi se sastavili svi ljudi sa njenih krajeva - ili je rekao: 'izmeu
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2890. lbn Usejmin - rahimehullahkae: Ovaj h adis se odnosi na jedan dio um meta u kojem se desio potop i njemu slino1 jer se ovdje misli na ope unitenje1 kao i n;1 opu suu. Tako da ono to se desi u pojedinim islamskim dravama od potopa, raz,uajuih uragana1 sue, ege i gladi, nije ono to ukazuje hadis na njega jer ih nije unitila opa sua.T akoer ono to se posebno odnosi na njega jeste da nee uiniti raskol meu njima. Ovo je spomenuto u historijskim knjigama gdje se na mjestima posebno dovodi do kulimanacije a negdje to jenj,wa. Nekada se stvari sti.aju a nekada uzavriju. Tako da doe do raskol,l meu njima. Ali to ne znai da meu njima nee doi do nereda1 tj. ubijanja. T o znai da ubica nee biti pitan zato je ubio, niti ubijeni zato je ubijen. Ubijanje je divljako i nenormalno ubijanje gdje se ne obazire niko na ubicu ili ubijenog. J Crveno- zlato, bijelo - srebro. ~ U originalu stoji 'bejda' a to je ono to kcmjanik stavlja na glavu da ga zatiti od udaraca poput ljema. Meutim ovdje se podrazumijeva snaga ummeta i ono sa ime se ummet suprotstavlja svome neprijatelju. Takoer se odnosi na snagu imana i slaganje njihovih srca oko srca jednog ovjeka bez razilaenja i razjedinjavanja. Kao to je u rijeima Uzvienog: "i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali;" Tako da je u slozi srca oko jedne rijei potvrda snage demata u emu jeste pomo, podrka i uvrenje, neka je hvala Allahu Gospodaru svih svjetova.
77
ejhu!-islam Ibn Tejmijje
njenih krajeva' - sve dok oni sami ne budu unitavali jedni druge i dok ne budu jedni dmge porobljavali."'l
Barkani u svom Sahihu 1 biljei ovaj hadis i dodaje
"Ja se za svoj ummet bojim zabludjelih imama, te ako se meu njima pojave bitke da se nee prekinuti sve do Sudnjeg dana. Sudnji dan se nee pojaviti sve dok se ivi od mog ummeta priklone muricima i sve dok skupine od mog ummeta ne budu oboavale kumire. U mom ummetu e biti trideset laova, svaki od njih e tvrditi da je vjerovjesnik. A poslije mene nema vjerovjesnika. U mom ummetu e uvijek biti potpomognuta skupina na istini. Njima nee nakoditi onaj ko ih napusti (ili ostavi) sve dok ne doe Allahova tebareke v e tea la - odredba. "2
Ovo znaenje je zapameno od Poslanika. u vie predaja, to znai da mora doi do razilaenja i razjedinjavanja u urnmetu. Ali je upozoravao svoj urnmet da bi se od njih spasio onaj kome Allah eli spas.3 Kao to Nezzal b. Semure prenosi od Abdullaha b. Mes 1uda 4; da kae:
"uo sam ovjeka kako ui ajet kojeg je Poslanik~ uio na
drugi nain. Pa sam mu to spomenuo, a na njegovom licu sam osjetio odbojnost. Pa ree: "Svaki od njih je u pravu. Nemojte se razjedinjavati. Oni koji su bili prije vas su se razjedinili pa su bili uniteni. "4 Biljei ga Muslim.
Allahov Poslanik je zabranio razilaenje zbog tog to e svaka strana negirati istinu koja se nalazi kod one druge skupine. Jer je svaki ua bio u pravu u onome to je uio, zatim je to pojasnio time da su se razili oni prije nas pa su bili uniteni. Zbog
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2890. Biljei ga Ebu Davud u svom 'Stmnenu' br. 4552, Ibn Made u svom 'Sunnenu' br 3952. IIadis je sahih. 3 lbn Usejmin- rahimehulbh- kae: To znai da je Allahov Poslanik~ obavijestio da e se dogoditi ovo razilaenje, to je i bilo. Ali o tome je obavijestio ne kao da je odobravao nego da upozori, kako bi sc od toga spasili uz Allahovu volju. 4 Moda je autor pogrijeio kada ga je pripisao Muslirnu jer ga u stvari biljei Buharija u svom 'Sahihu' br. 2410.
2
78
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
toga je Huzejfe Osmanu rekao: "Spasi ovaj ummet da se ne razie oko Ku'rana, kao to su se razili narodi prije njih.'11 I to kada je vidio stanovnike ama i Iraka da se razilaze oko harfova (kiraeta) Kur'ana to je Allahov Poslanik~ zabranio. To ukazuje na: Prvo: Zabranu razilaena u ovim i
slinim
pitanjima.
Drugo: Primanje pouke o onima koji su bili prije nas, kao i upozorenje od poistovjeivana sa njima. Znaj, da veina razilaenja, koja nameu slijeenje strasti, u urnmetu biva od ove vrste, ~ da svaki onaj koji je neim pogoen ili iskuan da to isto potvruje ili bar jedan njegov dio. Dok s druge strane grijei negirajui ono to je kod druge strane. Kao to je sluaj sa ova dva uaa jer svaki od njih dvojice je bio u pravu dok je uio onako kako je nauen. Ali je pogrijeio zbog toga to je nijekao uenje onog drugoga. to znai da veina sluajeva primjene neznanja biva u negiranju koje predstavlja nijekanje i uqerivanje u la, ali ne i u potvrivanju. Jer ovjekovo znanje u onome to potvruje biva lake od onoga to negira.2 Zbog toga je ovom ummetu zabranjeno da oprena postavlja ajete jedne naspram drugih u dokazivanju. Jer oprena postavljanje nalae vjerovanje u jedne ajete i nevjerovanje u druge, ako vjeruje da izmeu njih postoji kontradiktornost jer dvije suprotne stvari se ne mogu spojiti. Primjer toga je ono to biljei Muslim od Abdullaha b. Rebaha Ensarija da je Abdullah b. Amr rekao:
Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 4987, rijeima: "Sustigni ovaj ummct prije nego to se razjedine kao to su se mzjedinili jevreji i krani." l Ibn Usejmin - rahimehuUah - kae: Ovo je tano, jer vlad.1nje sa onim w se potvruje ie lahko. ovjek to moe spoznati prouavanjem, Ali sa negiranjem nee moi slijediti uenja ke, od njihovog prvog do zadnjeg kako bi zn,lo da takvo neto nije r~kao neko od njih. Zbog toga je negiranje veoma teko_ Covjek mora paziti na ovako neto1 i da ne uri u izjavam koje nije rekao niko prije njega, ili neto slino tome1 jer e mnogo grijeiti.
1
79
"Krenuo sam jednog dana Allahovonz Poslaniku A u podne, pa sam uo glas dvojice ljudi koji su se razili oko ajeta. Pa je meu nas izaao Allahov Poslanik ti$ a na njegovom licu se mogla primijetiti srdba. Pa ree: "Narodi koji su bili prije vas su propali zbog toga to su se razilazili u Knjizi. "1
Svoju srdbu je pojasnio time to je razlog propasti prethodnih naroda bio zbog razilaenja u Knjizi, i radi ega se heba uvati u razlikovanju od njih kao posebnog pitanja, i po pitanju drugih stvari kao vrste samog ina razlikovanja. Razilaenje na osnovu onoga to je Allah spomenuo u Kur'anu se dijeli na dvije vrste: Prva: Da kudi obije skupine kao to kae:
~_) ~3 .:/ ~l ~ ;j_,J I_'H ']j

\- ....
.
~ ~ .....
"Oni e se uvijek u vjerovanju razilaziti, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje." (Sura Hud, 118-119)
Takoer
""
One koji zasluuju milost je izdvojio od onih koji se razilaze. na drugom mjestu kae:
~
.,. .. ..!l
~ ~<.Jj~ i_p! ~~~ 0~ ~~~'. '::~ll

""'
,.,.
...
"
...
J) ~~ 0~ ~j
"""""
".
....
''To je tako, jer Allah je objavio Knjigu s istinom, a oni koji se o Knjizi razilaze doista su u neslozi velikoj!" (Sura El-Beqare, 176)
Isto tako i u
rijeima:
,r~ z~~ ~i~l\ ~;~ e :l~ ~ ~~. ~ (-~\ I_"JJf J~l ~G)
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2666.
80
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"A oni kojima je data Knjiga podvojili su se ba onda kada im je dolo znanje, i to iz meusobne nepravednosti (zavisti)!" (Sura Al
lmran, 19)
I rijei:
. (.:;~1~;4--~ ~~ r;.c;-13 tp~J:J~\;7<.:. "1)

"l ne budite kao oni koji su se razjedinili i razili, nakon to su im ve Jasni dokazi doli! Njima pripada kazna velika!" (Sura Al
lmran, 105)
~,
.,
....
..-:
,;'
lli rijei:
~-:!J\01~ i..S""' J~~\::~~ iJlb.j t6;~~ ip~ u, , 1 " , , .J , , "Tebe se nita ne tiu oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili." (Sura ElEn'am, 159)
'"ll<>:
f
Takoer
razilaenje
krana
opisuje sa rijeima:
-.:._.;y . ..a.,:
'",.
..
\_TJ b
'4
" l.;'
"Zato smo meu njih neprijateljstvo i mrnju do Sudnjeg dana ubacili; a Allah e ih sigurno obavijestiti o onome to su radili."
(Sura El-Maide, 14)
Razilaenje jevreja opisuje

.... .... ' .[_ .., .... ... .1' .....
rijeima:
.., .o:IP
Gli i)Dj 1L:.:l5' '<!:'~<i\ l/'_;:; ~~ ;T , a :~lj aj:W l ;/s'::'! l~: a) ij ' \1
~~ u,tl,f y, ;JJ
~
....
''Mi smo ubacili meu njih neprijateljstvo i mrnju sve do Smaka svijeta. Kad god pokuaju potpaliti ratnu vatru, Allah je ugasi." (Sura EJ.Maide, 64)
I kae:
......:_.).J>/ J
.r
',.
.....
~..u L":.~
<>',l
:r:- u
"'
~\("""
\f' J,
r!J ~~f
,.J"''"'
J,,.<\
""
o\_J l
...
_,.,?" 7
~n,
"A oni su se u pitanjima vjere svoje podijelili na skupine, svaka stranka radosna onim to ispovijeda." (Sura El-Mu'minun, 53)
81

Takoer Allahov Poslanik $ opisujui ummet da podijeliti na sedamdeset tri skupine kae: e
se
"Svi e u Vatrn osim jedne, a oni su dama't".

U drugoj predaji stoji::
"Oni koji budu na
emu
sam ja danas i moji ashabi. "l
Pojasnio je da veina onih koji se razilaze bivaju uniteni na obje strane, osim jedne skupine tj. ehlu sunneta i dema 1ta. Ovo je pokueno razilaenje kod obije skupine, iji razlog biva nekada lo nijet, zbog toga to su due sklone razvratu i zavisti, i elji za uzdizanjem na Zemlji inei nered i slino tome. Zbog ega voli da kudi tua miljenja ili postupke, ili zbog elje da nadvlada nad njima kako bi se istakao. Ili da voli miljenja onih ije
Pogledaj opirnu interpretaciju i verifikaciju hadisa u 'Silsiletu ehadis sahiha' od Albanija l. dio, str. 358 - 366. Ovaj hadis je dokaz njegovog poslanstva, jer je obavijestio stvarima iz budunosti tj. o razjedinjavanju njegovog ummeta na sedamdeset i tri skupine, to se u stvari desilo. Koliko je ovih propalih skupina kojima je iskuana spaena i potpomognuta skupina ehli sunneta kao to kae Allahov Poslanik S, u ovom hadisu. U ovom hadisu je odgovor svakom onome ko kae da se ove skupine sa svojim razilaenjima mogu sakupiti oko onoga oko ega se dogovore po pitanju osnova i da se ostave onoga oko ega su se razili po pitanju ogranaka vjere. Ova tvrdnja u osnovi je nepravilna iz dva razloga: 1- Razilaenje ovog ummeta je bilo u osnovama, a razilaenje u osnovama je zabranjeno. 2- Daje razlog razilae11ja ovog ummeta bio u ograncima vjere Allah im ne bi zaprijetio Vatrom izdvajajui spaenu grupu koja se dri osnove na kojoj je bio Allahov Poslanik ~ i njegovi ashabi radijjallahu anhum. Jer razilaenje u ograncima vjere nee prouzrokovati ulazak u Vatru ako se pogrijei u nekom sporednom pitanju. Ashabi su se razilazili oko mnogih sporednih pitanja, ali to nije dovelo do njihovog razjedinjavanja niti je to uzrokovalo ulazak nekog od njih u Vatru. Tako da je razlog razilaenja ovog ummcta u osnovama a ne u sporednim stvarima. Pa kako e se onda sakupiti oko toga?! Ali postoji skupina koja se sloila oko istine, hvala Allahu, i to je ona skupina koju je Allahov Poslanik~ opisao rijeima: "Oni m diema't". Tj. oni koji su se sloili oko Knjige njihovog Gospodara i sunneta njihovog Poslanika .~. Tako da ispred njih ne prednjae ni u rijeima, djelima, miljenjima, ejhovima niti mezhebima. Onako kako im je naredio Allah u rijeima; "O vjernici, ne istupajte ispred Allaha i Poslanika Njegova." Oni postojano slijede i zastupaju istinu i nee im nakoditi onaj ko im se suprotstavi ili ih napusti sve dok Allah ne doe sa Svojom odredbom. To su muhadisi da nas Allah uini od njih.
82
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
rijei
odgovaraju njegovom porijeklu ili mezhebu, dravi, prijateljstvu i slino torne. Jer se u njihovim rijeima nalazi ono zbog ega e on dospjeti do ugleda, poloaja. Ovoga je veoma mnogo meu ljudima, a svakako ovo je velika nepravda.
Nekada razlog razila]'enja biva zbog neznanja obiju strana o sutini stvari oko koje se razilaze, ili zbog neznanja o dokazima kojima jedni druge upuuju. Ili zbog neznanja jednog od njih o istini koja se nalazi kod onog drugog o propisu ili samom dokazu. l pored toga to dobro poznaje ono to je kod njega propis i dokaz. Neznanje i nepravda su osnove svakog zla, kao to kae Uzvieni:
"Ali ga je preuzeo ovjek a on je, zaista, prema sebi nepravedan i neznalica." (Sura El-Ahzab, 72)
to se tie vrsta razilaenja u osnovi njih postoje dvije vrste: razilaenje u vrstama i razilaenje u suprotnosti. Razilaenje u vrstama se odnosi na vie oblika od kojih je da svaki od njih i djelo ili rije bivaju istina i potvreni u erijatu. Kao to je sluaj u uenju oko kojeg su se razili ashabi, sve dok ih u tome nije sprijeio Allahov Poslanik $ pa kae: "Svaki od vas dvojice je u pravu." Isti je sluaj sa razlikovanjem u svojstvima ezana, ikameta, poetnih tekbira, teehuda, namaza u strahu, tekbira u bajram namazu, tekbira kod denaze namaza, i mnogo drugil1 stvari to je u svim sluajevima propisano. Iako je mogue rei da su neke od ovih vrsta bolje. Zatim emo zbog tih stvari u umn1etu kod velikog broja ljudi naii na razilaenje, to nekada vodi do borbi izmeu pojedinil1 skupina, kao to je razilaenje oko oblika i okvira ikameta i sl. tome. Ovo je bez sumnje haram. A oni koji nisu dospjeli do ovog stl,lpnja u njihovim srcima e nai slijeenje
83
prohtjeva u udnji za jednom od ove dvije vrste dok u isto vrijeme izbjegava onu drugu ili da zabranjuje istu, to je ustvari zabranio Poslanik, tj. ovu vrstu razilaenja.l Od ove vrste jeste i ono koje se u stvarnosti poklapa sa znaenjem onog drugog ali se razlikuju po izraavanju ili terminoligiji koju koriste. Kao to se ljudi razilaze po pitanju termina erijatski odreenih kazni (hudud) ili oko definicija, ili oblika dokaza, ili izraavanja oko naziva, podjele propisa i sl.
Ibn Usejmin- rahimehullah -kae: Ovo je primjeena u praksi. Zato e.S u ovom ummetu naii na veliki broj onih koji se razilaze to ih je dovelo do borbi meu mnogima od njih radi zastupanja stavova i iznoenja dokaza. Danas se desilo da smo bili na Mini, pa mi je doao nadzomik iz atora dviju skupina odreenih za Afriku gdje su jedni druge estoko proklinjali i psovali. Poku.1o s.1m da ih izmiri m ali nisam mogao. Radi ega! Zbog stavljanj.l ruku na prsa ili da se klanja sputenih ruku. Sv.1ka skupin.l je proklinjala onu drugu. Utjeem se Allahu. lako se radi o veoma lahkom pitanju. l ne rie se osnova vjere. Niti je to nekakvo veliko vjersko pitanje. Nego se radi o malom piranu u kojem postoji veoma m.1lo i lahko r.uila.Zenje. Ovo .to je naglasio .ejh - rahimehullah - da se ubijaju za zastupanje i izno.enje dokaza. Meu njima ima onih koji nisu dorasli ovako neemu, tj. borbi, ali e u njegovom srcu nai mrnju prema onoj osobi, jer mu se suprostavio u onome to je on izabrao od vrste. Na primjer, ima ljudi koji ne vole da idu na seddu prethodno stavljajui ruke, to mrzi sranim nagonom, iako je stvar op.irna. Od ljudi ima onih koji ne vole one koji ne sjede na prvom sjedenju u namazu za !ettehija.tu) Takoer sranom mrnjom i odvratno.u. Ovako neto je z.1branjeno1 a na nama je da u stvarima u kojima nema razilaenja da budemo .irokogrudni, iskazujui dobrodolicu svakom i da podnosimo. Kako moe biti zadovoljan da mrzi onoga ko ti se u tome suprostavio, a da on tebe mrzi ti bi ga sprijeio. lako se sve te stvari rii idtihada. Samo je Allah na pomoi. Kod pojedinih [judi se nae sn.1ga da se sauvaju od ovih nasrtaja. Pa ako uje ovjeka kako otpoinje namaz sa hadisom od Ebu Hurejre .;;,: Allahu, udalji .. .', mrzi h.adis zato to taj i taj otpoinje namaz sa njime. lli ako uje drugoga da otpoinje namaza sa Subhanekellahumme vebi hamdike. lli kad vidi nekoga kako ui kunut dove na farzovima sa razlogom ili bez razloga ga 111 rz i, to n i j e ispr a v no.
1
84
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zatim neznanje i nepravda navedu ljude da pohvale jedno miljenje te da pokude ono drugo.l Od ove vrste jeste i to da se mogu nai dva razliita znaenja ali jedno drugom ne suprotstavljaju. Tako da i ovo i ono miljenje bivaju ispravnim. ak iako znaenje onog miljenja nije isto to 1 znaenje ovog drugog. Ovoga je veoma mnogo u razilaenjirna. Kod ove vrste razilaenja mogue je da budu dva erijatski propisana puta. Tako da jedna skupina ili narod slijede ovaj put dok su drugi izabrali onaj put i pravac, ali su u sutini obadvojica pohvaljeni u vjeri. Zatim doe neznanje ili nepravda pa ponese jedne da kude one druge, ili da se eli istai nad njih bez lijepog cilja, ili bez znanja ili bez nijeta. to se tie druge vrste ~ razilaenja u suprotnosti,ovo se odnosi na dva potpuno razliita miljenja koja negiraju jedno drugo. Nekada to biva u osnovama a nekada u sporednim stvarima. Veina uenjaka je stava da je "samo jedan u pravu", neki su miljenja da je 11 svaki mudtehid u pravd 12 jer je kod njega ovo razlikovanje u vrstama ne u suprotnosti.3
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo razilaenje je u onome u emu se srca ne bi trebala razii zbog definicija. Naprimjer, ta je to namaz? ta je isenje? Oblici dokaza, naprimjer, da li je oblik imperativa- naprimjer- glagol sadanjeg vremena ili samo imperativ, i slino tome. Sve tc stvari su lahke. Podjela propisa, naprimjer, d,1 l:ovjek pravi podjele to nije inio niko prije njega. Vidjet e kako ga radi toga mrze. Zato pravi podjele? Koji je tvoj dokaz da postoji devet ovakvih artova? lli da tamo postoji etrnaest ruknova. Ko ti je na to ukazao? Nai emo one koji kau ovaj je novotar1 svoj stav gradi na tome da je on novotar, upozorava od njega1 iako ova pitanja ne vode ka tome. "Mud.tehid je uenjak koji se tmdi da na osnovu erijatskih dokaza i u vjeri poznate naine doe do odreenih rjeenja. A naziv je zet iz rijei 'dehd' to znai ulaganje truda (o.p.) 3 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Istina je da nije svaki mudtehid ll pravu, sigurno. Zato to je Vjerovjesnik~ rekao: Ako sudija se potrudi pa pogodi ima dvije nagrade, a ako pogrijei ma jednu nagradu.' Ovo je direktan dokaz da mudtehid moe pogoditi i pogrijeiti. Zatim kako emo rei da je svaki mudtehid u pravu ako pos roje razliiti stavovi? )eli ovo neto drugo osim spoj izmeu dvije razliite stvari! Zbog toga tj. ove tvrde da je sv,1ki mudtehid u pravu je netacna izjava. Svaki
1
85
U ovom sluaju odricanje je tee jer se oba miljenja suprotstavljaju jedno drugom. Meutim u velikom broju ovakvih sluajeva moemo nai da kod protivnike strane, uprkos protivljenju neistomiljenika, ima i istine, ili da se poziva na dokaz koji povlai za sobom istinu. Tako da u potpunosti odbije istinu u ovoj osnovil ili da djelimino ostane poniten kao to je prvi bio poniten u osnovi. Kao to sam imao priliku primjetiti ovakvo neto kod ehli swmeta po pitanjima kadera, sifata (svojstava), ashaba i drugih stvari. 2 to se tie novotara kod njih je stvar oita, kao to sam vidio i kod velikog broja pravnika, ili bar kod veine novijih pravnika u pravnim pitanjima. Takoer sam ovo vidio i kod onih koji se predstavljaju da su pravnici a u stvari to nisu, kao i kod nekih sufija ili pojedinih sufijskih grupa. Po ovom pitanju postoji dosta njima slinih. A onima kojima je Allah dao uputu i svjetlost uvijdet e korist smjernica Kur'ana i suneta u pogledu ovih stvari kada su u pitanju ove i njima sline stvari. Iako zdrava srca sa poetne pozicije gledanja odbijaju ovakav in, nego prihvataj svjetlost na svjetlost, a kome Allah ne podari svjetlost njemu nema druge svjetlosti. U ovoj prvoj vrsti, koju smo nazvali 11 razilaenje vrsta 11, svaka strana je na istini i u pravu bez sumnje. Ali pokuenost se
mudhehid je u pr,wu u pogledu toga to se trudio1 i zbog toga ta je inio da bi doao do istine. On je u pravu u ovom pogledu. Ali u pogledu toga da je pogodio istinu koja je kod Allaha1 u tom sluaju nije svaki mudtehid u pravu. 1 Ibn U sejmin - rahimchullah- kae: T o znai da neki [judi odbijaju istinu zbog toga to im se suprotstavlja u jednom dijelu ali odbija to mi./jenje u cjelosti. 2 Ibn Usejmin- rahimehullah -kae: Ovo je pogreno1 jer sada posmje ljudi za koje zna d,1 imaju udjela u istini i u njenoj odbrani, ali kada pogrijei u jednom pitanju koje je osnova u osnovama, time izbrie sva njegova dobra djela. Za to emo navesti primjer, kao to je jedan od hafiza- rahimehullah- Ibn Had.er. Nema sumnje da je imao udjela u oivljavanju sunneta1 njegovog irenja i u njegovoj odbrani. Ali i pored toga ut emo pojedince kako kazu da je potrebno spaliti Fethul Bari zato to je loe interpretiran. Ovo je ogromna greka. Nego trebamo uzeti ono sto je istine u njemu1 a ono to je suprotno tome to treba prokomentarisati.
86
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
odnosi na svakog onoga ko se nepravedno odnosi prema suprotnoj strani. Kur 1an ukazuje na pohvalu svake od ove dvije strane u slinom sluaju kao to je u rijeima Uzvienog:
.uli 0 ~~ 4-J~I ~-wu ~~~JI~~_...~ ...id La .... ... .... " ....
~..... ~ ~
~ _,
.-:a-
"'
....
".". ~
.:. ....
-....
...
J '
'91
..
~ ~~
....
o,/1'
J.
~.....
.....
""
uro to ste neke palme posjekli ili ih, da uspravno stoje, ostavili s Allahovim doputenjem ste uinili. 11 (Sura El-Har, 5)
Kada su ashabi opkolili jevrejska pleme Benu Nadir razili su se oko dozvoljenosti posijecanja drvea i palmi, tako da su jedni od njih sjekli dok su se drugi sustezali. Ili kao to je sluaj u rijeima Uzvienog:
L:.f:::"J-:YiJI ~ ~,- ~
:[_
"" J.
,.,.
",. '91
""'
'
",....
",.
.". .".
~ 7""' 4 i ~~..:.._?JI~
.-,:,""
....
~ ~
-:::: '[_
",.
"'
....
0 ~ ~~~J ~JjbJ
"'
7
"""
-&...
':lt
".
".
"~""'" ""'
.... "
... ",.
~-' ~~:-:,~~~Sb)# ~~".~Q6Y;J-~~r ~:~~

ul spomeni Davuda i Sulejmana, kada su sudili o usjevu to su ga nou ovce neije opasle, i Mi smo bili svjedoci suenju njihovu i uinismo da Sulejman pronikne u to, a obojici smo mudrost i znanje dali." (Sura El-En bija, 78-79)
Sulejmana je izdvojio sa razumijevanjem a obadvojicu je pohvalio sa znanjem i mudrou.

lli kao to je Poslanik i?f1i odobrio postupak - na dan Benu Kurejze1 - kada je naredio talalu da povie da "niko ne smije klanjati ikindiju osim u njihovom naselju." Pa su neki klanjali ikindiju u njeno vrijeme dok su je drugi klanjali sve dok nisu dospjeli do Benu Kurejze. Ili kao to je Poslanik rekao:
"Ako se potrudi sudija pa pogodi ima dvije nagrade, a ako se potrudi pa pogrijei ima jednu nagradu."2
Ukazuje na hadis mutefekun alejhi od Poslanika 9 u sluaju Benu Kurejze. Mutefekun alejhi, a njegov tekst je sljedei; "Ako sudi sud{ja pa se potmdi i bude u pravu ima dvije nagrade, a ako bude sudio pa se potrudi i pogr{jei onda ima jednu nagradu."
1
1
87
Primjera po ovom pitanju irna mnogo. to se tie druge vrste razilaenja koja je spomenuta u Allahovoj Knjizi to je ono razilaenje u kojem je pohvaljena jedna strana, a to su mu'mini, dok je pokudio drugu stranu kao to je u
rijeima:
... "' -"' ~ "" ..... ~ I.,-;; J.,~ ........ .~" 1-;_"~J ......... I~I"~"': J.lJ ..~\ ..,; <11_.....'"~'~JJ .uJI~ ,y~r ~l'~ ..:u! ~.._r-J"'\0.
~J.- .................. J~J ...

.!:......
~1 "
_".
.it
y)
IJ"..Gil\
"
?J
c.J..r.... ~..L!IJ ,J
J.
"'-="'
"'~.....
".
7_. ".
r,lr ",.
...-"
_ ;llfi-:!.r L,r-!1 ~ t.:.;;I;J ~J)

".. "
'9o" ... "" "'
...;
~.....
,;r""
",.
..,ll
...
....
.;__<~i\~;~
C:
~ :; ~~ ~ ~~~ j;"-";l C:
d\; :}
;&\
;T~ ...
:&\ ;T~~..
;JJ ~J. ~j
~ i/~1 . .~:.1 ~<.:JJ
"To su poslanici, Mi smo odlikovali jedne nad drugim. Neke od poslanika odlikovali smo jedne nad drugima. S nekima od njih je i Allah govorio, a neke je za vie stupnjeva uzdigao. A lsau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i Ruhom svetim ga podrali. Da je Allah htio, oni se ne bi meusobno poslije njih ubijali." (Sura El-Beqare, 253)
Pa kae:
"Ali oni su se razili: neki su od njih vjerovali, a neki su poricali."

(Sura El-Beqare, 253)
Takoer
i rijei:
88
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Ova dva protivnika tabora spore se oko Gospodara svoga; onima koji ne budu vjerovali bit e odijela od Vatre skrojena, a kljuala voda bit e na glave njihove lijevana od nje e se istopiti ono to je u trbusima njihovim, i koa a gvozdenim maljevima bit e mlaeni kad god pokuaju da zbog tekog jada iz nje izau, bit e u nju vraeni: 'Iskusite patnju u uasnoj Vatri! "A one koji budu vjerovali i dobra djela inili, Allah e u dennetske bae uvesti." {Sura El-Hadd, 19-22)
Pored toga to je potvreno u vjerodostojnim predajama od Ebu Zerra 11 da je ovaj ajet objavljen o dvjema sukobljenim stranama na dan Bedra. Izmeu Alije, Hamze i Ubejde b. Harisa i onih koji su se pojavili na dvoboju protiv njih od Kurejija: Lltbe, ejbe i Velida b. Utbe." 1 razilaenja u ummetu koji vode u slijeenje prohtjeva jeste od prve vrste to je u nekim sluajevima dovelo do prolijevanja krvi, otimanja imetaka, neprijateljstva i mrnje. Jer jedna skupina ne prihvata i ne uzima u obzir istinu koja se nalazi kod one druge strane, a ono to je kod nje od istine uveliava ako je potrebno i sa laima a ona druga strana to isto ini u pogledu ove prve.
oznaavati
Veina
Allah ~ kao korijen razilaenja navodi bagj to moe zavist:
nA povod je neslaganju bila meusobna zavist, ba od onih kojima je data, i to kada su im ve bili doli Jasni dokazi." (Sura
El-Beqare, 213)
Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 4743.
89
ejhul-is/am Ibn Tejmijje
Jer bag} je prelazak granice to je spomenuto na velikom broju mjesta u Kur 1anu, kako bi se opomenuo ovaj ummet. Priblino ovom poglavlju ili temi jeste i to to su zabiljeili (Buharija i Muslim) u svojim 1Sahihima 1 od Ebu Zinada od E1areda od Ebu Hurejre ~ da je Allahov Poslanik . rekao:
"Pustite me na onome na emu sam vas ostavio. Jer oni koji su bili prije vas su propali radi mnotva pitanja i razilaenja sa vjerovjesnicima. Ako vam neto zabranim toga se klonite, a ako vam neto naredim onda to uinite u onolikoj mjeri koliko moete. "1
Naredio im je da se klone onoga to im nije nareeno, pojanjavajui to kao razlog propasti prethodnih naroda bio zbog prevelikog zapitkivanja, zatim suprotstavljanja poslanicima kroz grijeenje. Kao to nas je o tome Allah ~ obavijestio kako su se sinovi Israilovi suprotstavi! Musau ~ u pogledu dihada i zbog opirnog zapitkivanja o svojstvima krave koju im je naredio da zakolju. Ovo razilaenje sa poslanicima - Allah najbolje zna - odnosi se na neposlunost ljudi njima. Kao to se kae ljudi su se razili sa vladarem dakle odbili su mu poslunost. Prvotno razilaenje je razilaenje jednih sa drugima, iako se ove dvije stvari moraju uvijek nai zajedno. Kao i zbog toga to je razilaenje sa poslanicima, meusobno razilaenje, to se moe shvatiti iz samog govora.2
Biljee ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 7288 i Muslim u svom 'Sahihu' br. !337.
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Primjerit emo prvo znaenje, da razlikovanje oko neega je drugo nego razilaenje sa njime, i drugo nego razlikovanje sa njim. Zato je dolo u hadisu: Imam je postavljen da bi se upot pun ilo sa njim, i nemojte se razilazi iza njega. p,, kao da su pomislili da je znaenje suprotstavljanje i udaljavanje od njega. Zato ispravno miljenje je ono ko kaZe da je ovjeku dozvoljeno da klanja ikindiju iza onoga ko klanja podne, a i obrnuto. )er ovo razlikovanje nije suprotstavljanje niti je razlikovanje u odnosu na imama. Razlikovanje od imama je da k,1da on uini ruku' da ti ne uini, niti d,1 uini seddu kada je on ini, da ustane kad on sjedne i slino tome. Tako da se treba napraviti razlika izmeu razi!aenj,l oko
2
90
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zatim cjelovito razilaenje moe biti u pogledu objave ili kao to je sluaj u hadisu od Ibn Mes'uda. Moe biti i u pogledu interpretacije ili tumaenja, kao to je sluaj u hadisu Abdullaha b. Amra. Jer hadis Amra b. uajba ukazuje na to, iako o tome postoji pria.
naina uenja,
Ahmed u 'Musnedu' kae:

1 '
Govorio nam je Ismail govorio nam je Davud b. Ebu Hind od
Amra b. uajba o njegovog oca od njegovog djeda: "Da je skupina

ljudi sjedila ispred Vjerovjesnikovih ~ vrata. Pa su neki rekli: "Zar Allah nije rekao tako i tako?" Drugi rekoe: "Zar nije Allah rekao tako i tako?'' Pa je to uo Allahov Poslanik 1., zatim izae, a na njegovom licu kao da je boja sjemena ipka (nar)1 te ree: "Je li vam to nareeno? Jeste li radi toga poslani; da stavljate dijelove Allahove Knjige suprotno jedne drugima? Narodi koji su bili prije vas su radi toga zalutali. Vi nita nemate od toga ovdje. Pogledajte ta sam vam naredio, pa to inite. A ono to sam vam zabranio toga se klonite. "2,3
ili razlikovanja od njega, i izmeu razilaenja meu ljudima. !er to moe razilaenje u miljenju1 ali nije stvar razlikovanja, iako se veza izmeu njih ponekada mora pojaviti. Jer ako se nae razilaenje meu ljudima da e se meu njima nai i razlikovanje. 1 lbn Usejmin- rahimehullahkae: Tj. izaao je pocrvenjelog lica, iJiil1 kao da se zrno ipka rasulo po njegovom licu. Zrno ipka je crveno, pa ako se prospe, tj. ako se ~ritisne njegov sok e izai na mjestu tako da e i to mjesto postati crveno. Biljei ga Ahmed 2 dio, str. \96 a lanac mu je hasen. 3 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo to je Poslanik :!!!t zabranio je stvar u kojoj su utonuli mnogi ljudi, ak i meu uenicima, tako to slijede dokaze koji su u svom oitom znaenju kontradiktorni. Prvo ih postavi preda se nakon ega poene sumnjati pa kae: Kako je mogue spojiti izmeu ova dva teksta? Zato je Allah rekao ovako i ovako? Zato je Poslanik :11 rekao tako i tako? Vidjet emo ga kako je najbitnija stvar za njega da nae spoj izmeu dva kontmdiktorna dokaza. Pa ih predoi preda se ili pred nekoga drugog. A ovo je1 tako mi Allaha, zatvaranje vrata uspjeha. Ako ovjek krene ovakvim putem u njegovom ivotu e se pojaviti ogromne sumnje1 zalutat e. Ako bi krenuo putem kojim su koraali selefu sa!ih1 te povjeruje u cijeli Kur'an 1 kod njega se nee nai ovi problemi. Zbog toga su ashabi, koji su se razili pred Pos!anikovim ji!; vratima, razili oko ovoga. Ovaj kae: Zar Allah nije
neega,
91
I kae:
Govorio nam je ]unus govorio nam je Hamad b. Seleme od Humejda i Metara Verraka i Dmmda b. Ebu H inda:" Da je Allahov Poslanik ~ izaao meu ashabe, a oni su se raspravljali o kaderu pa je naveo lwdis."1
11
Ahmed kae: Govorio nam je Enes b. Ijjad govorio nam je Hazim prenosei od Amra b. uajba od njegovog oca od njegovog djeda da je rekao:
11
'7a i moj brat smo sjedili jednom prilikom to ne bi zamjenio za crveno blago.2 Doao sam sa bratom a velikani meu ashabima Allahovog Poslanika ~ su sjedili kod jednih od njegovih vrata. Bilo nam je mrsko da ih razdvajamo pa smo
rekao tako i tako? Onaj kae; Zar Allah nije rekao tako i tako? Tj. htjeli su d.-t Kur'an jednim svojim djelom kontrira drugom. Oni to nisu htjeli ali desila se takva problematika meu njima. Zato ja upozoravam i uenike od takvih postupaka, tj. da im ne bude glavna problematika da sakupljaju tekstove iz Kur'an<l i sunnera koji su u svojoj oitoj str,1ni kontr<ldiktorni1 te na osnovu njih navode odreene probleme. Kada bi bili ubjeeni da je sve na svom mjestu1 i da se nita od toga ne suprotstavlja onome drugom, bili bi upueni na pravi put i bili bi spaeni od ovakvog slijeenja. Zato e nai da su najuspjeniji [judi po tom pitanju oni koji su udaljeni od ovakvog neega. uvajte se ovogajerrojeopasno. Ali Poslanik ~ je bio poput lijenika za cijela i vjerovanja pa im kae; Pogledajte u ono to vam je nareeno pa ga slijedite, a ono to vam je zabranjeno toga se klonite. Ali da postavljate Kur'an jedan njegov dio nasuprot drugom i kako naprimjer- kaznit e nas a On nam je odredio da uinimo grijeh i da Mu iskaemo neposlunost? [ slino rome od stvari koje ljudi navode. lli kae: Kako ovaj ajet kae tako i tako? A drugi kae tako i tako. Ja tako ne kaem - ako se pred tobom nae t,1kav problem -ali ako ti slijedi ovaj stav onda je to pogreno i to uglavnom biva razlogom zablude. 1 Nalazi se u Ahmedovom 'Musnedu' 2. dio, str. 196. 2 Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kae; Tj. ne bi volio da me je mimoilo ovo sijelo i da mi se u zamjenu zato dadne crveno blago /deve! to je predstavljalo neto najvrijednije medu arapim,l. [ njima se navodi primjer ako se radi o veoma skupocjenoj ili vrijednoj stvari.
92
r
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sjeli kod jedne od njegovih soba. Oni spomenue ajet iz Kur'ana, pa se poee oko njega raspravljati. Tako da im se glasovi povisie nakon ega izae Allahov Poslanik&!. ljutit, a lice mu pocroenilo. Gaao ill je prainom i govorio: "Polahko narode, zbog toga su uniteni narodi prije vas. Zbog razilaenja sa njihovim vjerovjesnicima i kontriranja dijelova Knjige jednih dmgima. Kur'an nije objavljen da kontrira sam sebi, nego je objavljen da potvrdi svoje dijelove. Ono to spoznate od njega to inite a ono to vam ne bude poznato stavite to pred njegove uenjake. "12
Ahmed kae: Govorio nam je Ebu Muavija govorio nam je Davud b. Ebu Hind prenosei od Amra b. uajba od njegovog oca od njegovog djeda da je rekao:
"Jednog dana je Allahov Poslanik ~ izaao a ljudi su se raspravljali o kadern." Kae: "Kao da mu se na licu raspukla sjemenje ipka od ljutnje." Kae: "Pa im je rekao: "ta vam je kontrirate dijelove Allahove Knjige jedne drugima? Zbog toga su propali oni prije vas." Kae: "Nisam se ni emu vie radovao nego da budem u drutvu Allalwvog Poslanika :i a da ne budem primijetan ali mi ne bi bilo drago da nisam prisustvovao. "3
Ovaj hadis je zapamen od Amra b. uajba a od njega ga prenosi nekolicina ljudi. Dok ga Ibn Made spominje u svom Sunnenu' od Ebu Muavije kao to smo spomenuli.4 Ahmed je ovaj hadis napisao u pismu koje je poslao Mutevekilu. Na dan rasprave u 'Kui' sa njima je govorio: 11 Nama je zabranjeno da kontriramo Kur'an jedne dijelove drugima."
Bi !jei ga Ahmed 2 dio, str. 181 a lanac mu je hase n. Ibn U se jm in - rahimehu l la h - b e: D a1 Al !ah ni koga nee opteri ti on im to nemoe podnijeti1 ono to zna to primijeni od naredbe, zabrane ili obavijesti, a ono to ne zna.S reci: Allah najbolje zna, i nemoj se time optereivati. 3 Biljei ga Ahmed 2 dio, str. 187 a l anac mu je hasen. 4 Biljei ga Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 85, a lanac mu je hasen.
93
ejhul-islam Ibn Tejml}je
To je bilo zbog njegovog znanja - rahimehullah - koliko je tetno suprotstavljati se ovom hadisu. Ovo znaenje prenosi Tirmizi u hadisu od Ebu Hurejre i kae: "Hadis je udan i hasen. 11 Kae: "U poglavlju se prenosi od Omera, Aie i Enesa.'' 1 Ovo je veoma opirno poglavlje i nemamo namjeru o njemu govoriti na ovom mjestu, nego je cilj bio da se skrene panja na ono od ega postoji bojazan za ummet zbog poistovjeivanja sa prethodnim narodima. Nego je stvar u tome kako Allahov Poslanik~ kae: "Osnova ljudske propasti je bila u razilaenju po pitanju kadera." Na osnovu toga se pojavio pravac vatropoklonika (medusija) koji su potvrivali dvije osnove: svjetlost i tamu. Kao i pravac Sabia' i drugih koji su govorili o prethodnom postojanju svijeta. Zatim velikog broja medusija ovog ummeta i drugih2. Ovakav smjer su zauzeli mnogi koji su obesnaili vjerozakone. Ljudi su se razi1i po pitanju razloga Allahovog postupka te zato je to uinio. Pa su htjeli da Mu potvrde neto to bi uporedo ilo sa pojanjenjem Njegovog postupka na osnovu Njegovog poreenja sa stvorenjima. Tako da su zapali u najveu zabludu. Zbog toga to su mislili da je Njegovo djelo neophodno za Njega, ili su mislili da je On inioc u oba sluaja. Ili su pak mislili da On ini neto a stvorenja drugi dio, ili da je ono to je uinio nije naredio da se ini njemu suprotno, a ono to je naredio nije odredio njemu suprotno.
B ilj ei ga Tirmizi u svom 'S unnen u' br. 213 3. Tirmizi kae: "Ovaj h adis je udan i nije nam poznat osim u ovom obliku u hadisu od Saliha Murrija. Murri prenosi udne hadise sa kojima se osamostaljttie i koji se ne mogu uzeti u obzir." Hadis je hasen na osnovu onih had isa koji ga jaaju zato pogledaj one koje smo naveli od njih. 2 Ibn Usejmin - rahimehul!ah - kae: Ko su to varropoklonici ili medzusije ovog ummeta? T o su kaderije1 koji negiraju kader ili ga negiraju 1 l kau d,1 je ovjek samostalan sa svojim znanjem1 u emu Allah nema utjecaja. ini ta hoe bez Allahove volje. Neki od njih kau- neuzubilbhi- ak i bez Allahovog znanja. Te da Allah ne zna za to sve dok se ne desi. Ali prije toga Allah nema znanja o tome. Ovo su zastranjele skupine meu kaderijama. Koji su otpoeli sa teorijom navodno odvojenog dogaanja, da ga Allah ne poznaje sve dok se ne desi.
1
94
SLJJEENJE
PRAVOG PUTA
To je bilo zbog toga to su postavili kontradiktorno Njegova djela i naredbe, tako da je jedna skupina potvrdila kader a negirala naredbu. Dok su drugi potvrdili naredbu a negirali kader. Ovo se desilo kada su obje strane povjerovale da je spoj ove dvije stvari nemogu. Tako da je svaki od njih obesnaio negirajui ono na emu je onaj drugi. Mnogo je takvih priinjera u kojima se ljudi raspravljaju prije nego razmotre sve aspekte i detalje. Zato je Poslanik~ rekao:
"Ono to spoznate od njega to inite, a ono to ne budete znali stavite pred njegove uenjake."
Cilj spomena ovih hadisa je skretanje panje iz hadisa sunneta na isto ono to je u Kur'anu od rijei Uzvienog:
Pa ste se uputali u navaljaltine kao to su se uputali oni prije vas. 11
11
U to spada i ono to je prenio Zuheri od Sinana b. Ebu Sinana Duvelia od Ebu Vakida Lejsija da je rekao:
Krenuli smo sa Allahovim Poslanikom ~na Hunejn a tek smo primili islam. Murici su imali drvo oko kojeg su bdjeli, i na koje su kaiW (radi berieta) svoje ondje. To drvo se zvalo 'Zatu Envat' pa smo naili pored njega i rekli: 11 Allahov Poslanie, odredi nam 'Zatu Envat' kao to oni imaju 'Zatu Envat'." Allahov Poslanik $ ree: "Allahu ekber, to su obiaji. Vi ste rekli, tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua ono to su sinovi Israilovi rekli Musau:
11
0#.i;..J~;Ju<4-J~I;r-fJ w--~lu ~~
A'raf, 138)
.... JJ.
'
;.:
;;..
"
...
.....
...
"""
"Napravi i ti nama boga kao to i oni imaju bogove!" (Sura El
Vi
ete
slijediti obiaje onih koji su bili prije vas."
Ibn Usejmin -rahimehullah kae: Tj. vjdali su ih.
95
Biljee ga Malik, Nesai i Tirmizi, pa kae: ''Ovo je hasen i sahih hadis.l Sa rijeima: "Vi ete slijediti obiaj onih prija vas. 11 Prethodno sam naveo to su ejhovi zabiljeili (Buharija i Muslim) u 'Sahihima' od Ebu Seida El Hudrija da je Allahov Poslanik~ rekao:
"Vi ete slijediti puteve onih koji su bili prije vas, korak po korak. Pa kada bi oni uli u guterovu rupu vi bi ste ih slijedili." Rekoe: "Allahov Poslanie, jel jevreje i krane?" On ree: "Pa koga drugoga."
Buharija prenosi od Ebu Hurejre rekao:
~
da je Vjerovjesnik
"Moj ummet e krenuti putem prethodnih naroda. Pedalj po pedalj, lakat po lakat." Pa su rekli: "Jel prezijanaca i bizantijaca?" Kae: "Jelima neko dntgi osim njih?"
Sve ovo to je izrekao je samo vijest o onome to se deava, i zbog pokuenosti onoga ko to uini. Kao to je imao obiaj govoriti o onome to e ljudi initi pred Sudnji dan od njegovih predznaka kao i zabranjenih stvari. Dakle ovdje elimo naglasiti opasnost od oponaanja poistovjeivanja sa idovima, kranima, bizantijcima perzijancima a to je Uzvieni Allah prezreo. Ne moe se rei: "Ako su Kur'an i sunnet ukazali da e se te stvari desiti, kakva je onda korist od zabrane?" Jer su Kur'an i sunnet ukazali da e u ovom ummetu biti grupa ljudi koja e se drati istine koju je Allah poslao sa Muhammedom !'; sve do Sudnjeg dana. Kao i to da se nee sakupiti na zabludi. Tako da pomenute zabrane utiu na poveanje broja ove spaene skupine, te njeno u vri vanje i poveanje njenog imana. Molimo Allaha, Koji odgovara na molbe, da nas uini od njih.
Bijee ga Tinnizi u svom 'Sun nenu' br. 2180, Ahmed 5 dio, str. 218, a hadis je sahih kao to je rekao Tirmizi.
96
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Kada bi pretpostavili da meu ljudima nema nikoga ko se kloni ovog poistovjeivanja, spoznaja tih stvari bi bila spoznaja neeg runog i neeg u to smo duni vjerovati. Jer znanje o neemu to mrzi Allah i vjerovanje u isto je dobro, makar se i ne radilo po tom. Vrijednost znanja i vjerovanja je vea korist od pukog izvravanja poslova za koje se ne vee znanje. Ako ovjek spozna dobro, pokudi zlo, bit e bolji nego da bude mrtvog srca, koje niti zna za dobro niti kudi zlo. Zar ne vidi da je Vjerovjesnik~ rekao:
"Ko od vas vidi zlo neka ga izmijeni rukom. A ako ne moe neka to uini jezikom, a ako ni to ne moe onda neka to uini srcem, ali to je najslabiji vid irnana." Biljei ga Muslim. 1
U drugoj predaji stoji: rriza toga nema imana ni koliko je zrno gontice." Negiranje srcem je vjerovanje da je to zlo i OSJaCaJ odvratnosti prema njemu. Ako se ovo desi onda se u srcu nalazi iman, ali ako srce izgubi spoznaju za dobrim i kuenjem loeg iz tog srca se iman uzdigne. je mogue da ovjek zatrai oprosta za uinjene grijehe i ako ustrajava na njima. Ili ini dobra djela koja briu Joa, ili bar jedan njihov dio. Jer e moda smanjiti injenje zla i1i da mu oslabi elja u potrazi za njim, kada sazna da se radi o zlu. Ako bi pretpostavili da znamo da se ljudi ne klone zla niti ga priznaju za zlo, to ne bi bila prepreka da se dostavi poruka i pojasni znanje. ak to ne moe ponititi obavezu dostave, niti obavezu nareivanja dobra i sprijeavanja zla. Ovo je miljenje Ahmeda u jednoj od predaja od njega. Takoer ovo je miljenje velikog broja uenjaka, imajui na umu da ovo nije mjesto o pojanjavanju ove teme. Hvala Allahu da nas je Poslanik ~ obavijestio da e:
Takoer
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 49:
97
"U njegovom ummetu uvijek biti istaknuta skupina na istini sve dok Allah ne doe sa Svojom odredbom. "1
Ova pria nije od specifinosti ovog pitanja, nego se odnosi na svako zlo koje je Poslanik ~ nagovijestio da e se desiti.2 Ono to ukazuje na zabranu nevjernicima jesu sljedei Kur 1anski ajeti:
& ) }
poistovjeivanja
sa
1;._:.:\j 8 _;k\ I_,J )j 1 <;') i_y;u '9 i;_:1~ J~T ~~

~)yi~ U-~~ ~~J
~ ~ ~
"O vjermc1, ne govorite "Raina!", nego recite "Unzurna!" i sluajte. A nevjernicima bolna patnja pripada." (Sura El-Beqare,
104)
Katade i drugi kau: 11 0vo su jevreji govorili izigravajui se, pa je Allah to zabranio mu 1minima da govore poput njih. 11 Takoer kae: 11Jevreji su koristili ovaj termin obraajui se Poslaniku $, ismijavajui ga, a kod njih je ta rije imala loe znaenje.
11
Ahmed od Atije Aufija prenosi da je rekao: "Ljudi od jevreja su dolazili i govorili 'raina' sluaj nas, pa su muslilnani uinili isto te im je Allah zabranio ono to su inili jevreji." Ata' kae: "Ovo je jedan od jezika kojeg su ensarije koristile u dahilijetu. 11 Ebu Alije kae: 11 Arapski mnogoboci bi u razgovoru
Hadis je mutevatir. Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Sutina ove prie je u tome da autor rahimehullah - eli rei da je Vjerovjesnik~ obavijestio o tome. Ali time nije htio odobriti tu pojavu sa erijatske strane1 nego je to vijest o neemu to e se desiti. Ope poznao je da nama nije dozvoljeno da slijedimo obiaje jevreja i krana. Ako bi neko rekao: Ako je tako zato je onda o tome obavijestio? Autor- rahimehullah -je pojasnio da je Vjerovjesnik~ obavijestio o tome radi znanja i vjerovanj.11 te da se !judi toka uvaju. Ali nije obavijestio u smislu "ako se desi vi to uinite". Nego kako bi se [judi sauvali od poistovjeivanja sa jevrejima i kranima; ili da ne upadnu u ono u ta su oni upali. Ovo je sutina njegovog - rahimehullah govora.
2
98
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
jednih sa drugima govorili svom sagovorniku: ''Raini svoj sluh 11 pa im je to zabranjeno. 11 Isto tako je rekao i Dahak.
Sve ovo pojanjava da je muslimanima zabranjeno da koriste ovu rije. Jer su je jevreji koristili. Ali iako je od jevreja bila loeg znaenja kod muslimana nije imala takvo znaenje osim to su se u tome poistovijetili sa nevjernicima i to Gevrejima) koristi kao sredstvo do njihovog cilja. 1
Allah kae:
.,
""
[._
J~~).'T;.j~ ~~~J,;~~~.;. :J~:~:

".
",.
...
. ../
1;tb_, rg:l:: iP? ~:JT b~

olll
...
".
0~ _J-J
:.'i:~--.,
JtS'L....
",..
;.l'-+ ~ ....".
J{,.'"/, :l~~\
". ..."
r-' . .
"Tebe se nita ne tiu oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah e se za njih pobrinuti. On e ih o onome to su radili obavijestiti." (Sura El-En'am, 159)
Poznato je da su kafiri raskomadali svoju vjeru i da su se podijelili u stranke, kao to Uzvieni kae:
~JI
.___~;......, ~~~
. . . . '!l u
'G- e:~. ..:.r: \. ..lr-.:.1' iYJ_,;-;---: .:JLs iYJ. r ~ ' { . . . r. , -' r u.... -'
.....
....
.....
"l ne budite kao oni koji su se razjedinili i razili, nakon to su im ve Jasni dokazi doli!" (Sura Al Imran, 105)
I kae:
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Ovo je stav kojeg je slijedio autor rahimehullah- u pogledu razloga z.1brane njihovih izjava 'raina'. Kae se Takoer da ie razlog kako se ne bi pomislila da je ova rije od 'samog znaenja 'nenormalnosti' a ne od rijei posveivanja panje. T ako da kada se pojavi la mogunost [o e inerpretacije ovog termina on im je bio zabranjen. Tako da nema prepreke da razlog zabrane bude poistovjeivanje sa jevrejima koji su govorili Allahovom Poslaniku j:$ 'Sluaj nas' ismijavajui ga. Isto tako i mogunost loeg znaenja samog termina, tako da mogu postojati dva razloga.
99
ejhuf-islam tbn Tejmijje "A podvojili su se oni kojima je data Knjiga ba onda kada im je doao dokaz jasni." (Sura El-Bejjine, 4)
I kae:
"l od onih koji govore: "Mi smo krani", ali su i oni dobar dio onoga ime su bili opominjani izostavili, zato smo meu njih neprijateljstvo i mrnju do Sudnjeg dana ubacili." (Sura El-Maide,
14)1
O jevrejima kae:
t~" in\~(~~
;..,.
~
.. ~J
t_;":.~Z.b..;J...::,.ll. ~~ "l.f[;'. .. ~~ (~("""" "'" ::.W-Y - ... ... ~I.J.f ~ ~ ._:._.) -.p-J ....)~
~
",.. ""'
....
...
J.
...
....
~
,.J' .......
...
_,..,.
~1_,..J-:! ~,!: ~~ '11

J' " ....
~..,;
",. ",.
.?
.liJ oy..W\ ~ ~....
"""~
~ ~
J"
,;o~";o
........
"A to to ti objavljuje Gospodar tvoj pojaat e kod mnogih od njih zabludu i nevjerovanje. Mi smo ubacili meu njih neprijateljstvo i mrnju sve do Smaka svijeta." (Sura El-Maide, 64)
Allah je Svom Vjerovjesniku rekao: "Tebe se nita ne tiu." to znai njegovo odricanje u svim pogledima. A onaj ko bude slijedio nekog&_ drugoga u neemu on pripada njemu u toj stvari. Jer ako neko kae: "Ja sam od ovoga, ovaj je od mene"~- ja sam od njegove vrste a on je od moje vrste. Zato to se dva ovjeka ne mogu spojiti osiin u vrsti, kao to je u rijeima Uzvienog:
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Iz ovih ajeta se moe uzeti pouka u tome da e se islamski um met razjediniti poistovjeujui se time sa jevrejima i kranima. Nema sumnje da se islamski ummet razjedinio jo od pojave novotarija u posljednjem periodu postojanja ashaba, zatim tabiina. U tom vremenu su se pojavile i umnoile i otpoele novot,uije. Tako da se islamski ummet poistovjetio sa jevrejima i kranima u razjedinjavanju. Raspara[i su vjeru tako da su jedni druge proglaavali nevjemicima, novotarima. to i jeste dokaz da je obaveza da budemo jedinstven um met.
1
100
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Vi ste jedni od drugih." (Sura Al Imran, 195)
Ili Poslanikove $
rijei
Aliji: "Ti si od mene ja sam od tebe. "1
Ako neko kae: 1Ti nema nita sa njim. 11 Tj. nema sa njim nita zajedniko, nego se ti odrie njega u svakom pogledu. Ako je Allah zatitio i oistio Svog Poslanika ~ od svih njihovih stvari otuda i onaj ko istinski bude slijedio Poslanika ~ bit e da se i on odrekao svega onoga to je od njihovih karakteristika kao to se i Poslanik ~ odrekao. A onaj ko se poistovjeti sa njima suprotstavlja se Poslaniku i$ u tolikoj mjeri u kolikoj se poistovjetio sa njima. Dvojica ljudi potpuno razliitih u vjeri, to se vie poistovjeuje sa jednim sve vie se razlikuje od drugoga. Allah kae:
Ovo je dio dugakog hadisa Bera'a o primirju na Hudejbiji. kojeg biljei Buharija u svom 'Sahihu' br. 2699 i drugi.
1
101
<.:-.in~:;_jl) u~~) G~1) .._~~u uu,~ e~~)~)
.....
,...::...
.,or
....
J.
....
..b..a-
...
.....
J_r~,f:_.,il-:_;iJI ~G ~G G;:.
"Allahu pripada sve to je na nebesima i to je na Zemlji! Pokazivali vi to je u duama vaim ili skrivali, Allah e vas za to pitati, pa e oprostiti kome hoe, a kazniti koga hoe! A Allah je Svemoan! Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara Njegova, i vjernici, svaki od njih vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i Knjige Njegove, i poslanike Njegove, mi meu poslanicima Njegovim ne pravimo podjelu! Oni govore: "ujemo i pokoravamo se. Molimo Te za oprost, Gospodaru na, i Tebi se vraamo! Allah nijednu osobu ne optereuje preko mogunosti njene; njoj u korist pripada ono to je stekla, a protiv nje je to je stekla (zla}! "Gospodaru na, ne uzmi nam u grijeh ako zaboravimo ili nehotice pogrijeimo! Gospodaru na, ne tovari na nas breme kao to si ga natovario na one prije nas! Gospodaru na, ne optereuj nas onim za to nemamo snage! Ti preko grijeha nam prijei, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar na, pa pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje!"
(Sw-a El-Beqan:., 284- 286)
Muslim biljei u svom Sahihu 1 od Ala 1a b. Abdu Rahmana a on od njegovog oca od Ebu Hurejre 4$:. da je rekao:
11
Kada je objavljeno Allahovom Poslani ku
"Allahu pripada sve to je na nebesima i to je na Zemlji! Pokazivali vi to je u duama vaim ili skrivali, Allah e vas za to pitati."
To je teko palo Poslanikovim ashabima. Pa su doli kod Allaltovog Poslanika~. sjeli na koljena i rekli: 11 Da, Allahov Poslanie, nareeno nam je ono to moemo podnijeti od namaza, posta, dihada i sadake. Ali ti je objavljen ovaj ajet to ne moemo podnijeti." Allahov Poslanik ~ ree: "Zar elite da kaete kao to su rekle dvije skupine kitabija prije vas: "ujemo i nepokoravamo se." Nego recite: "ujemo i pokoravamo se, Molimo Te za oprost, Gospodaru na, i Tebi se vraamo!" Pa kada su uinili to im se nareuje u ovom ajetu Allah je dokinuo prethodni ajet te je objavio:
102
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara Njegova, i vjernici, svaki od njih vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i Knjige Njegove, i poslanike Njegove, mi meu poslanicima Njegovim ne pravimo podjelu! Oni govore: "ujemo i pokoravamo se. Molimo Te za oprost, Gospodaru na, i Tebi se
vraamo!"
A kada su to
sljedei:
uinili
Allah je dokinuo ovaj ajet pa je objavio
"Allah nijednu osobu ne optereuje preko mogunosti njene; njoj u korist pripada ono to je stekla, a protiv nje je to je stekla (zla)! "Gospodaru na, ne uzmi nam u grijeh ako zaboravimo ili nehotice pogrijeimo! Kae: "Da." 11 Gospodaru na, ne tovari na nas breme kao to si ga natovario na one prije nas!" Kae: "Da." "Gospodaru na, ne optereuj nas onim za to nemamo snage!" Kae: "Da." Ti preko grijeha nam prijei, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar na, pa pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje!" Kae: "Da. "1
Allahov Poslanik ii. ih je upozorio da Allahove naredbe ne doekuju onako kako su to inili kitabije. Nego im je naredio poslunost i pokornost, to im je Allah prihvatio u zahvalnost, te je od njih otklonuo bremena i terete koji su bili na onima prije njih. Allah opisujui Poslanika kae:
~
~~IS"~~
"Koji
e
"
...
......;
y.u\11) ~;.a~rJ~':c(;.r.'-J
~ oslobaati
""~
... ~..,
ih tereta i tekoa koje su oni imali osloboditi." (Sura El~
A'araf, 157)
Allah tereta i
tekoa
obavjetava da e Njegov Poslanik koje su bile na kita bij ama.
Ovo odnosi na dizanje obaveza i zabrana - Allah nas obavjetava da voli da se koriste Njegove olakice ali mrzi da se
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 125.
103
grijei i bude nepokorno prema Njemu, to Je preneeno u vjerodostojnim predajama od Vjerovjesnika ~.1 2 Allahov Poslanik~ je mrzio poistovjeivanje sa kitabijama u noenju ovih tereta i tekoa. Svojima ashabima je zabranjivao monatvo.3 Pa je rekao: "U islamu nema monatva. "4 Naredio je
To je potvreno u merfua hadisu od Ibn Omera- radij allahu anhuma- rijeima: "Allah voli da se koriste Njegove olakice, kao to mrzi dn se ine grijesi." Biljei ga Ahmed 2. dio, str. 108. Pogledaj 'Irvaul galil' 564, 'Sahih tergib' l 051, 'Sahih dami'a sagir' I 886.
1
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo poistovjeivanje se ne odnosi na sve oblike. )er Allahova mrnja da Mu se iskazuje nepokornost mrnja zabr,me i grijeha. Ali Njegova ljubav da se koriste Njegove olakice je ljubav poasti. Zbog toga olakice nisu obavezne, nego su samo dozvoljene. Tako da potiranje - naprimjer - po mesrv,1ma ili ara.p,lma je olakica. Isto tako i iftar u Ramazanu je od olakica ali nije vadib. Ali kada bi neko rekao: Zato A[[,1h voli da se koriste njegove olakice? Rei emo da je to zbog Njegove~ plemenitosti. Plemeniti i Blagi voli da uivaju oni kojima je pod,uio Svoju blagost radi Njegove plemenitosti i izobilja onim to im je podario. Zbog toga - a Allahu pripada najbolji primjer - kada vidi da je ovjek plemenit i da se ljudi okoriste time da on biva radostan1 veseli se tome1 ali ako odbije onda e se u njegovoj dui pojaviti vid nelagodnosti. Zbog toga je Poslani kov sunnet uvijek bio da nikada nije odbio niiji poklon. Nego je prihvatao poklone i za njih nagraivao. Tako kada je Pos[aniku ~ Ebu Dzehm poklonio 'humjesu' odijelo uenjaka, Poslanik ;Ja ga je odjenuo pa pogh:d,lo u njegove tragove odnosno linije po njemu. Pogledao je u njih dok je k[anj,lo jednim pogledom1 a k.1da je predao selam rekao je: Idite sa ovom humjesom Ehu Dzehmu i donesi te mi njegovu 'inbidaniju'. lnbid,1nija je kruti ogrta i nije mehak poput humejse. Zato je rekao da mu je donesu? Allahov Poslnaik ~je upitao, zato? Da tim postupkom ne bi slomio srce Ehu Dehma. A Ebu Dehm e biti veseo ako Poslanik ::i; uzme zamjenu za ono to mu je dao. !sto tako Alla.h ~voli da se koriste njegove olakice. Na osnovu njih znamo zabludu on ih koji su sam i sebi otea! i postupke. T ako da e ih vi djeci da pu tui u po ljetnim ega ne elei da se iftare u toku putovanja. lli su bolesni i dozvoljeno im je da se iftare u danima R.1mazana radi bolesti ali kau: Neemo se iftariti. Ovo je pogreno. Prihvati ono to ti je A!Iah podario kao olakicu, jer je to Allahu~ drae.
2
3
4
Monatvo je prekid svake veze sa ovosvjetskim uivanjima. Begavi je ovaj hadis naveo u 'erhu sunne' 2 dio, str. 371 bez lanca prenosi laca. Meutim njegovo znaenje je ispravno. Imam Ahmed ga navodi u 'Musnedu' 6. dio, str. 226, Ibn Hiban br. 1288, Tabcrani u 'Kebiru' 3/4/2 putevima od Abdu Rezaka da je
104
'\.
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sehur.1 Zabranio je bezprekidni postz. Kudei kitabije i opominjui
nas od poreenja sa njima kae: "To su njihovi ostaci u samostanima. 113'"4 a ovo poglavlje je veoma opirno.
Uzvieni kae:
1;+'.a.;'~
;T--:~:,\ ~~,--.a-!1\) ~_S;\ l l)~
'j
i_.~1;
J.:JI ~~
~
~ :r/~~ji
"0 vjernici, ne uzimajte za zatitnike jevreje i krane! Oni su sami sebi zatitnici! A njihov je i onaj meu vama koji ih za zatitnike prihvati." (Sura El~Maide, 51)
Uzvieni kae:
rekao: "Govorio nam je Muamcr, od Zuherija od Urve od Aie merfua predaju: ''Osmane, nama nije pmpisano monatvo." Lanac mu je sahih. U predaji kod Darimija 2. dio, str. 132 se biljei sa dobrim lancem od strane Ibn Ishaka koji kae: "Rekao mi je Zuheri od Seida b. Muscjjiba od Sada b. Ebi Vekasa merfua predaju u kojoj kae: "Osmane meni nije nareeno monatvo." Ljudi u njegovom lancu su svi kod Buharije osim Ibn Ishaka. Alije Muslim biljeio njegove hadise jaajui ga sa drugim prenosiocima jer je bio saduk mudelis (povjerljiv ali bez direktnog prenoenja). Meutim u ovom s lu aj u j e naglasio da je uo had is lino pa smo prihvatili i sauva\ i se njegovog indirektnog prenoenja. 1 Kao to je u hadisu: "Sehurite se jer je u sehuru beriet." Mutefekun alejhi. 2 Bezprekidni post se odnosi na on8j vid posta u kojem se ovjek ne iftari sa za\askom sunca nego nastavi postiti dva ili Iri dana bez prekida. Ovo je erijatski zabranjeno kao to je dolo u hadisu od Ibn Omera- radijjallahu anhuma- pa kae; "Allahov Poslanik i!ll je zabranio bezprekidan post... 11 H adis se nalazi u obadva 'Sahiha'. Takoer su ga zabiljeili od strane Ebu Seida El Hudrija, od Aic i u hadisu od Eb Hurejre radijjallahu anhum. ' Samostani mn. od samostan, to su graevine koje krani koriste za monatvo, u glavnom su im krovovi niski i tanki, kao to je u rijeniku 'El Muhit'. 4 Biljei ga Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 4904 sa slabim lancem zbog Seida b. Abdu Rahmana b. Ebu Ajmea. Hafiz u 'Takribu' za njega kae: "Prihvatljiv." Dakle ako se pojaa drugim predjama, dok je ustvari slabi hadis, ali ja nisam naao ko ga je ojaao drugim predajama. Hadis je slabim ocijenio Albani u 'Daif 'Sunnen' Ebu Davud'.
105
"Zar ne vidi one koji prijateljuju s ljudima na koje se Allah rasrdio? Oni nisu ni vai ni njihovi."
Kudei time munafike koji su uzimali jevreje za prijatelje pa sve do rijei Uzvienog:
~~ ~"G- :_; SJ~~~ ~;~l ~~lj ~~~ S~~ G;,j ~ ~

~
~~ j\ ~s;.; ji ~~~~ ji ~~~~~ ijb. _;Jj

...
.....
...
....
...
.,..
"r
;u;.jj
..... '
~~~--'t:... .... ...

_,..
r;.ajj
):r. ~:4ij ~~:Ti ~}J~~:~ .!_wji ~ ~~ ~J ~ 6 _: ~:~ ;tJ"\il 1~=;a o-: IS!
T
;
JJ
~ .....
J~
\......
. . \.
- ...
~-\,l"
.... .,.
....
....
w_,~l ~ ~lyJ.:-0~ 'll ~lyY;-.!1pJI

"Nee nai
.....
~J~.-IJ
.JI
-;;...;""
...
-..-::f:[_-; .....
J.
...... !){
da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar im oni bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi. Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio i svjetlom Svojim ih osnaio, i On e ih uvesti u denetske bae, kroz koje e rijeke tei, da u njima vjeno ostanu. Allah je njima zadovoljan, a i oni su zadovoljni Njime. Oni su Allahova stranka a, doista, Allahova su stranka oni koji e sigurno uspjeti." (Sura El-Mudadele, 14 -22)
Uzvieni kae:
.&T J-~< J ~ij ~~;L~ \J*) iJfi.-~j i~~~ ~.:JI~~

~
"'
"
"
....
~
-=-- ....
~~~JI ..
J-/
~1-~.J~
....
r'
,a--=~)\ IJ_ra-jj IJJI~ '-'"" . . . .,~.:UlJ !.
~ ....
tll""!"'~Cio-J.",
.,..
J,
.... ~o,...
...
..........
~"""....
"Oni koji vjeruju i iseljavaju se, i u borbi na Allahovu putu zalau imetke svoje i ivote svoje, i oni koji daju utoite i pomau, oni su prijatelji jedni drugima."
Do
rijei
Uzvienog:
~ ~' /_~:;f;: J/ a;~ i/}b ::r.~lj

" "Nevjernici su prijatelji jedni drugima."
Do
rijei:
106
SLIJEENJE
::. .} ... ...
~
PRAVOG PUTA
....
~~)U[-<;..: \J*) i/?,-~)~~ i_,:;.1~ ~;Ji)

"A oni koji kasnije vjernici postanu, pa se isele i u borbi zajedno s vama uestvuju oni su vai." (Sura El-Enfal, 72 -75)
.J.
Allah je povezao prijateljstvo izmeu muhadira i ensarija, i sa onima koji budu vjerovali poslije njih i koji se budu iseljavali i borili sve do Sudnjeg dana. Muhadir je onaj ko se kloni onoga to je Allah zabranio) Dihad ostaje sve do Sudnjeg dana. 2 Ova dva svojstva se mogu nai u svakoj osobi. Jer ima Illl1ogo blagih dua koje se klone grijeha bez volje za dihadom, dok postoje jake due koje tee ka dihadu bez klonjenja od grijeha. '' Ali je Allah povezao ljubav izmeu onih koji budu imali ova dva svojstva, to je Muhammedov ~ urnmet, koji je povjerovao u njega istinskim imanom.
Allah kae:
0~~
~_JI<~~--~
JJ
"Vai su zatitnici samo Allah i Poslanik Njegov i vjernici koji ponizno namaz obavljaju i zekat daju. Onaj ko za zatitnika uzme Allaha i Poslanika Njegova i vjernike pa, Allahova strana e, svakako, pobijediti." (Sura El-Maide, 55-56)
Mnogo je Allah
nareuje
slinih
primjera na drugim mjestima u Kur'anu. prijateljevanje sa istinskim mu'minima, koji
Kao to je u had isu koj eg biljei Buharija u svom 'Sahihu' br. l O i 6484 a u njemu stoj i "Muhadirje onaj ko se kloni onoga to je Allah zabranio." 2 U Muslimovom 'Sahihu' pod brojem 1922 se biljei hadis od Allahovog Poslanika 'Jit: "Nee prestati postojati ova vjera sve dok se za nju hori jedna skupina muslimana sve dok Sudnjeg dana. 11 Mnogo j e hadisa koj i ukazuju na ovo znaenj e.
107
predstavljaju Njegovu stranku i vojsku. O njima obavijetava da ne prijateljuju sa kafirima niti im iskazuju ljubav. Prijateljstvo i ljubav, iako su vezani za srce, mu 1minu je lake da se razlikuje u onome to je oigledno i da prekine vezu sa kafirima. Sudjelovanje sa njima u oitim stvarima, moe biti ako to ne vodi bliskom ili daljnem razlogu kao jednoj vrsti prijateljevanja ili iskazivanja ljubavi prema njima. Tako da u prekidanju odnosa i razdvajanju od njih moda nema koristi, jer povezivanje sa njima je jedna vrsta onoga na to se pozivaju ljudi. to svakako namee i priroda ponaanja ljudi i to svakako dokazuju obiaji. Zbog toga su selefi - radijjallahu anhum - koristili ove dokaze u ostavljanju pomaganja sa nevjernicima u upraviteljstvu. 1 Imam Aluned sa vjerodostojnim lancem od Ebu Muse El Earija ~biljei da je rekao:
"Rekao sam O meru: 11 Imam krana pisara. 11 Kne: 11 ta je tebi? Allah te ubio zar nisi uo da Allah kae:
no vjernici, ne uzimajte za zatitnike jevreje i krane! Oni su sami sebi zatitnici! A njihov je i onaj meu vama koji ih za zatitnike prihvati. 11
Zato nisi uzeo muslimana (hanifen tj, rnonoteistu)? 11 Kae: 11 Rekao sam: 11 0 emire mu 1mina (voo pravovjernih), meni njegovo pisanje a njemu njegova vjera. 11 Kae: 11 ]a ih neu poastiti ako ih je Allah ponizio, ja ih neu uzdizati ako ilt je Allah pokudio, neu ih sebi pribliavati ako ih je Allah udaljio."
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Nema sumnje da je ovo istina, tj. d.:~ ne traimo od njih pomo u pogledu upraviceljscva radi rijei Uzvienog: O vjernici, za prisne prijatelje uzimajte samo svoje, ostali vam samo propast ele: jedva ekaju da muka dopadnete. to znai im se nee prepustiti opasna i osjetljiva stvar uprave meu m us l im,1n ima.
1
\08
SUJEENJE
PRAVOG PUTA
Kur1an, sunnet Allahovog Poslanika ~ i praksa njegovih pravednih halifa te konsenzus uenjaka (id!ma ukazuju na suprotstavljanje i nepoistovjeivanje sa njima, 1
1 )
U oba 'Sahiha 1 se od Ebu Hurejre .J.li, prenosi da je Allahov Poslanik~ rekao: "Jevreji i krani se ne farba ju pa se razlikujte od njih." Dakle naredio je razlikovanje od njih, To znai da je vrsta razlikovanja od njih ciljana stvar u vjerL Ako je nareena vrsta razlikovanja onda e se postii eljeno. A ako je nareeno razlikovanje samo u izmjeni boje kose onda je to radi samog razlikovanja. Razlikovanje moe biti samostalni razlog, ili neki drugi ili djelin1ini razlog. U svakom sluaju nareivanje u razlikovanju od njih je erijatski traena stvar. Ako se neka stvar naredi i ako je uzeta iz samog znaenja rijei biva optenitijeg pojma od samog djela. Tako da ono to se izvadi iz korijena biva traenom naredbom posebno ako nam se razotkrije da uzeto znaenje odgovara mudrosti. Primjer toga kada se kae gostu ugostit u ga to znai nahranit u ga. Ili starom ovjeku, bjeni ga 1 to znai spusti glas pred njim i sl. Ovo moe biti na vie naina. Prvi oblik je: ako se naredba vee za imenicu u obliku objekta izvedenog od znaenja onda e to znaenje biti pojanjenje propisa kao to je u rijeima Uzvienog:
"Ubijajte mnogoboce"( Sura Et-Tewbe, 5)
I kao to kae:
Ibn Useimin- rahimehullah- kaze: Poslanik ;;li: je imao za cilj da im se suprotstavi u cjelosti.
109
"Izmirite dva brata" (Sura El-Hudurat,lO)
Allahov Poslanik ~kae:

rl Obilazite
bolesnog, nahranite gladnog i oslobodite roba. "1
Ovo je opte poznata stvar. Ako je nareeno djelo uzeto iz optenitijeg znaenja od njega onda e ista naredba i slijeenje biti vezano za optije znaenje, to znai da e prvenstveno biti nareeno.2 Drugi oblik je: Svi glagoli izvueni - bez obzira da li bili uzeti iz korijena (masdara) ili da je korijen uzet od njih ili da je svaki od njih uzet od onoga drugoga - tj. da izmeu njih postoji veza u terminu i znaenju to ne znai da je jedan od njih osnova a drugi ogranak shodno saetim znaenjima kao to je oinstvo, sinovstvo ili obostrano bratstvo i sl. tome. U svakom sluaju - ako se u naredbi upotrebi neki glagol onda i radnja na koju se odnosi njegov korijen (masdar) biva traena od strane onoga koji nareuje i to se cilja, kao to je u rijeima Uzvienog:
Biljei ga Buharija u svom ' Sahihu ' br. 3046 od Ebu Muse El- Earija kao merfua predaju: "Oslobodite roba, nahrani/e gladnog i obilazile bolesnog." Rob- zarobljenik. 2 Ibn U.sejmin- rahimchu!lah- kae: Ako je propis vezan za opu sliku iz koje je uzet i po kojoj se radi to e biti dokaz openitosti, kao i to da se nee posebno izdvojiti sa ovom slikom. Naprimjer, ako kae: Poasti gosta, znai nahrani ga1 jer u nuenju hrane je aenje. Dok sam in hranjenja r<tdi potiskivanja gladi nije aenje osim ako se ne radi o gostu. Ako L1emo: Poasti gosta. Sa znaenjem nahrani ga1 onda cilj nije samo nahraniti ga nego je cilj poastiti ga. Ako bi rekao: aenje gosta bez nuenja hr,me obuhv.Ha ovo znaenje. Kao da mu prostre udobnu postelju, lijepu .sobu, i slino tome1 ui e u ovo znaenje. Ovdje je Allahov Poslanik j/t naredio suprotstavljanje jevrejima i kranima jer se oni ne farbaju. Farbanje je vid razlikovanja, ali taj in ne sadri razlikovanje u potpunosti, tako da je naredb,1 radi samog razlikovanja. to ukazuje dil. je razlikovanje od jevreja i krana traena stvar erijatom1 i ovo je veoma bimo. Zatim -da li je- naprimjer- u samom poreenju potrebna namjera? lli kada se desi poredenje da se pojavi i sam propis? Odgovor je ovo drugo. Znai da neki [judi ako im se kae: Ovo je vid poreenja sa nejvrnicima, kae: ]a nemam cilj da se sa njima pored im. Rei e: Razlog je jedan onda kada se desi bez obzira imao ti namjeru ili ne.
ll
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Allaha se bojte." (Sura El-Beqare, 194)
Ili:
"... i dobro 195)
inite;
Allah doista voli dobroinitelje." (Sura El-Beqare,
Ili kada kae:
''U Allaha i Njegova Poslanika vjerujte." (Sura El- Hudurat, 15)
Kao i ajet u kojem kae:

i::. J
r-~)) ~) :;:ull/-~1
..... ""'
"Allahu robujte, mom i vaem Gospodaru." (Sura El-Maide, 117)
Ili ajet:
"Na Njega se oslonite." (Sura Junus, 84)
Zatim pojmovi bogobojaznosti, dobroinstva, imana, robovanja i tevekula- oslonca na Allaha su traene i ciljane stvari, ak i one same su nareene.
Takoer nareene stvari su raznovrsne, ne mogu se izvravati osim sa odreenjem. Tako da se sa njihovim odreivanjem za njih veu pojmovi koji nisu cilj od onoga koji nareuje. Ali rob ne moe izvriti odreeno djelo koje mu je nareeno osim sa popratnim stvarima koje se odnose na njega. Ako kae: "Roba oslobodite." Pa ako ovjek oslobodi roba, za ovaj opti pojam se mora vezati neko odrel1ivanje: kao da bude crn ili bijel, visok ili nizak, arap ili nearap, i slini ahibuti, ali je cilj opti zajedniki pojam meu ovim odreenim stvarima.
l l
ako se kae: "Allaha se bojte, i razlikujte se od jevreja." Mora se imati na umu da bogobojaznost moe biti vezana
lli
Takoer
za izvravanje vadiba kao to je namaz, post ili moe biti vezana za ostavljanje harama kao to je kufr, blud i sl. tome. Pa ako odreene specifinosti tog djela ulaze u pojam bogobojaznosti to ne sprijeava da u njega uu i druge . Ako vidimo ovjeka koji se nakanio da poini blud, pa mu kaemo 11 Boj se Allaha 11 , njemu to biva opti pojam bogobojaznosti u to ulazi i poseban pojam zabrane bluda. Zato to opti pojam mora ui u njega. l Isti je sluaj i u primjeru "Jevreji i krani se ne farbaju pa se razlikujte od njih." Biva naredbom opteg pojma razlikovanja, u to ulazi razlikovanje u pogledu farbanja brade, jer je ovo razlog opteg termina. Njegov razlog jeste da u samom djelu postoji opti pojam kao i izricanje njegovog termma i znaenja, tako da ga treba izvriti. njegovo odvajanje od uzroka nalae da bude u sklopu njega i ne sprijeava da drugi pojam bude unutar njega. Ako bi neko rekao da se opti pojam odreuje samo na osnovu svog uzroka, jer se opte poimanje u ovom sluaju uzima iz njegovog znaenja tako da se ne prihvata posebno odreivanje kao to je sluaj opteg pojma. Ako se kae da je naredba razlikovanja opti i sutinski pojam, dok se ta stvar ne moe uzimati kao opti pojam, nego biva dovoljnim razlikovanje u odreenom djelu. Isto se odnosi na sve ono to spominju, odakle je uzeto razlikovanje u odnosu na druga djela osim odreenog djela? Ja sam rekao da ovo pitanje mogu navesti pojedini apologetiari (mutekellimin) u optim pojmovima djela koja su nareena kako bi zbunili pravnike.
Meutim
Ibn U sejmin - rahimehullah - kae: Njegovo izdvajanje od razloga znai njegovo Ako proizade neto ili propis kao produkt razloga obavezno biva unutar cog razloga to opet ne sprijeava d,1 neto drugo ne bude sadrano u njemu.
1
znaenje.
112
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Odgovor na njega biva na dva naina:

Prvi: Pojmovi bogobojaznosti, razlikovanja, i slino tome od
imena i optih glagola biti od opteg pojma koji se odnosi na sve jedinke, a ne kao opa klasa u njenim vrstama. Opti pojam se dijeli na tri vrste: opti pojam koji se odnosi na sve jedinke, i to je ono to na njega ne ukazuje opti pojam niti njegovo osamostaljivanje u odnosu na njegove djelove. Drugi: Opti pojam koji obuhvata sve jedinke, i to je ono kada naziv opteg pojma ukazuje na njegove jedinke.
Trei:
Opti pojam klase koji se odnosi na njegove vrste i odreene stvari, i to je ono na to ukazuje opti pojam na njegove jedinke.
Prvi je koji se odnosi na sve jedinke u odreenim stvarima,
djelima i atributima. Kao to stoji u
rijeima
Uzvienog:
s:.:;, r-- ~)
~
J J J
"
l . l e.L;
-:ro
_r-;-
"Lica svoja operite." (Sura El-Maide, 6)
Pojam 'lice' obuhvata obraze, elo, solufe i sl. torne dok svaki od ovih dijelova ne predstavlja lice. Tako ako se opere neke od ovih dijelova ne moe rei da je oprao lice zbog nepostojanja pravog naziva sa nepostojanjem njegovih dijelova. Isti je sluaj u pogledu atributa i glagola, kao npr. ako se kae: "Klanjaj" pa ovjek klanja jedan rekat a onda ode bez selama. lli da mu se kae: "Posti" te on ispasti jedan dio dana nee se brojati da je izvrio nareeno djelo, zbog toga to u njegovim djelima ne postoji opti pojam namaza niti opti pojam posta.
Takoer ako se kae: "Ukai ovom ovjeku gostoprimstvo." A on ga nahrani i istue, nee se brojati da se ponio na osnovu naredbe. Zato to opti pojam gostoprimstva uslovljava da uini ono to biva drago gostu i da se kloni onoga to mu smeta. Kao to Allahov Poslanik~ kae:
113
"Onaj ko vjemje u Allaha i Sudnji dan neka ugosti gosta. "1

to znai da ako ga djelimino nahrani i ostavi ga gladnog ispostavit e se da mu nije ukazao gostoprimstvo, jer ne postoje svi dijelovi gostoprimstva. Nije mogue rei da je gostoprimstvo opte poimana injenica, tj. da se moe desiti sa jednim malim dijelom makar to bio i zalogaj. Isto je kada kae: "Razlikujte se od njih." Opti pojam razlikovanja negira bilo koji vid jednakosti u pojedinim ili veinskim stvarima. Jer opti pojam razlikovanja je suprotan optem pojmu poistovjeivanja. Tako da nareivanje jednog biva sprijeavanje onoga drugoga. Nije mogue rei da ako se razlikuje u pojedinim stvarima da je izvrio in razlikovanja, isto kao to nije mogue rei da onaj koji se poistovjeti u pojedinim stvarima da se poistovjetio u potpunosti. Tajna toga jeste u razlici izmeu znaenja neogranienog pojma i znaenja neogranienosti u pojmu. Pojmovi se upotrebljavaju kao neogranieni i ogranieni. Pa ako uzme njihovo zajedniko znaenje u svim njegovim izvorima, neogranienim i ogranienim, onda e znaiti optenitiji pojam nego u trenutku njegovog izricanja. Zato to se neogranieno znaenje dobija kroz pojedine nazive pojmova u bilo kojoj formi upotrebe u njegovom ogranienoj ili neogranienoj upotrebi. Ali njegovo znaenje kod neogranienosti, nije mogue shvatiti pojedina njegova znaenja kod ogranienja, nego za sobom povlai mnoge stvari na to ne moe ukazati ogranieni termin. Veina onih koji grijee pogrijee u ovom pitanju. Zar ne vidi da pravnici prave razlike izmeu opteg pojma vode i izmeu optenitosti tenosti koja se potvruje u vrstim stvarima u spermi ili promjenjivim stanjima, kao i u svim drugim vodenastim stvarima. Tako da kada eli ograniiti pojam sa
Mutefekun alejhi.
114
SLIJEENJE PRAVOG PUTA
gostoprimstvo gostu tako to e mu dati srebrenjak.'' Znai da se radi o ograrucenom znaenju gostoprimstva. A ako kae: "Uini gostoprimstvo gostu." Znai da si naredio opti pojam ugoavanja to znai da to za sobom povlai druge stvari koje ne moe zadovoljiti samo udjeljivanje jednog srebrenjaka.
Drugi dio od dijelova opteg pojma jeste opti pojam roda u njegovim jedinkama, kao to se rijei Uzvienog ''Ubijajte mnogoboce." optenito odnose na svakog mnogoboca.
Trei dio
rijeima
"Uini
od dijelova opteg pojma jete opti pojam roda na pojedince. Kao to su rijei Poslanika if;:
''Musliman
kafir.
nee
biti ubijen radi kafira. "1
Dakle u svim vrstama ubistava koja se dese musliman i Ako ova stvar postane jasna onda emo shvatiti da pojam razlikovanja nee biti postignut ako se to razlikovanje desi u pojedinim stvarima te ako se poistovjeivanje desilo u veini tih stvari. Nego se razlikovanje postie u svim stvarima ili pak u veini njih. Tako da je opti pojam razlikovanja suprotan optem pojmu poistovjeivanja. Njih dvoje se ne mogu spojiti nego nadvladava onaj ije je postojanje vee.
neogranieni
Ovaj zakljuak je dobar ali se temelji na prernisi, a to je: Da pojma razlikovanja kod izgovora obuhvata razlikovanje u svim oitim stvarima.
znaenje
Ako se ova pozicija ne otkrije onda uzmi drugi oblik, tj. opti pojam znaenja. Tako da je pojam 'razlikovanje' uzet iz korijena, ali je nareen zbog znaenja tj. samog pojma razlikovanja, kao to je ve potvreno u prethodnim stavkama. Zatim ova stvar
Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br Ill. Hadis se Takoer nalazi u musnedima i
sunnenima.
115
se odnosi na sve jedinke u samom pojmu razlikovanja, tako da biva potvrena sa strane loginog znaenja. Na ova dva Uzvienog:
naina
se
potvruje
optenitost u
~
rijeima
,/" -01 J '~~ l)~b ' ~,. ~ '_J

o
"Zato uzmite iz toga pouku, o vi
uviavni!"
(Sura El-Har, 2)
I drugi vidovi glagola, imajui na umu da veina ljudi pribjegava ovom drugom obliku, a malo je onih koji koriste prvi oblik, to je ispravnije i potpunije. Zatim kaemo uvaj se pomisli da se zadovoljenje pojma (muhalefe) moe ostvariti bilo ime to bi se moglo nazvati razlikovanjem. Treba znati da je dodatak na zadovoljavaljui obim (kadr mudzi') propisan, kao to je u rijeima Uzvienog:
razlikovanje~~
"Ruku i seddu
inite." (Sura El-Hadd, 77)
I drugi
Trei
slini
primjeri optih naredbi.
oblik u osnovi potvrivanja jeste ostavljanje termina posebnog glagola i prelazak na optenitiji termin od njega u znaenju. Kao to je ostavljanje termina 'nahrani ga' te uzimanje termina 'uini mu gostoprimstvo.' Ili ostavljanje termina 'farbajte' te uzimanje termina 'razlikujte se od njih', to mora dovesti do korisnog znaenja. U suprotnom podudarnost izmeu termina i znaenja je prea nego da se izgovorom opteg pojma eli neko posebno znaenje. U ovom sluaju se korist nee pokazati osim ako se sa ovim optim znaenjem ne pojavi namjera o posebnom znaenju, to e se pokazati kroz pomno razmiljanje.
etvrti oblik: Znanje u optem pojmu da opti pojam nalae
znanje posebnog pojma. Znanje u namjeri opteg pojma o njegovoj optenitosti nalae namjeru posebnog znaenja. Ako zna da sve to opija biva opijumom i piem, tvoje znanje o optem pojmu obavezno e se nai i onda kada se radi o posebnom obliku. Isti je
116
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sluaj ako bude imao namjeru pod optim pojmom hrane ili novca, sa znanjem o postojanju odreene hrane ili odreenog novca na nekom mjestu, tvoja namjera e se obistiniti. Jer se znanje i namjera podudaraju u ovakvim sluajevima. Dok je govor taj koji pojanjava ta je govornik htio i namjeravao.
Ako se sa naredbom nekog djela sa nazivom koji ima opte eli postii posebno znaenje onda e normalni redoslijed usloviti da se namjera vie odnosi na opti pojam, ali je htio postii posebnu stvar zbog toga to se sa optim znaenjem u ovom sluaju moe postii.
znaenje
Ako kae: Uini mu gostoprirnstvo 11 Naredit e dvije stvari, prva je naredba opteg pojma gostoprimstva kao i naredba onoga djela sa kojim e se postii opti pojam. Jer postizanje odreene stvari nalae postizanje i opteg pojma, to je u stvari ispravno znaenje. Ako se kod ovjeka naL1u otroumnost i bistrina u velikom broju sluajeva e se okoristiti, pomou ega e nai nain do pojanjenja i dokazivanja.
11
Ostalo je da kaemo da ovo ukazuje na to da je rod razlikovanja nareeni cilj Zakonodavca, to je tano. Takoer dovoljno ostvarenje cilja odreenog roda se moe postii razlikovanjem u pojedinim stvarima a ono to bude preko toga bit e nepotrebno. Kaem da ako se potvrdi da se rod cilja u potpunosti onda se to desiti u svakoj njegovoj jedinki. Ako se pretpostavi da obavezno dokidanje pojedinih stvari ne podie propis na stupanj poeljnosti u odnosu na druge.
e
to ukazuje na zabranu poistovjeivanja sa njima, jer se ima za namjeru razlikovanje od njih tako to nam je nareeno ispoljavanje neega to e biti u suprotnosti onome na emu su oni ~ak iako u tom djelu ako bi smo ga uinili ne bi bilo poreenje sa naim djelom niti namjerom. Kako onda da nam ne zabrani da inimo djela u kojima se poistovjeujemo sa njima, bez obzira imali mi namjeru poistovjeivanja ili ne?
rijei
1
Takoer
Peti oblik: Na osnovu ovoga je utemeljio propis navoenjem pa 1 to ukazuje da ovo utemeljenje jeste pojanjenje razloga
117
bez oblika. Tako da kae: "Jevreji i krani se ne farbaju, pa se razlikujte od njih. 11 to znai da razlog naredbe u ovom razlikovanju jeste u tome to se oni ne farbaju. To bi opet znailo kao preformulisana reenica u smislu: 'Farbajte se jer se oni ne farbaju'. Ako je razlog naredbe njihovo ne injenje djela, to ukazuje da se namjera razlikovanja od njih potvruje kroz erijat, to i jeste traeno. To pojanjava da u namjeri razlikovanja od njih nije bilo uticaja u naredbi farbanja, onda od njihovog spomena ne bi bilo koristi, niti bi bilo lijepo navoditi razlog na samom kraju. Ovo ~ iako ukazuje da razlikovanje od njih jeste namjera erijata ~to ne znai da u samom djelu u kojem se treba razlikovati od njih nema ciljane koristi, pored stroge naredbe da razlikovanje mora postojati, ovdje treba spomenuti dvije stvari: Prva je ta da samo razlikovanje od njih u njihovim oitim postupcima jeste korisno za Allahove robove mu'rnine. Zbog toga to u razlikovanju od njih postoji vid odstupanja i odvojenosti to nalae udaljavanje od djela stanovnika Vatre. Ali djelimina korist e se ukazati onima ija su srca osvijetljena, tako da ono ime su se okarakterisali oni koji su izazvali Allahovu srdbu i oni koji su zalutali, on vidi kao sranu bolest ija je teta vea od ljelesnih bolesti. Druga je ta da ono na emu su oni od postupaka i morala moe biti tetno ili da naruava ugled te biva zabranjeno a nareuje se suprotno tome, u emu je korist i usavravanje linosti mu'mina. A od njihovih postupaka nema nita to nije ili tetno ili naruavajue, zbog toga to ono to oni ine mogu biti novotarije ili pak derogirana djela i slini tetni postupci. Ono to je u njihovim rukama - ija osnova nije derogirana - podlono je dodavanjima i oduzimanju. Tako da je u tome razlikovanje od njih da bude propisano ono to e biti u obliku savrenstva, a u onome to je kod njih ne moe nikada biti savrenstva. Tako da je u razlikovanju od njih korist i ispravnost u svim naim postupcima. ak i u onome u emu su oni postigli potpunost u ovosvjetskim zanimanjima, moe nama natetiti u naim stvarima vezanim za Ahiret, ili pak ono to je jo pree u
118
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
naim ovosvjetskim stvarima, dok se u razlikovanju od njih postie korist. U globalu kufr je na razini bolesnog srca, ili jo gore, jer ako je srce bolesno od udova sigurno nita nee ostati zdravo. Zato se ne poredi sa onim bolesnog srca u bilo emu od njegovih postupaka. ak iako bi se ta bolest odreenog uda pred tobom prikrila mora znati da nitavilo u osnovnim stvarima utjee na sporedne. Ko ovo primijeti moda e shvatiti jedan dio mudrosti koju je Allah objavio. Jer onaj u ijem je srcu bolest moda e sumnjati u samo razlikovanje, jer ne moe da pojmi korist ili da si umisli da se radi o djelima kraljeva i voa koji se ele uzdizati na Zemlji. Tako mi Allaha vjerovjesnitvo je vrhunski ideal kraljevstva kojeg Allah daje kome hoe, a oduzima od koga hoe. Posjedovanje vjerovjesnitva je vrhunac ispravnosti, (a ispravna su i djela)onoga ko slijedi Poslanika $ od robova, u stvarima ovosvjetskog ivota i ahireta. Sutina stvari jeste u tome da svi postupci nevjernika moraju biti manjkavi to sprijeava da za njih dobije nekakvu korist. Ako bi se pretpostavile da neka od njegovih djela bivaju potpunim to bi ukazalo na uspjeh na Ahiretu, meutim sva njihova djela su ili nitavna ili manjkava. Hvala Allahu na blagodati islama, koji je najvea blagodat i majka svih dobara, onako kako to voli na Gospodar i ime je On zadovoljan. Pojanjeno je da sam in razlikovanja od njih jeste globalni cilj Zakonodavca. Zbog toga su Imam Ahmed i drugi imami radijjallahu anhum - naredbu farbanja obrazlagali kao razlog razlikovanja od nevjernika. Ibn Hanbel kae: 11 uo sam Ebu Abdullaha da kae: Nikome ne bi preporuio a da ne promjeni izgled sijedih vlasi i da se ne poredi sa kitabijama zbog toga to Allahov Poslanik ~ kae:
11
119
"Mijenjajte sijede vlasi i nemojte se kitabijama. "1
poistovjeivati
sa
Ishak b. Ibrahim kae: "uo sam Ebu Abdullaha da mom ocu govori: 11 Ebu Haime, akni se makar jedanput. Ja volim da se ti oknije i da se ne poistovjeuje sa jevrejima." Ovo su rijei sa kojima se Ahmed koristio kao dokazom to je zabiljeio Tinnizi od Ebu Hurejre $o da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik iii: "Mijenjajte sijede vlasi i nemojte se poistovjeivati sa jevrejima."
Tirmizi kae: ''Hadis je hasen sahih."2 Ovaj hadis biljei Nesai od Muhammeda b. Kenase od Hiama b. Drveta od Osmana b. Drveta od njegovog oca Zubejra od Poslanika J$ da je rekao:
"Mijenjajte sijede vlasi i nemojte se jevrejima. 11
poistovjeivati
sa
TakoL1err u hadisu od Urveta ga biljei od Abdullaha b. Omera ali Nesai kae: "Ni jedan od njih nisu
zapameni"(sauvani).3
Darekutni kae: "Ovaj hadis od Urveta je poznat kao murse[ predaja." Ovaj termin najbolje ukazuje na razlikovanje od njih, kao i na zabranu poistovjeivanja sa njima u ostavljanju bijelih vlasi to nije od naih postupaka, tako da zabrana poreenja sa njima u neemu biva preom. Kao i to da je poreenje sa njima haram suprotno prvom znaenju. se u 'Sahih:ima' od Ibn Omera - radijajallahu anhuma - prenosi da je rekao:
Takoer
Biljei ga Tirmizi u svom 'Sunnenu' br. 1752. Had is je sahih. Biljei ga Tirmizi u svom 'Sunnenu' br. 1752. Hadis je suhih. 3 Hadis od Zubejra Nesai je naveo u 'Sunnenu' br. 4698, a hadis od Ibn Omera je zabiijeio pod brojem 4697 a obadva had isa su sahihi. Pogledaj 'Silsiletu sabiba' br. 836.
120
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Allahov Poslanik $ kae: "Razlikujte se od mnogoboaca, kratite brkove i putajte brade. 1

Biljee ga Buharija i Muslim a tekst je njegov. Naredio je da se razlikujemo od mnogoboaca kao pod optim pojmom: "Kratite brkove i putajte brade. n Ova druga reenica je zamjena one prve. Zamjena se deava u reenicama, kao to se deava i u rijeima. Kao to Uzvieni kae:
-::_
~~~~~j~~~~ 0~~~Ll~~ ~~ r-~;~
"
"'
' 7 ,J
"Koji su vas najgorim mukama muili: muku vam djecu klali, a ensku u ivotu ostavljali." (Sura El-Beqare, 49)
Klanje i ostavljanje u ivotu je (kao drugi dio zamjena prvog dijela~ najee patnje.
Rije
reenice)
'razlikovanje od mnogoboaca' je dokaz da rod razlikovanja jeste eljeni cilj Zakonodavca'. Ali kad odredi djelo u ovom sluaju, pa ako dadne prednost razlogu razlikovanja to e biti davanje prednosti opteg pojma nad posebnim. Kao to se kae: Uini gostoprimstvo svom gostu, nahrani ga i razgovaraj sa njime." Tvoja naredba da se ukae dobroinstvo na poetku je pokazatelj da gostoprimstvo jeste cilj, zatim si odredio djelo koje e biti in gostoprimstva u tom trenutku.
11
Potvrivanje ovog hadisa je slian rijeima: "Oni se ne farbaju pa se razlikujte od njih." Muslim u svom 'Sahihu' od Ebu Hurejre .$.biljei da je rekao:
"Allahov Poslanik ~ kae: "Kratite brkove, putajte brade razlikujte se od vatropoklonika. "2
Nadovezao je opis koji je uzet iz korijena i koji odgovara, to ukazuje da razlikovanje od vatropoklonika jeste cilj Zakonodavca.
Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' pod brojem 5893. a tekst kod Buharije je sljedei: "Kratite brkove i putajte brade." Muslim ga biljei u svom 'Sahihu' br. 259 a navedeni tekst je od njega. 2 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 260.
1
121
to pojanjava ovaj propis, ili pak postoji drugi razlog ili jedan dio razloga, iako se kod izricanja ispostavlja da se radi o potpunom razlogu. Zbog toga su selefi shvatili pokuenost poistovjeivanja sa vatropoklonicima u ovom sluaju kao i u drugim stvarima tako da su pokudili stvari o kojima nije doao tekst od Poslanika :t. ako se radilo o vatropoklonicima. Mervezi kae: "Pitao sam Ebu Abdullaha - Ahmeda b. Hanbela - o brijanju zatiljka? Pa nu Je rekao: 'To rade vatropoklonici, a ko se usporedi sa jednim narodom pripada njima."
Takoer je rekao: "Ebu Abdullahu je bilo reeno: "ovjeku je zabranjeno da brije lice i zatiljak? Pa je rekao: "to se mene tie ja
ne brijem svoj zatiljak. O tome se prenosi mursel hadis od Katade da je pokueno 1 kae: "Brijanje zatiljaka je od djela vatropoklonika ."1 Kae: "Ebu Abdullah je brijao zatiljak kada bi (putao krv)
inio
hidamu
Ahmed, takoer, kae: "Nema smetnje da obrije zatiljak prije hidame." Od njega Ibn Mensur prenosi da je rekao: "Pitao sam Ahmeda o brij anju zatiljka, pa je rekao: ''Ne znam o tome hadis, osim to se prenosi od Ibrahima da je pokudio brijanje zatiljka." Ovo je naveo Hilal i drugi. lancem od Hajsema b. Humejda prenosi da je rekao: "Kraenje kose na zatiljku je od djela vatropoklonika." Od Muatemira b. Suljemana Tejmija se prenosi da je rekao: "Moj otac kada bi kratio kosu ne bi vie uzimao od zatiljka, pa mu je reeno zato to?" On ree: "Mrzio sam da se poredim sa nearapima."
Takoer
Biljei ga Abdu Rezak u 'Musanifu' br. 20986.
122
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Selefi
poistovjeivana
su pokuenost nekada obrazlagali sa kitabijama a nekada sa nearapima.
zbog
Oba pojanjenja su navedena u sunnetu. Iako je Poslanik iil1> nagovjestio da e se desiti poistovjeivanje sa jednima i drugima, kao to smo prethodno naveli. Od idada b. Evsa se prenosi da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik lt.: "Razlikujte se od jevreja, oni ne klanjaju u svojoj obui niti arapama."
Biljei ga Ebu Davud.1
Iako je izuvanje je reeno:
obue
kod jevreja uzeto od Musaa kada mu

b.
~~G
ulzuj svoju
obuu."
(Sura Ta-ha, 12)
Od Amra b. Asa ~ se prenosi da je rekao:
uRekao je Allahov Poslanik ~: "Prednost naeg posta u odnosu na post kitabija je u sehuru."
Biljei ga Muslim u svom 1Sahihu 1.2 to znai da je razlika izmeu dva ibadeta u onome to je cilj Zakonodavca. To je direktno izrekao jednom prilikom u predaji koju biljei Ebu Davud od Ebu Hurejre "" da je Allahov Poslanik ~ rekao:
uNee vjera prestati napredovati (biti uzviena) sve dok ljudi pouruju sa iftarom. Zato to ga jevreji i krani odgaajtt. 3
11
Biljei ga Ebu Davudu svom 'Sunnenu' br. 652. Hadis je sahih.
Br. 1096.
J Biljei
ga Ebu Davudu svom 'Sunnenu' br. 2253 kao i Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 1697. Hadisje sahih.
123
Ovaj tekst ukazuje da oito postojanje vjere jeste upravo zbog pourivanja sa iftarorn to je opet u stvari zbog razlikovanja od jevreja i krana. Ako je razlog oitog postojanja vjere zbog razlikovanja sa njima, onda je slanje poslanika s ciljem da se uzdigne Allahova vjera iznad svih drugih vjera. A razlikovanje sa njima bude najvei cilj poslanstva. Ovako Ehu Davud biljei hadis od Ehu Ejuba El Ensarija da je Allahov Poslanik S. rekao:
"Moj ummet nee prestati biti u dobru - ili je rekao: "na fitreht" - sve dok ne budu odgaali akam do pojave zvijezda. "1
Biljei ga Ibn Made od Ibn Abbasa 2 kao i Imam Ahmed u Hadisu od Saiba b. Jezida u kojem je dolo pojanjenje njegovog razloga:
prestati biti u dobru sve dok ne budu odgaali akam do pojave Z1)ijezda; razlikujui se od jevreja, i sve dok ne budu odgaali sabah do nestanka zvijezda; razlikujui se od
krana."3
"Nee
Seid b. Mensur kae: 11 Govorio nam je Ehu Muavija govorio nam je Salt b. Behram prenosei od Harisa b. Vehba od Abdu Ralunana Sunabihija da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik $: "Moj ummet nee prestati biti na dobnt sve dok ne budu ekali sa akamom pojavu zvijezda, suprotstavljajui jevrejima i sve dok ne budu ekali
Biljei ga Ebu Davud u scvom 'Sunnenu' br. 4 l 8. Had is je sahih. Fitret je udahnuta ispravna vjera u svakom novoroenetu ili se moe rei usaeno neiskrivljeno vjerovanje. (o.p.) 2 Biljei ga Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 689. 3 Bijei ga Ahmed u 'Musnedu' (2 dio, str 449).
124
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sabah do nestanka zvijezda, suprotstavljajui kranima. I sve dok ne budu prepustili denaze onima kome pripadaju. "1
Seid b. Mensur kae: "Govorio nam je Ubejdullah b. Ijjad b. Lukajt od svog oca od Lejle, ene Beira b. Hasasija, da je rekla:
"Htjela sam da postim dva dana uzastopno bez prekida, pa mi je to zabranio Beir rekavi: "Allahov Poslanik~ mi je to isto zabranio. I rekao: "To ine krani. Postite kako vam je naredio Allah, i upotpunite svoj post kao to vam je naredio Allalt:
"Zatim upotpunite post do
noi." (Sura El Beqare, 187).
A kada se pojavi no iftarite se. "2

Zabranu besprekidnog posta je pojasnio time to je to od djela krana. A to je kao to Allahov Poslanik ifJ!. kae i lii na njihovo monatvo koje su sami izmislili. Od Hamada b. Sabita od Enesa ,~ se prenosi:
"Da su jevreji obiavali, da ako njihova ena ima menstrualna pranje, ne jedu i ne opte sa njima u kuama. Pa su ashabi upitali AllaJwvog Poslanika~, te je A/.1ah objavio:
"_ ~
~~;~)~~~
"Pitaju te o
mjeseni ci." (Sura El Beqare, 222)
Pa sve dok kraja ajeta, a Allahov Poslanik $je rekao:
1 Biljei ga Imam Ahmed u 'Musnedu' {4 dio, str. 349) Had is je murse! jer Sunabihi nije zapamtio Poslanika. Ali je Povjerljiv i jedan od starijih tabi'ina. Ime mu je Abdu Rahman b. Usejle, od njega prenosi skupina !judi. '...onima kome pripadaju' aludira na to dok ljudi ne budu izbjegavali da klanjaju denazu tj. to ne budu ostavljali umrle bez denaze to je danas mogue primijetiti kod pojedinih osoba. (o.p.) 2 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 4 dio, str. 225. Hafiz ga je ocjenio sahihom u 'Fethu' 4 dio, str. 202. Had is je onakav kakvim ga j e ocjenio.
125
"inite sve osim optenja."
To je doprlo do jevreja na to rekoe: "Ovaj ovjek nee nita ostaviti od nae vjere a da nam se nee suprostaviti u tome. Pa su Usejd b. Hudajr i Ubad b. Beir doli i rekli: "Allahov Poslanie, jevreji govore tako i tako, zato onda da i ne optimo sa njima.? 11 Lice Allahovog Poslanika iJj se promijenilo pa smo pomislili da se naljutio na njih. Oni su izali a iza njil1 Poslanikr1 bijee poklonjeno kiselo mlijeko. On posla po njih da se nau pa ih napoji mlijekom, po tome smo znali da se nije naljutio na njih. 11 Biljei ga Muslim.l
Ovaj hadis ukazuje na mnotvo stvari koje je Allah propisao Svom Poslaniku i.$ po kojima se razlikuje od jevreja, ak se razlikovao od njih u optim stvarima do te mjere da su rekli: 11 nee nita ostaviti od nae vjere a da nam se nee suprotstaviti u tome. 11 Zatim razlikovanje- kao to emo pojasniti- nekada moe biti u osnovi propisa a nekada u samom njegovom svojstvu. Odvajanje od ene u toku menstrulanog pranja, nisu se razlikovali u osnovi tog propisa nego u njegovom svojstvu. Jer je Allah dozvolio pribliavanje eni koja je u menstrulanom periodu ali ne u predjelu smeh1je. Kada su neki od ashaba htjeli da preu granicu razlikovanja u ostavljanju onoga toje Allah naredio lice Allahovog Poslanika~ se izmijenilo. Ovo poglavlje - poglavlje o istoi -jevrejima je bilo kao teki teret. Tako da su krani inovirali stvari kojima su ostavili ono to je Allah naredio, do te mjere da nita od toga nisu smatrali neistim. Pa je Allah uputio umjereni ummet u onome to im je propisao kao umjereno po tom pitanju. Iako je ono na emu su bili jevreji, takoer bilo propisano. Udaljavanje od onoga to Allah nije propisao da se treba udaljavati, je pribliavanje jevrejima. A injenje onoga to je Allah naredio da ga se ovjek kloni je pribliavanje kranima, a najbolji put je Muhammedov lt- put.
Br. 302.
126
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Od Ehu Umame od Amra b. Abeseta se prenosi da je rekao:
"Mislio sam, dok sam bio u dahilijetu, da su ljudi u zabludi. Nisu bili ni na emu jer su oboavali idole." Kae: "uo sam za ovjeka u Mekki koji govori o nekim vijestima. Sjeo sam na svoju jahalicu i doao sam kod njega, kad ono Allahov Poslanik~. Prikrivao se od napada njegovog naroda, pa sam obilazi okolo sve dok nisam doao kod njega unutar Mekke i rekoh mu: "ta si ti?" Kae: "Ja sam vjerovjesnik." Rekoh: "ta je to vjerovjesnik?" Kae: "Poslao me je Allah." Rekoh: "Sa ime te je poslao?" Kae: "Poslao me je sa vezanjem rodbinskih veza, unitavanjem idola, i da se vjeruje u Njegovu Jednou i da Mu se ne pripisuju ortaci." Upitah: ljKo je jo sa tobom na ovome?" Kae: "Slobodan i rob". - to je rekao a tada sa njim su bili Ebu Bekr i Bilal- Pa sam rekao: rrJa sam tvoj sljedbenik. u Kae: "Ti to nee moi u ovom danu. Zar ue vidi u kakvom smo stanju ja i narod? Nego se vrati svojoj porodici, pa kada uje da sam uspio onda mi ponovo doi." Kae: "Otiao sam svojoj porodici, a Allahov Poslanik~ je doao u Medinu. Ja sam tada bio meu svojom porodicom, pa sam se raspitivao o vijestima i zapitkivao sam ljude, sve dok nije dola grupa ljudi iz ]esriba - tj. od stanovnika Medine - pa sam rekao: "ta je uinio ovaj ovjek to je doao u Medinu?" Rekoe: "Ljudi mu ure, a njegov narod ga je htio ubiti ali nisu uspjeli u tome. rr Pa sam doao u Medinu te sam uao kod njega i rekao sam: "Allahov Poslanie, poznaje li me?" On ree: "Da, ti si mi dolazio u Mekku." Rekoh: "Allahov Vjerovjesnie, obavijesti me o onome o emu te je Allah poduio i to ja ne znam, obavijesti me o namazu." Kae: uKlanjaj sabah namaz, zatim ne klanjaj nita od namaza sve dok ne izae sunce i dok se ne uzdigne. Jer kad izlazi i kad se uzdie izlazi izmeu ejtanovih rogova, a u tom trenutku mu se klanjaju kafiri. Zatim klanjaj, jer zaista namazu mnogi prisustvuju (mislei na meleke) sve dok se sjenka ne priblii koplju. Zatim prestani klanjati, jer se u tom trenutku potpaljuje dehennem. Pa kada se prenese sjenka na drugu stranu klanjaj, jer zaista namazu mnogi prisustvuju, sve dok ne klanja ikindiju. Zatim prestani klanjati sve dok ne zae
127
sunce. Jer ono zalazi izmeu ejtanovih rogova, i u tom trenutku mu se klanjaju kafiri- pa je naveo hadis." Biljei ga Muslim. 1
Allahov Poslanik~ je zabranio klanjanje u trenutku izlaska i zalaska sunca, obrazlaui tu zabranu da ono izlazi i zalazi izmeu ejtanovih rogova, te da se u tom trenutku njemu klanjaju kafiri. Poznato je da mu 1min od svoje sedde nema za cilj nita osim klanjanje Allahu, ali je mogue da veina ljudi ne zna da sunce izlazi i zalazi izmeu ejtanovih rogova ne zbog toga to mu se nevjernici klanjaju. Ali je Allahov Poslanik~ zabranio namaz u ovim vremenskim periodima da bi u svakom sluaju sprijeio
poistovjeivanje.
Jedan dio se koristi pokazuje u tome da pojedinci meu dananjim mnogobocima od onih koji se pozivaju na islam, veliaju zvijezde, tvrdei da im se obraaju u svojim potrebama, klanjaju im se, kolju i prinose rtve. Pojedinci od onih koji se pripisuju islamu meu muricima od sabaija i brahmana su napisali djela u kojima opisuju vrste ibadeta upuenih zvijezdama. Kako bi na taj nain dospjeli - kao to tvrde - do ovosvjetskih ciljeva vodstva i slinog. Meutim sve to je jedna vrsta sihra kojom su se bavili Kenanijci iji su kraljevi bili nimrudi, meu koje je Allah poslao Svog poslanika i Halila(Prijatelja) Ibrahima ~ sa monoteistikom i iskrenom vjerom koju je ispoljavao samo radi Allaha ~. Poslao ga je, dakle, tim muricima. Ako u ovom vremenu ima onih koji ine to isto ispoljit e se mudrost zakonodavca-~- u zabrani klanjanja u tim vremenskim periodima, kako to ne bi dovelo do samog irka. Takoer u njemu se navodi da sve ono to ine murici od ibadeta i slinog moe da bude kufr ili grijeh sa nijetom isto to se zabranjuje mu,minima da to ispoljavaju. Ali ako u torne ne bi imali namjere kao to su
Biljei ga Muslim br. 832.
128
SUJEENJE
PRAVOG PUTA
namjere murika onda e se zabraniti da ne bi bilo razlogom koji vodi u irk i zbog sprijeavanja samog ina. Od ovog poglavlja jeste i to da je Allahov
Poslanik~:
rrKada bi klanjao naspram stuba ili drveta klanjao bi tako to bi ga uinio vie na jednoj svojoj strani, desnoj ili lijevojf ali nije stajao ispred njega ukoeno." 1
Zbog toga je zabranjeno u globalu klanjati se svemu drugom mimo Allaha~' ak iako oboavatelj u tom trenutku ne bi imao tu namjeru. Takoer iz istog razloga je zabranjeno da se ovjek klanja Allahu ako se ispred njega nalazi ovjek, iako klanja ne bi imao takvu namjeru, zbog toga to lii na klanjanje nekom drugom mimo Allaha. Pogledaj kako je erijat sprijeio poistovjeivanje u prostoru i vremenima. Kao to se ne klanja prema kibli kojoj se oni okreu u svojim molitvama onda se nee klanjati ni onome emu se oni klanjaju. ak ovo je vea teta, jer je kibla propis od propisa, i moe da se razlikuje od erijata do erijata meu vjerovjesnicima. Ali to se tie sedde nekome mimo Allaha, to je zabranjena stvar oko koje su se sloili svi Allahovi poslanici. Kao to Uzvieni kae:
~\; ~~~ UJ~

,
~
.:.;-:
1:-!:;J \:"(~) .:.;-: .!19 .:.;-: ~~.j <~jt:;. j.!:..j

0)~
, J
~ ~'
"A pitaj one koje smo prije tebe od Naih poslanika poslali da li smo Mi nareivali da se, osim Svemilosnog, boanstva oboavaju?" (Sura Ez-Zuhruf, 45)
Od Ibn Omera- radijjallahu anhuma- se prenosi:
Ovo je dolo u hadisu koje prenosi Imam Ahmed u 'Musnedu' 6. dio, str. 4. U 'Sunnenu' kod Ebu Davuda br. 693 u hadisu od Dibae bint Mikdad . Esved od njenog oca. Ali je hadis slab, jer ova Diba'a je nepoznata. Takoer u njegovom lancu se nalazi Velid b. Kami] ali njegovi hadisi su nejaki. Pogledaj 'Mikat' br. 783.
129
"Da je vidio ovjeka naslonjenog na lijevu ruku, a bio je u namazu. Pa mu je reeno: "Nemoj tako sjediti jer tako sjede oni koji e biti paeni. "1
U drugoj predaji:
"To je namaz onih koji su izazvali srdbu nad sobom." 2

A u predaji:
"Allahov Poslanik$. je zabranio da naslonjen na mku. "3

Sve ove hadise biljei Ebu Davud.
ovjek u
namazu sjedi
U ovom hadisu je zabrana ove vrste sjedenja pojanjavajui da je to sjedenje muenika, a u ovome je vrhunac razlikovanja od njih.
Takoer
Buharija prenosi od Mesruka od Aie - radijjallahu
anha-:
Da je smatrala pokw1enim da se klanja podboi na ruku i govorila je tako ine jevreji. 11 4

11
Takoer
ga biljei u hadisu od Ebu Hurejre
~pa
kae:
"Zabranjeno je podboiti se u namazu. "5 U drugoj predaji: "Zabranjeno je ovjeku da klanja podboen. "6
Kae: Hiam i Ebu Hilal prenose od Ibn Sirina od Ebu Hurejre ~: uvjerovjesnik ~je zabranio " Ovako ga biljei Muslim u svom 'Sahihu': "Allahov Poslanik ;ii je zabranio. "7
11
Biljei ga Ehu Davudu svom 'Sunnenu' br. 944. Albani ga je ocjenio hasen hadisom u 'Sahih Sunm:n Ehu Davud'. 2 Biljei ga Ehu Davudu svom 'Sunncnu' br. 993. Hadisje Sahih. 3 Biljei ga Ehu Davudu svom 'Sunnenu' br. 992. Hadisje Sahih. 4 Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 3458. s Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 1219. 6 Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 1220. 7 Pogledaj 'Sahih Muslim' br. 545.
130
SLUEENJE
PRAVOG PUTA
Od Zijada b. Subejha se prenosi da je rekao:
"Klanjao sam pored b. Omera pa sam stavio svoju mku sa strane. Kada je sklanjao rekao je : "Ovo je naslanjanje u namazu a Poslanik ':i' ga je zabranjivao."
Biljee ga Ahmed Ebu Davud i Nesai. 1 od Dabira b. Abdullaha- radijjallahu anhuma- se prenosi da je rekao:
Takoer
"Allahov Poslanik~ se razbolio pa smo klanjali iza njega a on je klanjao sjedei, dok je Ebu Bekr prenosio njegove tekbire kako bi ljudi uli. Zatim se okrenuo prema nama i vidio nas da stojimo. Pa nam je iaretom pokazao te smo sjeli i klanjali namaz sjedei poput njega. Kada je predao selam ree: "Skoro da ste malo prije uinili ono to rade perzijanci i bizantijci; stoje pred svojim kraljevima dok oni sjede. Nemojte to initi, nego slijedite svoje imame. Ako klanja stojei klanjajte i vi stojei, a ako klanja sjedei i vi klanjajte sjedei. ''2
Biljee ga Muslim i Ebu Davud u hadisu od Lejsa od Ebu Zubejra od Dabira. Ebu Davud i drugi ga biljee u hadisu od Eamea od Ebu Sufjana- Talhe b. Nafia Kureija- od Dabira ~da je rekao:
"Allahov Poslanik ~ je jahao na konju u Medini, pa ga je bacio na palmin panj te mu se noga iaila. Doli smo da ga obiemo i nali smo ga u Aiinoj sobi kako velia Allaha sjedei. "Kae: "Pa smo stajali oko njega, a on je utio. Zatim smo mu doli dmgi put da ga obiemo, pa je klanjao farz sjedei, a i mi smo stali iza njega a on nam iaretom pokaza da sjedemo." Kae: "Kada je zavrio sa namazom ree: "Ako imam klanja sjedei klanjajte i vi sjedei, a ako
Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 2. dio str.106. Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br.858. Had is je sahih, pogledaj 'El- Irwa' 2. dio str.94. 2 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 413 i Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 606.
131
imam klanja stojei klanjajte i vi stojei. I nemojte initi kao to to ine perztjanci sa svojim velikanima. 111
Mislim da stoji u drugoj predaji mimo Ebu Davudove: "Nemojte me veliati kao to nearapi veliaju jedni druge. "2 U ovom ha dis u im je naredio da se klone stajanja koje je farz u namazu, pojasnivi da stajanje klanjaa iza imama koji sjedi lii na postupke perzijanaca i bizantijaca pred njihovim velikanima u njihovom bdijenju dok oni sjede. Poznato je da zbog imama.
ovjeka
klanja
ima nijet da stoji pred Allahom ii; a ne
Ovo je primjer otrog postupanja u zabrani stajanja ispred koji sjedi. Pa je zabranio i ono to lii na takav postupak Makar i neimao takvu namjeru. Zbog toga je zabranjeno da se ini sedda Allahu dok je klanja okrenut prema ovjeku ili prema neemu to ljudi oboavaju mimo Allaha kao to je vatra i sl. U ovom hadisu se takoer3 nalazi zabrana onoga to nalikuje na djela perzijanaca i bizantijaca. Iako je naa namjera drugaija od njihove, zbog toga to kae: "Nemojte initi.,,
Biljei ga Ebu Davudu svom 'Smmenu' br. 602. Hadis je sa bih. Nisam ga pronaao sa ovim rijeima nego gaje Ebu Davud zabiljeio u svom 'Sunnenu' br. 5214. Njegov tekst je sljedei: "Od Ebu U mame se prenosi da je rekao: "Pred nas je izaao A/lahor Poslanik ~ naslonjen na tap, pa smo ustali pred ~~;ega a on ree: "Nemojte mt~iati kao lito to ine nearapi velia;ui:i jedni dmge." I-ladis je daif zbog dvije slabosti: Prva: Ebu Anbcs Kuti Adevi, prijatelj Ebu Adbesa, o kojem Hafiz u 'Takribu' kae: "Prihvatljivih hadisa"- tj. ako se ojaa drugim predajama inae je nejakih ha disa. Dmga: Njegov ejh Ebu Adbcs je nepoznat. 3 lbn Use)min- rahimehul1,1h- 1<-<l.e: Shvatili smo da ljudima nije dozvoljeno da stoje jedni drugima izn,1d glava, Lj. da jedni stoje dok drugi sjede. N ije dozvoljeno zato to je to poistovjeivanje sa perzijancin1e1 i biumijcima. Osim u sluaju ako za to ne postoji razlog, korist ili potreba, onda nema smemje. Ovo se pokazalo onda kada su izaslanici Kurejija doli kod A!lahovog Poslanika~ sa namjerom da pregovar<tju na Hudeibiji. On je sjedio a iznad njega je stajao Mugire b. uabe 4;. sa sabljom. U tome je bila korist. A to je buenje srdbe kod nevjernika i ispoljavanje potivanja ashaba prem,1 Pos!aniku :Ji!;. T,1ko da su u toj situaciji postupili na ovakakv nain to nije bio obiaj inae. !<ada bi se abdescio oni su se htjeli pobiti da bi pokupili vodu od
132
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Da li u ovoj zabrani u izgledu ima smisla?
poistovjeivanju
sa njiina u samom
Zatim ovaj hadis - bez obzira da li se po njemu radilo po pitanju sjedenja imama ili je derogiran- dokaz u njemu jo uvijek
njegovog abdesta. A kada bi pljunuo uzimali bi pljuvaku i trlja[ i je po svojim [icima i prsima. T o nisu inili obino osim pred mu ri cima kako bi ih rasrdi li. T o je utjecalo na kurejevikog izaslanika pa se vratio njima i rekao: Bio sam kod Kisre i cezara i Nedaija1 ali nikog od njih nisam vidio d,1 g,1 njegovi prijatelji vi.~e cijene nego to Muhammedovi ashabi cijene njega. Neka ih Allah nagr,1di svakim dobrom. Potovali su Poslanika ~ veoma mnogo. Isto tako ako bi bila kakva potreba tj. strah da se ta ne desi onome nad ijom se glavom stoji, d,1 ga neprijatelj ne bi napao ili neto slino onda nema smetnje. Ali ako nema koristi i potrebe onda je zabranjeno. ak i rukn u namazu biva izbaen samo da muktedije ne bi stojale dok imam sjedi. Uenjaci su se razili oko toga da li je ovaj propis ostao ili je derogiran? Tj. da muktedije stoje iza imama koji sjedi. Ispravno je da je propis ostao isti. Onaj ko kae da je derogira.n njegovo miljenje je slabo. Oni koji zastupaju ovo miljenje kazu da je Allahov Poslanik :ll!; rog dana kada je bio bolestan izaao a Ebu Belu je predvodio ljude u namazu. On je sjeo pored njega sa njegove lijeve srr,me i n,lst,wio sa predvoenjem ashaba sjedei dok su oni ostali stajei. A Ebu Bekr je ostao pored njega klanjajui stojei. [(,lu da je ovo posljednja stvar koja se desil,1 pred njegovu smrt to znai da je onaj propis derogiran. Ovaj stav je veom.1 slab radi: Prvo: Djelo ne moe negirati govor1 a vi znadete da je AJ!ahov Poslanik ~ rekao 'sjedite'. Ovo su rijei. Zato se ne moe negirati govor? Jer za djelo mogu postojati nepoznati razlozi. Drugo je to to izmeu ove dvije sicu.1cije postoji oica r,1zlika. Kada je u svojoj smrtnoj bolesti Poslanik ~ izaao da predvodi ljt1de Ebu Bekr je ve poeo nama.z stojei. T ako da ga je morao i za vrsi ti stojei. Ali njegov namaz u njegovoj kui kada su mu ashabi doli on je otpoeo namaz sjedei. Ako je mogue spojiti ova dv,1 stava onda nije potrebno pozivati se na derogaciju. )er derogacija je dokidanje jednog od dva dokaza onim drugim. Dokinuti neto je veoma creko. T.1no je ono to je zastupao Imam Ahmed- rahimehullah- po ovom pitanju, a to je1 da ako imam nije sposoban da klanja stojei nego sjedei da e i muktedije za njim klanjati sjedei. Ali neki od prij,lte!ji- rahimehumullah- su dod.1li dva uslova: Prvi je: Da imam bude iz tog mjesta1 tj. na svim namazima. Dn1gi: D,1 postoji nada u njegovo ozdravljenje. Ali u sunnetu nema nita to bi ukaza[ na postojanje ova dva uslova. Tano je da se r.1di o opem propisu 'A.ko klanja sjedei da klanjau sjedei~ Ostalo je jo da se kae: Pa i ako ne bude mogao obaviti ruku' i!i seddu.
133
postoji. Jer derogacija sjedenja ne znai derogaciju razloga. Nego to producira time to mu se suprostavila ono jae u primjeni od njega. Kao to je farz stajati u namazu, ali farz ne moe biti dokinut samo zbog poreenja u izgledu, i ovo je mjesto idtihada.l Ali ako poistovjeivanje ne moe dokinuti farz onda taj razlog sa kojime je obrazloio Allahov Poslanik~ onda biva sauvan od protudokaza ili derogacije. Jer stajanje u namazu nije poistovjeivanje u sutini. Tako da se ne radi o zabranjenoj stvari. Jer ako postoji propis sa razlogom zatim se taj propis derogira a razlog ostaje onda mora postojati neto drugo to e biti jae od njega u vremenu derogacije ili da umanji njegov uticaj. Ali da bude sam po sebi nepravilan to je
nemogue.
Sve ovo bi se primijenilo i u sluaju da je propis derogiran, kako? Ispravno je da se po ovom hadisu radi, po njemu su radili ashabi poslije Poslanikove $ smrti, pored toga to su znali za njegov namaz u bolesti u kojoj je umro. Stvar je postala jasna i oita, i nije bilo mogue rei da hadis o njegovoj smrtnoj bolesti moe derogirati ovaj propis, to je potvreno na drugom mjestu. I to sa dozvoljenim dvjema stvarima: da se stajanje ne suprotstavlja sjedenju ili u razlikovanju izmeu osobe koja zapone namaz stojei i izmeu namaza kojeg je imam zapoeo stojei sa naznakom da ovaj namaz ne ulazi u Poslanikove ~ rijei: "Ako bude klanjao sjedei." I zbog nepostojanja razloga koji bi ponitio ovu valjanost. Zatim uzimanje u obzir kraj namaza, na osnovu njegovog poetka je pree od njegovog ugledanja na imama, i druge sline stvari spomenute na drugim mjestima.2
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Ali ove njegove rijei - rahimehu!lah - su pn:thodile da se ne radi o derogaciji radi mogunosti spajanja dokaza. Ako je mogue spojiti dokaze onda nije dozvoljeno da tvrdimo da je neto derogirana. Kao to smo prethodno spomenuli u pogledu Poslanikovog ~ izlaska u toku smrtne bolesti a Ebu Belu je ve bio otpoeo namaz sa njima stojei tako da su morali stoiati. 2 Ibn Usejmin- rahimehul!ah- kae: Sada je naveo nekoliko stvari kao to da su oba sluaja dozvoljeni ... koji su col Da klanjaju iza njeg stojei ili sjedei. Jer sam in stajanja nije suprotan inu sjedenja. lli da se napravi razlika izmedu onoga koji je
1
134
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Takoer
se od Ubade b. Samita prenosi da je rekao:
"Kada bi Allahov Poslanik~ pratio denazu ne bi sjeo sve dok se ne bi spustila u kabur,l pa mu se suprotstavio rabin.2 Pa je rekao: "Ovako mi inimo Muhammede." Kae: "Pa je Allahov Poslanik~ sjeo i rekao: "Razlikujte se od njih. "3
Biljee ga Ebu Davud, Ibn Made i Tirmizi. Tirmizi kae: Bir b. Rafia nije jakih hadisa. Kaem da su se uenjaci razili po pitanju stajanja kada prolazi denaza ili sa njom ako bude praena. O tome ima nmogo jasnih i direktnih hadisa koji to nareuju. Onaj ko vjeruje u njihovu derogaciju ili derogaciju hadisa koji se odnose na prolaenje denaze onda je njegov oslonac Alijin hadis 4 i ovaj Ubadetov hadis.
.X
otpoeo namaz stojei i onoga koji je otpoeo namaz sjedei. Ovo je zastupao lnMm Ahmed- rahimehu!lah. Zato je postalo farzom? Rei emo zbog toga to namaz ne ulazi u njegove rijei: 'Ako bude Uw;ao sjede6~ Sada imam nije klanjao sjedei. Prvobitno je klanjao stojei da bi nakon toga klanjao sjedei dok e muktedije nastaviti da klanjaju stojei k.1ko su otpoeli. Kao i zbog nepostojanja tetnih posljedica kojom je to obrazloio a to je poistovjeivanje s,1 ncarapima ll njihovom bdijenju ipred kraljeva. Jer ovi ne stoje pred imamom. Na poetku su bili jednaki poput njega u stajanju. l zato to je graditi kraj ina namaza na njegov poetak pree nego ga graditi na osnovu namaza imama. Svi ovi odgovori Sll ispravni od kojih je dovoljan samo jedan. Ali pravilno je ako imam klanja sjedei da i oni klanjaju sjedei makar bili sposobni da klanjaju stojei. Ako je imam otpoeo namaz stojei na njima e biti obaveza da klanjaju stojei. 1 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: to se tie stajanja radi denaze ispravno je d,1 je to sunnet. Zato to je Vjerovjesnik :lt stajao sve dok ispred njega nije pro[,l d:en,ua jevreju. Stao je i rek,1o: 'Zar nije dua?' Ali njegov in ostavljanja takvog postupka poslije roga je zbog pojanjenja dozvo[jenosti jer ne postoji tekst kojim se ukida zabr<ma. Pa ako je uinio neto to mu prvobitno nije bilo nareeno ukazuje na to da se ne radi o obavezi nego o poeljnost!. 2 Tj. od jevreja. 3 Biljei ga Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 3176. fbn Made br. 1545 i Tim1izi l 020 te ga je proglasio daifom rijeima: "Ovaj ha dis j e gari b, a B ir b. Ratia nije jakih hadisa." Kaem: "Njega jaa predaja koju biljee Muslim, Ebu Davud i Ibn Made u hadisu od Alije: "Da je Allahov Poslanik .#stajao kod ukopavanja dienaze da bi kasnije sjedio. " Ovaj ha dis j e - ina Allah - hasen. 4 Hadis kojeg sam prethodno spomenuo ojaa vajui prethodni hadis Ubadeta.
135
Iako je mogue oba hadisa primijeniti. Jer onaj koji prati denazu stoji sve dok se ne postavi na vratove ljudima, ne dok se postavi u kabur. A ovaj hadis se moe uzeti u obzir spajajui izmeu njega i drugih hadisa, ili da derogira druge hadise, jer je pojanjen razlikovanjem. Oni koji ga ne uzimaju u obzir ocjenjuju ga slabim, ali to ne smeta u pogledu dokazivanja i oslanjanja po pitanju samog roda razlikovanja. Buharija biljei od Abdu Rahmana b. Kasima: "Da je Kasim iao ispred denaze ali da nije stajao radi nje. A prenosio je od Aie da je rekla: 11 Neznabocu su stajali radi denaze, a kada bi je vidjeli rekli bi: "Bila si u svojoj porodici ono to si bila/, dvaputa. 1 Oni koji su stajanje smatrali zabranjenim uzeli su za dokaz da se radilo o djelima iz dahilijeta. Ali ovdje se nema za cilj govoriti o ovom pitanju.
Takoer
se od Ibn Abbasa - radijjallahu anhuma- prenosi
daje rekao:
"Allahov Poslanik~ je rekao: uLahd je za nas a raka je za druge mimo nas. "2
Biljee ga autori etiri ,Sunnena 1.3 Od Dabira b. Abdullaha Bedelija $,se prenosi da je rekao:
~je
"Allahov Poslanik druge mi1no nas. "
rekao: "Lahd je za nas a raka je za
Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 3827. lbn Usejmin- rahimehull.1h- kae: Lahd je iskopani dio unutar kabura dok je raka onaj sredinji dio. Lahd je bolji iako je raka dozvoljena posebno u nunim situacijama. )er zem!j.1 nekada bude prahovita te je potrebno iskopati raku unutar zemlje a onda se rostave tahte kako ne bi zemlja padala pa se nakon toga postavi mejit. Biljee ga Ebu Davudu svom 'Sunnenu' br. 3208. Tinnizi \1 svom 'Sunnenu br. 1045. Nesai u svom 'Sunnenu' br. 1898. Ibn Made u svom 'Sunnenu' 1554. Hadisjc sahih kao to Albani kae u 'Propisima dcnaze' str. 145. Lahd je kabur u ijoj se strani okrenutoj prema kib!i iskopa dodatna soba ili dio u koji se poloi mej it a zatim se prekrije tahtama te se cijeli kabur ispuni zemljom.
136
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Biljee ga Ahmed i Ibn Made.l A u Alunedovoj predaji:
"Raka je za kita bije. "2

Ovaj hadis je preneen sa lancima u kojima ima slabosti ali jedni druge jaaju.
Takoer
se prenosi od Abdullaha b. Mes 1uda ::&. da je rekao:
"Allahov Poslanik IfJ, je rekao: "Nije od nas onaj ko se udara po licu, dere odjeu na prsima, i poziva u neznaboake (dahilijetske) obiaje." Mutefekun alejhi. 3
Neznaboaki obiaji
biti i
1
neznaboake
su kukanje za mejitom, kao to moe pozivanje na porijeklo.
U tom smislu je predaja koji biljei Ahmed od Ubejja b. Ke aba da je rekao:
"Allahov Poslanik je rekao: "Onaj ko se ponosi ponosom neznaboaca, podajte ga polnim organotn njegovog oca i neizgovorite njegovo ime. "45*6
Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' (4. dio. str. 357, 359) i Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 1555. 2 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' (4. dio, str. 362, 363) a Sujuti i Albani su ga ocjenili sahihom u 'Sahih dami'a sagir' br. 5490. 3 Biljei ga Buharij a br. 1294 i M us lim br. J 03. 4 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' (5. dio, str. 136) Hadisje sahih. 'Tj. recite mu: "Podoj spolni organ svoga oca." 6 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: H adis: 'Nije od nas onaj ko se udara po ficu1 dere odjeu sa prsa i poziva se na paganske obiaje.' Ovo je bilo u sluaju nedae !smrti), jer su oni u dahilijetu tako postupali, udarali su se po licu, cijepali su odjeu na prsima, pozivali su kukanjem i aljenjem. Moda su upali i kosu, ili su se ak mali i ranjavati po cijelu. Ali u sv,1kom sluaju znai bitno je da su ispo!javali svoje nezadovo! j stvo. Onaj ko se bude pozivao na porijeklo, od njih je to bilo po pitanju hvale i ugleda. Kae: 'Podajte ga polnim organnom njegovog oca' tj. penisom. Kao da mu se kae 'Podoj po! ni organ svog oca'. Kako bi ukazao na mjest9 odakle je izaao. Dakle iz polnog organa, odakle toi mokraa. Kako se onda moe ponositi au paganskog doba? Kako se moe ponositi svojim porijeklom? Posl,tnik kae: '... i nemojte ga prozivati' govorei to dirketnim terminom. Takoer u predaji stoji direktan tekst kod spomena poznatog medu vama, ako elite recite mu 'podoj toga i toga'.
137
se od Ebu Malika El E 1arija Vjerovjesnik$ rekao:
Takoer
~'
prenosi da je
"etiri su stvari u mom mnmetu od dahilijeta kojih se nee kloniti: uzdizanje zbog ugleda, potvaranje u porijeklo, traenje kie od zvijezda i naricanje."
I kae:
"Ako se narikaa ne pokaje prije smrti na Sudnjem danu e biti proivljena u alvarama od katrana i ogrtau od kuge."
Biljei ga Muslim. l svako ko se poziva na ove neznaboake obiaje, zatim je Poslanik ~ obavijestio o nekim stvarima iz dahilijeta koje nee svi ljudi ostaviti, kudei one koji ih ne ostavljaju. Sve ovo navodi na zakljuak da stvari koje se tiu dahilijeta i koje su se inile tada jesu pokuene u vjeri islamu. Jer u protivnom ove stvari ne bi bile pokuene da se nisu pripisale dahilijetu. Ali je poznato da njihovo pripisivanje dahilijetu podrazumijeva njihovu pokuenost. Kao to Uzvieni kae:
b",.
U ovom hadisu je
pokuen
, 1 .':ll~~ "'1 , :_ l\ , :t n_ / , :v--_ !.5 J ~ (_.r.-' .._:__j':"?.

neznaboake
J.-:l'.i
~J
'r J
"l nemojte se
Ahzab, 33)
razgoliavati
kao u
doba." (Sura El-
Ovo je kuenje razgoliavanja, kao i kuenje stanja u prvom dahilijetu to ukazuje na zabranu poistovjeivanja sa njima u bilo kojim stvarima. Od toga jesu i njegove rijei Ebu Zerru - kada je uvrijedio ovjeka po njegovoj majci - "Tl si ovjek u kojem ima dahilijeta. "2
1 2
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 935. Mutefekun alejhi.
138
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Poslanik$ je pokudio ovaj kojima nije doao islam.
in,
i sve druge nemoralne postupke sa
U tom smislu jesu rijei Uzvienog:
~~ J~~tJ ~~~ .. :\j-~-~\'-...L.i_J-'-" u _'!':; -~ .r ~ 1-;.... ..

* "
... ........ _l" ....
\_,':<- . .~_.___.-:. ; .r-- . . ; .J\?~~~ ~~;. .

,u ' ~ ' ~ -~--~ J '--~~J-'-") ~~ .JJ~~-~ ~ ...
~,.J _. ~~ ~ ... ~
<
"Kad su nevjernici srca svoja punili arom, arom paganskim, Allah je spustio smiraj Svoj na Poslanika Svoga i na vjernike."
(Sura El-Feth, 26)
Ispunjavanje srca arom je pripisane dahiljetu, to ukazuje na njegovu pokuenost, i sve ono to je od njihovog ponaanja i djela biva takvim. Od ovoga jeste i ono to biljei Buharija u svom 'Sahihu' od Abdullaha b. Ehu Jezida da je uo Ibn Abbasa 4;, da kae:
"Tri su stvari iz daltilijeta: Potvaranje u porijeklo, naricanje a treu sam stvar zaboravio."
Sufjan kae: "Kau da se radi o traenju kie od zvijezda. "1* Muslim u svom 'Sahihu' od E'amea b. Saliha od Ebu Hurejre ,J.t, prenosi da je rekao:
Ibn Esir na kraju predmeta 'neve' kae: "Enva' se odnosi na 28 pozicija. Na svaku od njih se Mjesec spusti u jednoj noi. U tom smislu jesu rijei Uzvienog: "Mi smo Mjesecu odredili njegove poloaje." Na zapadu svake trinaeste noi padne jedna pozicija sa izlaskom zore. A nasuprot nje se pojavi druga na istoku u isto vrijeme. I sve se zavre sa krajem godine. Arapi su vjerovali da sa padanjem poloaja i pojavom drugog poloaja pada kia, te su je njima i pripisivali. Pala nam je ki.a zbog tog i tog poloaja odnosno zvijezde. Alije nazvan 'nev'om' zbog toga to kada padne zvijezda padalica te se pojavi druga i to u arapskom tekstu stoji 'uzidgne se' i biva uzeta od ove rijei tj. uzdizanja. Kaem da nema sumnje da ovakvo vjerovanje jeste kufr, kao to biljei Buharija u svom 'Sahihu' u hadisu Zejda b. Halida Duhenija u onome to Vjerovjesnik prenosi od svog Gospodara da je rekao: "Od Mojih robova je osvanuo mu'min i ka fir. Pa onaj ko kae: "Kia nam se spustila iz Allahove blagodati i milosti on je mu'min i nevjernik u zvijezde. A onaj ko kae: "Data nam je kia od te i te zvijezde, on je nevjernik u Mene a vjernik u zvijezde."
139
"Allahov Poslanik fl, je rekao: "Dvije stvari koje su prisutne kod ljudi u njima ima kufra, potvaranje u pogledu porijekla i naricanje za umrlim. "1
Rijei 'u njima' ~- dva svojstva koja su stah1a u njima i koja su kufr, jer su oba ova svojstva kufr i zbog toga to su od djela kufra i nalaze se u ljudima.
Ali nije svako, onaj u kome se nae dio kufra ili neka od osobina kufra - kafir - pod optim pojmom kufra, sve dok se u njemu ne obistini pravi smisao kufra. Kao to nije, svako onaj u kome se nae neki od dijelova imana - mu'min - sve dok se u njemu ne nae osnova imana i njegova sutina. Razlika izmeu rijei (el - kufr ) sa odreenim lanom kao to je u rijeima Poslanika ~:
"Izmeu roba i kufra ili irka nema nita osim ostavljanje namaza. "2
I izmeu (kufr) koji negira
potvrivanje.3
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 67. I-ladis biljei Muslim u svom 'Sahihu' br. 82, rijeima: "!:::meu ovjeka i kufra i ilka je os/avljanje namaza." Biljei ga Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 4678 rijeima: "!::meu roba i kl!fiaje osfm'iJ'anje namaza.'' Tim1izi u svom 'Sunnenu' br. 26\8, 2619 i 2620 i kae: "Hadis je hasen i sahih." Biljei ga Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 1078 rijeima: "Izmeu ovjeka i irlw nema nWa osim pulanje namaza, pa ako ga i:::os/avi u6nio je i rk." Albnni ga je ocjenio sahihom u 'Sahih dami'a sagir' br. 5388. 3 Ibn Uscjmin - rahimehullahkae: ejh smatra da je onaj ko ostavi namaz kafir opeg pojma kufr,1. Zato sto smatra da je razlika izmeu onoga kufra kojim se negira i kufra onoga koji zna. Ovo je - mislim na kufr onoga koji ostavlja namaz - nakon pomnog pregled,, dokaza postalo jasno da je istina. lako se ovome suprotstavljaju oni koji se suprotsuv[j,,ju. Onaj ko bi ostavio namaz iz ljenosti to bi bio kufr koji izvodi iz vjere1 otpao bi od islama. N a red it e mu se pokaj,mje, ako se pokaje u redu je ako ne onda e biti ubijen. Meutim prenijeti smisao da je time htio rei k..1ko onaj ko ostavi namaz negiraui njegovu obavezu je iskrivljavanje rijei na njihoivm mjestima. ]er je ostavio ono na sto su ukazali dokazi i potvrdio ono na sto nije ukazao tekst. u tekstu stoji 'Ko ostavi' ne rekavsi 'onaj ko negira njegovu obaveznost'. Zatim ovjek koji negira obaveznosr namaza a klanja svih pet vakata je kafir. Nije potrebno da samo ostavi namn. Ali poto mi iskriv!jujemo rijei na njihovim mjestima zbog naih ubjeenia je greka i izmjena serij,ua. Obaveza je da ostavimo dokaznu stranu
2
140
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
postoji razlika izmeu znaenja neogranienog pojma ako se kae 1kafir 1 ili ,mu 1min1 i izmeu neogramcenog znaenja imena u svim njegovim korijenima kao to Poslanik ~ kae:
Takoer
"Nemojte se poslije mene vratiti u nevjerstvo pa da udarate vratove jedni dntgima (tj da ubijate jedni druge). "1 2 'da udarate vratove jedni dntgima' je tumaenje pojma kafira na ovom mjestu. Oni se nazivaju kafirima pod ogranienim pojmom kufra3, i ne ulaze u neogranieni termin ako se kae 1mdmin 1 ili 1kafir 1 kao to je u rijeima Uzvienog:
Rijei:
"... od
tekuina
koja se izbaci." (Sura Et-Tariq, 6)
Tako da je sperma nazvana ogranienim imenom, i ne ulazi u neogranieni pojam kao to kae:
11
a ne
naete
vode." (Sura El-Maide, 6)
U ovo poglavlje se ubraja i ono to su naveli u oba 1Sahiha 1 od Amra b. Dinara od Dabira b. Abdullaha- radijjallahu anhuma - da je rekao:
tekstova u smislu u kojem su preneeni. Sudija meu ljudima je Allah 'k. Pa ako Kur\:m i sunnet dou s.1 pojanjenjem propisa meu propisima mi nemamo pravo da ga iskriv!jujemo shodno nasim hirovima. 1 Mufekun alejhi. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Shodno rijeeima Allahovog Poslanika j$; misli na kafire koji udaraju vratove jedni drugima. Jer niko nee napasti mu'mina da ga ubije osim kafir. T ako da im se nee dati opi naziv kufra niti e biti pripisani opem nazivu kao i to da im se nee negirati iman koji predstavlja ooi pojam imana a niti e im se dati opi pojam ima na. 3 lbn Usejmin- rahimehul!ah- ka:e: Ako bi rekli: T ako mi Allaha neu dotai vodu1 zatim dotakne spermu1 nee biti d,1 je prekrio zakletvu. Jer je sperma odreena vrsta tekuine, a ne opi pojam vode1 zato to je to opa. voda.
141
"Borili smo se zajedno sa Allahovim Poslanikom ~ a sa njim je krenulo mnogo muhadira.1 Meu muhadirima je bio jedan aljivdija pa je udario u stranjicu jednog ensariju. Ensarija se estoko naljutio, pa su se poeli prizivati. Ensarija je rekao: "O ensarije!" A Muhadir ree: "O muhadiri!" Pa je Allahov Poslanik;!. izaao i rekao: "ta je to da se pozivate na dahilijetski nain?" Zatim je rekao: "ta je sa njima?" Pa su ga obavijestili o udarcu muhadira ensarije." Kae: "Allahov Poslanik !$!. ree: "Ostavite se toga (tj dahilijetskog nacionalizma), to je poganluk." Abdullah b. Ubej b. Selu l ree: "Ili su se urotili protiv nas?
"-
jS':JI ~y.':Ji ..._.....;_~ ~..WI JI~). \ ~ .... ... ... ~ ~

:.-
'~J
,J
'
~J
'
'
~Ako se vratimo u Medinu, sigurno slabijeg?" (Sura El~Munafikun, 8)
e jai
istjerati iz nje
Omer ree: "Allahov Poslanie zar neemo ubiti 01.1og pogana, -Abdullaha -?"Vjerovjesnik~ ree: "Da ne bi ljudi govorili da sam ubijao svoje ashabe. "2
Muslim biljei u hadisu od Ebu Zubejra od Dabira da je rekao:
"Potukli su se dvojica djeaka: jedan je bio od muhadira a drugi je bio od ensarija. Pa je muhadir povikao: "O muhadirif"3 A ensarija je povikao: "O Ensarije!" te je Allahov Poslanik ~ izaao i rekao: "Zar se na dahilijetski nain pozivate?" "Ne Allalwv Poslanie, osim to su se dva
Ibn Usejmin- r,1himehullah- kae: Krenulo tj. sakupilo ih se mnogo. Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 3517. 3 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Postoji pravilo o ovome. Onaj ko trai pomo sebi imenicu stavlja u vokativu dok onaj ko tra pomo nekom drugom stavlja imenicu u smislu objekta tj. u darivu. Kao da kae: O Allahu pomozi muslimanima. T ako da ovdje rije 'o muhadiri' dovodi do pitanja da [i je traio pomo muhadirima ili je traio pomo od muhadira. Ako je mislio da trai pomo od muhadira onda e rei: O muhadiri pomozite muhadirima. T ako to e mu imenica doi u vok.ltivu. Priblinije je da je traio pomo njima- muhadirima- tj. Ll dativu kao da kae: Ko e pomoi muhadirima. Ali je potrebno osvrnuti se na predaju.
2
142
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
potukla, pa je jedan dntgoga udario u stranjicu." rekoe oni. On ree: "Nema veze, neka ovjek pomogne svome bratu kada ini nepravdu i kada mu se nepravda ini. Ako je nepravedan neka ga sprijei, to mu je pomo. A ako mu se ini nepravda neka ga pomogne. "1
Ova dva naziva 1muhadiri 1 i 1ensarije 1 su erijatski termini koji su doli u Kur 1anu i sunnetu. Allah~ ih je njima imenovao, kao to je i nas prije muslimanima nazvao. Pripisivanje ovjeka muhadirirna ih ensarijama je lijepo i pohvalno kod Allaha i Njegovog Poslanika $ .Nije samo bit dozvoljenosti koju podrazumijeva sama definicija, kao to je pripadnost plemenima i mjestima. A nije ni haram (zabranjeno) ili mekruh (pokueno) kao to je pripadnost koja vodi u novotarije ili drugi vid grijeha.
Meutim
djeaka
i pored toga kada je svaki od njih pozvao svoju
skupinu traei pomo, Allahov Poslanik ji je to sprijeio 2 a takav 1 11 in nazvao dahilijetskim pozivanjem 1 pa mu je reeno: 0ni koji su se na to pozivali su bili djeaci. Tj. da to nije poteklo od grupe, ali je naredio da se nepravednik sprijei, a da se pomogne onaj ko je potlaen. Da bi Allahov Vjerovjesnik~ ukazao na jednu opasnu stvar a to je: da se nacionalizam ili privrenost jednoj grupi kao neogranien pojam podrazumijeva dahilijetskim inom. Ali pomaganje na istini bez irenja neprijateljstva je lijep vadib ili pak mustehab.
11
Isto je i ono to su Ebu Davud i Ibn Made zabiljeili od Vasila b. Eske 1a ~da je rekao:
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2584. Ibn Usejmin- rahiimehul!ah- kae: Ovo dokazuje da je 'O muhadiri' znai da je traio pomo od njih.
143
"Rekao sam: "Allahov Poslanie, ta je to nacionalizam??" Kae: "Da pomogne svoj narod u injenju nepravde. "1
Od Surake b. Malika Dua 1ema Mudlidija J.ii, se prenosi da je rekao:
"Obratio nam se Allahov Poslanik ,;#; u govoru pa je rekao: "Najbolji meu vama je onaj ko titi svoj narod, ako ne grijei."
Biljei ga Ebu Davud.2 Ebu Davud, takoer, biljei prenosei od Dubejra b. Mut 1ima da je Allahov Poslanik $rekao:
Nije od nas ko poziva u nacionalizam, niti je od nas onaj ko se bori iz nacionalizma, niti je od nas onaj ko umre na nacionalizmu. "3
11
Ebu Davud, takoer, od Ibn Mes 1uda Allahov Poslanik iiJ, rekao:
,$,
prenosi da je
"Onaj ko pomogne svom narodu na nepravdi je poput u blato potonule ivotinje koja se strovalila i pokuava se izvui oslanjanjem na rep. "4
Biljei ga Ehu Davudu svom 'Sunnenu' br. 5119. Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 3949. Hadis je daif (apokrifan ili slab) zbog Seleme b. Bira Dimekija. A kerka od Vasila b. Eskc'a je Fcs ila, a li obadvoje su prihvatljivi kao to j e u 'Takri bu'. 2 Biljei ga Ehu Davud u svom 'Sunncnu br. 5120 i kae: "Ejub b. Suvejd je slab." Albanije had i socjenio slabi mu 'Da if Sun nen Ehu Da vu d' br. 1094. >Biljei ga Ehu Davudu svom 'Sunnenu' br. 5121. Lanac muje slab zbog Muhammeda b. Abdu Rahmana- Ibn Ebu Lebibe- o kojem Hafiz u 'Takribu' govori da je slab zbog preestog indirektnog pripisivanja had isa ashabima. ~ tbn Esir u 'Nihaje' kae: "Od ovoga jeste hadis od tbn Mes'uda u kojem kae: ''Ko pomogne svom narodu 11 nepravdi je papui potonu/og go veera koje se hvatanjem za rep eli isupati." eti ukazati na injicu da je pao u grijeh i propao, poput ivotinje koja je pata u bunar pa su je eljeli izvuci pomou repa. ati je ne mogu spasiti." Hadis biljei Ebu Davud u sovm 'Sunnenu' br. 5117 i 5118. Hadis je sahih kao mevkuf (predaja koja se pripisuje govoru ashaba) i merfua (predaja koja se od ashaba pripisuje Poslaniku). Albani ga je ocjenio sahihom u 'Suhih dami'a' sagir' br. 6575.
1
144
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ako pozivanje na ova imena (muhadiri i ensarije), koja voli Allah i Njegov Poslanik~' oznaava vrstu nacionalizma, kakav je onda sluaj sa pripadnou i fanatizmom kao neogranienim pojmovima? Kao to je pozivanje na porijeklo, ili pripadnost koja moe biti dozvoljenom ili pokuenom? To je zbog toga to je pripisivanje erijatskim terminima bolje od pripisivanja neemu drugom. Zar ne vidi ono to je Ebu Davud prenio u hadisu od Muhammeda b. Ishaka od Davuda b. Husajjina od Abdu Rahmana b. Ebu Ukbne od Ebu Ukbe- bio je tienik od perzijanaca- da je rekao:
''Prisustvovao sam sa Poslanikom ~ u bitci na Uhudu. Pa sam udario jednog murika i rekao: rruzmi ovo od mene ja sam djeak perzijanac." A onda sam se okrenuo prema Poslaniku a on ree: ''Da si bogdom rekao: rruzmi ovo od mene ja sam djeak ensarija. "1
Allahov Poslanik$ ga je potaknuo da se pripie ensarijama, iako je to putem tienitva, oito da mu je to bilo drae nego da se pripie perzijancima iako se radi o ispravnoj i istinskoj pripadnosti koja ne moe biti zabranjena. Mudrost je u tome, a Allah najbolje zna, to dua osjea prisnost onome kome se pripie, a ako to biva radi Allaha onda je bolje za ovjeka. Ovi hadisi ukazuju da sve ono to se pripie dahilijetu biva pokuenim i zabranjenim. Zabrana se odnosi na sve stvari, IZ dahilijeta, bez ogranienja, to se i eli naglasiti u ovoj knjizi.
Biljei ga Ehu Davud pod br. 5123. Hadis je daif iz dva razloga: prvi je taj to je u njegovom lancu Muhammed b. Ishak a on prenosi hadisc na indirektan nain (tedlis). Drugi je taj to se u njegovom lancu nalazi Abdu Rahman b. Ebu Ukbe za kojeg Hafiz u ?Takribu' kae: "Prihvatljiv." Tako to e biti ojaan predajama drugih prenosilaca dok je u suprotnom nejakih hadisa.
145
Primjer toga je ono to Seid b. Ebu Seid prenosi od svog oca a on od Ebu Hurejre ~ da je rekao:
"Allahov Poslanik \j\ kae: "Allah je od vas otklonio dahilijetsku oholost i ponoenje oinstvom. Bio bogobojazni mu'min ili je nesretni grijenik. Vi ste Ademova djeca, a Adem je od praine. Ljudi e se pozivati iz ponosa zbog ljudi, a oni e biti samo gorivo za dehennem. Ili e kod Allaha biti manji od 'kotrljana' koji sa svojom njukom gura izmet."
Biljei ga Ebu Davud i drugi1 a hadis je sahil1. Oholost i ponos je pripisao dahilijetu kako bi pokudio oba jer sama pripadnost dahilijetu stvar ili postupak ini pokuenim. I sve ono to se pripie dahilijetu je pokueno.
ina,
Isto je ono to Muslim biljei u svom Sahihu' od Ebu KajsaZiada b. Rebaha- od Ebu Hurejre Jb da je Allahov Vjerovjesnik~ rekao:
"Onaj ko izae iz okvira poslunosti, i ostavi dam'at pa umre umro je na dahilijetski nain. Onaj ko se bude borio ispod slijepe zastave i bude se ljutio iz fanatizma, ili se bude pozivao na fanatizam, ili da pomogne fanatizam, pa bude ubijen, bit e usmren na dahiljetski nain. Onaj ko se u mom ummetu pojavi ubijajui pokorne i nepokorne, ne klonei se meu njima mu'mina niti se vee sa nekim za ugovor, nije od mene niti sam ja od njega. "2
Allahov Poslanik ~ je u ovom hadisu naveo tri vrste onih o kojima pravnici piu poglavlja u borbi protiv sljedbenika Kible od otpadnika, grupacija i fanatika. Prva skupina su oni koji su odbili poslunost vladaru. Tako da je zabranio istu neposlunost dema'tu. Pa je pojasnio da onaj
Biljei ga Ebu Davud pod br. 5116 a navedeni tekst ovdje je njegov. Tirmizi ga biljei pod br. 39 55 i kae: "Ovaj had is j e hasen i gari b." A on j e kao to je i rekao. 2 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 1848.
146
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ko umre a ne bude posluan svom vladaru da umire na neznaboaki nain. Jer arapi niti neko drugi, nisu bili posluni jednom voi u globalu, kao to je poznato iz njihove biografije. Zatim je naveo onoga koji se bori za svoj narod iz patriotizma, ili zbog svoje drave i sL tome. Zastavu je nazvao 1slijepom 1 zbog toga to se radi o stvari sa nepoznatim ishoditem, kao to je borba iz fanatizma biva bez znanja od dozvoljenosti borbe protih ovih. A onaj ko bude ubijen u takvoj borbi, Poslanik ~ naglaava, da umire na dahilijetski naini. Bez obzira da li se on ljutio srcem, ili bude pozivao rijeima ili bude udarao sa rukom. To pojanjava, takoer, ono to Muslim biljei Ebu Hurejre .:$.da je rekao:
prenosei
od
"Allahov Poslanik~ kae: "Doi e vrijeme meu ljude kada borac ne bude znao zbog ega se bori? Niti e ubijeni znati zbog ega je ubijen? Pa neko ree: "Kako e to biti?" Kae: "Zbog toga to e se meusobno pobiti, pa e ubica i ubijeni u Vatru. "2 vrsta su oni koji iziu (s orujem) na unm1et. Moda su neki od njih skupine, poput plipremljenih grupa za drumsko razbojnitva iji je cilj samo novac, ili neki ipak imaju za cilj da dou do uprave. Kao to se neki bore protiv stanovnika nekog grada jer su pod neijom tuom upravom, makar oni ne pripadali ratnicima. Ili oni koji su odstupili od sunneta dozvoljavajui, bez ogranienja, krv sljedbenika kible, kao to su hamrijeOmridije), protiv kojih se borio Alija.
Trea
lbn Uscjmin - rahiimchu!lah - kae: Umire smru poput pagana. T ako da e umrijeti ili kao kafir ili e doprijeti do dmgog. Ali u svakom sluaju on umire u dahi!ijetu bez znanja. 2 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2908.
1
147
Zatim je Poslanik ~ smrt i ubistvo nazvao dahilijetskim kao bi ih pokudio i zabranio na taj nain jer u protivnom ne bi ih zabranio. Tako da se zna da su ashabi potvrdno vjerovali da sve ono to se pripie dahilijetu, od ubistva i smrti i slinog tome, biva pokuenim i zabranjenim. To ukazuje da sve ono to se pripie dahilijetu biva pokueno i to je ono to se eli ovdje istai. Od ovoga jeste i ono to se biljei u oba 'Sahiha' od Me'arura b. Suvejda da je rekao:
"Vidio sam Ebu Zerra a njemu je bio ogrta, a na njegovom slugi isti takav. Pa Sati'/ ga o tome pitao? On ree da je u vrijeme Allalwvog Poslanika ~ruio ovjeka pa ga je ponizio spominjui ga po loem zbog njegove majke. ovjek je doao kod Allalwvog Poslanika i spomenuo mu sluaj. Vjerovjesnik ~ mu ree: "Ti si ovjek u kojem ima dahilijeta. rr
U drugoj predaji:
"To si rekao u ovom trenutku i zbog moje starosti?" Kae: "Da, oni su vaa braa i prijatelji koje je Allah dao u vaem vlasnitvu. Pa iji brat bude u njegovom vlasnitvu neka ga nahrani onim to i on jede, neka ga odjeva od onoga to on oblai. Nemojte ih obavezivati ono to ne mogu uiniti, a ako im neto naredite onda im u tome pomozite. "1
U ovom hadisu se naglaava da sve ono to je iz dahiljeta biva pokuenim, jer njegove rijei: "U tebi ima dahiljeta" ukazuju na pokuenost ove karakteristike. A da ovaj opis ne ukazuje na neto pokueno ne bi sadravao ono sa ime se postigao njegov cilj. u hadisu stoji da poniavanje zbog pripadnosti nekome jeste od dahilijeta.
Takoer
Biljee ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 30 i Muslim u svom 'Sahihu' br. 1661.
148
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
u njemu stoji i to da ovjek - pored vrijednosti, znanja i vjere - moe imati neka od ovih svojstava iz dahilijeta, jevrestva i kranstva. to nije nuno da bude okarakterisan kafirom ili fasikom.l Isto tako i Muslim u svom 'Sahihu' od Nafie od Dubejra b. Mut'ima od Ibn Abbasa - radijjallahu anhuma - prenosi da je Vjerovjesnik~ rekao:
Takoer
"Trojica ljudi su najmri Allahu: "Bezbonjak (bogohulnik) u Haremu, onaj ko u. islam eli uvesti obiaj iz daltilijeta i onaj ko na nepravedan nain prospe ovjekovu kn; da bi i on prosuo njegovu. "2
Poslanik .@!!; je obavijestio da su ova trojica najmri Allahu. Zbog toga to se nered moe napraviti u vjeri ili dunjalukim odnosima. Najvei dunjaluki nered jeste ubijanje ljudi na nepravedan nain. Zbog toga i jeste svrstan u najvee grijehe nakon najveeg nereda u vjeri koji je u stvari kufr. Nered u vjeri se dijeli na dvije vrste: ono to je vezano za djela i ono to je vezano za mjesto djelovanja. Ono to je vezano za djelo jeste elja za dahilijetskih obiaja.
uvoenjem
A ono to je vezano za mjesto djelovanja jeste poput bogohulnitva u Haremu, jer najvee mjesto gdje se moe neto uiniti jeste Harem. Povreda svetosti mjesta je vea od povrede svetosti jednog vremena. Zbog toga je zabranjeno uzimati ulov od ivotinja i biljaka u gradu Harema to nije isto zabranjeno u svetim mjesecima.
Ibn Usejmin- rahiimehul!ah- kae: Njegove rijei- rahimehul!ah- w nije nuno da bude okarakterisan kafirom ili fasikom. Zn.1i ,1ko ih izrekne iz neznanja ili slino. Ali ako ih kae pri svijesti sa znanjem i ubjeenjem onda e se na osnovu toga potrvditi ili kufr ili fisk. 1 Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 6882. Sto se tie autorovih rijei: "Biljei ga Muslim." Moda je pogrijeio ili je pogreno prepisano, jer ga nisam naao kod Muslima nego kod Buharije.
1
149
Zbog toga je bilo ispravno da je zabrana borbe ostala zauvijek na to su ukazali vjerodostojni tekstovi. od mejseca u kojem je zabranjena borba. Zbog toga najbolje zna - spomenuo bogohulnitvo u Haremu i dahilijetskim obiajima.
obiaj
u Haremu Za razliku je - Allah eljom za
Bit je u tome to je od njih i onaj koji eli u islam uvesti izmeu onoga koji ima tu namjeru ili je nema. Jer nemjera je u stvari elja i traenje. Tako da svako onaj ko eli u islamu uiniti neto iz dahilijeta ulazi u domen ovog hadisa.
iz dahilijeta, tako da nema razlike
Dahilijetski obiaji su svi obiaji koji su bili u to doba. Jer rije 'sunnet' jeste u stvari obiaj ili se odnosi na put koji se ponavlja, kako bi se proirio razliitim vrstama ljudi koji ga nazivaju ibadetima, ili ga ne ubrajaju u ibadete. Uzvieni kae:
~'_/'ll~ lJ~~ ~~~D

"Prije vas su mnogi narodi bili i nestali! Zato, putujte po zemlji. "
(Sura Al Imran, 137)
....
~J
1:!1
'
..-
,...
Vjerovjesnik ~ kae:
"Vi ete slijediti obiaje (sunet) onih koji su bili prije vas."
podrazumijeva praenje i obiavanje, pa onaj ko uini neto od njihovih obiaja uinio je dahilijetski obiaj. Ovo je opti dokaz koji zabranuje slijeenje svega onoga to je od obiaja dahilijeta u njihovih praznicima i drugim stvarima. Pojam 'dahilijet' moe biti naziv za odreeni sluaj - to je u veini sluajeva u Kur'anu i sunnetu- ili moe da bude naziv za onoga ko neto ini. Prvi je poput Poslanikovih ~rijei Ebu Zerru:
Slijeenje
"Ti si ovjek u kojem ima dahilijeta."

lli kao to Omer kae:
150
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
u
"Ja sam se u dahilijetu zavjetovao da jednu no. "1

Ili rijei Aie:
ostati u itikafu
"Brak u dahilijetu je bio u "Allahov

Poslanie,
etiri
oblika. "2
Ili kao to su ashabi rekli:
bili smo u dahilijetu u zlu.'13
Tj. u stanju dahilijeta, ili na putu dahilijeta, ili na obiajima dahilijeta i sl. Pojam dahilijet- iako se u osnovi odnosi na svojstvo- zbog preeste upotrebe je dobio naziv, a njegovo znaenje je priblino od znaenja korijena rijei. Drugi je kao da kae: "Grupa dahila" ili "dahilijetski pjesnik" tj. da ga pripie dahilijetu zato to se suprotstavlja znanju ili bar slijeenju znanja. Onaj ko ne pozna istinu on je dahi1 blagog pojma, ali onaj koji je suprotnog ubjeenja od istine je kompleksni dahil. A ako kae neto suprotno istini znajui za nju ili neznajui, on je opet dahil. Kao to U zvi eni kae:
1:/IF..
i_,Ju ~)~\~\j_
'
~....
...
~~~J
---
" ... a kada ih neznalice oslove, odgovaraju: 'Mir vama!" (Sura ElFurqan, 63)
Vjerovjesnik $ kae:
"Ako neko od vas posti, nek' ne opti polno, neka ne grijei i neka ne ini nita od dahilijeta. "4
Ovo je dio hadisa kojeg biljei Buharija u svom 'Sahihu' br. 2042. Kao i Muslim u svom 'Sahihu' br. \656 u hadisu od Abdullaha b. Omera od Omera b. Hattaba radijja!lahu anhuma- gdje kae: "Allahov Poslanie, u dahilijetu sam se zavjetovao da 11 u ostali u itikafu u Mesdidi Haramu jednu no. Pa mu Poslanik ree: "Ispuni svoj zavjet. 11 Pa je otiao u itikaf." 1 Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 5127. Ebu Davudu svom 'Sunnenu' br. 2272. 1 Ovo je dio poznatog hadisa Huzejfe b. Jemana kojeg biljei Buharija u svom 'Sahihu' br. 7084, Muslim u svom 'Sahihu' br. \84 7.
151
Zbog toga je neki pjesnik rekao:
A ne,
nee
niko nasprmn nas iskazati da!Jilijet
pa da i mi iskaemo iznad dalzilijeta svoj dahilijet.

Ovoga je veoma mnogo, isti je sluaj sa onima koji rade suprotno istini oni su dahili, makar on znao da je to suproh1o od istine. Kao to Uzvieni kae:
"Allah prima pokajanje samo od onih koji djelo iz neznanja." (Sura En-Nisa, 17)
uine
kakvo
hravo
Muhammedovi ti ashabi su rekli:
"Svako onaj ko
uini
loe djelo je dahil. "1
Razlog tome je to istinsko znanje koje je usaena ovjeku u srce sprijeava da se kod njega pojavi ono to se suprotstavlja rijeima ili djelima. A ako se neto od toga desi onda to znai da je srce u gafletu ili je srce oslabilo da se suprotstavi onome to ga napada. To su stvari koje se raspravljaju sa sutinom znanja tako da bivaju neznanje zbog ovog odnosa. Sa ovog stanovita moe shvatiti da su djela sutinski i sastavni dio imana a ne kao metafora. Iako onaj ko ostavi neto od djela ne postaje kafirom, i ne izlazi iz osnove imana. Isti je sluaj sa imenicom razum' i drugim slinim imenima.
1
~ Biljei ga Ebu Davud u s.vom 'Sunnenu' br. 2362. Hadis je s.ahih. Njegovo znaenje s.u
Buharija i Muslim naveli u 'Sahihima' od Ebu Hurejre. 1 Pogledaj 'Tefsir' od Taberija 4. dio str. 202. 2 Ibn Usejmin- rahiimehullah- kae: Pod dehlom se podrazumijev,1 neznanje, k.lo i to da se eli istai neije ne slijeenje znanja. Prvi smisao je blag dok je drugi spoj drugog. Allah ~ k.li:e: "Allah prima pokajanje samo od onih koji uine kakvo hravo djelo iz neznanja." Ovdje se ne misli na nezn,1nje1 jer da se misli na neznanje onda oni ne bi imali grijeha zbog opr,wdanosti dehla. Nego se misli na nes[ijeenje znanja. ]er su pogrijeili pored znanja pa su pogrijeili.
152
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zbog toga je Allah tm, takve ljude nazvao 'mrtvima', 'slijepima', 'nijemima', 'gluhima', zabludjelima' i 'dahilima', pa ih opisuje da su 'oni koji ne shvataju' ili 'ne uju'. Mu'mine opisuje 'onima koji razuma imaju', 'umom obdareni', 'oni koji su upueni', 'oni koji slijede svjetlost' i 'da su oni ti koji uje i shvataju'. Ako je ovo postalo jasno onda su ljudi prije poslanstva bili u stanju dahilijeta koje se pripisuje neznanju. A ono to su slijedili od djela i rijei su bile samo teorije neznalica i koje su inili samo dahili. Takoer svako onaj, od jevreja i krana, ko se suprotstavi onome sa ime su doli poslanici, jesu dahili. Svi su oni bili u optem dahilijetu. Nakon to je Allah ~ poslao Poslanika ~' dahilijet je postao neogranieni pojam. Mogao je da bude u mjestu a ne u drugom, kao to su drave nevjernika. lli da se nae u osobi a ne u drugoj, kao to je recimo u ovjeku prije nego to primi islam, jer je on bio u dahilijetu, makar ivio u islamskoj dravi. to se tie vremena uopte, nema vie dahilijeta poslije Muhammedovog poslanstva, jer nee prestati postojati skupina u njegovom ummetu onih koji e se isticati sa istinom sve do Sudnjeg dana.
Ogranieni pojam dahilijeta se moe odnositi na pojedine islamske drave, ili na veinu muslimana. Kao to Allahov Poslanik~ kae: 11 etiri stvari u mom ummetu su od dahilijeta." Ili kao to je rekao Ebu Zerru: "Ti si ovjek u kojem ima dahilijeta." I sl. tome.
U hadisu kae: "... i Oltaj ko u islam eli uvesti dahilijetski Pod njega potpada svaki vid dahilijeta, neogranieni i ograruceni pojam dahilijeta, jevrejstvo i kranstvo, vatropoklonstvo, astrologija, idolopoklonstvo, mnogobotvo od toga ili bar jednog njegovog dijela. Ili da se izdvoji jedan dio od ovih dahilijetskih sekti, jer su sve novotarske ili su derogirane te se karakteriu kao dahilijetske pojave s dolaskom Poslanika Muhammeda $..Ovaj pojam se uglavnom ne koristi osim kada je rije o stanju arapa u kojem su bili, ali je ipak znaenje jedno.
obiaj."
153
U oba 'Sahiha' od Nafi'e od Ibn Omera se prenosi da je rekao:
"Ljudi su se spustili sa Allahovim Poslanikom ~ u dolinu zemlje Hidra, zemlju naroda Semudovog, pa su se napili iz njenih bunareva, a sa tom vodom su zamijesili tijesto. Ali im je Poslanik naredio da vodu prospu a tijesto da dadnu devama da pojedu. Pa im je naredio da se napiju iz bunara iz kojeg je pila deva."1
Njega biljei Buharija u hadisu od Abdullaha b. Dinar od Ibn Omera:
"Da, kada se Allahov Poslanik~ spustio u dolinu Hidra u bitci na Tebuku, naredio im je da ne piju sa njenih bunareva niti da pune mjeine iz njih. Pa su rekli: "Mi smo iz njih napunili mjeine i zakuhali tijesto." Pa im je Poslanik i; naredio da bace tijesto i da prospu tu vodu. "2
U Dabirovom hadisu od Poslanika i; se prenosi -kada je proao kroz Hidr - da je rekao:
"Nemojte ulaziti kod ovih koji su kanjeni osim sa plaom, ako ne moete plakati onda nemojte kod njih ulaziti, da vas ne pogodi ono to je pogodilo njih. n3 4
Allahov Poslanik :i; je zabranio ljudima da ulaze u nastambe onih koji su kanjeni osim sa plaam, da ih ne bi snalo ono to je snalo i njih.
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 2981, a hadis kojeg biljei Buharija e sada doi. Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 3387. 3 Biljee ga Buharija br. 3380 i Muslim br. 2980 od Ibn Omera. 4 lbn Usejmin- rahimehullahkae: Allahov Poslanik~ je zabranio namaz na tim mjestima kako se ljudi ne bi navikli da dolaze na ta mjesta. Boravak u ovakvim podrujima je zabranjen. Poslanik ~ je zabranio da ovjek ude u ove predjele osim plaui i kae: "~4ko IJU budece plak.J.H onda nemoice ulaziti."" Ali naalost sada se arheolozi hvale ovim mjestima i odlaze na njih. Govore 'maa Allah' pogledajte u njihovu snagu, a Allahov Poslanik~ kae: ""Ako nu budete plilk.J.fi ondil nemo/ce u/azid. "1 Dakle ako ne osjea potebu za plaom nemoj uopte ulaziti na takva mjesta.
1
2
154
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zabranio je da se koriste njihovom vodom, ak im je naredio -i pored nude u toj borbi tj. borbi zvanoj 'Usre' (teka bitka) koja je bila najtea bitka za muslimane, da tijesto koje su zamijesili tom vodom, dadnu devama za hranu.1 od njega se prenosi da: "Da je zabranio namaz u mjestima gdje se spustila Allahova kazna." Ebu Davud prenosi:
Takoer
Ibn Usejmin- rahimehullah- k.ue: Od koristi ovog hadisa su: Prvo: Nije dozvoljen olaziti u zemlju Hidra osim pod ovim uslovom, a to je da ovjek dok ulazi plae. Ako ne bude plakao onda da ne ulazi. Isto tako se nee praviti da plae. )er Allahov Poslanik~ nije rekao: nareeno vam je da plaete pa se pravite da plaete. Nego je rekao: "~ko ne budet:e plakali onda nemojte ulaziri. ""Iz bojazni da ih ne pogodi njihova nedaa. Drugo: Voda na tom mjestu nije dozvoljena osim Devinog bunara. Tree: Dozvoljeno je dati stoci da jede iako je ljudima to isto zabranjeno. )er je Vjerovjesnik~ naredio da se tijesto dadne devama. etvrto: Poslanik :!t!$ je uvao vodu i sprijeavao da se prosipa. A kad god ju je mogue iskoristiti nije ju dozvoljeno proljevati. T ako da kada je ovo zabranio ljudima naredio da se dadne stoci. to je opet vrsta koritenja. Da li je dozvoljeno da se stoci daje neista hrana! Ako se radi o neznatnim koliinama neisti onda nema smetnje1 ali ako se r,1di o velikim koliinama, i ako se pribliilo vrijeme da budu zaklane ili pomuene onda je zabranjeno da se time hrane. Zbog toga to moe utjecati na njihovo mlijeko i meso. A ako ne onda nema smetnje jer se obaveze i zabrane ne odnose na ivotinje. Ako bi neko rekao: Ako joj dadnemo neist pa se desi da je moramo zaklati, ta emo
uiniti u tom sluaju?
Rei emo: Zatvorit e se i hraniti istom hranom tri dana, zatim e se zaklati i jesti.
Isto tako njeno mlijeko se nee piti dok se ne oisti istom hranom tri dana. Ako bi neko rekao: Da li je isto ako neko zalije palmu sa neistom vodom ili da je ofarbaju neistom smjesom? Rei emo: Ne, jer veina uenjaka zastupa miljenje da je dozvoljeno zaljevati drvee neistom vodom kao i to da budtJ ofarbane neistom smjesom. Jer se njeni plodovi nee uiniti neistim. Ovo je stav veine lJenjaka. Ovo je ispravan stav, jer su kod nas [judi znali za to pa su magareom balegom mazali drvee i u tome nisu vidjeli smetnju. Ali ako bi se na plodovima pojavili tragovi neisti onda emo rei da nije dozvoljeno jesti takve plodove. Zbog toga to su postali neisti i izmijenjeni. Ali ako ta neist nestane i oiste se te ne ostane trag na plodovima onda nema smetnje da se jede.
155
Od Sulejmana b. Davuda da ga je Ibn Vehb obavijestio a njega Ibn Luhej'a i Jahja b. Ezher od Amara b. Se'ada Muradija od Ibn Saliha Gafarija da je: "AJUa proao kroz Babilon. Pa mu je doao muezin traei dozvolu da ui ezan za ikilzdiju. Kada je izaao iz Babilona naredi muezinu pa on proui ikamet, a kada je zavrio sa nmnazom ree: "Moj voljeni Vjerovjesnik, mi je zabrallio da klanjam w1 mezarju, i zabranio mi je da klanjam u Babilonu jer je on ukleta zemlja. "1
TakoLier ga prenosi od Ahmeda b. Saliha: da ga je, takoer, Ibn Vehb obavijestio a njega Jahja b. Ezher i Ibn Luhefa od Hadada b. idada od Ebu Saliha Gafarija od Alije sa ovim znaenjem rijeima: "Kada je izaao iz njega" u mjesto rijei bere ze 2 Imam Ahmed u predaji koju prenosi njegov sin Abdullah sa boljim lancem od ovoga od Alije slian sluaj: "Da je zabranjivao da se klanja u zemlji Babilona, i zemlji potonua." 3 , i sl. tome. Poznati hadis o Hidru odgovara ovome, jer ako je zabranio da se ulazi u zemlju gdje su kanjeni narodi onda je pree da se to odnosi na namaz i druge stvari. odgovaraju rijei Uzvienog kada govori o 'mesdidu kojeg su sagradili munafici radi cijepanja muslimana i stvaranja smutnje i nesloge: Tome,
diraru'4
takoer,
Biljei ga Ebu Davud u svom 'Sun nenu' br. 490. Hadis je slab zbog Amra b. Se'ada o kojem Hafiz u 'Takribu' kae: "Prihvatljiv." lj. ako je ojaan drugim hadisima dok je u stvari nejakih hadisa. Ebu Salih je Seid b. Abdu Rahman Gafari za kojeg Hafiz u 'Takribu' kae: "Povjerljiv od troj ice." Ibn J unus kae: "Njegova predaja od Alije je murse!." Hafiz je ovaj hadis ocjenio slabim u 'Fethu' l. dio str. 698. 2 Biljei ga Ebu Davud u 'Sunnenu' br. 491. Hadis je Takoer slab jer je u njegovom lancu Hadad b. idad San'ani. Za njega Haftz u 'Takribu' kae: "Prihvatljiv." 3 Buharija gaje naveo u 'Sahihu' l. dio str. 698 u 'Fethu'. Ali sa indirektnim oblikom gdje kae: "Pria se da je Alija... " pa ga je naveo. Ja kaem: "Ako bi ova predaja bila vjerodostojna od Alije nee ojaati merfua predaju zbog idtihada jednog ashaba zbog erijalske zabrane. ~ lbn Usejmin- rahimehullahkae.: Mesdidu dirar su munafici sagradili nedaleko od Mesdidu Kuba' kako bi nanijeli tetu1 zbog kufra i cijepanja mu'mina i potpomaganja svakoga ko se bori protiv A!laha i Njegovog Poslanika. Imali su etiri cilja: nanoenje stete mesdzidu koji se prije s.1gradio jer je njegova teta oita. Ako u
156
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
11
Nemoj u njemu nikada klanjati." (Sura Et-Tewbe, 1.08)
Jer je to mjesto gdje se spustila Allahova kazna, pa kae:
~t!}
it );i- .)'~JJ
.&1 J
~_;lj ~~~:,~;,~~~j:;.:;,~
~~~pj1 .. ~ i
"Da li je bolji onaj koji je temelj zgrade svoje postavio u strahu od Allaha i u Njegovom zadovoljstvu, ili onaj koji je temelj
damiji klanja stotinu ljudi, te se u njenoj blizini s,tgradi druga u njoj e klanjati pedeset ljudi. Ako je na jednoj strani bilo mnogo ljudi smanjit e se vie od pedeset rako da je to teta. Uenjaci - rahimehumullah - kazu d,t je obaveza da se takva damija srui. Dakle ona koja je poput ovog me.sdidu dirara. Unitavanje njegove kakvoe je kazna za onoga koji ju je sagradio. A ako ne onda se njegov oblik moe izmijeniti a od njega se napraviti magacin, trgovina ili neto drugo. Ali su ipak rekli da e se sruriti kako bi to bila kazna za onoga koji ga je sagradio. Ovu damiju su sagradili munafici u emu je pokazatclj d,1 svaki munafik ima za cilj razjedinjavati mu'mine. Zato se treba paziti ljudi koji spletkare meu vjernicima. A posebno onima koji djeluju negativno meu omladinom i uenicim,l kako bi ih razjedinili, oslabili njihovu snagu. Te da znamo da su to osobine munafika a svaki ovjek koji voli da se ummet uzjedini ima osobina licemjerstva. Za razliku od onoga kojemtl je drago da se ummet ujedini i ovrsne snagom. Ovo je kod mu'mina. Zato je Vjerovjesnik~ obavijestio da je remeenje odnosa medu ljudima kao britva. Kae:
11
Ne kaem da hrije glavu nego hriie vieru. 11
U svakom sluaju munafici imaju za cilj razjedinjav,1nje mu'mina. Razjedinjavaju
meu njima ak i u ime islama, ili tl ime vjere1 ili u ime vjerovanja i slino tome. Cak i
ako bi se ljudi razili po nekom pitanju koje nema veze sa vjerovanjem oni bi ga preokrenuti na vjersko razjedinjav,mje. Pa kau: T ako nam Allaha ovo je ,1kida1 na nama je obaveza da sauvamo svoju akidu. Moramo raditi. T ako da se ljudi razjedine, .to je veoma opasna pojava. Naalost ovo se dogaa danas na nekim mjestima i meu pojedinom omladinom. Obavez,l je slagati se a ne razjedinjavati se, koliko god je mogue. Vjerovjesnik~ je rekao Ebu Musi i Muazu b. Debe!u kada ih je poslao u Jemen: 11Slaite se i nemojte se razilaziti. 11 Naredio je da jedan drugog sluaj u makar drugi u tome ne vidio korist, jer samo razilaenje po sebi je tetno.
157
zgrade svoje postavio na rub podlokane obale koja se nagnula, da se zajedno s njim u vatru dehenemsku srui?" (Sura EtTewbe, 109)
Prenosi se da kada je ovaj mesdid sruen da se 1z njega pojavio dim. Isti je sluaj i onda kada se radi o poeljnosti klanjanja u mjestima milosti, kao to je u tri damije, u mesdidu Kuba 1, tako je zabranjeno da se klanja u mjestima kazne. to se tie mjesta kufra i grijeenja gdje nije dolo do kanjavanja pa se od tih mjesta uine mjesta imana i pokornosti onda je to lijepa stvar. Kao to je Allahov Poslanik:!!!$ stanovnicima Taila naredio da na mjestima svojih idola postave mesdid.2 Stanovnicima Jemame je naredio da na mjestu hrama naprave mesdid. 3 Damija Allahovog Poslanika~ je postavljena na mjestu gdje su bili kaburovi murika, nakon to su ih iskopaJi.4 s
Ibn Usejmin- rahime.hullah- kae: Me.sdidu Kuba1 Allah~ je istakao vrijednost namaza u njemu pa kae: Mesdid koji je od prvog dana sagraen na bogobojaznosti. Poznato je da se radi o mesdidu Kuba. A!i poznato je da obuhvata mesdidu Kuba i Poslanikovu damiju. )er je Poslanikova damija od prvog dana posta! vj ana na bogobojaznosti. T ako da ulazi uove okvire ajeta. Ali poto je poslije rijei Uzvienog rekao: Onf koji su sagradili mesdidu dirar. Prepoznalo se da se ovdje radi o mesdidu Kuba', ali je pree da se odnosi na Pos!anikovu damiju. Da li se u njemu vrijednost namaza vi .e vrijednu je. Odgovor: Ne, namaz u njemu se vie ne vrijednuje radi toga .to je isra mjesto. A! i ko iz svoje kue izae oien1 te u njemu klanja dva rekata upisat e mu se nagrada obavljene umre. Zato? Zbog njegove posebnosti1 ali se u njemu namaz ne vrijednuje: za vise namaza. 2 Ovo biljei Ebu Davudu svom 'Sunnenu' br. 450, Thn Made u svom 'Sunnenu' br. 743. Hadis je slab zbog Muhammeda b. Abudllaha b. !jj ada za kojeg Hafiz u 'Takribu' kae: "Prihvatljiv." Tako to e bi ti ojaan j er u protivnom j e nejakih had isa. 3 Ovo je spomenuto u hadisu kojeg biljei Nesai u svom 'Sunnenu' br. 677 u dugakom hadisu od Talika b. Alije. Albani kae: "Isnad mu je sahih." Pogledaj 'Sahih sunnen Nesai' sa skraenim senedima l. dio str. 151. 4 Ovo je potvreno u obadva 'Sahiha' i na drugim mjestima, pogledaj Buhariju br. 428 i Muslima br. 524. 5 Ibn Llsejmin ~ rahimehu!!ah -kae: Na osnovu ovoga je postupak pojedine brae i predstavnika islamskih manjin.1 u neviernikim dravama koji kupuju crkve te ih renoviraju u damije. Na ovaj nain su od kt1e kufra uinili kuu imana i islama. Ovo
1
158
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ako je erijat zabranio da se poistovjeujemo sa muricima nalazei se na mjestima gdje su kanjeni kakav je onda sluaj sa poistovjeivanjem u djelima koja ine i zbog kojih su kanjeni. Ako neko kae: Ovo djelo koje oni ine, ako bi se od njega odvojilo ono to ga ne bi inilo takvim da se sa njima poredimo onda ne bi bilo zabranjeno jer nemamo namjeru poistovjeivanja sa njima. Jer ulazak na takva mjesta ne biva grijehom jer se time ne slijede njihove stope. Mi nemamo namjeru poistovjeivanja sa njima. Nego je sudjelovanje u djelu blie od slijeenja kazne od ulaska u stanita. Sve ono to ine, a nije od djela prethodnika muslimana, je kufr, grijeh, ili znak kufra ili je slogan grijeha, ili vodi u kufr ili grijeh, ili postoji bojazan da dovede do grijeha. Mislim da nema nikoga ko bi se u bilo emu od ovoga suprotstavio, a ako bi se suprotstavio u tome ne moe se suprotstaviti da je suprotnost tome blia suprotnosti u kufru i grijeenju. A korist koja se moe dobiti u pogledu ovih djela je bolja od one koja se moe dobiti u pogledu mjesta. Zar ne vidi da je slijeenje vjerovjesnika, dobrih ljudi, istinoljubivih i ehida u njihovim djelima bolje od slijeenja u njihovim mjestima i sagledavanju njihovih tragova (naroda koji su uniteni)? 1
je bolje nego d,1 su sagradili damiju nanovo. U ovakvom postupku je postignuta korist i otklonjen,, teta. Korist je u tome to je s,1graena damija a otklonjena teta u tome m je jed na crkva ma nje. Kao . to j e l m,11n ~ rah imeh u [[ah - spomenuo. A da l i je valjan namaz u crkvi bez da se od nje napravi damija? Ako se u njoj nalaze slike onda nije valjan a ako ne onda nema smetnje. 1 lbn Usejmin ~ rahimehul!ah ~kae: Ali da !i smo iz ovoga izvukli korist? Na protiv islamski ummet svetkuje mjesta i tragove vjerovjensika i dobrih ljudi vie nego to potuju njihova djela. Zbog toga e ih vidjeti kako se crude da obilaze njihova mjesta i kaburove ali su zapostavili veinu sunneta koji su vrijedniji i bitniji od ovih tragova. Na alost ali ovo je injenino stanje. Vidi ovjeka koji cijeni i potuje Kur'an ali ne djeluje po Kur'anu. Niti vjeruje u ono to je u njemu niti ini po onome to je naredio niti se kloni onoga .to je zabranio. Ovo je sasvim suprotno onome to Allah~ trai od nas. Najbitnije je slijeenje tragovima kao nainom kojim oboavaju Allaha~ Sada ako spomene nekim ljudima Poslani kovu oJ; kuu1 njegovu sobu te kako je mala1 vidjet e kako mu srce treperi od plaa i emocija. Ali kada 111u spomene noni
159
Jo jasniji dokaz je predaja koju biljei Ebu Davud u svom 'Sunnenu' pa kae: "Govorio nam je Osman b. Ebu ejbe govorio nam je Ebu Nadr - misli na Haima b. Kasima - govorio nam je Abdu Rahman b. Sabit govorio nam je Hasan b. Atije od Ebu Muniba Derija od Ibn Omera- radijjallahu anhuma- pa kae:
uAllahov Poslanik ~ kae: "Ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njima. ''l
Ovaj lanac prenosilaca je dobar, jer su Ibn Ebi ejbe, Ebu Nedr i Hasan b. Atije poznati i povjerljivi prenosioci i veliki uenjaci, od prenosilaca u 'Sahihima'. Oni su vei od toga da se kae da su ljudi koji prenose hadise u 'Sahihima'. to se tie Abdu Ralm1ana b. Sabita b. Sevbana, za njega Jahja b. Mein, Ebu Zur'a i Abdullah b. Adli kau: "Ne fali mu nita." Abdu Rahman b. Ibrahim Duhajm kae: "On je povjerljiv. " Ebu Hatim kae: "On je ispravnih hadisa." to se tie Ebu Muniba Derija, za njega Ahmed b. Abdullah Adli kae: "On je povjerljiv." Neznam nikoga ko bi ga spomenuo po zlu, od njega je sluao Hasan b. Atije. Imam Ahmed i drugi su ovaj hadis uzeli za dokaz. Ovaj hadis2 u najmanjem sluaju ukazuje na zabranu sa njima, iako njegova oita strana ukazuje na kufr onoga ko se poistovjeti sa nevjernicima. Kao to Uzvieni kae:
poistovjeivanja
namaz, post, namaz i zikr on biva hladan poput vode koja pree preko srca. Ne posveuje tome veliku paznju, a trebalo bi da bude suprotno. U stvarnosti volio sam neka od onih pitanja koja se postavaljaju ovdje da bi se ukazalo 11a njihovu vrijednost ovdje ne bi li to inili. lz mog govora ili ejhovog, nai e naprimjer, u njegovim rijeima, neka pravila da ako se desi poistovjeivanje, bez same namjere, propis e se potvrditi suprotno onome ko misli da se poistovjeivanje nee potvrditi osim onome ko ima namjeru toga. Meutim misli se na poistOvjeivanje u oitim stvarima, a to se tie skrivenih ili time to ima namjeru ili je nem.1 nema vrijednosti. 1 Pogledaj 'S ah i h sun ne n Ebu Da v ud' sa skraeni m lancem br. 340 l. A lban i kae: "Hasen sahih.''
160
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Ko ih od vas uzme za prijatelje on je njihov." (Sura El-Maide, 51)
Ovo je isto ono to da je rekao:
emo
spomenuti od Abdullaha b. Amra
"Ko bude gradio u dravi murika, i bude pravio njihove proslave i festivale, te se bude sa njima poistovjeivao sve dok ne umre bit e sa njima pro iv ljen na Sudnjem danu. ''l
moe odnositi na neogranieni pojam jer vodi u kufr, a navodi na zabranu svih dijelova koji se odnose na to. Ili se moe odnositi na onoga u onolikoj mjeri u kolikoj se on poistovjetio sa njima u tome. A ako bude kufr ili grijeh ili slogan kufra ili grijeha uzima njegov propis. Ovo se
poistovjeivanja,
U svakom sluaju vodi na zabranu zbog samog razloga poreenja.

Poistovjeivanje
poistovjeivanja
sa njima
podrazumijeva svaki postupak kojeg oni ine, to je veoma rijetko? Kao i svako ko se uporedi sa nekim u njegovim djelima zbog linog cilja kojeg eli postii kod njega, jer osnova to gdjela je uzeta od njega.
uinio
Ali ako neko uini neto pa se ispostavi da je neko drugi to isto, bez da su jedan uzeli to od onoga drugoga onda u
Ibn Usejmin- rahimehul!ah -kaze: ejh- rahimehu!lahje rekao i pojasnio da je dok..1z u samom lancu. Pojasnio je to kakvo ima znacenje u samom propisu. T e da u najmanju ruku ukazuje na zabranu. lz toga nam je jasno da je nepravilan stav onih koji tvrde da je mekruh poistovjeivati se sa nevjernicima. Naprotiv, poistovjeivanje sa njima je haram. A ako se prenosi govor uenjaka u smislu pokuenosti da se prenese kako su time mislili na pokuenost zabrane i sprijeavanja. 1 Biljei ga Beheki u 'Sunnenu kubra' 9. dio str. 234 sa vjerodostojnim lancem. ~ Ibn Usejmin- rahimehullah- kaZe: Sto se tie da je to veoma rijetko je tano a moda je to bilo u njegovom vremenu tako. Ali u naem vremenu je mnogo onih koji ine ono to ukazuje na poistovjeivanje zbog mg,1 to to oni ine i zato to su vidjeli da je njihov postupak napred,1k i kultura i slino tome. Moda su ejhove rijei rahimehullah - bile za njegovo vrijeme, tj, da su oni koji su postupali poput djela nevjernika bili veoma rijetki postupci.
161
pogledu ovog poreenja postoji razmatranje. Mogue je da mu se to zabrani, kako ne bi bio razlogom koji vodi u poistovjeivanje te kako bi se na taj nain razlikovao od onog drugog. Kao to je Poslanik 8 naredi da se farba brada i da se puta a da se brkovi krate, tako je rekao: "Mijenjajte sijede dlake, nemojte se poistovjeivati sa jevrejima." Dokaz je da postovjeivanje sa njima ne moe biti u onome to - mi nemamo namjeru - niti to inimo, nego samo zbog ostavljanja izmjene onoga to je stvoreno u nama. Ovo je potpunije od samog aktivnog zajednikog poreenja. Ovaj hadis se prenosi od Ibn Omera - radijjallahu anhuma od Poslanika~ da je zabranio poreenje sa nearapin1a, i kae:
11
0naj ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njima. ''l

Naveo ga je Kadi Ebu Je'ala.
pokuenosti
Nekolicina uenjaka je ovo uzela za dokaz o koritenja odjee koja nije svojstvena muslimanima.
Muhammed b. Harb kae: "Ahmed je bio upitan o nanulama iz Sinda2 u kojima se izlazi? Pa ih je pokudio mukarcu i eni." 3 I kae: "Ako je za abdesta ili kupatila onda nema veze, i mrske su mi podvezice4 ." I kae: "To je nonja nearapa, a Seid b. Amir je bio upitan o njima? Pa je rekao: "Sunnet naeg vjerovjesnika nam je drai od obiaja Pakhina."s 6
Biljei ga Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 4031 i Ahmed u 'Musnedu' 2. dio str. 50. Albani gaje ocjenio sahihom u 'Sahih dami'a' br. 6025. 2 Nanule iz Sinda se odnose na pokrajinu kao to se kae Jemenski ogrta. 3 Pokueno je obui sve ono to je svojstveno kafirima, bez obzira da li se radi o pantalonama ili kos ulj i, ili ono to je poznato da je od odjee kafira. U to ulazi i kraenje kose ili farbanje ili ianje i pripremanje frizura zapadnog sistema jer je to sve zabranjeno u naoj vjeri. 4 Ibn Usejmin - rahimehu!lah - kae: Ovdje se misli na podvezice koje proizvide kripanje. 5 Pakhin jeri. ime kralja u Indiji. li Ibn Usejmin- rahimehullahkae: P akhin je ime indijskog kralja. ejhrahimehullah- je rek.w da ako se koristi za toalet i abdest da nema smetnje jer u samom tom. inu je ponienje za 11jih. Da li je isti sluaj ako bi nali krst na obui? lli ako naemo krst na djeijim pelenama? Hoemo li rei da za to nema smetnje1 jer
162
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
U predaji od Mervezija kae da ga je upitao o nanulama Sinda? Pa je rekao: "to se mene tie ja ih ne koristim, ali ako se koriste za zemlju 1 ili posao nadam se da ne smeta. Ali kao ukrasnu odjeu onda ne." Pa je ispred vrata vidio nanule Sinda i rekao: "Poistovjetili smo se sa djecom kraljeva." Harb Kermani kae: "Rekao sam Ahmedu: "Ove nanule su krute?" Kae: "Ovo su sindijske nanule pa ako se koriste za abdesta ili tolaet ili zbog nude2 onda nema smetnje. Ali je mrzio
je to njegovo poniavanje1 ,, ima li gori nain omalovaavanja neega da bude mej sto za neist? Isto tako se kae i za slike. Na pelenama se nalaze slike, moda su to slike same po sebi odnosno obine ili su slike nekog uglednika. Da li emo rei da nem,1 smemje da se upotrebljavaju na takvim mjestima jer je to ponienje za njih? Ovo je gore od onoga to se gazi1 ili emo rei da ono to se gazi da je njegovo omalovaavanje oito, dok to nije sluaj sa ovim. )er se nalazi ispod odjee, tako da e se napraviti razlika izmeu ovog dvoga da je ponien zbog toga to je oit, makar se ta oitost i ne pokazala vee se za ovu vrstu poniavanja. A ovo ako je nacrtano Imam Ahmed smatra poistojeivanjem sa nevjemicima. Ali ako se upotrijebi na nain kojim e biti omalovaeno onda nema smetnje. A ako se ispostavi da oni ovakvu obutl koriste na isti nain tj. ll kupatilu i co,1letu1 onda je mi neemo koristiti. Medutim ako tu obuu obuvaju radi ukraavanja i ljepote ili zatite stopala i slino rome, ako je mi upotrijebimo u supreme stvari na nain da ih omalovaavamo onda je Imam Ahmed govorio da nema smetnje. 1 Ibn Usejmin - rahimehuliah - kae: Ovdje je dodao rije 'zemlja' to znai da je ovjek iznosi na zemlju1 kao to se desilo prije. lli kao to je bilo nekada dok su ceste bile prljave prije nego to se poelo asfaltirati. Ali u svakom sluaju ako se radi o njihovom omalovaavanju onda nema smetnje. Pogledaj u imame- Allah im se smilovao- kako su neke stvari proputa li ne inei ih ali ih nisu zabranjvali ljudima kao to je Ubejde Se!mani1 mislim da je on, rekao Bera'u b. Maliku d,, mu je Vjerovjesnik ;i; rekao: Cetiri stvari nisu dozvoljene za kurbane.' Pa ih je naveo i kae: Mrzim da u njemu ima nekakav manjak. Kae: Ono to mrzi kloni ga se ali ga nemoj zabranjivati nekom drugom. Ovo pravilo su izrekli uenjaci i imami, a to je da ovjek moe mrziti neto sam po sebi i ne eli to uiniti iz svoje prirode. )er se suprotstavlja njegovim navikam,11 ili se radi o neemu to on ne koristi. Ali to nee nametnuti kao obavezno drugim ljudima, niti e to od njih zahtijevati. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Kao da se radi o veoma toploj podlozi ili zemlji po kojoj se ne moe hoditi ili da se radi o kamenoj ili trnovitoj zemlji po kojoj se takoer, ne moe hod i ti.
163
da se u njima ide na javna mjesta." Pa je reeno: "A nanule od drveta?"1 On ree: "Nema smetnje ni za njih, ako se radi o nudi." Harb kae: "Rekao nam je Ahmed b. Nasr da mu je rekao Habban b. Musa da je Ibn Mubarek za ove nanule rekao: "Da su kermanijske? Pa mu se to nije svidjelo. A onda je rekao: "Ove su dovoljne umjesto onih." Hilal prenosi od Ahmeda b. Ibrahima Devrekija da je rekao: "Upitao sam Seida o obuvanju obue od utavljene koe sa dlakama? Pa je rekao: "Odijevanje naeg Vjerovjesnika ~ nam je drae od odjevanja Pakhina, kralja Indije, a da je bio u Medinskoj damiji bio bi iz nje istjeran." Seid b. Amir Dib'i je bio imam stanovnika Basre u nauci i vjeri. Bio je ejh Imama Ahmeda. Jahja b. Seid Kattan- kada je Seid b. Amir Dib'i bio spomenut u njegovom drutvu - kae: "On je ejh Basre etrdeset godina." Ebu Mes'ud b. Furat kae: "Nisam u Basri vidio njemu slinog." Mejmuni kae: "Vidio sam Ebu Abdulaha a njegova alma mu je bila ispod brade, i mrzio je da se odjeva drugaije. I kae: "Arapi imaju povezane alme ispod brada." U predaji od Hasana b. Muhammeda Ahmed kae: "Jako je poku eno da se alma omota ispod jabuice na grlu." Pa kae: "Tako se umotavaju jevreji. krani i vatropoklonici." Zbog toga je Ahmed mrzio da se odjevaju neke stvari jer su bili znakovi tame u njegovom dobu, poput crnine i sl.2 On i neki drugi su pokudili sklapanje oiju u namazu i kae: "Tako rade jevreji."
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Nanu[e od drveta ili 'k.1bk.1b' su bile odavnina kod nas koritene i koje su pravili sto[,ui. 2 Crninu je pokueno oblaiti posebno u danima Aure jer u tome ima poreenja sa ijama zbog tog!l to je to postala njihova karakteristika. Zabranjeno je odjevati bilo kakvu odjeu posebno odreenu za denaze bez obzira koje je boje ili vrste a posebno eminu jer je u tome poistovjeivanje sa kranima. A koliko je ovih pojava u naem vremenu da nas Allah sauva.
164
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ebu Hafs Ukberi lancem od Bilala b. Hadreta prenosi da je rekao: 11 Allahov Poslanik~ kae:
"Odjevajte grubu
odjeu,
obuvajte se i hodajte bosi. "1
Ovo je poznato i zapameno od Omera b. Hattaba $ da je naredio muslimanima, o emu e biti govora kada budemo govorili o pravednim halifama. Tirmizi kae: "Govorio nam je Kutejbe govorio nam je Ibn Luhefa od Amra b. uajba od njegovog oca od njegovog djeda da je Allahov Poslanik. rekao:
"Nije od nas onaj ko se uporedi sa nekim dntgim osim nas, nemojte se porediti sa jevrejima i kranima. Jevreji se pozdravljaju pokazivanjem prsta a krani se pozdravljaju dizanjem ake. ' 13
Biljei ga Taberani u 'Kebiru' 19. dio str. 40, hadis br. 84. Ramhurmuzi u 'Emsal' str 159. Hafiz ga navodi u 'Isabe' u biografiji Ka'ka' b. Ebu Hadreda u ijem lancu je i Abdullah b. Seid Makberi iji se hadisi ne prihvaaju, a hadis je veoma slab. 2 Ibn Usejmin - r.1himehul1ah - lille: Od Vjerovjesnika ~ se prenosi da je zabranjivao pekomjerno uivanje te je ponekada nared:ivao da ovjek hoda bosonog a nekada obuven kako bi uinio ono to je Poslanik~ naredio. Kako ne bi trebao jednog dam da dotie sropom tlo. Ako se ovjek n,wikne na uivanje i osjetljivost nee moi hodati po zemlji jer ima ljudi koji kau da nemogu hodati bosonogi po zemlji uopte ak i kad bi bila glatk,1. )er .se nauio da uvijek hoda obuven ili d.1 obuva arape, tako da njegova stopa ne npi dodir sa zemljom. 3 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Prethodno smo spomenuli priu o lmamu Ahmedu i njegovom stavu u pogledu sindijskih n.1nul. On ih nije obuvao niti ih je zabranjivao. Pa smo spomenuli da su se/efi tako postupali. ovjek se moe suscegnuti od neega ali sa druge strane to isto nee nekom drugom zabraniti. Bez obzira da li to njegovo sustez,mje bilo radi vjere ili zbog same neljubavi prema tome. Mrziti neto sam po sebi je kao to je Poslanik ;'!liO mrzi da jede jednu vrstu gutera !dab) iako je dopustio d.1 se jede. erijatska poku enost kao to se spominje od lmama Ahmeda1 i kao to se prenosi od Ubejde Selmanija s,1 Beraom b. Azibom .:.G;, kada je govorio da je Poslanik~ bio upitan ega se treba uvati od kurbana? Pa je rekao: Cetin: Pokazavi rukom ;t zatim ree: Slijepa na jed110 oko ija je s/jepoil oita/ .epa. Va /ja je se pa VOSt oita/ ho/esna ija je bo fest: Oit:a j za/!.r/ja/a ko/il Se ne pari. pa n1u je Ubejde rekao: )a mrzim da u uhu ima manjak ili da na rogu ima manjak. Kae: Ono to mrzi kloni ga se i nemoj to zabranjivati nekom drugom.
165
Kae: "Ibn Mubarek je ovaj hadis prenio od Ibn Luhefa ali ga nije prenio kao merfua predaju." 1 Ovo - iako u njemu ima slabosti - a prethodno je bio naveden merfua hadis "Ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njima." Ovaj ha dis je sauvan od Huzejfe b. Jemana , takoer u njegovom govoru. Dok hadis Ibn Luhej'a 2 moe biti za jaanje3, a ovako su govorili Ahmed i drugi.
Takoer ono to prenosi Ebu Davud da mu je govorio Kutejbe b. Seid Sekafi da mu je rekao Muharnrned b. Rabi'a da mu je rekao Ebu Hasan El Askelani od Ebu Dafera b. Muhanuneda b. Alije b. Rukane ili Muharnrneda b. Alija b. Rukane od njegovog oca da se Rukana takmiio sa Allahovim Poslanikorn ~ pa ga je Poslanik nadvladao. Rukane kae:
Ovo se deava u velikom broju sluajeva. Naprimjer ovjek se uva od neega ali kod sebe nema dokaza koji e moi koristiti kao argument pred Allahom ~- Isto to nee ljudima zabranjivati niti e im to nareivati. Uenici moraju pripaziti na ovo pitanje. )er ako Allahovim robovima neto zabrani ne znajui sigurno ili da kod njega ne prevlada ubjeenost da je to Allah zabranio, odgovarat e pred All.1hom B na Sudnjem danu radi toga. Zato si Mojim robovima zabranio neto o emu ti od Mene nije dola zabrana? Radi ovog pitanja uenik mora biti rastresit. Rezervna pitanja su neto sasvim drugo u odnosu na pitanja za koja postoje dokazi. Ti se moe pripaziti radi sebe, radi kako hoe, sve dok to ne dostigne stupanj pretjerivanja. Ali ljudima donositi fetve toga se dobro pripazi. 1 Biljei ga Tirmizi u svom 'Sunnenu' br. 2695. Albani ga je ocjenio hasen predajom u 'Sahih dami'a sagir' br. 5434. l Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ibn luhej'a je bio hafiz1 pamtio je mnogo hadisa - rahimehul1,1h. Bio je od stanovnika Egipta. Meutim njegove knjige su izgorjelerahimehullah. Nakon toga to su mu knjige izgorjele poeo je da mijea had ise. Zato su uenjaci rekli da ono to je zapamtio prije nego to su mu knjige izgorjele je dobro a ono to je bilo poslije toga da spada u slabe had ise. Ono oko ega postoji sumnja jeste to se pomijeala i kod toga se treba zaustaviti dok se ne provjeri njegovo stanje. 3 Rekao sam daje prenosilac od Ibn Luhej'a Kutejbe b. Seid. Hafiz Zehebi u 'Sijer ea'lam nubela' navodi da predaja Ibn Mubareka i Ibn Luhej'a jeste od sahih hadisa. Isto tako predaje od trojice Abdullaha od njega posebno od Ibn Mubareka i Ibn Vehba kao to je poznato kod muhadisa.
166
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"uo sam Allahovog Poslanika* da kae: "Razlika izmeu nas i murika jeste u tome to su nam alme iznad kapica. ''1
To znai da je ovaj postupak kod Ebu Davuda lijep. Takoer ga Tirmizi biljei od Kutejbe i kae: "udan je i lanac mu nije valjan. Ne znamo Ebu Hasana El Askelanija niti Ibn Rukanu. "2 Ali ovo ne smeta da se ovim hadisom koristi kao dokazom ili da jaa druge hadise. Ovo pojanjava da razlikovanje muslimana od murika u odjei jeste erijatski traena stvar.3 Kao to kae:
"Razlika izmeu halala i haranra jeste udaranje u def i putanje glasa. "4
Razlikovanje izmeu njih dvojice mora biti u oitim stvarima, jer razlikovanje po ubjeenju i djelima bez obzira na cjelokupnost se mora nai. Jer kada ne bi bilo traemno u oitim stvarima ne bi bilo nikakve koristi od njega. Ovo je isto kao to je traeno da se razlikuje izmeu mukarca i ene u oitim i skrivenim stvarima. Allahov Poslanik :li
Biljei ga EbtJ Davudu 'Sunnenu' br. 4078, Tirmizi u 'Sunnenu' br. 1860. U njegovom lancu se nalazi Ebu Hasan El Askelani koji je nepoznat kao to je u 'Takribu'. Hadis je slab. Pogledaj 'Daif dami'a sagir' br. 3959. 2 Ibn Rukanc je Muhammed b. Ali b. Rukane Ebu Dafer. O njemu Hafiz u 'Takribu' kae: "lstninoljubiv." 1 lbn Usejmin- rahimehul!ah- kae: Ali to se tie pit,1nja u pogledu odjee, kada bi se stvari izokrenute kao da su murici u vrijeme Allahovog Poslanika ;i: odijevali odredenu vrstu odjee, dok su muslimani odjeva!i odreenu vrstu. Zatim se stanje izokrenulo pa su muslimani u vrijeme Al!ahovog Poslanika ~ odjevali odjeu dananjih murika. Dok je dana.Snja odjea muslimana odjea murika u prethodnom periodu. Rei emo da ako postoji razlika1 da nema smetnje da muslimani ostanu na odjei murika prethodnog vremena. Osim ako se ne radi o zabranjenoj vrsti odjee. U tom sluaju je nije dozvoljeno odjevati. Pred nama je prethodilo da je Imam Ahmed - rahimehullah- mrzio neke stvari za koje ejhul islam kae d.l su bile karakteristine za zalutale nepravednike u njegovom vremenu kao to je emina i slino. ~Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 3. dio str. 418. Tirmizi u 'Sunnenu' br. l 088 gdje ga je i ocjenio hasen predajom. Biljei ga Nesai u svom 'Sunnenu' br. 3154 i Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 1896. Al bani ga je ocjenio hase n predajom u 'Adab i vjenanja" str. 96.
167
je prokleo ene koje se poistovjeuju sa mukarcima, kao i mukarce koji se poistovjeuju sa enama. Takoer kae: "Istjerajte ih iz svojih kua." 1 Jer se u oitim stvarima ovjek poistovjetio sa nekim to nije njegovog roda. se prenosi od Ebu Gatafana Mirrija da je rekao: uo sam Abdullaha b. Abbasa- radijallahu anhumada kae:
Takoer
"Kada je Allahov Poslanik~ postio Auru naredio je da se taj dan posti. Pa su rekli: 'Allahov Poslanie, ovo je dan kojeg veliaju jevreji i krani.' Allahov Poslanik :i; ree: 'Kada bude sljedea godina - ina Allah - postit emo i deveti dan.' Kae: Nije dola sljedea godina a Poslanik je urnro."
Biljei ga Muslim u svom 1Sahihu'.2 Imam Ahmed prenosi od Ibn Abbasa ~ da je rekao:
"Allahov Poslanik ~ kae: 'Postite Auru i razlikujte se u njemu (postu) od jevreja, pa postite dan prije ili poslije. '"3
Hadis prenosi Ibn Ebu Lejla od Davuda b. Alija od njegovog oca od njegovog djeda Ibn Abbasa~. Razmisli, dan Aure je dan vrijednosti, njegov post oprata grijehe za prolu godinu. Allahov Poslanik ~ ga je postio i nareivao njegov post i nagovarao na njega. Ali kada mu je reeno prije smrti da je to dan kojeg veliaju jevreji i krani, naredio je da im se suprotstavlja dodavi jedan dan, to je i sam namjerio da e
uiniti.
Biljei ga Buharija u 'Sahihu' 5886, 'Feth' od Ibn Abbasa .t. pa kae: "Allahov Poslanik dB je prokleo ienskobanjaste mukarce i mukobanjaste ene i rekao: "Istjerajte ih iz Sl'O)ih kua." Kae: "Paje Allahov Po.slanik ;Ji istjerao jednog djeaka a Omer jednu djevojicu." 2 Br. 1133. 3 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' l. dio str 241. Ibn Hizejme 2095. A u njegovom lancu je Ibn Ebu Lejla koji je slabo pamtio.
1
168
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zbog toga uenjaci smatraju poeljnim - od njih je Imam Ahmed - da se posti deveti i deseti dan Muharema. to su, takoer, pojanjavali i ashabi. Seid b. Mensur kae: "Govorio nam je Sufjan od Amra b. Dinara da je uo Ata'a od Ibn Abbasa J-. da kae:
"Postite deveti i deseti dan, razlikujte se od jevreja. "1

Takoer
se prenosi od Omera da je Vjerovjesnik ~ rekao:

raunamo.
"Mi smo nepismen ummet, ne piemo niti je ovakav ili ovakav."
Mjesec
Tj. nekada je dvadeset i devet dana a nekada trideset. Biljee ga Buharija i Muslim.z Ovaj ummet je opisao tako to se klone pisanja i raunanja kojim se bave drugi narodi u vrijeme ibadeta i praznika tako da se stvar oslanja na vienje mlaaka. Tako da je Poslanik :i; rekao:
"Postite kada ga vidite i iftarite kada ga vidite. "3

U drugoj predaji:
"Postite od mlaaka do
mlaaka. "4
Tj. od mladog Mjeseca do mladog Mjeseca. Ovo je dokaz za ono oko ega su se muslimani s1oili - osim potonjih koji su se odvojili i suprotstavili konsenzusu -da vrijeme posta i iftara te obreda biva odreeno vienjem i to ako se u
Biljei ga Abdu Rezak u 'Musanifu' br. 7839. Njegovim lancem ga biljei i Bejheki 4.dio str. 287 kao mevkufpradaju tj. da je od rijei Ibn Abbasa, a lanac mu je sa hi h. 2 Pogledaj 'Sahih Buhari' br. 1913 'Feth' i 'Sahih Muslim' br. 1080. 3 Mutefekun alejhi. 4 Biljei ga Taberani u 'Kebim' 1. dio str. 195 br. 504. Bezzar l. dio, str. 482 br. l 025. 'Kefu estar' u hadisu od Ibn Meliha od njegovog oca merfua predaju a isnad mu je hasen. Pogledaj 'Sahih dami'a sagir' br. 3812. biljei ga Taberani u 'Evsatu' 134 'Dami'a Bahrejn'. Hatib ga biljei u 'Tarih Bagdad' 12. dio, str 361 u Dabirovom hadisu.
169

mogunosti,
a ne pisanjem i raunanjem kao to to rade nearapi od bizantijaca, perzijanaca, kopta i indijaca, kitabija jevreja i krana.
N eko lieina uenjaka prenose da je sljedbenicima Knjige prije nas bilo nareeno gledanje mlaaka u postu i ibadetima. To su zakljuili tumaenjem rijei Uzvienog:
0
...
"'
~.~~J; ~~:~~JI
~
""
~ ~
;ll
.....
J;JI ~
....
r<.W
........
~ ~
....
vP
"Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas."
~
Ali su to kitabije izmijenilil pa je Allahov Poslanik zabranio post prije Ramazana na dan ili dva. 2
Pravnici to pojanjavaju kao bojazan da se na Ramazanski post ne bi dodalo ono to nije od njega. Kao to su to uinile kitabije od krana pa su dodali na svoj post izmeu ljeta i zime,
lbn Usejmin - rahimeht-1llah - kae: Ovo je ono to se oituje a to je da su sljedbenici Knjige, jedni i drugi, raunali svoje vrijeme po Mjeseevom kretanju. Dokaz za to je kada je Poslanik 1ll doao u Medinu oni su postili Auru, tj. deseti dan Muharrema. Zatim rijei Uzvienog: Pitaju te o mlaacima. Reci: "Oni su ljudima oznake o vremen ... dakle openito. l kae: Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa l Zemlju stvorio, a etiri su sveta; to je prava vjera. Me utim narod i su kroz vrijeme to i z m ije n ili i za m i jen i[i. l edna osoba mi je govorila i obeao mi je da e mi doi sa onim o emu mi je govorio d,l su nazivi Zil mjesece gregorijanske godine u stvari imenil bogova, dok su neka od njih imenil kraljeva. Druga su opet nazivi za odreene prilike. to znaci da nisu utemeljena ne na osnovu neek oiglednog, niti logicnog niti objavljenog. Ovo je injenino stanje ali u svakom sluaju istinska istorija je ona koju je Allah postavio na osnovu mlaaka. to se tie raunanja vremena po njemu se nee raditi osim onaj ko koristiti kalendar radi usjeva, vremena sijanja, vremena e[\le i slino tome. Nema grijeha ko postupa po ovome radi ovog razloga. Onaj ko se orijentie na osnovu kretanja sazvijea ini bolje nego da se poredi sa jevrejima i kranima. Sazvijea se ne mijenjaju. Njih je dvanaest. Svako sazvijee ima svoje odreeno vrijeme. 2 Biljee ga u 'Sahihima' u hadisu Ebu Hurejre a njegove rijei: "Neka niko od vas ne prednjai u poslu prije Ramazana dan ili dva osim ako nije ovjek postio do tada taj dan pa neka ga posti." Rijei su od Buharije.
1
170
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
kao i to da su ga odredili
nain.
raunanjem
vremena na njima poznat
Ovaj hadis se moe uzeti kao dokaz za posebnu zabranu slavljenja njihovih prazika, jer njihovi praznici se temelje na pisanju i raunanju, a hadis ima opte znaenje.!
Ili se moe rei da ako nam je to zabranjeno u praznicima od Allaha i Njegovog Poslanika onda nam je ta zabrana prea po pitanju praznika i datuma drugih naroda. Na taj se nain ununet nepismenih razlikuje od drugih naroda.
U globalu gledajui hadis ukazuje na posebnu karakteristiku ovog ummeta sa kojom se uzdigao iznad ostalih. A to znai da suprotstavljanje drugim narodima biva razlogom da se postigne ta posebnost. u oba 1Sahiha, od Humejda b. Abdu Rahmana b. Aufa se prenosi da je uo Muaviju u vremenu hada na mimberi, a uzeo je aku kose (periku) koja je bila u ruci Harsija pa kae:
"0 medinlije, gdje su vai uenjaci? uo sam Allahovog
Poslanika~ Takoer
kako zabranjuje ovo i kae: 'Sinovi Israilovi su bili uniteni kada su ovo uzele njihove ene.' "2
U predaji od Seida b. Musejjiba u 1Sahihu 1 se prenosi da je Muavija tog dana rekao:
"Vi ste uzeli lou odjeu. Vjerovjesnik je zabranjivao da se povodi za neznabotvom." Kae: "Doao je ovjek sa tapom u ruci a na njegovom vrhu je bila objeena vlasulja. "Muavija ree: "Zar ne, ovo je neznabotvo."
l
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: lz ovog prou,wanja smo iskoristili ono to smo malo prije spomenuli da je vrijeme ibadeta jevreja i krana vezano za mlaake. Ali .su oni ti koji su izmijenili i falsificirali. Ali ono to je spomenuto u ajetu kao da je problematino: "O vi koji vjerujete, propisuje vam se post, kao to je propisan onim,1 prije vas." Ovdje je poredenje u samom pi.sanju1 dakle poredenje pisanja sa pisanjem1 sto ne uslovljava da bude poreenje u vremenu. 1 Biljei ga Buharia u 'Sahihu' br. 5932 i Muslim u svom 'Sahihu' br. 2127. Navedeni tekst je od Buharije.
1
171
Katade kae: "Misli na vlasulju kojom ene produuju veliinu kose od vlasulje i krpica." 1 2 U predaji od Ibn Musejjiba u 'Sahihu 1 stoji da je rekao:
"Muavija je doao u Medinu, pa nmn se obratio u govoru. Zatim izvadi smotuljak lease pa ree: "Nisam nikoga vidio da ovo koristi osim jevreja, a kada je to doprlo do Allalwvog Poslanika ~ nazvao ga je nezna botvo/n. '03
Allahov Poslanik~ nas je obavijestio o navezivanju kose da su "Sinovi Israilovi propali kada su to uinile njihove ene." Pa je od toga upozorio svoj ummet. Zbog toga je Muavija rekao: "Nisam nikoga vidio da ovo koristi osim jevreja." Ono to je bilo od jevrejske odjee i to nisu odjevali muslimani moglo je biti samo ono radi ega su bili kanjeni ili ono za to postoji takva bojazan. lli da ostavljanje toga bude prepreka onoga to je dovelo do njihovog kanjavanja. Posebno ako se ne zna tano radi ega su bili kanjeni u odnosu na druge stvari ime se pomijeala sa zabranjenim tako da se treba kloniti svih stvari podjednako. Kao to je sluaj sa predajama od njih zbog bojazni da su izmijeane sa laima tako da se moralo sve ostaviti od onoga to su prenosili.
Takoer
Nafia prenosi od Ibn Omera da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik ili je rekao Omer: "Ako neko od vas ima dva haljineta neka klanja u njima, a ako nema osim jednu neka je omota oko svog struka, ali neka ne umotava cijelo tijelo kao to se umotavaju jevreji. "4
Pogledaj 'S ah ih Musli m' br. 2127. Ibn Usejmin - rahimehu!lah - kae: Dan,ts one uveliavaju sovju kosu drugom kosom koja se ne razlikuje od njihove ko.se. Ovo je jedna skupina. Druga je ona koje krate svoje kose, da nas Allah sauva. 3 Pogledaj hadis prije njega. -t U 'Nihaje' kae: "To je odjea kojom se umota cijelo tijelo, ali ono to je zabranjeno jeste da se umota u nju i da prepusti od nje neto po zemlji bez a da zadigne njene dijelove.
172
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Biljei ga Ebu Davud i drugi sa vjerodostojnim lancem. l Ovo je ispravno znaenje preneeno od Poslanika :i; u predaji od Dabira i drugih da je Poslanik ~ naredio da se kod tijesne odjee umota donji dio tijela bez putanja po zemljU Ovo je miljenje veine uenjaka a u Ahmedovom mezhebu postoje dva miljenja.
Cilj je to to je rekao:
"Neka ne umotava cijelo tijelo kao to se umotavaju jevreji."

Dodatak jevreja u zabrani ukazuje na to da ova zabrana ima jai utjecaj, kao to je prethodno skrenuta panja. od onoga to nam je zabranjeno u pogledu poistovjeivanja sa kitabijama a to je trebalo spomenuti na poetku knjige su rijei Uzvienog:
Takoer
~j~~\~ J) C:.j ~\ -!=~~ ~;u 2-J.a) 1:;::1; .j:W~ ~~tJ i

..:. ~i;
~J
""J
...
...
;i:!
.... ".
~;;1 ~~~:!'- JlkJ
:_p ~
~<:j\ \)JI ~~~ lp~

~ ~
.... s~:+:~~:;;:~;;L; .. l
"Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene i da oni ne budu kao oni kojima je jo davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato to je proteklo mnogo vremena, postala nemilosrdna i mnogi su od njih nevjernici." (Sura El-Hadid, 16)
Kae: "Da oni ne budu kao oni kojima je jo davno Knjiga data." Ukazuje na optu zabranu poistovjeivanja sa njima. Kao to se posebno odnosi na zabranu u
poreenju
sa njima
Biljei ga Ehu Davud u svom 'Sunnenu' br. 635. Hadis je suhih kao to kae autor a i Albani u 'Sahih dami'a sagir' br. 769. 2 Dabirov hadis biljei Muslim u 'Sahihu' br. 2099. Njegovo znaenje biljei Buharija u svom 'Sahihu' od Ebu Hurejre br. 5819 i 5821 u hadisu od Ehu Seida El Hudrija br 5822.
173
tvrdokornosti srca.l Tvrdogornost srca je plod grijeenja. Allah je jevreje opisao ovim svojstvom na vie mjesta, pa kae:
;__<tJ~~~~~;:; ~ ._5_;-:.JI~I.u- .. . . . ~~~ ~~ ~;_;:,1 ~~(u l ... .... ~--- +..

~ ~ ~
J.
..
....
.,
....
tJ..
;:-:,.
iy.J ~i ji o)~6 ~ ~~~ ~ :/ r---~ <'~yi~~~;~ 0~ .. . . ~ .. . . ~'_l .....

~ ~
'
.....
......
~J
...
)l
J.
~~~:://'~l W ~01)~~~~~ . . \..:..... . . . ;. ..
"""' " ~ "Pa smo mi rekli: "Udarite ga jednim njezinim dijelom!" l eto, tako Allah mrtve vraa u ivot i prua vam dokaze Svoje, da biste shvatili. Ali srca vaa su poslije toga postala tvrda, kao kamen 2 su ili jo tvra, a ima i kamenja iz kojeg rijeke izbijaju, a ima, zaista, kamenja koje puca i iz kojeg voda izlazi, a ima ga, doista, i koje se od straha pred Allahom rui. A Allah motri na ono to radite. (Sura El-Beqare, 73-74)
W ....o)~\~01) ... '"' !. 0): :~; ~ ~ C) ':11.., ~_..~ :,_ ~ .6..~'l WQ.,. 01) :Dl t~~:,.~~ " . . ~
I kae:
Ibn Usejmin - rahimehu!Jah - kae: Njegove rijei - rahimehullah: Od plodova grijeha1 je protumaeno u ovoj noi u tefsim rijei Uzvienog: Zbog toga to su kidali svoje ugovore. lz ovoga se moe shvatiti da je pokornost razlog mehkoe srca. to vie rob povea svoju pokornost Al1,1hu srce mu se vie omeka. Mehkoa srca je stvar koja je traena kod svakog mu'mina. }er ako otvrdne -Allahu se utjeemo od toga - postat e takvo to se nee bojati kazne niti e se radovati nagradi. Kao naprimjer da se pred njim prou ajeti opomene ili obeanja ali je to u njegovom srcu jednako. Da nas i vas Allah sauva od roga. Mehko srce osjea utjecaj radosti kod ajeta obeanja. Osjea strah kod ajeta prijetnje. Ovo je u stvari vaga tvrdokornosti srca. Ako vidimo da srce ne reaguje u potrazi za nagradom niti izbjegava kaznu1 u tom srcu je tvrdokomost1 neuzubillah. Mislim da je tenninolo&ki oblik jasan. Kada bi preko kamenia prela voda on se ne bi pomakao1 ali prah osjeti utjecaj jer je blag. Meutim tvrdo srce ne osjea nita. 2 Ibn Usejmin- rahimehullah - kae: Rije 'ili' ima znaenje 'nego'. Kae se da ima znaenje potvrde. Ovo je tanije jer je znaenje ajeta sljedee: Ako nije poput njega onda je jo tvre.' lli kao to je u rijeima Uzvienog: Poslali smo ga stotini hiljada ill ih je bilo vie. Ovo nije All,1hov,1 sumnja u pogledu njihovog broja nego ako ih nije bila stotina hiljada sigurno ih nije bilo manje od toga. Tako da rije 'ili' ima znaenje potvrde.
1
174
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Allah je prihvatio zavjet sinova lsrailovih a izmeu njih bili smo postavili dvanaest starjeina i Allah je rekao: ''Ja sam s vama! Ako budete molitvu obavljali i zekat davali, i ako budete u poslanike Moje vjerovali, pomagali im i drage volje zajam Allahu davali, sigurno u prijei preko hravih postupaka vaih i uvest u vas u denetske bae, kroz koje e rijeke tei. A onaj meu vama koji ni poslije ovoga ne bude vjerovao s puta pravoga je skrenuo. Ali, zato to su zavjet svoj prekrili, Mi smo ih prokleli i srca njihova okrutnim uinili. Oni su rijei s mjesta na kojima su bile uklanjali, a dobar dio onoga ime su bili opominjani izostavili. l ti e kod njih, osim malo njih, neprestano na vjerolomstvo nailaziti, ali im oprosti i ne karaj ih! Allah, uistinu, voli one koji ine dobro." (Sura El-Maide, 12-13)
Pojedinci od ovog urnmeta- koji se pripisuju vjeri i znanjuuzeli su udio u ovim svojstvima, to mogu primjetiti otroumni. Uljeemo se Allahu od svega onoga to je pokudio Allah ili Njegov Poslanik~~ od ega su uenjaci i upozoravali i odvraali. Buharija u svom 'Sahihu' biljei hadis od Ebu Esveda u kojem kae:
"Ebu Musa je pilslan u sela oko Basre, a kod njega ue tristotinc ljudi koji su proitali Kur'an. Pa ree: "Vi ste najbolji stanovnici
175
Basre i njeni uai. itajte ga, ali nemojte da vam se vrijeme odui pa da vam srca otvrdnu kao to su otvrdla onima prije vas. Mi smo itali suru ija je duina bila poput sure Et-Tewbe, pa sam je zaboravio, osim to sam zapamtio jedan dio: 11 Kada bi sin Ademov
imao dvije doline od zlata elio bi treu, a usta sina Ademovog nee napuniti nita osim praina." Pa smo uili sure koje su bile sline summa koje poinju sa velanjem (musebihat) pa sam ih zaboravio osim to sam zapamtio: "O vi koji vjerujete, zato govorite ono to ne inite?" Pa da vam se upie svjedoenfe protiv
vas na vaim vratovima pa da budete o njima pitani na Sudnjem danu. "1 2

Ebu Musa je upozoravao tako da im srca ne otvrdnu.
uae
da im se vrijeme ne odui
Zatim kada su prekrili ugovore u to je ulo i ono to im je Allah dao u obavezu da uvaju od zabrana i izmjenjivanja rijei, zatim promjene i izmjene znaenja Allahove Knjige. Ibn Mes 1ud je obavijestio o onome to lii na to.
Ovaj hadis sa ovim redoslijedom biljei Muslim u svom 'Sab.ihu' br. 1050 sa cijelom njegovom duinom. A hadis kojeg biljei Buharija od Ibn Abbasa br. 6436 je hadis:
"Kada bi sin Ademov imao dvije duline imetka elio bih treu. Usta sina Ademovog nee ispuniti osim praina, a Allah e oprostiti onome ko se pokaje." Biljei ga Takoer sa
priblinim rijeima od Ibn Abbasa br. 6437. kao i u hadisu od Ibn Zubejra br. 6438, i u hadisu od Enesa b. Malika b. 6439. 2 lbn Usejmin- rahimehullahkae: Ako je dolo od ejhul islama- rahimehullahmoe se rei da se neke od Buharijinih zbirki razlikuju tako da su dole do njegove ruke, i li je pak zaboravio. N iko nije zatien od zaborava. Ovo je poput njegovograhimehullah - negiranja spajanja spomena 'Allahu blagoslovi Muhammeda i porodicu Muhammedovu kao to si blagoslovio Ibrahima i porodicu Ibrahimovu.' l kae da kod Buharije nije spojen ovaj spomen izmedu njih dvojice. lako je kod Buharije zabiljeena verzija 'kao to si blagoslovio Ibrahima i porodicu lbr,1himovu1 Dakle potvreno kod Buharije, Tako da se moe reCi da u verziji koja je bila pred njim nije sadravala ovaj hadis ili da je on zaboravio. Ali ovaj njegov nain negiranja na nepostojanje u Buharinoj zbirki ukazuje na to da se radi o prvom sluaju. Dakle radi se o raz! i ci u v erzi j ama zbirki.
176
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
E'ame prenosi od Amare b. Omejra od Rabia b. Ebu Amile Fezarija da mu je rekao Abdullah hadis od kojeg nije uo ljepeg hadisa osim Allahovih rijei ili predaju od Poslanika ~ pa kae:
"Kada se vnjeme sinovima Israilovim oduila srca su im oh1rdla. Pa su izmislili knjigu od samih sebe, 11ji1wva srca su imala za njom poudu a 11jiltove due su to prihvatile. Istina je razdvajala izmeu njilz i mnogih njihovih strasti. Sve dok Allahovu Knjigu nisu zabacili iza svojih lea, kao da je ne poznaju. Pa su rekli: "Stavite tu knjigu pred sinove Israilove, ako vas budu slijedili ostavite ih. A ako vam se suprotstave ubijajte ih." Zatim su rekli: "Ne, nego poaljite tom i tom ovjeka od vaih uenjaka neka mu pokae ovu knjigu. Ako vas 011 bude slijedio poslije njega vam se niko nee suprotstaviti. A ako vam se suprotstavi onda ga ubijte jer poslije njega vam se niko nee suprotstaviti." Pa su poslali njemu, a on uze list, te on napisa Allahova knjiga i stavi je u rog, zatim je okai o svoj vrat. Zatim preko njega obue o~ieu, onda im doe i oni mu ponudie knjigu i rekoe: ''Jel vjeruje u ovo?" Pokazavi na njegova prsa. On ree: "Vjerujem u ovo, a zato ne bi vjerovao u ovo." ~ tj. knjigu koja je bila u rogu ~pa ga pustie. Ali on je imao prijatelje koji su ga titili. A kada je umro iskopae njegov kabur i naoe rog a u njemu onu listinu pa rekoe: "Zar ne vidite ta kae: "Vjerujem u ovo, zato ne bi vjeovao u ovo?" Ali je mislio na ovu knjigu oko koje su se razili sinovi Israilovi 1w seda11Ideset i nekoliko sekti. Najbolja meu njima je bila ona koja je sl1j'edila ono to je bilo u rogu." Abdullah kae: "Ako neko od vas ostane vidjet e veliko zlo. Ali shodno svakom m-'}eku koji e vidjeti zlo, pa ga nee moi sprijeiti ali Allah zna da u njegovom srcu ima prezira tog zla. "1 2
Ibn Kesir spornije ovu predt~u u svom 'Tefsiru' 4. dio str. 311-312 u tumaenju sure ElHadid 16. ajet. Od Ibn Ebu Batima da kae: "Rekao mi je moj otac da mu je rekao Hiam b. Amar da mu je rekao ihab b. Hara da mu je rekao Hadad b. Dinar od Mensura b. Muatemira-bihi pa ga je naveo sa dodacima. Kaem da je ovaj lanac dobar jer ga je Hiam b. Amar Sulemi prenio prije nego to se promijenio jer kada je ostario poeo se mijenjati. A dok je uio brzo je pamtio, kao to Ibn Ebu Ha tim od oca prenosi u 'Derhu we te'adil' dok postoji hadis koji ga jaa a biljei ga Taberi u Tefsiru' sure ElHadid 16. ajet. Sa lancem do Ibn Mes'uda a u njegovom lancu se nalazi Atris b. Arkub od kojeg nisam naao nikoga da je od njega prenosio osim Ibrahim Nehai.
1
177
Kada je Allah zabranio poistovjeivanje sa onima ija su srca otvrdla na kraju sure je spomenuo stanje onih koji su uveli monatvo pa ga nisu sauvali onakvim kako su trebali, pa kae:
u~ ~
..... :-'i:C""" ""<:~~- ,_.U~~.J. l~~~~ :&1 l J_~_, i~~~~ ~ ~~ \:~.~ r-'"":'..1J;.. _r-: ~J ~ ~ ~ L.r.!~ '"'ij--;: N...l
~~
.... ",..
;.".
.&1 ~
~~ ~;1\ ~}) o_ij\ l~~~-:; ~.""J..

~
....
~
".
"i...
...
....
1~ ~_,~..u; "~.";~~"'
.,
"" J
~L. ::sJ\ JLJ\

~
""
., ..;
...
""f.,)
J~ .l,;.
~~~~_,~~1_,.,~-f
.r
""'
"
L;.
J-..-
"...
"O vi koji vjerujete Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On e vam dvostruku milost Svoju darovati, i dat e vam svjetlo pomou kog ete ii, i oprostit e vam, jer Allah
Ibn Usejmin - rahimchullah - kae: Ve!ianstve11 govor Abdullaha b. Mes'uda, koliko njegov govor lii govoru Allahovog Vjerovjesnika ~- Kada ita njegove predaje kao da su iz vjerovjesnike svjetlosti. Pog!ed,lj njegovo govor o namazu u d.ematu: 'Allah je propisao Svom Vjerovjesniku sunnete upute, a oni !namazi) su od suneta upute.' Zatim je naveo hadis sa njegovom duinom u cjelosti. Kada ita kae.: Da uistinu nije potvreno da se radi o njegovom govoru rekao bi da je od govora Allahovog Poslanika :Mi;. Ova posljednja reenica je najbitnija od svega to je spomenuo. Ko spozna zlo i vidi ga ali ga ne moe sprijeiti, pa ako je od onih za koje Allah zna da bi ga volio sprijeiti, bit e spaen od njega. Varku koju je uenjak spomenuo, da li je dozvoljena Hi nije? On je znao d,1 kada bi rekao 'ne' da bi ga ubili. A da se sa njima sloio prevario bi Allahovu knjigu. T ako da je upotrijebio ovu varku. Stavio ju je u rog i okaio sebi o prsa. l kae: Vjerujem u ovo. Mislei na Allahovu knjigu. l to je ono to je bilo u njegovom srcu. T ako da su ga pustili. Ali Allah ~je pojasnio istinu nakon njegove smrti. Otkopali su njegov mezar i pronali ovu knjigu pa su se oko njega razili. Ovo dok.1zuje ono to smo spomenuli u tefsiru o lsrai!ovim sinovima da ono to je kod njih se ne moe potvrditi jer su veliki dio toga zaboravili. Z.1posravili su to znanjem i djelima. 'El-emed' zn.1i period, zar zabrane nisu poznate za uvijek i za sva vremena u braku? Ako se ovjeku vrijeme oduzi moda e se umoriti. Dok e njegovom duom prevladati strasti. Ako se to odui njegovo srce e okorjeti. Neuzubillahi. T ako e vidjeti da to se ljudi vie udalje od vremena vjerovjesnitva da se meu njima pojavljuje poganstvo sve vie i vie, te kako srca okorijevaju sve vie i vie. A to je ovjek blii vjerovjesnitvu njegovo srce blie znanju i meke je.
2
178
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
prata i milostiv je i neka sljedbenici Knjige znaju 1 da oni nikakvu Allahovu blagodat nee dobiti, jer je blagodat samo u Allahovoj ruci daje je onome kome On hoe; a u Allaha je blagodat najvea." (Sura El-Hadid, 28-29)
Vjerovanje u Poslanika S\ jeste vjerovanje u nJegovo poslanstvo, pokornost njemu i slijeenje njegovog erijata. U sklopu toga jeste suprotstavljanje monatvu jer on nije poslan sa monatvom nego ga je zabranjivao. Pa je obavijestio da oni koji ga budu slijedili od kitabija imaju dvije nagrade. O emu se prenose hadisi od Ibn Omera i drugih o naem primjeru i primjeru kitabija. To je jasno rekao Poslanik ~ ili kako to ve biljei Ebu Davud u svom 'Sunnenu' u hadisu od Ibn Vehba da ga je obavijestio Seid b. Abdu Rahman b. Ebu Amja' da mu je Sehl b. Ebu Umame rekao: "Da su on i njegov otac uli kod Enesa b. Malika u Medini pa je rekao:
"Allahov Poslanik je govorio: 'Nemojte oteavati sebi pa da vam postane teko. Jedan od naroda je sebi oteavao pa im je Allah oteao. To su njihovi ostaci u manastirima i samostanima monatva koje su oni sami izmislili, i koje im Allah nije propisao.' 'rl
To je ono to je dolo u predaji od Lu'luija od Ebu Davuda i u predaji od Ibn Dase od njega: "Da su uli on i njegov otac kod Enesa b. Malika u Medini u vrijeme Omera b. Abdul Aziza, dok je bio emil" Medine. Pa je klanjao kratki namaz, kao da se radi o namazu putnika ili priblino njemu. Kada je predao selam ree:
"Allah ti se smilmJao, je li ovaj namaz od neega to je propisano ili je to nafila koju si klanjao?" Kae: "Propisan je, i to je namaz Allahovog Poslanika ~a znao je rei: "Nemojte sebi oteavati pa da
Ibn Usejmin- rahimehullah -kaze: Nelu1 zn.tju Rije neka je kao potvrda tj. da znaju sljedbenici Knjige znaju da oni nemaju nikakvu mo u tom pogledu. Kao to Uzvieni kae: Ne kunem .se ovom dr.tvom. Rije 'ne' j e ovdje dodatak kao potvrda. 2 Biljei ga Ehu Davudu svom 'Sunnenu' br. 4904 u duoj verziji od ove ali e ga autor navesti uskoro u cjelosti.
1
179
ejhu/-islam Ibn Tejm1jj"e
vam Allah otea. Ljudi su sebi oteavali pa im je i Allah oteao. To su njihovi ostaci u manastirima i samostanima i monatvo koje su sami izmislili i koje im nije Allah propisao. Zatim je doao drugi dan, pa ree: "Kad bi uzjaltao pa da vidimo i da se nauimo." Kae: "Da." Zati1n smo uzjalwli svi zajedno, kad ono kue od perifernih nastambi pustinje iji su stanovnici izumrli i nestali, a jedna kua je bi la srue na tw svoj im temelji ma. Kae: "Poznaje li ovu ku u?" Ree: "Da, ta me ini da znarn 11ju i njene stanovnike. Oni su ljudi koje je Allah unitio zbog njihovih grijeha i zavisti. Zavist gasi svjetlost dobrih djela, a g1ijesi to potvrde ili negiraju. Oko ini blud, kao i aka, stopa, hjelo i jezik, a polni orsan to potvrdi ili negira. "1
to se tie Sehla b. Ebu Umame njegovu povjerljivost je potvrdio Jahja b. Mein i drugi. Njegove hadise su biljeili Muslim i drugi. to se tie Ibn Amja-e on je bio od Ehlu Bejta (asne Poslanikove ~ porodice), ali ne znam njegov poloaj u hadiskoj nauci.2 Ali Ebu Davud ukazuje da je had is po njemu hasen, kao to postoje hadisi u 1Sahihu' koji ga jaaju.3 to se tie opisa da je Poslanikov ~. namaz izgledao kratak pa u 'Sahihima' se od njega- Enesa b. Malika- prenosi da je rekao:
"Allahov Poslanik je klanjao kratko i upotpunjavao namaz. "4

U oba 1Sahiha 1 se,
takoer,
biljei od njega da je rekao:

krai
"Nikada nisam klanjao iza imama od Vjerovjesnikovog namaza."
i potpuniji namaz
Biljei ga Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 4904. U njegovom lancu se nalazi Seid b. Abdu Ral1man b. Ehu Amja' Kenani. Za njega Hafiz u Takribu' kae: ''Prihvatljiv je." Tj. ako se radi o jaanju drugih had isa ali je hadis slab. 2 Njegovi hadisi su prihvatljivi. 3 Samo pojedini dijelovi jaaju ovaj hadis dok hadis u cijeloj njegovoj verziji i duini nije vjerodostojan, ali e ga autor navesti poslije ovih had isa koji ga jaaju. 4 Biljei ga Buharija u som 'Sahihu' br. 706, 'Fcth'. Muslim u svom 'Sahilm' br. 469.
180
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Buharija dodaje pa kae: "Ali ako bil uo da dijete plae skratio bi namaz da njegova majka ne bi bila dovedena u smutnju." 2 Ono to je naveo Enes b. Malik od skraivanja namaza je u odnosu na ono to su inili neki emiri i drugi predstavljalo noni namaz. Dok su drugi oduvali sa namazom vie nego to Vjerovjesnik ti inio u veini sluajeva. Skraivaju ruku, seddu i uspravljanje sa rukua vie nego to je to inio Poslanik$ u veini sluajeva. Moda veina imama, ili veliki broj njih, klanjaju na ovaj nain. Neki od njil1 ue poslije Fatihe na zadnja dva rekata sure, tako da su se podijelili u mezhebe kod pojedinih pravnika. Haridije su se udubili i pretjerali u tome, tako da ih je Vjerovjesnik opisao rijeima:
"Vi e te omalovaavati svoj namaz naspram njihovih namaza i post naspram njihovog posta. "3
Zbog toga kada je Alija b. Ebi Talib klanjao u Basri Imran b. Hussejin je rekao:
11
0vo me posjetilo na namaz Allahovog Poslanika .# 11 4
Namaz Allahovog Poslanika~ je bio umjeren, nastajanju i sjedenju je ostajao krae, ali je na ruku 1u i seddi ostajao due to je dolo u pojanjenju od Enesa b. Malika J.k.
to zn.1i
lbn Usejmin - rahimehullah - kae: Ovaj prilog je sa.mo kao olakavanje u govoru da je uo jer kad prilog done ispred predikata oznava olakanje 11<1kon oteanog izgovora1 tako da se nazivao prilogom razdvajanja. Tj. razdvaja izmedu negacije i olakanog izgovora to obavezuje potvrdu. Kao to je u rijeima Uzvienog: l poduava ih Knjizi i mudrosti, iako su prije bili u oitoj zabludi (Sura E!-Dum'a1 2). Tj. oni su prije bili u oitoj zabludi. 2 Biljei ga Buharija u som 'Sahihu' br. 707, 'Fcth'. Muslim u svom 'Sahihu' br. 469. 3 Dio hadisa kojeg kojeg biljei Buharija u svom 'Sahihu' br. 3610. Muslim u svom 'Sahihu' br. 148 u predaji od Ebu Seida El Hudrija. Hadis o haridijamaje mutevatir. 4 Ovo je zabiljeio Buahrija u svom 'Sahihu' na viSe mjesta u razliitim verijama br 784, 786 i 826.
181
Nesai prenosi od Kutejbe od Attafa b. Halida od Zejda b. Eslema da je rekao:
Uli smo kod Enesa b. Malika pa je upitao: 11 Klanjali ste? 11 Rekosmo: "Da." Kae: 11 Djevojice dodaj mi da se obdestinz. Nisam klanjao sliniji namaz od Poslanikovog 5/i osim iza ovog vaeg imama. Zejd kae: 11 0mer b. Abdul Aziz je oduvao na ruku 1U i seddi, ali se ne bi zadravao nastajanju i sjedenju_,,1
11
Ovo je vjerodostojan hadis, jer za Attafa b. Halida Mahzumija Jahja b. Me'in u nekoliko prilika kae: "On je povjerljiv." 2 Ahmed b. Hanbel kae: "On je stanovnik Mekke, povjerljiv i vjerodostojnog hadisa." Od njega se prenosi neto oko stotinu hadisa. Ibn Adijj kae: "Prenosi priblino stotinu hadisa tako a ne vidim smetnje u njegovim hadisima ako od njega prenosi povjerljiv prenosilac." 3 Ebu Davud i Nesai prenose u hadisu od Abdullaha b. Ibrahima b. Omera b. Kejsana da mu je priao otac od Vehba b. Maunusa da je uo Seida b. Dubejra da kae:
"uo sam Enesa b. Malika da kae:" Nisanz klanjao ni iza koga
sliniji
namaz namazu Allahovog Poslanika ~ od namaza ovog djeaka. Mislei na Omera b. Abdul Aziza." Kae: "Nabrojali smo
Biljei ga Nesai u svom 'Sunnenu 2. dio str. !66. u njegovom lancu se nalazi Attaf b. Halid za kojeg Hafiz u 'Takr!bu' kae: "Istinoljubiv sa grekama." Njega jaa hadis od Ebu Hurejre kod Nesaija u 'Sunncnu' 2. dio str. 166-167. Biljei ga i Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 827, od Ebu Hurejre pa kae: "Nisam klanjao sliniji nama:: namazu Allahovog Poslanika 4$ od ovog ovjeka." Sulejman kae: "Oduio je u prva dva rekata podne namaza dok je kratko klanjao druga dva. A polahko i kratko je klanjao i uio na Akam namazu sa srednjim surama. Na jaciji je uio srednje duge sure, dok je na sabahu uio duge sure." Ovo je vjerodostojan hadis kojeg jaaju drugi had isi kao to je naveo autor tj. da je sahih. 2 U dmgoj predaji od njega stoji: "Nema smetnje, povjerljiv i vjerodostojnih hadisa." Kako stoji u 'Tehzibu'. 3 Ja kaem: "Oko Attata postoje razilaenja o emu nema potrebe da se raspravlja, alije tano da su mu hadisi dobri kada je rije o jaanju dmgih predaja." Ibn Hiban kae: "Nije dozvoljeno koristiti ga u dokazima osim ako njegove predaje ne odgovaraju po vj er lj ivima."
182
SL!JEENJE
PRAVOG PUTA
na nJegovom ruku 1u deset tesp ih a, a na njegovoj seddi deset tespiha. "1 2

Jahja b. Me'in kae:" Ibrahim b. Omer je bio jernenac i povjerljiv." Hiarn b. Jusuf kae:" Obavijestio me je Ibrahim b. Omer - a bio je najbolji ovjek po pitanju namaza - a njegov sin je bio Abdullah za kojeg Ebu Hatirn kae: "Vjerodostojnih je hadisa." Vehb b. Manus - sa nunom - je govorio ovaj Abdullah. Abdu Rezak je govorio:" Sa slovom- b- ispod (tj. Mabus) a bio je stari i odavno veliki ejh. Od njega je ovaj Ibrahim uzimao hadise, pa je ono to bi uzeo jaao drugim predajama. A da nije bio povjerljiv kod njega ne bi radio po onome to je prenosio od njega. Njegovi hadisi odgovaraju predaji Zejda b. Eslema, a za njega ne znam srnetnje." 3 Muslim u svom 1Sahihu 1 od Hamad b. Seleme biljei da ga je Sabit obavijestio da je Enes b. Malik rekao:
"Nisam klanjao nizakim krai namaz od Allalwvog Poslanika #ali je bio upotpunjen. Namaz Allalwvog Poslanika #je bio kratak, namaz Ebu Bekra je bio kratak. Ali kada je bilo vrijeme Omera sabah namaz je produen. Kada je Allahov Poslanik jj rekao: "Semi Allahu limen llamideh." Ustao bi (i oduo)4- da bi smo rekli: "Zbunio se.'' Zatim bi uinio seddu i sjeo (oduio bi) izmeu seddi da bi smo rekli:"Zbunio se." 5
Tj. uspjeli su po deset puta na mlcu'u rei 'Subhane rabbijel azim ve bi hamdihi' i na seddi deset puta 'Subhanc rabijel e'ala vebi hamdihi.' (o.p.) ~ Biliei ga Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 888. Nesai u svom 'Sunnenu' 2. dio str 224. Lanac mu je slab zbog Vchba b. Manusa jer je skrivenog stanja, kao to Hafiz navodi u 'Takribu'. 3 Ovaj Vehb prenosi samo od Seida b. Dubejra, a od njega ne prenosi niko osim Ibrahima b. Omera b. Kejsana i Ibrahima b. Nafie zbog ega je skrivenog stanja. Njegovu povjerljivost nije potvdio niko osim Ibn Hibana. Ibn Kattan kae:"Ncpoznatog stanja." to predstavlja smetnju u samoj njegovoj linosti. 4 Ono to je izmeu zagrada se ne nalazi u originalu ali sam to ovako preveo da bi itatelj shvatio o kakvoi namaza se radi. (o .p.) ~Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 4 73. Rijei- Zbunio se- tj. pogrijeio je, kako to stoji u 'Muhtari si hah u'.
1
l83
Biljei ga Ebu Davud od Hamada b. Seleme da su ga Sabit i Muhejd obavijestili od Enesa b. Malika da je rekao:
"Ni iza koga nisam klanjao krai namaz od Allahovog Poslanika ~ ali upotpunjen. Kada bi Allahov Poslanik ~ rekao:"Semi Allahu limen hamideh." Ustao bi (i stajao), da bi smo rekli: "Zbunio se." Zatim bi donio tekbir i uinio seddu. Pa bi sjedio izmeu dvije sedde dn bi smo rekli:" Zbunio se." 1
Enes je u ovom vjerodostojnom hadisu prenio vijesti o skraivanju namaza Allahovog Poslanika ~, i njegovog upotpunjavanja. Pa je pojasnio da je od njegovog upotpunjavanja o kojem je obavijestio oduvanje poslije ruku 1a i poslije prve sedde. Tako da je obavijestio u prethodnom hadisu da nije vidio kraeg ali potpunijeg namaza. to opet znai - Allah najbolje zna - da se skraivanje odnosilo na stajanje a upotpunjavanje na ruku' i seddu. Jer stajanje ne moe biti osnn upotpunjeno, zato ga nije potrebno ni opisivati sa upotpunjavanjem, za razliku od ruku'a, sedde te stajanja i sjedenja poslije ruku'a i sedde. zbog skraivanja stajanja i oduvanja ruku'a i sedde se namaz upotpunjava opet zbog skraivanja - jednih dijelova- i oduvanja - drugih -ime se potvruju rijei: "Nisam vidio kraeg i potpunijeg." Ali ako se skraivanje odnosi na rijei 'ne potpunije' a upotpunjavanje na 'ne krai' onda e se u govoru nai kontradiktornost. Jer oduvanje u stajanju pored Poslanikovog $ stajanja ne moe biti mimo njega upotpunjavanje u stajanju osim to se kae: "Dodavanje u izgledu umanJUJe znaenje." Ovo je suprotno oitom znaenju rijei, jer u osnovi znaenja treba da bude 'skraivanje i kraenje' a ne znaenje 'upotpunjavanje i usavravanje'. Zato to je Zejd b. Eslem rekao: "Ibn Omer je kratko
Takoer
Biljei ga Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 853. Hadis je sahih po Muslimovim uslovima.
184
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ostajao na stajanju i sjedenju, ali je upotpunjavao ruku' i seddu." Tako da se moe zakljuiti da rije 'upotpunjavanje' kod njih se odnosi na upotpunjavanje oitog ina. Svi hadisi koji su preneeni od Enesa ukazuju na to da je Vjerovjesnik$ oduivao na ruku'u i seddi i poslije njih. Jo vie nego to to ine veina imama, to se prenosi u veini vjerodostojnih predaja koje ukazuju na to. U oba 'Sahiha' se od Hamada b. Zejda od Sabita od Enesa b. Malika prenosi da je rekao:
Poslanik~
"Ne bjeim od toga da vam klanjam kao to je klanjao Allahov nama." Sabit kae: "Pa je Enes inio neto to ne vidim da vi to inite. Kada bi digao glavu sa ruku' a ostao bi stojei pa bi neko rekao:"Zaboravio je." A kada bi digao glavu sa sedde sjeo bi da bismo rekli: "Zaboravio je."l
U drugoj predaji u 'Sahihu' stoji: "Kada bi digao glavu izmeu seddi." U predaji kod Buharije u hadisu od uabe od Sabita:
"Enes nmn je opisivao namaz Allalwvog Poslanika ~pa je klanjao. Kada je digao glavu sa ruku'a stao bi da bi smo rekli:"Zaboravio . JC. "2
Ovo ti poJaSnJaVa da je Enes A, sa namazom Allahovog Poslanika .3 podrazumijevao oduivanje na ruku'u i seddi i dizanju sa njih suprotno onome to su ljudi inili. Kao i skraivanje stajanja u namazu suprotno onome to su ljudi inili.3
Biljee ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 821 'Feth' i Muslim u svom 'Sahihu' 472. Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 800. 'Feth'. J Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kae: Sutina autorovog- rahimehullah- govora je da je u vrijeme Be11u Umeje nastalo razlikovanje u pogledu namaza, rako to su nakon ruku'a skraivali stajanje. lli .sjedenje nakon sedde tj. pauza izmedu dvije sedde. Dok su stajanje na namazu strano oduivali. A kratko su obavljali ruku' i seddu kao i to to su skraiva[i pauzu poslije ruku'a i sjedenje izmedu dvije sedde. ljudi su to prezira[i 1 pa su spominjali Poslanikov ~ namaz govorei kako je bio umjeren. Tj. da izmeu njegovog stajanja i rukua i sedde te pauza izmeu njih nije
2
185
Muslim u svom 'Sahihu 1 od Dafera b. Sulejmana prenosi od Sabita a on od Enesa~ da je rekao:
"Allahov Poslanik Jr bi uo pla djeteta sa majkom, a bio je u namazu. Uio bi krae ili kratke sure. ''l
Pojasnio je da skraivanje Allahovo g Poslanika~ jeste bilo u 1 uenju iako je namaz opet obuhvatao ruku i seddu koji odgovaraju duini uenja. Zato je i rekao: "Njegov namaz je bio jednak." Tj. njegovi djelovi su bili slini jedni drugima. Enes je rekao istinu jer je Allahov Poslanik :i' na sabah namazu uio od ezdeset do stotinu ajeta. 2 Na oba rekata bi uio sa dugim surama - Elif lam mim tenzilun - Hel eta - i sa Saffat, sa Kaf. A nekada je uio sa neim to je due od toga a nekada to je
krae." 3
to se tie Omera~' on je na sabahu uio sure Junus, Hud, Jusuf, a moda je znao da te sure utjeu na ljude iza njega.4
bilo nekakve velike razlike. Od Vjerovjesnika u predaji od Beda b. Aziba se prenosi da je n jegov namaz bio pri bl i -no ist i. Pos lani k ~ je oduiva o poslije stajanja i i rukua kao i poslije sedde i sjedenja i u toku njih. !<.ue: Bio sam sa Poslani kom ;i u namazu pa sam vidio da je njegovo stajanje, sjedenje, ruku', sedda mimo stajanja i sjedenja - tj. stajanje prije ruku'a i sjedenje na kraju namaza - bilo priblino. to ukazuje da je namaz priblino isti. Ali da odugovlai sa stajanjem te da skrati ruku' ili u sutini d.1 potkrad.1 od sjedenja izmeu seddi1 ili od staj,mja poslije rukt1'a1 to je suprotno sunnetu. Mi smo svjedoci da veliki broj nae brace koja dolaze iz susjednih drava kako skracuju stajanje poslije ruku'a, ili na sjedenju izmeu dvije sedde. Onaj ko ih vidi neka im pojasni d.1 to nije dozvoljeno. Kao i da je na osnovu toga ovakav 11.1maz neispravan jer je Allahov Poslanik ;ti rekao: Podigni se dok se ne smiri stoje~ podigni se dok se ne smiri sjedei~ Allah je samo pomaga. 1 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 470. 2 Kao to stoji kod Buharije u hadisu br. 771 'Feth'. 3 Kao to je u Muslimovom 'Sahihu' br. 457 i 458, te 336 i 337. 4 lbn Usejmin- rahimehullahkae: tj. eljeli su to1 tako da ako ljudi vole da imam odui u namazu onda nema smetnje d.1 odui vie nego to su navikli. Zato to je Vjerovjesnik ;l; rekao: Ako neko od vas klanj.a sam neka odui koliko god hoe. A ono to odabere demat te im odui kao da je uio za sebe.
186
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Muaz je klanjao iza Poslanika~ jaciju pred kraj noi, zatim bi otiao u pleme Benu Amr b. Auf u Kuba 1u, pa bi tamo uio suru Bekare. To je Allahov Poslanik~ sprijeio i rekao:
"Zar ih zavodi Muaze? Ako predvodi ljude onda skrati jer iza tebe stoje stari, slabi i oni sa potrebama. Zato nisi uio - Sebih isme Rabbikel E'ala, ili We emsi ve duhaha- i njima sline sure?"l
Ono skraivanje koje je nareivao Poslanik :1, Muazu i drugim imamima je bilo ono to je on primjenjivao- za oca i majku bi ga zamijenio- jer je on kako Enes kae:
"Najvie od svih ljudi je kratio namaz ali bi ga upotpunio."

A rekao je:
~~Klanjajte
kao to mene vidite da klanjarn."2
Ali ako situcija uslovi drugaije ili se pokae da muktedijama (klanjai) odgovara onda je u redu. Jer je Allahov Poslanik i klanjao sa dugim surama na akamu ili bi uio suru Tur.
Ali ako situacija uslovi da se skrati namaz kao to je sa plaam djeteta onda e tako i postupiti.
sluaj
Enesov hadis ukazuje na suprotstavljanje onima koji skrauju ruku 1 i seddu mnogo, ili ko odui nastajanju previe. To je ono to je Enes opisao i to je opisala veina ashaba. Muslim u svom ,Sahihu 1 i Ebu Davud u svom 1Sunennu 1 prenose od Hilala b. Ebu Humejda i Abdu Rahmana b. Ebu Lejle od Bera,a b. Aziba da je rekao:
Pratio sam namaz Allahovog Poslanika f#j, pa sam vidio njegovo stajanje, pa njegov rekat, stajanje poslije ruku, a i sedde. Njegovo
11
Biljei ga Buharija u svom 'Sahibu' br. 705 'Feth'. Sa njegovim znaenjem kao i Muslim u svom 'Sahihu' br. 456 i drugi. 1 Ovo je dio hadisa kojeg Buharija biljei u svom 'Sahihu' br. 631. Kao i lmam Ahmed u 'Musnedu' 5. dio, str. 53. u hadisu od Huvcjrisa b. Malika.
1
187
sjedenje izmedu seddi, pa njegovo sjedenje izmedu selama naputanja 11amaz, priblino isto. ''1
Muslim u svom 'Sahihu' prenosi od u'beta od Hakema da je rekao: "Kufu je preuzeo ovjek- kojeg su zvali- Zumne b. E'as, kae: "Naredio je Ebu Ubejdi b. Abdullahu b. Mes'udu da predvodi ljude u namazu. Pa je klanjao, a kada bi digao glavu sa ruku'a ostao je toliko da kae:" Allahu Gospodaru na Tebi hvala onoliko koliko su ispunjena nebesa i koliko je ispunjena Zemlja. I onoliko koliko je ispunjeno ono to Ti hoe poslije, Tebi pripada hvala i pohvala. Kome Ti dadne niko ne moe uskratiti niti moe neko dati kome Ti uskrati, nikom ne koristi snaga osim Tvoje snage." Hakem kae:" to sam spomenuo Abdu Rahmanu b. Ebu Lejli pa je rekao: "uo sam Bera'a b. Aziba da kae: "Namaz Allahovog Poslanika i njegov ruku bio je takav i takav, a kada bi digao glavu sa ruku'a i sedde te izmetiu seddi, bi ostao priblino isto.'' u'be kae: "To sam spomenuo Amru b. Muretu pa je rekao: "Vidio sam Abdu Rahmana b. Ebu Lejlu ali njegov namaz nije bio takav." 2 Buharija biljei ovaj hadis osiln dijela u kojem se spominje stajanje i sedda - priblino isto. 3 to nema sumnje da stajanje znai stajanje radi uenja. Sjedenje je dodatak nad ostalim ruknovilna, ali poto je Poslanik.$ kratio stajanje a oduivao ostale ruknove namaz je postao priblino isti u svojim dijelovima. Svaka od predaja potvruje onu drugu, jer je Bera' jednom prilikom spomenuo znaenje ali nije odreivao dok je drugi put izdvojio pojedine dijelove pa pojasnio i odredio njihov opis. m je pak kratio stajanje sa ostalim ruknovima priblino isto u odnosu
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 471, Ehu Davudu svom 'Sunnenu' br. 854 sa vjerodostojnim lancem. 2 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br.47l. 3 'Sahih Buhari' hadis br. 820, 'Feth'.
188
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
na vladare koji su oduvali na stajanju, a kratili su ruku' i seddu, ime se postigla velika razlika. Primjer toga je kada je Allahov Poslanik~ klanjao namaz sunca. Na prvom rekatu je uio suru Bekare pa je uinio ruku', a onda na njemu ostao priblino onoliko koliko je bio nastajanju, isto tako je uinio i na seddU Zbog toga mi kaemo u tanijem od dva stava da ruku' i sedda u namazu kod pomraenja biva priblino kao i njegovo stajanje ili bar vie od njegove polovine.
pomraenja
Neki od naih prijatelja i drugi kau da ako nastajanju ui suru Bekare onda e na ruku'u i seddi uiti tesbih u duini trajanja stotine ajeta, ali je ovaj stav slab i suprotan sunnetu.2
Takoer Muslim u svom 'Sahihu' prenosi od Seida El Hudrija i drugih:
''Da je Vjerovjesnik !fi govorio, nakon to bi se podigao sa ruku' a, izgovarao bi zikr onakav to potvruje hadise Bera'a b. Aziba i
Ovo je dolo u Muslimovom 'Sahihu' u hadisu od Dabira b. Abdullaha u dugakoj verziji br. 904. 2 \bn U sejmin ~ rahimehul!ah ~ kaze: e j h~ rahimehul!ah ~ kaze: 'Od naih prijatelj,1' mislei na hanbelije to i jeste dokaz da nema smetnje da ovjek pripada sljeenju jednog od mezheba od poznatih imama. Ako mu je Allah podario znanje1 raumijevanje i slijeenje nema grijeha da se pripie nekom od imama kako bi se poduio na njegovim pravilima i osnovama. Ali ako mu se prikae njegov dokaz slijedit e ga1 a to je ako slijedi dokaz u nekom pitanu ili dva pitanja1 ili u deset ili hiljadu pitanja. Ne ubr.1ja se onaj ko se ne pripisuje mezhebu kojem se prije pripisivao_ Zbog toga emo primijetiti kako Sll velikani medu cijenjenim i ugledim imamima se pripisivali mezhebima. ejhul islam1 Ibn Kajjim, Nevevi 1 Ibn Hader i drugi. Velikani i ugledni uenjaci su se pripisivali jednom od etiri mezheb.1. Ovo se nije ubrajala kao nedostatak ili odstupanje od puta selefa za razliku od pojedinih ljudi danas koji smatraju da je prouavanje odreenog mezheba fanatizam u odnosu prema tom mezhebu. Ovo je pogreno, jer je ispravno da je fanatizam prema mezhebu falsificiranje dokaza kako bi odgovarali mezhebu to je velika greka. Ali ako se j.1 uim na osnovu jendog mezheba, gradim svoj fikh na njegovim osnovama i pravilima. Pa ako mi se pokae dokaz ja ga prihvatim. Ovo uopte nije pogreno, nego je opasno fanatizirati radi mezheba.
1
189
Enesa. "1 Isto tako Poslan ikovi dobrovoljni namazi, kao to je noni namaz, u njemu bi Poslanik .if oduo koliko je htio za sebe. Na jednom rekatu je uio Bekare, Al bnran i Nisa 2 Na ruku 1u bi ostao onoliko koliko je bio na stajanju. Onda bi se povrata sa ruku 1a i ostao opet toliko na stajanju. Njegova sedda bila poput njegovog stajanja, a onda bi sjeo onoliko koliko je ostao na seddi.3
Zatim ovo skraivanje i olakavanje u namazu koje je opisao Enes i drugi i to je naredio Vjerovjesnik~ u isto vrijeme je to pojasnio svojim djelom i naredbom. To je doprlo do njegovih ashaba tako kada je klanjao na rnirnberi rekao je:
kakvou
"Ovo sam uinio da bi ste me slijedili u tome i da znate mog namaza. "4
Maliku b. Huvejrisu je rekao:
"Klanjajte kao to vidite mene da klanjam."

To zato to ne postoji, u veini sluajeva, a da se ne naziva kratkim u odnosu na ono to je due od njega. Ili da bude nazvano
Od Ebu Seida El Hudrija se prenosi da rekao: " Kada bi Allahov Poslanik :i digao glavu sa ruku'a rekao bi: "Gospodaru na, Tebi pripada hvala, onoliko koliko su ispunjena nebesa i Zemlja i onoliko koliko je ispunjeno ono to Ti hoe poslije. Ti zasluuje hvalu i pohvalu, to je naj istinitije to je rekao rob. Svi smo mi Tvoji robovi. Allahu, niko nee uskratiti onome kome Ti dadne, niti e neko dati onome kome Ti uskrati. Nikome ne koristi snaga osim Tvoje snage." Biljei ga Muslim br. 477. 2 Ibn Ll sejmin- rahimehullah- kae: H adis Enesa .:lJ<. navodi El-Beqare, Al lmr,l i EnN isa, dok hadis od Huzejfe.;;, spominje El-Beqare1 En-N isa i Al lmran. U sutini ne postoji r,1zlika, jer je Allahov Poslanik !i uio El-Beqare1 En-Nisa i Al lmran prije posljednjeg redanja sura. Posljednji redoslijed je onaj po kojem su ashabi napisali Mushaf. El-Beqare, Al lmran1 En-N isa. Zato je Allahov Posbnik :'!!;;rekao: Uite EIBeqare i Al lmr;m ier e one doi na Sudnji dan kao da su dva krila/ Iii pokrova ili dva fata od ptica koie obbj'eu. Zauz,.mat e se za OTIO,'fd ko 1h bude uio/ na Sudnfem danu. 3 Pogledaj 'Sahih Muslim' dugaki hadis od Huzejfe br. 772. 4 Ovo je dio hadisa kojeg biljei Buharija u svom 'Sahihu' br. 917, 'Feth'. Muslim ga bijei Takoer u svom 'Sahihu' br. 544 kao i Imam Ahmed u svom 'Musnedu' 5. dio, str. 339 u hadisu od Seh la b. Seada.
190
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
krae
dugim u od nosu na ono to je granice u jeziku.
od njega, tako da mu nema
in u narnazu nije stvar obiaja kao to je sluaj sa uvanjem, preuzimanjem ili lovom i oivljavanjem mrtve zemlje
pri emu bi se mogli osloniti na opte poznate termine u jeziku. Nego se radi o ibadetu pri emu se o njegovim atributima i koliini trai osnova kod Zakonodavca, tj. njegova se osnova trai u erijatu. Jer kada bi se njegov in traio u obiajima ljudi, ili u pogledu naziva skraivanja onda bi se erijatski odreen i nareen namaz koji nam je nareen u veini vremenskih razdoblja kod nepostojanja opravdanih prepreka o duini ili kratkoi razlikovao bez moguosti ogranienja. Ali sve ima svoje vrijeme i mjesto, ak svako ima svoj zaviaj i obiaj. Ili pak svako ima svoju damiju, koja je poznata po obinom terminu ili po obiajnom inu. Za razliku od obiaja drugih ljudi. Ali na kraju to bi se suprotstavilo Allahovoj i Poslanikovoj ~ naredbi, jer je Poslanik j!!; rekao:
"Klanjajte kao to vidite mene da klanjam."

Ali nije rekao 1klanajte kao to ga nazivaju stanovnici vae zemlje kratkim ili kao to su navikli. 1 Ja ne poznajem ni jednog meu uenjacima ko je ovo rekao. Jer bi to dovelo do izmjene erijata i wmtvljivanja sunneta, moda dodavanjem ili oduzimanjem, na to su ukazale sve predaje od ashaba.l
lbn Usejmin - rahimehullah - kae: Oni su rekli: [spravno je1 to znai da smo olakanje i ono to je njemu suprotno slijedei obiaje ljudi vjero.zakoni bi se razlikovali. Ali svaki narod ima svoj obiaj. ak i sada ovjek primjenjuje erijat onoliko kolik moe. Neke es ljude uti d.1 kau: T eko nam je. Dok drugi kau: Olakane nam je. Da. se Al!a.h za. prohtjewma. njihowm povod~ si'gumo bi nest.t!o poretka na.nebesim.a i na. Zemlji: Zato emo rei da je o!akSanje i njemu suprotno vraeno na osnovu namaza Pos[,lniku ;Ji:$: koji kae: K!a.nja.jte kao to mene wdite da k/.anja.m. T ako da e neke lj ude vi djeti da ako pe t kom u e sure Seddu i l n san, kau: Boj se Allaha, skrati, Poslanik~ kae: Ako neko od va..o; predvodi !jude neka skra.ti jer iza njega. ima. s!a.Mh/ st:.arih i onih sa. pot:reba.ma.. lli mor,1m ii u trgovine raditi. Rei e se: Skraiv.mje i njemu suprotno se vaga na osnovu serijata. Enes je za Poslanika :i: rekao: Nismo klanjali iza imama potpuniji namaz niti krai od Vjerovjesnikovog ~ Neki imami nemaju hrabrosti pa da ue suru Sedde nego je dijele na dva dijela. Ovo
1
uinili
191
Muslim u svom 'Sahihu' prenosi hadis od Zuhejra a on od Semaka b. Harba da je rekao:
"Upitao sam Dabira b. Semureta o namazu Allahovog Poslanika ;if pa mi je rekao: "Klanjao je kratko i nije klanjao kao to je namaz ovih." I kae: "Obavijestio me: "Da je Allahov Poslanik uio na sabahu Kaf vel Kur 1an il medid, i njoj sline sure. "1 2
Takoer od uabe od Semaka od Dabira b. Semureta se prenosi da je rekao: "Vjerovjesnik je na podne namazu uio sa 'Ve
je ve!i"-'1 greka. Zato? Zato to je u potpunosti suprotno sunnetu. Rei e se: lli e kako je sunnet ili e uiti druge sure. )er ti mijenja od Vjerovjcsnikovog <il: sunneta i dijeli ono to on nije podijelio. T o je sutinska izmjena i suprotnost. Neki ljudi ue s uru Sedzde pa "-'1da dou do scdde uine je a onda nakon nje proue jo dva ajeta te uini ruku'. Zatim ui suru lnsan pa kada se priblii njenoj polovini uini ruku'. to je Takoder suprotno .sunnetu. lma_mu se kae: Mora biti hrabar u Al1.1hovoi vjeri. Nesmije obraati panju ni na koga1 jer kada bi se ovjek osvrtao na .sve ono to ljudi govore i zbog ega se bune ne bi ni kor.1ka Thlpravio. Nego ti ispravi odnos izmedu sebe i Allah.:~. Niko te ne smije zanimati. Ti .se trudi da zadovolji Allaha og_ Ako bude tragao za Allahovim zadovoljstvom uzrokujui srdbu kod ljudi time, Al!ah e se tobom zadovoljiti, ljude e uiniti zadovoljne robom a onda e te uiniti neovisnim o njima. Ali da se pokori ovjeku koji jedva iz ljenosti dolazai na namaz te povikne na tebe 'A!l.1ha mi odui si'. Ako se pokori rei e: Slijedim stanje slabih. Da li se time misli slabim po namjeri ili tijelesnoj snazi. Dakle mora se odnositi na tjelesnu slabost ali to ne smije umanjiti znaaj samog sunneta. )er ako nije u mogunosti da stoji dok se lii Sedda neka sjedi. tl i e se pokoriti rijeima onih koji ba tale poslove i onima koji prenose haberc. Ali to nee koristiti. 1 Biljei ga Muslim u svom sahihu' br. 458. 2 lbn Usejmin - rahimehullah - kae: O ovom hadisu emo rei: Da Ii je ove sure sun net uiti ili emo rei da ih je ashab naveo samo radi analogije? Mogue je rei da ih je Poslanik ;li uio posebno a moe se rei da ih je ashab naveo radi analogije. lli na osnovu onoga to je prethodilo od Muaza: D<1 si bogda uio s.a Semsi i duh<1h<1/ ili Seh1h isme Rahhi/.:.el e.ala. Hoemo li rei da ih je Poslanik~ mislio posebno odrediti ili je mislio da bude uenje u tolikoj mjeri? Kaem da nema sumnje da je onako kako je navedeno ali moe biti da je to naveo i radi same koliine uenja ,1 ne da odredi da se ui spomenuto. Ali da bi ovjek postigao potpuno slijeenje trebao bi da ui ono to je Poslanik ~ ili ashab odredio. lako kaem da postoji moguenost odreivanja koliine i analognog usporeivanja na osnovu ovoga.
uiti
192
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
uio
lejli iza jaga', a na ikindiji isto tako, dok je na sabahu sure." 1 2
due
Ovo pojanjava to to prenosi Muslim od Zaide od Semaka od Dabira b. Semureta: "Da je Vjerovjesnik~ na sabahu uio 'Kaf' -vel Kur'anil medid, a namaz poslije mu je bio kratak"3 Htio je rei- Allah najbolje zna- 'Namaz poslije' tj. namazi poslije sabaha, ili drugaije reeno da je kratio namaze poslije sabaha u odnosu na duinu sabah namaza. Jer je u prvoj predaji spojio izmeu kakvoe Poslanikovog skraivanja namaza i toga da je na sabahu uio 'Kaf'. U 'Sahihu' se prenosi od Umu Seleme: "Da je ula Allahovog Poslanika~ kako je na sabahu na oprosnom hadu uio suru 'Tur'. Ona je bila od skupine ljudi koji su uli njegovo uenje."4 5A poslije oprosnog hada nije ivio dugo. Sura 'Tur' je poput sure 'Kaf'.
Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 459. Ibn Usejmin- rahimehu!l,lh- kae: Prvo hadis od Dabira b. Semure u kojem be da je Vjerovjesnik j\l na podne uio Ve lejli iza jaga, to se od njega deavalo ponebda1 iako je u sunnetu poznatije da je uio due od ovoga kao to je uio suru Sedde ili ak dl1e. Dok je na prvom rekacu ikindije uio krae bo to je ucio na drugom rekatu podne nam,lza. Ali podne namaz je bio dui od toga. Ovo ukazuje da je stv.lr priblinosti ali to ne znai da se moraju ui ci duge ili kratke sure. Poslanik~ je to inio shodno svojim sposobnostima i raspoloenost! kao i shodno mogunosti onih koji su klanjali iza njega. Moda nekada odgovara da ui srednje duge sure sa po stotinu ajeta 1(.10 to je u svjeim zimskim danima. Ali nee im uiti sure Dumu i E.I-Munafikun, zasto? Zato to imaju potrebu za abdestom, jer moda ovjek od hladnoe osjeti potrebu za obavljanje nuzde. !sto t.lko dok je estoka toplota to nee initi k.1ko im ne bi smetala toplota ili znoj i sL T ako d.1 e paziti na njihovo stanje. 3 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 458. 4 Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 619 i 1626. "Fetb". s Ibn Usejmin - rahimehul!ah - kae: Ummu Seleme je dola kod Allahovog Poslanika ti n.1 t.wafu alei mu se da je bolesna1 pa joj je rekao: Tavafi iza /judi iaSui. Nije joj dozvolio da propusti oprosni tavaf. Sto dok.12uje da je oprosni t.waf vadzib. T o je ono na to je ukazao i sam ha dis od l bn Abbasa: Naredio ga je ljudima da to bude zadnje to e uiniti kod Bejtullaha osim to je dozvolio d.1 ga propusti ena u toku menstrulanog pranja. Kaze: Tava/i iza liudi }asui. Ona je tavafila iza ljudi dok su oni klanjali a ona je obilazila. ]er eni nije nareeno d.1 obavlja nama.z u dematu. Njoj to nije obaveza. Pa k.1emo: Kako moe obavljati tavaf dok ljudi klanju u dematu. Odgovor je: Zato to njoj demat nije ob.weza.
193
ejhuf-islam fbn Tejmij}'e
U 1Sahihu 1 se od Ibn Abbasa- radijjallahu anhuma- biljei da je rekao:
"Umu Fadl ga je ula da ui 'Vel murselati urfa' pa je rekla: 'Sine, tvoje uenje me je posjetilo na ovu suru, a ona je bila zadnje to sam ula od onoga to je uio Allahov Poslanik ;li na akamu. '" 1
Umu Fadl je obavijestila da je to zadnje to je ula da je Allahov Poslanik uio na akamu. Umu Fadl nije bila od muhadirki, nego je bila od potlaenih, kao to kae Ibn Abbas:
"Ja i moj otac smo bili od razloga." 3

Takoer
potlaenih 2
koje je Allah izuzeo radi
Ovo to je ula je bilo u kasnom periodu. u 1Sahihu 1 od Zejda b. Sabita se prenosi:

ui
"Da je uo Allalwvog Poslanika :J# kako na akamu dvije sure. "4
najdue
Zejd je bio od
Takoer
djeaka
ashaba.
je mu 1mine predvodio na sabahu u Mekki pa ga obuzeo kaalj kod spomena Musaa i Haruna.
Vama je poznato da je Allahov Poslanik~ obavio oprosni tavaf da bi nakon toga nastupio sabah. On ga je klanjao a zatim uzjahao. to znai da ako se tavaf obavi a nakon njega nastupi namaz kao to je duma ili neki od obaveznih namaza, nema smetnje da ostane jer mu to nee smetati niti e se ubrojati kao prekid izmeu putovanja i tavafa. 1 Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 763 i 4429, a Muslim u svom 'Sahihu' br. 462. 2 Ar. "mustedafin". Vjerovatno se misli na one koji su ostali u Mekki i nisu uinili hidifru. (op redaktora) 3 Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 4587, 'Feth'. A njegove rijei :"Sa naduim dvjema surama" tj. sa Maide i E'araf Dok su drugi rekli da se radi o En'am i E'araf Ibn Munir kae:"Naziv za E 'a raf i En 'am kao najduim surama je radi obiaja a ne zato to su njih dvije due od nekih drugih sura, a Allah najbolje zna." Pogledaj 'Fethul Bari' 2. dio, str. 314-315. 4 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 454.
194
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ovi hadisi i njima slini ukazuju na to da je Allahov Poslanik~ na kraju svog ivota uio sa srednje dugakim surama. O ovome ima dosta dokaza, i oko ovoga su se sloili svi ashabi da je to bio namaz Allahovog Poslanika ~ kojeg je klanjao, i niko od njih nije rekao da je oduzeto od namaza na kraju njegovog ivota. Pravnici su se sloili da je od sunneta da se na sabahu ue srednje dugake sure. A njegove rijei: "Njegov namaz nije bio poput namaza ovih." Moda eli rei da je njihov namaz bio dui od Poslanikovog ~ namaza, ili da je bio krai od njegovog namaza. Ali sa naznakom da je Allahov Poslanik ~ klanjao kratko. Ali i pored toga ga nije klanjao munjevito1 poputi ovih, koji brzo obavljaju ruku, seddu i dijelove poslije njih na to su ukazali hadisi Enesa i Bera'a, ili da su ovi vladari skraivah uenje na namazu, ili uenje i ostale ruknove u odnosu na namaz Allahovog Poslanika~. Kao to Ebu Kaz'a kae:
"Doao sam kod Ebu Seida El Hudrija, a oko njega je bilo pww ljudi, pa kada su se ljudi razis1i upitao rekao sam: "Ja te neu pitati o onome o emu su te ovi pitali. Rekoh: "fa u te pitati o namazu Allalzovog Poslanika?" Ree: "Kakvo e ti biti u tome dobro?" A on
Ibn U.sejmin- rahimehullah- kae: Ako znamo di! je Allahov Po.sl<~nik jt uio nil sabahu srednje duge .sure moda emo otkloniti problem oko toga kako je uio 'Iza zuziletil erdu zilzaleha' ponavljajui je na oba rekata. Oito je da je ovako neto bilo na putovanju. )er je rad,1 kratio namaze. Ali dok je boravio uio bi srednje dukage sure. Tako da na osnovu ovoga nije nam sunnet da uimo 'iza zuziletil erdu zilzeleha' iako je co od .sunneta. Jer je to suprotno od onga to je bilo ustanovljeno sa n,1mazom Allahovog Poslanika ~ uei .srednje duge .sure na sabah namazu. T ako da ako se suprotstavi uobiajenom i nema dokaza da se to desilo dok je boravio na nekom mjestu1 onda je pree da .se prihvati ono to je bilo uobiajeno na sabah namazu u toku putovanja, to nee biti od sunneta da se ui to niti da se ponavlja na oba rekata kao to je on inio. Neki od brae koji posjeduju znanje o hadisu i vole - AJ!ah ih nagradio - da se pridravaju oi mj .strani sunneta. Ali ne sagledavaju pojedine dokaze na to se uvijek upozorava. Mi kaemo da ovjek mora imati pravilo na kojem e graditi te da ono to odstupi od ovog pravila stavi na pravilo1 jer Poslanikov :fi; .sunnet uglavnom ima pravila i poznata ogranienja.
1
195
ponovi isto pitanje. Kae: "Prouio bi se ikamet za podne namaz, a jedan od nas bi otiao do Bekija pa bi obavio svoju potrebu. Zatim bi se vratio kui i abdestio, a onda bi otiao u damiju a Allahov Poslanik #je jo bio na pmom rekatu."
U drugoj predaji:
"Od onoga to ga je oduila."

Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu'. Ovo1 ti pojanjava da je Ebu Seid vidio da je namaz ljudi bio krai od ovoga. U oba 'Sahiha' od Ebu Berze se prenosi da je rekao:
"Allahov Poslanik Jj je klanjao sabah, pa bi ovjek istupio i otiao, a onaj to je bio do njega znao je za to. A Poslanik jj}. je uio na oba reka ta ili na jednom od njih, od ezdeset do stotinu ajeta."
Ovo je Buharijina verzija.2 Od Abdullaha b. Omera- radijjallahu anl-mma- se prenosi da je rekao:
Ibn Usejmin- rahimehu\!ah- kae: Ovo ukazuje na ono to smo maloas spomenuli da Poslanik~ nije uio n.1 podne namazu sa Vel!ej[i iza jaga, osim nekada rijetko. U veini slulajeva je oduivao. Tako da na osnovu ovoga mogu zakljuiti da je najdui namaz bio sabah namaz, zatim podne, zatim jacija, zatim ikindija i jacija su bili jednaki. Ono to je oito iz sunneta. A na ak.Samu je uio srednje kratke sure. Ovo je bilo u veini sluajeva. Situacija se moe nekada razlikovati iz odreenih razloga. Zato je Ebu Seid rekao: U tome ti nema dobu? Da li je ovo negacija ili sumnja? Neki se boje da ne kaemo neto u javnosti kao ne bi odstupili od imama. lli da neko kae: Vi ne klanjate namaz kojeg je obavljao Poslanik~ niti tako postupate. Kao da je htio- radijja!lahu an hu- rei da je nemogue obaviti tako namaz iz razloga jer su svi ljudi postupali suprotno sun new. Kao i to d,1 je fonna upitne reenice nepostojea. lako postoji mogunost ali se ovdje ne navodi. Zato to ga ovjek nije pitao osim u potrazi za dobrom. ~ Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 771. Hadis kojeg biljei Muslim u svom 'Sahihu' je dio ovog hadisa a to su rijei: "Allahov Poslanik~ je uio od ezdeset do stotinu aj eta." Hadis br. 461.
1
196
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Allalwv Poslanik $nam je nareivao da klanjamo kratko, a kada nas je predvodio uio je 1Saffat'. " 1
Od Dahaka b. Osmana od Bekira b. Abdullaha b. Eeda od Sulejmana b. Jesara od Ebu Hurejre :$.se prenosi da je rekao:
"Ni iza koga nisam klanjao Poslanika~ od tog i tog."
sliniji
namaz namazu Allalwvog
Sulejman kae: "Oduvao je prva dva rekata od podne namaza, a kratko je klanjao posljednja dva. Ikindiju je klanjao kratko, a na akamu je uio krae sure. Na jaciji je uio srednje kratke sure, a na sabalJU je uio srednje duge sure." Biljee ga Nesai i Ibn Made, a lanac mu je po Muslimovim uslovima .Z Za Dahaka b. Osmana su Ahmed i Jahja rekli: "Za njega je Ibn Sead rekao da je bio vrstog pamenja hadisa." Dokaz za navedeno jeste predaja koju biljei Muslim u
svom 'Sahihu' od Amara b. Jasira da je rekao:

"Allahov Poslanik $ kae: "Duina ovjekovog namaza i saeta hutba ukazuju na vrhunac njegove prosvijeenosti. Pa odute sa namazom, a skratite hutbu, u govom postoji neto od arolije." 3
Namaz je odui. 4
uinio
znakom
ovjekovog
znanja i naredio da se
Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 2. dio, str. 26, Nesai u svom 'Sunnenu' 2. dio, str. 95. Albani gaje ocjenio sahihom u 'Sahih sunnen Nesai' br. 796. 2 Biljei ga Nesai u svom 'Sunnenu' 2. dio, str. 167. Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 827, Hadisje suhih po Muslimovim uslovima kao to je naveo autor a njegovi prenosioci su prenosici potvreni kao povjerljivi kod Buharije i Muslima osim Dabaka b. Osmana od kojeg prenosi Muslim a ne i Buharij<J.. 3 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' br. 869. ~ lbn Usejmin- rahimehullah- kaze: Ako je imam sa razumom i svjestan postupaka na njemu je da primjenjuje sun net bez sumnje. A ako se boji onda neto od sunneta. Dok imam koji se pojavi u iednom mjestu sagledat e situacija u emu se moe pojaviti smumja.
197
Ovaj imperativ ili naredba se moe odnositi kao opti pojam na sve namaze, ili pak da se odnosi samo na dumu namaz. Ako se radi o optem pojmu onda je stvar oita, ali ako se radi o dumi namazu, onda e naredba njenog oduivanja biti teka zbog prisustva skupa nemonih, starih i onih koji imaju potrebe, to se ne moe desiti u drugim prilikama. Kao i zbog toga to se duma obavlja na najeoj egi, s tim da joj prethode dvije hutbe. Tako da je pree da se odui sa sabah namazom koji se obavlja u vrijeme hladovine i u manjim skupinama, o emu postoje mnogobrojni hadisi. Ovo tumaenje smo naveli zbog toga to se u Enesovim hadisima moe osjetiti njegova ocjena namaza Allahovog Poslanika ~. Jer e onaj ko uje ove hadise pomisliti da se u pojedinim situacijama dovode do kontradiktornosti. Ili e pojedini ljudi uzeti neke od njih a zapostaviti ostale, nemajui znanja o onima koje su prihvatili. Ali ono to se nalazi u Enesovom hadisu prethodno navedenom u Poslanikovim ~rijeima:
"Ne oteavajte sami sebi pa da vam i Allah ne otea. Jer su ljudi oteavali sebi pa im je i Allah oteao. To su njihovi ostaci u manastirima i samostanima od monatva koje su sami izmislili i koje im nismo propisali."
dodavajui
U hadisu Allahov Poslanik ji zabranjuje oteavanje u vjeri neto iznad nareenog.
Oteavanje ponekada moe da bude uzimanjem onoga to nije vadib niti mustehab za vadib ili mustehab u ibadetima. Ili nekada da smatra ono to nije haram ili mekruh haramom i mekruhom u dozvoljenim stvarima. To je pojasnio time da su krani sebi oteali i da im je Allah oteao isto to, sve dok ih stanje nije dovelo do ovoga u emu su sada od izmiljenog asketizma( monatva). Ovo je ujedno pokazatelj Poslanikove ti mrznJe prema onome na emu su bili krani od izmiljenog asketizma. Iako je veliki broj naih pobonjaka pao u sline kunje moda zbog loeg
198
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
shvatanja i opravdanih razloga ili bez loeg shvatanja i opravdanih razloga. l

poetku
hadis ukazuje da oteavanje samom sebi na biva razlogom druge vrste oteavanja od strane Allaha, propisom ili kaderom.
Takoer
to se tie oteavanja putem propisa, poput onoga ega se bojao Allahov Poslanik~ u svom vremenu da se ne doda obaveza ili da se neto ne zabrani. Kao to se bojao kada su se ashabi skupili sa njim na teravih namazu. 2 Ili kada su zapitkivali o stvarima koje im nisu bile zabranjene.3 Ili da se neko zavjetuje na neto to predstavlja pokornost i to sebi uini obaveznim, a u osnovi mu je pokueno da se zavjetuje, kao i kefareti (otkupnine) koje su obavezne iz odreenih razloga.
uli
to se tie kadera, toga je mnogo od onoga to smo vidjeli i o onima koji su se naprezali u odreenim stvarima pa su bili
lbn Usejmin - rahimehu!lah - kae: Ali oni koji su zapali u fanatizam ulaze u Poslanikove ~ rijei: Vi ete slijediti obicaje onih koji su bili pn/e ms. Ovaj hadis obuhvata svaku osobinu koju su prihvatili oni k~ji su bili prije nas te da e ovaj ummet prihvatiti neke stvari od njih. Kae: 'Ovaj ummet' ne znai cijeli ummet1 nego misli da e jedan njegov dio prihvatiti neke od tih stvari. Dok e drugi biti sauvani. Zbog toga su ashabi - radijjallahu anhum -rekli: Ko su ti spaeni? Kae: To su oni koji budu na onome na emu s.1m ja i moji ashabi. Na osnovu toga moemo rei: Fanatizam pobonjaka je poistovjeivanje sa kranima, dok musliman se mora ugledati na Poslanik.l ~. 2 Buharija u 'Sahihu' biljei hadis br. 2012 od Urve da mu je Aia prenijela da je Allahov Poslanik 9 jedne noi izaao u njenoj tmini te klanjao a ljudi su klanjali poput njegovog namaza. Zatim su ljudi osvanuli i razgovarali. Onda ih se sakupilo vise od njih. Pa je klanjao a i oni su klanjali. A kada su osvanuli priali su tako da se u treoj noi sakupilo mnogo ljudi u damiji. Nakon toga Allahov Poslanik izae i klanja svoj namaz. A kada je dola trea no damija nije mogla primiti klanjae sve dok nije doao Allahov Poslanik na sabah namaz. Kada je proao sabah okrenu se ljudima donese ehadet i ree:" A zatim, va poloaj mi nije nepoznat, ali sam se bojao da vam se ne prepie pa da fa ne mognete obavljati. Allahov Poslanik je umro a stanje je ostalo takvo." Kao to je u rijeima Uzvienog: "O vjernici, ne zapitkujte o onome to e vam prliniti neprijatnosti ako vam se objasni; a ako budete pitali za to dok se Kur'an objavljuje, objasnit e vam se; ono ranije Allah vam je ve oprostio. A Allah prata i blag je."
199
iskuani sa razlozima koji su oteavali stvari po pitanju obaveze i zabrane. Kao to su mnogi od onih koje pritiska 'vesvesa' (sumnjiavost u ispravnosti djela) u pogledu ienja, jer dodaju iznad nareenog. Tako da su iskuani stvarima koje su im uistinu nanijele veliko optereenje i tetu. Ovo je znaenje na koje je ukazao smo govorili o rijeima Uzvienog:
odgovarajui
hadis kada
~ 6:1~~t5- JI fo\1\) ~;a;r ~~"t~--'

"l otklanja od njih terete i okove koji su bili na njima." (Sura ElA'raf, 157)
to znai da je pokueno poistovjeivati se sa njima u noenju tereta i okova. Jer 'tereti' vode u teke obaveze, a 'okovi' su stroge zabrane, jer je okov u osnovi teina i strogost, to je sluaj sa onim to se mora.l A okov sprjeava onoga koji je u njemu od slobodnog
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je tano jer onaj ko trai oteavanje njemu se oteati. Ako se to desi u vremenu sputanja erijata moda e mu se oteati kroz serijat. A poslije toga e mu se moda oteati odredbom. T ako da e vidjeti kako je onaj koji je iskuan vesvesama u toku abdesta1 Allah ~ mu je oteao. On e se abdestiti nekoliko puta. U kupatilu zna ostati dva ili tri sahata. Isto tako onaj koji je iskuan vesvesama u namazu. Vidjee kako mu je oteano te kako ne moe da izgovori tekbir ili subhaneke i slino. lli e moda nakon to klanja rei kao da nije klanjao. T e se vrati i ponovi. Ako mu se kae da ga ne ponavlja, njegova se prsa stisnu, otea mu disanje i ne moe se smiriti sve dok ga ne ponovi. Nakon to ponovi namaz opet osjeti tegobu i pritisak tako da ga ponovi nekoliko puta, neuzubi!!ah. Sa nekim ljudima vesvesa je dostigla taj stupanj da su, neuzubi[[ahi1 u potpunosti ostavili namaz. Da nas A!!ah sauva od toga. T o je zbog umora i nemoi. Zato ovjek mora prekinuti sa vesvesama u njihovom korijenu. Na njemu je da otkloni vesvese io od prvi put. Ako mu se desi da osjeti pritisak u prsima neka se strpi Allah e mu vesvese otkloniti, uputit e ga. Molim Allaha da mene i vas sauva od ovih i slinih stvari. Vi nek.1da bivate pitani o ovome, pa ako vas neko upita? Rei emo: Strpi se makar plakao, derao se pa ak i kada bi pustio hranu. Rei e da nije klanjao namaz u potpunosti. Niti se abdestio onako kako treba. Neka ne obraa na to panju a Allah e ga nakon toga zatiti. Meutim ovo pitanje ima potrebu za jakom voljom. Jakom voljom i iskrenim nijetom. Ako toga ne bude onda e odredbom biti iskuan teretima i okovima. Isti je sluaj sa onim koji oteavaju u pogledu zabrana. Sve je haram1 sve je
1
200
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
rijei
kretanja, to je Uzvienog:
sluaj
sa zabranama. Na ovo ukazuju

~. - - b i'~~}. .:rl~ 1_. Y' _r>o-J :i
_. F _.
'"1-)J---:--, - -
~_.)_. ~} ~~.--~ ~~::.._\L:..--~ _. - _. """
...r-
jl
(.):!
~
_. _. .:JI 1:~.~ ~
F
J~~~
7 .....
'9 ~~-::.)~
""J
"O vjernici, ne uskraujte sebi lijepe stvari koje vam je Allah dozvolio, samo ne prelazite mjeru, jer Allah ne voli one koji pretjeruju. " (Sura El-Maide, 87)
Razlog njegovog objavljivanja je poznat.!
neisto. Ako ga dotakne prijatelj izae i kae moram se abdestiti. A kada mu se
postavi sojTa kae: Mod.1 ovo nije zaklano sa spomenem AU,1hovog imena. Moda rtva nije od sljedbenika Knjige, i slino tome. Ovaj ovjek je Takoer iskuan tjeskobom u prsima kao i rime to oteava drugima.. P a kao to je e jh- rahimehullah -rekao: On.1j koji je isku<m teretima i okovima je onaj kojemu je otd:ano naredb.1ma te ga pogaaju tereti, a onaj ko oteava ubranama njega pritiu okovi. Uvijek e primijetiti takvu osobu kako sebi neda oduka u onome to mu je Allah dozvolio. Zatim donosi dokaze iz sumnjivih stvari, pa kae: Ko se uva sumnjivih stvari sauvat e vjeru i ugled. Rei emo: TO nije sumnjiva stvar. Moda je sumnjiva kod tebe. )er tvoj razum je iskvaren. !er kod drugih ljudi ovo nije sumnjiva stvar. U svakom sluaju ono to je ejh - rahimehullah - naveo da se ovjek mor.1 usrabiliti sam po sebi1 upuivati svoju brau muslimane. T e da im kaze: Strpite se i trpite, ak i kada bi plakali i derali se. T o nije nita osim kao to je rana koi u doktor razree a zatim za mladi. Strpi se kod ovoga ono e nestati. H vala A!lahu1 ali veliki broj [judi je bio pogoen ovim1 pa im je nareena strpljivost. Pa ak i kada bi osjetili tegobu ili kada bi plakali, pa je Allah to od njih otklonio. Drugo: onaj ko eli sebi oteati Allah mu jo vie otea. Zato se uvijek pri sjeajte: Nemojce sebi otevaci pa da vam Af/ah otea. 1 Pogledaj razlog objavljivanja ovog ajeta u 'Tefsiru' od Taberija i Ibn Kesira te 'Libab nukul fi esbabi nuzul' od Sujutija. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Allah je uinio zabranjeno ono to je dozvoljeno iz pretjeranosti. Pa je pojasnio da ne voli one koji prekorauju granice. Zbog tog.1 nemoj zabranjivati ono to je Allah dozvolio. Nego gradi pravila na osnovi koj.1 je kod tebe. Osnova u stvarima je da su dozvoljene i doputene. !di ovom stazom i nemoj zabranjivati llkusna i lijepa jela. Paganisu zabranili lijepa jela. Saibu, vesi[u1 hama i behiru (vrste deva). P a im je Allah oteao te su zabranili mnoga dobra.
201
ovome jeste i predaja u oba 'Sahiha' od Enesa b. Malika ~ gdje kae:
Slino
"Trojica pobonjaka su doli kod kua Poslanikovih $ena, pa su se raspitivali za Poslanikov $ ibadet? A kada su bili obavijeteni kao da ga omalovaie. Pa rekoe: uGdje smo mi u odnosu na Allahovog Poslanika ~ a njemu je Allah oprostio uinjene grijehe i one koje e uiniti?" Jedan od njih ree: "Ja u klanjati svaku no zauvijek." Drugi ree: 7a u postiti itav ivot." Trei ree: "Ja u se kloniti ena i nikada se neu oeniti." Allahov Poslanik ji!; doe i ree: "Vi ste ti koji ste rekli tako i tako? Ali, tako mi Allaha, ja se vie od vas bojim Allaha i bogobojazniji sam, ali postim i iftarim se, klanjam i spavam, i enim se sa enama. A onaj ko ne eli moj sunnet nije od mene."
Biljei ga Buharija, i ovo je njegova verzija.l Muslim ga biljei od Enesa rijeima:
"Grupa ashaba Allahovog Poslanika ~ su upitali Vjerovjesnikove ene o njegovim djelima u tajnosti?" Pa neko od njih ree: "Ja se ne enim sa enama." Drugi ree: "Ja ne jedeuJ meso." Trei ree: '7a ne spavam na postelji." Pa on se zahvali Allahu i pohvali ga i ree: "ta je sa ljudima koji govore tako i tako? Ja klanjam i spavam, postim i iftarim se, enim se sa enama. A onaj ko ne eli moj sunnet nije od mene."2
Mnogo je hadisa koji ukazuju3 na to da je od sunneta Allahovog Poslanika ~ umjerenost u ibadetu i ostavljanju strasti.
Biljei ga Buharija br. 5063. Biljei ga Muslim br. 1401. 3 Ibn Usejmin- rahimehullah -kae: U hadisu su spomnuu ova trojica kako su doli kod Poslani ka :J;. A u Buharinoj verziji stoji da je Poslanik ;!l& doao kod njih kada ih je uo ili kada je uo za njihove vijesti, pa im je rekao: Vi ste oni koji su rekli tako ,rako. Zatim ima razlike u onome na to su se zakleli. U Buharinoj verziji kae: to se mene tie ja u klanjati cijelu no. Drugi je rekao: )a se nikada neu iftariti. Trei je rek.1o: )a neu jesti meso, a etvrti je rekao: la se neu eniti nik.1da. lz ovoga je oito da se r,1di o dvije razliite prie. Ali u svakom sluaju
2
202
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
l'
Poslanik :Jii; je sprijeavao oteavanje u vjeri. On je lino doao kod njih i rekao ove Ali ja sam/ caka mi 41/,;ha/ ja se vie bojim Allaha od vas/ i pokorni/i sam /vlu. Ovo je potvrdna reenic.1. Ali to se tie zakletve 'tako mi' i 'i sam' im pojana.jva da ono na emu su onih nije strah niti bogobojaznost niti pokornost u oteavanju. Nego je bogobojaznost i pokornost u slijeenju Pos!anikovog ~ sunneta. Ovdje se Poslanik :Jii; zakleo ne hvalei sebe, on je sauvan od rog,11 ali da bi bi im pokazao da jo nisu dostigli njegov stupanj bogobojaznosti i pokornosti. A njihova djela i njegovo djelo u usporedbi s.1 njihovim je bilo veoma lahko. Pa im je Poslanik ~ rekao: la posrim/ ali ja. postim i 1{tarim se. Meutim nije odredio post i iftar. Zato se za Poslanika~ nekad,1 govorilo da se nikako ne iftari. A nekada bi jeo tako da bi rekli da nikako ne posti. Zato to je slijedio ono to lake i korisnije. Nekad.ct njegova du.1 nije prihvarala post iz nekog razloga te nije ni postio. Olakavao je svojoj dui. Nekada je bila spremna za post, htjela je da zapasti pa je to i uinio. !sto tako je bilo i njegovo spava.nje. Spavao bi pa bi se reklo da ne klanja noni namaz. lli bi klanjao noni namaz d,1 bi se reklo da nikako ne spava. Ovo nije bilo uvijek jer tl veini sluajeva Poslanik~ je postio tri dan od svakog mjeseca. Ali sutina toga je d,1 im je Poslanik :Jj pojasnio kako je spajao izmeu posta i iftarenja. Za razliku od onoga. kji je rekao: Ja pos i tm i nilw.da. se ne ifrari m. Isto tako je Poslanik rekao: Ja k!.mj.1m i odmaram se. Z arazliku od onoga koji je rekao: Ja klanjam i nikada ne spavam. 1 'enim se' za razliku od onoga koji je rek..lo: la se ne enim. Poslanik~ je pojasnio da je ovo njegov put. Zatim k..le: Onaj ko ne eli moj smmet mfe od mene. Tj. onaj ko odstupi od njegovog puta, te uzme sebi neki drugi put koji se razlikuje od Poslanikovog ~ puta1 onda on nije od njega. Ovdje se moe pojaviti problem1 a to je da li se r.1di o onome ko openito odstupi u svemu onome to ini. !li samo u nekim stvarima? Mi znamo da je stav ehli sunneta i demata putem podrobnog pojasnjenja1 .1 to je d,1 onaj ko u potpunosti odstupi od Poslanikovog ~ sunneta nije od njega. A onaj ko odstupi u pojedinim stvarim,l da u tolikoj mjeri i ne pripada Poslani ku~Zatim Takoder je potrebn orazlikovati izmeu onoga ko ne eli i ne haje za Poslanikovim sunnetom iz ljenosti pored srane elje za njim. Prvi je u velikoj opasnosti zbog mogunosti da e mu se ponititi djela. Kao to Allah ~ kae: To je zato to su mrzili ono to je Allah objavio pa im je djela njihova ponitio. (Sura Muharnmed. 9). Ov.ctj je u velikoj opasnosti. Drugi je malo laki primjer iako je Poslanik #:i n.uedio da se njegov sunnet slijedi openito. Ali je blai od druge os bobe koja kae: Ja uopte ne elim slijediti Sl.mnet. On je blai primjer i moda e ga Allah ~ uputiti. Dobro, a onaj ko obrije br,1du? Moe li neko ustati i rei: Ovaj sa Poslanikom ;i: nema nita? Ne ovo nije dozvoljeno. Do mene je doprlo da su neka braa ustajala govorei u ime Allaha. Do te mjere su pootrili situaciju da su rekli da je onaj ko brij e br ad u izaao iz Alla hovog i Pos lan i kov og ~ sunneta. Ovo je pogreno. Pjanjenje je sljedee, prvo: Onaj ko openito ne eli sunnet on je nevjernik i izaao je iz sunneta. Ali ne eljeti neto mimo ostalih stvari je ne prip<J.danje Poslaniku ~ u tome to ne eli. Zatim potrebno je razlikovati izmeu onoga ko ostavi Poslani kov~
rijei 1 potvrujui propis:
203
to je svakako bolje od kranskog asketizma koji podrazumijeva totalno odricanje od strasti i zastranjivanje u ibadetima postei i molei se. Ovakvom tumaenju, i zbog ne znanja, su se suprotstavili neki od pravnika i pobonjaka. ovome je hadis kojeg biljei Ebu Davud od Ala 1a b. Abdu Rahmana od Kasima b. Abdu Rahmana od Ebu Umame da je ovjek rekao:
Slino
"Allahov Poslanie dozvoli mi 'turizam' (putovanje po Zemlji). Allahov Poslanik $ ree: "Putovanje mog ummeta je u dihadu na Allahovom putu.,"
Allahov Poslanik ff1. je obavijestio da je turizam njegovog ummeta u borbi na Allahovom putu. U drugom hadisu stoji: "Putovanje je post", a putnici su postai 2 i sl. tome. Ovo je pojanjenje onoga to je Allah naveo u Kur 1anu:
strnnet iz mrnje prema sunnetu1 i onaj ko ostavi sunnet iz sl,1bosti i nemara. Izmedu n iih je veli ka raz li ka.
Biljei ga Ebu Davuda u 'Sunnenu' br. 2486, Hakim u 'Mustedreku' 2. dio, str. 73. Sahihom gaje ocjenio Zehebi i sloio se sa Hakimom. Pogledaj 'Sabili dami'a sagir' br. 2093. 2 Taberani u 'Kebiru' 9. dio, str. 225 br. 9095 biljei hadis sa lancem od Abdullaha b. Abbasa- radijjallahu anhumada je rekao:"Putnici su postai." Hajsemi u 'Medme'a zevaid' 7/34 kae:'"U njegovom lancu se nalazi Asim b. Behdele, kojeg su pojedinci ocjenili povjerljivim a dmgi slabim, dok su ostali prenosioci povjerljivi." Ja kaem daje Hafiz u 'Takribu' za Ibn Bchdela rekao:"Isnoto!jubiv a!i ima greki, bio je dokaz za uenje, a njegovi hadisi se navode pored hadisa u obadva 'Sahiha'." Ahmed, Adeli i Ebu Zur'a su ga ocjenili povjerljivim. Ibn Muin kae:"Nema smetnje." Ovako je rekao i Nesai. Akili kac:"U njemu nema smetnje osim to je slabo pamtio." Hadisi njemu slinih ne bivaju manji od derede hasen hadisa - ina Allah. Hakim ga biljei kao merfua predaju od Ebu Hurejre. Albani ga je ocjenio slabim u 'Daif dami'a sagir' br. 3330.
204
l
Ili:
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
poste, ... " (Sura Et-Tewbe, 112)
~ ... ,koje
poste, ... " (Sura Et-Tahrim, 5)
Ali to se tie turizma kao izlaska u prirodu bez odreenog cilja, nije od postupaka ovog ummeta. Zbog toga Imam Ahmed kae: "Turizam nema veze sa islamom, niti je od djela vjerovjesnika i dobrih ljudi. Iako su neki od nae brae posvetili se zabranjenim putovanjima zbog slabih shvatanja ili zbog neznanja o zabrani. Jer je to dio izmiljenog monatva za kojeg Allahov Poslanik .A kae: "U islamu nema monatva." Ovdje se ima za namjeru pojasniti ono sa ime je dola ova vjera monoteizma u suprotstavljanju jevrejima i onome to ih je pogodilo od okrutnosti njihovih srca u zaboravljanju sjeanja na Allaha. Kao i ono to je sputeno od upute koja oivljava srca, i suprotstavljanu kranima i onome na emu su oni od izmiljenog asketizma. Iako su neki od nas koji se pripisuju vjeri i nauci pogoeni nekim od ovih stvari, tako da se u njima nalazi slinost ovih i onih.
Ili primjer onoga to prenosi Ibn Abbas - radijjallahu anhurna- pa kae:
"Rekao je Allahov Poslanik ~ - rano u jutro na Akabi - : "Dodaj mi kamenie." Pa sam mu dohvatio sedam kamenia poput ljunka. On ih poe otresati u aci i ree: "Ovakve bacajte i vi." Zatim ree: "O ljudi, uvajte se zastranivanja u vjeri. One koji su bili prije vas je unitilo zastranjivanje u vjeri."
205
Biljee ga Ahmed, Nesai i Ibn Made1 u hadisu od Aufa b. Ebu Demile od Zijada b. Hussajjina od Ebu Alije od njega. Lanac mu je vjerodostojan po Muslimovim uslovima. Kae: "uvajte se zastranjivanja u vjeri." je opa naredba koja se odnosi na sve vrste zastranjivanja u vjerovanju i djelima. Zastranjivanje je prelazak granice kao da pretjera u hvaljenu neega, ili u ku enu preko pohebe koju zasluuje, i sL tome. su najvie zastranili u pogledu vjerovanja i djela u odnosu na sve druge skupine. Njima je Allah zabranio zastranjivanje u Km 1anu pa kae:
~ J
Krani
~; ~ \~
g.
"i.....
..-:
'Y-.:
'M;=\ l j..-A~
.J'
~.J
.....
~ ~
"..
"O sljedbenici Knjige ne zastranjujte u svojoj vjeri." (Sura En-N isa,

171)
Razlog navoenja opteg pojma jeste gaanje demreta,2 jer ulazi u ovu zabranu. Zastranivanje u pogledu toga jeste gaanje
Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' str. 215, Nesai u 'Sunncnu' 5. dio, str. 268. Ibn Made u 'S unnenu' br. 3029. had is j e sahih kao to je rekao autor rah imehullah.
2
Ibn Usejmin- rahimehol!ah- kae: Mase medu obinim ljudima. bacaju na Mini kamenje koje je mnogo vee od odreene veli ne kamenia. Neki se bacaju obuom i torbica ma i slino tome. Zato to su ubjedeni d.1 je to ejtan. Vidjet e kako jedan od njih prilazi samom demretu, rairenih nozdrva, psuje i proklinje i kae: Ti si taj koji je razdvojio izmeu mene i moje ene. A gdje je on u odnosu na svoju enu? Ti si uinio tako i tako. Ti si me nagovorio na blud. Jednom pri[ikom1 prije nego to se sagradio most iznad demreta, sam vidio ovjeka kako sjedi na ogradi samog dzemreta sa enom a kamenje pada po njemu. Velika obua ih udara a oni se ne pomiu. Kao da je1 Allah najbolje zna, htio primijeniti rijei pjesnika kji kae: Ti nisi nita osim poput prsta Koji se na A!!ahovom putu okrvavio. Bio je izranjavan kamenjem ali je ostao utei. Ostali smo te bacili kamenje i otili. On je ostao onako kako je i bio. Sve ovo je od neznanja. Na uenicima je obaveza da u ovakvim situacijama pojasne ljudima da je najvelianstvenija stvar kod bacanja kamenia ono to je spomenuo Allahov Poslanik ~1 obavljanje Al!ahovog spominjanja, slijeenje Al!ahovog Poslanika ;}S. Potpuno robovanje i poniznost A!!.1hu ~-Te da doe kod demreta i da baci sa te
206
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
velikim kamenjem i sL tome, temeljei propis jer je on insistirao na uzimanju malih kamenia, zatim je pojasnio da: "Su oni koji su bili prije nas unieni zbog zastranjivanja u vjeri." Kao to vidi
sluaj krana.
To znai da opte udaljavanje od njihovih postupaka jeste ansa vie da ovjek ne padne u ono radi ega su bili uniteni, a za onoga ko se sa njima poistovjeti u pojedinim stvarima, postoji bojazan da ne propadne. je i upozerenje Poslanika ;i. da se ne poistovjeujemo sa onima koji su bili prije nas zbog toga to su pravili razliku u izvravanju kazni nad slabima i uglednima. Pa je naredio da se ljudi izjednae u tome. Iako neki mislioci i politiari misle da opratanje vladarima jeste najblaa stvar u politici. U oba 1Sahiha 1 se prenosi od Aie -u pogledu Mahzumije koja je ukrala pa se za nju zauzimao U same kod Poslanika~ na to je rekao: Od toga
"Usame, zar se zauzima za kaznu od Allahovih kazni? Sinovi Israilovi su propali, jer ako bi kod njih jedan uglednik ukrao oni bi ga ostavili. A ako bi ukrao neugledan i slab oni bi nad njim izvrili kaznu. Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, da je Fatima ki Muhammedova ukrala ja bih joj odsjekao ntku. 'rt 2
strane iako ne zna njihovo znaenje osim pokornosti. Nema sumnje da je ovo najvei vid potinjenosti Allahovoj 'd* naredbi. 1 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 3475, 'Feth'. Muslim u svom 'Sahihu' br. 1688. 2 Ibn Usejmin - rahimehu!lah - kae: Ovaj hadis je osnova u politici. A to je da vladar ne razlikuje izmeu rodbine i ne rodbine. ljudi su pred AUahovim kaznama jednaki ak do te mjere da je Allahov Poslanik~ spomenuo svoju kerku Fa timu. Ona je naugjednija zen,1 u Dennetu, ena najboljeg porijekla, kae: Da je ona ukrala ja bih joj odsjekao ruku. Pa ta onda rei za Mahzumijku?! Ona nije dostigla ovaj stupanj to je jo pree da joj bude ruka odsjeena. U ovome je takoer dokaz da ako vijest o zloinu doe do vladara da im nije dozvoljeno zauzimati se za njih kakve god da su. Ali prije nego to dopru do njega nema smetnje da se iskoristi zauzimanje. Zbog toga je Poslanik :f5 rek,w Safvanu b. Umeji kada mu je ukraden ogrta, te je Poslanik~ naredio da se odjsee ruka onom drugom, kae: AUahov Posl,lnie, ja mti
207
Pleme Benu Mahzum je bilo jedno od najuglednijih plemena me(1u Kurejijama, pa im je teko palo da se odsijee ruka ene od njih. Allahov Poslanik s.a.w.s. je pojasnio da je razlog propasti sinova Israilovih bio u tome to su uglednike opratali kazni. Zatim je rekao da kada bi njegova ki Fatima- koja je najuglednija ena - ukrala, od ega ju je Allah sauvao, on bi odsjekao njenu ruku. Kako bi dao na znanje da obaveza primjene pravde i opteg odnosa kazni ne izdvaja Poslanikovu s.a.w.s. kerku , a kamoli i neku drugu mimo nje. Ovo odgovara onome to je zabiljeeno u 'Sahihima' od Abdullaha b. Mureta od Bera'a b. Aziba kada kae:
"Pored Vjerovjesnika ~je proveden jevrej nagaren1 po licu i izbievan, pa ih je pozvao i rekao: "]el ovako u svojoj Knjizi
ga poklanjam. Zelei da preuti kaznu. Pa je Allahov Poslanik* reba: to to nisi uinio prije nego to si g,t doveo kod mene?! Ovo dok.1zuje da kazna i optueni prije nego to dou do vladara, nema smetnje da se za njega zauzima, ati nakon to dopre nije vie dozvoljeno. U njemu je Takoder prezir postupka onoga koji se zauzima. lako je U.same b. Zejd bio od Poslanikovih ~miljenika. Njega su zvali Poslanikovim ~ voljenim i sinom Posl.1nikovog voljenog. Ali i pored toga je prezreo i ukorio njegov postupak rekavi mu: Zar se zauzimas za Allahovu kaznu!/ Kao da je htio rei: T o nije tvoje djelo uopte. U njemu je takoer dokaz da neizvravanje kazne nad uglednima i izvravanje nad neug(ednima vodi u propast. Ako bi neko rekao: Da li e izostavljanje kazne nad ovim i onim odvesti u propast? Rei emo; Bit e1 ali sa druge strane a to je da zanemarivanje All<1hovih kazni je dokidanje A!lahovih farzova. !sto kao to je Omer 4;, govorio o kazni oenjenog bludnika, kae: 'Bojim se da ako se !judim,t odui vrijeme da e neko rei: U Allahovoj Knjizi ne nalazimo kamenovanje.' T ako da e se kazna izvriti nad svima, ej. da .se izvri nad neuglednim i uglednim. lli da se ne izvri kazna ni nad kim. Kao npr1 ako se izvri nad uglednim a ne izvri nad neugledni m iz m i lo.s ti prema njem u? T o je is to raz log koji vod i u propast. Z ato to Allah~ kae: O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha radi, pa i na svoju tetu lli na tetu roditelja i roaka, bio on bogat ill siromaan, ta Allahovo je da se brine o nj lma! (S ura En- N isa, 135) 1 Ibn Usejmin - rahimehu!lah - kae: Garenjc tj. namazati neije lice da postane crnim ili drugaije reeno crno ko ugalj. Ovo Sll izvrsavali nad uglednima i neuglednima. Ali l<.amenovanje nisu izvravali nad ug!ednima jer bi ih to iskorijenile. Ovo je radi njihovog neznanja, bez imalo somnje. )er da su ga izvrili nad jednim ugledni kom osc.1li bi se sigurno susregli ili bar veina uglednih dok se ne bi iskorijenio. Ali naalost ovo shvatanje se uvuklo meu pojedine ljude savremenog doba koji su
208
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
nalazite kaznu za bludnika?" Rekoe: "Da." Onda on pozva jednog ovjeka od njihovih uenjaka i ree mu: upozivam te Allahom Koji je objavio Tevrat Musau; zar ovako nalazite kaznu za bludnika u vaoj Knjizi?" Kae: "Ne, ali da me nisi ovako prozvao ja ti ne bih rekao. Mi znamo da ga treba kamenovati, ali se uveliko pojavio meu naim uglednicima, pa ko bi uhvatili uglednika pustili bi ga. A ako bi uhvatili slabijeg i neuglednog izvrili bi kaznu nad njim. Pa smo rekli: "Doite da se dogovorimo oko neega to emo izvriti nad uglednim i neuglednim. Pa smo bievanje i ocrnjivanje lica odredili umjesto kamenovanja." Poslanik ree: u Allahu
p,lli pod utjecaj zapada. Kau kad,,_ bi smo odsjekli ruku kradljivcu polovina ljudi bi ostala sakatih. Tj. ostali bi sa jednom rukom. Kaemo da je ovo pogreno1 kada bi ste odsjekli ruku jednom kradljivcu sprijeili bi time stotine kradljivaca. l ne bi vam pola ljudi ostalo sakatih ili nesposobnih. Ali to je r,1di v,1ih pogrenih pretpostavki. Poput onoga koji ka.e: Kada bi smo ubili ubicu samo bi poveali blatu njegovu prljavtinu. Jedan bi bio ubijen a dvojica ubica. Kaemo da je ovo oita greka. Allah~ kae: 'U odmazdi vam je ivot' (Sura El-Beqare, 179). Kada bi ste ubi! i ubicu ljudi bi ivjeli i niko nikoga ne bi ubijao. Ali ovo je samo neosnovana i pogrena pretpostavka. U njemu je takoer dokaz da oitovanje neim je samo put do istine. ]er kada su oni bili direktni, i kada je njihov uenjak, kojeg je Poslanik ji" pozvao, bio direktan, to je postalo putom do istine. Allahov Poslanik j! ih je upoznao da je on bio prvi koji je oivio Allahov zakon. U njemu je dokaz da onaj ko povrati ono to je nestalo od sunneta da ga je on oivio. Kako Poslanik~ kae: Allahu 1:1 sam pwi koji je or"vio Tvoj zakon. Iz ovoga nam se nazire sama tajna ll Omerovim 4< rijeima, kada je sakupio ljude iza jednog imama u teravih namazu u Ramazanu, rekavi: Lijepa li je ovo novotarija. Nazv,10 ju je novotarijom, jer ju je uspostavio nakon to je bila zapostavljen,l. U njemu je takoer dokaz da se kazne moraju izvravati nad zimi jama u onome za to vjeruju da je zabranjeno. U njemu je dokaz da je kamenovanje u ovom i drugim ummetima od obj,wljenih vjerozakona. U njemu je takoer problematika o tome kako je Allahov Poslanik ~ pozvao na oslanjanje onoga to je u njihovim knjigama? Hoemo li naprimjer rei da ako nam kitabije dou da im presudimo, hoemo li ih vratiti na ono to je u njihovim knjigama ili na ono to je u naoj Knjizi? Na ono to je u naoj Knjizi1 ali je Allahov Poslanik~ htio samo da iznese pred njih dokaz koji e ih poniziti i otkriti njihove sr.1mote. Jer ovaj propis kojeg su zanijekali i promijenili, je bio prisutan u njihovim knjigama. Ovo je od sutine pobjede nad neprijateljem, a to je da ga navede da se opri od ar svoje vatre. U hadisu ima. Ta.koer mnogo drugih koristi.
209
ja sam prvi koji je oivio Tvoju vjero kada su je usmrtili, pa naredi da ga kamenuju. Allah na to objavi:
\-:~u ~
y
J.~
.:J\ ~-.: .-~ ~ , ..._:_.r..~.:J\ .iL'-i '1 ..uy_}"'1\ l--).~. : :e~~ ~ur~ ~ \,~ ~ r..
,d
s;.,~o--: \,~~ ~~~ ~j ~~;u ~??' ~j ~~~ G1;

)
~_,w lh~.. ~)Jl ji!: ;)_,j~ L_.v....;:.l_y .. .,."._,.

neka te ne zabrinjava to to brzo nevjerovanje ispoljavaju oni koji ustima svojim govore "Vjerujemo!" a srcem ne vjeruju, i jevreji, koji izmiljotine mnogo sluaju i koji tue rijei rado prihvataju, a tebi ne dolaze, koji smisao rijeima s mjesta njihovih izvru i govore: "Ako vam se ovako presudi, onda pristanite na to!" (Sura El-Maide, 41)
~o Poslanie,
...
Kae: "Idite Muhammedu, pa kao vam naredi da nagaravite lice i da ga biujete uinite to, a ako vam donese fetvu za neto uvajte se." Pa je Allah objavio:
0J~I ~..!lfljb ~~ Jj\~~_:j yJ

"A oni to ne sude prema onome to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici." (Sura El-Maide, 44)
~..;
...
...
"",
".
""'
",.
"A oni to ne sude prema onome to je Allah objavio, oni su pravi nepravednici." (Sura El-Maide, 45)
A oni to ne sude prema onome to je Allah objavio, oni su pravi grijenici." (Sura El-Maide, 47)
Ovi ajeti se odnose na sve kafire. Muslim u 1Sahihu' biljei hadis od Dunduba b. Abdullaha Bedelija pa kae:
210
Takoer
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"uo sam Allahovog Poslanika~ pet dana prije nego to e umrijeti da kae: "Ja se pred Allahom odriem da sam nekog od vas uzeo za prisnog prijatelja (halila). Allah je mene uzeo za Svog prijatelja, kao to je uzeo Ibrahima za prijatelja. Da sam ikoga od mog ummeta uzeo za prijatelja uzeo bih Ebu Bekra. Zar nisu oni koji su bili prije vas uzimali kabure svojih vjerovjesnika i dobrih ljudi mjestima za molitvu. Zato nemojte od kaburova praviti damije, ja vam to zabranjujem. "l 2
Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 6819 i 6841, 'Feth'. Muslim ga biljei u svom 'Sahihu' br. 1700, i verzija je od njega. 1 Ibn Usejmin- rahimehullah - kae: ll ovom hadisu je dokaz da Poslanik~ nije nikoga uzeo za prisnog prijatelja jer je Allah njeg,1 uzeo z,1 prijatelja. Ako bi se reklo: Ashabi kau: Moj prisni prijatelj Muhammed ~' kao to je Ebu Hurejre -t:;, rekao: Moi prisni prijatelj~ mi je preporuio tri stvari ... Rei emo da ako ovjek uzme svog Vjerovjesnika ~ z,1 prisnog prijtelja d,1 u tome nema smetnje. Nego zabr.1nieno je obratno. Tj. da Poslanik :J: uzme nekoga za prisnog prijatelja. Ali on biva uzet za prijatelja. U ovom hadisu je dokaz kao odgovor onima koji su rije 'hali!' protumaili kao naj ko ima potrebu. T o nije tano. /er kada bi smo rekli da osim Ibrahima i Muhammeda salavatullahi alejhima- niko nije 'hali!' onda bi to znailo da niko nema potrebu za Allahom iiii, osim Muhammeda i Ibrahima- salavatullahi alejhima- to je najvea la meu laima. Nego je ispravno da rije 'hule' jeste najvea vrsta ljubavi, zbog ega je pjesnik o svojoj voljenoj rekao: Ti si se voljena usadila poput mjesta due u meni Zbog toga je Hali! nazvan Halilom. Hali! je voljeni ija se ljubav uvukla u njega poput mjesta due. To znai u krv i ile pa do srca. U ovome je dokaz o vrijednosti Ebu Bekra. T e da je on bio Poslani ku illi; najdrai od ummet,1. U tome je dovoljno ponosa, snage i asti za Ebu Bekra ~- Jer je Allahov Poslanik ;ll prije na pet dana svoje smrti rekao: DJ. Sam ;koga. Zil prisnog pdja.te/jJ. uzeo od svog 11mmeta, uzeo h ih Ehu Bekra za prijatelja. Na d m go m mjestu je rekao: Nego braa 11 islamu i ljubav lt njemu. U ovome je odgovor .ijama koji tvrde d,1 je Ebu Bekr bio Poslanikov ~ neprijatelj, Allah ih ubio. On je ovo izrekao u toku svog ivota. Mi kaemo da je Ebu Bekr bio najdrai ashab Posl.1niku ~ zatim Omer1 Osman, Alija, Facima i drugi jer Fatima ulazi u rijei' Od mos ummeu prisnos pnjat:e!ja.' ,1li nije rekao uzeo bih Fatim u. Ali nema sumnje da je Posl.lnik $!:volio FAtimu oinskom ljubavlju vie nego Ebu Bekra .:;.,, ati u pogledu ljubavi kroz iman i bliskosti kroz iman niko nije bio ravan ljubavi prema Ebu Bekru 4< u odnosu prema Poslani ku~-
2ll
Allahov Poslanik :il je opisao one koji su bili prije nas kako su od kaburova vjerovjesnika i dobrih ljudi pravili mjesta za molitvu. Ovaj opis je preao zatim u imperativ uz upotrebu harfa fa>) da se ne uzimaju kaburovi za damije. I kae ravija: "Zaista nam je Poslanik j j zabranio to." U ovome je dokaz da djelo onih prije nas moe biti razlogom oite zabrane ili obavezne zabrane. To znai da sama pojava njihovih djela automatski daje signal da su ista nan1.a zabranjena ili da su ona razlog Cille) same zabrane. Bez obzira o kojem se od ova dva sluaja radi ukratko treba znati da je suprotstavljanje njima erijatski nareena stvar.
Ili da se zabrana moe uzeti zbog toga to je Allahov Poslanik~ prokleo jevreje i krane.
U oba 1Sahilia' od Ebu Hurejre Poslanik ~-rekao :
d.{;,
se prenosi da je Allahov
"Allah ubio jevreje i krane 1 jer su od kaburova svojih vjerovjesnika napravili mjesta za molitvu.''2
U Muslimovoj verziji:
#Allah je prokleo jevreje i krane jer su kaburove svojih vjerovjesnika uinili mjestima za molitvu. '13
U oba 'Sahilia' se od Aie i Ibn Abbasa prenosi da su rekli:
"Kada se na Poslanika spustila smrtna bolest uzeo je mokm krpicu koju je stavljao na lice. A kada bi, u tom stanju, doao sebi skinuo bi je sa lica pa bi rekao, a on je u tom stanju: "Neka je Allahovo prokletstvo na jevreje i kratte, uzeli su kaburove svojih vjerovjesnika mjestima za molitvu. Upozoravajui od onoga to su uinili. "4
Rije 'krane' nisam naao u obadva 'Sahiha' ali je ova rije potvrena u dmgim predajama koje e neke od njih navesti autor. 2 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 437, 'Feth', Muslim u svom 'Sahihu' br. 530. 3 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 530. ~Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 435 i 436. Muslim u svom 'Sahihu' br. 531.
1
212
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
U oba 'Sahiha', takoer, se od Aie ~ prenosi da su Umu Seleme i Umu Habiba spomenule Allahovom Poslaniku ~crkvu koju su vidjele u Abesiniji, po imenu 'Marija', pa su navele neke njene ljepote i slike u njoj. Na to Allahov Poslanik$ ree:
"To su ljudi ako bi neki dobri rob meu njima umro ili dobar ovjek, 1 nad njegovim ka burom bi sagradili mjesto za molitvu, a unutar bi naslikali te slike. Oni su najgora stvorenja kod Allahu - azze ve dell. " 2
Od Ibn Abbasa - radijjallahu anhuma - se prenosi da je rekao:
"Allahov Poslanik ~ je prokleo one(ene) koje poSJecu;u kaburove i one koji nad njima prave mjesta za molitvu i pale svjetiljke."
Biljee ga autori etiri 'Sunnena'.3 Tirmizi kae: "Hadis je hasen i sahih." A u nekim kopijama je navedeno od njega samo 'sahih'.1
Ibn Usejmin- rahimehu!f,,h- kae: Kae: 'Dobar ovjek' je r,1di mnogbrojsnoti ili sumnje samog prenosioca. Ali se zn,1enje ne mijenja. Dobar rob ili dobar ovjek im,1 isto znaenje. Tako da rije 'ili' je zbog pojavljenje sumnje. 2 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 427,434, 1341 i 3878, 'Feth'. Muslim u svom 'Sahihu' br. 528. 3 Biljei ga Tinnizi u svom 'Sunnenu' br. 320, Ebu Davud u svom 'Sunnenu' br. 3236, Nesai u svom 'Sunncnu' 2. dio, str. 94. ali ga nije zabiljeio Ibn Made kao to je spomenuo autor. Bi~jei ga Ahmed u 'Musnedu' l. dio, str. 229, 287 i 324. Taberani u 'Kebiru' 12. dio, str. 148 br. 12725. Ibn Ehu ejbe u 'Musanifu' 3. dio str. 344. Bejheki u 'Sunneni kubra' 4. dio, str. 78. I-lakim u 'Mustedreku' l. dio, str. 374 od Muhammeda b. Dahade od Ebu Saliha. Hakim kae:"Ebu Salih Sazan, nisu ga njih dvojica uzimali kao dokaz."Sa njime se sloio i Zehebi. Munziri ga navodi u 'Tergibu' 4. dio, str. 181, zatim kae:"Ovaj Ebu Salih Bazam ili kao to ga neki oazivaju Bazan, mekelija, bio je tienik Umu Hani' i prijatelj od Kelbija. Kau da nije uo od Ibn Abbasa, a o njemu su govorili Buharija, Nesai i drugi." Kaem da je Bazam slab po sebi oko ega postoji i razilaenje kao to je uzeo za miljenje Ahmed akir u komentaru Tirmizije 2. dio, str. 137, tvrdei da je to zbog govora analitiara o J~egovom velikom tefsiru koji se prenosi od njega. Ali greka se prenosi na njegovog uenika Muhammeda b. Saiba Kelbija koristei dokaze rijei Ibn Me'ina: "Nema u njemu smetnje, ali ako od njega prenosi Kelbi onda se ne prihvata." Kae: "Ovaj hadisje slab radi Kelbija ne radi Ebu Saliha.''
1
213
Kaem da je njegov govor potreban provjere jer su analaticari spomenuli njega kao razlog neprihvatljivosti to je oito iz njihovih tvrdnji. Ahmed kae:"lbn Mehdi je ostavljao hadise od Ebu Saliha." Ehu Hatim kae:"Njcgovi hadisi se piu ali se ne uzimaju kao dokazi." Nesai je rckao:'"'Nije povjerljiv." Hakim kae:"Nije jak kod njih." Dok ga je Uzdi u 'Tehzibu tehzib' proglasio laovom. Hafiz u 'Takribu' kae:"Slab i prenosi hadise indirektnim putem." Ovaj lanac je slab a tako ga je ocjenio i Albani u 'Silsile ehadis daife' br. 225. Ali pojedini dijelovi had isa su ojaani drugim predajama a neki se nalaze u oba 'Sahiha'. Tako da njegove rijei: "Allaha~ Poslanik #je prokleo one koje posjeuju kaburove. Je potvreno rijeeima: ""Prokleo je one kqje obilaze kaburove. Biljei ga Tirmizi u 'Sunnenu' kao i Ibn Made u svom 'Sunnenu'. Takoer ga biljei Ahmed u 'Musnedu' od Ebu Hurejre ,$;,. Timtizi kae:"Hadis je hasen sahih." J on je takav kako je rekao. RijeCi: "... uzimajui ih mjestima za molitve." to je preneseno od Poslanika i3 u mutevatir predajama u 'Sahihima' i drugim zbirkama sa priblinim terminima. to se tie rijci:"Svjetiljke." Albani u 'Daife' l. dio, str. 260 kae:"to se tice prokli11ianja onih koji pale svjetiljke, nismo ih nali u pred~jama koje bi ga potvrdile. Ovo je slabi dio hadisa. Iako su naa braa se/ef1}e koristili ga kao dokaz, ali im ja savjetujem da ga ne koriste i ne pripisuju Poslaniku ~ zbog njegove nevjerodostojnosti. A da zabranu paljenja svjetiljki nad kaburovirna dokazuju opim pojmovima erijata kao to kae Allahov Poslanik lili>: "S~aka novo/ariia je zabluda a svaka zabluda vodi 11 Vatru." Takoer Poslanikova zabrana unitavanja imetka i zabrana poistovjeivana sa nevjernicima i sl. tome." 1 lbn Usejmin- rahimehu!lah- kae: Neki su ovaj h.1dis odbacili zbog toga to mu je znaenje mimo ostalih hadisa i zbog toga .to je neprihvatljiv. Od drugih h.1disa se izdvaja i time to je u Muslimovom Sahihu u hadisu od Ai.eradijjaUahu anha - dolo kako ju je Poslanik~ uio da kae kad doe do kabura. l kau nema sumnje da je bolje prihvatiti ono .to je kod Muslima prije nego .to je kod Tinnizije. to se tie njegove neprihvatljivosti, kau kako e biti posjeta ena kaburovima poistovjeena sa uzimanjem kaburov.1 za mesdide i turbeta. )er je drugi sluaj mnogo go n. Odgovor na ovo je da kaemo: Ako je mogue spojiti izmeu ovih hadisa onda se h.1dis ne moe ocjeni ti onako kako su rekli. A mogue je spojiti izmeu had isa. Aiin hadis se odnosi na enu koja izae iz kue bez namjere, te proe pored kabura1 nema smetnje da zastane i da poselami stanovnike kaburova. Dakle nema grijeha. Ali ako izae sa tom namjerom tj. da posjeti kabur ulazi u ovaj smisao. Ali d.1 vee ovo sa ovim nema smetnje. Vjerovjesnik :l8 je rekao: Proklinj.mje mu'min.1 je kJo nfegovo ubistvo. lako je poznato da je velika razlika izmeu ubistva i proklinjanja. to se tie ubistva Allah ~ kae: "Onome ko hotimino ubije vjernika kazna e biti dehennem, u kome evjeno ostati; Allah e na njega gnjev Svoj spustiti i proklee ga i patnju mu veliku pripremiti." (Sura En-Nisa, 93). Ali onaj ko proklinje ne zasluuje ovakvu prijetnju.
214
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
neki kau da je ovaj h adis doao u verziji 'One koje posjeuju luburove_ 1 Rije 'one koje posjeuju' ukazuju na pretjeranost ll neemu. Tj. one koje esto obilaze kaburove1 dok ona koja to uini jedanput ne ulazi u ove okvire. T ako da e se izrei ope pravilo: Ako se u had isti nae dodatak, koji se ne suprotstavlja hadisu koji je vjerodostojniji od ovog, onda e se nasatavak uzeti u obzir. ta je dodato? 'One koje posjeuju' rije koja obuhvata one koje to ine esto i one koje to ne ine esto. Za razliku od rijei 'one koje posjeuju esto' na osnovu ega e ovaj hadis biti primijenjen te da se eni nee dozvoliti posjeivanje mezarja. A u tome postoje mnoge tetne posljedice. w se tie hadisa Ummu Arije Z1branjeno nam je da slijedimo denazu ali nam nije s crogo sprijeleno. 1 Rei e se da se ovdje radi o praenju, a ne o posjeivanju kaburova. Takoer neki uenjaci su se suprotstavili njenim rijeima 'ali nam nije strogo sprijdeno 1 da je to samo njeno shvatanje jer je hadis potvren. 'Zabranjeno nam ie'je dio koji to potvruje. Ali ako ona kae: ali nam nije strogo sprijeC"eno'je samo njeno shvtanje1 oko ega se moe sa njom sloiti ili ne sloiti. Ovome se takoer suprotstavlja hadis u kojem je Allahov Poslanik~ proao pored ene koja je plakala nad kaburom pa joj je rekao: 'Boj se Allaha. i strpi se.' A ona mu ree: Pusti me jer ti nisi iskuan mojom nedaom.' lli neto slino tome. Zatim je Vjerovjesnik ~ miao. Njoj je nakon toga reeno- tj. ovoj eni: To je Allahov Poslanik :f;. Ona je otil,l kako bi se opr,wdala a on joj ree: 'Strp!iwie je kod prvog uda.ra: Rei e se da ova ena zbog jaine emocij,1 i tuge nije se mogla strpiti i suzdrati od odlazka na kabur njenog sina i plakanja nad njim. Poznato je da postoje drugi dokazi koji pojanjavaju propis tako da ne moemo samo iz Posl.1nikovog ;ti: utanja uzeti na ovom mjestu prezir ili negiranje radi posjeivanja kaburova. Mi znamo i za dirketne i oite had ise, iako je ovo jasan sluaj. Poslanik fi: nekada preuti preko nekih dogaaja radi toga to je primijetio neto pree od toga. Kao to je premio pred enom koja mu je dola na oprosnom hadu otkrivenog lica, kako to izgleda, ali n<lm to nije zabranio. Ali ll svakom sluaju odreeni sluajevi ne smiju mjecati na hadise koji su izreeni. Odreeni dogaaji se ne mogu suprotstaviti opim izreenim dokazima. }er ope izreenim dokazima se daje prednost. T ako da je pravilno to da je posjeivanje ene kaburovima veliki grijeh i da ulazi u proklestvo. Pitanje: Ako se naemo u dravama gdje uenjaci dozvoljavaju posjeivanje ena kaburovima, da !i emo to preutiti ili emo sprijeavati zlo? Odgovor je da ako se ne boji smutnje sprijeav,1j to, a ako se boji onda se kloni. lako su pravnici napravili iznimku u pogledu posjeivanja zenam.1 Poslanikovog !lli; kabura. P<t kau: Nema smetnje d,1 ena posjeti Poslani kov !JI$ kabur. Na ejh Abdu Rahman Seadi - rahimehu!lahje to obrazloio time to je posjeta Poslanikovom ~ kaburu opravd<1na. Jer izmeu onoga ko stoji i izmeu kabura tri zida, na to je skrenuo panju i ejhul islam Ibn Tejmijje1 i to mislim u 'Dovoljnom odgovoru o propisu posjetiocima mezarjima'. 1 jer je posjeta Poslanikovom ~ ltaburu poznata
Takoer
215
Ovo je opomena od njega i proklinjanje onih koji se sa sljedbenicima Knjige zbog izgradnje damija nad kaburovima dobrih ljudi, to je direktno u zabrani poistovjeivanja u ovakvom inu. Takoer se moe uzeti kao dokaz o zabrani poistovjeivanja svih vrsta njihovih djela. Jer nije mogue biti siguran da u ostalim njihovim djelima ne postoji ova vrsta zabrane.
poistovjeuju
Zatim, postalo je poznato da je velik broj onih koji su dovedeni u kunju zbog izgradnje damija nad kaburovima i uzimanja kaburova za mjesta molitvi bez izgradnje nad njima. Ali svaki postupak je zabranjen i proklet je onaj ko to ini to se moe zakljuiti iz sunneta. Ovo nije mjesto gdje bi smo naveli sve hadise i izreke po ovom pitanju, jer je cilj spomenuti cjelokupno pravilo. Zato to je zabranu takvih postupaka naveo veliki broj uenjaka skupina od prijatelja Malika, afije, Ahmeda i drugih. Zbog toga su selefi od ashaba i predaka izriito ukazivali na zabranu onoga to vodi u ovakva djela. Postoje predaje koje ne dolikuju da budu ovdje spomenute1 kao to Ebu J'ala Mevseli prenosi sa svojim lancem prenosilaca pa kae: "Govorio nam je Ebu Bekr b. Ebu ejbe govorio nam je Zejd b. Habab govorio nam je Dafer b. Ibrahim - od djece Zu Denahejn- govorio nam je Alija b. Omer od oca od Alije b. Hasana: "Da je vidio ovjeka koji je dolazio kod jednog otvora na sobi gdje je bio kabur Allahovog Poslanika ~ kroz koji je ulazio i uio dove a on mu je to zabranio. Pa rekao: "Hoete li da vam kaem hadis koji sam uo od mog oca a on od mog djeda od Allahovog Poslanika ? Rekao je:
posjeta. l ne radi se o vjerski propisano) posjeti. Dobz tome je da i ljudi pored toga sma.traju u stvarnosti posjetu takvom iako izmeu njih i bbura postoje zidovi. Ne k..c1e se da je stao nad kabmom ali kod [judi je to poznato kao posjeta. 1 Ibn Usejmin- rahimehullah- be: To ne znai da ne pristaje sa vjerske strane, nego da nije pristojno to sluati. Kako se ne bi govor oduio i rairili hadisi. Jer je poznato da su svi vjerski dok,1zi pristojni. A! i svako mjesto ima svoj govor.
216
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Nemojte moj kabur uzimati za mjesto koje se obilazi 11 odreeno vrijeme, niti od svojih kua da pravite kaburove, va selam dopire do mene gdje god da ste. "1
Biljei ga Muhammed b. Abdul Vahid Makdisi Hafiz u svom 'Mustahredu'. Seid b. Mensur u svom 'Sunnenu' biljei da mu je rekao Abdul Aziz b. Muhanuned da ga je obavijestio Suhejl b. Ebu Suhejl pa kae: "Vidio me Alija b. Hasan b. Alija b. Ebu Talib kod kabura pa me pozva. A ve je bio u Fatirninoj kui veerajui. Kae:
"Hajde veeraj." Rekoh: 'Ne bih.' Kae: "to sam te vidio kod kabura?" .Rekoh: 'Poselamio sam Vjerovjesnika ttr.' Pa ree: ""Ako ue u damiju poselami", zatim ree: "Allahov Poslanik ~je rekao: "Nemojte moj kabur uzimati mjestom za obilazak u odreeno vrijeme. Nemojte od vaih kua praviti kaburove. Allah je prokleo jevreje jer su kaburove svojih vjerovjesnika uzimali mjestima za molitvu. Donosite salavat na mene, jer e va salavat doprijeti do mene gdje god da ste. n Ti i onaj koji je u Andalosu ste isti. " 2
Zbog toga su imami naglasili - Ahmed i drugi prijatelji od Malika i drugi- da ako poselami Vjerovjesnika s.a.w.s., i kae ono to pristaje da kae, pa ako bude htio da dovi onda e se okrenuti
Biljei ga Ehu Jeala u svom 'Musnedu' br. 469. Hajsemi u 'Medeme'a' 4. dio. str. 7, kae:"Prenosi ga Ehu Jeala a u njegovom lancu se nalazi Dafer b. Ibrahim kojeg je naveo Ehu Hatim ali mu nije naveo nita od negativnih stvari u bigrafiji, dok su ostali prenosioei povjerljivi." Biljei ga Ismail b. Ishak Dehdemi u knjizi 'Koristi dononja salavata na Poslanika." Str. 33-34. Hadis je sahih sa svim svojim lancima i badisima koji ga jaaju. Od njih je i dolazei hadis, a njegv tekst jaaju nmogi hadisi od kojih emo navesti samo neke. Od Ehu Hurejre ~ se prenosi da je rekao:"Rekao je Allahov Poslanik ~: "Nemojte svoje kuie initi kuburovima, i nemojte mf?i kabur initi mjestom koje se obilazi 11 odreeno vrijeme. Donosite sa/avat na mene jer va safavat dopre do mene gde god da ste." Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 2. dio, str. 367 i Ehu Davud u svom 'Swmenu' br. 2042, a had is je sahih. 2 Biljei ga Imam Ismail b. Ishak u "Vrijednosti doocnja salavata na Vjerovjesnika" str. 39, a hadis je sahih pa pogledaj onaj prije njega.
217
~jhul-lsk!m Ibn Tl!]mf]Je
pmna 'lllb1i uoba (u kojot je uktlp!llll'oslanik l &"mu,b.lll lijeve strane.
.,, ..
,. :': .
.'
.-.
...
' ,_
' "
''
218
POGLAVLJE SPOMINJANJE KORISTI IZ POSLANIKOVOG A VELIKOG GOVORA NA DAN AREFATA

Muslim u svom 1Sahihd prenosi od Dafera b. Muhameda b. Alija b. Husejna od njegovog oca od Dabira u hadisu o oprosnom hadu pa kae: "Kada je sunce prelo polovinu neba- tj. na dan Arefata - naredio je Kasvi (svojoj devi) pa je krenula sa njim. Kada je doao u podnoje doline, obratio se ljudima, i rekao:
"Vaa kro i vai imeci su vam sveti kao svetost ovog vaeg dana, u ovom vaem mjesecu, u ovoj vaoj zemlji. Sve ono to je iz dahilijeta (predislamkog paganskog doba), je stavljeno pod moje dvije noge.l Traene krvarine iz dahilijeta su dokinute. Proa kro od nae kroi koju dokidam jeste krv Ibn Rabi'e b. Harisa, dok je traio dojilju u Benu S'adu, pa su ga pripadnici plemena Huzejl ubili. Kamata iz dahilijeta je dokinuta, a prva kamata od naih ka1nata koju dokidam jeste kamata Abbasa b. Abdul Mutaliba 2, ona je u
Ibn Usejmin - rahimehul!ah -kae: Sve ono to je od paganskog doba, bilo je tada stavljeno pod njegove stope1 ime je ukazao na bezvrijednost paganskih stvari. Te da im je mjesto ispod nogu, a ne iznad glave. Ovo se kae kada se neto eli omalovaiti. ovjek kada kae: Taj i taj je ispod moje stope ili kae ispod moje noge i slino tome. Sve stvari iz dahilijeta su bile stavljene ispod Vjerovjensikovih ;Jl1i: dviju stopa. Pogledaj u ovu estinu tokom obraanja koju moda nee primijetiti u Vjerovjesnikovim ~ hutbama. A to je zato to je to mjesto uslovi lo. Sve je ispod moje dvije stope, ova fraza je od izreka kraljeva. A Poslani ku :i; Allah 3i je dao na izbor ili da bude vjerovjesnik kralj ili vjerovjesnik rob. Pa je on fi; odabrao da bude vjerovjesnik rob. Ali mjesto je zahtijevalo ovakav govor. Zahtijevalo je da se ovjek uzdigne iznad dahilijeta, da ga ponizi, te da ga uini ispod svojih stopa. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je bio iskaz Poslanikove ;ll;i pravednosti, jer prvu kamatu koju je dokinuo bila je kamata njegovog amide Abbasa b. Abdul Mucaliba. Imao je utjecaj nad svojim amidom. )er je bio AUahov Poslanik &1- njemu i drugima. Zbog toga je sam sebe uinio kao staratelj em nad amidzom T ako da je
'*"
cjelosti dokinuta. Bojte se Allaha u pogledu vaih ena, vi ste ih preuzeli sa Allahovim povjerenjem. Njihovi spolni organi su vam postali dozvoljeni sa Allahovom rijeju. Vi nad njima imate pravo da nikome ne dopuste, od onih koje ne volite, da se spuste u vae postelje. A ako to uine onda ih udarite tako to neete ostaviti traga. One imaju nad vama
rekao: ' ... d prva ka nM ta od nas"ih k.a.m~1td koju dokid,nn jeste kamata Abbasa h. Abdul Murafiba.' U ovome je dokaz da nije dozvoljeno uzeti kamatu iako bi ugovor bio s klop ljen u vremenu kada kamata n i je b i[,1 za br,1njena. ll i ak i k,1d<L bi se ugovor sklopio iz neznanja. Ali sada je kamata zabranjena. Ako ovjek ne bi znao da je kamata haram te posluje sa njom mi emo mu rei: Niie ti dozvoljeno da uzima bilo ta od kamat makar za to i ne znao. lako ne zna da ti je kamata haram ona ti je haram. ]er je Vjerovjesnik ~dokinuo onu kamatu za koju je postojao ugovor jo u dahilijetu. Ako bi svaki od njih dvojice, omj koji daje i 011.1j koji uzima, znali za kamatu. A onaj koji d;tje posluje sa kamatom zbog toga to eli sagraditi tvornicu, zgradu ili slino tome, dok on.1j koji uzima kamatu eli da mu se nov,lc umnoi, te se stvar desi a onda zatrae d;1. im se presudi kod nas. ta emo uiniti? Hoemo li rei: Ti si mu dao kamatu sa svojim zadovoljstvom zato mu je s,1d dadni ili emo .zabraniti a ono to je trebao d.ui da stavimo u bejtul m.1l? Druga stvar je ob,wezna u ovom sluaju. Onome koji daje rei emo da je juer uzimanje kamate bilo halal ali danas je haram, zato? Danas sa tobom poslujemo suprotno tvojoj 11<1mjeri. Zato neki ljudi kada sklope ugovor sa b.mkam.1 koje posluju sa kamatom i kada doe vrijeme isplate, izau i kau: dao sam vam deset hilj.1da rijala, daj mi sada dvanaest hiljada rijala. Allahu se utjeemo od Va.tre. Poslanik~ je prokleo onoga koji jede kamatu, njegovog zastupnika, i ja se pred Allahom ograujem od njega. lovo nije od bogobojaznosti jer da se bojao .Allaha od samog poetka ne bi uao u ovakve dogovore. l Rei emo: Uzet emo od njega ali onom drugom neemo dati. A ako bude dahil u tom pogledu ond,1 neemo niti uzeti od njega niti emo d.ui onom dwgom. Jer ako Sll bili obojica dahili onaj koji daje ima opravdanje za ono to je uinio da bi rekli k.12nit emo ga opomenom tako to emo uzeti od njega. A ovome neemo d,ui nego emo rei: Tebi ne prip,1d.1 osim glavnica tvog imetka. Ovo je odgovor nekim ljudima koji danas smatraju da ako posluje sa nemuslimanima putem k.1mata ovako nemoj je uzeti jer je haram. Ali ako uzme& od njeg.1 novac sa kamatom onda ga uzmi sa karnetom. Ovo je velika gre5ka. Prvi je to e mu pruiti kontra stav o muslimanima. T ako da emo na pimjer od muslim.1na koji se istinski pokajao uzeti ovaj imetak i staviti ga u opa dobra. A ovog prvog sa kojim se dogovorio da uzmemo kamil.tu koju mu je duan isplatiti. Drugi ako je llllJsliman i ako je on t.1j koji uzima rei emo mu da mu nije dozvoljeno uzeti, jer zna d,1 ti je haum. Ali ako je mogue da uzme k.lmatu od ovog kafira i da je ucini u dobro mu s [ima n,1 onda nema. smetnje, a .1ko ne on da se nee uzet i.
220
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
pravo da ih izdravate i odjevate na lijep nain(shodno mogunostima).1 Ostavio sam vam ono, ako ga se budete
Ibn Usejmin- rahimehull<Ih- k<Ize: Ovo je Takoer od Poslanikove ::!!:i panje dil obuhvilti diivom tako to nije zaboravio ni ovo pit,1nje kojeg se moda ne bi sjetio veliki broj dai ja. A to je pitanje zena. Kae: Bojr:e se Allaha u pos/edu iena. U ovako velikom i irokom skupu koji se nije do tada sakupio u islam pa lille: Bojte se Allaha u pogledu ena. Allahov Poslanik ji nas je obavijestio da su one kod nas kao zatvorenice ti. zarobljene. Zato je na muslimanu da se boji Allaha u pogledu svoje porodice, svoje ene. Da. pazi na njena prava, jer ona na svog mua gleda k..w na osobu dominantne ruke. Na njemu je d,1 se boji Allaha u pogledu nje i da joj ne ini nepravdu. Te da je ne udara osim gdje to dozvoljava erijar. Do mene je doprlo, neuzubillah 1 da neki [judi iako su pobozni i ueni, udaraju svoje ene bez razloga. Ne eli da ena ima ikakvu rije utjecaja u kui openito. Moda je nekada tako istue da stvar dospije do traenja lijenike pomoi. Ovo je haram1 a zar se ovaj ovjek ne boji Sudnjeg dana da e se ova ena z,l njega zal(.liti i zahtijevati svoje pravo. Zatim kakva. je korist od upotrebe grubosti. Ako ovjek koristi grubost u odnosu prema eni suivot ne moe potrajati. A ako potr,1je ond,1 u mukama i bolovima. A k,1da bi se prema njoj odnosio onako kako je to naredio Allahov Poslanik 1il!; i uputio nas na taj nain rekavi: Vjernik. nee zamrziti vjernicu. Tj. nee mu omrznuti Ako zamrzi kod nie neku osobinu Zdvo!;ec e drugu. Poslanik iii; je nagl<t.'>io, ako njene dobre i loe osobine budu izjedn,1ene da je nee zamrziti. A ta onda rei <tko su njene dobre osobine mnogostruke u odnosu na loe? lli ta ako on;;~, nema ni priblino loih strana, nego on umisli da je ona loa. Na ovjeku je da se boji AJI,lha u odnosu prema onim<I nad kojima mu je Allah podario da bude nadlean. l kao to Allahov Poslanik~ kae: Uzeli ste ih Sil Al!d!wvim povierenjem. Ona ti je povjerena pa kako joj moze n,1nositi nepravdu? Budi blag1 polahko sa njom, odnosi se prema njoj na lijep nain. Od nje trai ono to ona rra.Zi od tebe u branom ivotu. l gled,1j kako biva sretan ivot. Ovo je Poslanik lj'!; nagl,1sio na ovakom velikom skupu radi same vanosti teme. T e da se radi o poboljavanju socijano branih odnosa, koji su obaveza na svakom ovjeku da ih pazi. l<ae: Vl" ndd niim.-1 imate pravo da. nikome ne dozvole da ue u vasu poste!iu kosa. ne vo/ice. Ovo bi moglo znaiti d.1 nikoga ne smiju ugostiti koga vi mrzite. A to je da se gostu uini gostprimstvo time to e mu se dozvoliti da sjedne na postelju. A ako ona uvede u kuu nekoga koga ti mrzi ima pravo i da je udari. Postoji mogunost da je znaenje jo dublje od ovoga, a to je da se postelja odnosi na postelju za spavanje. A to je ako dopuste da ue u vau postelju onaj koga vi mrzite onda ih udarite. /er postelja za spavanje je u veini sluajeva privatna stvari i niko ne voli d.1 mu neko gleda privatnu postelju. A posebno ovjekovu postelju sa njegovom enom. Nikada nee biti zadovoljan d,1 neko g[ed,t u nju. Tako da e na osonovu ovoga biti da nikog,1 ne puste da vidi postelju od onih koje vi mrzite. A moda g.1 i volite ali ne volite da gleda u vau postelju. /er ovjek moe voljeti nekll osobu ali ne voli da gleda u njegovu privatnu postelju. T ako d<t su oba znaenja ispravna.
1
221
drali, nikada neete u zabludu otii, 1 Allahovu Knjigu. Bit ete upitani za mene, pa ta ete rei?" Rekoe: uMi
Ako ovjek kae svojoj eni: Nem?i da puta tog i rog, mabr bio njegov brat. Njoj nee biti dozvoljeno da ga pusti. Cak kad bi to bio njegov ili njen brat, njen otac ili njen sin~ sin od drugog ovjeb ~na njoj je da se toga obavezno pridrava. A ako zna, a uglavnom znaju1 da ovjek ne voli da neko gleda u njegovu privatnu postelju, jer se stidi i niko to ne voli, a ako to uini Poslanik~ !ue: Udarite ih udarcem koji rw ostavlja traga. Tj. ne jakim ud.ucem1 nego samo udarcem kojim se postigne odgojni cilj. U had isu je Takoder dokaz da onaj koji je obavezan da trai opskrbu i odjeu jeste ovjek. A ono to je na eni jeste da ostane kod kue, da pazi na svoje1 ovjekove i interese djece. Ovo je ono na emu su bili ispravni prethodnici. Ali naalost kada su muslimane okupirali kolonizatori od zapadnjaka (evropljana) i drugih, ena se udruila sa mubrcem u onome to je bilo specifino za njega od zarade i drugih stvari. ak dostigla je stup.1nj da bude minist,lr. Ovo je bilo opepoznato kod perzijanac.1 i bizamijaca. Kada je Kisrova ki preuzela vlast Poslanik~ je obavijestio rebvi: Nee uspjeci narod ko1i je svoju v/ase prepuscio .iem~ U sutini djelovanje ena je u njihovim kuama. Ali potraga za opskrbom i diha_d te sve ono to je vezano za oigledno djelovanje i nastupanje je muka briga. Zbog toga su dan.1s kue ili veina njih unitene radi ovog polazita. Zena je postala ta koja trai opskrbu ime se uzdigla iznad mua odbivi mu poslunost. Dok su otac i brat uskratili joj brak kako bi mogla kuu ispuniti dobrima a sa druge strane kue su ispunjene slugama. A ena kada dade kui ne zanima je nita osim spavanje, vesvese ili odlazak u salone. Zbog toga su mnoge stvari poremeene. A kada bi se ljudi uputili Poslanikovim ~putem i kada bi znali da eni nije mjesto osim d<~ pazi na kuu . ... da nikome ne dozvole da uJe u vaS"u posce!,iJ koga ne vo/ice. Dakle stvar kue, a na mukarcu je da se pobrine za opskrbu, odjeu i ono .;;to je vezano za ivot. Molimo AU<~ha ~da vuti li ude na ono na emu su bili njihovi ispravni prethodnici. lbn Usejmin ~ rahimehullah ~kae: Allahov Poslanik ;lli; je pojasnio velik utjecaj ove Knjige prije nego to ju je odredio da bi se kod ljudi poveao interes za njenom spoznajom. Pa je Poslanik j1i; rekao: Ako ga se budete drah~ nikada poslije mene neete zalutati. A AUa.hov Poslanik ~ je rebo istinu, jer luda bi se dra.li Kur'ana nikada ne bi zalutali, Allahova Knjiga. lako je predaja dola u genitivu dok je pree da bude u nominativu. Zato to se radi o predikatu izbrisanog subjekta, tako da e biti odreen u nominativu nakon to je na njeg.1 ukazao opim pojmom. Allahova Knjiga je Kur'an konsenzusom muslimana. Pripisan i e Allahu jer ga je Allah objavio i On je njime govorio. Nazv,ln je knjigom zato to je n.1pisan na Levhil mahfuzu1 te na s,lhifama koji su u rukanM meleka i na naim listovima. Ako bi neko rekao: A sunnet? Rei emo: U drugom hadisu je dolo da je Allahov Poslanik ~ rekao:A!Iahova Knjiga i moj sum1et. Ali ako pretpostavimo da je ovaj dio izbrisan, AUahova Knjiga
1
222
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
da si dostavio, isporuio i savjetovao.'' On ree, podiui svoj kaiprst prema nebu maui prema ljudima - : #Allahu posvjedoz1 - tri puta - a zatim naredi da se proui
svjedoimo
potvruje sunnet Allahovog Poslanika ~. Uzvieni kae: "Reci: Ako Allaha volite mene slijedite Allah e vas zavoljeti." IAI lmran, 31) i Uzvieni kae: "Onaj ko se pokori Poslaniku pokorio se i Allahu." 1En-Nisa1 Bo). Ovo je u ibadetima a o imetku i njegovoj podjeli kae: "Ono to vam Poslanik dadne to uzmite a ono to vam zabrani toga se klonite." (El-Har1 y). Tako da je pridravanje Kur'ana pridravanje sunneta1 a onaj ko se ne pridrava sunneta ne pridrava se ni Kur'ana. 1 Ibn Usejmin- r,thimehullah- kae: Prvo ih je upitao ,tko budu upitani o Poslani ku :E na Sudnjem danu ili o Poslani ku~ poslije njih ta e rei? Rekoe: Svjedoimo da si dostavio poslanicu, pojasnio i obrazloio je1 dostavio si emanet koji ti je povjeren, p,t si isporuio Allahovu M' objavu na najpotpuniji n,tin i nasa vjerovao si ummet. T ako da ih je Poslanik~ uputio na svako dobro u vjeri i ovosvjetskom ivotu. l ni ko nije bio bolji u pogledu savjetovanja od Poslanika ~- Zatim je podigao kaiprst, koji je izmeu palca i srednjeg prsta, a naziva se kaiprst, a naziv,t se i prst tespiha1 prema nebu, zatim ga spusti prema ljudima i ree: Aflahu posvjedoi. U ovome je oit dokaz d,t je Allah uzdignut. ]er je Poslanik ;JI!; podigao prst prema nebu a zatim ga sputao prellM ljudima1 prizivajui Allaha kao svjedoka nad njima, to je jasno i oito. Osim onima ija je Allah srca zapeatio, te nije izvukao pouku iz ovog velianstvenog skupa, te je negirao Allahovu ~ llzdignutost. Oni koji su negir,t!i Allahovu ~ uzdignu tost se dijele na dvije skupine: Skupina koja kae da je Allah na svim mjestima, na nebu i na Zemlji1 izmeu neba i Zemlje, u damiji1 na trnicama, i na svim drugim mjestima. Neprijatelj ih je dostigao tako da su se spustili u sv,tkoj dolini. Druga skupina kau da se Allah nee opisati da je iznad niti ispod, niti desno niti lijevo, niti da je spojen sa neim niti da je odvojen, niti da je u dodiru sa neim niti da je od njega udaljen. }edan od islamskih voa jednom od ovih kada je opisao Allaha ree mu: Pojasni nam razliku izmeu toga to ti obo.ava i izmeu nepostojeega. Allah mu se smilovao istinu je rekao. Kakva je razlika izmeu ovih negacijskih svojstava i izmeu wga d,t kaemo da je nepostojei, nema razlike. Neki uenjaci kau ako bi nam se rekli opiite nepostojee. Ne bi nali preciznijeg opisa jer je ovo suta negiranja sa svih suana. A Poslanik ;1: na velianstvenom skupu kae1 i na danu takvom da sunce nije izalo nad vrijendijim od njega, kae: Allahu posvjedoi. Podiui svoj prst prem,t nebesima, a ljudi se nisu skupili u tolikom broju kao to su sakupili na Arefatu1 pa je Poslanik :ti obznanio ovaj fiziki postupak pred tolikom masom da je Allah na nebesima. lsto tako kaemo da je sunnet kroz svoje razliite fom1e istakao da je Allah ik uzdignut na nebesima. !sto tako i sun net putem govora1 jer je Allahov Poslanik ~ obiavao na seddi da govori: Nek.1 je .slavljen Gospodar Llzviseni. Takoer i potvrdni sunnet kada je upitao ropkinju rekavi: Gdje Allah! Ona odgovori: N,t nebu. A fizika forma sun neta je prethodni had is.
223
ezan i ikamet pa je klanjao podne, te se prouio ikamet pa je klanjao ikindiju. A izmeu njih nije nita klanjao.1 Nakon toga se popeo na devu sve dok nije doao do mjesta stajanjaZ na Arefatu."
Pa je naveo hadis u potpunosti."3 Allahov Poslanik ;$J. kae:
Ibn Usejmin- r;1himehullah- kae: Ovo je dokaz da putnik ne klanja dumu makar s,1 njime bila velika skupin,l ljudi. Nee klanjati dumu nam.1z jer je dan Arefata na oprosnom hadu bio petak, ,, Poslanik :i: je nije klanjao. Prvo se obratio u govoru zatim je prouio ezan1 ,, da je bila dzuma prvo bi uio ezan a onda bi se obratio govorom. Zatim ashab kae: Kla11jao je podne. A ashab zna razliku izmeu podne i dume namaza. Podne se ui u sebi dok se za vrijeme dume ui na glas. Sve ove razlike ukazuju na nau spoznaju zablude nekih uenika koji se pripisuju sunneru koji kau da putnik mora obaviti d.Zumu. ta je dokaz d.1 je ne treba klanjati? Subhanall.1h1 jeste li vi bolji poznavaoci .~erijata ili Allahov Poslanik ;'lli;. Kako bi Poslanik~ propustio dumu na ov.1ko velikom skupu. Dok oni smatraju da je vadib. A da li je logino da Poslani k~' a njemu ne pristajejist je on od toga), da kod ovako ogromnog skupa propusti obaveznu dumu. Onaj ko tO tvrdi negira Poslanikove ;lt pojanjenje erijata1 kao i to d.1 je dostavio i pojasnio. Sve ovo to se pojavi od pojedin.1nih ispada je produkt nepoznavanja a ne neznanja. Neznanje je jasno zato .to se suprotstavlja erijatu1 dok je nepoznavanje stav ovjeka od sebe, t.1ko da se uzdie do te mjere ime omalovaava uenjake ummeta, starog i novoga perioda. On smatra da je u pravu. Ovih stvari se pazite, na vam.1 je da se drite uslova i puta vaih prethodnika1 to vam je najbolji primjer. Zatim 1 ovdje se spominje to da izmeu podne i ikindije nije klanjao sunnet1 to ukazuje da poslije podne namaza putnik ne klanja sun nete. 2 Ibn Usejmin- rahimehullah - kae: Na mjesto se misli njegovo mjesto a ne mjesto stajanja hadija, tj. mjesto koje je on ~ izabrao. Pa je ljudima rekao: /a sam stao ovdje a cijeli Arefat je mjesto stajanja. Kao da je Poslanik ~ htio rei ljudima ne moj te se patiti da bi doli stajati na ovom mje.stu nego ostani te na svojim mjestima. Kako je onda stanje kada bi Poslanik~ vidio ovu estoku guvu i munjevito guranje kako bi doprli do njegovog mjesta stajanja. Pojedinci u d,1nim.l jake vruine umirujui od ei i po cijeni da lie jedni druge ivota trude se da dou do mje.sta gdje je Posl.1nik ~stajao, a Poslanik ~je rekao: Cije/i Are/at je mjesco stajanja. Ali reci zato je izabrao ovo mjesto? Oito je, Allah najbolje zna, da bude na kraju ljudi. A poznato je da je mjesto gdje stajao, kraj Are.fata sa istone strane. Pa kao da je htio da obuhvati ljude sa njihove pozadine kao to je Poslanik tA; inio u slinim prilikama1 kako bi ih mogao obuhvatiti i pratiti. 3 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 1218.
224
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Sve ono to je iz dahilijeta (predislamkog paganskog doba) je stavljeno pod moje dvije noge."
U to ulazi sve ono to su primjenjivali od ibadeta i obiaja. Kao to je pozivanje na pojedince, kao to su govorili: "0, tom i tom." Ili kao to su njihovi praznici i i druge srvari koje su inili. Zatim je posebnu panju skrenuo na krv i imetke, koji su bili dozvoljivani na oduzimanje zbog paganskih ubjel""tenja. Kao i kamata koja je bila u sri njihovih poslovanja. Zatim je spomenuo ubijenog u dahilijetu prije nego je njegov ubica primio islam, ili prije primanja islama ubijenog. To je naveo kao posebne stvari nakon optih pravila ili zbog toga to se dokidaju odreene stvari koje su smatrali pravima. Ali ne kao opti obiaji kojih su se pridravali a ne ulazi u prvi pojam. Kao to ne ulaze dugovi koji su potvreni pravih1om prodajom ili dugom i sl. U ovaj termin ne ulazi ni ono na emu su bili u dahllijetu a to je Allah odobrio u islamu od obreda1, otkupnine ubijenog sa
lbn U sejmin - rahimehu!lah - kae: Bilo je pozn,uo da l<urej5ije nisu staj,1li na Aref,ltu nego da Sll stajali na Muzdelifi1 zbog ega, kao to je dolo u hadisu od Dabira ~' da je Poslanik~ doao do Arefata a na Nemiri mu je bila pripremljena kupola pa ree: I<urejije ne sumnjaju da je stajanje na Mearil haramu.' Kao to su Kurej ije inile to u d,1hilijetu. Ali je Allahov Poslanik~ to promijenio i pokrenuo se dok nije doao do Arefata. Neki uenjaci su iz njegovih rijei: 'a na Nemiri mu je bila pripremljena kupola', su uzeli dokaz da je Nemira dio Arefata, jer je rekao, proao ju je dok nije doao do Arefata1 pa je naao kupolu koja mu je pripremljena na Nemiri. T e se tu spustio. Ali u tome nema dokaza za to jer je D.abir htio rei da je proao dok njegov hod nije zavrio kod Arefata kao to je had hadija mimo l<urejija to je shvaeno iz njegove predaje. Sto se tie Nemire ona je mjesto blizu Arefata. Ali ne prip.1da njemu. Zato ako ovjek itav dan proboravi na Nemiri zatim se pokrene sa nje njegov had nee biti valjan. Tj. ako ne bude stajao na Aref<>tu. Ovo je taka kod koje mnogi prave greke. Misli da su njegove rijei: Pokrenuo se dok nije doao do Arefaca pa je vidio pripremljenu mu kupolu na Nemiri.' Da je navodno Nemira dio Arefaca. Rei e se da nije tako, jer da je tako onda bi rekao da se spustio na njegov dio a ne bi razdvajao izmeu ovoga i ovoga. Drugo rije 'sve dok' ukazuje na krajnji cilj. to znaci da se pokrenuo sve dok nije stigao do Arefata i stao kao to su to inili ostali ljudi.
225
ejhuf-islam Ibn Tejmi}ie
stotinu deva, ili radi kasarne 1, i slino tome. Jer stvari dahilijeta se mogu shvatiti iz samog pojma ono na emu su bili ali to islam nije potvrdio. Tako da u to ulazi ono na emu su bili iako se ba to nije u islamu zabranilo. Isto tako Ebu Davud, Nesai i Ibn Made prenose hadis od Ajjaa b. Abbasa od Ebu Hussajjina Misrija - misli na Hajsema b. efija - pa kae: "Izaao sam sa prijateljem po imenu Ebu Amir iz Meafira da klanjamo u Ilijai. Kod njih je bio ovjek koji je priao prie iz Ezda po imenu Ebu Rejhane od ashaba. Ebu Hussajjin kae: "Moj me prijatelj prestigao pri ulasku u damiju a ja sam mu slijedio, pa sam sjeo pored njega. On me upita: "Da li si zapamtio prie Ebu Rejhane?" Rekoh: "Ne." Kae: "uo sam ga kako kae:
"Allahov Poslanik ~ je zabranio deset stvari: otrenje zuba, tetoviranje, upanje ob17Ja, da ovjek lei sa ovjekom pod jednim pokrivaem, da ena lei sa enom pod jednim pokrivaem, da ovjek stavi na dnu svoje odjee svilu kao to to ine nearapi, ili da stavi na
Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kae: Kasarna je ako se ovjek ubije u zemlji ljudi koji su mu neprijatelji dok staratelj i ubijenog tvrde da su ga oni ubili. P a ako ne budu imali svjedok.:~ onda e se koristiti k.:tsama, a to je propis koji je bio poznat u dahi lijetu. Kakvoa k.:tsame. A to je da se rekne starateljima ubijenog da se zakunu sa pedeset zakletvi da je dotina osoba od tih ljLidi ubila njihovog tienik.:~. Pa ako se zakunete da je on ubio vaeg tienika onda ga ubijte. Ovdje su kasama suprostavila osnovi a to je da onaj ko se tui mora iznijeti dokaz, dok on,lj ko negira zaklinje se. Medutim ovdje se zaklinje onaj ko tui, tako da je k.:tsama na mjestu zakletve. P a ako se zakunu sa pedeset zakletvi onda e ubiti onoga nad kime su se zakleli. Zakletva je data onima koji tue zato to je njihova strana jaa. ta je to to je njihovu stranu uinilo jaom? T o je neprijateljstvo koje je izmeu ubijenog i neprijatelja koji je potvoren za njegovo ubistvo. T ako da zakletva u osnovi ne biva na s-trani optuenog. Nego je zakletva na strani onoga koji ima prednost, bez obzira da li to bio onaj ko tui ili optueni. Zbog toga e se presuditi sa potvrdom istine na osnovu jednog svjedok.:~ i zakletvom. A to je da je osoba vidjela drugu l.:...1ko je od dotinog ukrao hiljadu rijala. On nema osim jednog svjedoka tako da e se onaj koji tui zakleti te e mu se presuditi dodjela tog imetka. Ali se nee presuditi odsijecanje ruke. Zato .to se erijatski odredene kazne ne presuuju osim sa dokazom /svjedocima).
1
226
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
svoja ramena svilu kao to to ine nearapi, otimanje, jahanje na tigrovima, stavljanje prstena osim onome ko je na vlasti. "1
U drugoj predaji od Ebu Rejhane se prenosi da je rekao:
"Doprlo je do mene da je Allahov Poslanik if: .. "

Ovaj hadis je zapamen iz hadisa od Ajjaa b. Abbasa koje od njega prenosi Mufadil b. Padale i Hajve b. urejh Misri i Jahja b. Ejub, a svaki od njih je bio povjerljiv. Ajja b. Abbasove hadise biljei Muslim. Jahja b. Mein kae: "Povjerljiv." Ebu Hatim kae: "Dobar." A to se tie Ebu Hussajjina - Hajsema b. efija Darekutni kae: "efi sa 'e' poslije '' i 'f', bez tedida, iako veina muhadisa govore ufi to je pogreno, i Ebu Amir Hadri Ezdi su bili ejhovi od kojih su prenijeli mnogi hadise, kao i to da su bili od starijih ejhova. hadis se velikom broju pravnika ucrmo zbog toga to se svila dozvoljava velikim brojem predaja. Ali se njegova zabrana uzima u osnovi. A to ju je Poslanik ~ zabranio da se postavi na donjem dijelu odjee, ili na ramenima kao to to ine nearapi. Tako da od svile bude zabranjena jedna vrsta tj. ono to predstavlja pojrun kojim su se isticali nearapi. to znai da je zbog toga zabranjena a ne zbog njene biti kao svile. Jer da se radi o zabrani svile onda bi zabrana bila opteg znaenja ime bi obuhvatila cijelu odjeu a ne bi precizirao samo ova dva dijela. Zbog toga je u hadisu rekao: ~~... kao to to ine nearapi." Ali osnova u svojstvima jeste da se ogradi ono to se opisuje 2 a ne da se pojanjava.
problematinim
Ovaj
Biljei ga Ebu Davud u 'Sunnenu' br. 4049, Nesai u svom 'Sunnenu' 8. dio, str. 143 i 144, Ahmed u 'Musnedu' 4. dio, str 134. sa ovim lancem a u njemu se nalazi Ehu Amir po imenu Abdullah b. Dabir Meafiri Hadri za kojeg Hafiz u 'Takribu' kae: "Prihvatiljiv." Tj. ako ga jaaju dmge predaje jer u protivnom ima nejake hadise pored toga to nije pronaen niko ko bi ga ojaao, tako daje hadis slabog lanca. 2 Ibn Usejmin- rahimehullah - kae: Ovime je autor- rahimehutlah -htio rei da zabrana neega biva radi njegovog svojstv<t ili zbog njegove poistovjeenosti sa kafirima. Iz toga emo uvidjeti greku pojedine brae koji su negirali postojanje mihraba u damijama. Kau da je Poslanik :!ji; zabranio oltare poput kranskih oltara. Pa su pomislili da je svaki mihrab poput oltar,l koji je u stvari kranski oltar. T ako da
227
Na osnovu ovoga mogue je navesti hadis kojeg biljei Ebu Davud sa vjerodostojnim lancem od Seida b. Ebu Urube od Katade od Hasana od Imrana b. Hussajjina da je Allahov Poslanik :l rekao:
"Ja ne jaem lavove, niti oblaim odieu namzrtsanu muasferom 1, niti oblaim koulju iji su rukavi naiveni svilom." Pa je Ehu Hasan pogledao u rukav svoje koulje.
Kae: "Rekao je: "Mukarac uzima ukras koji lijepo mirie a nema boje, dok se ene ukraavaju sa bojom koja nema mirisa." Seid kae: " Vidim da je rekao: "Da su mislili na ukraavanje ene kada izlazi, ali ako se uljepava za svog mua onda e se ukrasiti sa im god hoe." 2 Ili da se ovaj hadis odnosi samo na pokuenost. Isto je mogue rei i za prvi hadis, ali o tome postoji razilaenje.
Tako_er
u oba 1Sahiha' se prenosi od Rafia b. Hudejda da je
rekao:
"Rekao sam: "Allahov Poslanie, mi emo se sutra susresti sa neprijateljem, a nemamo sa sobom otrice. Hoemo li klati sa vlatima konopaca?" On ree: "Sve to pmlije kro,3 i
su u stvarnosti sagradili damije u selima bez mihraba. Ljudi su znali ui u damije ne znajui gdje e se okrenuti. ]er mjesto koje nema mihraba je samo etverougaona prostorija. Kau to je zato to je Vjerovjesnik ~ zabranio da oltare poput olat,ua krana. Pa e se rei da Poslanik~ nije openito zabranio nego je ograniio rekavi: Popm oltara krana. P,1 ako bi smo mimmihrabe sagradili poput kranskih oltara1 onda bi zabrana bila pravosnana bez sumnje i ne bi bilo dozvoljeno. Ali da ih mi uinimo mihrabima koji e se razlikovati od kr.sanskih mihraba onda nema smetnje. Ovdje se moe izvui velilu korist a to je u poglebu Kible. Zato su ucenj,tci spomenuli da se kibla moe odrediti na osnovu mihraba koji pripadaju muslimanima. Sto je oit,t stvar. 1 Vrsta mirisa. 2 Biljei ga Ebu Davud u 'Sunnenu' br. 4048. Albani ga je ocjenio vjerodostojnim u 'Mikatu' br. 4354. 3 Ibn Usejmin- r,thimehullah- kae: Ono to prolije krv, je ono to je dozvoljeno ili kao [ina zamjenica ili prijedlog pa kae: Ono to prolije krv. )e opi n.tziv osim onoga to je izuzeo u rijeima: Da ne bude zub ili nokat. Ali ovo nije od prilog,t kojima se izuzimaju stvari. Kae: ja u vilS obavtfesdd Ovo je od Poslan ikovih~ rijei emu je dokaz to to kae u nekim predajama: to se tie zuba to je zato to Hi nil ivodnju sa onj.tcima. Kae da je zu b kost. to se tie noktil to je sje5vo abesinaCil. S jeivo je
228
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
spomene se Allahovo ime jedi. Ali ne zubom ili noktom. 1 O tome u vam rei da je zub svaka vrsta kosti a nokat je otrica kojom kolju stanovnici Abesinije. "2
Allahov Poslanik :1 je zabranio da se kolje sa noktom, pojanjavajui da je to otrica koju koriste abesinci, kao to je pojasnio zub da je to kost. Pravnici su se razili po ovom pitanju, sljedbenici miljenja (ashabu r'ej)3 tvrde da razlog zabrane lei u tome to klanje zubom ili noktom lii na davljenje ili pak postoji sumnja da se radi o davljenju, a udavljena ivotinja je haram. Ovome su dodali da ova
jednina od sjeiva .1 to je no. Da [i ovo obuhvata sve vrste nokata ili kandi kod ivotinja. lli se misli na sve nokte cak i ljudske? Mogue je i ovo i ovo. Neka pogleda u obiaje abesinaca. D.t [i oni koriste nokte umjesto noeva, tako to e ovjek ostaviti nokte da mu rastu poput sjeiva pomou ega moe presjei vene i stomak i slino tome. Zatim emo se vratiti na temu opet i rei da je zub kost. l da !i je ovo obrazloenje bo dokaz da je nije dozvoljeno svakom kosti k!.ui? Da1 ovo je oito. Neki opet kau da nije tako jer je obrazloenje zuba time to je zub. T e da je dozvoljeno klati ostalim vrstam.t kostiju. Ali ovo je suprotno oiglednoj strani had isa u kojem Vjerovjesnik :J!!; ne kae: Zub je zub. Nego je rebo zub zato to je to kost. A obrazloenje se prihvata iz opeg znaenja. N.1 osnovu ovoga emo rei: Nije dozvoljeno klati sa bilo kojom kosti niti e klanje biti valjano. lako su kosti recimo iste zbog klanja ali e se isprljati krv lj u1 tako d.t e se ispr! jari hr.111.1 dina. Zbog toga je zabranjeno istiti se poslije nude kostima. A ako je kost neista onda se nemoe koristiti za klanje koje treba da bude t1 stvari ienje. Tako da je ispravno da ni sa jednom vrstom kostiju nije dozvoljeno klati. Dok je nokat sjeivo abesinaca. Da [i emo za njega rei isto to smo i za prvo. A to je zato to ovo obrazloenje ukazuje da svako sjeivo koje oni koriste nije dozvojeno za koristiti! Oito je da nije r.1ko1 jer abesinci kolju noktima. Ovo je znaenje sjeiva abesinaca. )er t1 sutini ovo nije sjeivo. Ali su ga abesinci uzeli za
sjeivom.
1 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ali da. mje zub mnokat. Ova rije 'ali da nije' je prilog za izuzimanje dok je njegova imenica nuno sakrivena u arapskom jeziku na ovakvom nainu opisa. A njegove rijei: /a. u vas obavijestiti. Moda e se ovjeku uiniti da su ove rije ubaene od prenosioca1 ali nije t.1ko. Ovaj hadis se nalazi ll Buharinom Sahihu: Ali da. nije zub i nokat. to se tie zuba.. Ovo je oito 1z Poslan ikovih j\; rijei, tako da niko ne moe posumnja ti da je ubaeno. 2 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 2507, 'Feth', Muslim u svom 'Sahihu' br. 1968. 3 Tj. sljedbenici hanefijske pravne kole.
229
vrsta klanja zubima i noktima biva izdvojena, jer klanje sa otrim predmetima ne moe liiti na davljenje. Druga skupina, dumhur ili veina uenjaka, su to u potpunosti zabranili, jer je Allahov Poslanik~ izdvojio zub i nokat od svega onoga ime se puta krv, iz ega se vidi da se radi o otrim stvarima kojima nije dozvoljeno klati. A da se radilo o predmetima kojima se davi ne bi ga na ovom mjestu izdvajao. Sumnja u ovom sluaju biva postavljena na mjesto injenice ako se radi o skrivenoj ili neodreenoj mudrosti, ali ako je mudrost oita i odreena onda ne.
Takoer ovo miljenje su suprotstavlja Poslanikovom obrazloenju koje je navedeno u hadisu. ~
Zatim oni su se razili po pitanju da li je zabranjeno klati sa svim vrstama kostiju postupajui po optem razlogu? O tome postoje dva miljenja u Ahmedovom mezhebu i kod drugih. Ali na osnovu tri miljenja Poslanikove rijei: " ... a nokat je otrica kojom kolju stanovnici Abesinije." Nakon to kae: u o tome u vam rei." Ukazuje da ovaj opis - tj. da se radi o otrici abesinaca- ima uticaja u samom znaenju zabrane, tako da moe biti razlogom ili dokazom razloga. Ili svojstvom od svojstava razloga ili njegovim dokazom. Nokti su specifina stvar za abesince zbog duine.l Po tome bivaju spominjani mimo svih naroda, tako da je mogue da zabrana postoji radi poistovjeivanja sa njima u onome to je karakteristino za njih.
Ibn Usejmin - r.1himehul!ah - kae; Njihovi nokti su dugi. A nokat kad naraste savije se i posta ne pop u t vrh.1 kop l ja. T a ko da su on i to i in i li. Ovo je speci fi no za njih kao to Poslanik :li$ kae: Sjeivo abe.sinaca. Zatim u tome je suprotstavljanje prirodi na kojoj je ovjek stvoren a to je podrezivanje nokata. A ako bismo dozvolili klanje nokrim.1 to bi odvelo u putanje nokata. A to je ostalvjanje nokata radi upotrebe kod klanja. Ali danas djeca ako uhvate vrabce zakolju ih zubima ili noktima? ta rei u tom sluaju? Nije dozvoljeno jesti to meso jer ulazi u propis ovog hadisa. to je i tano.
230
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
to se tie kostiju, razlog zabrane njihove upotrebe moe biti isti kao to je sluaj u ienju od nude, da ne bi bila uprljana radi dina, jer je krv neist. Ovdje se nema za cilj govoriti o meseli1 o noj se moe posebno govoriti a ovo nije mjesto za to. u oba 'Sahiha' se prenosi od Zuherija od Seida b. Musejjiba da je rekao: "Behira je bila deva ije je vime bilo zabranjeno radi idola tako da je niko od ljudi nije smio musti. Saiba je bila odreena za boanstva, a na nju se nije smjelo nita tovariti. I kae: "Rekao je Ebu Hurejre : "Allahov Poslanik ;i je rekao:
Takoer
"Vidio sam Amra b. Luhajja Huzaija koji nosi svoja crijeva u Vatri on je prvi koji je pustio saibu."2
Muslim biljei hadis od Suhejla b. Ebu Saliha od njegovog oca od Ebu Hurejre ~ da je rekao: "Allahov Poslanik ~je rekao:
"Vidio sam Amra b. Luhajja b. Kuma 'u b. Hindefa, brata Benu Ke'aba kako za sobom vue svoja crijeva u Vatri.''3
Kod Buharije se biljei od Ebu Saliha hadis od Ebu Hurejre
4io da je Allahov Poslanik~ rekao:
"Amr b. Luhajj b. Kum'a b. Hindefb. Huza'a."4

Ovo je opte poznato da je Amr b. Luhajj bio prvi koji je postavi kipove oko bejtullaha. Pria se da ih je donio iz Salka iz ama, poistovjeujui se sa stanovnicima Balkae. On je bio prvi koji je pustio saibu, vesilu5, zabranio hamija,6 pa je Allahov Poslanik~ obavijestio o njemu kako vue za sobom svoja crijeva u vatri. Od tog imena je uzeta rije 'vlasi konopca' jer lie na crijeva.
Pitanje ili vjerska tema. Biljei ga Buha rija u 'Sahihu' br. 3521, 'Feth', i Muslim u svom 'Sahihu' br. 2856. 3 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br 2856. 4 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 3520. 5 Vrsta deva koje su oni odreivali za svoje mukarce ali ne i za ene. 6 Mujak deve.
2
231
ejhu/-islam Ibn Tejml}je
Poznato je da su arapi prije njega bili u Ibrahimovoj vjeri, na erijatu monoteizma i tevhida, blage vjere njihovog oca Ibrahima pa su se poistovjetili sa Amram b. Luhajjom. Tada je predstavljao uglednika meu stanovnicima Mekke. Zato to je pleme Huza'a imalo namjesnitva nad Kabom prije Kurejija. Dok su se ostali arapi poistovjeivaJi sa mekelijama jer se bejtullah nalazio u Mekki i zbog toga to su svi tamo ili na hodoae. I nisu prestajali da je veliaju jo od vremena Ibrahima. Amr se poistovjetio sa onima koje je vidio u amu, pa je svojim razumom prihvatio ono to mu se inilo lijepim i na emu su bili oni. Kao to je smatao da u zabranjivanju behire, saibe, vesile i hamija jeste velianje Allaha i Njegove vjere. A to to je uinio je bila osnova irka kod arapa sljedbenika Ibrahimove vjere, kao i osnova zabrane dozvoljenih stvari. To je uinio ba zbog toga to se poistovjetio sa nekim ljudima na Zemlji. Stvar nije stala sa razvojem i napretkom sve dok irk nije zahvatio najbolji predio na Allahovoj Zemlji. Njegova monoteistika vjera je bila izmijenjena sve dok nije poslao Svog Poslanika Muhammeda ~ pa je oivio Ibrahimovu vjeru, podigao rije tevhida i dozvolio ono to su ovi zabranjivali.
U suri El- En'am Allah kae:
"Oni
odreuju
za Allaha dio ljetine i dio stoke"
Sve do
rijei:
~~_,:~\j) G i;~j~ F~ ~ ~~jt i;t~.J~~~ ~D

"Oni koji iz lakoumnosti i neznajui ta rade djecu svoju ubijaju i koji ono ime ih je Allah obdario zabranjenim smatraju. 11 (Sura
El-En'am, 136 - 165 pa do kraja sure)
Kazivanje o njima je primjer i pouka zbog ega Allah kae;
G?'9) Gj~1; \1)
Ll=.;_tt: ~~~G _;j i);=?f J.J\ J)(..:..
232
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Mnogoboci e govoriti:'Da je Allah htio, mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, a ni preci nai, niti bismo ita zabranjenim uinili."' (Sura El-En'am, 148)
Poznato je da je polazite ove zabrane bilo zbog ostavljanja vjerski dozvoljenih stvari. Dok je osnova ove pobonosti bila u poistovjeivanju sa kafirima, iako poboanjaci nisu imali za namjeru da se poistovjeuju sa njima. Ovim ti biva jasno da utajivanje i zapostavlanje Allahove vjere i zakona, te oitovanje kufra i grijeha jeste osnova poistovjeivanja sa nevjernicima.! Kao to je osnova svakog dobra uvanje suneta vjerovjesnika i njihovih zakona. Zbog toga je velika stvar pojava novotarija u vjeri2 makar u tome ne bilo poistovjeivanja sa kafirima, pa ta onda rei ako se ove dvije stvari nau zajedno? Zbog toga je dolo u hadisu:
"Nee ni jedan narod uvesti novotariju a da u istoj mjeri ne izbace jedan sunnet "3
Takoer Ebu Davud biljei u svom 'Smu1enu' i drugi u hadisu od Huejma da ga je obavijestio Ebu Bir od Ebu Umejra b. Enesa od njegove tetke od Ensarija da je rekao:
''Allahov Poslanik M se zabrinuo za namaz, tj. kako e sakupiti ljude radi njega? Bi predloeno da postavi zastavu
lbn Llsejmin - rahimehullah - kae: Ovo potvruju Poslanikove :Ji rijei: Ko se poistovjeti s.t jedmm narodom on je od njih. Tj. od njih u onome u emu se poistovjetio sa njima. 1 od njih u onome emu vodi ta stvar ako mu Allah i\il ne podari uspjeha da se pokaje. Stanje je najboljji dokaz ovome. Zbog toga e vidjeti da su najudaljeniji ljudi od imana i islama oni koji su prevareni oitim stvarima kafira i koji su se poistovjetili sa njima. Molimo Allaha za uputu svima nama. 2 Ibn Usejmin- rahimehull,th- kae: Novotarije u vjeri su mnogo gore nego to su to veliki grijesi. Zato to se njima vjera mijenja. Neki od uenjaka kau da se novotari ne mogu pokajati. Zbog toga to se suprotstavljaju erijatu. Zbog tog,t ovjek mora biti paljiv u svemu ime oboava Allaha~, od vjerovanja, rijei i djela. Te da sebi ne dozvoli smjelosti da u Allahovu vjeru unese ono to nije od nje. 3 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 4. dio, str. 105 od Gadifa b. Harisa. Albani gaje ocjenio slabim u 'Daif dami'a sagir' br. 4983.
1
233
u njegovo (namasko) vrijeme, pa kada je vide jedni e dmge obavijestiti, ali mu se to nije svidjelo. Kae: upa su mu spomenuli rog, poput trube jevreja, ali mu se to nije svidjelo. I ree: UTo je stvar jevreja." Kae: uza tim mu je spomenuto zvono, pa je rekao: uTo je stvar krana. u Zatim je Abdullah b Zejd b. Abd Rabi/Ji otiao, zabrinut brigom Allahovog Poslanika ;i. Pa mu se u snu pokazao ezan. Kae: uPoranio je kod Allahovog Poslanika ~ i obavijestio ga o tome, rekavi mu: J/Allahov Poslanie bio sam u snu izmeu sna i jave pa mi je doao gost i pokazao mi ezan." Kae: u omer b. Hattab ga je vidio, takoer, u snu ali ga je skrivao dvadeset dana." Kae: J/Zatim je o tome obavijestio Vjerovjesnika ~ a on mu ree: ta te je sprijeilo da nas o tome obavijesti?" Kae: "Preduhtrio me je Abdullah b. Zejd. Pa me je bilo stid." Na to Allahov Poslanik :!115 ree: "Bilale, ustani i pogledaj ta ti nareuje Abdullah b. Zejd pa to uini." Kae: "Pa je Bilal prouio ezan." Ehu Bir kae; ''Pa mi je Ehu Umejr govorio da su ensarije tvrdili da tog dana Abdullah b. Zejd nije bio bolestat1 da bi ga Allahov Poslanik ~ postavio za muezina. '11,2
LJ
Seid b. Mensur u svom Sunnenu' biljei da mu je rekao Ebu Avane od Mugire od Amira 'abija da se Allahov Poslanik ~ veoma zabrinuo za namaz, do te mjere da se to primijetila na njemu. A od onoga to ga je brinulo oko namaza jeste da mu je bilo spomenuto zvono pa je rekao:
BiUei ga Ebu Davud u 'Sunnenu' br. 498, hadis je sahih. lbn Usejmin - rahimehullah ~ kae: ljubav takmienja prema dobru. Kao da je reeno: Zato Allahov Poslanik;}!!; nije odredio Abdullaha b. Zejda za muezina? Kae se zato to je bio bolestan. U ovome hadisu je dokaz da Allah~ podari uspjeh manje vrijednom nad vrijcdnijim. Ebu Bekr nije vidio ovaj san dok ga je Omer usnio. Ali ga nije pojasnio Allahovom Poslani ku~. Abdulah b. Zejd je usnio ovaj san i obavijestio o njemu Allahovog Poslanika ~- Ali specifinost ne ukazuje na opu vrijednost. Tj. ako se jednoj osobi dadne neka posebnost to ne znai da je ona openito najvrijedniji. Zato emo vidjeti k..c1ko su neki od ashaba okarakterisani neim to nije dato mnogo bi!jima od njih. Vrijednost se dijeli na dvije vrste: neograniena i ograniena vrijednost. Ali ograniena vrijednost ne uslovljava postojanje ope vrijednosti.
234
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"To je od postupaka krana." Pa je htio da poalje ovjeka koji e po ulicama pozivati ljude na namaz. Nakon ega ree: "Mrsko mi je da se ljudi prezaposle od namaza pozivanjem dntgih u namaz." Pa je spomenuo san Abdullaha b. Zejda. "1
ono to su naveli u 1Sahihima 1 od Ebu Kulabe od Enesa~ da je rekao: Ovo

"Kada su se ljudi okupili u mnotvu i spomenuli da obznane vrijeme namaza sa neim pomou ega e znati da je njegovo vrijeme, izmeu ostalog su predloili da zapale vatru, ili da udaraju u zvono, pa je Bilalu nareeno da duplo ui ezan a po jedanput ikamet. "2
potvruje
U oba 'Sahiha 1 se prenosi od Ebu Durejda od Nafie od Ibn Omera da je rekao:

"Kada su muslimani doli u Medinu sakupljali su se, tako su se spremali za namaz, i u to vrijeme mje bilo nikoga da ih poziva na njega, pa su jednog dana o tome priali. Neki su rekli: "Uzmite zvono kao to je zvono kod krana." Drugi rekoe: "Uzmite rog kao to je rog jevreja." Omer ree: "Ili e te poslati ovjeka koji e pozivati na namaz." Allahov Poslanik ;# ree: ''Bilale ustani i pozivaj na namaz. "3
Ono to se vee za ovaj hadis jeste pojanjenje ezana i sna Abdullaha b. Zejda i Omera, i Omerovog postupka po tom pitanju. Kao to se prenosi da je Allahov Poslanik uo ezan na no kada je uzdignut iznad nebesa. I mnoge druge stvari koje ne elimo ovdje spominjati niti navoditi odgovore na ono to je moda problematino za shvatiti. Nego je cilj da se spomene Poslanikove ~ kuenje roga kod jevreja u koji se pue ustllna, i zvona kod krana u koje se udara sa rukom, pojasnivi da se radi o postupcima jevreja i da je ovo drugo postupak krana. Jer ako se
Nisam ga naao ll tampanoj verziji 'Sunnena' Seida b. Mensura, jer je moda ll rukopisu ali u svakom sluaju had is je vjerodostojan zbog predaja koje ga jaaju. 2 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 603, 'Feth', i Muslim u svom 'Sahihu' br. 378. 3 Biljei ga Bllharija u 'Sahihu' br. 604,, i Muslim u svom 'Sahihu' br. 377.
235
opis neega spomene nakon njegovog propisa to biva njegovim obrazloenjem. Ovo ukazuje na zabranu svega onoga to je specifino za jevreje i krane. Ovo i pored toga to se za jevrejski rog kae da je preuzet od Musaa kao i to da se u njegovo vrijeme puhalo u trubu. Ali to se tie kranskog zvona ono je izmiljeno, jer veinu zakona kod krana su izmislili monasi ili fratri. Ovo se odnosi na pokuenost ovakvih zvukova van namaza takoer, jer su to specifine stvari za jevreje i krane i zato to krani udaraju u zvono u razliitm prilikama van molitvenih vremena. Ali slogan monoteistike vjere jeste ezan koji u sebi sadrava obznanjivanje Allahovog spomena sa kojim se otvaraju nebeske kapije, i od kojeg bjee ejtani i pri emu se sputa milost. l Veliki broj kraljeva i drugih ljudi ovog ummeta su iskuani ovim sloganom, sloganom jevreja i krana. ak mi smo ih vidjeli da u ovim neznatnim, bezvrijednim skupinama pale tamjane, i zvone malim zvonima, ak su neki kraljevi puhali u trubu i svirale u vrijeme pet namaskih vremena. 2 To je ono to je Allahov Poslanik~ pokudio. Neki od njih su to inili na krajevima dana
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Kada bi muezini shvatili ova velianstvena a isto t.1ko i mi koji sluamo, dobilo bi se mnogosuuko dobro. Ovim zikrom se otvaraju nebeske kapije. Od ovog zikra bjee ejtani. Radi ovog zikra se sput,1 milost. Kada bi smo mi ovo shvat,1[i osje.1j prema ezanu bi bio mnogo drugaiji nego to je osjeaj prema njemu danas. Ne bi se radilo o pukom obznanjivanju. T.tko da r,1di toga, tj. n,teg ne osje,tja neki ljudi putaju ezan pomou kasetofona. l<ao zbog tog.1 to je to samo glas koji se uje. Ovo je veliki nedostatak. A ezan je subhanallah - neto udno samo kada bi ovjek razmislio u njemu bi naao velianstvena znaenj.1. Velianje Allaha ~~ svjedoenje tevhid,11 svjedoenje poslanstva, pozivanje n,l namaz1 pozivanje na uspjeh, ukazivanje da je obavljanje n.lmaza radost. l mnoge druge stvari za koje kadJ. bi ovjek o njima r,umisljao pokazab bi mti se tl tome Al!.thova dt mudrost. 2 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Ovo je bilo u vremenu eiha Ibn Tejmijjerahimehul!ah -728 h. l kraljevi su jo uvijek ostali pod ovakvim svojstvima. Vidjet e ih kako sviraju u trubu i puu u svirale. Sve ovo je uzeto od jevreja i krana. Zbog tog.t je na nama da se klonimo ovako bijednih postupaka sa kojim.1 mi nemamo nit,l osim poistovjeivanje u zlu. Ali to ne znai da trebamo u javnost iznijeti psovanje pretpostalvjenih r.1di ovih stvari. Ali emo moliti Allaha njima za uputu i uspjeh u tome.
1
zn.1enja1
236
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
se time - kao to tvrde za Zul Karnejnom - a ono to je mimo toga prepustili su kraljevima na periferijama drave. Ovo je bilo poreenje sa jevrejima i kranima i nearapima od bizantijaca i perzijanaca to je preovladalo nad sitnim vladarima istoka i njima slinima u onome ime su se suprostavili uputi muslimana. Pa su se upustili u ono to je pokudio Allah i Njegov Poslanik ~' te je Allah dao da nad njima preuzmu vlast usedjelice od nevjernika sve dok nisu uinili sa ljudima i zemljom ono to se do tada nije desilo sa islamskom dravom. A sve do kao potvrda Poslanikovih ~rijei: "Vi ete slijediti obiaje onih koji su bili prije vas." Kao to smo prethodno spomenuli. Muslimani su u vrijeme njil1ovog Vjerovjesnika ~ poznavali rat na veoma tih i smiren nain sa spomenem Allaha. Kajs b. Ubade, koji je bio od starijih generacija tabiina, kae: "Smatrali su poeljnim sputanje glasa kod zikra, borbe i denaza." 1 ostale predaje potvruju njihovu smirenost u ovi prilikama, sa ispunjenjem srca spominjanjem Allaha, Njegovim velianjem i iskazivanjem potivanja. Kao to je njihovo stanje bilo u pogledu namaza, dok je podizanje glasa u ova tri sluaja bio obiaj kitabija i nearapa. ime je kasnije doveden u kunju veliki broj pripadnika od ovog ummeta, ali ovo nije mjesto nabrajanja tih
sluajeva.2
poitvojeujui
Takoer
Takoer,
od Alma b. Mejmuna Evdija se prenosi da je
rekao:
Biljei ga Bejheki u 'Kubra' 4- dio, str. 74- Ibn Ebu ejbe u 'Musanifu' 4- dio, str. 174. lbn Usejmin- rahimehullah- kaze: ejh Ibn Tejmijje- rahimehullah ~je obiavao da mnogo upotrebljava ovaj dio 'ovo nije mjesto njegovog nabrajanja' i sl. A to je zbog ogromnog posjedovanja informacija o odreenim znaenjima. Kao i njihovog spomen,t zajendo i slino tome. Kada bi vidio da je odstupio upotrijebio bi ovu frazu. Kao d,t je htio sam sebe- rahiemhullah- sustegnuti od prosirivanja ulaska u teme sto ne znai da je imao potrebu da provjeri ili proita nego je- rahimehullah -htio da se vrati na ciljanu temu.
237
"Omer je rekao: "Pagani se nisu povlaili sa Muzdelife sve dok sunce ne izae i govorili su: "Pojavilo se sunce da se ne bi promijenilo." Kae: "Pa im se suprotstavio Allahov Poslanik ~ te krenuo prije izlaska sunca. "1 Takoerr su kretali sa Arefata prije zalaska sunca, pa im se Poslanik ~ suprotstavio kretanjem poslije zalaska. O tome je preneen lwdis u kojem mislim da je rekao: "Na put se razlikuje od puta rnurika.''2 Tako da je stajanje na Arefatu do poslije zalaska sunca postalo vadibom kod svih uenjaka, kod nekih ak ruknom, a smatrali su pokuenim kretanje poslije sabaha na dan sakupljanja.3 Zatim hadis je naveden su pro ts ta v ljanje m uricima. 4 sa ciljem da se prikae
Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 1684, Ahmed u 'Musnedu' l. dio, str. 39, 40 i 50, Tinnizi u 'Sunnenu' br. 896. 2 Biljei ga Imam afija u svom 'Musnedu' str. 369 rijeima: "Na put se razlikuje od puteva idolopoklouika i mnogoboaca." Biljei ga Bejheki u 'Kubra' 5. dio, str. 125 rijeima: "Nas put se razlikuje od njihovog puta." 3 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Ali oni neki uenjaci su rekli da nije obavezno ostati na poslije zalaska sunca na Arefatu oslanjajui se na hadis Urve b. Mudresa da je Vjerovjesnik ;i rekao: Ko bude prisusnrov.J.o ovom niiem namazu/ i bude sC.J.jao s.J. nam.J. sve dok ne krenemo/ il prije rog.J. je sCil.j.J.o na Arefatu u cM.nu ili no? njegov h.J.d je upotpunjen i on se oistio. Ovo nije ispravno. Zato to Allahov Poslanik~ time je sam ohtio odgovori[i Urvi da li je njegov had potpun ili ne. Zatim se kae: Ako njegov h itd nije potpun ta e uiniti 1 T av af i sa' j, bacanje kamenia i boravak na Mini. Ovo su stvari oko kojih postoji konsenzus. Ali neki ljudi se koriste di jelovi ma had isa zapos ta vl jaj ui h adis u cjelosti i [i druge predaje, ime zanemaruj e druge hadise prihvatajui pojedine. Mi kaemo da je ovo rekao kao odgovor ovom ovjeku s.lmo. A to ne znaci da je stajanje na Aref,ltu had. Nego to znai da je on najvei rukn. On- rahimehuUah- kae: Svi uenjaci su rekli da je stajanje na Arefatu far z dok su neki rekli da jeru kn. 4 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Shvatili smo da su murici kretali prije zalaska sunca. Dok su sa Muzdelife kretali poslije izlaska sunca. A to je zato .to su se koristili svjelom i sjajem. Kretali su prije zalaska, dakle prije none tame, pa su cekali sve dok sunce ne izae prije nego to se pokrenu u kasni sabah. Ali Poslanik~ im .se u tome suprostavio. Tako da je i Omer 4o rekao: Na put se suprostavio putu murika. Sada je postalo jasno da je stajanje sve do zalaska sunca vadib te da se mora izvriti. A nije mogue da bi Poslanik~' kao milostiv i paljiv1 prema mu'minima da ih ostavi da ekaju do ulaska sunca te da krenu nou bez a da im olaka da idu danju.
238
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
se od Huzeje b. Jemana prenosi pa kae: "Allahov Poslanik~ kae: "Nemojte piti iz zlatnog i srebrenog posua niti iz zdjela od njih, one su za njih na dunjaluku a za vas na Ahiretu." Mutefekun alejhi.l Od Dubejra b. Nukajra od Abdullaha b. Amra radijjallahu anhuma - se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik~ je na meni vidio dva dijela odjee od muasfera2 pa mi ree: "Ovo je zaista odjea nevjernika, pa je nemoj oblaiti."3 Razlog zabrane oblaenja ove odjee je pojasnio time to je ta odjea svojstvena nevjernicima. Bez obzira da li se radi o onome to kafiri smatraju dozvoljenim, kao to se odaju uivanjima ovosvjetskih uitaka, 4 ili da se radi o onome na to su navikli kafiri. Kao to je u hadisu: "Oni uivaju u posuu od zlata i srebra na dunjaluku, a one su za mu'mine na Ahiretu."S Zbog toga je ulema odijevanje svile i koritenje zlatnog i srebrenog posua smatrala poistovjeivanjem sa nevjernicima.
Takoer
Zatim kretanje prije zalask.1 je poistovjeivanje sa mu.ricima. Zatim, nemogue je da se ovjek pribliava Allahu fi; sa poistovjeivanjem sa Allahovim neprijtel;ima i da poziva na ovo bo to to ine pojedini kji se prave da su pravnici ali ne posveuju panju ovim velianstvenim znaenjima. 1 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 5632, 'Feth', i Muslim u svom 'Sahihu' br. 2067. 1 uto obojen ili od afrana. 3 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 2077. 4 Ibn Usejmin - rahimehu!lah - k.le: Ovi je zabrana odijvanja nevjernike odjee u pogledu boje. a ta onda rei ako se ta odjea uporedi la u kroju i izgledu. Zabrana e biti jaa i vea. A ta rei ako se odnosi na ensku odjeu koja sije smunju1 pok.lzuje .stidne dijelove tijel,, i koja ulazi u Poslanikove ~ rijei: Odjevene gole/ uvru se ; s;mo priaju? Cinjenica je da su muslimani danas u nemaru u odnosu na ova znaenja i u pogledu erijatskih ciljeva o udaljavanju od pois.covjeivanja sa k.lfirima. T e da je to veoma opasna stvar. A onaj ko se positovjeti sa jednim narodom on je od njih. 5 lbn Usejmin- rahimehullahkae: Njima pripadaju na dunjaluku, a iz ejhovograhimehu!lah - govora smo izvukli ogromnu korist. A to je da rijei AUahovog Poslani b ~: NFma pripadaju na dunja/uku. Ne ukazuju dozvo!jenost. T o ne znai da sa erijarske strane imaju pravo na njih na dunjaluku. Ali se radi o dozvo ljenosti putem odreenja. A to je da im ih je Allah ~ dao da uivaju u njima i oni u tome uivaju. Ali da su hala! nisu, nego su im haram isto k.lo to su haram muslimanima.
239
ejhu/-is/am Ibn Tejmijje
U oba 'Sahiha se prenosi da je Ebu Osman Nehdi rekao: "Omer nam je napisao, dok smo bili u Azerbejdanu sa Utbom b. Farkadom: "O Utbe, to nije od truda tvog oca j truda tvoje majke, zato muslimane zasiti u njihovim putovanjima onim ime sebe zasiuje u svom putovanju. uvaj se uivanja i oblaenja odjee nmogoboam, loblaenja svile. Allahov Poslanik ~je zabranio oblaenje svile j rekao: "Osim ovako -pa je podigao kaiprst i sred11ji prst i spojio ih. "2
1
Ebu Bekr Hilal prenosi sa lancem od Muhammeda b. Sirina da je Huzejfe b. Jeman: "Doao kod jedne kue i primijetio dvije nove stvari u njoj, ibrici od zlata i utog olova, pa je odbio da ue i rekao: "Ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njirna. "U drugoj predaji stoji: "Da je vidio neto od odjee nearapa pa je izaao i rekao: "Ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njima." Alija b. Ebu Suvak kae: "Prisustvovali smo jednoj gozbi pa je doao Ahmed b. Hanbel, pa kada je uao vidio je stolicu na kojoj je bilo ugraeno neto od srebra, on izae a njega sustie vlasnik kue, a on mahnu rukom prema njegovom licu i ree: "Ukrasi vatropoklonika, ukrasi vatropoklonika."3 U drugoj predaji Salih kae: "Ako se u odazivu na gozbu nae opojno sredstvo ili neko zlo: posue od vatropoklonika od zlata i srebra, ili okaene tkanine po zidovima, izaao bi i ne bi jeo." 4 Kada bi smo nabrajali sve ono to se prenosi od Poslanika~ i na to je ukazao Kur'an pria bi se veoma odula.
Ibn Use.jmin - rahime.hullah - kae: Zaista velianstven govor1 jer je on bio od njihovih voa pa kao da se izdvojio sa neim od ljepe hrane i pia. A ma! i etvrtak je svean,t trpeza kod krana. l to je kraj posta kod krana, a onda se vesele sa mrsenjem na praznik trpeze. 2 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 5830, 'Feth' skraena verzija, i Muslim u svom 'Sahihu' br. 2069, a ovdje je navedena njegova verzija. 3 Biljei ga Ibn Ebu Je'a!a u 'Tabekatu hanabile' l. dio, str. 234. 4 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Imam Ahmed- rahimehullah- je smatrao da je z,lstiranje zidova tkaninom mekruh te je zbog toga izaao. A!i prethodno smo spomenuli da ako ima potrebu ili korist od toga da nema smetnje. A had is: Nareeno nam je da z,1suemo glinu. Ukazuje da Allahov Poslanik~ nije imao volju za tim, ali ne ukazuje da je co bilo haram. Ali Imam Ahmed - rahimehuUah - je imao drugi pogled, bio i e. veoma paljiv u emu mu nema premc,l.
1
240
POGLAVLJE
O NAMJERI DA SE RAZLIKUJE OD MURIKA I

KONSENZUS (IDMA) O TOME
to se tie konsenzusa po ovom pitanju preneen je na vie
naina:
Od toga se prenosi da je voa pravovjernih Omer od ashaba - radijjallahu anhum- zatim svi imami poslije njega i svi pravnici, postavljali uslove zimijama l od krana i drugih ono to su ovi uslovili sami za sebe:
"Da tujemo muslimane, da im se podignemo sa mjesta gdje se pojave ako oni ele sjesti, da se ne poredimo sa muslimanima u njihovoj odjei, ak ni u oblaenju kape, almama, obui, eljanju kose, niti da govorimo njihovim govorom, niti da se nazivanzo njihovim imenima, da ne jaemo na sjedlima, da ne kaimo sablje, da ne uzimamo sa sobom nita od oruja, niti da ga nosimo, da na svojim prstenovima ne kleemo nita na arapskom jeziku, da ne prodajemo alkohol, da striemo kosu iznad ela, da se drimo svoje odjee gdje god da smo, da veemo pojaseve oko pasa, da ne pokazujemo krstove na naim crkvama, da ne pokazujemo krst ili knjige od knjiga nae zyere na putevima i trnicama muslimana, da u naim crkvama ne udaramo u zvona osim tiho, da ne podiemo glas za umrlima, i da ne palimo vatru za njima na putevima muslimana. "2 Biljei ga Harb sa dobrim lancem.1
Kitabije koji prihvate da ive u islamskoj dravi po erijatskim uslovima. Ibn U.sejmin - rahimehullah - kae: Ovi uslovi kao da su .san. Ovi uslovi .su bili postavljeni od Omera b. Hattaba '*'u emu .su ga slijedili imami- rahimehumullahu teala. Ali se ne mislim na vjerske imame nego na imame vladavine. Oni .su ga u ovome .slijedili, ali kada je to bilo? Kada je .snaga bila kod muslimana. Kada .su .se ponosili svojom vjerom. Ali poslije k..:!.da .su - neuzubillahi - po.stali1 veina njih, sljedbenici nekom drugom ak i u vjerskim pitanjima, slijedei kafire1 Allah im je dao
2
241
U drugoj predaji koju prenosi Hilal stoji:
"Da ne udaramo u zvono osim tiho unutar crkava, da na njima ne istiemo krst, da ne podiemo glas u molitvi, niti da itamo u crkvama na glas ako se nae neko od muslimana. Da ne iznosimo knjigu ili krst na trnice muslimana. Da ne izlazimo u skupinama - u skupinama kao to muslimani izlaze na drm kurbanskog i ramazanskog bajrama - da ne izlazimo raupani, da ne podiemo glas za mrtvima, da sa 11jima ne palimo vatre na trnicama muslimana. Da ih ne prestiemo sa denazama, da ne prodajemo alkohol - sve dok nije rekao - da se drimo svoje odjee gdje god da smo, da se ne poredimo sa muslimanima u oblaenju kape, alme i obue, niti u es7janju kose, niti u jahalicama, da ne govorimo njihovim govorom, da se ne nazivamo njihovim imenima, da striemo vrhove glava, da ne pravimo razdeljak na tjemenu, da veemo pojaseve na trbusima. "2 3
Ovi uslovi su opte poznati u islamskoj nauci i knjigama fikha, to su stvari oko kojih su se sloili alimi od slijeenih imama i njihovih prijatelja, ostalih imama, a da nisu tako poznate stvari mi bi smo ih naveli sa terminima svake skupine a radi se o vrstama.
da okuse ponienje, pa su postali ono to vidite. Molimo Allaha da podaru snagu islamu iznova. Ovi uslovi nem.1ju potreba da ih tumaim jer bi topotraja[o. Kao i to to od njih nepos toji pr al tina korist. Ali kada bi neko htio ovo da primijeni bez vlasti, da li bi to bilo pohvalno ili pokueno? Nema sumnje da je pokueno1 jer meu omladinom postoje skupine monMka koji jada proitaj ove uslove hamas ih ponese i kau: Moramo ove uslove primijeniti kako bi nas se vratila naa snaga. Ali mi kaemo da je potrebno znanje prije svega a onda primjena. A to je da bude primjenjeno po erijaw bez osnove koja ne postoji, to bi bilo bezumno. Dakle bez razuma u mozgu to bi predstavljalo veliku zabludu. Najprije mora imati vlast koja e te dovesti da namtne nevjernicima ove uslove. 1 Biljei ga Bejheki u 'Kubra' 9. dio, str. 202. 2 Pogledaj 'Propisi ehlu zimeta' od ejhul islama Ibn Kajjima Devzije 2. dio, str. 113115. 3 Ibn Usejmin - rahimehu!lah - kaze: Pravljenje razde[jka je od oitih stvari muslimana, tj. dijeljenja kose na sredini. Medutim danas emo vidjeti [jude kako dijele kosu na lijevoj ili na desnoj strani. Mi smo Alla hovi i Allahu emo se vratiti. Pojasevi su kajevi koji se veu oko trbuha. Pojas u odreenom obliku koje veu oko sebe.
242
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Prva vrsta: ono to se ima za cilj u razlikovanju od
muslimana u kosi, odjei, imenima, jahalicama, govoru i sl. da bi se razlikovao musliman od kafira, te da se ne poistovjeuju jedan sa drugim u oitim stvarima. Omer i muslimani se nisu zadovoljili sa osnovom u razlikovanju, nego sa razlikovanjem u svim aspektima, to je u detalje pojanjeno na drugim mjestima.To vodi ka konsenzusu muslimana u razlikovanju od kafira u oitim stvarima, i ostavljanja poistovjeivanja sa njima. Pravog puta, kao to su dvojica (Ebu Bekr i Omer) i drugi, su maksimalno radili na postizanju i upotpunjavanju ovog cilja. Njihov cilj razlikovanja u ovom pogledu kao to prenosi Hafiz Ebu ejh Isfahani sa savojim lancem o uslovima zimijama od Halida b. Urfeta da je rekao: "Omer je napisao u drave: "Da ne prave razdeljka na tjemenima i da se ne oblae kao muslimani, da bi se raspoznali."l Kadi Ebu Je 1ala o jednoj mes 1eli koja se desila u njegovo vrijeme kae: "Zimijama je nareeno da oblae razliitu odjeu, a ako odbiju onda ni jednom muslimanu nee biti dozvoljeno da im boji odjeu, jer im nije u obavezi kao pojedincima da im farbaju
odjeu."
Voe
Kaem oko ovoga postoji razilaenje, da li e biti prisiljeni na izmjenu, ili ako odbiju, da li je nama obaveza da mi promijenimo? Ah to se tie obaveze osnove izmjene, ne znam da postoji razilaenje u tom pogledu. Ebu ejh Isfahani prenosi o uslovima zimija sa svojim lancem da je Omer napisao:
"Nemojte se dopisivati sa zimijama, pa da se izmeu vas i njih pojavi ljubav, nemojte ih nazivati po 1kunijama 1,2 nego ih poniavajte ali im nemojte nepravdu initi. 3Naredite enama
Pogledaj 'Propisi ehlu zimeta' l. dio, str. J 15. Tj. oslovljavati ga sa Ebu taj i taj . .J lbn Usejmin - rahimehullah - kae: Kae: ' ...nego ih poniavajte ali im nemojte nepravdu initi. Je uzeto iz Poslanikovih ;ilt rijei da prvi ne nazivamo jevrejima i
2
1
243
zzm1Ja da ne veu pletenice, da opuste kose na tjenmima i da podignu odjeu na svojim cjevanicama, da se pozna njihova odjea u odnosu na odjeu muslimanki, a ako to ne budu eljele neka uu u islam milom ili silom. "l
Takoer Ebu ejh sa svojim lancem prenosi od Muhammeda b. Kajsa i Seida. Abdu Rahmana b. Hibana da je rekao: "Ula je skupina ljudi iz plemena Benu Tagallub kod Omera b. Abdul Aziza, a na njima su bile alme kao to to nose arapi, pa su rekli: "O voo pravovjernih, spoji nas sa arapima." Kae: "Ko ste vi?" "Mi smo Benu Tagallub." Rekoe oni. Kae: "Zar niste od skupina arapa?" "Mi smo krani." Kazae oni. Kae: "Dodajte mi kare pa im potkrati kosu na elima, zbaci im alme, podera ogrta svakog od njih za jedan pedalj da ga podveu i ree: "Nemojte jahati na sedlima, nego jaite na samarima,2 i spustite noge kroz jedan otvor."3 4
Od Mudahida b. Esveda se prenosi da je rekao: "Omer b. Abdul Aziz je napisao: "Da zvono ne zvoni van crkve." Od Muamera se prenosi da je Omer b. Abdul Aziz napisa: "Zabrani da ni jedan kranin ne oblai kapicu, niti srezanu odjeu niti turban. To zastupaj na najei nain i o tome pii, tako da ne bude nikome skriveno.5 Spomenuto mi je da veliki broj onih koji su ti doli od kraana zbog oblaenja almi, da su ostavili oblaenje pojaseva preko stomakova, te da su uzeli komotnu i obilnu odjeu
kranima selam, a ako ih sretnemo na pmu da ih natjramo na njegov najui dio. Nema sumnje da je ovo ponienje za njih ali da nije nepravda. 1 Ibn Usejmin - rahimehullah - kaze: Kae: Ali ako bi naredili enama ono to je rekao Omer '*' tj. da podignu odjeu izn,1d listova u tome bi bila velik..1 smutnja u ovom vremenu. Vrijeme ne od~ovara sa ovo specifinou koji je Omer'*' nametnuo kao i to da se usitim1 desi lo. Zene nevjernika su uistinu odijevale odjeu koja im je otkriv,,Ja listove na nog,lma. 2 Ibn Usejmin- rahimehullah- k.,1e: Samar ili sedlo ili neto poput jastuka to se sea. vi konju ili magarcu na lea. 3 Pogledaj 'Propisi ehlu zimeta' 2. dio, str. 165. 4 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Tj. da se obadvije noge spuste sa jedne strane. 5 Ibn Usejmin - r,1himehullah - kae: Ako elimo neto da proirimo onda to obzna n im o. A Omer b. Abdul Aziz je to uinio da sv,1ko zna ta je zabranjeno.
244
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
i da su ostavili kraenje odjee. Tako mi Onoga Koji je darovao ivot, ako se to ini kod tebe to znai da si slab i nesposoban. Zato pazi da sve ono to sam zabranio i dostavio da to razglasi i primijeni, da ne poputa i da ne izostavlja nita od toga." 1 Nisam naveo sve ono to su pisali i nareivali kitabijama, jer mi je ovdje cilj spomenuti razlikovanje. Takoer je to uinio i Dafer b. Muhammed b. Harun Mutevekil sa zimijama u svom hilafetu. Kao i to da je traio savjete od Imama Ahmeda b. Hanbela i drugih, te njegove odluke i Alunedovi odgovori njemu su bili poznati. Od ostalih uslova uslova jeste i to da se prikrivaju zla od njihove vjere, zabrana ispoljavanja istih, kao to je zabranjeno dozvoliti im da u javnosti pokazuju alkohol i zvonjenje, paljenje vatri i slavljenje praznika, i sl. torne. Od tih stvari jeste sprijeavanje ispoljavanja slogana njihove vjere, kao to je podizanje glasa kod iitavanja njihove knjige. Tako da su se Omer ~ i muslimani sloili, kao i svi alimi nakon njih, i oni vladari kojima je Allah~ podario uspjeh, da im se zabrani javno isticanje u islamskoj dravi u bilo emu to je specifino za njihovu vjeru, kako ne bi isticali u islamskoj dravi neto od onoga to je specifino za murike. Pa ta onda rei ako to primijene muslimani, i oni javno ispolje takve postupke? U to ulazi izbjegavanje ukazivanja bilo kakve njihovo poniavanje koje je Allah propisao.
asti
te
Poznato je da je potivanje njihovih praznika ili slaganje sa njima po tom pitanju jeste vrsta iskazivanja poasti prema njima, jer se oni tome vesele i biva im drago, kao i to to se vesele sa stvarima njihove zaputene i lane vjere.2
Pogledaj 'Propisi ehlu zimeta' 2. dio, str. 169.
z Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Ono to je ejh - rahimehullah - spomenuo

nema sumnje da se raduju ako im se pridrui u proslavljanju njihovih praznika, i nazor obiljeavanja njihove zap u tale i lane vjere. Kao to Uzvieni kae: Oni bi voljeli da. nevjerujete kao i oni to nevjeruju pa. da. budete isti. lEI-Mumteh ine, 2).
245
Druga vrsta dokaza konsenzusa (idfm_a'a) jeste injenica da
je ovako neto naredilo vie ashaba i tabi'ina u razliitim vremenskim razdobljima i prilikama koje su se rairile, a emu se niko nije suprotstavio. Od Kajsa b. Ebu Hazima se prenosi da je rekao:
"Ebu Bekr je uao kod jedne ene od Almzesa, po imenu Zejneb, pa ju je vidio da ne pria i rekao: "ta joj je pa ne govori?" Rekoe da obavlja had utei. On joj ree: "Pria}! Ovo ti nije dozvoljeno, to je djelo dahilijeta." Pa je progovorila i rekla: "Ko si ti?" Kae: "Ja sam ovjek od muhadira." Ona ree: "Od kojih muhadira?" Kae: "Od Kurejija." Ona ree: "Od kojih Kurejija?" Kae: "Puno pita, ja sam Ehu Bekr." Ona ree: "Kako emo ostati na ovoj dobroj stvari koju je Allah dao poslije dahilijeta?" Kae: "Ostat ete ako vae voe budu na pravom putu." Ona ree: "ta su to voe?" Kae: "Zar u tuom narodu nema glavnih i uglednih glaveina koji su vam nareivali a vi ih sluali?" Ona ree: "Naproti7)." Kae: "To su H ljudi." Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu '.1
Ebu Bekr je naglasio da stalno utanje nije dozvoljeno, na to je nadovezao rijeima "to je djelo dahilijeta" ukazujui na pokuenost i runu stranu takvih postupaka. Spominjanje svojstva nakon propisa je dokaz da je opis stvari razlog zabrane, to ukazuje da njegova svojstvenost kao postupak dahilijeta obavezno biva zabranjenim i sprijeenim. Njegove rijei "to je djelo dahilijeta" znae da su se sa time odlikovali pagani te da to islam nije propisao, u to ulazi sve ono to se uzme za ibadet i ono to je bilo posebno karakteristino za dahilijet i ime su oni oboavali boanstva i to Allah ..YG, nije propisao kao nain ibadeta u islamu, makar se ne radilo o posebno spomenutim stvarima kao to je zvidanje i pljeskanje. Allah~ o kafirima kae:
Pod br. 3834.
246
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
uMolitva njihova pored Kabe se svodila na zvidanje i pljeskanje rukama." (Sura El-Enfal, 35)
Mukanje je u stvari zvidanje i sl. tome dok je pljeskanje rukama aplaudiranje, to je u stvari uzimanje ovih postupaka kao stvari koje pribliavaju Allahu samo postupak iz dahilijeta sa kojim nije doao islam. 1
lli kao to je izlaganje suncu na zabranjen nacm, ne skrivajui se u hladovinu, ili da ne obavlja tavaf u obinoj (staroj) odjei/ ili da ostavi sve ono to se ini na drugim mjestima osim u Haremu i slino tome od postupaka dahilijeta koje su smatrali ibadetima. Iako je za ove stvari dola zabrana za razliku od kretanja izmeu Safe i Merve i drugih obreda hada. To su obredi
lbn Usejmin - rahimehullah - kae: Od toga je i ono to je do mene doprlo d,1 pojedine sufije dok ine zi kr i tespih kao udaraju dlanovima o dlanove !aplaudiraju) u to nema sumnje da je haram. A to je oboavanje Allaha na nain na koji su Ga oboavali pagani. Aplaudiranje ima propise: aw je ,1ko se uzme za ibadet onda je bez sumnje haram te da nije dozvoljeno. Od toga je da se uzme za igru i uzonodu1 to nema sumnje da je suprotno moralnom postupanju ovjeka. Kao to sam uo od nekih ljudi da udaraju rukama o ruke oplakujui nekoga i slino tome. Ovo je takoer suprotno moralu jednog ovjeka. Od njih je i to da ue u ono to je Poslanik :'i zabranio. ili da je naredio da se postupi suprotno tome kao to je skrenuti panju imama da je pogrijeio. Nema sumnje da ako upozori imama udaranjem ruku 1 a mukarac je1 da je postupio suprotno sunnetu Allahovog Poslanika~. Od tih propisa je da aplaudiranje biva radi rekreacije, buenja ili ispo[javanja zadovoljstva. Ovo se deava u kolama. Neki uenjaci ovo smatraju pokudnim jer je osnova toga uzeta od nemuslimana. Nema .sumnje da to ovjek ne treba inili ali nemogue je rei da je pokueno ili haram. Zato to su pokunost i zabrana erijatski propisi i imaju potrebu za dokazom. Ovo su propisi ap[audiranja kao to ste vidjeli. A ejh- rahimehullahkao da je htio skrenuti panju na ovo. A to je da ako se uzme u smislu ibadeta da je bez sumnje stvar paganastva. Zvidanje je opasnije od aplaudiranja. Ja mrzim zvidanje makar se radilo i o bodrenju. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Sti!ra i obina, jer su u dahilijetu obiavali da ne tavafe osim u novoj odjei, dok drugi nisu htjeli obaviti tavaf osim u odjei od stanovni ka H a rema. T ad,1 i e ena koj a je in i la tava f govori [a: D anas e se pokazati neto ili sve1 a ono to se pok,1e neu ga dozvoliti. Pa je t,wafila gola, a stavila bi aku na pol ni organ i ovo izgovarala.
247
koje je Allah propisao i pored toga to su pagani u globalu obavljali te obrede. Mi smo prethodno naveli predaju koju biljei Buharija u svom 'Sahihu' od Omera ).t, da je napisao muslimanima u dravama perzijanaca: "uvajte se odjee mnogoboaca." Ova njegova zabrana muslimanima se odnosi na sve ono to predstavlja uskrase ili odjeu mnogoboaca. Imam Ahmed u 'Musnedu' kae: "Govorio nam je Jezid govorio nam je Asim prenosei od Ebu Osmana Nehdija od Omera daje rekao:
"Omotajte se oko pasa, 1 ogrnite se preko tijela, oblaite papue, i oblaite mestve i aroale. Prekrivajte koljena, susreite se sa njima krijqosno i koristite me' adije. Bacajte koplje. uvajte se uivanja i odjee nearapa. uvajte se svile jer je Allahov Poslanik ~. zabranio svilu i rekao: "Nemojte oblaiti svilu osim koliko je ovo." Pa nam je pokazao dva sastavljena prsta. "2
Aluned kae: "Govorio nam je Hasan b. Musa govorio nam je Zuhejr govorio nam je Asim Ahvel od Ebu Osmana da je rekao: "Dolo nam je pismo od Omera - dok smo bili u Azerbejdanu -
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Oblaiti se oko pojasa znai ogrnuti donji dio tijela sa jednim komadom tkanine a gornji dio sa drugim. A to je da se ne poistovjetite sa nearapima. A nema sumnje da je dozvoljeno odijevati koulju, jer Allahov Poslanik jj; za muhrima rekao: Nee odjenuti koulju. Ali Omer"* se htio suprostaviti nearapima. Ohuvil.jt:e pil.pue i mest:ve tj. nemojte biti poput ovih, nego spojte izmedu papua i mestvi, kao i arvala p,1 ih oblaite. A nearapi kao da nisu oblaili .arvale pa ih je Omer., iz tog razloga nareivao. A to se tie susresti se laijeposno to znai da kada se sa njima ovjek susretne da hoda uspravno a ne kao to hoda lijen ovjek. Na vamil. je da kon"sdce me'a.dife tj. od plemena Me'ad b. Adnan, ime se htjelo ukazati na snagu i hrabrost arapa. Bacajt:e koplje koplje je poznato. Klonite se u&vanjil. ; odjee nearapa ovo je takoer bitno jer ovjek ne treba uivati ak iako mu se za to ukae prilika. Kako se ne bi navikao na uivanje. A Poslanik~ je zabrani ivao prekomjerno uivanje, pa je pone kada narediv,1o da ovjek hoda bosonog. 2 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' I. dio, str. 43, a prenosioci su mu povjerljivi.
1
248
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
''O Utbe b. Ferkad, uvajte se uivanja i odjee nwrika, oblaenja svile jer Allahov Poslanik ~ nam je zabranio da oblaimo svilu i rekao: "Osim ovako." Pa je Allahov Poslanik iii podigao dva prsta. "1
Ovo je potvreno pod uslovima oba Sahiha'.

1
U njemu stoji da je Omer naredio 'meadije', to je odjea koju su nosili pripadnici plemena Benu Me'ad b. Adnan koji su u stvari bili arapi. Me'adije dakle potie od rijei Me'ad zabranjivao je odjeu nearapa i odjeu murika. Ovo je opa zabrana to nije skriveno, a prethodno smo to naveli u merfua predaji, a Allah najbolje zna.
Imam Ahmed u 'Musnedu' biljei: "Govorio nam je Esved b. Amir govorio nam je Hamd b. Seleme prenosei od Ehu Sinana od Ubejda b. Adema i Ebu Merjeme i Ebu uajba: "Da je Omer bio u Dabiji -pa je spomenuo oslobaanje Kudsa -Hamad b. Seleme kae: "Govorio mi je Ebu Sinan prenosei od Ubejda b. Adema da je rekao: "uo sam Omera b. Hattaba da govori Ke' abu:
''ta misli gdje da klanjam?" Kae: "Ako e mene pitati klanjat e iza kamena, a Kuds je sav ispred tebe." Omer ree: "Poelio si jevrejstua, ne, nego u klm1jati gdje je klanjao Allahov Poslanik."
Pa je proao prema Kibli i klanjao. Zatim je doao i prostre svoj ogrta pa je poistio jedan dio a onda su ljudi poistili ostalo. " 2 3 Kaem da je namaz Allahovog Poslanika ~ u Bejtul Makdisu u noi Isra'a prenio Muslim u Sahihu u hadisu od Hamad b. Seleme od Sabita od Enesa: "Da je Allahov Poslanik~ rekao:
Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' l. dio, str. 16. Biljei ga Ahmed u Musnedu l. dio, str. 38. Ibn Kes ir u Bidaje ve nihaje 7. dio, str. 58 kae: "Ovaj lanac je dobar." Ja kaem da je slab Ebu Sinan je Isa b. Sinan Hanefi kojeg su slabim ocjenili Ahmed. Nesai i Ebu Zur'a. Ebu Hatim kae: "Nije jak u hadisima." Amir i Hamd b. Seleme kau: ''Nejakih hadisa." Dok su ostali prenosioci nepoznati osim Esveda b. Amira i Hamada b. Seleme, koji su u stvari prenosioci kod Buharije i Muslima. 3 Ibn Usejmin- rahimehullah -kae: Rije poistovjeivanja ukazuje da postoji neka specifinost1 pa ako je neto sepcifino za njih kafire1 te ako to ovjek ini on se sa njima poistovjetio, a ako je to specifino za nas onda u tome nema poistovjeivanja.
249
"Doveden mi je burak, to je dugaka i bijela ivotinja, vea od magarca a manja od mule. Spustio bi svoje kopito ondje gdje mu dopre pogled. "1 Kae: "Pa sam ga uzjahao, sve dok nisam doao do Bejtu Makdisa. "Kae: "Zavezao sam ga za kariku za koju veu vjerovjesnici." Kae: "Zatim sam uao u mesdid, pa sam klanjao u njemu dva rekata, a onda sam izaao, pa mi je doao Dibril ~l sa zdjelom u kojoj je bilo vino i drugom sa mlijekom. Pa sam izabrao mlijeko.2 Dibril mi ree: ulzabrao si fitret." Zatim smo uzdignuti na nebo" pa je naveo hadis do kraja." 3
Huzejfe b. Jeman je odbijao priu da je Allahov Poslanik <g klanjao unutar mesdida, jer ta vijest oigledno nije doprla do njega. Tvrdio je da ako je Poslanik M klanjao da bi to bio vadib njegovom ummetu da klanjaju u njemu. Omer ~ je pokudio uenjaka Ke'aba zbog tenje ka jevrejstvo ~ u samom poreenju sa njima u okretanju prema stijeni. Zato to je u tome poreenje sa onima koji je smatraju ostalom kiblom, iako musliman nema namjeru da klanja prema njoj.4 U ovom poglavlju se od Omera prenose mudri politiki stavovi to opet odgovara njegovoj biografiji. Njegovom rukom -
Ibn Usejmin- rahimehu[[ah- kae: Ovo je udno, stavljao bi svoju kopitu gdje mu pogled dospije, koliki su mu bili koraci? Veoma dugi, a neka je slavljen Allah, stvara to hoe. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Na osnovu ovoga ko vidi u snu da pije mlijeko neka zna da mu je priroda ispravna. J Biljei ga Muslim u Sahihu br. 162. 4 Ibn Usejmin- r.1himehullah- kae: Ovo ukazuje na ono to smo uli od pojedinih ljudi kako u Poslani kovoj :li$ damiji klanjaju iza Poslanikovog ~ kabura. lako imaju priliku da stanu u prvi saf. Ali kau: Hoemo da Poslanika ~ uinimo svofim imamom. A ako im je ovo ni jer ond<1 e pasti u ono to im je Poslanik ;:1:5: zabranio. S ta je to! Namaz prema kaburovima. Jer dok god imaju namjeru da ispred njih bude kabm past e u ono to im je zabranio Poslanik* Ali drugi ljudi kojima ovo nije palo 11a pamet, oni ne klanjaju prema kaburu zbog postojanj,1 pregrada izmeu klanjaa i k.1bura. Izmeu kabura i klanjaa postoje tri velika zida, tako da mu se ne moe direktno okrenuti. lli da ne moe raci kako je klanjao okrenut prema k.aburu. Ali oni su sa svojim nijetom klanjali okrenmi prema kaburu.
1
250
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
da Allah bude zadovoljan sa njime - se proirio islam na zapad - i niko tako inteligentan nee izmisliti neto sve dok se ljudi ne zadovolje i ne budu u izobilju.l Njime je Allah uzdigao islam a poruzio kufr i njegove sljedbenike. Podigao je slogane monoteistike vjere, a zabranjivao je svaku stvar koja je mogla da kida konie od islamskog ueta. Pokoravajui se u tome Allahu i Njegovom Poslaniku ~, uspravno stojei sa Allahovom Knjigom, primjenjujui sunnet Allahovog Poslanika, slijedei stope svojih dvojice prijatelja. U svojim odlukama se dogovarao sa prvacima i prethodnicima, kao to su Osman, Alija, Talha, Zubejr, Sead, Abdu Rahman b. Auf, Ubejj b. Ke 1ab, Muaz b. Debel. Abdullah b. Mes 1ud, Zejd b. Sabit i drugi- da Allah bude zadovoljan sa njimai sa drugima koji su imali razumijevanja i shvatanja u vjeri, ili su imal miljenje i1i savjet za islam i muslimane. Tako da je on bo glavno uporite u postavljanju uslova ehli kitabijama ili zabrani unajmljivanja kafira ili povjeravanja stvari ummeta istom, kako se ne bi uzdigao nakon to ga je Allah ponizio.z Od njega se prenosi da je pocijepao strane i neke druge knjige. On je sprjeavao novotare da se razviju i odjevao im je djeiju odjeu. Kao to je to uinio sa Subejgom b. Aselom Temimijem u poznatoj prii koja e doi kod spomena o praznicima nevjernika - ina Allah. Te o zabrani ulaska kod nevjernika u vrijeme praznika, kao i zabrani uenja govora nearapa. ime se odraava njegova snaga i stabilnost u stavovima u zabranjivanju poreenja sa kafirima i nearapima, kao i ono to je Omer potvrdio od sunneta, propisa i
Od Abdu!laha b. Omera - radijjal!ahu anhuma - se prenosi da je rekao: "uo sam Aliahovog Poslanika ~da kae: "Vidio sum 11 snu du 11 rano jutro sipam vodu kantom na korito pa je doao E bu Bela i izlio dv!fe kante slabim mlazom, A flah da mu oprosti. Zatim je do.ifao Omer b. Hattab pa se pro.firio p1ema ::opadu tako da nisam nikoga vidio da tako sipa sve dok se (judi nisu napojili i nakvasiti. " 2 To je dolo u hadisu kojeg biljei Bejheki u 'Sunnen kubra' 10. dio, str. 127 putem uabeta od Semaka b. Harba kada kae: "uo sam (!jada Ear(ia da je Ebu Musa 4> doao 11 delegaciji kod Omera b. Ha/taba ~ a sa njime je bio pisar kranin. Omer je bio zapanjen njegovom bistrinom pamenja. pa ree: '"Reci svom pisaru neka nam prot'ita pismo." Kae: "On je krianin ne moze uh u damiju. "' Omer 41& odmahnu rukom i navali no njega zatim rete: "Nemojte ih astiti ako ih je Allah ponizio, nemojte ih pribliavati ako ih je Allah udaljio. Nemojte im se poJ.!jeravati ako ih je Allah uinio nepovjel"ljivima. '" Lanac mu je vjerodostojan.
1
251
kazni. Osman .&, je odobravao ono to je inio Omer, pa ga je slijedio u njegovim postupcima, a Osmanova slaganje sa Omerom u ovom poglavlju je poznato. Seid u svom 1Sunnenu 1 biljei da mu je Haim rekao prenosei od Halida Hazaija a on od Abdu Rahmana b. Seida b. Vehba od njegovog oca da je rekao: "Alija je izaao i vidio ljude kako su niza se objesili odjeu. Pa je rekao: "ta im je, kao da su jevreji izali iz svojih kola." Biljei ga Ibn Mubarek i Hafs b. Gijas od Halida.
U njemu takoer stoji: ~'Da je vidio ljude kako su objesili odjeu u namazu pa je rekao kao da su jevreji izali iz svojih kola.l Predhodno smo prenijeli od Ibn Omera i Ebu Hurejre da su oni smatrali zabranjenim sputanje odjee2 u namazu.3
Ebu Davud prenosi od Sulejmana Ahmela i Asela b. Sufijana a oni od Ataija a on od Ebu Hurejre: "da je Allahov Poslanik jlj zabranio sputanje odjee u namazu i da ovjek pokrije usta. 4 Neki od njih ga prenose od Ataija a on od Poslanika~ kao murse! predaju. Ali je Haim rekao govorio nam je Amir Ahvel kae: "Pitao sam Ataija o putanju odjee u namazu? Pa je to pokudio zatim sam rekao: "Od Vjerovjesnika?" Kae: "Od Vjerovjesnika."s Ako tabiin donese fetvu na osnovu onoga to prenosi ukazuje da je to potvreno kod njega. Ali od Ataija se prenosi dobrim lancima da nije smatrao pokuenim putanje odjee u namazu, kao i to da je klanjao tako
Biljei ga Bejheki u ' Kubra' dcugi dio str. 243 i Abdu Rezak u ' Musanifu' prvi dio str. 364. 2 Ibn Usejmin - mhimehull.1h - kae: Sputanje odjee je da ovjek strane odjee uini sputene sa ramena bez a da jedan od njih prebaci preko drugog ramena. Da li je isti sluaj sa ogrtaem ili platom ili dugim kaputom? Ne to ne ulazi u ovaj propis kako je ejh lbn Tejmijje- rahimehul!ah- rekao: Ako se stavi ogrta u toku namaza. pa je rekao da to ne smeta. 3 Biljei ga Ibn Ehu ejbe u 'Musanifu' drugi dio str. 259. 4 Biljei ga Ehu Davudu svom 'Sunnenu' br. 643. Hadis je hasen.Kao to je rekao Albani u 'Sahih sunnen Ebu Davud' br. 597. 5 Biljei ga Bejheki u 'Kubra' 2. dio, str. 242. Biljei ga Ehu Davud kao mevsu] predaju poput prethodnog hadisa.
252
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
odjeven.l Moda je ovo bilo prije nego to je do njega dopro hadis, zatim kada je hadis doao kod njega povratio se u miljenju. Ili je moda zaboravio hadis, ali je pitanje veoma poznato. Tj. da prenosilac postupa suprotno onome to prenosi, da li to kvari njegovu predaju? Ono to je poznatije kod Ahmeda i veine uenjaka da ne smeta, zbog toga to moe sadravati suprotnost u razliitim oblicima osim slabosti hadisa.2 Abdu Rezak prenosi od Bira b. Rafie od Jahje b. Ebu Kesira od Ebu Ubejde b. Abdullaha b. Mes'uda: "Da je njegov otac smatrao pokuenim sputanje odjee u namazu." Ebu Ubejde kae: "Moj otac je spominjao da je to Poslanik zabranjivao.'' 3
Veina uenjaka
sputanje
odjee
(es-sedl)
smatra
pokuenim u namazu. To je mezheb Ehu Hanife, afije i pozatije
miljenje kod Ahmeda. Od njega se prenosi da je to smatrao pokuenim iznad opasanog dijela odjee ali ne i koulji, kako bi spojio izmeu predaja po tom pitanju, a zabranu je prenio na odjeu koju su obino odjevali. Zatim su se razili da li zabranjeno putanje muharrem) u namazu kvari namaz?
odjee
(es-sedlu
Biljei ga Ebu Davud u 'Sunnenu' br. 644 od Ibn Durejda da je rekao: "Najvie to sam vidio Ataija jeste da klanja sputene odjee." Alba ni kae: "Predaja je vjerodostojna ali isprekidanog lanca." Sahih sunnen Ebu Davud' br. 599. 2 Ibn Usejmin - uhimehullah - kae: Ovo nije tano, ako prenosilac postupa suprotno od predaje to ne smeta predaji. Nego predaja kvari njegov postupak. A njemu e se traiti opravdanje. Ali da to smeta predaji, ne. Nego, kao to je rekao ejhul islam Ibn T ejmijje1 mogue je da je zaboravio. lli je to bilo prije nego ro je do njega dospjela predaja. [!i da je imao drugaije shatanje. A u predaji Abdu Rezaka ashab je pripisuje Allahovom Poslani ku~. 1 Biljei ga Abdu Rezak u 'Musanifu' 1. dio, str. 364. Bejheki u 'Kibra' 2. dio, str. 243 kae: "Sa ovim hadisom se osamosta lio Bir h. Rat1a i nije jak." Hafiz je u 'Takribu' za Bita b. Rafiu rekao da j e uen al i slabih had isa.
253
ejhul-islam Ibn Te}mijje
Ibn Ebu Musa kae: "Ako klanja putene odjee, u ponavljanju namaza postoje dvije predaje, od kojih je poznatija da nee obnoviti namaz. Ebu Bekr Abdul Aziz kae: "Ako mu se ne ukae stidno mjesto onda nee obnavljati namaza, ali neki od njih nisu smatrali sputanje odjee pokuenim, to je u stvari Malikov stav i jo nekih drugih. Spomenuto sputanje je da prepusti odjeu preko jednog od ramena a da drugu stranu ne vrati preko drugog ramena, ovako je preneeno u pisanim predajama od Ahmeda, obrazlaui da je to postupak jevreja. Hanbel kae: "Ebu Abdullah je rekao: "Da opusti jedan dio izara (odjea koja se odijeva preko gornjeg dijela tijela) bez prebacivanja sa druge strane, to je odjevanje jevreja, to je po pitanju odjee i drugih postupaka poku eno u namazu. Salih b. Ahmed kae: "Pitao sam oca o putanju odjee u namazu? Pa je rekao: "Obui e odjeu, pa ako ne prebaci jednu stranu preko druge, onda je to sputanje odjee. I to je ono to zastupa veina uenjaka." to se tie navoda Ebu Hasana Amidija i Ibn Akila da je putanje odjee (es-esdl) u stvari putanje odjee preko lanaka (el-isbal) da se vue po zemlji, te da taj oblik biva zabranjenim, je u stvari greka i suprotno svim uenjacima. Pored toga to je zabranjeno da se odjea sputa ispod lanaka (el-isbal) i da se vue po zemlji, o emu postoji mnogo hadisa, kao i to da je taj in haram, po ispravnijem miljenju, to se ne odnosi na ovaj oblik putanja odjee. Ovde se nema za cilj navoditi ovo pitanje, nego je cilj spomenuti to da je Alija ~~ one koji putaju odjeu, uporedio sa jevrejima pojanjavajui pokuenost postupka. Tako da je kod njih bilo poznato da je jevrejima pokuena stvar.
poistovjeivanje
sa
Kao to je u originalu 'fuhr' tj. jevrejske kole ija je osnova 'buhr' u hebrejskom ali je u arapskom preneena kao 'fuhr' to je
254
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
naveo Devheri. Ibn Faris i drugi navode da su 1fuhur 1 jevrejske kole. U knjizi 1Ajn 1 od Halila b. Ahmeda stoji da je 1fuhrul jehud 1 jevrejske kole. Mi emo spomenuti stav Alije o pokuenosti upotrebe u govoru njihovog jezika to e potvrditi ovaj stav. to se tie onoga navedenoga u hadisu o pokuenosti pokrivanja usta krajem odjee neki su to obrazloili da je to zbog postupka medusija kod njihovih vatri koje oboavaju. Na osnovu toga biva jasnim veza izmeu spajanja zabrane putanja odjee i prekrivanja usta jer u svakom postupku ima neto od poreenja sa kafirirna. Iako svaki od njih ima svoje znaenje radi ega je pokueno, a nema prepreke da se propis obrazloi sa dva razliita razloga. Ovako se prenosi od pravednih halifa. to se tie ostalih ashaba - da Allah bude zadovoljan njima -ima mnogo predaja kao to smo neke naveli od Huzejfe Jemanija: "Da kada je bio pozvan na gozbu vidio je neto od ukrasa nearapa (adema), pa je izaao i rekao: "Ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njima." Ebu Muhammed Hilal prenosi od Ikrimeta od Ibn Abbasaradijjallahu anhuma - da je rekao: "Jedan ovjek je pitao da se klistalizira (izvadi krv)?" Kae: "Klistaliziraj se, ali nemoj pokazivati stidni dio tijela, i nemoj initi kao to to ine murici."
opa
Njegove zabrana.
rijei:
"Nemoj to
initi
kao to
ine
muriici." je
Ebu Davud kae: "Govorio nam je Hasan b. Ali govorio nam je Jezid b. Harun obavijestio nas je Hadad b. Hassan da je rekao: "Uli smo kod Enesa b. Malika, pa mi je brat Mugire govorio, kae: "Ti si tada bio djeak i imao si dva roga, ili solufa,
255
pa te je pomilovao po glavi i blagoslovio te i rekao: "Obrijte ovo dvoje, ili ih skratite, ovo je od ukrasa idova." 1 To je pojasnio da se radi o ukrasima jevreja, tako da pojanjenje zabrane sa razlogom onda to ukazuje da je sam razlog pokuen te da ga se treba klonuti. to znai da su ukrasi jevrejaak po pitanju kose- ono to se trai klonjenje od njega, a to i jeste cilj. Ibn Ehu Asim prenosi da mu je govorio Vehb b. Bekije da mu je govorio Halid Vasiti prenosei od hmana b. Hudajra od Ebu Muldiza da je Muavija rekao:
"Po ravn j avanje kaburova je sun net. Jevreji i pa nemojte se sa njima porediti."
1
krani
su ih uzdigli,
Muavija ukazuje na isto ono to prenosi Muslim u svom Sahihu 1 od Padale b. Ubejda: "Da je nareivao da se kabur poravni, zatim je rekao: "uo sam Allalwvog Poslanika tk da je naredio njihovo poravnjavanje." Prenosi ga Muslim.2 Od Ebu Hejada Esdija od Alije, se rekao:
takoer,
prenosi da je
"Vjerovjesnik s.a.w.s. mi je naredio da ne ostavim ni jednog uzdignutog kabura a da ga ne poravnim niti slike a da je ne v premazem. "
Prenosi ga Mus1im.3 Mi emo navesti od Abdullaha b. Amra b. Asa da je rekao:
"Onaj ko bude gradio u dravama murika, te bude pripremao njlzove kamevale i festivale sve do smrti, bit e sa njima proivljen na Sudnjem danu. "4
B ilj ei ga Ebu Da v ud u 'Sunnenu' br. 4197. Lanac mu j e slab kaoto ga j e o ej enio Albani u 'Mikatu' 2. dio, str. 1271. 2 U svom 'Sahihu' br. 968. 3 U svom 'Sahihu' br. 969 rijeima: "Od Ebu Hejada se prenosi daje rekao: "Rekao mi je Alija b. Ebu Talib: "Zar nee da te poaljem radi onoga radi ega me je poslao Allahov Poslanik ~; da ne ostavim ni jedne slike a da je ne izbriem niti uzdignutog kabura a da ga ne poravnim."
256
SLUEENJE
PRAVOG PUTA
Od Aie + je potvreno da je smatrala pokuenim skraivanje namaza i da je rekla: "Nemojte se porediti sa jevrejima." Ovako ga biljei Seid b. Mensur da mu je Muavija rekao da mu je govorio E1ame prenosei od Muslima a on od Mesruka a on od Aie. Kao to je prethodno navedena merfua predaja kod Buharije. Seid prenosi da mu je rekao Sufjan prenosei od Ibn Ebu Nudejha a on od Ismaila b. Abdu Rahmana b. Zuvejiba da je rekao: "Uao sam sa Ibn Omerom u damiju u Duhfi. Pa je pogledao u erefeta po njoj, zatim je izaao iz nje i klanjao na jednom mjestu. Zatim je vlasniku damije rekao: "Ja sam u ovoj tvojoj damiji vidio ovo - mislei na erefeta - uporedio si il1 sa paganskim idolima. Naredi da se porue." 1 Seid prenosi od Ibn Mes 1uda: "Da je smatrao zabranjenim namaz u oltaru.2 3Pa je rekao da je to specifino za crkve, pa se nemojte porediti sa kitabijama."4 Od Ubejda b. Ebu De 1ada se prenosi da je rekao: "Muhammedovi ashabi su govorili: "Od predznaka Sudnjeg dana je i to da e se u damija postavljati oltari."5 U ovom poglavlju postoje velikobrojne predaje od ashaba.
Takoer
Biljei ga Bejheki u 'Ku bra' 9. dio, str. 234. Biljei ga Seid b. Mensur u svom 'Smmenu' 5. dio, str. 213. 2 U rijeniku stoji da je 'oltar' ono to se sagradi od cigle i maltara kao to su sagraeni mihrabi. 3 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Oltar ili mihrab, ali je pokueno da ovjek ue unutar mihraba kako se ne bi poistovjetio sa onim,1 koji to ine u crkvama. l zato to je time skriven od klan jaa. 4 Biljei ga Bezzar kao to je u 'Keful estar' l. dio, str. 210. Hajsemi u 'Medme'a', 2. dio, str. IS, kae: "Prenosi ga Bezzar a prenosioci su mu povjerljivi." 5 Biljei ga Abdu Rezak u 'Misanifu' 2. dio, str. 413. kao i Bejheki u 'Kubra' 2. dio, str. 439 od Sevrija od Jezida b. Ebu Zijada od Ubejda b. De'ada Edeija od Ke'aba da je rekao: "U posljedJ?ie l'r!jeme e se skratili ivotni vijek (judi i u/,.Taaval ice dam(ie i u l?iima e graditi o/tare kao oltare kr,~ana. " U njegovom lancu se nalazi Jezid b. Ebu Zijad Ebu Abdullah Haimija, a onje slab.
1
257
Neke od ovih sluajeva koje smo naveli su veoma poznati, i ne poznajemo nikoga ko se suprotstavio onome to smo prenijeli od od ashaba - da Allah bude zadovoljan njima - o pokuenosti poistovjeivanja sa kafirima i nearapima optenito. Isto kao to se slau oko slijeenja Kur 1ana i sunneta, iako postoji razilaenje oko pojedinih pitanja zbog interpretacije. Ali je poznato njihovo slaganje po pitanju poreenja sa nevjernicima i nearapima.
Trei nain
pokuenosti
konsenzusa (idma 1a) je ono to su naveli svi uenjaci islamskog ummeta od prethodnika i slijeenih imama i njihovih prijatelja, u obrazlaganju zabrane stvari u razlikovanju od kafira, ili razlikovanja od nearapa. Toga je mnogo vie nego to se moe nabrojati. I nema nikoga ko ima i najmanji udio u razmatranju i nauci a da do njega nije dospjela skupina ovih predaja. Ovo nakon dubokog razmatranja i prouavanja ostavlja u nasljedstvu nuno znanje oko ega postoji slaganje svih uenjaka u pogledu zabrane poreenja sa nevjernicima i nearapima, kao i nareenje suprotstavljanja istima. jeste u Ja vie
u
slijeenih
potvrivanju
ovdje navesti pojedine primjere iz mezheba dananjih imama pored svega onoga to je prethodno navedeno od
uenjaka.
Od toga jeste i to da je potvrena osnova na kojoj stvari stoje u Elm Hanifinom mezhebu da je poeljnije odgaL"1anje namaza nego njihovo pourivanje. Osim u pojedinim prilikama koje izdvajaju. Kao to je iznimka ako je oblaan dan, ili da se pouri sa podne namazom u periodu zime, iako drugi uenjaci, mimo njih, smatraju da je osnova pouriti sa namazima ali da smatraju poeljnim kanjenje sa sabah namazom, ikindijom i podne, osim u zimskom periodu kada nije oblano. Zatim su rekli da je mustehab pouriti sa akam namazom, jer je njegovo odgaanje mekruh, i jer u tome ima poreenja sa
258
SLIJEENJE PRAVOG PUTA
jevrejima. Ovo je miljenje ostalih uenjaka, i ovo je obrazloenje koje je zabiljeeno od njih kao to je prethodilo. su rekli da je pokueno kanjati u oltaru,1 jer lii na postupke kitabija i zbog toga to se posebno odreuje mjesto za imama, za razliku od toga ako ne klanja u oltaru. Ovo je, takoer, oito u Ahmedovom mezhebu i kod drugih, o emu postoje vjerodostojne predaje od ashaba, Ibn Mes'uda i drugih. Rekli su da nema smetnje da klanja a ispred njega da bude objeen mushaf ili objeena sablja, zato to se to dvoje ne oboava. Kao i to da se pokuenost u odnosu na druge stvari moe potvrditi. Takoer nema smetnje da klanja na prostirci na kojoj su slike,2 jer u tome je ponienje slika. Ali nee initi seddu na slikama jer bi to izgledalo kao oboavanje slika. Ali je pokuenost u osnovi izreena zbog toga to klanja velia samo Allaha. Kau ako obue odjeu na kojoj su slike to e biti pokueno,J jer lii na onoga ko nosi svog idola, ali nema smetnje ako se radi o stvarima koje nemaju duu, jer ne bivaju oboavane.
imajui
Takoer
su rekli ako bude postio sumnjivi dan Gevmu ek) u namjeri post ramazana, bit e pokueno, jer lii na kitabije, jer su oni dodali viak posta.
Takoer
Takoer
su rekli ako sunce zae i imam krene sa Arefata ljudi e krenuti sa njim u onom stanju u kakvom se nalaze, sve dok
lbn Usejmin- rahimehul1,1h- kae: Tj. u cjelosti da se uvue unutar mihraba. lbn Usejmin- rahimehullah - kae: Klanjanje na neemu n,1 emu su slike, ako ini na njima seddu onda je pokudeno, ali ako ne ini seddu na njima onda nema smetnje osim ako mu ne odvraaju panju tako to e o njima razmiljati ili ih razgledati. to znai da je u ovom sluaju pokueno radi roga to ga odvraa u namazu od skruenosti i razmiljanja. 3 Ibn Usejmin -rahimehultah- kae: Ovdje pokuenost podrazumijeva zabranu, jer o oblaenju odjee sa slikama uenjaci su se izjasnili da je haram. A ako obue odjeu na kojoj je slika kafira1 fasika1 otpadnika onda e sramota biti jo vea. A na,1lost odjevni predmeti na trnicama danas su preplavljeni slikama pjevaa, pojedinih sporrisra i kafira.
1
259
ne stignu do Muzdelife jer je u tom izraavanje suprotnosti muricima. su rekli da nije dozvoljeno koristiti posue od zlata i srebra kod jela, pia, uzimanja ulja i mirisa, mukarcima i enama zbog dokaza, jer to lii na ukrase murika kao i na uivanje onih koji su pre~erali i odali se strastima. razlog zabrane oblaenja svile u dokazima Ebu Jusufa i Muhammeda sa protivnim stavom Ebu Hanifi u zabrani steranja, vjeanja i zastiranja istom je u tome to su to ukrasi cezareva i silnika. Poreenje sa njima je haram, na to Omer kae: "uvajte se ukrasa nearapa." 1 Muharruned u 'Dami'a sagir' kae: prsten osim od srebra."
"Nee
Takoer
Obrazlaui
se uzimati ni
Rekli su da je ovo tekst i dokaz o zabrani uzimanja prstenja od kamenja, eljeza i platine, zbog hadisa:
"Da je Vjerovjesnik ~ vidio ovjeka a na njemu je bio prsten od platine, pa je rekao: "ta mi je pa osjeam smrad kipova?"
Pa je na drugom ovjeku vidio prsten od eljeza na to je rekao: "ta mi je pa vidim na tebi odjeu stanovnika Vatre?''2
Kao to je u 'Hidaj e erhu bidajeti mubtcdi' 4. dio, str. 81. Biljei ga Ebu Davud u 'Sunnenu' br. 4223, Tirmizi u svom 'Sunnenu' br. 1785, Nesai u svom 'Sunnenu' 8. dio, str. L72, Begavi u 'erhu sunne' 9. dio, str. 121 putem od Zejda b. Hababa pa kae da mu je govorio Abdullah b. Muslim kae: "Govorio nam je Abdullah b. Burejde od njegovog oca da je ovjek doao kod Vjerovjesnika <i a na njemu je bio prsten od eljeza, pa mu je rekao: "ta mi je pa na tebi vidim odjeu stanovnika Vatre." Pa ga je bacio. Za tim j e doao a na nj emu j e bio prsten od platine, pa mu j e rekao: "ta mi je da od tebe osjetim vonj idola?" Pa ga je bacio i rekao: "Allahov Pos!anie od ega u ga uzeti?" Kae: "Od srebra ali neka ne upotpuni jedan miskal." (mjera za teinu) Tirmizi kae: "Ovaj hadis je garib." Tj. slab je. Ovako je rekao i Begavi u 'erhu sunne', a on je onakav kako su rekli. Abdullah b. Muslim je Sil mi Ebu Tajj ibe. Ebu Hatim kae: "Pisao je hadise tako da se ne mogu uzimati za dokaze." A onaj ije je stanje ovakvo njegovi hadisi sc nemogu podii na stupanj hasen predaja, ali koriste radi pouke. Prvi dio je podran drugim predajama do stupnja vjerodostojnosti. Pogledaj 'Sahih dami'a sagir' br 5664.
260
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
1
Ovakvih primjera je mnogo u Ebu Hanifinom mezhebu kod njegovih prijatelja.l
to se tie Malikovog mezheba i njegovih prijatelja u njemu se nalazi mnogo vie od toga, tako da je Malik rekao u onome to prenosi Ibn Kasim u 'Mudevine': "Da ne moe zanijetiti ihram na stranom jeziku, niti moe doviti na njemu niti se zaklinjati."2 Kae: "Omer .ffi, je zabranjivao govor nearapa i rekao da je to varka."3 Kae: "Smatram pokuenim klanjanje prema samostalnom kamenu na putu,4 ali ako ima mnogo kamenja onda je dozvoljeno."5 Kae: "Pokueno je ne raditi petkom6 kao to ne rade kitabije subotom i nedjeljom? Kae: "Kae se da je od potivanja Allaha i potivanje starog i sijedog muslimana. s Pa se kae: "ovjek e ustati pred uglednim i i uenim ovjekom." Kae: "Ja to smatram pokuenim. Ali nema smetnje da mu napravi mjesta na sijelu." Kae: "Ustajanje ene pred muom da bi on sjeo je od postupaka silnika. Moda e biti da ga ljudi ekaju, pa ako se pojavi da mu ustanu, to nije od
pokuenosti
Ibn Usejmin - rahimehu!!ah - kae:A!i mnogi uenj,1ci su dodali da se radi o samo. Zbog had is,, u kojem je Poslanik~ rekao ovjeku u had isu o onoj koja je sama sebe poklonila1 a nalazi se u obadva Sahih,1 Por:r;d; prsten 1114.k.:ir od
1
eljeza. 'Mudevine' l. dio, str. 63. 3 'Mudevine' J. dio, str. 63.

2
4
Ibn Usejmin- rahimehullahkae:Pokueno je klanati okrenut prema kamenu koji stoji samostalno jer to nalikuje onima koji oboavaju kamenje1 zbog toga je poku eno. ''Mudevine' 1. dio, str. 109. 6 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Ali djelo ne pokazuje ovako, ljudi danas ostavljaju posao petkom da bi se pripremili za namaz. l to je ono na to podsticao Poslanik$ kad,1 je rekao: Ko se okupa. petkom pa. ode u prvom trenutku... pa sve dok kraja hadisa1 ali poslije namaza onda da. Uzvieni kae: A kada se n.tm.u oha.vi vi se rmite po Zemlji i trmte iz All.thove h!dgoda.ci. iDum'a, w) Meutim ejhtli islam Ibn T ejmijje je imao za cilj samo da prenese stavove mezheba kao bi shvatili ispravno od neispravnog miljenja. 7 'Mudevine' l. dio. str. 154. 8 Ovo je dolo u jednom merfua hadisu koji nije potvren.
261
ejhul-islam fbn Tejmijje
islamskih djela." Nego je to ono to je zabranjeno zbog poreenja sa kitabijama i nearapima, a ono to nije od muslimanskih postupaka je ee i potpunije od djela kufljana.l Iako kufljani prelaze granice u ovom poglavlju do te mjere da su Ebu Hanifini prijatleji govorili o kufru onoga ko se uporedi sa kafirima u odjei i praznicima. Neki Malikovi prijatelji su rekli: "Ko njihov praznik kao da je zaklao svinju."
rasijee
lubenicu na
Takoer su afijini prijatelji spomenuli ovu osnovu na vie mjesta u svojim pitanjima o emu postoje predaje i to su spomenuli njihovi uenjaci. Kao naprimjer to su govorili o zabrani klanjanja namaza u zabranjenim vremenskim terminima. Kao to je izlazak i zalazak sunca, pa su to obrazloili time to tada murici ine seddu suncu o emu govori hadis:
uTo je trenutak kada mu se klanjaju kafiri."
O sehuru i njegovom odgaanju su spomenuli da je to razlika izmeu naeg posta i posta kitabija. O
odjei
poreenja
su spomenuli da je zabranjeno sve ono u mukaraca sa enama i ena sa mukarcima.
emu
ima
su spomenuli da su murici stajali na Arefatu sve do sunevog utila, a da bi sa skupa kretali nakon izlaska sunca. Ali je sunnet doao sa suprotstavljanjem muricima u tome. Tako da su ostajali na Arefatu sve do zalaska sunca, a na Muzdelifi bi ostajali sve do pred sami izlazak sunca, kao to je dolo u hadisu:
Takoer
"Razlikujte se od murika." Ili: "Na put se razlikuje od puta murika."

su naveli da je od uslova zimijama da im se zabrani poreenje sa muslimanima u njihovoj nonji i drugim stvarima, to opet znai da se i muslimanima zabrani poreenje sa njima u tome,
Takoer
Ibn Uscjmin - rahimehullah -kae: Kuf!jani su Ebu Ha.nifini prijatelji, a ejh je spomenuo prvo Ebu Hanifine prijatelje, zatim Mali kove prijatelje a ond,1 afijine.
262
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
izmeu
kako bi se napravila razlika znamenja kafira.
znamenja muslimana
Neki od njih su otili jo dalje pa su rekli da je zabranjeno porediti se sa novotarima u svemu onome to je od njihovih specifinosti. Poput onoga to je jedna skupina izmeu njih navela o pravljenju humki na kaburovima. afijin mezheb po tom pitanju je da je bolje poravnjati ih, dok Ebu Hanifin i Ahmedov mezheb smatraju da je bolje napraviti humke. Zatim je skupina od afijinih prijatelja rekla da je u ovom vremenu potrebno napraviti humke jer danas ije poravnjavaju svoje kaburove, to znai da u poravnjavanju kaburova jeste poreenje sa njima. 1 Druga skupina su rekli da emo ih mi poravnjavati jer ako ih mi poravnimo onda to nee biti posebno njihova stvar. Obije skupine su se sloile o zabrani poreenja sa novotarima u onome to je njihov slogan, ali su se razili po pitanju poravnjavanja da li se time ostvaruje razlikovanje od njih ili ne? Ako je ovakav oponaanjem kafira?
sluaj
sa novotarima onda kakav je
sluaj
sa
to se tie Ahmedovih stavova i stavova njegovih prijatelja, je toliko da ih je nemogue nabrojati. Mi smo jedan dio uspjeli navesti u prethodnim izlaganjima kod spomena dokaza u hadisu:
lbn Usejmin- rahimehullahkae: Cudno je ovo1 kau da emo ih poravnati kako ne bi to bilo od specifinosti rafidija. Jer ako ehlu sunnet i ije poravnjavaju ono to je njihov slogan, onda je mogue rei ako je u tome njihov znak onda je lijepo1 ali u tome je njihov podsticaj da ih ne poravnjavaju. T ako da e pouvanjavanje biti lijep in. Ali u tome nema podsticaja. Nego je bolje da se razlikuje. Ali u njihovom poravnjavanju e biti podsticaja da njihovi kaburovi lie n,1 kaburove ehlu sunneta1 a nema sumnje da im to smeta. Od toga je naprimjer to sufi je koriste tespihe, radi ega je pokueno da ovjek uzme tespih, jer se radi o stvarima ili sloganima sufijaJ novotarima. Ova osnova je dobra1 zato to onaj ko koristi slogan novotara za njega e se pomisliti da je novotar ili e se misliti da su novotari na istini. l to ako je on od onih o kojima se ima lijepo miljenje pomislit e se da su novotari na istini. A ako je od onih o kojim se nema lijepo miljenje rei se da je novotar.
1
263
uKo se uporedi sa jednim narodom on pripada njima." Ili rijei: "Kratite brkove, putajte brade, nemojte se porediti sa muricima." Ili: "Ono je nj ima na dunja luku a vama na Ahiretu."
Primjer Alunedovih rijei kada kae: "Ne volim nikome osim da promijeni sijede vlasi, i da se ne poredi sa kitabijama." Nekim svojim prijateljima je govorio: "Volim da se oknije i da se ne poredi sa jevrejima." A smatrao je pokuenim da ovjek krati kosu na zatiljku pa kae: "To je postupak vatropoklonika." I kae: "Ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njima." Zatim je rekao: "Mrzim papue sa podvezicama jer je to od odjee nearapa." 1 Smatrao je pokuenim da se mjesecima godine daju strani nazivi, ili ljudima perzijanska imena kao to je 1Azermah 1, onome to ga je pozvao rekao je: "To su ukrasi vatropoklonika." Pa je odmahnuo rukom prema njegovom licu, a ovakvih primjera je mnogo to je nemogue nabrojati. Harb Kermani kae: "Rekao sam Alunedu: "ovjek se stegne oko pojasa i klanja?" kae: "Preko arvala nema smetnje, ali je pokueno preko koulje." Smatrao je da je to od postupaka jevreja. Zatim sam mu spomenuo kai te da ga mi veemo oko pojaseva pa je u neemu to dozvolio. A to se tie pojaseva i almi2 to nije zabranjivao nego je smatrao pokuenim konopac pa je rekao: "Odvratan je."3 Kaem da su njegovi prijatelji smatrali pokuenim da se vee pojas na izgled onako kako to ine kitabije. Ali to se tie ostalih stvari mimo toga u namazu nije pokueno po ispravnijim
'Mesaillmam Ahmed' od Ehu Davuda str. 26 l. lbn Usejmin - rahimehullahkae: Ovaj govor je dozvoljen kod nude, tj. da se pojas vee oko sebe. Pa .lk i preko koulje. A co se tie preko ogrtaa nema sumnje da je dozvoljeno. Jer ogrta se mora stegnuti, dok se koulja ne mora stezati. Osim ako ovjek ne putuje ili ne radi takve poslove popur ljudi koji obrad'uju zemlju ili navodnjavanju pa susteu svoje pojaseve. Onda nema smetnje. 3 'Mugni' i 'crh kebir' l. dio, str. 624.
2
264
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
predajama. Nego e se onome ko ima veliki otvor na koulji narediti da se opae dok klanja, o emu postoji hadis,l kako ne bi vidio svoje stidno mjesto.2 Pravnici Ahmedovi prijatelji i drugi su rekli, od njih je Kadi Ebu Je 1ala, Ibn Akil, ejh Ebu Muhammed Abdul Kadir Dejli i drugi o vrstama odjee i njenim dijelovima da postoji pokuena odjea a to je svaka odjea koja se razlikuje od arapske odjee i koja vie lii na odjeu nearapa i njihove obiaje. Abdul Kadirove rijei su: "Pokueno je sve ono to se razlikuje od arapske nonje, i lii na odjeu nearapa."3 kae: "Ahmedovi prijatelji i drugi, od njih Ebul Hasan Amidi poznat kao Ibn Bagdadi- misli da je prenio od Ebu Abdullaha b. Hamida- su rekli: "Da nije pokueno oprati ruke u posudi u kojoj nema hrane, jer je to inio Vjerovjesnik~ Ahmed je ovo naveo i dokazao pa rekao: "To uanjaci jo uvijek ine kao to i mi to inimo, nego to odbijaju obini ljudi, jer je sunnet oprati ruke nakon hrane, -*jednoglasnom predajom."l 2
Takoer
Nalazi se u Ahmedovom 'Musnedu'od Ebu Hurejre, a o njegovom lancu ima prie. Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Dakle ako mu je koulja prekomjerno iroka onda e je morati stegnuti oko pojasa. 3 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Da li e naprimjer, ako se ova odjea, koja je svojstvena nearapima i kafirima, proiri meu nearapima i muslimanima, d.1 li pokuenost ostati ili ne? lli emo rei d.1 je ta odjea sada postala zajednikom odjeom? Bit e ovo drugo, jer je to ono to su naveli Imam Malik i drugi. T aj primjer se odnosi i na pantalone. Recimo da se pantalone danas nose u velikom broju islamskih drava meu muslimanima. T ako da nemoemo rei da je od odjee murika1 vatropoklonika ili ne.uapa, jer su postale zajdnika odjea. Ali ako ih ovjek obue u dravi gdje nije obiaj da se nose onda e ui u onu prvu vrstu pokuene odjee a to je autoritativnost1 te e se zabraniti radi toga. ~ Ibn Usejmin - r.1himehullah - kae: Ovo je n,1kon to se hrana pojede, zato sto pranje ruku u prisustvu hrane kvari hranu. Ali ako zavri sa jelom te opere ruke u posudi onda nema smetnje u tome. Medutim veliki broj uenjaka su ovo odb.1cili !mamu Ahmedu i.1ko lmam Ahmed koristi za dokaz to da to ini veliki broj uenjaka. U ovome je dokaz da se slijede predaje od uenjaka. U ovome je takoer dokaz da njihov konsenzus ili ono to lii na njihov konsezus biva koriten za dokaz ili se bar uzim.1 kao dadatak dokazima. lli emo u svemu, velikom i malom traiti dokaz iz sunneta, ovo je nepostojee u stvarnosti. )er kada bi smo zahtijevali dokaz iz sunneta
1
265
ejhu/-islam Ibn Tejmljje
Ako se donese neto u emu e se oprati ruke nee se ukloniti dok svi ne operu svoje ruke, jer suprotno tome ine nearap1.
Takoer je ejh Ebu Muhamed Abdul Kadir Dejli rekao:
"Poeljno je da se voda za pranje ruku stavi u jednu posudu, zbog preneenog hadisa: "Nemojte se razjedinjavati pa da Allah razjedini vaa srca." Pa se prenosi da je Poslanik j!i:: "Zabranio da se ukloni posuda sa vodom dok se ne napuni."3 4 su rekli, a od njih je Ebu Muhammed Abdul Kadir, u obrazloenju pokuenosti brijanja glave,5 u jednoj od dvije predaje, jer je u tome poreenje sa nearapima, a Poslanik kae: "Ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njima." Grupe od Ahmedovih , afijin i drugih prijatelja su naveli pokuenost mnogih stvari, zbog toga to u dotinima ima
Takoer
za velike i male stvari ne bi smo primijenili od sunneta ni njegovu etvrtinu. )er je sunnet u veini sluc,1jeva govorni, pa kako bi smo onda mogli traiti 1 ako je govorni sunnet, da li je to Poslanik~ inio ili ne? To bi bilo teko. 1 Pogledaj 'Mugni' i 'erhu kebir' 8. dio, str. 120. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Da ali poslije hrane i nakon to se prsti po liu, jer je lizanje prije pranja ruku. Pa e ih polizati onako kako je Poslanik~ naredio ili e dati drugoj osobi da ih polie. U come je velika korist od skruenosti i ulaganja truda na tom putu. Od njih je kao to neki spominju, korisna tekuina koja izlazi iz jagodica prstij~1 koja opet pomae pri varenju hrane. A ovjek ako poli e prste okoristi t e se od ove tekuine. Ako je to istina onda je dobro, a ako nije onda je sunnet bolji od svega toga. J Nisam naao ovaj had is. 4 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Od ovih obiaja koje je spomenuo je pranje ruku to je kod nas sada poznato osim po pitanju pojedinih nebitnih sitnica kao to je kod jedenja voa i slino. T ako da e gurnuti ruku u vodu kako bi uklonuo trag hrane ,1li kod nas je hrana masna tako da i nije takav obicaj nego kao to znate ruke se peru na drugom mjestu. 5 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Mazda je kod Malika - rahimehullah poku eno, ali je ispravno da nije poku eno jer je Allahov Poslani k~ za djeaka kojem su obrij,,[i dio glave rekao: Obrijce sve ili ostavite sve. Ovo ukazuje na dozvo ljenost brijanja glave. T ako je i u praksi. Zatim ovo je oito da se radi o vremenu kada nije rije o obredima hada ili umre. lako je poznato da je bolje brijanja lu tim situacijama) od kraenja kose.
266
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sa novotarima, kao to su rekli mnogi iz obije skupine, od kojih je i Abdul Kadir: "Poeljno je da nosi prsten na lijevoj ruci zbog predaja."1 2 Kao i zbog toga to je suprotno tome obiaj i slogan novotara.3
ak su neke grupe od afijinih prijatelja smatrali poeljnim pravljenje humki na kaburovima, iako je sunnet po njima njihovo poravnjavanje.4
poreenja
Kau: ''To je postala
oita
stvar kod novotara."
Ovdje se nema za cilj spomenuti svako pitanje posebno, niti pria o svakom pitanju ta je o njemu reeno od potvrde ili negacije. Nego je cilj navesti ono oko ega su se sloili uenjaci o pokuenosti poreenja sa nemuslimanima. Moda e se neki uenjaci dvoumiti u ograncima ovog pravila, zbog podudarnosti dokaza kod njega, ili e neki biti ubjeeni da ova stvar ne ulazi pod ovo pravilo, kao to Esrem prenosi pa kae: "uo sam Ebu Abdullaha da je bio upitan o oblaenju svile u ratu? Pa je rekao: "Mislim da nee biti smetnje."5 Kae: "uo sam Ebu Abdulaha da je bio upitan za kajeve na kojima su ukrasi? Pa je rekao: "to se tie kajeva neki su ih
To se prenosi u merfua predaji od Poslanika~ ali nije vjerodostojna. Hafiz u 'Fethu' kaze: "to se tie onoga to Ibn Adijj biljei od Muhammeda b. Abdu Rahmana b. Ebu Lejle i Ehu Davud od Abdul Aziza b. Ebu Davuda a njih obadvojica od Nafte od Ibn Omera da je rekao: "Allahov Poslanik ~je nosio prsten na lijevoj ruci."Nakon njega Ebu Davud kae: "Biljee ga Ibn lshak i Usame b. Zejd od Nafie: "Na desnoj mei." Kraj. Zatim je Hafiz provjerio oba hadisa i rekao: "Pokazalo se da je predaja od Nafte o lijevoj ruci nepost~jea." Kraj. 'Fethul Bari er h Sah ih Buhari" l Q_ dio, str. 400. 2 Ibn Usejmin - rahimehu!lah - be: Kod mene je suprotno. Kod nas nije obiaj da
1
uenjaci nose prstenje osim u nudi. T ako d,1 noenje prstena gledamo sa strane doputenih stvari osim ako je rije o zlatu onda je h,uam. 1 'El Gunje' L dio, str. 24. 4 Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Razlika izmeu pravljenja humki i poravnjavanja kaburova je uteme to se bbur pravi kao humka ili izgleda poput piramide, time to mu je vrh ui od donjeg dijela. Ali poravnj,wanje je suprotno a to je da se kabur uini ravnim sa zemljom. Ali osnova je da je pravilno napraviti humku. 5 'Mugni' i 'erhu kebir' l. dio, str. 627.
267
smatrali poku enim govorei da je to od ukrasa nearapa. A su aln1e." Ovaj govor je vezao za ovu stvar zato to je u kajeva korist koja se podudarila sa poreenjem.
oblaili
oblaenju
Od nekih selefa se prenosi da su koristili kajeve, zbog toga je govoreno o njemu i preuena o drugima. Primjer toga je: Da li e se pripisati miljenje nekome ako bude upitan o nekom pitanju, pa on prenese neije miljenje bez davanja naznake da se slae ili ne? Njegovi prijatelji imaju dva miljenja. Prvo je da e se smatrati njegovim miljenjem jer da se sa tim miljenjem ne slae onda bi onome koji je pitao odgovorio drugaije. Jer ga je on pitao o njegovom miljenju a ne da mu prenosi miljenja mezheba kod ljudi. Drugo je da se nee smatrati njegovim miljenjem, jer ga on samo prenosi. Prenoenje ne ukazuje na slaganje. 1 A o oblaenju kajeva postoje predaje, ali ovo nije mjesto za tu priu. Zbog toga se prenosi njegova pria oko perzijanskog luka. Esrem je rekao: "Pitao sam Ebu Abdullaha o perzijanskom luku? Pa je rekao: "Lukovi kod ljudi su bili arapski." Zatim je rekao: "Neki ljudi su uzeli sebi za dokaz da je Omer rekao: "Tobolci i koa."
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Allah najbolje zna o ovome primjeru1 nemogue je rei da se slae i ne slae. Jer da se slae on bi pojasnio svoje miljenje, pa bi rekaonaprimjer: Ovo je dozvoljeno. A da se suprotstavlja rekao bi: T o je rekao taj i taj ali se ja ne slaem. T ako da je oito da se u ovim situacijama ne moe rei slae se ili ne. Nego se moe rei da se suzdrao po tom pitanju. Meutim stvar e se pripisati nekom drugom radi panje. Jer mogue je da ono to je rekao neko drugi bude ispravno. T ako da e g.1 - rahimehullah - spomenuti radi panje. Ovo je sredina izmeu dva miljenja. Izmeu miljenja da se slae i miljenja da se suprotstavlja. Pa e se rei da on nije direktan ne u pogledu slaganja a niti u pogledu neslaganja. Nego je to miljenje prenio radi paljivosti iz mogunosti da bude ispravno.
1
268
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Rekoh: "Hadis Ebu Amra b. Hamasa?" Kae: ''Da." Ebu Abdullah je rekao: "Tobolci nee biti osim perzijanski, dok je strijela od roga."
tumaenje
Esrem kae: ''Rekao sam Ebu Abdullahu Mudahidovo ajeta:

~:=\~~_,:D I_,JUJ
"Srca naa su" govore oni "pod
pokrivaima" (Sura Fussilet, 5)
~
~ ~
'"
""~
J ~
Fl
.......
kae: "Kao tobolac za strijele." Kae: "Ako se naziva tobolcem za strijele onda ja nemam da dokazujem to je ovaj neto rekao." Zatim je rekao o tome treba upitati one koji poznaju arapski jezik. l Ebu Bekr kae: "Reeno je Ebu Abdullahu: "Oklopi bivaju sa otvorom? Pa kae: "Halid b. Me'adan je imao oklop sa otvorom sprijeda koliko je jedna podlaktica." Ebu Abdullahu bi reeno: "A ta ako ima otvor pozada?" Kae: "Ne znam, ali to se tie sprijeda uo sam, a pozada nisam uo." Kae: "Osim to je u tome olakanje njemu kod jahanja i koritenja." 2 Kae: "Neki su ljudi po tom pitanu uzeli za dokaz Uzvienog:
rijei
Ibn Usejmin - rahimehul!ah - kaze: Ovo je od njegove skromnosti. Time to ]e pitanje prebacio na uenjake njegovog vremena. Jer u govor lmama Ahmeda se uvuklo neto od narodnog dijalekta. T ako da e u njegovim odgovorima nai da kae: 'ta uraditi.' Dakle govor obinih ljudi. Tako da je on- rahimehullah- prepustio stvar poznavaocima arapskog jezika. Da li e se nazvati tobolcem ili nekako drugaije. 1 Ibn Usejmin- rahimchullah - kae: Zar nisi uo zene- Allahu uputi ih- da im otvor biva pozati haljine. Ovo je bez sumnje pogreno. Jer ako pozadi i ako ona bude hodala njeni listovi i noge se moraju pokazati shodno duini ili kratkoi s,1mog rascjepa. Imam Ahmed- rahimehu\l,lh- ni zata nije govorio da je zabranjeno osim za ono to postoji direktna zabrana. l nije zabranjivao ono to je Allah dozvolio. Obiavao je da kae: Ne bi trebalo, ne svia mi se i slino tome. ovjek ne smije istupati sa zabranama jer e biti pitan. A z,1branjivanje nije nebi tn a stvar.
269
"Vi protiv njih pripremite koliko god moete snage." (Sura EIEnfal, 60)
Zatim je Esrem rekao: "Rekao sam Ehu Abdullahu:l "Ovo su neki ljudi uzeli kao dokaz kada je rije o perzijanskim lukovima." Zatim sam kazao: "Da stanovnici Horasana tvrde da nemaju koristi u arapskim lukovima, nego je napad kod njih perzijanskim lukovima." Kae: "Kako? Dnnjaluk je osvojen arapskim lukovima."2 Esrem kae: "Rekao sam Ebu Abdullahu: "Vidio sam ih na bojnom polju ne znaju da isprave perzijanski luk" Kae: "Vidio sam ovjeka u amu kako se naslanja na arapski luk" 3 Esrem prenosi od Hafsa b. Omera da mu je govorio Reda 1 b. Murdi da mu je govorio Abdullah b.Bir prenosei od Raida Habranija i Ebu Hadada Suksukija od Alije ~ da je rekao:
"Jednom prilikom Allahov Poslanik ~je bio naslonjen na arapski luk pa je vidio ovjeka sa perzijanskim lukom, pa ree: "Baci ga, on je proklet. Na vam je da koristite arapske lukove, i sa kopljima od Kane, sa njima Allah podrava vjeru, i sa njim e se vama dati vlast na Zemlji.''4
Nai prijatelji o perzijanskom luku imaju nije za cilj ovdje navoditi.
dugaku priu
to
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Imam Ahmed je pretpostavio da se haljini ostavlja rascijep od pozada1 pa je ro naveo d,1 je lake za jahanje konja i deva, i u slinim prilikama. Nije bio obiaj da se donji dio proiri. Neki su ueli za dokaz rijei Uzvienog: "Vi protiv njih pripremite koliko god moete snage." !Sura EI-Enfal1 6o) A ako se rascijepi donji dio u tome e biti snaga i olakanje za ovjeka te brzina kod jahanja, ali to je rasprava. 1 lbn Usejmin - rahimehullah - lille: Mi emo dati prednost stavu a to je ako se promijene strijele ili oruje koristit e se ono .to je korisnije, bez razlike da li je arapsko, perzijsko, zapadno ili istono. Nego cilj je: "Vi protiv njih pripremite koliko god moete snage." Ali da kaemo da emo ostati na onome na emu su arapi bili nekada, to ne bi ilo. A ispravno miljenje je da ove stvari ne tete. 3 'M ugni' i 'erhul kebir' ll. dio. str. 157. 4 Biljei ga Ibn Made u 'Sunnenu' br. 2810. Albani gaje ocjenio slabim u 'Daifdami'a sagir' br. 5 231.
270
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Nego sam htio skrenuti panju na ono to nije od obiaja muslimana, nego je to od obiaja nearapa i njima slinih. Makar se u tome pokazala korist i interes moe ih vidjeti kako se dvoume zbog podudarnosti dokaza, dokaz koji nalae slijeenje prvobih1og puta i dokaz koji dozvoljava koritenje onoga u emu je korist bez primjese tete. Iako se radi o stvarima koje nisu ibadeti niti slijede ibadetima, nego se radi o dunjalukim stvarima. Ti vidi kako Ahmedova pria uopteno krui oko Omerovog dozvoljavanja ili Halidovog b. Me'adana postupka. Da bi opet time potvrdio da se to inilo u vrijeme selefa, te da su oni to odobrili njemu, ime biva od puteva muslimana, a ne od puteva nearapa i kitabija. Ovo je dokazna strana, a ne samo to to je postupak Ibn Me'adana dokaz.l to se tie ostalih stvari od drugih muslimanskih imama, od ashaba i tabiina, i drugih pravniika, je toliko mnogo da se ni des tina ne moe navesti. Mi smo prethodno, kod prie o hadisima, naveli govor nekih od njih to ukazuje na miljenja ostalih, ali i bez onoga to smo naveli poznat je konsenzus ummeta o pokuenosti poreenja sa kitabijama i nearapima openito. Pored toga to su se oni razili po nekim sporednim pitanjima u vjeri. Ali moda zbog toga to su neki od njih bili ubjeeni da se ne radi o postupcima kafira, ili zbog ubjeenosti da ima dokaz koji prevlada nad tim miljenjem ili pak zbog neega drugog. Oni se slau oko slijeenja Kur'ana i sunneta ali su se neki od njih suprotstavili pojedinim stvarima zbog interpretacije, a Allah najbolje zna.2
Ibn Usejmin - rahimehul!ah - kaze: ejh Ibn T ejmijje- rahimehu!!ah - ukazuje da ono to je spomenuo Malik- rahimehu!!ah - a to je da ako se neto rairi meu muslimanima i nemus!imanima1 da. time nestaje poistovjeivanja. 2 lbn Usejmin - rahimehullah - kae: Oito je da su se uenjaci razilazili o nekim stvarima ija je osnova zabranjenost ali su ih pojedinci dozvoljavali radi sumnje ili interpretacije ili iz slinih razloga. lsto tako je i u Kur'anu i sunnetu. Da li se ljudi slau u pogledu primjene svega onoga to je dolo u Kur'anu i sunnetu, u malim i velikim stvarima? Openito gledajui slau se da je obavezno1 ali u pogledu svakog pitanja posebno oni se razilaze oko njih.
271
POGLAVLJE
O TOME DA NAREDBA O RAZLIKOVANJU OD MNOGOBOACA (MURIKA) JE ISTA KAO I ONA O RAZLIKOVANJU OD EJTANA
Naredba razlikovanja od nevjernika jeste naredba razlikovanja od ejtana, kao to Muslim biljei u svom 'Sahihu' od Ibn Omera ~ da je Vjerovjesnik~ rekao:
"Neka niko od vas ne jede sa lijevom rukom, i neka ne pije sa lijevom rukom, jer ejtan jede sa lijevom rukom i pije sa lijevom rukom. "1
U drugoj veriziji:
"Ako neko od vas bude jeo neka jede desnom rukom, a ako bude pio neka pije desnom rukom. A ejtan, uistinu, jede i pije lijevom rukont. "2
Biljei ga Muslim. Takoer od Lejsa a on od Ebu Zubejra od Dabira ~da je rekao Vjerovjesnik~ :
"Nemojte jesti sa lijevom rukom, jer ejtan jede sa lijevom rukom. ''3
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Nema sumnje da je njegov govor rahimehullah- isprava.n. Ali Takoer e se rei da su ejta.ni kafiri. T ako da oni ulaze u opu zabranu poistovjeivanja sa kafirima. T ako da njihovo posebno spominjanje ne odvaja ih od opeg znaenja a to kufr. U hadisu je dokaz zabrane jedenja i pijenja lijevom rukom, jer je to Vjerovjesnik f! zabranio. Pa je obavijestio da ejt,ln jede i pije sa lijevom rukom. U njemu je, takoer, dokaz da su ejtani tijela, i nisu kao to neki kau1 zle snage ili snage zla. U njemu je, takoer, dokaz da ejtan jede i pije i on je takav u stvarnosti.
2
3
Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 20 !9. Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 2020.
Zabranu jedenja i pijenja lijevom rukom je obrazloio time to to ini ejtan, tako da je postalo znanim da je razlikovanje od ejtana nareena i traena stvar, o emu ima mnogo primjera.
Slino tome jeste razlikovanje od onih ija vjera nije upotpunjena od beduina i nearapa, jer je savrenstvo vjere u hidri, tako da je onaj ko je povjerova a nije uinio hidru., od beduina i njima slinih, bio sa manjkom. Allah kae:
~;.tl JjJL.: ;J:G- ijo~~ ~f ~~J G~j

H
ifo .tJ~~_;~~~
.!!_
_,~}="!"'<.AJ}_,
--
.ulj
,.,.>-J
"Beduini su najvei nevjernici i najgori licemjeri, i razumljivo je to ne poznaju propise koje Allah Svome Poslani ku objavljuje. A Allah sve zna i Mudar je." (Sura Et-Tewbe, 97)
tome je ono to prenosi Muslim u Sahihu' od Ibn Omera ~ da je rekao:

1
Slino
"'uo sam Allahovog Poslanika .$ da kae: "'Neka vas
beduini ne nadvladaju nad vaim nazivom namaza, zar to nije jacija, dok oni muzu deve.''12
U drugoj predaji stoji da je Vjerovjesnik~ rekao:
"'Neka vas beduini ne nadvladaju nad nazivom vaeg namaza jacije, ona je u Allahovoj knjizi jacija, a ona se zavrava muom deva. ''3
Buharija ga biljei od Abdullaha b. Mugafela da je rekao Vjerovjesnik $ :
Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 644. Ibn Usejmin- rahimehullahkae: To znai da su beduini nazivali jaciju !ia') namaz 'atamom' l to je vrijeme kada se dovode deve na muu. Vjerovjesnik~ nam je zabranio da je tako nazivamo tj. 'atame namaz') i kae: Nmvaju je ia.'jer je on.t u Allahovoj Knjin ia: Jz ovoga emo izvui pouku da nije dozvoljeno mijenjati erijatske nazive makar znaenje bilo ispravno. 3 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 644.
2
274
SLUEENJE
PRAVOG PUTA
"Neka vas bedini ne nadvladaju nad vaim nazivom akama, beduini kau: "On je jacija. "1
Pokudio je slaganje sa beduinima u nazivu akama i jacije sa nazivima jacije i 1atame'. Ova pokuenost kod nekih naih uenjaka se smatra optim nazivom. Dok je kod drugih pokueno stalno koristiti ovaj termin, tako da prevlada ovaj naziv nad prethodnim, to je poznato kod nas. U oba sluaja u hadisu je zabrana slaganja sa beduinima u tome, kao to je zabranio poreenje sa nearapirna.2
Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 563.
Ibn Usejmin- rahimehul!ah- kae: Isto ovo e se rei kao to je postao obiaj kod pojedinih ljudi danas u pogledu tazbinstva nazivajui ih svojom rodbinom. !li neke nazivaju rodbinom a neki nazivaju suprugu od oca tetkom. Zove je isto tako dok ne pojasni. Nekada me ljudi pitaju za fetve i kau: Rekao sam tetki i slino. Onaj ko je upitan mislit e da se radi o sestri njegove majke. A ona je u stvari inoa njegove majke. Tako da ove stvari u njihovom pogledu ovjek mora gledati u osnovu. T ako da enina familija nisu rodbina1 nego su tazbina. A AUah ~ je uinio tazbinstvo supremo od porodice. Uzvieni kaze: On od vode scv.ar.a. /jude i ini da su rod po krvi i po t.a.zbini. Gospodar evoj je k.a.dar sve. !El-Furq a n1 54).
275
POGLAVLJE
O RAZLIKOVANJU IZMEU SLINOSTI SA NEVJERNICIMA I EJTANIMA I SLINOSTI SA BEDUINIMA I NEARAPIMA

sa kafirima i ejtanima i izmeu poistovjeivanja sa nearapirna i beduinima ima razlike na koju se treba osvrnuti, dok u globalu treba pojasniti neke stvari. Zbog toga to su kufr i ejtanluk sami po sebi pokueni u Allahovom ~ i Poslanikovom $ propisu, kao i kod Allahovih robova mu'mina, dok beduinstvo i nearapizam sami po sebi nisu pokueni kod Allaha~. Poslanika~ i njegovih robova mu mina. Ali se beduini dijele na tvrdokorne kao to Allah M kae:
1
Znaj da
izmeu poistovjeivana
l
' L:-
~~~lj/~ IT
,r-'
,.
su najvei nevjernici i najgori licemjeri, i najprilinije je da ne poznaju propise koje Allah Svom Poslaniku objavljuje. A Allah sve zna i Mudar je. Ima beduina koji ono to daju smatraju na metom i jedva ekaju da vas nesree stignu -neka njih nesrea pogodi - a Allah sve uje u sve zna."(Sura Et-Tewbe,
97-98)
~Beduini
O njima Uzvieni kae:
l
277
r' , G~- _)~ 'J-'

"Govorit e ti beduini koji su izostali: 'Zadrali su nas imect t porodice nae, pa zamoli za nas oprost?' Oni govore jezicima svojim ono to nije u srcima njhovim. Reci: 'Pa ko vam moe ita protiv Allaha pomoi ako vam On hoe nauditi, ili ako vam hoe kakvo dobro uiniti?!' Naprotiv! Allah dobro zna ono to radite. ak ste mislili da se Poslanik i vjernici nikada nee vratiti porodicama svojim; vaa su srca bila zadovoljna zbog toga i vi ste zlom milju mislili, vi ste narod pokvaren." (Sura ElFeth, 11-12)
l
~
Te na vjernike i pokorne sljedbenike o kojima Allah govori u ajetu:
u')G,J ..11~~')~ G ~J ?~l~fJIJ ~~~~./yi)!~! JJ

_,.. ""' ;o
"%0
..,..
",.
.. ;o
..,..
.;
....
....
.,..
",.
~j j )J. 4'UI o~ ~i._;~ j ~l ~~t~--:~ ~_;j Y:,~ ']\ ~;..~l

"Ima beduina koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet i koji smatraju da je ono to daju put da se Allahu priblie i da Poslanikove dove za njih zaslue. To im je, zaista, dobro djelo. Allah e ih, sigurno, milou Svojom obasuti, jer Allah prata i milostiv je."
(Sura Et-Tewbe, 99)
Meu onima koji su dolazili kod Poslanika ~ u delegacijama, od beduina (nomada) i drugih, je bilo onih koji su mnogo bolji od seljana (tj stanovnika naselja).
_,. ."
.i.
......
'
::...
....
. . -:
. . t.
Allahova Knjiga hvali pojedine beduine, dok druge opet kudi, a isto tako je uinila i sa stanovnicima pojedinih krajeva, o tome On kae:
~yi~ j i ~J~;~;;;;..:. ~j:~< 1;~'.'1':.'; ::.;;.~o'/. 'j;-,

; _,.
~
.....
.w
!.
\"
..
..
"Meu beduinima oko vas ima licemjera, a ima ih i meu stanovnicima Medine, koji su u licemjrstvu uporni - ti ih ne poznaje, ali ih Mi poznajemo. Njih emo na dvostruke kazne staviti, a zatim e u veliku patnju biti vraeni. (Sura Et- Tewbe,
101)
278
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Uzvieni je pojasnio da meu beduinima ima munafika, kao i meu stanovnicima sela. Veinski dio sure je objavljen o kuenju munafika meu stanovnicima Medine i beduinima. Kao to se u njima spominje pohvala prethodnika i predaka od muhadira i ensarija i onih koji su ih slijedili u dobroinstvu, i beduine koji prieljkuju od onoga to udjele da im to bude kao dobro djelo koje e ih pribliiti Allahu~ i ime e zasluiti Poslanikove~ dove. Isto tako je i sa nearapima- oni su svi oni koji nisu arapi, od perzijanaca, bizantijaca, turaka, berbera, abesinaca i drugih -jer se dijele na mu 1mine i kafire, poslune i grijenike, kao to su podijeljeni beduini. Allah ~ kae:
-r.::
_..
JJI~~~<,~ ~i ..11~:......<..:-Li \~ o. r--~ ' ' .r--
1::
....
t!_
....
...
"0 ljudi, Mi smo vas od mukarca i ene stvorili i plemenima i narodima vas uinili da bi ste se upoznali. Najugledniji od vas kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji; Allah, uistinu sve zna i nije Mu skriveno nita." (Sura El-Hudurat, 13)
Vjerovjenik $u vjerodostojnom hadisu kae:
"Allah je od vas uklonuo igre iz dahilijeta i hvaljenje sa spomenom oeva, (ovjek je) bogobojazni mu'min ili nesretni grijenik. Vi ste sinovi Ademovi, a Adem je od praine."
U drugom hadisu kojeg smo prenijeli sa vjerodostojnim lancem od Seada Deririja od Ebu Nadreta da mu je govorio, ili da im je govorio, od onih koji su prisustvovali Poslanikovom ~ govoru na Mini u sredini kurbanskog bajrama (danima terika), dok je bio na devi i govorio:
"O ljudi, va Gospodar je jedan, va otac je jedan, arap nad
nearapom nema prednosti, niti crnac ima prednost nad
279
crvenim osim po bogobojaznosti. Jesam li dostavio?'' "Da", rekoe oni. Kae: "Neka prisutni dostave odsutnima. "l
Ovaj hadis se prenosi od Ebu Nedreta od Dabira. U obadva 'Sahiha' od Amra b. Asa Allahov Poslanik ;l: rekao:
~
se prenosi da je
"Pleme tog i tog nisu moji prijatelji, moj prijatelj je Allah i dobri vjernici. "1
Allahov Poslanik :i: obavjetava o blinjoj rodbini da samo zbog rodbinske veze nisu njegovi prijatelji, nego da je njegov prijatelj Allah i dobri meu vjernicima od svih vrsta. Ovih primjera je mnogo u Kur'anu i sunnetu, te da se pouka uzima u imenima i nazivima koje je Allah pohvalio ili pokudio, kao mu'mine i kafire, pokorne i grijenike, uene i neznalice. Zatim je u Kur'anu spomenuto hvaljenje nekih nearapa, pa Uzvieni kae:
"On je nepismenima poslao Poslanika, jednog izmeu njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, iako su prije bili u oitoj zabludi, i drugima koji im se jo nisu prikljuili, On je Silni i Mudri.~ (Sura El-Durna, 2-3)
U obadva 'Sahiha' se biljei od Salima Ebu Gajsa od Ebu Hurejre da je rekao:
"Sjedili smo kod Allahovog Poslanika ;# kada mu je objavljena sura Duma: ' ... i drugima koji im se jo nisu prikljuili', pa je neko rekao: "Ko su oni Allahov Poslanie?"
Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 5. dio, str. 411. Lanac muje sahih po Muslimovim uslovima. 2 Bt1harija u 'Sahihu' br. 5990 i Muslim u svom 'Sahihu' br. 215.
280
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ali mu nije odgovorio dok nije ponovio tri puta, a meu nama je bio Selman Farisi, pa je Allahov Poslanik M stavio svoju ru.ku na Selmana a zatim rekao: "Kada bi iman bio kod Soraja 1 ljudi od ovih bi ga dokui li. "1 3
U Muslimovom 'Sahihu' se prenosi od Jezida b. Esama od Ebu Hurejre da je rekao:

"Rekao je Allahov Poslanik ~: "Kada bi vjera bila kod Soraja ovjek od perzijanaca bi otiao po nju," ili je rekao od sinova perzijanaca, da je uzme. " 4
U drugoj predaji:
"Kada bi nauka bila kod Saraja ljudi od sinova perzijanaca bi je doku ili. "5
rijeima
Tirmizi biljei od Ebu Hurejre .:$>da je Allahov Poslanik.!?@. o Uzvienog rekao:
~A
ako se okrenete Allah
vas drugim narodom zamijeniti."
(Sura Muhammed, 38)
da su to sinovi perzijanaca." 6 I mnoge druge predaje koje su preneene o vrijednostima perzijanaca. To zbog toga to je Allah lj; stanovnicima naselja podario savrenstvo ljudskosti u znanju, vjeri i mehkoi srca to nije sluaj sa stanovnicima udaljenih sela (badije) gdje su ljudi fiziki vrsti,
Velike planine. Buharija u 'Sahihu' br. 4897 i Muslim u svom 'Sahihu' br. 2546 . .l Ibn Usejmin ~ rahimehullah ~We: Istinu je rekao Allahov Poslanik ;!~il. A Buharija, odakle je on bio? Od sinova perzijanaca. ls to tako veliki broj imama su bili perzijanci. Dospjeli su do velikog stupnja asti, snage1 vjere i vodstva. 4 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 2546. 5 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 2. dio, str. 296-297 i 420, 422 i 469, sa vjerodostojnim lancima. 6 Biljei ga Tirmizi u 'Sunnenu' br. 3260 kao dugaak hadis i kae: "Ova hadis je garib a o njegovom lancu ima govora."
281
kruti i neosjeajni i estokog govora suprotno od stanovnika naselja (kura). To je ta, prethodno spomenuta, osnova. I ako je mogue da se desi suprotno od ovoga zbog neke prepreke. Nekada su sela korisnija od gradova zbog toga je Allah ~ poslanike slao stanovnicima gradova pa kae: Isto tako i ostale vrste arapa od abesinaca, turkmena i dr. koji su predhodili u vjerovanju i vjeri i koji se nemogu nabrojati zbog njihovog mnotva, to je poznato meu uenjacima. To znai da je istinska vrijednost u slijeenju onoga sa ime je Allah poslao Muhameda s.a.w.s. od imana i znanja skrivenog i oitog. Tako da je najbolji bio onaj u kome se najvie odrazio. to znai da je vrijednost u pohvaljenim nazivima kroz Kur 1an i sunnet kao to su Islam i Iman, pokornost i bigobojaznost, nauka i dobra djela, dobroinstvo i sL tome a ne samo zbog toga to je ovjek arap ili nearap, ili to je crn ili bjel, niti to je graanin ili beduin. Meutim zabrana poreenja sa beduinima i nearapima - pored onoga to smo naveli o njihovim vrijednostima i ne osvrtanja na porijeklo i mjesto - se gradi na osnovi. To zbog toga to je Allah~ stanovnicima gradova podario savrenstvo ljudskosti u znanju, vjeri i mehkoi srca to nije sluaj sa stanovnicima sela gdje ljudi ovrsnu tijelima i moralu i suhoparnosti govora suprotno od stanovnika gradova, to i jeste osnova. I ako je mogue da se desi suprotno od ovoga zbog neke prepreke. Nekada su sela korisnija od gradova zbog toga je Allah poslanike slao stanovnicima gradova pa kae:
..1
2S)Ji ~i.=,:~;es:-; '14-~
~."
..
...
./'
-;;;d9-J:" 1'1<~\Cj
graane
....
""'
...
"A mi smo i prije tebe samo mukarce slali, smo objave objavljivali." (Sura Jusuf, 109)
kojima
ak
Zato to su poslanici savreni u porijeklu zato je Allah~ i rekao:
veini
stvari
i u
282
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
~Beduini su najvei nevjernici i najgori licemjeri, i najprilinije je da ne poznaju propise koje Allah Svome Poslaniku objavljuje." (
Sura Et-Tewbe, 97)
Ovo je rekao nakon rijei:

JJI'' il-- i'~-<J~~_) ~~L...jJ ~J . L\~.- , ~-iLiJ-', 'j=.:-.. ' ,.J"""" ;:: y_.
'}
:::::
......:__r!.,
< .JI ~u-; dt~ l; 't ~tT

~'~' t;:&i r-;:..,...-- ~ -;.:J"' . _.: J
",.
tt~.~\1~~ -, ~s:::Jt < ')'.:', : -'~'!:'. '-" r;- _,~J ISI~ r-.: .__;__)JJ, .. o~
9
""
"
_,.
'\]~'- ~
...
"'..;
-+-'
~~~G !:
.t...,
;' ~e. i_;.:pp ,:}.J (d ~e i~?... r-----~ ~~ ~ 8 !;
.i.J
.J
.....
;J~~~ i)~~~ ~~T;.. ~.. ..
...
;J~i;.l:~ ~~~~j u~)~~ J::d~t)o~~~ ~T-:pjl.j ~'";.."l
~_!#.:.ti)~~..:.~ I~:&IJ'J"G ... ... . . --'

l.--~ ~
J
u A ima razloga da se prigovara onima koji od tebe trae dozvolu da izostanu, a imuni su. Zadovoljavaju se da ostanu sa onima koji ne idu u boj, Allah je njihova srca zapeatio, pa oni ne znaju. Kad se meu njih vratite, oni e vam se pravdati. Reci: ' Ne pravdajte se, jer mi vama ne vjerujemo,zato to nas je Allah o vama obavijestio. Allah i Njegov Poslanik e vidjeti kako ete postupati, zatim vi ete biti ponovo vraeni Onome Kojem j epoznat vidljiv i nevidljiv svijet, pa e vas On o onome to ste radili obavijestiti. Kad se meu njih vratite, zaklinjat e vam se Alalhom, samo da ih se okanite, pa okanite ih se jer su oni pogan i prebivalite njihovo bit e Dehennam, kao kazna za ono to su radili. Oni vam se zaklinju da biste bili zadovoljni njima. A ako vi budete zadovoljni njima, Allah sigurno nije zadovoljan narodom grijenim. Beduini su najvei nevjernici i najgori licemjeri, i najprilinije je da ne poznaju propise koje Allah Svome Poslaniku objavljuje. A Allah sve zna i Mudar je." (
Sura Et- Tewbe, 93-97)
Kada je Allah ~ spomenuo munafike koji su traili od Allahovog Poslanika $ dozvolu da izostanu od dihada u bitci na Tebuku i kada ih je pokudio, a oni su bili od stanovnika Medine, Uzvieni je rekao:
283
"Beduini su najvei nevjernici i najgori licemjeri, i najprilinije je da ne poznaju propise koje Allah Svome Poslaniku objavljuje."
Jer svako dobro i njegova osnova i njegovo sadrane u znanju i imanu kao to Uzvieni kae:
L
; l
znaenje
su
~~~~ll}J10o1i'j ~ i_,l:l; ~~~ :.1\ ~;.;
~ ~
.J.
..
'
..
""'
na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje." (Sura El-Mudadele, 11 )
~Allah e
I Uzvieni kae:
~~~J~~ lyJI.:r-:;'01
56)
..,. "
~..,....,..
""',.
~,..,.
,:1
l .".
~..;
JuJ
.......
"A rei e oni kojima je dato znanje i vjerovanje" (Sura Er-Rum,
Suprotno od imana je oiti kufr ili skriveni nifak, a suprotno od znanja je njegovo nepostojanje. je rekao da su beduini najei nevjernici i munafici od stanovnika Medine i da je najpree da oni ne poznaju Allahove ~ propise kroz Kur'an i Sunnet. Propisi su spomenuti nazivi u onome to je Allah objavio kroz Kur'an i mudrost (Sunnet) kao to su propisi namaza, zekata, posta i hada, propisi mu'mina i kafira, bludnika, kradljivca, pijanice i dr. Da bi se znalo ko zasluuje eriatski naziv a ko ga ne zasluuje i ta ti nazivi zasluuju od imena u propisima. l Zato Ebu Davud i drugi biljee hadis od Sewrija da mu je govorio Ebu Musa prenosei od Wehba b. Munebiha a on od Ibn Abbasa .:;G od Vjerovjesnika ~ jednom prilikom je Sufijan rekao: "Ovaj hadis neznam osim od Vjerovjesnika~- da je rekao:
Allah~
odreen.
Ibn Usejmin- rahimehul!ah- kaze: Propisi se odnose na sve1 jer je erijat u cjelosti Bez obzira da li se radi i zekatu, postu. T,1koe odreden je farz i nafila. Vremenski i nevremenski. Sve je odreeno. lsto tako rije 'had' se odnosi na erijatsk propisane kazne. Kao to je kazna za blud, krau, drumsko razbojnitva i slino. [sto tako ovaj termin se koristi za vadib1 i kaze se ne prelazite granicu a kada je rije o zabrani onda se kaze: Ne. pribliuite se.
284
SUJEENJE
PRAVOG PUTA
"Ko bude stanovao u udaljenim selima (fil badije) otvrdnut e tj. postat e neosjeajan, ko se prepusti lovu past e u gaf1et ( nemar ), a ko doe kod sultana bit e stavljen u kunju. ''1
Ebu Davud ga, takol1er, biljei u hadisu od Hasena b. Hakema Neh'ia od Adija b. Sabita od ejha meu ensarijam od Ebu Hurejre 4;. od Vjerovjesnika :'i sa znaenjem da je rekao:
'Ko se bude dmio sa sultanom bit e doveden u kunju. npa je dodao: u to se vie rob bude pribliavao sultanu time e se vie udaljavati od A/laila. ''2 3
1
Zato su tvrdokornima obiavali da kau 'ti si tvrdokorni beduin'(el-'earabi daf) , 'ti si zaista tvrdokoran i tvrd', elei da kau ili da ukau na njegovu tvrdoglavost i suhoparni moral. Rije beduin je u osnovi naziv za arapskog seljaka, arapski seljaci su beduini kao to se za bizantijske seljake kae jermenci i njima sl. A za perzijske seljake se kae kurdi i njima sl. a za turkmrnaske seljake se kae tatari i njima sl.
Biljei ga Ebu Davud u' Sunnenu 'br. 2859, Timtizi u svom' Sunnenu 'br. 2256 i kae hadisje hasen sahih garib u hadisu od Ibn Abbasa neznamo ga osim u hadisu od Sewrija. Biljei ga Nesa u svom' Sunnenu' i Ahmed u' Musnedu' Albani gaje ocjenio sahihom od' Sahih dami'a sagir' br. 6296. 2 Biljei ga Ebu Davudu' Sunnenu' br. 2860. l-ladis se nalazi u' Daif Ehu Davud 'br. 612, od Albanija. 1 Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kae: Ovo poglavlje svjedoi hadisu 'Ko se nastani u selima otvrdnut e.' Ako se nastani u njima postat e kao to je njihova osnova tvrdokorni i osorni. Ko se prepusti lovu past e u gaflet. Zbog toga e vidjeti da su najvie !judi u gafletu lovci. )er kada vide lovinu d,1 leti oni zaborave i na svoje obaveze. l<o se priblii vladaru bit e doveden u kunju. Ovo se odnosi i na drugu verziju: Ko se bude druio sa vladarem. Bit e doveden u smutnju jer e kod njega naCi ovosvjetske ljepote i uivanje i druge stvari to e dovesti do swpnja da zaboravi svoju vjeru. Isto tako kae: Ko se vie priblii vladaru time e se vie udaljiti od Allaha. To znai da onaj ko dode kod vladara da bih od njega izvukao kakvo dobro i da bi tagod zar,1dio od dunjaluka1 . Ali onaj ko dode kod vladara da ga nasavjetuje i uputi1 onda je to poeljno1 a moe se ubrojati i tl dihad. Najbolja vrsta dihada je rije istine kod nepravednog vladara. Bez obzira da li je rekao javno ili tajno1 shodno koristi.
285
Ovo je - a Allah najbolje zna - osnova i ako se moe desiti neto od vika ili manjka. Zakljuak je da stanovnici periferija uzimaju propise beduina - bez obzira uli u naziv beduina ili ne. Ovo je osnova koja nalae da vrsta koja pripada graanima biva boljom od vrste seljaka, iako su pojedinci meu seljacima bolji od
graana.
To opet znai da ono sa ime su se izdvajali seljaci u odnosu na sve graane, mislim na vrijeme ashaba i tabiina, je bio manjak u odnosu na vrijendosti graana ili je pak bilo pokueno. Pa ako se desi poreenje sa njima u onome to nije od postupaka graana muhadira, to je bilo pokueno ili je vodilo u pokuenost, a na osnovu ovoga se moe primijeniti na arape i nearape. Ono to zastupaju ehlu sunne vel dema 1t jeste ubjeenje da su arapi kao vrsta bolji od vrste nemapa, od hebreja, Siraca, bizantijaca, perzijanaca i drugih. Kao i to da je pleme Kurej bolje od ostalih arapa, te da je Poslanik~ najbolji meu Benu Hain1., a on je najbolje stvorenje sam po sebi i najboljeg porijekla izmeu njih. Ali arapi nemaju vrijednost, zatim Kurejije, zatim Benu Haim samo zato to je Posl3ll.ik ?i od njih, iako to ima svoju vrijednost, nego su oni sami po sebi vrijedni. Zbog toga je potrveno da je Allahov Poslanik ~ najvrijedniji kao osoba i po porijeklu, a da nije tako onda bi se morao gledati onaj redoslijed.l Zbog toga je Ebu Muhammed b. Ismail b. Halef Kermani, prijatelj od Imama Ahmeda, naveo opisujui sunnet pa kae: "Ovo je mezheb imama nauke i sljedbenika predaja, i ehlu sunneta koji
Ibn Llsejmin- rahimehul!ah- kae: U ovo nema sumnje da su arapi najvrijedniji od lj udske vrste. Zbog toga je i M uhamm ed ;li$ bi o od ni ih. U zvi e n i kae: Allah naj bolje zna gdje e uiniti svoj u poslanicu. l EJ- En' am, 114). Z atim ar a pi su bi Ii poaen i au poslanstva koje je bilo dato Muhammedu ill$:. T ako da postoje dvije asti: Cast u pogledu porijekla to je bilo prije poslanstva i !<ur' ana. T e ast poslanstva, znanja i iman a. A ovo je bil poslije Vjerovjesnikovog ~poslanstva.
286
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ga poznaju, koji se slijede. Ja sam zapamtio one koje sam zapamtio od stanovnika Iraka, Iiidaza i ama, te drugih. Onaj ko se suprostavi neemu od ovih mezheba ili ih potvori, ili pokudi nekog od njihovih govornika, je novotar i heretik od demata. Udaljio se od puta sunneta, Istinskog puta. To je Ahmedov rnezheb, kao i Ishaka b. Ibrahima b. Muhaleda, Abdullaha b. Zubejra Humejdija, Seida b. Mensura i drugih sa kojima smo sjedili i od kojih smo uzeli znanje. Oni su govorili da je iman rije, djelo i nijet - zatim je naveo dug govor sve dok nije rekao: "Arapima priznajemo njihovo pravo, vrijednost i prednjaenje, volimo ih, zbog Poslanikovog ~ hadisa u kojem kae: "Voljeti arape je od imana, a mrziti ih je licemjerstvo.''l Mi se neemo pozivati na nacionalizam i misli bezvrijednih osloboenih robova koji ne vole arape, i koji ne priznaju njihovu vrijednost, jer su njihove tvrdnje novotarija i razilaenje." Ovaj govor prenose od Ahmeda lino u poslanici od Ahmeda b. Seida Estaherija - ako je vjerodostojna2 - to je njegov stav i stav svih uenjaka. Jedna skupina tvrdi da arapi u svojoj vrsti nemaju vrijednosti u odnosu na vrstu nearapa, oni se nazivaju u 1ubije.3 Zbog zauzimanja za ostale narode koji se razlikuju od plemena, kao to je reeno plemena pripadaju arapima a narodnosti nearapima.
Biljei ga Hakim u 'Mustedreku' 4. dio, str. 87, i kae: "Lanac mu je sahih ali ga nisu naveli." Zehebi dodaje pa kae: "Hajsemovi hadisi se ne koriste, a Meakil je slab." Slabim ga je ocjenio Albani, u 'Daif dami'a sagir' br. 2683. Biljei ga Tabcrani u 'Evsatu' kao to Sujuti daje naznaku o njemu u 'Dami'a sagir' rijeima: " ... Voljeti arape je od imana a mrziti ih je ku fr." Hadis se nalazi u 'Daif dami'a sagir'br. 2684. Pogledaj 'Silsiletu daife' br. 1190. l Pogledaj knigu 'Ta be kat hanabile' l. dio, dtr 24-36. 3 u'bije predstavljaju pokret koji se zauzima za jednakost drugih isl. naroda s arapima ne priznavajui im njihove vrijednosti i prednosti.
287
Neki ljudi moda daju prednost nekim nearapima nad arapima. U veini sluajeva ovakav govor ne proizilazi osim zbog licemjerstva, da li zbog ubjeenja ili zbog djela koja produciraju strastvenim poudama sa surrmjama koje su to toga dovele. Zbog toga je doao hadis:
"Voljeti arape je od imana, a mrziti ih je licemjerstvo.''l

Jer uglavnom pria o ovim pitanjima ne biva osim sa duhovnim strastima, sa obostranim ejtanovim udjelom. Ovo je haram u svim pitanjima. Allah je naredio mu'minima da se zajedno dre uz Allahovo vrsto ue, sa druge strane im je zabranio razilaenje i razdvajanje. Naredio je da se izmiruju. Allahov Poslanik~ kae:
"Primjer tm/mina u njihovoj meusobnoj ljubavi, milosti i saosjeanju je kao primjer jednog tijela. Ako jedan njegov organ oboli itavo tijelo to osjeti sa groznicom i nesanicom. "2
Allahov Poslanik~ kae:
J'INemojte kidati veze, nemojte jedni protiv drugih spletkariti, nemojte se mrziti, nemojte jedni drugima zavidjeti, nego budite Allahovi robovi i meusobna braa, kao to vam je Allah naredio. ' 13
Ova obadva hadisa su vjerodostojni, a u ovom poglavlju u Kur'anu i sunnetu ima toliko dokaza da ih je teko nabrojati. Dokaz vrijednosti i prednosti vrste arapa, zatim vrste Kujerija, zatim vrste Benu Haima, kao to to prenosi Tirmizi u
Stanje hadisa je prethodno prikazano a had is je slab. Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 601 l, 'Feth', i Muslim u svom 'Sahihu' br. 2586, pri emu je navedena njegova verzija od Nu'amana b. Beira. 3 Biljei ga Muslim u svom 'Sahihu' 2563 od Ehu Hurejre. Takoe ga biljei Buharija slinog od Enesa.
288
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
hadis u od Ismaila b. Ebu Halida od Je zida b. Ebu Zija da od Abdullaha b. Harisa od Abbasa b. Abdul Mutaliba 4 da je rekao:
meusobno poeli
"Rekao sam: #Allahov Poslanie, Kurejije su sjedili, pa su spominjati svoj ugled, pa su tvoj primjer uinili kao pa lm u u hrpi praine na zemlji." Allahov Poslanik ~ ree: 11Allah je stvorio stvorenja, pa je mene uinio u najboljoj njihovoj skupini. Zatim je odabrao plemena, pa je mene uinio u najboljem plemenu, zatim je odabrao kue, pa je mene uinio u najboljoj njihovoj kui. ]a sam lino od njih najbolji i iz najbolje kue.''
Tirrnizi kae: "Ovaj hadis je hasen, a Abdullah b. Haris je Ibn Novel.l Hrpa je praina koja se sakupi nakon metenja po to stoji u hadisu 1hrpica
1
kui,
kao
To znai: da je palma sama po sebi dobra, iako njen korijen nije takav, ali je Allahov Poslanik ~ obavijestio da je on najbolji ovjek sam po sebi i po porijeklu. Tirmizi takoer prenosi u hadisu od Sevrija od Jezida b. Ebu Zijada od Abdullaha b. Harisa od Mutaliba b. Ebu Veda 1a da je rekao:
''Abbas je doao kod Allahovog Poslanika .dlif., pa kao da je nauo neto. Vjerovjesnik iM ustade i pope se na mimber, pa ree: "Ko sam ja?"; "Ti si Allahov Poslanik ilA" rekoe oni. Kae: "Ja sam Muhammed b. Abdullah b. Abdul Mutalib." Zatim ree: uAllah je stvorio stvorenja i mene je uinio meu najboljima od njih. Zatim ih je uinio u dvije grupe a mene je uinio u boljoj grupi. Zatim ih je uinio plemenima pa me je uinio u najboljem plemenu. Zatim ih je uinio kuama a pa me je uinio u najboljoj kui, i najboljeg od njih."
Biljei ga Tinnizi u 'Sunnenu' br. 3607. U njegovom lancu se nalazi Ibn Ebu Zijad
poeo
Haimija za kojeg je Hafiz u 'Takribu' rekao: "Slab, ostario je pa se promijenio, i je traiti hadise od drugih. a bio je ija."
289
ejhul-is/om fbn Tejmijje
Tirmizi kae: "Ovaj hadis je hasen." 1 Ovako sam ga naao u knjizi ali je ispravno: "Ja sam meu njima iz najbolje kue i naj bolji lino." Aluned je ovaj hadis prenio u 'Musnedu' od Sevrija od Jezida b. Ebu Zijada od Abdullal1a b. Harisa b. Novela od Mutaliba b. Ebu Veda'a da je rekao:
"Abbas .:$b je rekao: "Do Poslanika .iiii je doprlo neto to su ljudi govorili." Kae: "Pa se popeo na mimber i rekao: "Ko sam ja?"; JJTi si Allahov Poslanik." Rekoe oni. Pa ree: '7a sam Muhammed b. Abdullah b. Abdul Mutalib. Allah je stvorio stvorenja, a mene je uinio najboljim meu Svojim stvorenjima. Pa ih je uinio dvjema skupinama a mene je uinio u boljoj skupini. Pa je stvorio plemena a mene je uinio u najboljem plemenu. Pa ih je uinio kuama a mene je uinio u najboljoj kui. Ja sam iz najbolje vae kue i ja sam lino najbolji. ''2
Allahov Poslanik~ obavjetava da se ljudi nisu podijelili na dvije skupine a da on nije bio u boljoj od njih dviju.
Takoer
je hadis doao u ovoj verziji.
U hadisu kae: " ... stvorio stvorenja, a mene je uinio najboljim meu Svojim stvorenjima. Pa ih je uinio dvjema skupinama a mene je uinio u boljoj skupini." To To moe da znai dvije stvari: Jedna je da su stvorenja dvije skupne (ljudi i dini), ili se odnosi na sve ono to je stvoreno na Zemlji, a da su Ademovi sinovi najbolji meu njima. Ako se kae da se radi o opem pojmu stvorenja, tako da meu njih ulaze i meleki, onda bi to znailo da ljudi imaju prednost nad melekima, to ima svoje pravilno
znaenje.
Biljei ga Tirmizi u 'Sunnenu' br. 3608. Hadisje slab kao i onaj prije njega. Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' l. dio, str. 20 l. Hadis je slab. Pogledaj h adis prije njega od ovoga Jezi da, a on j e slab kao to je prethodilo.
2
290
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zatim je ljude podijelio na dvije grupe, a te grupe su: arapi i nearapi. Zatim je arape podijelio na plemena, a Kurej je bilo najbolje pleme meu arapskim plemenima. Zatim je Kurejije podijeli na kue.. a Benu Haimova je bila najbolja kua. Moda je htio rei da se stvaranje odnosi na ljude, te da je on bio najbolji meu njima, ~ od lbrahimove :e1 djece ili meu arapima. Zatim je Ibrahimovu djecu podijelio na dvije skupine, Isrnailovi sinovi i lshakovi sinovi, ili da je Arape podijelio na Adnana i na Kahtana, pa da je njega uinio meu lsmailovim sinovima, ili Adnanovim sinovima. Zatim je Ismailove sinove ili Adnanove sinove podijelio na plemena, a njega uinio u najboljem njihovom plemenu, a to su Kureije. U svakom sluaju hadis je direktan u pogledu vrijednosti Arapa u odnosu na druge mimo njih. Allahov Poslanik ~ je pojasnio da ova prednost nalae ljubav prema Benu Haim, zatim Kurejijarna a onda prema Arapima. Tirmizi prenosi hadis od Ebu Avane od Jezida b. Ebu Zijada od Abdullaha b. Harisa da mu je govorio Mutalib b. Ebu Rabia b. Haris b. Abdul Mutalib:
takoer
"Da je Abbas b. Abdul Mutalib ljutit uao kod Allahovog Poslanika $, a ja sam bio kod njega, pa je rekao: Hta te je naljutila?" Pa ree: "Allahov Poslanie, ta je izmeu nas i Kurejija, ako se meusobno susretnu, susretnu se veselih lica, a kada nas sretnu, sretnu nas dntgaije od toga?" Kae: "Pa se Allahov Poslanik iM> naljutio do te mjere da mu se lice pocrvenila. Zatim je rekao: " Tako mi Onoga u ijoj ntci je moja dua, u njegovo srce nee ui iman sve dok vas ne bude volio radi Allaha i Njegovog Poslanika. u Zatim je rekao: "O ljudi, ko uvrijedi mog amidu uvrijedio je mene, jer je ovjekov amida kao blizanac njegovog oca."
291
Tirmizi kae: "Ovaj hadis hasen sahih." 1 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu'2 slinog ovom hadisu od Ismaila b. Ebu Halida od ovog Jezida. Takoer ga prenosi u hadisu od Derira od Jezida b. Ebu Zijada pd Abdullaha b. Harisa b. Abdul Mutaliba b. Rabie da je rekao:
je uao kod Allahovog Poslanika$. i rekao: "Allahov Poslanie, kada mi izaemo vidimo da Kurejije priaju, ali kada nas vide uute." Pa se Allahov Poslanik J$l;. naljutio a izmeu njegovil1 oiju probi znoj, zatim ree: uTako mi Allaha u ovjekovo srce nee ui iman sve dok vas ne bude vo lio radi Allaha i moje rodbinske bliskosti. ''3
Ova dva hadisa su preneeni kod Jezida b. Ebu Zijada od Abdullaha b. Harisa: Jedan od njih je o vrijednosti plemena iz kojeg je Allahov
Poslanik~.
~.~Abbas
Drugi je o ljubavi prema njima, a obadva prenosi od njega Ismail b. Ebu Halid. Ovdje je mogue primijetiti da Abdullah b. Haris prenosi prvi hadis jednom od Abbasa, a drugi put od Mutaliba b. Ebu Vada'a. Drugi prenosi od Abdul Mutaliba b. Rabie, a on je Ibn Haris b. Abdul Mutalib, a bio je od ashaba. Pa e pomisliti da se radi o kontradiktornosti ili podudarnosti inena sa Jezidove strane, ali ovo nije mjesto da govorimo o tome. Dokaz je stabilan sa ovim hadisom u svakom sluaju, a posebno ako postoje drugi hadisi koji jaaju njegovo znaenje.
1 Biljei ga Tirmizi u svom 'Sunnenu' br. 3758, a hadis je sla zbog Jezida b. Ebu Zijada. Pogledaj 'Daif d.ami'a sagir' br. 6112. Ali njegov drugi dio je ojaan dmgim hadisima koji ga podiu na jedan stupanj. Biljei ga Ibn Asakir od Ibn Abbasa, Nesai i Hakim od Abdul Mutaliba, i Ibn Sead od Ebu Muldiza. Albani kae: ''Hasen." Pogledaj 'Sahih dami'a sagir' br. 5922. 1 l. dio, str. 207. Hadis je slab. 3 'M usned' l ,dio, str. 207. Lanac mu je slab.
292
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Isto tako po ovom pitanu je predaja od Aluneda, Muslima i Tirmizije u hadisu od Evzaija od eddada b. Amra od Vasila b. Eska'a da je rekao:
uuo sam Allahovog Poslanika da kae: "Allah je odabrao
Kenanu od Ismailovih sinova, a Kurejije je odabrao od Kenane, od Kurejija je odabrao Benu Haim, a mene je odabrao od Benu Haima."
Ovako ga prenose Velit..-1. i Ebu Mugire od Evzaija.l Biljee ga Ahmed i Tirmizi u hadisu od Muhammeda b. Mus'aba od Evzaija rijeima: uAllah je odabrao Ismaila izmeu njegove djece. A od Ismailove djece je odabrao Kenanu - hadis." Tirmizi kae: "Ovaj hadis je sahih."2 To znai da su Ismail i njegovo potomstvo odabranici Ibrahimove djece to opet ukazuje da su bolji od Ishakove djece. Poznato je da su Ishakova djeca - tj. Israilovi sinovi - najbolji meu nearapima zbog postojanja poslanstva i Knjige meu njima ako se vrijednosti ovima potvrdi onda je pree da se potvrdi i drugima. Ovo je dobro osim to je mogue rei da je hadis ukazuje na to da je Ismail odabran meu Ibrahimovom djecom, a da su Benu Kenane odabrani meu Ismailovom djecom to ne znai da su Ismailova djeca takoer odabrani u odnosu na druge jer je njihov otac odabran i pojedini meu njima su odabrani meu ostalima. se da ovo nije bio cilj hadisa onda ne bi bilo koristi od spomena lsmailovog odabira to bi znailo da njegovo
Rei e
Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 2276, od Velida b. Muslima o njemu. Ahmed ga biljei u 'Musnedu' 4. dio, str. 107 od Ebu Mugire da je rekao: "Govorio nam je Evzai pa je rekao da mu je govorio E bu Amar o nj emu, ll had is j e sahih. 2 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 4. dio, str. l 07, Tirmizi u 'Smmenu' br. 3605 i kae: "Ovaj hadis je hasen sahi h." Kaem da o Muhammedu b. Mus'abu ima govora, a Hafiz u 'Takribu' kae: "Istinoljubiv ali mnogo grijei." Ali je hadis sahih na osnovu onoga prije njega osim prvog dijela sa kojim se Muhammed b. Mus'ab izdvaja a bio je slab.
293
ejhul-isfam Ibn Tejmij)'e
potomstvo ne ukazuje na njegov odabir. Tako da bi se reklo da nema razlike izmeu spomena Ismaila i spomena Ishaka. Zatim ovo - dodajui ostalim hadisirna - je dokaz da je znaenje jedno u pogledu svih njih. Znaj da ima mnogo hadisa koji govore o vrijednostima Kurejija i Benu Haima ovo nije mjesto da ih nabrajamo ali svi oni ukazuju na to to znai da Kurejije pripadaju arapima kao to arapi pripadaju ljudima. Ovako je doao erijat kao to emo kasnije spomenuti. Allah ~ je posebno izdvojio arape i njihov jezik sa propisima sa kojima se istiu zatim je izdvojio Kurejije u odnosu na ostale arape time to je meu njima uinio hilafet vjerovjesnita, i dr. specifinosti. Zatim je Benu Haim izdvojio sa zabranom uzimanja sadake i djela od onoga to muslimani osvoje bez borbe (fej') i druge specifinosti. Allah ~ je svakom stupnju dao vrijednost po zasluzi, Allah sve zna i mudar je:
"Allah odabire poslanike

Hadd, 75)
meu
melekima i ljudima." (Sura El~L:::. d..., .. ~~ ~ \ 'Q...:...:..;... l

.i ""' ..
.l ...... ",.
~A
Allah najbolje zna kome
povjeriti poslanstvo Svoje." (Sura
El-En'am, 124)
Ljudi su o
rijeima
Uzvienog:
.Ja,.....
~~) d
_,.l"
:;s-:u .~;J
.... "'
"Kur'an je zaista
ast
i tebi i narodu tvome" (Sura Ez- Zuhruf, 44)
lo
rijeima
Uzvienog:
~'... "l''' -T'.~~ r==: ""f ,:,r-: urJ~,.,..~
..}",4.J
"Doao vam je Poslanik jedan od vas." (Sura Et- Tewbe, 128)
govorili ovdje govori.
razliite
stvari o kojima nije mjesto da se o tome
294
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Od hadisa koji se spominju sa ovim znaenjem, koje smo prenijeli poznatim pravcima od Muhammeda b. Ishaka Sen'anija. Govorio nam je Muhammed b. Bekr Sehmi govorio nam je Jezid b. Avane od Muhammeda b. Zekvana- dajde od Hamada b. Zejda - od Amra b. Dinara od Ibn Omera da je rekao:
*-
"Sjedili smo u Poslanikovom ~dvoritu kad pored nas proe ena, neki rekoe: "Ovo je kerka Alla hovog Poslanika $," Ebu Sufjan ree: "Ista kao to je Muhammed u Benu Haimu, kao mirisna ma meu koprivama." Pa je ena otila i obavijestila o tome Allahovog Poslanika ., on doe a na njegovom licu se mogla prepoznati ljutnja, pa ree: "Kakve mi to vijesti stiu od svijeta? Allah je, uistinu, stvorio sedam nebesa, pa je izabrao najuzdignutije od njih, i na njemu nastanio koga je htio od Svojih stvorenja. Zatim je stvorio stvorenja, a od njih izabrao sinove Ademove, a od sinova Ademovih je izabrao arape, a od arapa je izabrao Mudar, a od Mudara izabrao Kurejije, a od Kurejija je izabrao Benu Haim, a od Benu Haim je izabrao mene. Ja sam najbolji od najboljih. Ko voli arape, sa mojom ljubavlju ih voli, a ko mrzi arape sa mrnjom prema meni ih mrzi. ''1
pod ovo pitanje spada i ono to je prenio Tirmizi i drugi u hadisu od Ebu Bedra udaija b. Velida od Kabusa b. Ebu Zabjana od njegovog oca od Selmana ~ da je rekao:
Takoer
"Allahov Poslanik ~je rekao: "O Selmane, nemoj me mrziti pa da napusti svoju vjeru." Rekoh: "Allahov Posla nie, kako u te mrziti, a tobom me je Allah uputio?" Kae: 'Tako to e mrziti arape i mene e mrziti."
BiUei ga Hakim u 'Mustedreku' 4. dio, str. 73-74. Hadisje slab, a u njemu postoje dva nedostatka: prvi je taj to Muhammed b. Zekvan kako Hafiz u Takribu kae: "Slab." A drugi je taj to se u njegovom lancu nalazi Jezid b. Avane a on je Ke lbi. Hafiz u 'Lisanu' kae: "Jezid b. Avane Kelbi prenosi od Muhammeda b. Zekvana, Akili kae: "Da se ne nalazi iza njega u lancu." Tj. ne prenosi njegove hadise.
295
ejhuf-isfam Ibn Tejmi)ie
Tirmizi kae: "Ovaj hadis je hasen garib, i nije poznat osim od hadisa Ebu Bedra udaija b. Velida." 1 Allahov Poslanik~ je mrnju arapa uporedio sa izlaskom iz vjere, a mrnju prema njima uinio kao i mrnju prema njemu. 2 Ovo lii na to da se Poslanik jj!; obratio Selmanu- a on je bio od prethodnika perzijanaca koji su primili islam, i koji je imao velike vrijednosti zabiljeene u istoriji - kako bi upozorio druge perzijance. Jer je znao da ejtan poziva due u ovakvo neto, kao kada je Poslanik~ rekao:
liO Fatima keri Muhammedova, ja ti od Allaha nita ne mogu pomoi. O Abbase, amido Allahovog Poslanika, ja ti od Allaha nita ne mogu pomoi. O Safija, tetko Allahovog Poslanika, ja ti od Allaha nita ne mogu pomoi. Traite od mog imetka ta ltoete.''3
Ovo je bilo upozorenje onima koji se pripiu ovome trome da se ne zanesu sredstvom, te zapuste lijepe rijei i dobra djela. Ovo dokazuje da je mrnja prema arapima kao vrsti kufr, ili pak biva razlogom koji vodi u kufr.
Biljei ga Tinnizi u 'Sunnenu' br. 3927. Hakim ga je ocjenio vjerodostojnim, u 'Mustedreku' 4. dio, str. 89. Nakon toga Zehebi kae: "O Kabusuje govoreno." Kaem da su ga Nesai, lbn Hiban, Darkutni, Ibn Sead i drugi uenjaci od kritiara, ocjenili slabim, tako da je hadis slab. 2 lbn Usejmin- rahimehullahkae: Vjerovjesnik~ je to rekao Selmanu jer je on bio perzijanac. Perzijanci i arapi su bili dv.1 neprijateljska naroda od davnina. Zbog toga se bojao da u njegovom srcu ne bude neto od toga. Ali u tome se potvrdila Selmanova otroumnost kada je rekao: Kako u te mrziti kada me je Allah tobom llputiol A to znai dakle, da te volim z,1to to me je Allah mbom uputio. A to opet znai da volim svakoga ko mi uini dobro. A posebno ako se radi o vjeri, o savjetovanju, o narcivanju dobra i sprijeavanju zla. Ovo znai da bi ti trebao da ga voli i simpatie suprotno to ine neki ljudi danas ako im naredi dobro, sprijei zlo1 ili ga pozove na dobro, ili ga uputi na pravi put, u njegovom srci se pojavi mrnja prema tebi, ncuzubillahi. Ovo je suprotno razu111u1 suprotno vjeri. Allahov Poslanik ;ll kae: Ko vam uini dobro djelo nagradite ga. Ako ne naete neto ime bi ~a nagraditi, dovite za njega sve dok ne vidite da ste ga nagradili. -' Biljei ga Muslim u 'Sahihu' hr. 205.
296
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
To znai da su bolji od drugih te da je ljubav prema njima razlog snage, jer da je mrnja prema njima na istom stepenu kao mrnja prema drugima, onda to ne bi bio razlog izlaska iz vjere, niti mrnja prema Poslaniku &?., nego bi to bila vrsta iskazivanja neprijateljstva. Ali poto ga je uinio razlogom izlaska iz vjere i mrnjom prema Poslaniku ~ukazao je da je mrnja prema njima vea nego mrnja prema nekom drugom. To je dokaz da su bolji od drugih, jer ljubav i mrnja slijede prednost. A ija je mrnja opasnija onda ukazuje da ima prednost. Odatle ukazuje da ljubav prema njima jeste ba zbog te prednosti u njima, a to je suprotno od mrnje. A ija je mrnja, zbog njegove posebnosti, razlog kazne onda je ljubav prema njemu razlog nagrade, a to je dokaz prednosti. Ovo je direktno pokazano u drugom hadisu kojeg prenosi Ebu Tahir Silfi o vrijednostima arapa u hadisu od Ebu Bekra b. Ebu Davuda, govorio nam je Isa b. Hamad Zugbe govorio nam je Alija b. Hasan ami govorio nam je Hulejid b. Dualid od Junusa b. Ubejda od Hasana od Dabira b. Abdullaha da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik ~: "Ljubav prema Ebu Bekru i Omen1 je od imana, a mrnja prema njima je kufr. Ljubav prema arapima je od imana, a mrnja prema njima je kufr. "l
Harb Kermani i drugi su ovaj hadis uzeli za dokaz navodei njegove rijei: "Ljubav prema arapima je iman, a mrnja prema njima je licemjerstvo i kufr."2 Jedino o ovom lancu ima prie, ali mogue je da je preneen drugim putem, ali sam ga naveo zato to odgovara znaenju Selmanovog hadisa tj. da je mrnja prema njima vrsta kufra to
Sujuti ga je spomenuo u 'Dami'a sagir' pripisujui ga i ocjenjujui slabim, Asakim Al bani u 'Dai f dami 'a sagir' br. 2680 kae: "V coma slab." U lancu kojega je naveo autor se nalazi Alija b. Hasam ami koji je potvoren za la. Takoe u njemu se nalazi Hulejid b. Dualid Sudusi a onje slab. 2 Pogledaj 'Daif dami'a sagir' br. 2683 i 2684.
1
297
opet znai da je ljubav prema njima vrsta imana. Tako da je ovo odgovaralo njegovom znaenju. Zbog toga su preneeni hadisi - jasne neodreenosti - kao to prenosi Tirmizi u hadisu od Hussajjina b. Omera od Meharika b. Abdullaha od Tarika b. ihaba od Osmana b. Affana ~ da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik~: "Ko bude varao arape nee ga obuhvatiti mo} efa 'at, i nee ga obuhvatiti moja ljubav."
Tirmizi kae: "Ovaj hadis je garib (udan) nije nam poznat osim od Hussajjina b. Omera Ahmesija od Meharika, a Hussajjin kod muhadisa nije neto jak." 1 Kaem da ovaj hadis ima priblino znaenje Selmanovom hadisu, jer je varanje vrsta koja se ne moe nai sa ljubavlju prema njima. Naprotiv, ne moe biti osim s ciljem njihova omaloavanja, ili iz mrnje prema njima, a njegovo znaenje nije daleko. Ali, veina muhadisa su odbili hadise od ovog Hussajjina koji ga prenosi. Jahja b. Me~in kae: "Nije emu." Ibn Medini kae: "Nije jak, prenosi od Meharika od Tarika a njegovi hadisi su odbaeni." Buharija i Ebu Zrna kau: "Odbaenih hadisa." Jakub b. ejbe kae: "Veoma slab." Neki sa njime od slabog prelaze na lane hadise. Ibn Adijj kae: "Svi njegovi hadisi su problematini, osamostaljuje se sa svakim od njih jedan prenosilac." Kaem da zbog toga Aluned nije prenio svom sinu Abdullahu ovaj hadis u hadisima 'Musneda'. On ga je zapisao od Muhanm1eda b. Bira od Abdullaha b. Abdullaha b. Esveda od Hussajjina kako ga prenosi Tirmizi. Ali nije govorio o njemu, nego ga je Abdullah prenio od njega u 'Musnedu' samo zato to ga je pronaao pa kae: "Naao sam u oevoj knjizi: "Govorio nam je Muhammed b. Bir- pa ga je spomenuo." 2
Biljei ga Tirmizi u 'Sunnenu' br. 3928, a Albani ga ocjenjuje slabim u 'Daif dami'a sagir' br. 5715. Pogledaj 'Daife' br. 545. 2 Pogledaj 'Musned' od Ahmeda, 1. dio, str. 72.
298
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ahmed - rahimehullah - kako to ukazuje njegov stil u Musnedu 1 - ako bi vidio da je hadis izmiljen i podmetnut, ili bar blizak podmetnutom, ne bi ga prenosio, zbog toga se okanio hadisa takvih ljudi i nije prenosio od njih. To zbog toga to Vjerovjesnik~ kae:
1
"Ko bude prenosio od tnene hadis a vidi da je la, onda je on jedan od laova. "1 2
Abdullah b. Ahmed prenosi u oevom 1Musnedu 1: govorio nam je Ismail Ebu Muamer govorio nam je Ismail b. Ajja od Zejda b. Debire od Dabuda b. Hussajjina od Ubejdullaha b. Ebu Nafie od Alije kae:
Takoer
"Rekao je Allahov Poslanik munafik. '13
~:
uArape ne mrzi osim
Zejd b. Debire kod njih je odbaenih hadisa, a bio je medinlija, dok je predaja Ismaila b. Ajjaa, mimo stanovnika ama, kontradiktorna. Ebu Dafer Muhammed b. Abdullah hafiz iz Kufe poznat kao Mutajjin kae da mu je govorio Ala 1 b. Amr Hanefi govorio nam je Jahja b. Zejd Ea 1ri govorio nam je Ibn Durejd prenosei od Ataija od Ibn Abbasa 4 da je rekao:
Takoer
Biljei ga Muslim u predgovoru 'Sahiha' l. dio, str. 9. Tirmizi u 'Sunnenu' br. 2662. Tinnizi kae: "Ovaj had is j e hase n sa hih." A on j e kako j e i rekao, a preneen j e u hadisu od Mugire b. ua beta. 2 Ibn Usejmin- rahimehullah - kae: Ovim je ejhu[ islam- rahimehullah - htio skrenuti panju da prevara vrste u veini sluajeva ne biva osim iz mrnje prema tom plemenu ili tom narodu. Dok prevara prema pojedincu biva iz razliitih razloga. T o moe biti, naprimjer, iz elje da mu se povea cijena. Ali to se tie vrste1 kao da svi oni koji su iz Kurejija on ima namjeru da ih prevari. To ukazuje na njegovu mrnju. Ovo je veoma vana opaska od ejhul islama Ibn Tejmijje- rahimehul1,1h- pa kae: Ako je prema vrsti onda je prevara radi spletkarenja i mrnje. T ako da na osnovu ovoga znaenje hadisa nee biti slabo, ali je autor govorio o prenosi ocu had isa. 3 Biljei ga u 'Musnedu' l. dio, str. 81. Had is je veoma slab zbog Zejda b. Debi re iji su hadisi ostavljeni.
299
"Rekao je Allahov Poslanik 8: "Volite arape radi tri stvari: Zato to sam ja arap, Kur'an je na arapskom i jezik stanovnika Denneta je arapski. "1
Hafiz Silfi kae: "Ovaj hadis je hasen. Ne znam je li htio rei da mu je lanac dobar na nain kako to kau muhadisi ili misli da mu je tekst dobar pod opim pojmom hadiske terminologije. Ebul Fered b. Devzi je ovaj hadis naveo u podmetnutim hadisima i kae: "Se alebi kae: "Nema osnove." Ibn Hiban kae: "Jahja b. Zejd prenosi hadise iji su dijelovi ispremetani." Tako da ga nije mogue uzeti za dokaz, a Allah najbolje zna.2
1
Biljei ga Hakim u 'Mustedreku' 4. dio, str. 87, Akili u 'Duafa' 327. Taberani u 'Kebiru' 3/122/1, Bcjheki u 'uabul iman' Ibn Asakir 6/230/1 i 7/3411, i dmgi. Svi ga prenose od Alaija b. Amra Hanefija govorio nam je Jahja b. Jezid E'ari obavijestio nas je Ibn Durejd od Ataija od Ibn Abbasa mcrfua predajom. Ovaj prikaz stanja hadisa sa iskoristio iz 'Silsile ehadis daifa vel mevdua' l. dio, str. 190, gdje Albani odmah nakon njega kae: "Ovaj lanac je podmetnut." Zatim mu je naveo tri nedostatka koje emo mi spomenuti ali ukratko, a onaj ko eli vie infonnacija neka pogleda 'Silsile'. Prvi nedostatak: Ala' b. Amr, Zehebi u 'Mizanu' kae: "Njegovi hadisi se ne ttzimaju." Ibn Hiban kae: ''Nije dozvoljeno koristiti ga za dokaze ni u kom sluaju." Zatim mu je naveo ovaj hadis od Akilija zatim rekao: "Ovaj je podmetnut." Ebu Hatim kae: '"Ovaj had is je laan." Drugi: Jahja b. Jezid je slab, slabim su ga ocjenili Ahmed i drugi, kao to kae Zehebi nakon Hakima. Ebu Zur'a kae: "Njegovi hadisi su problematini." Prenosei od svog oca kae: "Slabih hadisa, ali njegovi hadisi se ne odbacuju, pisao je had ise." U 'Lisanu' kae: "Sadi. Akili i Ibn Oarud su ga naveli u 'Duafa' tj. meu slabima. Trei: Ibn Dured ga ne prenosi direktno ukazujui na to nego 'an'anom' {tj. da u svom prenoenju ne kae da je hadis l.'uo direktno od onoga od koga prenosi), a bio je mudelis (onaj ko ne orpenosi direktno hadise od njihovih prenosilaca). Ahmed kae: "Neke od ovih hadisa koje je Ibn Durejd prenosi pripisujui ih ashabima su podmetnuti. Ibn Drejd nije obraao panju odakle uzima hadisc." Rijeima govorei: "Obavijeten sam ili govorio sam prenosei od tog i tog." Kao to stoji u 'Mizanu'. Kraj. 1 lbn Usejmin- rahimehullah- kaze: ejhul is[,tm- rahimehullah- je skrenuo panju da postoji termin 'h,tsen' poseban koje koriste muhadisi 1 kao i 'hasen' termin opeg znaenja. Hasen u opem znaenju je onaj koga jaaju drugi erijatski opi dokazi. Dok je 'hasen' kod muhadisa hadis kojeg prenosi prenosilac slabijeg pamenja sa povezanim lancem i ispravnim od nepravilnosti i smetnji. Ako se u njemu nae neko od slabih prenosilac,t onda se kod muh ad isa neee ubrojati u hsen predaje. A ako mu je
300
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
po ovom pitanju ono to prenosi Ebu Bekr Bezzar govorio nam je Ibrahim b. Seid Devheri, govorio nam je Ebu Ahmed govorio nam je Abdul Debbar b. Abbas- a bio je kufljan i teio je ka iizmu ali je bio vjerodostojnih i ispravnih hadisa - ovo je, Allah najbolje zna - Bezzarova pria o Ebu Ishaku od Evsa b. Dam'ida da je rekao: "Selman je rekao:
"O skupina arapa mi vam dajemo prednost zato to vam je Allahov Poslanik ~- davao prednost. Ne enimo se sa vaim enama i ne predvodimo vas u namazu. "1
Takoer
Ovaj lanac je dobar, Ebu Ahmed je- a Allah najbolje zna Muhanuned b. Abdullah Zubejri od veoma poznatih povjerljivih uenjaka. Pohvalio je svog ejha, a Devheri i Ebu Ishak Subeji su poznati da ih nije potrebno hvaliti. A Evs b. Dam'id je povjerljiv i od njega je biljeio M u slim. Selman nas je obavijestio da je Allahov Poslanik$ prikazao vrijednost arapa, da li kao imerativ (formu) ili kao vijest. Jer Poslanikov imperativ je obavezan propis, a vijest od njega je istinita. Hadis u cjelosti od Selmana na drugi nain prenosi Sevri od Ebu Ishaka od Ehu Lejle Kendija od Selmana Farisija da je rekao:
"O skupina arapa, imate prednost nad nama u dvjema stvarima, da vas ne predvodimo u namazu i da ne enimo vae ene."
Biljei ga Ahmed b. Ebu Omer Adni i Seid b. Mensur u svom 'Sunnenu 1 kao i drugi.
sam tekst dobar i to potvrde druge predaje onda e se njegovo znaenje uzeti kao dobrim u opem poimanju. Ovo je stil muhadisa pravnika. Zato to se veina muhadisa oslanja na oitu stranu lanca tako da ga ocjenjuju vjerodostojnim ili apokri~1im. Bez obraanja paznje na to da li mu je tekst ojaan nekim drugim predajama ili je osL1bljen na osnovu istih. Ovo je bez sumnje manjak. Jer ovjek mor.1 tome posvetiti panju kod donoenja ocjene. 1 Ovaj lanac kojeg je autor naveo za ovu predaju je dobar.
301
Ovo je ono to veina pravnika uzima za dokaz kada je rije o dostojnosti u braku arapkinje prema nearapu. Ovo je Ahmed, u jednoj od predaja, uzeo kao dokaz da dostojnost nije niije posebno pravo, nego se radi o opim pravima u braku tako da ako se ne naLtu(ne slau) da ih je potrebno razdvojiti.
emu
afija i Ahmed su ovo uzeli za dokaz da su ast i ugled ono se daje prednost u predvoenju u namazu.
Isto tako Muharnmed b. Ebu Omer Adni prenosi: govorio nam je Seid b. Ubejd obavijestio nas je Alija b. Rabia od Rabie b. Nadle: "Da je krenuo na put sa dvanaest jahaa. Svi su bili ashabi Allahovog Poslanika ~ Meu njima je bio Selman Farisi. Dok su bili na putovanju nastupilo je vrijeme namaza, pa su se ljudi poeli nadmetati ko e ih predvoditi? Pa ih je jedan od njih predvodio i klanjao im etiri rekata. A kada je zavrio, Selman dva puta ponovi: "ta je ovo? ta je ovo? Zato nisi prepolovio etiri?" Me rv an kae: "Misli na polovicu od etiri." "Nama je kraen je potrebnije." Pa su mu neki ljudi rekli: "Klanjaj nam ti Ebu Abdullahu, ti si prei od nas za to." On ree: "Ne, vi ste sinovi Isnwilovi inwmi a mi smo veziri (m inistri). "1 O ovom pitanju postoji mnogo predaja koje nisam naveo, jer o nekima ima prie, dok su druge opet podmetnute. Kada je odreeno ministarstvo za davanje (divanul'ata) Omer b. Hatab 4;., je ljude popisao shodno njihovom porijeklu. Poeo je sa najbliima Allahova Poslanika $, a onda kada je podijelio arapima spomenuo je nearape. Ovako je bio ureen divan
lbn Usejmin- rahimehul!ah- kae: Ispravno u ovom pitanju je da se daje prednost u nam,tzu. l da .erijat ne daje prednost osim ako nisu sve osobine podudarne. Na ovo treba upozoriti jer je Vjerovjesnik~ rekao: Ljude e predvoditi on.:J.j ko najvie zna
Kur'ana. Ako su u Kur'anu isti onda onaj ko poznaje IUljvi'e sunneta.. Ako suu sunnetu isti onda onaj ko je pn/e uinio hhfru. Ako su po hidri isti onda stariji od njih dvojice. lli u islamu. Ali ako su isti po piranu svih osobina onda e se dati
prednost ar,tpu jer su oni najrjeitiji ljudi. N,tjbole poznaju ono to se ui od Kur'ana. Ali da se podudare da su i.st i u svim osobinama je veoma rijetko i veom,t malo.
302
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
u vrijeme pravednih halifa kao i kod svih halila Benu Umejje i Abbasovih sinova sve dok se stvar nakon toga nije izmijenila. Razlog ove prednosti - Allah najbolje zna - je u tome to su izdvojeni sa razumom, govorom, ahlakom i djelima. Zato to se prednost stie ili korisnim znanjem ili dobrim djelima. Znanje ima svoje polazite, a to je snaga razuma koja predstavlja pamenje i razumijevanje. A savrenstvo je u snazi logike koja podrazumijeva sposobnost govora i retorike. Arapi bolje razumijevaju od drugih, bolje pamte i sposobniji su u govoru i retorici. Njihov jezik je potpuniji u pojanjavanju i razlikovanju znaenja, openito i pojedinano. Objedinjuje mnogo znaenja u malom broju rijei. Ako govornik bude htio da sakupi znaenja to e i uiniti, a onda ako bude htio da razdvoji izmeu svake dvije sline stvari to e uiniti sa drugim skraenim posebnim terminom. To moemo primijetiti u njihovom jeziku kada govore o vrsti ivotinje. Oni, napnmJer, govore o ivotinjama shodno zajednikim svojstvima izmeu njih sa cjelokupnim jedinstvenim terminima. Zatim odvajaju izmeu njihovih vrsta u nazivima svaku stvar pojedinano, od glasova, mladunadi, stanita, kopita i drugih stvari i specifinosti u arapskom jeziku koji ne dovodi u sumnju. to se tie djela, ona su izgraena na moralnim vrijednostima, to su uroeni podstrekai u dui. Njihova unutarnja priroda je blia dobru od drugih, oni su blii blagosti i nenjosti od drugih, hrabri su, povjerljivi, a njih krase mnoge druge moralne vrijednosti. l prije islama su bili skloni dobru ali ga nisu inili. Kod njih nije bilo znanja objavljenog sa neba. Niti su imali naslijeeni erijat od vjerovjesnika. Niti su se oni posveivali istim intelektualnim naukama, kao to su medicina, matematika i drugo. Njihove nauke su bile ono to ime je dozvoljavao njihov razum, od pjesnitva, govora, te ono to su zapamtili o svom porijeklu i proteklim danima. Te ono to su trebali od svog dunjaluka od prizivanja sazvijea i zvijezda, ili pak vjetinu ratovanja. Ali kada je Allah~ poslao Muhamrneda ~sa uputom- mimo kojeg Allah nije uinio na Zemlji niti e uiniti nekoga sa veom ulogom- pa su ga prihvatili nakon estoke borbe protiv njega, i brobe protiv
303
samih sebe u prijelazu iz neznaboakih obiaja, tame nevjerstva, koja je obuzela njihova srca i odvojila od prirode vjerovanja. Pa kada su preuzeli od njega tu velianstvenu uputu, nestale su te koprene sa njihovih srca. Onda su osvijetljena Allahovom uputom koju je sputsio na Svog roba i poslanika. Pa su uzeli ovu velianstvenu uputu sa takvom dobrom prirodom. Nakon toga se u njima spojilo savrenstvo stvorene snage u njima i savrenstvo koje je Allah objavio njima, kao primjer plodne i kvalitene zemlje po sebi, ali nije obraivana, ili je na njoj nikao korov i kruto drvee, koje je opet postalo skrovie za zvjeri i svinje. Pa ako se oisti od ovih smetnji, drvea i zvjeri, a onda se po njoj pobaca najbolje sjemenje i plodovi_ iz nje e se ubrati ono to se slino ni opisati ne moe. Tako da su nastali prvaci prethodnici od muhadira i ensarija, Allahova najbolja stvorenja nakon vjerovjesnika, a najbolji poslije njih su bili oni koji su ih slijedili u injenju dobrih djela sve do Sudnjeg dana od arapa i nearapa. Ljudi su tada izali iz okvira ovog savrenstva i bili su podijeljeni na dva dijela: nevjernici od jevreja i krana, koji nisu prihvatili Allahovu uputu, ili drugi od nearapa koji im se nisu pridruili u onome na emu su po prirodi bili stvoreni. Tadanji nearapi su svi bili nevjernici, od perzijanaca i bizantijaca. Zatim je doao erijat sa slijeenjem ovih prethodnika u uputi sa kojom im je Allah bio zadovoljan i razlikovanju od onih koji su mimo njih, moda zbog njihovih grijeha ili zbog nedostataka, ili zbog toga to moe odvesti u manjkavost. Ako je erijat zabranio poreenje sa nearapima to podrazimijeva sve ono to je od nevjerstva meu nearapima, u prolosti i sadanjosti. Pod taj smisao ulaze i nearapi muslimani u onome na emu nisu bili prethodnici. Kao to ulazi u pojam arapskog dahilijetskog doba ono na emu su bili pagani prije islama, i na veini onoga na emu su bili arapi u dahilijetu. Onaj ko se od arapa uporedi sa nearapima pripada njima, a onaj ko se od nearapa uporedi sa arapima pripada njima. Zbog toga su oni koji su prihvatili znanje i iman od sinova Perzije, dobili to zbog toga to su slijedili monoteistiku vjeru sa svim njenim propratnim stvarima, od arapskog jezika i dr. Ali oni koji omalovaavaju arape, to ine zbog toga to su zavedeni mislima suprotnim
304
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
emu
ovome, ili zbog toga to se slau sa nearapima u onome o doao sunnet, da im suprotiraju, to predstavlja vie stvari.
je
Takoer, kada je Allah objavio Svoju Knjigu na arapskom jeziku, i kada je uinio Svog Poslanika da od Njega dostavi Knigu i mudrost (sunnet) na arapskom jeziku, i uinio prethodnike u ovoj vjeri da govore njime, onda to znai da nije bilo mogue odrediti ovu vjeru i spoznati osim sa ovim jezikom. Njegova spoznaja i razmiljanje arapskim jezikom su postali sastavni dijelovi vjere. Koritenje ovog jezika u govoru je olakalo vjernicima u spoznaji Allahove vjere. I blie da se realizuju vjerski obredi, a svakako i blie da se poistovjete sa prethodnicima u vjeri, od muhadira i ensarija u svim njihovim stvarima.
Mi emo navesti neto to su uenjaci rekli u obraanju na arapskom jeziku, te pokuenosti koritenja drugog jezika osim u nudi. Jezik prate druge stvari, od nauka, moralnih vrijednosti, jer imaju veliki utjecaj u onome to Allah voli i u onome to mrzi. Zbog toga je erijat naloio pridravanje obiaja prethodnika u njihovim rijeima i djelima,a zabranio odstupanje od toga prema neemu drugom osim u nudi.
obiaji
Izhod svega toga jeste da je zabrana poistovjeivanja sa ovima bila zbog mogueg gubitka nagrade u proputanju vrijednosti koje je Allah uinio prethodnicima ili u zadobijanju mahana koje se nalaze kod drugih mimo njih. Zbog toga, kada su saznali sinovi perzijanaca za ovo, oni kojima je Allah podario uspjeh u tome, potinili su se trudu u realizaciji poreenja sa prethodnicima. Tako da su postali najbolji tabiini u dobroinstvu sve do Sudnjeg dana. A veliki broj meu njima su postali imami drugima, zbog ega su davali prednost perzijancima i to onima koje su vidjeli da su blii slijeenju prethodnika. Tako da je Esmei - onako kako to od njega prenosi Silfi - u knjizi 1Vrijednosti perzijanaca 1: "Nearapi Isfahana su Kurejije nearapa." Silfi sa poznatim lancem prenosi od Abdul Aziza b. Abdullaha b. Ebu Seleme Madiona od Usame b. Zejda od Seida
Takoer
305
samih sebe u prijelazu iz neznaboakih obiaja, tame nevjerstva, koja je obuzela njihova srca i odvojila od prirode vjerovanja. Pa kada su preuzeli od njega tu velianstvenu uputu, nestale su te koprene sa njihovih srca. Onda su osvijetljena Allahovom uputom koju je sputsio na Svog roba i poslanika. Pa su uzeli ovu velianstvenu uputu sa takvom dobrom prirodom. Nakon toga se u njima spojilo savrenstvo stvorene snage u njima i savrenstvo koje je Allah objavio njima, kao primjer plodne i kvalitene zemlje po sebi, ali nije obraivana, ili je na njoj nikao korov i kruto drvee, koje je opet postalo skrovie za zvjeri i svinje. Pa ako se oisti od ovih smetnji, drvea i zvjeri, a onda se po njoj pobaca najbolje sjemenje i plodovi, iz nje e se ubrati ono to se slino ni opisati ne moe. Tako da su nastali prvaci prethodnici od muhadira i ensarija, Allahova najbolja stvorenja nakon vjerovjesnika, a najbolji poslije njih su bili oni koji su ih slijedili u injenju dobrih djela sve do Sudnjeg dana od arapa i nearapa. Ljudi su tada izali iz okvira ovog savrenstva i bili su podijeljeni na dva dijela: nevjernici od jevreja i krana, koji nisu prihvatili Allahovu uputu, ili drugi od nearapa koji im se nisu pridruili u onome na emu su po prirodi bili stvoreni. Tadanji nearapi su svi bili nevjernici, od perzijanaca i bizantijaca. Zatim je doao erijat sa slijeenjem ovih prethodnika u uputi sa kojom im je Allah bio zadovoljan i razlikovanju od onih koji su mimo njih, moda zbog njihovih grijeha ili zbog nedostataka, ili zbog toga to moe odvesti u manjkavost. Ako je erijat zabranio poreenje sa nearapima to podrazimijeva sve ono to je od nevjerstva meu nearapima, u prolosti i sadanjosti. Pod taj smisao ulaze i nearapi muslimani u onome na emu nisu bili prethodnici. Kao to ulazi u pojam arapskog dahilijetskog doba ono na emu su bili pagani prije islama, i na veini onoga na emu su bili arapi u dahilijetu. Onaj ko se od arapa uporedi sa nearapima pripada njima, a onaj ko se od nearapa uporedi sa arapima pripada njima. Zbog toga su oni koji su prihvatili znanje i iman od sinova Perzije, dobili to zbog toga to su slijedili monoteistiku vjeru sa svim njenim propratnirn stvarima, od arapskog jezika i dr. Ali oni koji omalovaavaju arape, to ine zbog toga to su zavedeni mislima suprotnim
304
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
emu
ovome, ili zbog toga to se slau sa nearapima u onome o doao sunnet, da im suprotiraju, to predstavlja vie stvari.
je
Tako(1er, kada je Allah objavio Svoju Knjigu na arapskom jeziku, i kada je uinio Svog Poslanika da od Njega dostavi Knigu i mudrost (sunnet) na arapskom jeziku, i uinio prethodnike u ovoj vjeri da govore njime, onda to znai da nije bita mogue odrediti ovu vjeru i spoznati osim sa ovim jezikom. Njegova spoznaja i razmiljanje arapskim jezikom su postali sastavni dijelovi vjere. Koritenje ovog jezika u govoru je olakalo vjernicima u spoznaji Allahove vjere. I blie da se realizuju vjerski obredi, a svakako i blie da se poistovjete sa prethodnicima u vjeri, od muhadira i ensarija u svim njihovim stvarima.
Mi emo navesti neto to su uenjaci rekli u obraanju na arapskom jeziku, te pokuenosti koritenja drugog jezika osim u nudi.
Jezik prate druge stvari, od nauka, moralnih vrijednosti, jer obiaji imaju veliki utjecaj u onome to Allah voli i u onome to mrzi. Zbog toga je erijat naloio pridravanje obiaja prethodnika u njihovim rijeima i djelima,a zabranio odstupanje od toga prema neemu drugom osim u nudi. Izhod svega toga jeste da je zabrana poistovjeivanja sa ovima bila zbog mogueg gubitka nagrade u proputanju vrijednosti koje je Allah uinio prethodnicima ili u zadobijanju mahana koje se nalaze kod drugih mimo njih. Zbog toga, kada su saznali sinovi perzijanaca za ovo, oni kojima je Allah podario uspjeh u tome, potinili su se trudu u realizaciji poreenja sa prethodnicima. Tako da su postali najbolji tabiini u dobroinstvu sve do Sudnjeg dana. A veliki broj meu njima su postali imami drugima, zbog ega su davali prednost perzijancima i to onima koje su vidjeli da su blii slijeenju prethodnika. Tako da je Esmei -onako kako to od njega prenosi Silfi - u knjizi 1Vrijednosti perzijanaca 1: "Nearapi Isfahana su Kurejije nearapa." Silfi sa poznatim lancem prenosi od Abdul Aziza b. Abdullaha b. Ebu Seleme Madiona od Usame b. Zejda od Seida
Takoer
305
b. Musejjiba da je rekao: "Da nisam bio od Kurejija volio sam da budem od perzijanaca, a onda bih volio da sam iz lsfahana."l Drugim lancem od Seida b. Musejjiba da je rekao: "Da nisam ovjek od Kurejija poelio bih da sam iz Isfahana, zato to Poslanik @!. kae:
"Da je vjera zakaena na Sorajima dokuili bi je ljudi od perzijanaca od sinova nearapa. Najsretniji ljudi sa njom e biti perzijanci i lsfahan. ''2
Kau da je Selman Farisi bio od stanovnika Isfahana, takoer i lkrime tienik Ibn Abbasa i drugi. Zbog toga su tragovi islama bili vie istaknuti u Isfahanu nego negdje drugo. Tako da je Hafiz Abdul Kadir Rahavi- rahimehullah - rekao: "Nisam vidio grad poslije Bagdada u kojem je vie hadisa od Isfahana. U njemu je bilo vie imama sunneta, nauke, fikha, i onih koji su poznavali hadis i openito islam, nego negdje drugo. Tako da je reeno: "Njihovi suci (sudije) su bili od uenjaka hadisa, kao to su Salih b. Ahmed b. HanbeJ,3 ili Ehu Bekr b. Ehu Asim i drugi poslije njih." A ja ne znam njihovo stanje na Ahiretu." svako mjesto ili osoba od perzijanaca ako su pohvaljeni, onda su pohvaljeni istinski zbog njihovog poreenja sa prethodnicima. Tako da je bilo mogue da se zamijeni osoba sa osobom, ili miljenje sa miljenjem, ili djelo sa djelom, zbog ubjeenosti svakog od protivnika da je blii putu prethodnika. Umet se slae oko ovog pravila, a to je da je vrijednost u slijeenju puta prethodnika meu arapima, te da je vrijedan onaj ko ih slijedi. I to je ono to se ima ovdje za cilj. biti upotpunjena sa dvijema stvarima: Prva da je obaveza muslimana koji pogleda u vrijednosti, ili da govori o njima, da ide putem pametnog ovjeka koji ima za cilj da
Pria e Takoer
Biljei ga Ebu Nuajm u 'Zikr ahbar Asbahan' l. dio, str. 38. Pogledaj 'Zi kr ah bar Esabahan' l. dio, str. 39. Stanje had isa je prethodno prikazano a hadis je sahi h. 3 lbn U s ej m i n -Tah i meh u [lah - kae: Ovim misl i dii je bio Mj bol j i i ls fahanu.
2
306
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
spozna dobro i da uloi svoj trud u njegovom slijeenju. Njegov cilj nee biti da se hvali nad nekim, niti da ponizi drugoga. Muslim u 'Sahihu' biljei od Ijjada b. Himara Medaiija da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik ~:
"Meni je objavljeno da budete ponizni, da se niko ne hvali nad drugim, i da niko nikome ne ini zlo.''!
Allah ~je na jeziku Svog Poslanika zabranio da se neko uzdie nad stvorenjima, a to su isticanje i nanoenje nepravde. Jer uzdizanje, ako je sa pravom, onda se odnosi na hvalu, a ako je produkt nepravednosti onda je nepravda, a nije dozvoljeno ni jedno ni drugo. 2 Ako ovjek pripada uglednoj skupini, kao da se spomene u vrijednostima Benu Haima, ili Kurejija, ili arapa, ili prezijanaca, ili nekih od njih, onda njegov udio nee biti u osjeaju svoje vrijednosti i oslonac na to. Jer bi u tom sluaju pogrijeio, zato to vrijednost jedne vrste ne obavezuje vrijednost svakog pojedinca, kao to smo prethodno naveli. Malo je abesinaca koji su kod Allaha bolji od svih Kurejija.
izvoenje
Zatim ovakvo shvatanje nalae manjak u njemu i njegovo iz vrijednosti, a nekamoli da se uzdigne ili uzvisi jedan
rob.3
MusHm u 'Sahihu' br. 2865, u dugakoj verziji. !bn Usejmin - rahimehul!ah - kae: Razlika izmedu uzdignutosti i nepokornosti vladaru je to to ako se uzdigne radi toga da to biva sa pravom a ako se uzdigne bez prava onda se smatra nepokomim. Ovo je veoma mala razlika i ovjek je ne koristi asim u rijetkim sluajevima. J Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kae: Ovo je veoma vana korist tj. ako je ovjek od arapa, pa ako eli pohvaliti arape nema smemje ali pod uslovom da osjea kao da e pohvaliti sebe. Pa ako to uini to je kao od pobune. Ali ono od ega ovjek treba da se u potpunosti suszdri jeste uzdizanje uope. Meutim ako govori o Allahovoj blagodati onda to nije od uzdizanja niti u tome ima uzdizanja iznad nekog drugog. Naprimjer, A!lah ~je podario nekom robu blagodat i on hoe da o njoj govori1 ovakav ovjek se ne eli hvaliti nego eli da pojasni AJ(ahovu blagodat nad njim. Kao to Uzvieni kae: A o blagoda.t:isvoga Gospodara govori. lEd-Duha, n).
1
307
Ako bude od druge skupine, kao to su nearapi, ili neko mimo Kurejija ili Benu Haim, neka zna da njegovo vjerovanje u Poslanika .$ i u ono o emu nas je obavijestio, te poslunost u onome to je naredio, ljubav prema onom koga je zavolio, poreenje sa onima kojima je Allah dao prednost, izvravanje istinske vjere koju je Allaha poslao sa Svojim robom i poslanikom, to nalae da bude bolji od svih iz one prve grupe uglednika, a to i jeste istinska prednost ili vrijednost. Pogledaj u Omera b. Hattaba 4& kada je utemeljio divan (ministarstvo socijalne pomoi), pa su mu rekli: "Neka ooa pravovjernil7 pone od sebe." Pa ree: "Ne, nego stavite Omera ondje gdje ga je stavio Allah tJjj." Pa je otpoeo sa Poslanikovom ~ porodicom, zatim - onima koji im slijede - sve dok njegov red nije doao do Benu Adijj, a oni su bili najudaljeniji ogranak Kurejija. Zatim je dao prvenstvo onima koji su slijedili istinu iz Benu Haima odlikujui ih nad ostalim Kurejijama. Druga je da je naziv 1arapi1 i 1nearapi 1 postao predmet 1 1 nejasnoe. Mi smo prethodno naveli da rije nearapi u jeziku se odnosi na svakoga ko nije od arapa. Zatim poto su znanje i vjerovanje kod perzijanaca bili prisutni vie nego kod drugih nemapa samim time su bili najbolji nearapi. Ali je termin 1nearapi1 postao preovladiv kod veine nadolih generacija, tako da je postao obiajna injenica opih razmjera meu njima. Naziv 1arapi 1 je bio svojstven ljudima koji su u sebi sadravali tri svojstva: Prvo:
iji
je jezik bio arapski.
Drugo: oni koji su bili djeca arapa. su stanita bila u arapskoj zemlji. To se odnosi na Arapski poluotok koji se prostire od Kalzemskog mora pa sve do Basrijskog mora. Od najudaljenijih dijelova Jemena do samih
Tree: ija
308
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
poetaka ama, tako da je u taj predio ulazio Jemen ali ne i am.1 U
ovoj zemlji su bili arapi prije a i u vrijeme poslanstva.2 AJi kada je doao islam i kada su osvojene drave oni su se nastanili u svim dravama od dalekog istoka do dalekog zapada, do obala ama i Jermenije, iako su ovo bila stanita perzijanaca, bizantijaca, Berbera i drugih. Zatim su se ove drave podijelile na dva dijela. Od njih su bile one u kojima je preovladavao arapski jezik, tako da veina njih nije poznavala osim njega, ili su pak poznavali i njega i drugi jezik. Pored greki koje su se uvukle u arapski jezik. Ovo je bilo izrazito posebno za stanovnike ama, Iraka, Egipta i Andalusa, i sl. tome. A mislim da se ovo desilo u zemljama Perzije i Horosana u davnini. I druge su bile one u kojima je provladavao arapski jezik, kao to su drave Turkmena, Horosana, Jermenije, Azerbejdana i sl. Ova podruja su se podijelila na ona koja su prvenstveno bila arapska, kao i ona koja su postala arapska prenoenjem i na ona koja su bila nearapska. Takoer i porijekla se dijele na tri skupine: Ljudi porijeklom od arapa, koji su ostali arapi u jeziku i mjestima stanovanja, ili na jeziku ali ne i po stanitu, ili po stanitu ali ne po jeziku.
Ibn Usejmin- rahimehullah -kae: Ovo je granica poluotoka kao to je spomenuo ejhul islam - rahimehullah -to se moe izvui iz Poslanikovih ~rijei: Protjeraje murike sa Arapskos poluotoka. Zbog roga nam nije dozvoljeno da dopustimo jevrejima, kranima i muricima da se nastanjuju na Arapskom poluotoku. Ali emo in1 dozvoliti ako dodu iz potrebe kao to je naprimjer trgovina. Isto tako nam je zabranjeno da im dozvolimo isticanja njihovih slogana vjere kao to su crkve, jer Allahov Poslanik~ kae: Na Arapskom poluotoka se nee sastavid dvije vjere. 1 lbn Usejmin- rahimehullah -kae: Arapi je imenica koja sadri tri osobine, a to je da bude po porijeklu arap, po jeziku arap i na osnovu zemlje arap. ro se rie razlike po pitanju jezika istin,l je da on odvaja ovjeka po pitanju arabizma radi govora. Isto tako i razlika u stanitu kao .to je naprimjer am1 Irak ili Egipat. Izdvaja se od arabizma u pogledu mjesta i drave. Dakle sve krui oko jezika, ali time to su izdvojeni od arabizma na osnovu jezika onda je to pripadnost samo na osnovu jezika i mjesta.
309
ejhul-islam Ibn Tejmij)"e
I ljudi porijeklom arapi, ak porijeklom iz Benu Haim, a onda je arapski postao njihov jezik i njihovo stanite, ili jedno od to dvoje. Ljudi nepoznatog porijekla, ne znaju da li su arapskog porijekla ili su nearapskog? Njih je danas najvie, bez obzira da li oni bili arapi po stanitu i jeziku ili nearapi ili jedno od to dvoje.
Takoer
su se po pitanju jezika podijelili na tri skupine:
Narod koji je govorio arapski rijeima i tonom. N arad koji su govorili njime rijeima ali ne i tonom. Oni su poarapljeni arapi koji na poetku nisu uili jezik od arapa. Nego su bili navikli na drugi jezik, da bi poslije toga nauili arapski, kao to je veina sluajeva sa uenjacima koji su nauili arapski. Narodi koji nisu govorili njime osim sasvim malo. Arapski je preovladao ovim dvjema skupinama, ali meu njima ima i onih kojima je preovladao strani jezik, dok se kod nekih stvar izjednaila, dal 1 zbog sposobnosti ili zbog obiaja. Ako se arabizam podijelio na porijeklo, jezik i stanite, onda su se i propisi razlikovali na osnovu ovih razlika, posebno po pitanju porijekla i jezika. Ono to smo spomenuli od zabrane uzimanja sadake i zasluge udjela u petini Benu Haimu je zbog porijekla makar njihov jezik bio stran. A ono to smo spomenuli o propisima arapskog jezika i moralnih vrijednosti arapa se potvruje onima koji su bili takvi Makar on bio perzijanac, ali se nee pripisati onome ko nije takav, makar njegovo porijeklo bilo iz Haimija. Ovdje se ima za cilj, da osnova onoga to sam naveo o zabrani poreenja sa nearapima jeste na osnovu onoga na emu su bili prethodnici u poetku islama. to se bude blie njihovom putu to je bolje, a svako onaj ko se suprotstavi njihovoj uputi smatra se suprostavljaem, bez obzira, da li je onaj, koji je se suprotstavio toga dana bio arapskog porijekla, ili arapskog jezika, ovako je preneeno od selefa.
310
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Hafiz Ebu Tahlr Silfi prenosi sa svojim lancem, o vrijednostima arapa, od Ebu ihaba Banata da mu je govorio Debbar b. Musa od Ebu Dafera Muhanuneda b. Alije b. Husejna b. Alije da je rekao: "Ko se rodi u is lam u on je arap." Ovako prenosi od Ebu Dafera ~ da onaj ko se rodi u islamu da se rodio u arapskoj dravi i da se navikao na njihov govor, a stvari su ovako stojale. Silfi prenosi od Mu 1temina Sadija od Ebu Kasima Hilala da ga je obavijestio Ebu Muhammed Hasan b. Husejn Tevlehi da mu je govorio Alija b. Abdullah b. Bir da mu je govorio Muhamrned b. Harb Neai da mu je govorio Ishak Ezrek od Hiarna b. Hassana od Hasana od Ebu Hurejre - merfua predajom - da je rekao:
"Ko bude govorio arapski on je arap, a ko zapamti u islamu dva (pretka) on je arap. "1
Ovako stoji u njemu. A mislim da je rekao: "Ko zapamti dva roditelja." Ako je ovaj hadis ovdje sahih, onda je arabizarn po njemu vezan za jezik, a po porijeklu je uslovio da se u islamskoj arapskoj dravi nau dva njegova pretka. Ovo moe koristiti Ebu Hanifi kao dokaz da onaj ko nema dva pretka u islamu i slobodi da ne moe biti dostojan onog ko ima dva pretka u tome. Makar bili jednaki u tome to nisu arapi ili po
oslobaanju.
Ebu Jusufov mezheb je da onaj ko ima jednog pretka je kao da ih ima dvojicu (po pitanju slobode i islama).
'
afijin i Ahmedov mezheb je da se na ovo ne osvre, to je Ahmed i naveo u svojim spisima.2
Nisam naao knjigu 'Vrijednosti arapa' od Hafiza Silfija tako da o hadisu ne mogu sada. -Pogledaj 'Mesaillmam Ahmed' od Ehu Davuda str. 159.
~ovoriti
311
Silfi prenosi hadis od Hasan b. Reika da mu je govorio Ahmed b. Hasan b. Harun da mu je govorio Ala 1 b. Salim da mu je govorio Kurre b. Isa Vasiti da mu je govorio Ebu Bekr Huzeli prenosei od Malika b. Enesa od Zuhrija od Ebu Seleme b. Abdu Rahmana da je rekao: "Doao je Kajs b. Matata u halku u kojoj su bili Suhajb Rumi, Selman Farisi i Bilal Habei, pa je rekao: "Ovo su Evs i Hazred koji su pomogli ovog ovjeka, a ta je sa ovima?" Pa je ustao Muaz b. Debel pa ga je uzeo za njegove podbratke i doveo ga kod Allahovog Poslanika $., te ga je obavijestio o njegovim rijeima. Allahov Poslanik $ ustade ljutit vukui za sobom svoj ogrta. Uao je u damiju i pozvao da se sakupe radi namaza. Popeo se na mimber te se zahvalio Allahu i pohvalio Ga, zatim je rekao:
uA zatim, o ljudi, Gospodar je jedan gospodar, otac je jedan
otac, vjera je jedna vjera, arabizam nikome od vas nije po ocu ili po majci. Nego je po jeziku, pa ko bude govorio arapskim jezikom on je arap." Nakon toga Ebu Muaz ustade i ree: "ta nam t~areuje da uradimo sa ovim munafikom?" Pa ree: "Pusti ga u Va tm." A Kajs je bio od onih koji su otpali te je bio ubijen meu otpadnicima."1
Ovaj hadis je slab, kao da je nametnut Maliku, ali njegovo znaenje nije daleko od istine, nego je vjerodostojan u nekim verzijama kao to smo prethodno spomenuli. Ko obrati panju na ono to to smo naveli u ovom poglavlju shvatit e cilj erijata u slaganju sa onim to je nareeno, kao i u onome emu se mora suprotstaviti. O emu su prethodili dokazi, te su neke strane toga spoznate kao i njihovi razlozi, i bar jedan dio mudrosti u tome.
Biljei ga Rezzaz u 'Tarihul evsat' str. 251-252. U nj egovom lancu se na lazi Ebu Bekr Huze!i iji se badisi ne prihvataju. Kurre b. Isa, 1*ga nisam pronaao u knjigama o prenosiocima osim to ga Rezzaz spominje u ovoj svojoj knjizi, ali o njemu nije nita rekao.
312
r
POGLAVLJE AKO BI SE REKLO: ONO TO STE SPOMENILI OD DOKAZA JE U SUPROTNOSTI SA NEKIM ERIJATSKIM ODREDBAMA
Jer je 1zakon ili erijat onih prije nas i na erijat osim ako se ne suprostavlja naem erijatu 1 Zbog rijei Uzvienog:
~ ... ,zato
slijedi njihov pravi put." (Sura El-En'am, 90)
I rijei:
"Slijedi vjeru Ibrahimovu." (Sura En-NahL 123)
Te rijei Uzvienog:
q
l
l l l
l -'_ l ""..i :
..:u l < / "'ll ::r-- LJ:!~ ~ -
...
-*'
~-
,.1
\-:. . ' ~
~
...
r--
~po
njemu su sudili vjerovjesnici, koji su bili Allahu predani." (Sura El-
Maide,44)
I mnogi drugi dokazi koji su spomenuti na drugom mjestu. Pored toga to vi prihvatate ovo pravilo, koje je stav svih prethodnika i svih pravnika.
Takoer se suprotstavlja predaji od Seida b. Dubejra od Ibn Abbasa- radijjallahu anhuma - da je Allahov Poslanik i;: "Doao u Medinu pa je zatekao jevreje da poste dan Aure, pa im je Allahov Poslanik ~ rekao:
"ta je ovaj dan kojeg vi postiter' Oni rekoe: "Ovo je dan Aure, u njemu je Allah spasio Musaa i njegov narod, a potopio Faraona i njegov narod. Pa ga je Musa postio iz zahvale Allahu. Mi ga postimo veliajui ga." Allahov Poslanik ~ ree: NM i smo prei Musau od vas."
313
Pa ga je postio Allahov Poslanik i naredio da se posti." Mutefekun alejhi.l Od Ebu Muse se prenosi da je rekao:
"Jevreji su dan Aure ubrajali kao praznik, pa je Allahov Poslanik :i rekao: "Pa postite ga vi. "2
Mutefekun alejhi. Ovo je Buharijina verzija, a Muslimova verzija:
ga jevreji i uzimaju ga za praznik." U drugoj verziji od njega: "Stanovnici Hajbera su postili dan Aure, i uzimali su ga za praznik, i u njemu su svoje ene odjevali u svoje nakite i ukrase."3 4
Od Zuhrija od Ubejdullaha b. Abdullaha b. Utbe od Ibn Abbasa- radijjallahu anhuma- se prenosi da je rekao:
"Veliaju
"'Kitabije su putali svoje kose, murici su pravili razdeljke, a Allahov Poslanik ;Ji je volio da se poistovijeti sa kitabijama u onome o emu nz u nita nije nareeno. Allahov Poslanik ii je putao ravno kosu na tjemenu da bi je poslije razdijelio." Mutefekun alejhi. 5
Kae se: to se tie suprotnosti u sluaju erijata onih prije nas kao i naeg erijata u onome o emu ne postoji nita suprotno u naem erijatu, se gradi na dvije stavke, koje opet nepostoje u ovom pitanju poreenje sa njima. Prva je: Da se potvrdi da je to njihov erijat u koji se provjereno moe vjerovati, kao da nas o torne obavijesti Allah~ u svojoj Knjizi, ili na jeziku Svog Poslanika, ili da bude preneeno
Buharija br. 2004 i Muslim br. 1130. 'Sahih Buhari' br. 2005, 'Feth'. 3 'Sahih Muslim' br. 1131 4 lbn Usejmin - rahimehullah - kae: U ovom hadisu se navodi da je Allahov Poslanik :lli; doao u Medinu pa je zatekao jevreje kako poste na dan Aure. Oigledno je da je Aura u Rabi ul eve! u, jer je Poslanik~ doao u Medinu u Rabiul eve[u. Ali nema prob!ematinosti u ovome. Kae se da su jevreji odgadali mjesece koji nisu arapski, te da je Poslanikov ~ dolazak u Medinu odgovarao vremenu koji je bio dan Aure. Ovo je jasan i ispravan odgovor. )er je Aur.'l. u Muharremu. 5 Buharija br. 5917 i Muslim br. 2336.
314
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
tevatur predajama i sL tome. Ali puko oslanjanje na njihove tvrdnje, ili na ono to se nalazi u njihovim knjigama, to nije dozvoljeno oko ega postoji saglasnost. A Vjerovjesnik jt iako ih je upitao pa ga oni obavijestili, ili je saznao ta je u Tevratu, to je bilo zbog toga to nije doputao da podmetnu svoje lai. Nego mu je Allah~ davao na znanje o onome u emu su lagali ili o emu su govorili istinu. Kao to ga je obavijestio o njihovim laima vie puta, ali to se tie nas mi nismo sigurni da nam nee slagati. Tako da nam sa jednom vijeu moe doi grijenik, ili ta vie kafir, a mi ga u tome slijedimo. U Sahihu' je potvreno da je Allahov Poslanik ~ rekao:
1
"Ako vam se kitabije obrate nemojte im vjerovati niti ih ulakivati.'rJ.

Druga stavka: Da u naem erijatu ne postoji posebno pojanjenje o tome. Ali ako postoji posebno pojanjenje u poreenju ili razlikovanju, time e se zadovoljiti u onome ime se zabranjuje poreenje ili se potvrdi da se ne radi o erijatu onih koji su bili prije nas, ak iako se potvrdi, ipak put naeg Poslanika~ i njegovih ashaba je bio sasvim suprotan. A nama je nareeno da ih slijedimo i da se sa njima poistovjeujemo. Na Vjerovjesnik ti nam je naredio da postupamo suprotno jevrejima i kranima. Ali ponekada u iskrslim propisima se pojavi dozvola za poreenjem, ali ne u nareenom putu ili stalnim sloganima vjere. Zatim ovo sa uslovom da ne postoji nita preneeno od naeg Vjerovjesnika ~ i ashaba suprotno tome, ili da se potvrdi njegova osnova u naoj vjeri. Kao da se od vjerovjesnika meu vjerovjesnicima potvrdi osnova ili njegov opis, kao otkup ovcom za onoga ko se zavjetuje da e zaklati svoje dijete.2 Ili kao to je
Biljei ga Buharija u svom 'Sahihu' br. 4885, 'Feth'. Ibn U se jm in - rah imehu lJah - kae: Ko se zavjetuje da e zaklati svoje d ij ete. ta je njegova obaveza u tom pogledu. Zaklat e jednu ovcu, to je jedno od miljenja, slijedei u tome Ibrahima ji!. Ibrahimu ~ je bilo nareeno da zakolje svoje dijete, nareeno mu je da zakolje velianstven kurban. Drugo miljenje je da se otkupi kae: Ko se zavjetuje na nepokornost otkupninom zakletve, kao to Poslanik AI!J.hu neka mu ne bude nepokoran. Klanje dijeteta je grijeh tako da e se iskupiti
315
ejhu/-islam Ibn Tejmij}"e

nareeno
neemo
obrezivanje u Ibrahimovoj ovdje govoriti.
~\
vjeri i sL tome o
emu
to se tie hadisa o Auri, potvreno je da ga je Allahov Poslanik ~postio prije nego to je o njemu pitao jevreje, kao i da su ga Kurejije pastile. U oba 1Sahiha 1 u hadisu od Zuhrija od Drveta od Aie radijjallahu anha- se prenosi da je rekla:
"Kurejije su u dahilijetu postili dan Aure, a postio ga je i Allahov Poslanik~. A kada je preselio u Medinu postio ga je, ili je naredio da se posti. Ali kada je propisan post u Ramazanu rekao je da ga posti ko hoe a ko nee neka ga ispusti. "l
U drugoj predaji stoji: "To je bio dan u kojem se Kaba zastirala. ''1 njih dvojica ga biljee u hadisu od Hiama b. Urveta od njegovog oca od Aie - radijjallahu anha - da je rekla:
Takoer
"Kurejije su postili dan Aure u dahilijetu, a i Poslanik ~ ga je postio u dahilijehl. Pa kada je Medinu postio ga je i naredio da se posti. Ali propisan Ramazan rekao je: "Ko hoe postit e a pustit e. "3
Allahov doao u kada je ko nee
Kod njih se takoer biljei predaja od Abdullaha b. Omera radijjallahu anhuma - :
''Da su dahili postili Aum, te da ga je postio Poslanik~ i muslimani, prije nego to je propisan Ramazan. Ali kada je
otkupninom zakletve. Ovaj mezheb je ispravan. Sto se tie lbrahimove prie ona nije o zavjetu. Ibrahimu je objavljeno od Allaha ~ isto tako je otkupljen od Allaha sa ogromnim kurbanom. T ako da je izmeu njih razlika. T ako da je ispravno da onaj ko se zavjetuje da e zaklati svog sina1 nee mu biti dozvoljeno da ga zakolje, a na njemu je dil. se otkupi kao za zakletvu. 1 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 2001, 'Feth', i Muslim u svom 'Sahihu' br. ll25. 2 'Sahih Buhari' br. 1592. 'Feth'. 3 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 2002, 'Feth', i Muslim u ~>vom 'Sahihu' br. 1125.
316
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
propisan Ramazan Allahov Poslanik ~je rekao: "Aura je dan od Allahovih dana, ko bude htio posit e ga a ko ne ostavit e ga. "l
Ako osnova njegovog posta nije bila poistovjeena sa kitabijama, onda e njegove rijei: "Mi smo prei Musau od vas." Biti potvrda njegovog posta i pojanjenje jevrejima da ono to vi inite od poistovjeivanja sa Musaom da mi to ve inimo, tako da smo mi prei Musau od vas. Zatim odgovor na ovo i na njegove rijei: "Da je Allahov Poslanik ji volio da se poistovjeti sa kitabijama u onome o emu mu nita nije nareeno." Je na vie naina: Jedan je: Da se ovdje radi o prethodnom vremenu, zatim Allah ~ je ovo derogirao i propisao mu da se suprotstavlja kitabijama, te mu to naredio. U tekstu hadisa stoji "Da je pustio kosu ravno poistovjeujui se sa njima, te da ju je poslije razdijelio." Zbog toga je razdjeljivanje kose postala oita stvar kod muslimana, a od uslova koji su postavljeni zimijama je bio i taj da ne eljaju svoje kose na razdeljak. Ovo je kao kada je Allah propisao okretanje prema Bejtul Makdisu na poetku islama poistovjeujui se sa kitabijama, da bi to dokinuo nakon toga i naredio da se okreu prema Kabi. A o jevrejima, maloumnicima i drugima je obavijestio da e govoriti:
t.
~~~ ipLS"" ~~~~~~}.}- t~'l) G./8\./ :Q ~JI J):~.

~ ~ ~
....
...
...
"'
....
...
"to ih je odvratilo od kible njihove, prema kojoj su se okretali?"

Te je obavijestio da se nee zadovoljiti sa Poslanikom dok ne bude slijedio njihovu kiblu, rakavi:
~sve
Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. I I 26, i Ahmed u 'Musnedu' 2. dio, str. 143. Ali ga Buharija nije zabiljeio od Ibn Omera u svom 'Sahihu'.
317
"A ako bi se ti poveo za eljama njihovim, nakon znanja koje si dobio, od Allaha te niko ne bi mogao zatititi, niti pomoi." (Sura
El-Beqare, 120)
Zatim ga je obavijestio:
~b~ dJ~~~
::ii;-
... ~
"'i.,-::,.-~
i)~~ G~_;~~~~~~ ~J
..; ....
J-~~"".,,~..;
......
~~ "'
~
"A ako bi se ti za njihovim eljama poveo nakon to ti je dolo znanja ti bi zaista bio nepravednik." (Sura El-Beqare, 145)
Pa ga je obavijestio da:
"Svako ima svoj pravac prema kojem se 148)
okree." (Sura El-Beqare,
Takoer ga je obavijestio da je svakome propisao put i pravac te da su obredi od ostalih stvari erijata.
Pitanje Aure, koju je postio i za koju je rekao: "Mi smo prei Musau od vas", pojanjava injenica da je malo prije smrti naredio da se suprotstavimo jevrejima u njegovom postu, te nam to naredio 1i. Zbog toga je Ibn Abbas - radijjal1ahu anhuma govorio: "Da je Allahov Poslanik .if volio da se poistovijeti sa kitabijama u onome o emu mu nita nije nareeno." Te da je on prenio njegove rijei: uMi smo prei Musau od vas." I da je on bio najstroiji od ashaba po pitanju suprotstavljanja jevrejima u postu dana Aure, a mi smo spomenuli da je on bio taj koji je prenio predaju o s upro ts tav lj anj u. Muslim u svom 1Sahihu 1 biljei od Hakema b. E 1areda pa kae: "Doao sam kod Ibn Abbasa dok je leao na svom ogrtau kod zemzema pa sam mu rekao: "Obavijesti me o postu dana Aure." Kae:
318
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Ako vidim mlaak mjeseca Muharrema brojim, pa osvanem deveti dan pos tei." Rekoh: "Je li ga tako postio Muhammed $?" Ree: "Da. "1 2
Muslim biljei od Ibn Abbasa- radijjallahu anhumada je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik ~:
"Ako ostanem u danom Aure.
budue u
postiti i deveti dan. "3 Tj. sa
A prethodile su Ibn Abbasove rijei: "Posti deveti dan mislei sa desetim - i razlikujte se od jevreja." Ovako je preneeno od njega pojanjavajui ovaj propis radi suprotstavljanja jevrejima. Seid b. Mensur kae da mu je Sufjan govorio prenosei od Amra b. Dinara da je uo Ata'ija da je uo Ibn Abbasa- radijjallahu anhumada kae: "Postite deveti i deseti dan, razliku te se od jevreja. "4 Prenijeli smo u 'Fevaid' od Davuda b. Amra od Ismaila b. U1eje da je rekao: "Spomenuli su kod Ibn Ebu Nudejha da je Abbas govorio: "Dan Aure i deveti dan." Pa je Ibn Ebu Nudejh rekao: "Ibn Abbas je rekao: "Mrzim da postim dan samostalno, nego postite jedan dan prije njega ili poslije njega.'' Ovo potvruje ono to prenosi Tirmizi od Ibn Abbasa radijjallahu anhuma - da je rekao: "Allahov Poslanik #ii je nareivao da se posti Aura, desetog Muharrema." Tirmizi kae: "Ovaj hadis je hasen sahih." s
'
Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 1133. Ibn Usejmi11 kae: T o znai da je Ibn Abb,1s- radijjal!ahu an huma- postio deveti dan Muhanema jer je Allahov Poslanik"' na kraju svog ivota rekao: Ako poivim dalje postit u deveti dan. Pa je to lbn Abbas naredio da bi se upotpunile jedno od dva stanja. A to je d,1 se posti deveti dan sa desetim. A Ibn Abbasova namjera nije bila ta da odredi deveti dan kao deseti. Ovo je daleko od stvarnosti. Zato je uputio onoga koie upitao da posti ono to je potpunije. A to je da posti deveti i deseti dan. 3 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. l !34. 4 Biljei ga Abdu Rezak u 'Musanifu' 4. dio, str. 287 br. 7839. Od njega ga biljei Bejheki u 'Kubra' 4. dio, str. 287. Lanac mu je vjerodostojan. 5 Biljei ga Tirmizi u 'Sunnenu' br. 755 rijeima: "Allahov Poslanik ;Ji j e nareivao da je posti dan Aure desetog dana." Tirrnizi kae: ''Hadis od Ibn Abbasa je hase n sahih." A on je onakav kako je rekao.
319
Seid b. Mensur u svom 1Sunnenu' prenosi od Huejma od Ibn Ebu Lejle od Davuda b. Alije od njegovog oca od njegovog djeda Ibn Abbasa da je rekao: "Allahov Poslanik ~ kae:
"Postite dan Aure, razlikujte se od jevreja u njemu. Postite jedan dan prije njega ili dan poslije njega."
Ahmed ga prenosi rijeima:
"Postite dan prije njega ili dan poslije njega. '11
Takoer Ahmed ovako navodi kao to je to prenosio od Ibn Abbasa i na osnovu toga donosio fetvu.
U predaji od Esrema kae: "Ja smatram da kada se radi o danu Aure da se posti deveti i deseti dan, zbog hadisa od Ibn Abbasa: "Postite deveti i deseti dan." Harb kae: "Pitao sam Ahmeda o postu Aure?" Pa je rekao: "Postimo deveti i deseti dan."3 U predaji od Mejmunija i Ebu Harisa kae: "Ko bude htio da posti Auru postit e deveti i deseti dan, osim da se ne prepozna mjesec pa posti tri dana. Ovo je govorio Ibn Sirin."4 5
Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' l. dio, str. 241. Ibn Huzejme u svom 'Sahihu' 3. dio, str. 290 -291, br. 2095. U njegovom lancu se nalazi Ibn Ebu Lejla koji je bio loeg pamenja. Pogledaj 'Daif dami'a sagir' br. 3506. 2 1 U se jm in - rahimeh u [[,1h - kae: Ono to je u Musned u i ono to je u T al h isu da bn je rekao: Postite dan prije ili poslije njega. A nema sumnje da e se suprotstavljanje postii ako se bude postio d,m prije ili poslije Aure. J 'Mugni i erhu kebir' 3. dio, str. 104. 4 'Mugni i erhu kebir' 3. dio, str. l 04. 5 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Znai da je on- rahimehullah- komentarisao1 to je dobro. T ako da je sada oito iz hadisa kao i iz predaja da je smatrao pokuenim da se posti samo da.n Aure. Kada je Poslanik :;lli; bio upitan o Nuri kae: Oprataju se gnje.s; za prolu godinu. To se ovome ne suprostavlja. )er je Allahov Poslanik~ naredio da se ovaj dan posti a nakon roga je naredio da se suprotstavlja jevrejima. Ova njegov,1 naredba je bila na kraju njegovog ivota kada je rekao: Ako poivim ubudue poscit u deveti dan. Ovo pojanjava da je pokueno da ovjek posti samo deseti dan. Imam Ahmed- rahimehullah- prenosi od Ibn Sirina pa je potvrdio da je potrebno postiti dan prije ili poslije. Te da postimo tri dana u sredini svakog mjeseca.
320
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Neki od naih prijatelja su rekli da je bolje da se posti deveti

i deseti dan a ako bude postio sam deseti da nije pokueno.
Ahmedov govor ukazuje da je smatrao pokuenim da se posti samo deseti dan, jer je bio pitan o njemu. Pa je odgovorio da se poste dva dana i to je naredio .. 1 Te da je to uinio smmetom onima koji budu hljeli da poste Auru, slijedei pri tome hadis od Ibn Abbasa. Ibn Abbas je smatrao pokuenim da se posti samo deseti dan, kao to je poznato od njega. Sve to je dolo od poistovjeivanja sa njima je bilo na poetku Hidre zatim je to derogirana jer se tada jevreji nisu isticali niti razlikovali od muslimana ni po osjeanjima niti po odjei ili po nekom drugom znaku. Zatim je potvreno u Kur 1anu, sunnetu i konsenzusu koji je postignut u vrijeme Omera b. Hattaba ~ da je Allah propisao suprotstavljanje kafirima i razlikovanje u onome to je specifino za njih na njihovom putu. Razlog tome je da razlikovanje od njih nee biti osim nakon uzdizanja i isticanja vjere, kao to je kroz dihad, nametenje dizje i ponienja. Kada su muslimani na poetku vjere bili slabi nije im bilo nareeno suprotstavljanje, ali kada se vjera upotpunila, ojaala istakla onda im je bilo nareeno. Isto je sluaj i po pitanu tog dana
A u ovom naem mjesecu, kada emo postiti? etvrtak" petak i subotu. )er je postoji
mogunost da je dolo prije upotpunjenja tridese dana od Zu[ hideta. Ali ako bi
ovjek htio rei: ta mi fa! i a postoji i hadis od Al!ahovog Poslanik :i a to je da ako se

ne primijeti mlaak prije nideset dana da e se u tom sluaju mjesec upotpuniti poslije ega nee ostati zablma. Ali moda je Imam- rahimehullah- htio rei da se problem ponekada pojavi radi pozicije ml.1aka. A to je ako ovjek vidi mlaak druge noi tj. druge noi nakon trideset dana mjeseca da e ga vidjeti uzdignutog i veceg. Jer je tamo moda zbog nevidljivosti a mi imamo pravilo koje nam je postavio Vjerovjesnik~ a to je ako se ne vidi mlaak tridesete noi da e se mjesec upotpuniti. Tako da nee ostati zabuna a pozicije mjeseca nemaju utjecaja u tome. 1 Ibn Usejmin- rahimeh ul!ah- kae: Ovo je ono na to ukazuje sam had is: !Uzfikujtese odfevreja.. U ovo nema sumnje da je sunnet, tako da je moda vadib a moda pritvreni sunnet.
321
ejhul-islam Ibn Tejmi)}e
(Aure).. Kada bi se musliman nalazio u protivnikoj ili nevjernikoj zemlji nee mu biti nareeno da im se suprotstavlja u oitom slijeenju njihovog puta zbog tete koju mu mogu nanijeti. ak poeljno je ili biva obaveznim da im se pridrui u neemu od njihovog puta, ako je recimo u tome vjerska korist kao da ih pozove u Allahovu vjeru, ili da razotkrije njihove tajne namjere, kako bi o tome obavijestio muslimane, ili da bi otklonio eventualnu tetu od muslimana i sL tome od interesnih koristi.l
lbn Llsejmin - rahimehu!lah - kae: O ovoj reenici bi trebali razmisliti. ejhrahimchu!!ah - istie da suprotstavlj,mje kafirima biva ako su muslimani oni koji imaju prevlast da e prisiliti k.1fire da se razlikuju od muslimana ili e se oni razlikovati od njih a d,1 ih se nee ticati 11jihova stv<H. Ali ako su slabiji onda nema smetnje da se poistovjete sa kafirim,1 u 11jihovim oitim stvarima. Kao naprimjer, ako ivi u nevjernikoj zemlji te se odjene poput njih to samo po sebi nije haram, kao to je svi[,, i slino tome. Onda nema grijeha za to. Z,uo to je slinost u ovom sl uaj u rad i slabosti i nepos toj an ja s l i nost i. Ali ejh kae: da i e na nama obaveza da se poistovjetimo sa njima u oitim stvarima, ako u tome postoji korist ili poziv u islam. U tom smislu kae: Kada bi musliman bio u neprijateljskoj ili nevjernikoj zemlji koja nije neprijateljska, ne bi mu bilo nareeno da se razlikuje od njih u oitim stvarima. Hoemo li rei da to moe odvesti i do harama. Kao to je ena u nevjernikoj zemlji. Hoemo li rei da je njoj dozvoljeno da otkrije lice jer bi joj se mogla nanijeti teta i neugodnost? Hi emo rei da je to grijeh i da ovjeku nije dozvoljeno da poputa na raun vjere? T o je stvM proucavanja, ako su muslimani u toj dravi jaki, i da li je kod njih ono to nazivaju demoktarijom potvrena stvar, tako da svaki ovjek moe raditi ta eli. Ovdje emo rei d,1 nema tete ako se pokrije. Ali ako je stvar suprotna, i jer se drave danas razlikuju. Ogromne su i prostrane tako da ih stvar i ne zanima, tj. da se ena odjene kako god eli, njih se ne tice hoe [i se pokriti u cjelosti. Dok je u drugim dravama stanje suprotno tako da se prema njima odnose na estok nain. Moda e je neko gaati obuom, moda e se prema njoj okrenuti elektonski i pisani mediji kako bi je uslika[ i. Ali u svakom sluaju ovaj dio knjige uenik o njemu treba da razmisli o onome u ta zapada veliki broj muslimana od potekoa u neislamskim dravama. Muslimani u tim dravam su potlaeni a moraju u njima ostati, Ovo se ne odnosi na onoga ko ima mogunost da se vrati u svoju dravu i da tamo ivi. Ovakvom emo rei da se vrati u svoju dravu i ivi u njoj lijepim pohvalnim ivotom. Ali potvre110 je da se pojedinci ne mogu vr,uiti u svoju dravu niti ih islamske drave prihvaaju gledajui na poznate zakone koji su postavljeni izmeu drava. U svakom sluaju ovo je problem, obratite panju na ovu reenicu i pretraite je u tanine.
1
322
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ali kada je rije o islamskoj dravi ili ondje gdje su uinili hidru i gdje je Allah uzdigao Svoju vjeru, i gdje je kafirima nametnuta dizja i ponienje, tu se nareuje suprotstavljanje njima. Pa ako doe do poistovjeivanja ili razlikovanja od njih shodno vremenu uoit emo sutinu hadisa koji tretiraju ovu tematiku. Drugi nain: Ako pretpostavimo da ovaj propis nije derogiran, a Vjerovjesnik ~ je imao pravo da se poistovjeti sa njima, jer je mogao da razlikuje njihovu istinu od njihove lai o emu ga je poduio Allah ~~ mi bi ga slijedili. Ali to se tie nas nama nije dozvoljeno da ita uzmemo u vjeri od njih, niti od njihovih rijei, niti djela po konsenzusu muslimana koji je opte poznata stvar u Poslanikovoj ~vjeri. Ako bi ovjek rekao: "Nama je poeljno da se poistovjetimo sa kitabijama naeg vremena, izaao bi iz vjere naeg ummeta. Da onome koji ovo smatra nunim kaemo: "Poslaniku ~ se svialo poistovjeivanje sa kitabijama u onome o emu mu nije dola nikakva naredba," pa je nakon toga naredio suprotstavljanje njima, a nama je nareeno da slijedimo njegovu uputu i put njegovih ashaba, prethodnika i predaka od muhadira i ensarija. Na govor se svodi na to da nam je zabranjeno da se poredimo sa njima u stvarima na kojima nije bio selef naeg umeta. A ono na emu su bili selefi ovog ummeta u to nema sumnje, bez obzira da li ga oni primjenjivali ili ne. Jer mi neemo pustiti ono to je Allah naredio zbog toga to to ine i kafiri, pored toga da nam Allah nije nita naredio ime bi smo se poistovjetili sa njima, osim da u tome bude jedan dio razlikovanja sa kojim e sa razlikovati Allahova ispravna vjera u odnosu na ono to je derogirana ili izmijenjeno.
Trei nain:
323
l
POGLAVLJE
O DOKAZU DA ]E OPENITO GLEDANO ZABRANJENO POISTOVJEIVANJE SA NEVJERNICIMA

Prethodno smo naveli dokaze iz Kur 1ana, smmeta i konsenzusa, te predaje i pouke, koji ukazuju da je poistovjeivanje sa njima uope zabranjeno. Te da je suprotstavljanje njima u njihovom putu propisana stvar, kao obaveza ili poeljna stvar, shodno poloaju. Zatim smo pojasnili da ono to nam je Allah naredio ili Njegov Poslanik ~~ u suprotstavljanju njima jeste propisano, bez obzira da li se sa tim postupcima imala namjera poistovjeivanjal ili ne. Takoer ono to je zabranjeno da se ovjek poistovjeuje u njemu sa njima obuhvata ono za to se ima namjera poistovjeivanja kao i ono za to se nema namjera. Jer u veini ovih postupaka muslimani nisu imali namjeru poistovjeivati se sa njima. Od njih ima i onih stvari koje se ne mogu pojnriti kao namjemo pistovjeivanje sa njima, kao to je putanje sijede kose, ili dugih brkova i sl. Zatim mora znati da se njihova djela dijele na tri vrste: Vrsta koja je propisana ili dozvoljena u naoj vjeri, kao i to da je bilo dozvoljeno njima, ili da ne znamo da je to njima bilo dozvoljeno pa ga oni danas primjenjuju. Vrsta djela koja su bila propisana pa ih je Kur 1anski zakon dokinuo.
lbn Usejmin - rahime.hu!lah - kaze: Ovo je takoer pitanje na koje treba obratiti panju. Kada se spomene poistovjeivanje sa kafirim,1 neki ljudi kau: Ja nemam namjeru da se poistovjeujem s.1 njima. Poistovjeivanje e se desiti imao ti namjeru ili nemao. Jer ako se pojavi poistovjeivanje onda nema razlike u tome da li imao namjeru i[i je nemao. Kao &to je ejhrahimehullah- naglasio.
1
325
Vrsta djela koja nisu bila dozvoljena ni u kom su ih oni uveli kao inovacije.
sluaju,
nego
Ove tri vrste mogu biti puki ibadeti ili puki obiaji_ a to su vrste ponaanja. Ili da se spoje ibadeti i obiaji, tako da na kraju bivaju podijeljeni na devet skupina. to se tie prve skupine a to je ono to je bilo propisano u oba erijata, ili to je propisano nama a oni to ine, kao to je post dana Aure, ili kao osnova namaza (kao molitve) i posta. U ovom sluaju se mora napraviti razlika u samom obliku tog djela, kao to nam je po sunnetu da postimo deveti i deseti dan Muharrema. lli kao to nam je nareeno da pourimo sa iftarom i akamom, kontrirajui kitabijama, ili da odgaamo sehur, kontrirajui kitabijama. Ili kao to nam je nareeno da klanjamo u obui, kontrirajui jevrejima. Ovoga je mnogo u ibadetima kao i u
obiajima.
Allahov Poslanik ~ kae:
"Lahd (potkopavanje kabura) pripada nama, a raka drugima mimo nas."

Sunnet je okrenuti kaburove muslimana prema Kabi kako bi se razlikovali od kaburova kafira.
obiajnih
Jer osnova ukopavanja u propisanim stvarima je od stvari.

mogue
Zatim, u ibadetima.
je da se erijati razlikuju po svojstvima, kao i
Obuvanje obue u namazu obuhvata ibadete i obiaje. Izuvanje obue u namazu je bilo u Musaovom ~ erijatu. Takoer odvajanje od ene u menstrualnom periodu, i mnogi drugi propisi u kojima smo se sloili sa njima u njihovim osnovama ali smo se razili u svojstvima. 1
Ibn Usejmin - rahimehu!lah - kae: ejh - rahimehullah - kae: Ako je djelo propisano u oba vjerozakona nama e biti nareena osnova djela. Ali emo im se suprotstaviti u samom obliku djela. Moe se odnositi na mjesto ili na vrijeme. Ali u
326
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Druga vrsta je ono to je bilo propisano a zatim derogirana u cjelosti, kao to je subotarenje, obaveznost molitve, ili posta, u emu zabrana poistovjeivanja sa njima nije skrivena. Bez obzira da li se radi o njihovoj obavezi te bude ibadetorn, ili im je zabranjeno, pa da se radi o obiaju. ovjek nema pravo da sebi zabrani konzumaciju loja i svih papkara, mislei da se time postie pobonost. Takoer ovo se odnosi na ono to sadri oba ova pojma, a to su njihovi praznici koji su im bili propisani. Svaki propisani praznik obuhvata ibadet, i to je ono to u njemu postoji molitva, spominjanje Allaha, sadaka ili obredi. Ali obuhvata i obiaj, i to je ono pri emu se daje oduka u hrani i odjei na taj dan, i to slijedi od ostavljanja obaveznih djela. Igra u praznicima je dozvoljena onima koji se mogu okoristiti igrom i sL tome.! Zbog toga je Vjerovjesnik ~ - kada je Ebu Bekr o;$ ukorio djevojice zbog pjevanja u Poslanikovoj ~kui - rekao:
"Pusti ih Ebu Bekre, svaki narod ima svoj praznik, a ovo je na praznik. ' 12
Abesinijski robovi su se igrali sa kopljima na bajram a Vjerovjesnik :1 ih je gledao.3 U propisanim praznicima se propisuje, dali vadibom (kao obaveza) ili mustehabom (kao poeljnom stvari), od ibadeta koji nisu propisani u drugim prilikama. U njima je dozvoljeno ili mustehab, ili je obavezno od ibadeta u emu se nalazi srea za due, i to se ne moe nai u drugim prilikama. Zbog toga je obavezno ne postiti dan bajrama, tako da se sa jednim od njih
svakom sluaju nama je nareeno da im se suprotstavimo u ovom djelu koje je propisano1 bez obzira da li se radi o ibadetu ili obiaju. 1 Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kae: }er meu ljudima ima onih koji se ne okoriste igrom. [ma i onih koji joj ne posveuju panju niti kad izlazi da bi se poigrao. Ali, hvala Allahu erijat je dozvolio d.1 se ovjek koristi igrom i da od sebe odgoni dosadu i ljenost. Dak[e ima pravo na to. 2 Hadis je mutefekun alejhi od had isa A ie - radijjallahu an ha . 3 Ovo je dolo u vjerodostojnom hadisu kojeg su naveli u svojim 'Sahihima' od A ie.
327
vezala sadakatul fitr, a sa drugim je vezano klanje kurbana, a oba bivaju razlogom hrane. sa njima u ovoj skupini ibadeta ili obiaja, ili oboje, koji su derogirani je runije od poistvojeivanja u onome to je propisano u zajednikoj osnovi. Zbog toga je poistovjeivanje u ovome haram kao to emo spomenuti, dok u prvom sluaju moe biti mekruh. skupina je ono to su izmislili od ibadeta i obiaja ili i jednog i drugog, to je runije i jo runije, jer da su to izmislili muslimani bilo bi loe, ali ta rei za ono to uope nije propisao (ni jedan) vjerovjesnik? Nego su to izmislili kafiri, tako da je poistovjeivanje u ovome bez sumnje veoma runa stvar i to treba uzeti za osnov. Druga osnova je da sve ono u emu se poistovjeujemo sa njima od ibadeta ili obiaja ili obadvoga su novotarije za ovaj ummet. Pod ovim se misli na ono to je od njihovih specifinosti. Ali ne i ono to je nama bilo propisano, te su ga inili nai preci, o tome nema govora. Svi dokazi, iz Kur ana, sunneta i konsenzusa, ukazuju na odvratnost novotarija i njihovu pokuenost kao haram (tenzih ili tahrim)l u ta spadaju sve vrste poistovjeivanja. Tako da se u njima nae ujedno uvedena novotarija i poistovjeivanje sa kafirirna. Svako od ovih svojstava uzrokuje zabranu, jer je poistovjeivanje openito zabranjeno, makar se to nalo meu precima (selefu), jer je novotarija openito zabranjena. lli kada je nebi kafiri ni inili, jer ako se nau ova dva svojstva onda bivaju samostalnim razlozima u odvratnosti i pokuenosti.
1
Poistovjeivanje
Trea
Haram tahrim je stroga zabrana to je blie veim grijesima dok je tahrim tenzih zabrana koja se odnosi na manje grijehe tj. na ono to je pokueno i ega se bolje kloniti u oba sluaja.
1
328
POGLAVLJE DA ESTITANJE NJIHOVIH PRAZNIKA NIJE DOZVOLJENO

Ako se potvrdi ova osnova u
rei emo:
poistovjeivanju
sa kafirima
Da se nije dozvoljeno praznicima iz dva razloga:
poistovjeivati
sa njima u njihovim
Prvi je opi a to je ono to je prethodilo. Rezime toga bi glasio da je poreenje sa kitabijama u onome to nije od nae vjere, niti od obiaja naih prethodnika, uzrok tete dok je u njegovom ostavljanju i razlikovanju od njih korist. ak kada bi se radilo o stvari oko koje postoji slaganje da nije uzeta od njih, nama bi bilo propisano da im suprotiramo, jer u suprotiranju njiina je korist za nas, kao to sam prethodno skrenuo panju na to. Onaj ko se poistovjeti sa njima je propustio ovu korist, makar se ne desila teta, pa ta rei ako se spoje obadva ova izhoda? I sa strane da se radi o uvedenim novotarijama, ime ovaj razlog nedvojbeno ukazuje na pokuenost poistovjeivanja sa njima u tome. Jer u najmanju ruku poistovjeivanje sa njima moe biti mekruh, kao to je i najmanje mogue da neka novotarija bude mekruh. Mnogo je dokaza koji ukazuju da je haram se poistovjeivati sa njima u praznicima, kao to Poslanik~ kae:
"Ko se uporedi sa jednim narodom on pripada njima."

Razlog ove zabrane je Takoer hadis u kojem kae:
opi
pojam
poistovjeivanja
sa njima.
"Razlikujte se od murika."
329
I sL tome od stvari koje smo naveli kroz dokaze Kur 1ana i sunneta, od zabrane slijeenja puta onih koji su zasluili srdbu i onih koji su zalutali_l Njihovi praznici su njihov put, i mnogi drugi dokazi mimo toga. Ko shvati ono to je prethodilo od opih dokaza kroz izvore, konsenzusom ili analogijom, shvatit e da se ovo pitanje odnosi na mnoge dokaze koji su prethodno navedeni. Zatim e shvatiti da je ovo od vrste njihovih djela koja predstavljaju njihovu vjeru, ili pak slogan njihove lane vjere. Te je sve to cjelokupno zabranjeno, za razliku od onoga to nije od specifinosti njihove vjere niti njenih slogana, kao to je izuvanje obue u namazu, to je dozvoljeno. Takoer e uvidjeti razliku izmeu onoga na emu smo ostali od naih obiaja, i to nismo nita inovirali ime bi smo se poistovjetili sa njima, i izmeu onoga to bi smo uveli kao novotarije od djela ije su osnove uzete od njih, sa namjerom poistovjeivana sa njima ili bez namjere. to se tie drugog razloga on se posebno odnosi na obiaje kafira, kroz Kur 1an, sunnet, konsenzus i uzimanje pouke. to se tie Kur1ana, to je ono to su mnogi od tabiina i drugih protumaili u rijeima Uzvienog:
Gl~ IJ:,.O r~ lJ_:,.. b~ _)Jyl UJ~ "1-....:_r-fJIJ
... ""' ll ""'
~::i""
.,. ,".
"... .... . ,.
'
"" ..
.J-"
'Sl,;
"'
..........
;:::;,.,."...
"l oni koji ne prisustvuju lai, i koji, prolazei pored besmislica, prolaze dostojanstveno." (Sura El-Furqan, 72)
Ebu Bekr Hilal prenosei u 'Dami 1a' sa svojim lancem prenosilaca od Muhammeda b. Sirina o rijeiina Uzvienog: ~l oni koji ne prisustvuju lai," kae: "To je Cvjeh1ica."2
Ibn U.sejmin- rahimehull,lh- kae: Ovo dokazuje da je openito haram se sa njima. ~ Cvjetnica je kransld praznik kojega proslavljaju u nedjelju prije uskrsa kada nose svijee tvrdei da je to uspomena na ulazak Mesije u Bejtul Makdis. 'Muademul vesit' l. dio, str. 88.
1
poistovjeiv,lti
330
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Takoer se spominje od Mudahida da je rekao: "To su praznici mnogoboaca." Takoer se od Rabie b. Enesa prenosi da je rekao: "To su praznici mnogoboaca."
U tom znaenju se od Ikrirneta prenosi da je rekao: "To je igra koju su imali u dahilijetu." Kadi Ebu Je 1ala kae: "Pitanje o zabrani prisustvovanja praznicima mu rika." Ebu ejh Esfahani prenosi svojim lancem prenosilaca o uslovima zimija od Dahaka u rijeima Uzvienog: "l oni koji ne prisustvuju lai." Kae: "To su praznici mnogoboaca." Sa njegovim lancem od Ebu Sinana od Dahaka se prenosi: "l oni koji ne prisustvuju lai." Kae: "Govor irka." Sa njegovim lancem od Duvejbira od Dahaka se prenosi: oni koji ne prisustvuju lai." Kae: L'Praznici mnogoboaca."
~l
Njegovim lancem od Amra b. Mureta se prenosi: "Oni koji ne prisustvuju lai: nisu skloni muricima u njihovom irku niti se sa njima drue." Njegovim lancem od Ata 1 b. Jesara se prenosi da je rekao: "Omer je rekao: "uvajte se govora nearapa, i da ulazite kod murika u njihove crkve na dan njihovih praznika." tabiina "Da su to praznici kafira" ne kontriraju drugima koji kau da je to irk ili idol iz dahilijeta, zbog toga to neki mei njima kau: "To su hanovi za sjedenje." 1 Drugi kau: "To su mjesta pjevanja." Selefi su imali obiaj da u svojin1 tumaenjima ovjeku spomenu vrstu od vrsta naziva zbog potrebe sluaoca za time, ili da skrene panju na rod, kao da nearap kae:
Rijei
Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kae: Rije han dolazi od neurednog morala.
331
ejhuHs/am Ibn Tejmijje
"ta je to hljeb?" Pa mu se dadne krika, i kae mu se iaretom na rod, ali ne samo na kriku.1 Ali neki su ljudi rekli da se
svjedoenje
ovdje odnosi na lai.
Ovdje se treba osvrnuti na ovaj stav, jer se kae ~l oni koji ne prisustvuju lai.~ Ali nije rekao "Ne svjedoe sa lai." Jer arapi kau: "Prisustvovao sam tome i tome." Kao to Ibn Abbas kae: "Prisust1)ovao sam bajramu sa Allahovim Poslanikom ~" 2 Ili kada Omer kae: "Plijen pripada onome koje prisust-vovao bitci. "3 Ovoga je mnogo u njihovom gvoru, ali ako kae svjedoio sam time i time1 znai da je obavijestio takvim neim.
1
Tabiini su tumaili 1zur 1 da je uljepan i izvitopren da bi se pokazao suprotno od svoje istine. U tom smisli su rijei Allahovog Poslanika ~:
"Hvalisavac sa onim to ne posjeduje je kao i onaj koji odjene odjeu lai. " 4
Zbog toga to je preuveliavao ono to nema u posjedstvu. Onaj ko svjedoi sa lai iznosi u javnosti suprotno onome to krije u tajnosti, zbog toga su ga selefi tumaili nekada kao ono to pokazuje u ljepem obliku zbog njegove surrmjiavosti, ili strasti, ali je u svojoj sutini la. Tako da irk i njemu sline stvari u javnosti se prikazuje lijepim zbog njegovih sumnji, dok se muzika i njoj slino prikazuje lijepim zbog strasti. to se tie praznika murika oni u sebi sadre lanu sumnju i strast u kojima nema koristi za vjeru, i onoga od kratkotrajnih
lbn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je tano. Kada bi opisao ne,uapu pa mu rekao: To je zrno koje se samelje zatim se zakuha a onda mu se potpali vatra. Zatim se st.wi u rernu. Zato kada smo govorili o hljebu jednom prilikom pa smo poeli pojanjavati onako kako ga predstavljaju pojedinci tako da su ga i donijeli. 1 Hadis u cjelosti je: "' ... Elm Bekrom, Omerom i Osmmwm. - 4;. - i .ni su klanjali (b~;ram nama::.) prije hutbe. "'Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 962, 'Feth'. 3 Biljei ga Abdu Rezak u 'Musanifu' S.dio, str. 303. 4 Mutefekun alejhi u hadisu od Esme'*' a kod Muslima se nalazi u vie verzija.
1
332
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
uitaka, iji kraj biva bolan, tako to postaje lanim, kao i oni koji su prisustvovali i posvjedoili. Ako je Allah pohvalio onoga ko se kloni prisustvovanja koje biva pukim promatranjem ili sluanjem, ta onda rei na poreenje sa onim to biva iznad toga od djela koja bivaju sama po sebi la a ne samo svjedoenje?! Zatim sutina ovog ajeta jeste da je pohvalio ove ljude, i zato to navodi na ostavljanje prisustvovanja njihovim praznicima i drugim lanim stvarima. to opet navodi na vjerski poeljno neprisustvovanje ili da je pokueno prisustvovati zato to ga Allah at oslovljava kao lal;. Ali da je zabranjeno prisustvovati na osnovu ovog ajeta treba razmotriti. Dokaz da je zabranjeno initi takvo neto moe se izvesti na vie naina, jer ga Allah naziva laju i pokudio je onoga ko lano govori, iako ne bi nanio tetu drugima u oitovanju toga. Allah~ kae:
~
15_,jj J;.ul~~~ o}~ ;..+;1) l ;;

~ ~
.... ~
J.
...
....
~Oni,
zaista, govore rune rijei i neistinu. n (Sura El-Mudadele, 2)
I kae:
-d)}JI j_;.j ~J~:~-;..1) ~j~':J~~ ~~~~;~~-;.t;

"Pa klonite se prljavtine kumira i klonite se lana govora!" (Sura El-Hadd, 30)
Pa onaj ko lano govori je takav. Neko e rei da je lano govoriti gore nego lano initi, jer ako ih je pohvalio samo zato to se klone prisustvovanja laima ukazuje da je takvo djelo kod Njega sa mahanom. Jer da je ovo djelo dozvoljeno i da ga je bolje ostaviti onda u njegovom prisustvovanju ili klonjenju ne bi bilo velike pohvale, jer prisustvovanje u obinim (dozvoljenim) stvarima nema koristi, dok njihovo neproamatranje nema osim mali uticaj.
333
Neko e rei da je ovo prekomjerno hvaljenje njih, jer nisu prisustvovali lanim sijelima, i pored toga to oni nisu takvo neto inili. Allah ~ kae:
8~-/'j\11 ~;;::~J~~~,~~~)
"A robovi Svemilosnog su oni koji po Zemlji mirno hodaju." (Sura
El-Furqan, 63)
Dakle, ove, koji su se okitili ovim svojstvima, je uinio robovima Milostivog. Robovanje Milostivom je vadib, tako da su i ova svojstva vadib, o emu ima razmatranja. lli e se rei da u ovim svojstvima ima onoga to nije vadib, jer oni koji su se okitili ovim svojstvima zasluuju ovaj opis istinski i kao savrenstvo. Allah~ kae:
"Pravi su vjernici samo oni ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene." (Sura El-Enfal, 2)
Uzvieni kae:
J!
OJ
\~l ~~~
_..
....
J.
,..~
"....
0-: .J.)\ ~ LJ~

28)
"..::;.,.J'
-'
~"..
_,.
...
.J.J
"Allaha se boje od robova Njegovih
ueni." (Sura Fatir,
Ili kada Allahov Poslanik :!Ji kae:
"Nije siromah onaj ko nae zalogaj ili dva."- hadis.l I kae: "Koga ubrajate meu bankrote?''2 "Koga ubrajate meu one kojima djeca ne ive?" 3 ovakvih primjera je mnogo.
Bez obzira da li je ajet ukazivao na zabranu toga ili njegovu pokuenost ili poeljnost njegovog ostavljanja, postii e se ciljano. Dakle cilj je takoer pojasniti poeljnost izbjegavanja
Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 1479, 'Feth' a njegova verzija: "Nije siromab onab koji krui meu ljudima pa nae zalogaj ili dva." J Ovo je dio hadisa kojeg biljei Muslim u 'Sahihu' br. 2581 rijeima: "Znadete li ko je bankrota... " 3 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' kao dugaak hadis br. 2608.
334
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sa njima. Jer pojedinci misle da je poeljno poistovjetiti se sa njima, zbog toga to u takvom postupku se ostvaruje dobit za porodicu, ili da ljudi odobre njihov trud i zaradu na ovom svijetu, ali ako shvati poeljnost on se toga kloni, i to je ono ciljano. to se tie sunneta, Enes b. Malik~ prenosi da je rekao:
poistovjeivanja
"Doao je Allahov Poslanik~ u Medinu, a oni su imali dva dana u kojima su se igrali (zabavljali), pa je rekao: #ta su ova dva dana?" "tl njima smo se igrali u dhilijetu." Rekoe oni. Kae: L'Allah vam ih je, uistinu, zamjenio boljima, Kurban bajramom i Ramazanskim bajramom."
Biljei ga Ebu Davu d ovim rijeimal govorio nam je Musa b. Ismail govorio nam je Hamad od Hameda od Enesa. Biljee ga Ahmed2 i Nesai3, a ovaj lanac je po Muslimovim uslovima. Hadis ukazuje na to da Allahov Poslanik ~ nije odobrio njihova dva dahilijetska dana niti ih je pustio da se u njima igraju po obiaju. Nego je rekao: "Allah vam ih je, uistinu, zamjenio boljima," a zamjena neega vodi ka ostavljanju onoga to je zamjenjena. Jer nemogue je spojiti izmeu zamjenjene stvari i nadomjetene. Tako da se ovaj termin ne koristi osim ako se eli ostaviti njihovo spajanje4 kao to Uzvieni kae:
Ebu Da vu d u 'Suonenu' br. 1134, a had is je sahih. U'Musnedu' 3. dio, str. 103, 235 i 250. 3 U 'Sunoenu' 3. dio, str. 179. 4 Ibn Usejmin - rahimehullah -kae: U ovom had isu, kojeg je autor- rahimehul!ah naveo, je pokazatelj da su praznici koji se obiljeavaju, poput Dana majki1 ili Dana rada, ili praznik ovakav ili onakav su svi neosnovani praznici i nemaju nikakve veze sa islamskim erijatom. Naprotiv oni lie na paganske praznike iako oni govore ovo je sjeanje na radnike, sjeanje na majke, ili tako ili onako. Mi emo rei da imamo praznike koji su mnogo bolji od tih, a to su l<urb.1n i Ramazanski bajram. Allahov Poslanik;! nije spomenuo hefteni praznik1 jer u heftenom prazniku se uglavnom ne desi ono to je od poklona porodici ili zabave kao to je to sluaj sa ov.1 dva praznika, Kurb,m bajram i Ramazanski bajram.
2
335
upa zar ete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelja prihvatiti, kad su vam oni neprijatelji?" (Sura El-Kehf, 50)
I rijei Uzvienog:
~~ .; ...:~) yi) ~ , .::'

.....
~ ~
Jb=.i
-:-
'
"l zamijenili im njihove vrtove drugim vrtovima sa plodovima gorkim i tamariskom i neznatnim lotosom divljim." (Sura Sebe',
16)
I rijei Uzvienog:
----tt"'
"_J.\ ...r-: (..5, ~ ~,.'-i_,.,._.- .....;__r..' J' b. 'u .:J\'" ~ ~ _'_i~ < .:J\
"Onda su oni koji su nepravedni bili zamijenili drugom Rijei koja im je dana." (Sura El-Beqare, 59)
I rijei Uzvienog:
..
~L~\\_J,~.::j,Y :. :: ~ -~ y . J)
..-":
"Hravo
za dobro ne mijenjajte." (Sura En-Nisa, 2)
U tom smislu je hadis o ukopanom u kabur:
"Pa e mu se rei: "Pogledaj svoje mjesto u Vatri, Allah ti ga je zamjenio sa boljim u dennetu." A drugom e se rei: "Pogledaj svoje mjesto u Vatri, Allah ti ga je zamijenio mjestom u Vatri.''l
Ili kada je Omer rekao Lubejdu: "ta je bilo sa tvojim pjesnitvom?" On ree: "Allah mi ga je zamijenio sa (surama) El-Beqare i Al Imran." Ovakvih primjera u govoru je rrmogo.
Allahovog Poslanik ~: "Allah vam ih je, uistinu, zamjenio boljima," ukazuje na ostavljanje spajanja izmeu njih a
Rijei
Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. !374, 'Feth'. l Muslim u svom 'Sahihu' br. 2866 i 2199.
336
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
posebno rijei: "Boljima od njih". Ukazuje na zamjenu onoga to nam je nareeno na mjesto onoga to je bilo u dahilijetu. njegove rijei: #Allah vam ih je zamijenio". Kada ih je upitao o ta dva dana pa su mu odgovorili: "Da su to dva dana u kojima su se igrali u dahilijetu. '' Ukazuje na to da im ih je zabranio zamijenivi ih sa druga dva islamska dana. Jer da zabrana nije postojala onda u ovom spomenu ne bi bilo odgovarjueg znaenja. U erijatskoj osnovi su dva obavezna islamska dana koja su primijenili i nisu imali pravo da ih izostave zbog dahilijetska dva dana. U Enesovom govoru: "Oni su imali dva dana u kojima su se igrali." Te Poslanikovim ~ rijeima: "Allah vam ih je, uistinu, zamjenio sa dva dana boljima", ukazuje na to da je Enes~ shvatio iz rijei Allahovog Poslanika ii : uzamijenio vam ih je". Kao zamjenu za ona dva zamjenjena. ta dva dahilijetska dana su izumrli tako da im nije ostao trag u Poslanikovom ~ vremenu niti periodu pravednih halifa. A da nije zabranio ljudima da se u njima igraju i slino to su radili, oni bi ostali pri svom obiaju. Jer se obiaji ne mijenjaju osim sa onime to je razliito od njih i to e ih nadomjestiti. Posebno kada je rije o prirodi ena, djece i velikog broja ljudi koji ude za danom kojeg e uzeti kao svoj praznik u kojem e odmarati od poslova i kojem e se igrati. Zbog toga e moda biti nemogue za veliki broj kraljeva i predstavnika naroda da svoj narod odviknu ili odvrate od njihovih obiaja u pogledu praznika. Zbog njihovog jakog utjecaja u ljudskim duama, te zbog toga to olahko obvladaju ljudskim eljama i naklonou. A da nije suprotne snage od Allahovog Poslanika :!i oni bi ostali jo uvijek, makar to bilo slabijeg inteziviteta, tako da se spoznalo da je ona jaka prepreka bila vrsta, a sve ono to Poslanik~ zabrani vrstom preprekom to biva haramom. Tako da se ne odnosi na haram osim ovoga, a ovo je jasna stvar i u nju nema sumnje. Isti je sluaj sa ova dva praznika koji da su se na njih ljudi vratili sa nekom vrstom postupaka koji se ine u njima- ako bi se to dozvolilo- onda bi to bilo kontriranje izmeu njega i onoga to je zabranjeno, a to je ono to se (ovdje) trai.
Takoer Takoer
337
Opreznost od opasnoga u pogledu praznika sljedbenika dviju Knjiga, koje im priznajemo je ee od opasnoga u pogledu dahllijetskih praznika koje im ne priznajemo. Umrnet je opomenut od poistovjeivanja sa jevrejima i kranima, obavijeteni su da e neki ljudi meu njima initi ovu stvar na koju su upozoreni, za razliku od dahllijetske vjere, koja se nee vratiti sve do opeg nestanka mu'minskih dua. A da nije ee od toga onda biva poput njega to opet nije skriveno, jer zlo koje ima utjecajni (potisni) faktor je ono od ega se boji da se ne desi ljudima vie nego od onoga to nema jakog uzronika. Drugi hadis kojeg biljei Ebu Davud: "Govorio nam je uajb b. Ishak prenosei od Evzaija da mu je govorio Jahja b. Ebu Kesir da mu je govorio Ebu Kilabe da mu je govorio Sabit b. Dahak da je rekao:
se zavjetovao u vremenu Allaltovog Poslanika ~da e zaklati devu kod Buvane. Pa je doao kod Allahovog Poslanika ~ i rekao: 'Ja sam se zavjetovao da u zaklati devu kod Buvane.' Na to je Vjerovjesnik ii rekao: 'Je li u njoj bio idol od dahilijetskih idola koji je oboavan?' 'Ne' Rekoe oni. Kae: 'Je li tu bio neki praznik od njihovih praznika?' 'Ne' Rekoe oni. Kae: '"Vjerovjesnik j/:5 ree: 'Pa ispuni svoj zavjet, ali ispunjenja zavjeta nema u nepokornosti Allahu niti u onome to ne posjeduje Ademov sin (ovjek). "'1
Osnova ovog hadisa se nalazi u oba 'Sahiha' i njegovo lanac prenosilaca je pod uslovima oba 'Sahiha', svi su povjerjivi i poznati, a hadis je povezan bez indirektnog ukazivanja na prenoenje od drugih. 'Buvana', sa 'u' poslije 'b' je mjesto nedaleko od Mekke, o kojoj Vedahul Jemen2 kae:
uJedan
ovjek
Biljei ga Ebu Davud 11 'S11nnenu' br. 33 I 3, a had is je sahih. Ibn Usejmin- rahimehullahkae: On je Abdu Rahman b. Ismail b. Abdu l<ejlan od H aviana od Hamira. Ugledni pjesnik a spjevao je udvarake blage pjesme. Pisao
338
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ja ljepote moje palme u dolini Buvane1, pokazala se Kada zaspe uvar palmi- sakrit e vas dvojicu
Kasnije
e doi
smiao dokaza u ovom hadisu.
Ebu Davudu svom 'Sunnenu' kae: "Govorio nam je Hasan b. Alija govorio nam je Jezid b. Harun obavijestio nas je Abdullah b. Zejd b. Mikseru Sekafi - od stanovnika Taifa - govorila mi je Sara ki Miksernova da je ula Mejmunu kerku Kerdemovu da je
rekla:
"Pola sam sa svojim ocem na Poslanikov ;l; had, pa sam vidjela Allahovog Poslanika ~~ a ula sam da ljudi govore: HAllahov Poslanik~~~ Pa sam ga pratila pogledom sve dok mu se mof otac nije pribliio, a on je bio na devi sa biom kao to je bi uitelfa, pa sam ula beduine i ljude da govore: "Bi, bi." Moj mu se otac priblii i uze ga za stopu." Kae: "Pa mu je odobrio, zastao i sasluao ga." Pa je rekao: "Allalwv Poslattie, ja sam se zavjetovao da ako mi Allah podari da mi se rodi muko dijete da u zaklati ua ulazu Buvane od Akabe kod Senaja vie ovaca." Kae: "Ne znam
je pjesme o Ummu Benin ki Abdul Aziza b. Mervana i supruga od Velida b. Abdul Me!ika. Pa ga je Ve!id ubio devedesete godine po hidri. Ibn Usejmin- rahimehuU,1h - kae: T o je breuljak iza izvora nedaleko od morske obale. Izvor je sjeverno od Mckke. Daldc1 Allahov Poslanik ti je pitao zato je to mjesro onaj koji je upitao izdvojio. Pa ga je pitao: Da li je na tom mjestu proslavlfan
1
praznik od njihovih praznika! lli da fi je na tom mjestu postavljen idol od njihovih idola. )er se Allahov Poslanik :ti zaudio zato bi on klao devu kod Buvane. Zato ju
je izdvojio? Izdvajanje mjesta moe biti radi brojnosti stanovnika na tom mjestu. lli da sc radi o rodbini onoga koji se zavjetovao. Dakle radi postojeih razloga. Ali ako se radi o razlozima obiljeavanja kufra onda ne. Ali ako bi se zavjetovao da zakolje na mjestu gdje ive siromasi nema prepreke. Ali ako sc na tom mjestu obiljd:ava kufr onda ne. T o nije dozvoljeno. !li k.:to to je Allahov Poslanik ~ reluo: Nema izvravanja zavjeta Allahu u nepokornosti. Znaenje ove negacije je u smislu zabrane1 ili se radi o negaciji na njegovoj osnovi. A to je d.1 nije mogue izvriti zavjet Allahu na nepokornosti niti ono za to se ne izvrava. Ako bi rekao duan sam da Allahu oslobodim roba tog i tog. Onda ne bi bilo dozvoljeno. Ne k.1enm ako ga kupi i oslobodi nego zato to se zavjetovao da e osloboditi roba kojeg ne posjeduje.
339
koliko je rekla: "Pedeset." Pa je Allahov Poslanik ~ rekao: "Je li ima u njoj to od ovih idola?" Kae: "Ne." Kae: "Onda ispuni svoj zavjet koji se zavjetovao Allahu." Kae: "Pa ih je sakupio i poeo klati, pa mu se jedna ovca otela a on ju je traio i govorio: "Allahu ispunjavam svoj zavjet." Pa ju je uhvatio i zaklao. "l Ebu Davud kae: "Govorio nam je Muhammed b. Bear govorio nam je Ebu Bekr Hanefi govorio nam je Abdul Hamid b. Dafer prenosei od Amra b. uajba od Mejmune keri Kerdemove b. Sufjana od njihovog oca slinog ovom hadisu malo skraenog. Kae: "]el u njemu (mjestu) ima idola ili praznika od dahilijetskih praznika?" Kae: "Ne.'' Kae: "Rekoh: "Ova moja mati se zavjetovala da e pjeaiti (obaviti had), hou li ispuniti njen zavjet?" Ili je Ibn Bear rekao: "Hoemo li ga ispuniti za nju?" Kae: "Da. "2 I kae: "Govorio nam je Museded govorio nam je Haris b. Ubejd Ebu Kudame Ubejdullah b. Almes prenosei od Amra b. uajba a on od njegovog oca od djeda: "Da je ena dola kod Allahovog Poslanika~ i rekla: "Allahov Poslanie, ja sam se zavjetolava da u iznad tvoje glave ud ari ti u def" Kae: "Ispuni svo j za vjet." Kae: "Ja sam se zavjetovala da u na tom i tom mjestu zaklati (rtvu) -mjesto gdje su klali pagani- kae: "Kipu?" "Ne." Ree ona. Kae: "Idolu?" "Ne." Ree ona. Kae: "Ispuni svoj zavjet.''3 Dokazna strana je u tome da se ova osoba zavjetovala da e zaklati neto od stoke, devu ili ovcu, ili se radilo o dva sluaja koja je naveo, pa ga je Vjerovjesnik fi upitao:
Pogledaj 'Sahih Sunnen' od Ebu Davuda br. 2835, sa skraenim lancem prenosilaca. Albani kae: "Sahihje." 2 Pogledaj 'Sahih Sunnen' od Ebu Davuda br. 2836. 3 Pogledaj 'Sahih Sunnen' od Ebu Davuda br. 2833. Albani kae: "Hasen sahih."
1
340
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Je li u nJOJ bio idol od dahilijetskih idola koji je oboavan?" 'Ne' Rekoe oni. Kae: 'Je li tu bio neki praznik od njihovih praznika?' 'Ne' Rekoe oni. Kae: 'Vjerovjesnik~ ree: 'Pa ispuni svoj zavjet, ali ispunjenja zavjeta nema u nepokornosti Allahu.'"
Ovo ukazuje da je klanje na mjestima gdje su oni praznovali i gdje su njihovi idoli, grijeh prema Allahu, iz vie razloga: Prvi je taj to kae: "Pa ispuni svoj zavjet." Tako to je odmah nakon opisa rekao 1pa 1 to znai da je svojstvo razlog propisa, a da je razlog naredbe izvrenja: postojanje zakletve u kojoj nema ova dva svojstva. Jer bi ta dva svojstva svojom prisutnou predstavljali prepreku ispunjenja, a da nije grijeh onda bi bilo dozvoljeno ga uiniti. Drugi je to to je odmah nakon toga rekao. " ... ali ispunjenja zavjeta nema u nepokornosti Allahu." Da se ova slika nije nala unutar opeg pojma, onda u govoru ne bi bilo povezanosti. Takoer zavjetovana stvar- ako nije grijeh- ali kada ga je Allahov Poslanik ~ upitao o oba sluaja, rekao mu je: "Pa ispuni svoj zavjet." To znai zato to tamo nema niega to bi uzrokovalo zabranu klanja na tom mjestu. Tako da je Poslanikov :ti odgovor bio naredba izvrenja zavjeta kod nepostojanja ovih uzroka, to opet znai zabranu kod postojanja istih. Osnova ispunjenja zavjeta je poznata, pa je pojasnio u emu nema ispunjenja, a opi termin ako se nae nakon razloga onda sam razlog se mora nai unutar njega. 1 je da je bilo dozvoljeno klati na mjestima (njihovih) praznika Allahov Poslanik ~ bi ovome ukazao da isptmi zavjet,
Trei
Ibn Usejmin ~ rahimehullah ~ kae: O ovome govori Ibn Sirin1 pa kae: Slib je sigurnog razloga koji ulazi u ope znaenje1 ako se nae sa razlogom onda e sigurni razlog ui u ovaj opi pojam. Ali to se tie ostalih jedinki opeg pojma, u tom sluaju veina pravnika kazu: Da e jedinke ui u smislu prevladavujee mogunosti ili pretpostavke mogunosti da se radi o opem pojmu sa kojim se htio poseban. Ali slika sigurnog razloga u ulasku nema sumnje. Zato se kae: Ako se nade nad razlogom onda sam razlog mora biti unuc,u njeg<.~.
1
341
kao to je dozvolio onoj koja se zavjetovala da e udarati 1 u def. ak to vie obavezao bi da se ispuni zavjet, tako da bi klanje na zavjetovanom mjestu bilo vadibom. Pa ako je klanje na mjestu njihovih praznika zabranjeno, kakav je onda sluaj ako se uporedi sa njima u samom prazniku sa injenjem pojedinih postupaka koji se prakticiraju radi njihovog praznika? To pojanjava da je 'praznik' naziv za ono to se vraa svake godine po obiaju sa naviknutim oblikom, da li to bilo sa godinom, sedmicom, mjesecom, i sl. tome. Praznik sadri vie stvari: Od njih je: da se radi o danu koji se ponavlja kao to je Ramazanski bajram ili petak. Od njih je: sakupljane u tom danu. Od njih je: postupci koji sadre ibadete ili obiaje. Moda se praznik vee za neko posebno mjesto a moe biti opih razmjera.
Ibn Use)min- rahimehullah- kae: Ovo je problematino jer kako je Poslanik~ u ovom sluaju rekao: Ispuni svoj zavjet. A ona se zavjetovala da e pred Poslani kom fi; udarati u def. A osnova u pogledu udaranja u def je haram. Ovo nam pojanjava, da islam kao vjera, hvala Allahu, ima u sebi irokogrudnosti. Da ljudima doputa neki vid slobode. )er srce ove ene se vezalo za to da udara u def iz radosti kada je vidjela Allahovog Poslanika i radi njegovog dolaska. Poslanik it joj je to dozvolio. A da joj nije dozvolio nju bi poklopila tuga i beznadenost. Ona je dola radosna radi Poslanikovog ~ dolaska, htjela je da udara u def pred njim. A da joj je rekao: Ne, nego se zahvali A!la.hu i hvali Al!aha na blagodati. ta bi u njenom srcu bilo? Rastuila bi se. Ali erijat je, hvala Al!ahu1 dao duama slobode u pogledu radosti i tuge. Zbog toga je ovjeku dozvoljeno da tuguje za umrlim tri dana. )er u tom vremenu e ovjek moda biti pod udarom ili okom i nije sposob,1n da se dwi i sjedi sa !judima1 ili da hoda sa njima. T ako da je duama dato oduka. [ovo je pravilo koje se mora shvatiti. A to je da islam, hvala A!!ahu1 daje duama prostora. Da li je neka ena udarala pred tobom u def, da joj se kae: Zahvali se A!!ahu i hvali Allaha. Ja s,1m doao sa putovanja. Da li je ovo dobro? lli emo joj rei ispuni svoj zavjet. Normalno da e biti drugi odgovor. Ovo se ograniava time ako ovjek uiva ugled i poloaj u drutvu. )er e se moda ovjek obradovati dolasku obine osobe vie nego to e se obradovati osobi koja ima ugled i poloaj. Pa ako bi- naprimjer- traio da mu kae da si se zavjetovao da e. pred njim udarati u def i u istoj kui. Ne bi bilo prepreke. )er je Allahov Poslanik ;!jji; to izdvojio. Ali cilj je dati dui jedan vid slobode ako u tome nem,1 suprotstavljanja erijatu.
1
342
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Svaka od ovih stvari se naziva praznikom. 1 Vrijeme, kao to kae Allahov Poslanik ~ za petak:
"Ovo je dan praznikom. ''2 3
kojeg
je
Allah
muslimanima
uinio
Sakupljanje i djela, kao to kae Ibn Abbas sam bajramu sa Allahovim Poslanikom :1. " Mjesto, kao to Poslanik uzimati za mjesto praznovanja."
~
"Prisustvovao
kae: uNemojte moj kabur
Tarmin 1praznik 1 se moe odnositi na sakupljanje i odreena djela u danu, to je preteno tako, kao to Vjerovjesnik~ kae:
"Pusti ih Ebu Bekre, svaki narod ima svoj praznik, a ovo je na praznik."
Allahovog Poslanika ~: "Je li u njemu neki od njihovih praznika?" elei da ukae na njihovo sakupljanje po obiaju na tome mjestu to su uzimali kao praznik. Pa kada je rekao: "Ne." Ree mu: ulspuni svoj zavjet." Ovo ukazuje na to ako se radi o mjestu gdje su oni praznovali da je to prepreka klanja na tom mjestu - makar se i zavjetovao - kao i to da je mjesto njihovih idola, a da nije tako onda govor ne bi bio sistematian, niti bi bilo pojanjeno na lijep
nain.
Rijei
Poznato je da je ovo radi velianja mjesta koja su veliali praznovanjem na njima, ili zbog sauesnitva u praznovanju na tim mjestima, ili zbog oivljavanja obiljeja njihovog praznika na
Rije praznik je od rijei 'ade' ~u idu' vratiti se, tako da se rije 'id' u ovom sluaju i na ovom mjestu te u arapskom jeziku odnosi na ono to se obnavlja ili vraa u odreeno vrijeme a ne samo na termin praznika.(o. p.) 2 Hadis j e u 'Sahih dami'a sagir' br. 225 8. ; Ibn Usejmin- rahimehu!Jah- kae: Do mene doprlo da pojedini maloumni ci slabe vjere razmjenjuju pokone u vrijeme kranskih praznika. Ovo je haram i nije dozvoljeno. )er u tome je traenje njihovog zadovoljstva. Te zadovoljavanje sa kufrom i njihovom vj erom u koj u oni vjeru ju. S amo se A! !ah u a lirno.
1
343
ejhul-is/am fbn Tejmijje
tim mjestima i sl. tome. Tako da se ne radi osim o mjestu postupka, samom postupku ili njegovom vremenu. Ali ako se radi o posebnom posveivanju panje mjestu to je oito - onda je zabranio posebno posveivanje panje tom mjestu zato to je to mjesto njihovog praznovanja. Zbog toga kada se taj raz1og nije naao, dozvolio je da se tu zakolje, dok je namjera za posebnom panjom jo postojea. Tako da se spoznalo da ono od ega postoji bojazan jeste posebno davanje panje mjestu njihovog praznika. A ako je posebna panja prema mjestu njihovih praznika ono od ega se upozorava, ta je onda sa samim praznikom? Ovo je kao i to kada ih je pokudio zbog toga to predstavljaju mjesta na kojima se oboavaju idoli, to biva jo veim dokazom o zabrani irka i oboavanja idola. Ako je zabrana zbog toga to je u klanju na tim mjestima sa njima u njihovim praznicima to je sr naeg pitanja. Jer klanje kao klanje nije zabranjeno samo po sebi osim zbog poreenja sa njima u njihovom prazniku. to znai da ne postoji drugi razlog bojaznosti.
poreenje
Pretpostavka mogueg prvog sluaja je oitija, zbog toga to ga Vjerovjesnik~ nije upitao osim za njenu bit kao mjesto njihovog praznika, a nije ga pitao da li e klati u vrijeme njihovog praznika? I zato to je rekao: "Je li u njemu neki od njihovih praznika?" ime se spoznalo da u vrijeme pitanja nije bilo vrijeme njihovog praznika, to je oito. U posljednjem hadisu je pria na oprosnom hadu, a tada nije ostalo nita od murikih praznika. Pa ako je Vjerovjesnik~ zabranio da se kolje na mjestu na kojem su kafiri praznovali, i ako su ti nevjernici primili islam i ostavili se svojih praznika, i ako onaj koji je upitao to mjesto ne uzima mjestom praznovanja, nego samo na tom mjestu hoe da zakolje spoznat e se da je glavni razlog sprijeavanje onoga to vodi opstajanju neega od njihovih praznika. Zbog bojazni da e klanje na tom mjestu biti razlogom koji e oivjeti to mjesto, i razlogom koji e dovesti do praznovanja na njemu, pored toga to
344
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
je to mjesto - Allah najbolje zna - moglo biti trnica na kojoj su preprodavali robu, i gdje su se zabavljali, kao to su mu ensarije rekli: "To su dva dana u kojima smo se igrali u dahilijetu." Oni nisu uzeli dahilijetske praznike kao svoj ibadet. Zbog toga je Vjerovjesnik~ napravio razliku izmeu njih kao mjesta gdje su bili idoli i mjesta praznovanja. Ovo je stroga zabrana da se praznika na bilo koji nain.
ini
neto od dahilijetskih
Kafirski i paganski praznKl u islamu se tretiraju podjednako, jer je kufr svake od ovih dviju skupina jednak po svojoj zabrani, iako je jedan stroije zabranjen od drugoga. Ali njihov propis se ne razlikuje u odnosu na muslimana. Meutim sljedbenicima dviju Knjiga je odobrena njihova vjera kao i ono to su imali od praznika pod uslovom da to ne ispoljavaju, niti bilo ta od njihove vjere. Dok ovim nije odobreno, ali su praznici sljedbenika dviju Knjiga, koji se uzimaju kao vjera i ibadet, vie zabranjeni nego praznici koji se uzimaju radi igre i zabave. Zbog toga to je oboavanje na nain koji prouzrokuje Allahovu srdbu gore od upranjavanja strasti sa onime to je zabranio. I zbog toga je irk vei grijeh od bluda, zbog toga je borba protiv sljedbenika Knjige bolja od borbe protiv idolopoklonika, a onaj koga ubiju od muslimana ima nagradu dvojice ehida. Ako je Zakonodavac sprijeio samu bit idolopoklonikih praznika zbog opasnosti da se ne bi muslimani uprljali neime od kafirskih stvari. Onih koje je ejtan doveo do toga da izgube nadu da e njihova vjera uspjeti na Arapskom poluotoku. Bojazan da se ne uprlja osobinama sljedbenika dviju Knjiga koji su ostali je ee, a zabrana je potvrenija, kako? Prethodila je istinska vijest o skupini iz ovog ununeta koja e ii njihovim putem. iz swmeta ovaj i drugi hadisi su ukazali da su ljudi u dahilijetu imali svoje praznike u kojima su se sakupljali. Poznato je, da je Allahov Poslanik ~ bio sauvan i poteen od toga, te da od toga nita nije ostalo. Poznato je, da nije bilo njegove zabrane i prepreke da se ljudi jo ne bi klonili tih praznika. Jer jo uvijek postoji uzronik unutar ljudske intrige koja je sklona onome to se ini na
345
Trei nain
praznicima, posebno kada je rije o bezvrijednim praznicima, od igranja i uivanja. Kao i sa strane obiaja zbog stalnog obnavljanja praznika. Jer je obiaj druga strana prirode. Ako je razlog jo uvijek jak i postojei, da nije tako jake zabrane ti obiaji ne bi bili iskorijenjeni. Ovo nalae nuno znanje da je uvjereni imam (Poslanik)~ zabranjivao na najizriitiji i najstroiji nain svom mnmetu kafirske praznike. Te da se trudio da ih iskorijeni i potisne na sve mogue naine. Odobravanje sljedbenika Knjige nije znailo da je ostavio neto od njihovih praznika svom ummetu, kao i to da u tome nema niega proputenog to bi se odnosilo na njegov ummet od onoga to oni ine od svog kufra i grijeha. Poslanik ~ je obilato upozoravao svoj ummet kako bi se razlikovali u mnogim dozvoljenim stvarima, i svojstvima pokornosti, da to ne bi bio razlog koji vodi u poreenje u nekim drugim stvarima. Te da to razlikovanje bude prepreka i zabrana od ostalih stvari koje se njih tiu. Jer to se vie bude razlikovao od stanovnika Vatre time e biti udaljeniji od stanovnika Vatre. Iza njegove panje prema svom ummetu i njegovog savjetovanja njima - za oca i majku bi ga zamijenio - nema drugog cilja. A to je sve zbog Allahove blagodati prema njemu i prema ljudima, ali veina ljudi je nezahvalna.
etvrti nain iz sunneta je ono to su zabiljeili u svoja dva 'Sahiha' od Aie- radijjallahu anha- da je rekla:
Kod mene je uao Ebu Bekr, a kod mene su bile dvije djevojice od ensarija koje su pjevale ono ime su se pozivale ensarije na dan Buasa 1. " Kae: uA li nisu dobro pjevale." Pa je Ebu Bekr rekao: uzar ejtanovi glasovi u kui Allahovog Poslanika*'?" A bio je to bajram. Pa je Allahov Poslanik~ rekao: no Ebu Bekre, svaki narod ima svoj praznik a ovo je na praznik. "2
Dani ratovanja meu dva najvea plemena Evs i Hazred koja je Poslanik ~ Allahovom blagodati ujedinio te uinio ensarijama. 2 B Bjei ga Buharija u 'Sahihu' br. 952, 'Feth', i Muslim u svom 'Sahihu' br. 892.
1
346
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
U drugoj predaji:
"O Ebu Bekre, svaki narod ima svoj praznik, a na praznik je
ovaj dan.''l
Takoer
u 'Sahihima' se prenosi da je rekao:
"Pusti ih Ebu Bekre, to su praznini dani, to su dani Mine. "2

Dokazna strana je na vie naina: Jedan je njegove rijei: "Svaki narod ima svoj praznik, a ovo je na praznik." to znai da je svaki narod poseban po sebi zbog svojih praznika, kao i kada je Uzvieni rekao:
-' ~;;.~)~J
, ;;:
~svako
ima svoj pravac prema kojem se
okree." (Sura El-Beqare,
148)
I kae:
~ , ::
~~) ~
1';: . '
~ .r, .... . . 'e .. (l;;.. .. t':;J /:' r--~ . . u ,
uSvima vama smo zakon i pravac propisali." (Sura El-Maide, 48)
Naloio je tu specifinost zbog posebnosti svakog naroda sa njihovim zakonom i pravcem. Zbog toga to odreeni lan ukazuje na posebnost, pa ako jevreji imaju svoj praznik, krani svoj praznik, koji se njih tiu, mi im se u tome neemo pridruiti, kao to im se neemo pridruiti u njihovoj kibli i zakonu. na osnovu ovoga mi ih pridrue u naim praznicima.
Takoer neemo
pozivati da nam se
Drugi nain: njegove rijei: "... a ovo je na praznik" ukazuje na ogranienje naeg praznika u ovim domenima te da mi osim njega nemamo drugog praznika.
1 2
Pogledaj 'Sahih Buhari' br. 3931. 'Sahih Buhari' br. 987, 'Feth'.
347
nNa praznik je ovaj dan.'' to znai da odreeni lan i genitivna veza ukazuju na potpuno obuhvatanje. A to opet ukazuje da je vrsta naeg praznika ograniena u tom danu, kao to je rekao u pogledu namaza: "Poetak mu je tekbir a kraj mu je predavanje selama. ,"_
Poslanikov jf!i cilj nije bio da se ogranii samo u tom prazniku, ili samo u tom danu, nego da ukae na dozvoljenu vrstu, kao to pravnici kau: "Poglavlje bajran1 namaza" ili "Bajram namaz ovako i ovako" u to ulaze bajram namazi, ili kao to kae: "Nije dozvoljeno postiti na dan bajrama." Isto tako njegove rijei: "Ovo je dan" tj. vrsta ovog dana, kao kada ovjek eli ukazati na ono to eli ukazati ili izdvojiti od molitvi: "Ovo je molitva muslimana." Ili za izalazak muslimana na otvoren prostor i od onoga to ine do tekbira, nrunaza i slinog pa kae: "Ovo je muslimanski praznik (bajram)." I slino tome. Od ovoga poglavlja je hadis od Ukbe b. od Vjerovjesnika~ da je rekao;
Amira~ prenosei
Takoer rijei:
"Dan Arefata, dan klanja kurbana, i dani Mine su nai praznici o sljedbenici islama, to su dani jela i pia."
Biljee ga Ebu Davud, Nesai i Tirmizi. 2 I kae: "Hadis je hasen sahih."3 Ovo je to kao da se razlikujemo ili izdvajamo od svakoga drugoga po pitanju praznika. Posebno izdvajanje ovih pet dana, jeste zbog toga to se u njima spajaju dvije vrste praznovanja; mjesno i vremensko, iji se period oduljuje. Zbog toga se naziva
1 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' l. dio, str. 123, Tinnizi u 'Sunnenu' br. 3 i kae: "Ovaj had is je najvjerodostojniji u ovom poglavlju, i najbolji." Te Ebu Davud u 'Sunnenu' br. 6\8 i Ibn Made u svom 'Sunnenu' br. 275. Hadis je sahih. 2 Biljei ga Ebu Davud u 'Sunnenu' br. 2419, Ne sai u svom 'Sunnenu 5. dio, str. 252, Tinnizi u svom 'Sunncnu' br. 773. U hadiskom tekstu se desila greka od strane autora rekavi 'dani Mine' dok je u stvari 'dani tdrika {bajrama poslije prvog dana klanja kurbana)' moda gaje preteklo pero, a Allah najbolje zna. 3 Had is je onakav kako je rekao.
348
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Velikim bajramom'. Pa kada je upotpunjeno svojstvo praznovanja, propis se zadrao u njemu radi njegove potpunosti, ili zbog toga to je praznik nekoliko dana, i mi nemamo drugog praznika od nekoliko dana osim ovih pet dana. Dozvolio je djevojicama da se igraju udaranjem u def i pjevanjem, obrazlaui to da svaki narod ima svoj praznik te da je ovo na praznik. To znai da je dozvola obrazloena time to je to praznik muslimana te da se ne odnosi na praznike nevjernika, i zato to se ova dozvola ne odnosi na igre u praznicima nevjernika kao to je to dozvoljeno u prazniku muslimana. Jer da je to dozvoljeno u praznicima nevjernika kao to je dozvoljeno u praznicima muslimana onda ne bi rekao: "Pa svaki narod ima svoj praznik, a ovo je na praznik" jer nastavak svojstva nakon 'pa' ukazuje da je to obrazloenje. Tako da e obrazloenje dozvole biti da je svaki narod poseban po svom prazniku, te da je ovo na praznik, i da je ovo obrazloenje posebno za muslimane, jer da je dozvola vezana za rije 'praznik' onda bi opi pojam bio samostalan sa propisom, dok poseban pojam ne bi imao uticaja. Kada je obrazloio sa posebnim pojmom dolo se do spoznaje da se propis ne moe potvrditi sa svojstvima opeg pojma, a to je naziv 'praznik', tako da nam nije dozvoljeno initi u svakom prazniku drugih ljudi ono to inimo u prazniku muslimana, a to je ono to se trai.1 Ovo je dokaz o zabrani
slino. Trei nain:
poistovjeivanja
sa njima u igrama i
etvrti nain iz sunneta: je da su jevreji i krani bili u
Arapskoj zemlji sve dok ih Omer nije protjerao iz nje u svom hilafetu. Jevreji su ivjeli u Medini za vrijeme Poslanikovog ~ ivota. Poslanik ~je sa njima napravio ugovor o neratovanju sve dok nisu raskinuli ugovor, skupina po skupina, a u Medini je jo
lbn U sejmin - rah imehu l[ah - kae: U sada5n j em vremenu su po el i se igr ati igrama koje su specifine za lu fire.
349
uvijek bilo idova, iako ih nije bilo nmogo.1 Tako da je Poslanik :i umro a kod njegov oklop je ostao kao polog kod jevreja. 2 U jemenu je bilo mnogo jevreja, u Nedranu je bilo nmogo krana a u Baluejnu perzijanaca. Poznato je da su oni imali praznike koje su proslavljali, takoer je poznato da to znai da ono to se ini u praznicima od jela, pia, odjee, ukrasa, igre, odmaranja i sl. uvijek stoji u svim ljudskim duama ako ne postoji zabrana, posebno u djeijim i enskim duama a jo vie u onim besposliarima meu ljudima. Zatim onaj ko bude imao imalo znanja o povijesti sigurno zna da muslimani u Poslanikovo ~ vrijeme nisu uestvovali u praznicima niti u bilo emu na emu su bili drugi ljudi. Niti su mijenjali ta od obiaja u nevjernikim praznicima, nego je taj dan kod Poslanika i muslimana bio kao i svaki drugi dan, niti su ga izdvajali neim posebno osim sa onim to se u osnovi mijenjalo radi suprotstavljanja u njemu, kao to je post, to e ina Allah doi kasnije. A da muslimanima u njihovoj vjeri koju su preuzeli od svog nije bilo zabrane u tome i udaljavanja nuno bi bilo da se kod pojedinaca meu njima nae neto od toga, jer razlog tome postoji, na to ukazuje prirodni tok dogaaja i obiaji, a da nije erijatske prepreke onda bi pokazatelj postojao.
Poslanika~
Zatim ovakvo je stanje periodu pravednih halifa.
meu
muslimanima ostalo i u
Najvie to se moglo primijetiti kod nekih od njih jeste odlazak ljudi da bi ih gledali kako se zabavljaju u njihovim praznicima. Ali Omer ~ i drugi su zabranjivali ashabima ovaj postupak, kao to emo navesti, pa ta onda rei ako neki ljudi ine
lbn Usejmin- rahimehullahkae: Kae: jevreji su u Medini za vrijeme Allahovog Poslanika* bili mnogobrojni. Zatim kae: A da ih i nije bilo mnogo. Ovdje misli u vrijeme Poslanikove~ smrti. l er kad,, su raskinuli ugovore Poslanik~ ih je protjerao dok je pojedince iz plemena Benu Kurejze pobio. Tako da ih nije ostalo mnogo u vrijeme njegove smrti ;lt. 2 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' na vie mjesta od Aie radijjallahu anha.
350
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
neto od onoga to oni ine u svojim praznicima, ili ono to biva uzrokom njihovih praznika?
ak kada se pojavilo da su neki muslimani izdvajali njihove
dane praznovanja postom kako bi im se suprotstavili., pravnici su to zabranili, ili bar veina njih, zbog toga da se ne bi ispostavilo kako se njihovi praznici veliaju. Zar se na osnovu ovoga ne moe uzeti dokaz da su muslimani preuzeli od svog Poslanika ~ zabranu uestvovanja sa njima u njihovim praznicima, i to nakon veoma jasnog promatranja. l
uo
Peti nain iz sunneta: ono to prenosi Ebu H urejre Allahovog Poslanika ~ da kae:
da je
"Mi smo posljednji i prvi na Sudnjem danu, iako je njima data Knjiga prije nas ali nama je data poslije njih. Ovo je dan koji im je Allah propisao pa su se oko njega razili, pa nas je Allah uputio na njega, a ljudi e nas u njemu slijediti. Jevreji sutra a krani prekosutra." Mutefekun alejhi.2 3
U verziji u 1Sahihu 1 stoji:
"Iako je njima data Knjiga prije nas, a nama je data poslije njih. Ovo je dan oko kojeg su se razili pa nas je Allah uputio nje1nu."4
Od Ebu Hurejre i Huzejfe Allahov Poslanik ~:
~~se
prenosi da su rekli: rekao je
lbn Usejmin- rahimehullahkae: Dozvoljivao je da se odlazi na njihove praznike da bi se zadovoljio gledanjem u ono to rade. Ali to se mora ograniiti uslovom. A to je da oni ne pomisle kako su muslimani doli da im se pridrue u njihovim slav.1ma. Ako postoji takvo miljenje, ili ako postoji pretpostavka da drugi muslimani misle d,1 su doli da uestvuju u njihovim proslavama onda emo rei: Ne, ak makar to bilo radi razonode. 2 Biljei ga Buharija u 'Sahihu' br. 238, 876 i 896, Muslim u svom 'Sahihu' br. 855. 3 lbn Usejmin- rahimehullahkae: Tj. njihovom danu, petku. Ali su se razili tako d.1 su jevreji uzeli subotu a krani nedjelju. Zato Allahov Poslanik~ kae: Oni su se rdZiH o njemu pa nas jeA!fclh uputio nel nje!Jcl. 4 Biljei ga Muslim u 'Sahihu' br. 855.
351
"Allah je ostavio u zabludi one koji su bili prije nas po pitanju petka, tako da jevreji imaju subotu a krani nedjelju. Pa je Allah doveo nas pa nas je uputio na petak, pa je uinio petak i subotu i nedelju. Oni e tako nas slijediti na Sudnjem danu mi smo posljednji od stanovnika na dunjaluku a prvi na Sudnjem danu kada e im se presuditi - u drugoj predaji - meu njima prije stvorenja.' "Biljei ga Muslim l Allahov Poslanik ~ je petak nazvao praznikom na vie mjesta, a zabranio da se izdvaja postom zatim se u ovom hadisu spominje da je petak na, subota jevrejska a nedjelja kranska, zato to odreeni lan ukazuje na izdvajanje. Zatim ovaj govor vodi ka podjeli, jer ako se kae: "Ovo su tri odjela, ili tri djeaka, ovo je meni, ovo Zejdu a ovo Amru." Nalae da se svaki od njih posebno izdvaja sa onim to je njemu dato, te da mu se niko u tome ne moe pridruiti. A mi ako im se pridruimo u njihovom prazniku, suboti ili nedjelji, suprotstavit emo se ovom ajetu. Ako se ovo odnosi na sedmini praznik isto je i sa godinjim, jer nema razlike. ak ako se ovo zna po arapskom raunanju vremena, ta onda rei za kafirske nearapske praznike koji se ne znaju osim sa rimsko-koptskim raunanjem, ili perzijanskim ili hebrejskim i sl. tome? Allahov Poslanik ~ kae: "Iako je njima data Knjiga prije nas, a nama je data poslije njih. Ovo je dan oko kojeg su se razili, pa nas je Allah uputio." Tj. radi, kao to se prenosi da je rekao: "Ja sam najrjeitiji arap, iako sam iz Kurejija, a dojen sam u plemenu Benu Se'ad b. Bekr. " 2
Br. 856. Autor 'Kefu hufa', l. dio, str. 232 kae: "Navode ga autori udnih hadisa ali se ne zna koga je prenio niti mu se zna za lanac." Kraj. BiUei ga Ibn Se'ad u 'Tabekat'l/1/71 od Jahje b. Jezida Se'adija kao murse! predaju rijeima: "Ja sam najbolji u arapskom meu vama, ja sam Kurejija, a moj jezik je jezik Benu Sc'ada b. Bckra." Albani u 'Daif dami'a sagir' br. 1303 kae: "Podmetnut."
2
352
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
meu
e ui
To znai_ a Allah najbolje zna, da smo mi posljedni stvorenjima a prvi meu onima kojima e se presuditi i koji u dennet, kao to je dolo u vjerodostojnoj predaji:
"Ovaj mnmet, je usitinu, prvi ummet koji e ui u dennet, a Muhammed !!i e prvi kojem e biti otvorena dennetska vrata.''l
Zato to je nama Knjiga data poslije njih, pa smo upueni na praznik oko kojeg su se razili oni na druga dva praznika. Naa dobra djela su pretekla njihova djela, pa kada smo ih pretekli u uputi i dobrim djelima, uinjeni smo ispred njih u nagradi za dobra djela. A onaj ko kae da rije 1iako 1 znai 1osim 1 to je daleko od pravog znaenja.2 esti nain iz sunneta: ono to Kurejb, tienik Ibn Abbasaradijjallahu anhuma - kae:
"Ibn Abbas i ljudi meu Vjerovjesnikovim ~ aslwbima su me poslali Ummi Seleme - radijjallahu anha - da je pitam: "Koje je dane Allahov Poslanik ~ najvie postio?" Kae: "Najvie je postio subotu i nedjelju od ostalih dana, i govorio bi: ''Ova dva dana su praznici murika, a ja volim da im se suprotstavim. "3
Ukazuje na hadis kojeg biljei Muslim u 'Sahihu' br. 197, Ahmed u 'Musnedu' 3. dio, str. 136, od Enesa b. Malika 4;. da kae: "Allahov Poslanik 111!; kae: "Doi u pred
df,ennetska vrata na S11dnjem danu, pu u zatraiti tla mi se otvori, a uvar e rei: ''Ko si ti?" Pa u rei: "M11hammed." A on e rei: "Nareeno mi je da ne otvaram llikome prije tebe. " 'Ibn Usejmin- rahimehullah ~kae: Neki uenjaci kau: Da je znaene rijei 'bijedi' 'osim' kao to je u had isu: Osim tosa.mja od Kurejija.. K.au da je ovo sa strane potvrde pohvalnosti onoga ro lii pokuenosti. Jer ako bi rekao: }a sam najrjeitiji medu arapima mimo toga. to sa.m od Kurejija. T o bi izgledalo da je neko mimo Kurejija jo rijeitiji. Ali je ejhrahimehullah- smatrao da je pojanjenje: )a sam najrijeitiji medu arapima zato to sam ja od I<urejija. Tako da rije 'bijedi' znai 'zato to'. 3 Biljei ga Ahmed u 'Musnedu' 6. do, str. 323, Ibn Huzejme br. 2167, Ibn Hiban br. 941, Bejheki u 'Kubra' 4. dio, str. 313, Hakim u Mustedreku' l. dio, str. 436. Hasen predajom gaje ocjenio znameniti uenjak Ibn Kajjim u 'Zadul mead' 2. dio, str. 78. Kod Tirmizije
se nalazi predaja koja ga
rijeima: jaa
sa vjerodostojnim lancem do Aie - radijjallahu anha mje.~eca
"U mjesecu je postio subotu, uedjelju i ponedjeljak, a od drugog postio utorak, srijedu i etvrtak."
je
353
Biljee ga Ahmed, Nesai i Ibn Ebu Asim. Hadis je sauvan putem Abdullaha b. Mubareka od Abdullaha b. Muhamrneda b. Omera b. Alije od njegovog oca od Kurejba, a neki hafizi su ga ocjenili vjerodostojnim. Ovo je dokaz u erijatu o suprotstavljanju njima u njihovim praznicima, iako se radi o poeljnom nainu. Mi emo navesti hadis u kojem on zabranjuje da se posti subotom1, a obrazloenje toga je suprotstavljanje njima. A mi emo navesti propis njegovog posta kod uenjaka kao izdvojenog dana, te da su se sloili oko propisa da se njima treba suprotstaviti u tome. Ali su se razili da li je suprotstavljanje njima na dan njihovog praznika postom suprotstavljanje njihovom postupku ili zbog zanemarivanja tako da se od njega nema namjera ni posta niti iftarenja ili da se napravi razlika meu arapskim i nearapskim praznikom? Onako kako emo navesti ina Allah. to se tie konsenzusa i predaja, toga je mnogo prirnjera: Prvi je ono to sam prethodno ukazao na njega a to je da su jevreji, krani i medusije jo uvijek bili pod dizjom u muslimanskim dravama proslavljajui svoje praznike, to vodi na ono to oni ine i da je ustaljeno u veini dua. Ali u vremenu selefa nije bilo nikoga ko bi im se pridruio u proslavljanju njihovih praznika. A da u duama ljudi ovog mnmeta nije postojalo prepreke kroz zabranu i mrnju toga, sigurno bi se velikom broju desilo da obiljee ove praznike, jer neko djelo, ako ne postoji prepreka i ako postoje uzroci, e se desiti bez sumnje, na to navodi stanje, pa se spoznalo postojanje prepreke. Ovdje je vjera prepreka, pa se spoznalo da je vjera, vjera islam, ta koja sprijeava da se uporede i to je ono to se trai.
Kaem da je hadis sahih i da nema kontradiktornosti meu njim i hadisom od Ummu Seleme, a zabrana posta subote jeste njegovo posebno izdvajanje jer je to dan kojeg veliaju jevreji kao to je to naveo veliki broj uenjaka od kojih je i Tirmizi.
1
354
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Drugi je taj to je prethodilo meu Omerovim ~ uslovima, oko kojih su se sloili ashabi i svi uenjaci poslije njih, da zimije od sljedbenika Knjige ne smiju isticati svoje praznike u islamskoj dravi,l te da su nazavani Cvjetnicom i Uskrsom. Pa ako su se muslimani sloili da im se zabrani javno isticanje, kako onda pristaje muslimanima da ih obiljeavaju? Ili zar nije gore da ih musliman obiljeava i istie nego to bi to inio kafir, istiui ga? To je zato to smo im mi zabranili da ih istiu zbog tete u njima, da li zbog toga to se radi o grijehu, ili obredu grijeha. Ali u oba sluaja muslimanu je zabranjeno grijeenje i nepokornost, kao i obredi nepokornosti, a da u tom postupku od strane muslimana nema zla osim to bi se kafiri usmjerili pa da ih istiu zbog jaine srca prema muslimanu. Pa kako je onda sa muslimanom koji ih istie? Pa kako? A u tome je zlo kao to emo ina Allahu pojasniti.
Trei je ono to je prethodilo u predaji od Ebu ejha Isfahanija od Ataija b. Jesara -ovako sam vidio a moda je Ata b. Dinar- da je rekao: "Omer~ kae: "uvajte se govora nearapa, i da ulazite kod murika na dan njihovih praznika u njihove crkve. "2
Bejheki biljei i sa vjerodostojnim lancem u poglavlju 'Pokuenosti ulaska kod zimija u njihove crkve i poreenja sa njima u njihovim karnevalima i festivalima' od Sufjana Sevrija od Sevra b. Jezida od Ataija b. Dinara da kae: "Omer~ kae:
"Nemojte uiti strani jezik, i nemojte ulaziti kod murika u njihove crkve na dan njihovog praznika. Srdba se sputa na njih. ''3
Sa lancem od Sevrija od Aufa od Velida ili Ebu Velida od Abdullaha b. Amra se prenosi da je rekao:
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo dokazivanje je jasno. A to je ako nemus(imani imaju praznike, a to su dani radosti i veselja, a muslimani ih posmatraju i ne uestvuju niti se o tome raspituju iako za to postoje nagoni, to znai da je zabranjeno. 2 Biljei ga Bejheki u 'Sunncnu! kubra' 9. dio, str. 234. 3 Biljei ga Bejheki u 'Sunnenul !rubra' 9. dio, str. 234. i Abdu Rezak u 'Musanifu' l. dio,
str. 411.
355
"Onaj ko bude gradio u dravama nearapa, i ko bude obiljeavao njihove festivale i kamevale, i uporedi se sa njirna sve do smrti, sa njima e biti sakupljen na Sudnjem danu. "1 2
Sa svojim lancem od Buharije, autora Sahiha 1 prenosi pa kae: "Rekao mi je Ibn Ebu Merjem obavijestio nas je Nafia b. Jezid da je uo Sulejmana b. Ebu Zejnebu i Amra b. Harisa da je uo Seida b. Seleme da uo njegovog oca da je uo Omera b. Hattaba ~ da kae:
"Klonite se Allalwvilz neprijatelja u njihovim praznicima. "3

Sa vjerodostojnim lancem od Ebu Usame prenosi da mu govorio A un od Ebu Mugire od Abdullaha b. Amra da je rekao:
"Onaj ko bude gradio u dravama nearapa, i ko bude obiljeavao njihove festivale i karnevale, i uporedi se sa njima sve do smrti, i bude takav, sa njima e biti sakupljen na Sudnjem danu. "4
I kae: "Ovako ga je prenio Jahja b. Seid, i Ibn Ebu Adijj i Gander i Abdul Vehab od Aufa b. Ebu Mugire od Abdullaha b. Amra od njegvih rijei. Sa drugim lancem do Ebu Usame od Hamada b. Zejda od Hiama od Muhammeda b. Sirina prenosi da je rekao:
voo
"Doao je Alija vidjevi karneval ree: "ta je ovo?" Kau: "O pravovjemih, ovo je dan karnevala." Kae: "Svaki dan pravi
*'
Biljei ga Bejheki u 'Sunnenullmbra' 9. dio, str. 234. sa vjerodostojnim lancem. lb n U sejmin- rahimehullah- kae: Omer <Go je upozoravao od uenja stranih jezika1 pa kae: Klonite se uenja stranih jezika. Isto tako je i zabranio1 tako dil ako se spoji izmeu upozorenja i zabrane, a stranci se izuzmu od konteksta arapa, bez razlike bili oni perzij.1nci ili rimljani, iti neko koje jos udaljeniji od toga1 i u tom sluaju muslimanima nee biti dozvoljeno da taj jezik uzmu kao svoj jezik. Ali upotreba pojedinih rijei i slino tome nema smetnje. Ali nazivi kojima se nazvaju pa im odgovorimo tim imenima u tome nema grijeha. J Biljei ga Bejheki u 'Sunnenul kubra' 9. dio, str. 234. 4 Biljei ga Bejheki u 'Sunnenul kubra' 9. dio, str. 235.
356
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Jejruz 1." Usame kae: "Mrsko mu je bilo da ga nazove karnevalom. "2 3

Bejheki kae: "U ovome je pokuenost odreivanja ili izdvajanja dana kojeg nije izdvojio Zakonodavac sa time, tako da Omer~ zabranjuje da se govori njihovim jezikom, ili da se samo ue u njhove crkve na dan njihovih praznika, pa ta rei za injenje nekih njihovih postupaka, ili da se ini ono to je od sastavnih dijelova njihove vjere? Zar nije gore uporediti se sa njima u njihovim postupcima nego to je to u jeziku? Zar neki od njihovih postupaka nisu gori od pukog ulaenja kod njih u vrijeme njihovih praznika? A ako se na njih sputa srdba zbog njihovih djela, pa onaj ko se uporedi sa njima u nekom djelu ili bar djelimino, zar se sam ne izlae takvoj kazni?" Zatim Omerove .:$<> rijei: "Klonite se Allahovih neprijatelja u njihovim praznicima." Zar ne ukazuje na zabranu susreta i sakupljanja sa njima u njihovim praznicima? Pa ta je onda sa onima koji obiljeavaju njihove praznike?
A to se tie Abdullaha b. Omera jasno je ukazao da oni koji grade u njihovim dravama i obiljeavaju njihove karnevale i festivale te se uporedi sa njima sve dok ne umre bit e sakupljen sa njima.
To znai da ga je proglasio kafirom zbog toga to im se pridruio u ovim stvarima ili je to uinio velikim grijesima koji vode u Vatru, iako se u njegovim rijeima nazire ono prvo. Tako da poreenje sa njima u nekim tim stvarima jeste grijeh jer da uzrokuje zaslugu kazne onda ga ne bi bilo dozvoljeno uiniti nagradom zbog uzroka. Jer za mubah ne postoji kazna, a pokudnost nekih tih stvari nije uslovljena drugima, jer dijelovi od
Ime plavog kamena koji se danas koristi u proizvodnji nakita. Biljei ga Bejheki u 'Sunnenul kubra' 9. dio, str. 234. 3 Ibn Usejmin- rahimehullah -kae: Moe se pretpostaviti da je ovim htio negirati njegov postupak. lli mu se moda hrana svidjela pa su rekli: Svaki dan pripremi kameva[.
357
je spomenuo ukazuju na pokuenost svakog pojedinano. Nego je naveo - a Allah najbolje zna - da onaj ko bude gradio u njihovim dravama, jer u vrijeme Abdullaha i Ibn Omera je bilo zabranjeno da oni istiu svoje praznike u islamskoj dravi, niti se neko od muslimana poistovjeivao sa njima u njihovim praznicima, to bi mu bilo omogueno da se nastani u njihovoj dravi. onoga to to se tie Alije 4& on je smatrao pokuenim da se izjednai sa njima u samom nazivu njihovog praznika sa kojim se oni izdvajaju, pa kako je onda ako se izjednaiti sa njima u njihovim djelima? Ahmed je naveo znaenje onoga to je dolo od Omera i Alije - radijjallahu anhuma - o tome, a njegovi prijatelji su naveli pitanje praznika. Prethodio je stav Kadija Ehu Je'ale po pitanju zabrane prisustvovanja njihovim praznicima. Imam Ehu Hasan Amidi, poznat kao Ibn Bagdadi u svojoj knjizi 'U md e tu hadir v e kifajetu mu safir' kae:
krana
'Odlomak: "Nije dozvoljeno prisustvovati praznicma i jevreja, to je naveo Ahmed u predaji Muhene, dokazujui to rijeima Uzvienog:
JJ jJ\ oJ~ '1
"l oni koji ne prisustvuju lai." (Sura El-Furqan, 72)
.... ' ,.1 ....
J. ~
~ ....
.....
--.:....r-:D lJ
~.J",
Kae: "Cvjetnica i njihovi praznici, a ono to prodaju na trnicama za njihove praznike nema smetnje da mu se prisustvuje." Ovo je naveo Ahmed u predaji od Muhenne, i kae: "Zabranjeno im je da ulaze kod njih u njihove crkve i manastire. Ali ono to je na trnicama od jela onda nije zabranjeno, iako bi se time imala namjera da im se to prui i da se uljepa radi njih." Hilal u svom djelu 'Dami'a' kae: "Poglavlje o pokuenosti izlaska muslimana na murike praznike. Od Muhene je naveo da je rekao: "Pitao sam Ahmeda o prisustvovanju ovih praznika koji se obiljeavaju kod nas u amu, kao to je 'Tur jabur', 'Dir Ejub', i
358
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
njima
kojima prisustvuju muslimani i silaze na trnice, dovodei sa sobom ovce, krave, robove, donosei jeam i penicu i drugo. Tako da oni ulaze sa njima na trnice i kupuju ali ne ulaze u manastire. Kae: "Ako ne ulaze u njihove manastire, nego prisustvuju na trnicama onda nema smetnje." Ahmed rahimehullah - je dozvolio muslimanima da prisustvuju na trnicama pod uslovom da ne ulaze u njihove bogomolje. Tako da se spoznala njegova zabrana ulaska u bogomolje. Iz ovoga je Hilal uzeo dokaz zabrane izlaska muslimana na njihove praznike. Ahmed je naveo isto ono to je rekao Omer~ od zabrane ulaska u njihove crkve u vrijeme njihovih praznika, a to je ono kao to smo rekli sa strane upozorenja da se ne uini ono to
ine. l
slini,
to se tie govora stranim jezicima i nazivanja mjeseci stranim nazivima Ebu Mohammed Kermani, zvani Harb, kae: 'Poglavlje nazivanja mjeseci perzijskim jezikom', rekao sam Ahmedu: "Perzijanci imaju dane i mjesece koje nazivaju imenima koja se ne mogu raspoznati? Pa je to pokudio veoma estoko." O tome se prenosi od Mudahida da je smatrao pokuenim da se kae: "Azermah" i 'Zimah', pa sam rekao: "Ako to bude im_e ovjeka pa ga tako zovnem?" Ali je to pokudio i rekao: "Pitao sam
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: Dakle1 ako oni donesu na trnice u vrijeme njihovih praznika obine stvari, nema smetnje da se prisustvuje. Jer se to ne ubraja kao uestvovanje u njihovim praznicima iako se radi o ibadetu. Nego se smatra trgovinom. Ali da li je nama dozvoljeno da i mi to donosimo radi njih? Oito je da nije dozvoljeno. )er je u tome njihovo potpomaganje na njihovim laima. Ali kupovina na trnicama u vrijeme njihovih praznika onda u tome nema smetnje. to se tie slatkia koji su vezani za novotarske mevlude u nekim islamskim dravama, nije ih dozvoljeno kupovati, poklanjati ili jesti. )er su vezani za ovu novotariju. Omer 4;o1 jedan od pravednih halifa, a bio je drugi u ovom ummetu1 i o njemu i njegovom prijatelju Ebu Bekru je Poslanik~ rekao: 5/ijedice onu dvojicu koji dou iza mene. Ehu Bek.ra; Omera. Poslanik ;1: na jednom putovanju od putovanja kae: Ako budu b;{; posluni Ehu Bekru i Omeru bit e upueni. Ali nije ograniio. Omer je imao sunnet koji se slijedi, poput Ebu Bekra. Osim ako se suprotstavi Poslanikovom i!i5 sunnetu, poznato je da takvo neto nee biti prihvaeno.
359
Ishaka i rekao sam: "Istorija knjige se pie sa perzijskim mjesecima, kao to je 'Azermah' i 'Zimah'? Kae: "Ako u tim imenima nema imena koja su pokuena nadam se da nema smetnje." Kae: "Ibn Mubarek je mrzio da se zaklinje sa rijei 'Izdan' i rekao je: "Nisam siguran da nije dodato neemu to se oboava, a takoer i perzijska imena." Kae:
"Takoer
i arapska imena, sve ono to je dodato.
Kae: "Pitao sam Ishaka drugi put: "ovjek se ui perzijanskim i rimskim imenima mjeseci?" Kae: "Svaki naziv koji je poznat u njihovom govoru nema smetnje za njega." Ono to je Ahmed rekao o
znaenja:
pokuenosti
ovih naziva ima dva
Jedno je da ako se ne zna znaenje imena da moe imati zabranjeno znaenje, a musliman nee izgovarati ono to ne razumije njegovo znaenje. Zbog toga je pokueno koristiti nearapske rukje, kao hebrejske, sirijanske i druge, zbog bojazni da se trai pomo od nekoga drugoga od koga nije dozvoljeno. je Ishak uzeo u obzir, ali ako se zna da je znaenje pokueno onda nema sumnje u njegovu pokuenost, a ako ne zna njegovo znaenje, Ahmed ga je opet pokudio. Drugo znaenje je pokuenost da se ovjek navikne na jezik mimo arapskog, jer je arapski jezik odlije islama i njegovih pripadnika, jer su jezici najvei znakovi naroda koji se njima istiu. Zbog toga je velik broj. uenjaka ili veina njih smatrala pokuenim da ovjek u svojim dovama u namazu i zikru dovi Allaha ili da Ga spominje na nekom drugom jeziku osim arapskom. su se razili po pitanju zikra u namazu, da li se moe izgovarati na nearapski? Zikr se dijeli na tri stupnja, najvei je Kur'an, zatim obavezni zikr koji nije Kur'an, kao to je poetni tekbir po konsenzusu, ili predavanje selama, i teehud po onima koji ga smatraju vadibom. Zatim zikr koji nije vadib kao to je dova, tespihanje, tekbiranje i sl. tome.
Uenjaci
Ovo
znaenje
360
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
to se tie Kur'ana, ne moe se uiti osim na arapski jezik, bez obzira mogao ili nemogao, po miljenju svih uenjaka. Ovo je ispravno miljenje u to nema sumnje, nego su mnogi rekli: "Zabranjeno je da se transliterarie sura, ili ono u emu je Kur'anska mudiza." Ebu Hanife i njegovi prijatelji su se razili oko onoga koji je sposoban da ita arapski. to se tie obaveznog zikra, razilo se po pitanju prevoenja Kur'ana, da li e se prevesti onom koji nije sposoban da ita ili da naui arapski? Kod Ahmedovih prijatelja postoje dva miljenja. Najblii su Ahmedovom miljenju, da se je opet Malikov i Ishakov stav. Drugi stav je da Muhammeda i afije.
e
nee
prevoditi, to
se prevesti, to je stav Ebu Jusufa,
to se tie ostalih vrsta zikra postoje dva stava: da se nee prevesti, a ako to uini njegov namaz nee biti valjan, to je stav Malika, Ishaka i nekih afijinih prijatelja. Od afije se prenosi u zapisanom da je pokueno ih izgovarati na nearapskom ali da ne- kvare namaz. Od naih prijatelja neki su rekli da ima pravo na ovo, ako ne zna dobro arapski. Propis izgovaranja stranog jezika u ibadetima kao to je namaz, uenje Kur'ana, zikr, telbije, bismile kod klanja, pri ugovorima i raskidu ugovora, kao to je brak ili proklinjanje i drugo je poznat u knjigama fikha. Ali to se tie govora stranim jezikom u imenima ljudi i nazivima mjeseci, datuma i slino je zabranjeno ako se ne zna znaenje tog naziva, bez sumnje. Ali ako se zna njegovo znaenje, onda je Ahmedov govor jasan po pitanju njegove pokuenosti. Smatrao je pokuenim 'Azermah' i sL a to znai da nije haram. Mislim da je bio upitan o dovama u namazu na perzijskom? Pa je pokudio to i rekao: "Lo jezik?"
361
uzeo za dokaz Omerov hadis u kojem se zabrana njihovog govora, i prisustvovanja njihovim praznicima. Ovo je Malikov stav, jer je rekao: "Ne moe poeti namaz na perzijskom, niti moe doviti na njemu, niti se moe zaklinjati na njemu." Pa je rekao: "Omer je zabranio da se govori stranim jezikom i rekao je: "To je slabost." Omerovu zabranu je uzeo kao opi dokaz zabrane. afija u onome to prenosi Silfi sa poznatim lancem od Muhammeda b. Abdullaha h Hakema kae: "uo sam Muhammeda b. Idrisa afiju da kae: "Allah je one koji trae Njegovu blagodat u prodaji i kupovini nazvao trgovcima, a arapi ih jo uvijek nazivaju trgovcima. Zatim Poslanik ~ ih je nazivao onako kako ih je Allah nazvao u trgovini arapskim jezikom. Dok su aukcionisti strani naziv, a mi ne volimo da se ovjek koji zna arapski jezik naziva trgovcem osim nazivom trgovca. Niti da govori na arapskom nazivajui neto u stranom jeziku, jer je to jezik kojega je Allah izabrao, arapski jezik, pa je na njemu objavio svoju asnu Knjigu, i uinio ga jezikom posljednjeg Vjerovjesnika Muharruneda ~' zato kaemo: "Svako ko je sposoban da ui arapski treba da ga naui, jer je on prei od svakog drugog da se naui bez da se nekome zabrani da govori stranim jezikom." afija je smatrao pokuenim da onaj ko zna arapski da se naziva drugim jezikom, ili da ga govori mijeajui ga sa drugim jezikom. Ovo je ono to je naveo, i to su rekli imami prenosei od ashaba i tabiina, a prethodno smo naveli ono to su rekli Omer i
Alija~.
On je
takoer
Ebu Bekr b. Ebi ejbe u 1Musanifu 1 prenosi da mu je govorio Veki 1a prenosei od Ebu Hilala od Ebu Burejde da je rekao: "Omer '*'kae:
"Nee m.jek nauiti perzijski a da nee varati, a nee varati ovjek osim ako mu se ne umanji ljudskost."
362
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Kae: "Govorio nam je Veki 1a prenosei od Sevra od Ataija da je rekao: "Nemojte uiti strani jezik, i nemojte ulaziti u njihove crkve, srdba se na njih sputa." 1 Ovo to smo prethodno prenijeli je dolo od Omera
Kae: "Govorio nam je Ismail b. Uleje od Davuda b. Ebu Hinda da je Muhammed b. Ebu Vekas uo ljude da govore perzijskim pa je rekao: "ta misle sa vatropoklonikim nakon
monoteistikog. "2
Silfi prenosi u hadisu od Seida b. Alaija Berzeija da mu je govorio Ishak b. Ibrahim Belhi da mu je govorio Omer b.Harun Belhi da mu je govorio Usarne b. Zejd prenosei od Nafie od Ibn Omera- radijjallahu anhumada je rekao:
"Allahov Poslanik~ kae: 0 0naj ko moe da govori arapski neka ne govori strani jezik jer naslijeuje licemjerstvo.'13
Sa priblino istim i poznatim lancem ga prenosi do Ebu Suhejla Mahmuda b. Amra Akberija: "Govorio nam je Muhammed b. Hasan b. Muhammed Mukri govorio nam je Ahmed b. Halil - u Balhu - govorio nam je Ishak b. Ibrahim Deriri govorio nam je Amr b. Harun od Usame b. Zejda od Nafie od Ibn Omera da je rekao:
"Allahov Poslanik :fi: kae: "Ko moe da govori arapski neka ne govori prezijski, jer naslijeuje licemjerstvo. " 4
Ovo lii na Omerov govor ali pripisati ga Poslaniku :i jeste predmet pojanjenja.
'Musanef 9. dio, str. ll. Bijei ga Ibn Ebu ejbe u 'Musanifu' 9. dio, str. ll. 3 Veoma je slab, sa ovim lancem ga navodi Hakim od Omera b. Haruna Belhija, iji se hadisi ne prihvataju, a Usame b. Zej d je Lejsi Medeni, a bio je slab. 4 Ovaj lanac je gore uniten nego prethodni jer u njemu ima nepoznatih a u njemu se nalazi i Muhammed b. Hasan b. Zijad Muvsali zatim Bagdadi iji se hadisi ne prihvaaju, dalje u lancu se nalazi Omer b. Harun iji se hadisi ne pri hvataju kao to smo pojasnili u prethodnom hadisu.
2
363
rije
Od grupe meu njima se prenosi da su ponekada govorili poslije rijei od stranog jezika.
Ebu Halede kae: "Ebu Alije mi se obratio na perzijskom jeziku." Munzir Sevri kae: "ovjek je upitao Muhammeda b. Hanifu o hljebu?" Pa je rekao: "Djevojice idi sa ovim zlatnikom i kupi tenbiz." Pa je otila i donijela tenbiz tj. hljeb."1 U svakom sluaju rije poslije rijei na stranom jeziku je bliska stvar, i to je ono to su najvie inili, moda zbog toga to je onaj kome su se obraali bio stranac, ili je nauen stranom jeziku, kako bi mu pribliili znaenje da bi shvatio. Kao to je Vjerovjesnik !i: Ummu Halid keri Halidovoj b. Seida b. Asa - a bila je mala i roena u Abesiniji kada je njen otac uinio hidru:
"Pa ju je Poslanik~ odjenuo u koulju i rekao: nummu Ha lid ovo je 'sena'." Sena u abesinskom jeziku je znailo dobro.2
Od Ebu Hurejre ~se prenosi da je onome ko mu je nanio bol stomaku rekao: "Es'keme bedred. 3 (Udario me po stomaku)" 4 Dok ga neki prenose kao merfua predaju, meutim nije vjerodostojna. Ali navikavanje na neki drugi jezik osim arapskog koji je odlije islama i Kur ana, sve dok to ne postane obiaj mjesta i njegovih stanovnika ili stanovnika kue, ili izmeu ovjeka i drugoga, ili ljudima na trnici, ili emirima, ili ministrima, ili pravnicima: nema sumnje da je ovo mekruh, jer lii na poreenje sa nearapima to je mekruh kao to smo prethodno navodili.
1
Zbog toga su prethodni muslimani, kada su se nastanili u amu i Egiptu, iji su stanovnici govorili rimskim jezikom, i zemlju Iraka i Horosana, iji je jezik bio perzijski, zemlju Magriba iji je jezik bio berberski, nauili su tamonje stanovnike arapskom sve
Ten b iz je perzijska rije za h lj e b. Dio hadisa koji biUei Buharija u 'Sahihu' br. 5845, 'Feth'. 3 lbn Useimin- rahimehullahkae: u kum na perzijskom znai stomak1 a bed red znai bol u stom,lku. 4 Ovo znaenje nisam shvatio.
1
2
364
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
dok nije prevladao nad stanovnicima ovih zemalja, muslimanima i kafirima. Ovakav je nekada bio Horosan, zatim su se opustili po pitanju jezika, pa su se navikli na govor perzijskim jezikom, sve dok nije ovladao njima, a velik broj njih je zapostavio arapski jezik. 1 U to nema sumnje da je pokueno. Najbolji nain je da se navikava na arapski jezik, tako da ga mala djeca govore u uionicama i mektebima, da bi se razlikovao slogan islama i njegovih sljedbenika, te da bi se na taj nain olakalo sljedbenicima islama u shvatanju znaenja Kur 1ana, sunneta i govora prethodnika, za razliku od onoga ko se naui jeziku pa eli da naui drugi. Znaj da navikavanje na jedan jezik utjee na razum, moral i VJeru, veoma jako i utjecajna, kao i na to da se ovjek poeli
Tako mi Allaha ja se bojim da se ovo nee desiti u naim dravama zbog ciljanih priprema da se srui na plemeniti jezik i da se omalovai pred ostalim jezicima, koje smo uveli iz zapadnih i kafirskih dr2ava, i neprijatelja muslimana i arapa. Pa smo im poeli iskazivati potovanje i ast, sve dok ih nisu prihvatila srca naih sinova veliajui ih. Pa su se uznijeli nad onima koji ne poznaju osim arapski jezik, potvarajui ih da su zaostali i konzervativni do te mejre da su nai mladii i djevojke poeli mijeati arapski sa stranim jezicima. Da su bogdo to bile arapske osnovne rijei kao to ih poznaju arapi, nego se radi o narodnim dijalektima koji ponekada nemaju osnove u arapskom jeziku, niti kod gramatiara i lingvistiara. Ovaj utjecaj na nau omladinu nisu imali osim mudre varalice kao to je Taha Husejn, Seid Akl, i njima slini, koji su podsticali ljude da govore narodnim govorom kako bi im olakali stvari da zaborave svoj jezik. Taha Husejn kae: "Sekin tes!im." Tj. da niko ne napravi greku, ne izgovarajui hareketa na kraju rijei. Taha Husejn nas je nauio da ne stavljamo hareketa nego sukun na kraj u rijei da bi smo bil i spaeni umjesto da nas podui ispravnoj arapskoj deki inacij i da ne pogrijeimo u dvjema stvarima deklinaciji i stavljanju sukuna. U svakom sluaju ovo istri vanje bi se oduljilo, nego se hoe rei da je na jezik omalovaen ispred stranih jezika tako da je postalo sramotno govoriti sa njime na skupovima te je pozdrav kod sastajanja i rastajanja postao 'Bye' ili 'Hy' kao kod zahvale 'Thank you ili Merci' ili kod javljanja na telefon sa rijei 'Halo'. Isti je sluaj sa reklamama na trgovinama, parfumerijama, i konfekcijskim trgovinama, na kojima se pie stranim jezicima, a naem jeziku nije preostao osim nazi v. Ovako ele neprijatelji islama uiniti sa nasim mladiima i djevojkama, da se njihova srca veu za strane jezike ne bi li zaboravili svoj jezik te na taj nain da im se otea razumijevanje Kur'ana. uvajte se da ne budete predmeti zla protiv budunosti naih drava, a da mi to i ne primijetimo.
1
365
poistovjetiti sa prethodnicima ovog urnrneta od ashaba i tabiina, a poistovjeivanje sa njima poveava jaa razum, moral i vjeru. Tako sam arapski jezik je od vjere, njegovo znanje je farz vadib, jer shvatanje Kur 1ana i sunneta je vadib, a njih nee razumjeti osim onaj ko razumije arapski, a vadib koji se ne moe upotpuniti osiin sa njime i ono samo je vadib. Zatim od njega je ono to je vadib svakom pojedincu kao i ono to je vadib nekima u zajednici. Ovo je znaenje onoga to Ebu Bekr b. Ebu ejbe prenosi: "Govorio nam je Isa b. Junus od Sevra od Omera b. Je zida da je rekao: "Omer je napisao Ebu Musi El Eariju :
"A zatim, poduite se sunnetu, Kur 1an, jer je on na arapskom. "1

"Uite
poduite
se arapskom, deklinujte
U drugom hadisu od Omera ~ se prenosi da je rekao:
arapski, on je od vae vjere, vae vjere. "
uite
podjelu miraza, on je od
Ovo je ono to je Omer naredio od prouavanja arapskog i erijata, spajajui ono to mu treba, jer u vjeri se shvataju stavovi i djela, tako da se kroz arapski shvataju stavovi, a shvatanjem sunneta se shvataju djela. to se tie pitanja praznika onda na vie naina:
Jedan je: Praznici su od erijata, od puteva i obreda, za koje je Uzvieni rekao:
"Svima vama smo zakon i pravac propisali." (Sura El-Maide, 48)
I kae:
1 Ovo je murse! predaja, a Buharija u 'Tarihul kebir' 6. dio, str. 157 kae: "Omer b. Zejd kae: "Omer .tlo je napisao Ehu Musi, je murse] predaja, od njega je prenosi Sevr b. Jezid", a ovako je rekao i Ibn Ehu H atim u 'Derh ve te'adil'.
366
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
.......
~~GFA~~~~~
-s.
"
"Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo vjerozakon prema kome je trebalo da se vlada." (Sura El-Hadd, 67)
Kao to je kibla, namaz, post, tako da nema razlike u poreenju sa njima u praznicima kao ni u ostalim obredima, jer poreenje u svim praznicima je slaganje u kufru, a slaganje u nekim njegovim (praznika) ograncima je slaganje u nekim ograncima kufra, ak ta vie, praznici su ono ime se najvie istie jedan erijat (vjerozakon) i ono to je najoitije od njegovih obreda, tako da je poreenje u njemu poreenje u najosobitijim zakonima kufra i njegovim najoitijim obredima. Nema sumnje da ovo moe dovesi do kufra u cjelosti i njegovim uslovima. to se tie njegove poetne pozicije u najmanju ruku moe biti grijeh. Na ovu osobnost je ukazao Vjerovjesnik~ rijeima:
"Svaki narod, uistinu ima svoj praznik, a ovo je na praznik."

Ovo je gore nego li sudjelovati sa njima u oblaenju njihove odjee kao to je pojas i drugo to je od njihovih znamenja. Jer taj neznatni znak nije od vjere nego se radi o predmetu razlikovanja meu muslimanom i kafirom, ali to se tie praznika i onoga to ga prati je od prokletih inova vjere kao i onih koji to ine. Tako da je poreenje u njemu poreenje u onome ime se istiu od razloga Allahove srdbe i kazne. Ako hoe na osnovu ovoga da primijeni analogni primjer da je praznik zakon od zakona kufra, ili pak obred od njegovih obreda, tako da je poreenje u njemu zabranjeno kao to je u svim ostalim obredima kufra i njegovim zakonima iako je ovo jasnije od djelimine analogije.
rei e
Zatim sve ono ime se istie kao ibadet i obiaj njegov razlog je to to je on poseban dan, a da nije onda bi bio kao ostali dani bez neke posebnosti, a njegovo izdvajanje nije od islama ni u emu, nego je to nevjerovaje u njega.
Drugi nain u uzimanju pouke jeste da ono to oni ine u svojim praznicima jeste grijeenje prema Allahu~' jer je uglavnom
367
inovacija ili je derogiran. A najbolje njegovo stanje - iako nema u njemu dobra- kao da musliman klanja prema Bejtul Makdisu. I to ako ini ono to se u vjeri ubraja kao vjersko djelo ali to se tie onoga to prati to od preobilne hrane, odjevanja, igranja i odmaranja on slijedi tom vjerskom prazniku, isto onako kao to slijedi u vjeri islamu. Pa da bude kao to bi muslimani uzeli sebi novotarski praznik tako to bi izlazili na otvoreni prostor te u njemu inili neto od ibadeta i obiaja od one vrste koja je propisana a na dane kurbanskog i ramazanskog bajrama. Ili da se postavi graevina 1 oko koje e se tavafiti (obilaziti) i kod koje e se obavljati had. A onima koji to 6ne pripremat e se jelo i sl. tome. Kada bi to muslimanu bilo mrsko, omrznuo bi neto mimo svog obiaja, kao to novotari mijenjaju obiaje u obinim stvarima ili pak nekim od njih pripremajui jela ili odijevanjem ukrasne odjee ili pak u troenju novca i sl. Tome, a da taj izmiljeni inovacijski obiaj ne uzimaju kao ibadet. Ovo bi bilo od najgorih zala, takoer je poreenje sa onima koji su zasluili srdbu i koji su zalutali i jo gore. Da, oni bivaju ostavljeni na svojoj izmiljenoj i derogiranoj vjeri, pod uslovom da je prikrivaju. Dok se musliman ne ostavlja ni na izmieljnoj niti na derogiranoj vjeri, ni u tajnosti niti u javnosti. Ali to se tie poreenja sa kafirima, isto je kao i poreenje sa novotarima ili gore.
Trei nain u uzimanju pouke ukazuje ako se propusti malim dijelom injenje takvih djela da to vodi u veinu postupaka. Zatim ako to postane poznata stvar, ue meu obine ljude, oni zaborave njegovu osnovu, sve dok to ne postane obiaj kod ljudi ili ak njihov praznik. Tako da se suprotstavi udaljavanju od Allaha, ili da bude vie od toga, do te mjere da moe dovesti do usmrivanja islama i oivljavanja kufra. Kao to je to predstavio ejtan velikom broju onih koji se pozivaju na islam u onome to ine na kraju kranskog posta, od poklona, veselja, troenja novca, odijevanja djece, i druge stvari ime postaje muslimanski praznik.
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Kao da se sagradi soba, te da se kae ljudima obavljajte had kod ove sobe,
368
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
One drave koje se granie sa kranima, njihovo znanje i iman su umanjeni, to je postalo ope stanje meu njima, i bolje u njihovim duama od Allahovog i Poslanikovog ~ praznika, na osnovu onoga to su mi govorili povjerljivi ljudi, a to potvuje ono to sam vidio u Damasku i oko njega u dravama ama, iako su one blie znanju i imanu. Ovaj etvrtak koji biva posljednji dan kranskog posta, krui sa kruenjem njihovog posta koji je sedam dana, a njihov post - iako biva na poetku godinjeg doba koje arapi nazivaju ljeto a obini ljudi ga nazivjau proljeem- on se pomjera naprijed i nazad, i nema jedne granice od suneve godine - kao to je etvrtak poetkom aprila - ili ak krui na oko trideset i tri dana, i ne prednjai njegov poetak na drugi maj, niti kasni njegov poetak drugog marta, nego poinju sa ponedjeljkom koji je blii spajanju sunca i Mjeseca u ovom periodu, kako bi ouvali vremenske periode po suncu i mlaaku. Sve su to novotarije koje su izmislili po dogovoru meu sobom, suprotstavljajui se erijatu sa kojim su doli vjerovjesnici, jer vjerovjesnici ibadete nisu odreivali osim po mlaaku, nego su jevreji i krani falsificirali zakone to nije ovdje mjesto da o tome govorimo. Ovom etvrtku slijedi petak kojeg su uinili sa krajem petka u kojem je razapet Mesija, kako oni lano tvrde, i nazivaju ga petak raspea. Zatim mu slijedi subota za koju tvrde da je u njoj Mesija bio u kaburu. Mislim da je nazivaju No svjetlosti ili Subotom svjetlosti. Izmiljajui lai promiui je meu obinim masama ljudi zbog toga to je zabluda zavladala njima, te ih obmanjuju da im se priinjava kako se sputa svjetlost na njih iz crkve Kumame (tamo gdje tvrde da je Isusov grob), koja je u Bejtul Makdisu, tako da sa sobom u svoje drave nose ono to je tu zapaljeno od svijetlosti traei tako blagoslov, a svaka osoba razumom obdarena zna da se radi o vatri koju je ovjek svojom rukom zapalio ili goreoj vatri. Zatim subotom trae jevreje, a nedjelju nazivaju velikim praznikom po njima, tvrdei da je Mesija u njemu uskrsnuo.
369
Zatim nedjelju koja slijedi ovoj nazivaju novom nedjeljom, kada oblae novu odjeu i tada ine neke stvari. Svi ovi dani kod njih su dani praznovanja, kao to je dan Arefata, dan kurbana i dani Mine nai praznici sljedbenika islama. Oni poste tako to ne jedu mast i ono to ima duu. Na poetku se mrse onim to izlazi iz ivotinja kao to je mlijeko, jaje ili meso, ili je moda poetak njihovog mrsa sa jajima. A u svojim praznicima praktikuju vjerske obrede od rijei i djela koja se ne mogu odrediti, zbog ega vidi da uenjaci kada prenose od njih njihove propise da se uglavnom razlikuju ali da je veina istinita. To je zbog toga to oni misle, da ono to su njihovi monasi i kalueri postaviH od vjere, da je to vjera koju treba slijediti. Te da je to zakon kojeg je odredio Mesih na nebu a oni svako malo vremena derogiraju neke propise i odreuju druge od obaveza i zabrana, ili autorizacije vjerovanja i drugih stvari. Razlikujui se od onoga na emu su bili prije toga, tvrdei da je ovo poput Allahovog derogiranog erijata sa drugim erijatom. Oni i jevreji su u ovom poglavlju na dvije totalno suprotne strane, jer jevreji ne prihvataju da Allah derogira erijat, ili da poalje poslanika iji se erijat razlikuje od onoga prije njega, kao to je Allah obavijestio o njima rijeima:
[.
4-:1'- 1)1..) ~~; 6 :(-:?~ ~j L. u--Ul~ :r6; :11 j_.J:~~

"' a :"., ,...
~ ..,;
_.,.
"Rei e neki ljudi kratke pameti "to ih je odvratilo od kible njihove, prema kojoj su se okretali?~ (Sura El-Beqare, 142)
Dok krani dozvoljavaju svojim monasima i kaluerima da postavljaju nove zakone i derogiraju iste, zbog ega se kranima ne moe odrediti stahu potvreni erijat u jednom vremenu. Na cilj nije stati kod svih taki njihovih lai, ali je dovoljno da znamo zlo koje razdvaja izmeu njega i dozvoljenog i dobra, mustehaba i vadiba, kako bi na osnovu ove spoznaje mogli da ga usavrimo, ili da ga se klonimo, kao to poznajemo sve ostale zabrane. Jer nama je obaveza da ih se klonimo a onaj ko ne poznaje zlo pojedinano ili u cjelosti nee moi imati namjeru da ga se kloni. Lijepa spoznaja je dozvoljena, za razliku od obaveza, zbog
370
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
doi
toga to se obaveze moraju izvravati, a izvravanje ne moe osim pojanjeno, te ga treba znati pojanjeno.
Ja sam naveo neka od zala njihove vjere zbog toga to sam vidio da su muslimani iskuani nekim od njih, i za koje su mnogi zaboravili da su od krana, ija je vjera prokleta kao i njeni sljedbenici. 1 Do mene je doprlo takoer, da oni izlaze etvrtkom koji je prije toga, ili subotom ili nekim drugim danom, na kaburove kako bi ih nakadili. Takoer, oni kade i svoje kue u ovim periodima. Oni tvrde da je u kaenju blagoslov i otklanjanje tete, ne gledaju na to kao miris, nego ga smatraju stvarima koje pribliavaju Allahu, kao to su kurbani. Dotiu ga sa bakrom udarajui u malo zvono, sa sloenim rijeima, te ga vjeaju na vrata svojih kua,2 i druga zla, i sam ne znam mnogo toga to ine. Nego sam ovo naveo zato to srun vidio veliki broj muslimana da ovo ine, jer je njegova osnova uzeta od njih, tako da je jedno vrijeme etvrtkom trnica ispunjena glasovima ovih malih zvona, glasovima kaluera i astrologa sa rijeima ija je veina la, ili pak u njemu ima zabranjenog ili ak kufra.
' Ibn Uscjmin- rahimehullah -kae: Njihova vjera na kojoj su oni sada, jer to nije Allahova vjera niti vjera Mesiha- alejhi selam. Odavde emo prei na to da neki ljudi kau ovjeku muslim.1nu: Allah ti prokleo vjeru. Da li to ulazi u rijei kufra ili ne? U ovome im.1 pojanjenja. Ako ovim misli na vjeru islam, on time kune islam, on je kafir. )er je ovo najvea psovi(Ll u islamu. Ovo je kufr. Ali ako misli da Allah kune tvoju vjeru, tj. ono na emu si ti, u veini sluajeva za ovakvog ovjeka e rei da je zabludio radi neuraun!jivosti ili neega drugog. Pa kae: All.1h prokleo njegovu vjeru tj. djelo koje on ini suprotno od islamske vjere. T ako da e to biti pojanjeno da ako bude time mislio na vjeru islam da je otpadnik murted kafir1 a ako bude mislio na ono na emu je ovaj ovjek od vjere islam,1 a suprotstavlja se vjeri islamu1 onda nema smetnje. Tj. mislim da se nee proglasiti kafirom, ali u svakom sluaju openito e sc zabraniti koritenje ovakvih rijei. [er obini ljudi neznaju za ovakvo poja.njejne. Zato e vidjeti obine ljude ako uju d,1 neko I(Lle: Allah ti prokleo vjeru, presuuju mu da je kafir bez pojanjenja. Nem.1 sumnje da je ova rije loa1 ali je govor o tome da li vodi u kufr ili ne! 2 Ibn Useimin- rahimehullahkae: Ovim se misli da vjeaju krstove n.1 njih.
371
ejhuf-isfam fbn Tejmijje
Mnogim obinim ljudima je podmetnuto - osim onima koje je Allah htio da se izdvoje- mislim na obine ljude- svakog onoga ko ne poznaje sutinu islama, jer je veliki broj onih koji se pripisuju razumijevanju i vjeri, sudjelovao u tome. Podmeh1uto im je da se sa kaenjem postie blagoslov, i potiskuje urok, siln, bolest i pesimizam. 1 Na papirima crtaju slike zmija i korpija, lijepe ih po svojim kuama, tvrdei da te slike- prokleti su oni koji ih crtaju i zbog kojih meleki ne ulaze u kue u kojima se nau - odagnavaju pesimizam, to je u stvari samo predmet od talismana Sabnja.2 Zatim veliki broj njil1 - onako kako je doprlo do mene vjea krst na vratima kue. Veliki broj ljudi u etvrtak pnJe ovog etvrtka izlaze na kaburove kako bi ih nakadili, a ovaj drugi nazivaju velikim etvrtkom. A kod Allaha je on ponien i nebitan etvrtak kao i oni u njemu koji ga veliaju. Jer sve ono to se velia sa laima od vremena, mjesta, drvea, kamenja i graL"1evina treba poniavati, kao to se poniavaju oboavani idoli, jer da se ne oboavaju bili bi kao i ostalo kamenje. Od onih zala koja ine ljudi da iznajmljuju nadniare3- koje su jo gore - prikupljajui ovce, kokoi, mlijeko i jaja, tako da se spoji izmeu dvije zabrane, jedenje imetka muslimana ili onog koji je pod ugovorom, bez prava, i obiljeavanja obreda krana. Oni ga ine odreenim vremenom kada posrednici izlaze na posjede, melju na njima, farbaju jaja, troei na njih velike svote. Kite svoju
l bn U sejmin- rahimeh uli ah- kaze: Pojedini sihirbazi kod nas danas trae od bolesnog da se nakadi ovim ili da zakolje pijetla. Uini tako ili tako to se misli da im co nareuju ejtan i. Zato se ovjek ne smije oslanjati na ovakve pokvarene stvari. 2 Ibn Usejmin- rahimehullah - kae: Sada ujem da pojedinci meu njima vjeaju vuije koice po kuama, tvrdei da dini bjee od njih. U ovome nema istine. Neki dovode mladune od vuka, stavljajui ga pored sebe. A vuk ne jede osim meso tako da na njega mora mnogo troiti. l<upuje meso1 poLa svojoj porodici a pola vuku1 to je svakako greka. 3 Ibn U sejmin- rahimeh ul la h- kae:Nadniar jendina od nadniara ili uv,ua. Tj. zapoljavaju ih odreuju im i n,ueuju.
372
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
djecu, i nmoge druge stvari koje ine tada od ega se trese srce vjernika ije srce jo nije umrlo, nego zna za dobro i prezire zlo. Veliki broj meu njima ostavlja odjeu pod otvorenim nebom prieljkujui blagoslov od Merjeme koja se sputa na nju. Da li je mogue da srce, u kojem ima i traak ivota od imana da je erijat doao, od onoga to smo naveli, sa neim to e se razlikovati od jevreja i kraana, te da se ne zadovolji u erijatu sa onim to je od ovih runoa? Oni ine ono to je jo gore od toga, boje svoja vrata i vrata na talama oker crvenkastom bojom i mnoga druga zla kod Allaha, neka nas Allah sauva od zla novotara, Allah daje uspjeh. Osnova svega toga je u izdvajanju kafirskih praznika sa neim novim, ili pak poreenjem u nekim njihovim stvarima. To pojanjava da posljednja sedmica koja pada u njihovom postu da je veoma veliaju i nazivaju je velikim etvrtkom, a petak velikim petkom. Oni se trude da u toj sedmici provedu im vie vremena u ibadetu kao nikada do tada, poput deset posljednjih dan u Ramazanu u Allahovoj i Poslanikovoj ~vjeri. A u nedjelji prve sedmice obiljeavaju praznik kojeg nazivaju Cvjetnica. Ovako prenose neki od njih, da je to prva nedjelja njihovog posta, kada iznose posude sa maslinama i sL tvrdei da to lii na Mesiju kad je doao u Bejtul Makdis jaui na magarcu sa vodiem, pa je naredio dobro a sprijeavao zlo. Ljudi su se uskomjeali oko njega, dok su jevreji pripremili rulju sa tapovima kojima su ga udarali, pa su popucali ti tapovi, a rulja se poklonila Mesiji, tako da je Cvjetnica praznik koji lii tom dogaaju. I to je ono to je Omer~ napisao u uslovima 'da ga ne istie u islamskoj dravi.' Oni ovo nazivjau praznikom, a svaki izlazak u pustinju nazivaju pohodom, a pohod je naziv za vrstu neega ime se ispoljava vjera, kao to je ramazanski bajram ili kurban bajram kod muslimana. Ono
mogunosti
to govore od Mesihovih ~\ mudiza, zbog da su istinite, mi ih neemo negirati, jer je mogue da
373
su se desile, ali im grijeenja .1
neemo
ni vjerovati zbog njihovog neznanja i
to se tie poreenja sa njima u praznovanju to je oivljavanje vjere koju su izmislili ili koju je Allah derogirao. Zatim etvrtak - kojeg nazivaju velikim etvrtkom - tvrde da se u njemu spustila Trpeza koju je Allah spomenuo u Kur'anu, kao to kae:
Li?l;) 8)"11~
"Isa, sin Merjemin, ree: "O Allahu, Gospodaru na, spusti nam s neba trpezu da nam bude praznik, i prvima od nas i onima kasnijim." (Sura El-Maide, 114)
Tako da je etvrtak dan praznika Trpeze. Dok nedjelju nazivaju praznikom Uskrsnua, ili praznikom Svjetlosti, i Velikim praznikom. Poto je to praznik u njemu su djeci farbali jaja i sl. jer u njemu jedu ono to izlazi iz ivotinja od mesa, mlijeka i jaja. Jer njihov post se odnosi na ivotinje i ono to izlazi iz njih, dok u toku posta jedu itarice i ono to izlazi iz njih, kao to je hljeb, groe i sezamovo ulje i sl. torne. ovih stvari su prepriane i preneene od krana a ima i onih koje nisu prepriane. ejtan ih je ukrasio velikom broju onih koji se pozivaju na islam, a u njihovim srcima za njih uinio mjesta i lijepo miljenje. Tako da su nekima od njih neto dodali ili oduzeli, pourili i odgodili, zbog toga ine ono to ine neki od krana, ili su ih oni izmijenili sami po sebi, kao to su mijenjali neke stvari od istinske vjere. Ali ovi dani i njima slini, koji u stvari nemaju posebnosti u Allahovoj vjeri, su izdvojeni u lanoj vjeri. ak njihovo izdvajanje je od kafirske vjere, a njihovo izdvajanje je
Veina
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je od potpune pravednosti, kae da ono to spominju od mudiza u ovkirima mogueg, mi ih neemo u!akivati jer je mogue, ali im neemo ni vjerovati iz dva razloga: prvi je neznanje, a drugi je grijeenje. Allah~ kae: O vjernici, ako vam doe grijenik sa vijeu vi je provjerite. (El-Hudumt, 6).
374
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sa njima, i neznalica nema pravo vjerovati da se sa ovim postie razlikovanje od njih, kao to je post dana Aure,1 jer je u tome osnova koja je bila nama propisana, to oni primjenjuju. Ali im se mi suprotstavljamo u njegovoj kakvoi. A ono to nije bilo u naoj vjeri ni u kom sluaju, nego je u njihovoj izmiljenoj i derogiranoj vjeri, mi nemamo pravo da se poredimo sa njima ni u osnovi niti u njegovoj kakvoi, kao to smo naveli pravilo u onome to je prethodilo. 2 Tako da uvoenje nekih stvari u ovim danima koji se posebno izdvajaju i koji se tiu njih a ne nas, je poreenje sa njima u osnovi izdvajanja ovih dana sa nekom vrstom velianja istih. Ovo je jasno kod. onih koji tvrde da je pokueno postiti dan njihovih karnevala i festivala, a posebno ako oni veliaju taj dan u kojem je izmiljen taj vid postupaka. Ono to poveava jasnou toga jeste da se stvar prenijela na veliki broj ljudi koji se - u tom etvrtku koji je kod kafira praznik Trpeze zadnji etvrtak u kranskom postu, kojeg nazivaju Velikim etvrtkom, a on je nebitan etvrtak- sakupljaju na velikim
poistovjeivanje
Ibn Usejmin - rahimehullah - kae: ejh - rahimehullah - prenosi da im se pridruuju neki muslimani u onome to ine u toku ovih praznika. Ali im se suprotstavlja vrsta razlikovanja. Misli se da se ovom vrstom suprotstavljanja nee poistovjetiti sa njima, kao to se ini sa postom Aure. Time to e postiti dan prije ili poslije njega. Cime e se postignuti suprotnost. T ako da neki ljudi misle da e im se suprotstaviti ako naprave razliitu hranu ili oblik proslave ali e ipak slaviti njihove praznike1 kao da e time postii razliku. Ovo je pogreno. ejhrahimehullah -je pojasnio razliku time to je post Aure bio u osnovi propisan, tako da osnova propisane stvari ostaje propisana. T ako da e se postiti dan prije i li dan poslije1 ali ovo nije bilo propisano. Ovo ukazuje na uenost eiha - rahimehullah - i njegovo duboko poznavanje prava a i da nije tako pravilo je: Ako se desi razlika u vrsti postii e se suprotnost. Pa e se rei: Razlika je da je rekao: Nema poistovjeenosti kao to je post A.ure. T ako da e se rei: Razlika je u tome to je post Aure propisan, a razlika e se postii time to e se postiti dan prije ili dan poslije. Ali ove pros[ave1 ova hrana1 ovi ukrasi koji se stavljau po zidovima nije u osnovi propisano. 2 Ibn Usejmin- rahimehullahkae: ta mislite kad<t bi oni svoju proslavu napravili na dan Rmazanskog bajrama? Hoemo Ii rei da neemo slaviti? Ne, zato? Jer je u osnovi propisan te na taj dan slavimo i kaemo da su se oni sa nama poistovjetili u tome.
375
skupovima, farbaju jaja, kuhaju mlijeko, i farbaju takicama oker crvnom bojom stoku. Pripremaju hranu koja se moda ne sprema u Allahovom i Poslanikovom prazniku, daruju poklone koji bivaju kao u periodu hada. Dok veina njih zaboravlja ovu osnovu i njeno obrazloenje. Meutim ostala je samo proslava tim danom kao to proslavljaju Ramazanski i Kurban bajram ili jo vie, a ejtan se potpomogao u njihovom zavoenju time to in1 je vrijeme uinio proljeem, od kojeg poinje sunevo raunanje vremena, a u njemu je nmogo vie mesa, mlijeka i jaja i sL iako kranski praznik nije odreen jednim posebnim danom u sunevoj godini, nego se pouruje ili odgaa u trideset i tri dana kao to smo prethodno naveli. Ovo je potvrda Vjerovjesnikovih ~ rijei: uvi ete slijediti puteve onih koji su bili prije vas." A putevi su poreenje sa kafirima u nmogim ili nekim stvarima kao to su praznici i ne odvraanje od istih. Ako je poreenje u nekim od ovih stvari razlog onda i sredstva koja vode u neke od ovih runih postupaka bivaju haram, pa ta onda rei ako vode u nevjerstvo prema Allahu? Kao to je traenje blagoslova od krsta, ili stajanja u kapelama, ili da govori: "Oboavan je Jedan iako se naini razlikuju." I sline teorije ovim miljenjima i djelima koji sadre u sebi neto od jevrejskog i kranskog vjerozakona koji su izmijenjeni i derogirani a pripisani Allahu. Ali smatranje lijepim ono to je suprotno Allahovoj vjeri, ili uzimanje toga kao vjere i slinih postupaka koji su nevjerovanje u Allaha, Poslanika, Kur'an, islam bez razilaenja meu umjerenim ummetom u tome? 10snova toga je poreenje i sudjelovanje.
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je pitanje veoma bitno sada. A to je to pojedini ateisti pokuavaju da spoje izmeu tri religije: islama, jevrejstva i kranstva. Pa kau: Cospod.u je jedan, jedan je cilj, svi vjerujemo u Sudni dan, .svi vjerujemo tJ Dennet i dehennem. Dakle ovako ele da obmane obine ljude. Kau da je razlika izmedu ove ni vjere kao to je razlika izmedu etiri mezheba. Osim to je razlika izmeu etiri mezheba u jednoj vjeri. Dok je razlika izmeu ove ni religije openitija i ira. ejh - rahimehullah - pojanjava da je ovo kufr prema Allahu ~ Istinu je rekao Allah mu se smilovao. Nema sumnje da onaj ko kae da je vjera
376
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ovime postaje jasan poloaj savrenog erijata i jedan dio mudrosti koju je propisao Allah i Njegov Poslanik u razlikovanju od kafira u svim njihovim specifinostima, kako bi razlikovanje bilo prepreka za predmet zla, i dalje od padanja u ono u ta su pali narodi. Znajte da kada mi ne bi vidjeli da ove stvari vode u ove odvrah1osti onda bi naa prirodna vjera na kojoj smo stvoreni i nai dokazi iz osnova naeg erijata nuno naveli na zabranu ovog razloga. Pa kako kada smo vidjeli da su se rairila zla koja su odvela u poreenje sa njima koje izvodi iz islama u cjelosti? Tajna ovog naina jeste u tome to poreenje uglavnom vodi u kufr ili grijeh, ili u oboje zajedno. U ovom uzrokovanju nema koristi, a ono to vodi u to biva haramom, tako da je poreenje haram. Drugi dio, u kojeg nema sumnje ukazuje da, prouavanje erijata u njegovim izvorima i ishoditima, na to da ono to vodi u kufr biva u veini sluajeva haramom. Sve ono to na skriveni nain vodi u kufr je haram, i ono to vodi u njega openito je haram, kao to smo govorili o pravilu uzroka na drugom mjestu osim ove knjige.
jevreja i krana prihvatljiva i ispravna vjera1 kod n.ls nema sumnje u njegovo nevjerstvo1 te da je on murred koji je izaao iz okvira isl,lma. Mora mu se ponuditi pokajanje, a ako se ne pokaje onda e biti ubijen. Zato to Allah~ kae: Z.ldovo/ja.n sam dJ. v.lm islam bude vjer.l. (E!-Maide, 3) i kae: On<1j ko bude hdo neku drugu vjera m;mo ;su md ona mu se nee prihvadd. lAl l mr an, 8s). Ovi jevreji i krani neprekidno, danju i nou 1 klee i na tlo padaju, ali ne Ll Allahovoj vieri. T o se od njih nee prihvatiti jer su nejvemici. Zbog toga omladina islamskog ummeta mora biti trezvena kod ovako poganih i pr!javih misli koje su poinioci htjeli podmetnuti, htio ili ne htio da izbrie islamsku vjeru. Te da uini ljude jednakim,l. u ove tri religije. Zatim mi nikada neemo prihvatiti niti emo se sloiti da su jevreji i krani 1 na emu su sada od vjere, na propisanoj vjeri koju je Allah propisao. ]cr je vjera jevreja i krana u osnovi derogirana. Derogirana je od Allaha~- Zatim njihova je vjera izmijenjena, promijenjena, na nju je dodate i oduzeto. Tako da je to neispravna vjera1 ali u svakom slucaju kada bi se oni njom pokorili Allahu~ i kada bi mislili da se na taj nain pribliavaju Allahu, to im nee koristiti. Onaj ko je ubjeen da e kranski vjerozakon dovesti do Allaha, kakav je njegov propis? On je kafir bez sumnje1 jer oni kranski z,l.kon) samo moe tldaljiti od Allaha.
377
Prvi dio dokazuje stanje koje nije skriveno onome ko ima vid niti slijepcu, jer uvoenje (u kufr) je prirodna stvar. Zbog toga je erijat obratio panju na njega u veini uzroka koje je sprijeio, kao to smo spomenuli priblino trideset dokazanih i sakupljenih osnova oko kojih postoji slaganje u knjizi: "Uspostavljanje dokaza na neispravnost dozvo1javanja harama" .l
etvrti nain uzimanja pouke je u tome da praznici i sezone
imaju u sebi veliku korist u vjeri za stvorenja kao i u njihovom dunjaluku. Kao to imaju korist od namaza, zekata, posta i hada zbog ega je sa njima doao svaki erijat. Ili kao to Uzvieni kae:
~
~~~~~~~lJ.~
--:: :-
J.
"Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo vjerozakon prema kome je trebalo da se vlada."(Sura El-Hadd, 67)
I kae:
~:_e'1 ~~J) C: ~ ~~~~\J}'"~~ ~01 ~)

~ ~ ~
_...
f'"'#
,;:'
J.
"Svakoj vjerskoj zajednici propisan smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje." (Sura El-Hadd, 34)
Zatim je Allah stvorenjima propisao na jeziku peata svih vjerovjesnika djela koja su im korist na najsavreniji nain. To savrenstvo je spomenuto u rijeima Uzvienog:
~;F--<J~~r~~
"Danas sam vam vjeru vau usavrio. n (Sura El-Maide, 3)
monoteistikog
.....
J --:a-
...
~..,;
Zbog toga je Allah objavio ovaj ajet na najveem prazniku ummeta, jer ne postoji bolja vrsta praznika od
Nalazi se u sklopu 'Velikih fetvi' 3. dio, str. 97- 405, od autora, koja je tampana pod lekturom Hamdija Selefija, tamparija Mekteb selefi.
378
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
onoga u kojem se spaja vremenski i mjesni praznik, a to je Kurban bajram,l niti postoji neto od ove vrste vee da ga je Poslanik ~ primijenio svim muslimanima. Allah je dokinuo kufr i njegove sljedbenike, dok su erijati hrana za srca i njihova snaga. Kao to Ibn Mes'ud ~ kae, a od njega se prenosi kao merfua predaja:
"Svaki edeb voli da mu se lijr!po prilazi, a Allahov izvor lijepog ponaanja je Kur'an. "2
Tijelo irna svoju specifinost a to je ako je gladno i najede se jedne vrste hrane postaje neovisno od druge vrste, tako da je ne moe jesti osim na silu i sa odbojnou, ili mu ak moe nakoditi prejedanje ili da se nee okoristiti od njega. Tako da to nee biti hranljiva materija koja jaa njegov organizam. Isto tako je i sa robom ako uzme svoju potrebu u nekim nepropisanim djelima njegova potreba se umanji za propisanim i njegovim iskoritavanjem, i to onoliko koliko je uzeo od drugoga. Za razliku od onoga koji je svoju potrebu i panju usmjerio ka propisanim stvarima, jer velianjem i ljubavlju prema tim stvarima se okoritava, a njegova vjera se upotpunjuje, i njegov islam se usavrava. Zbog toga e vidjeti da veina onih koji sluaju kaside zbog ispravljanja srca, kako se njihova elja za sluanjem Kur'ana umanjuje, ak do te mjere da mu je moda to mrsko.3 Ili veina
lbn Usejmin- rahimehuHah- kae: Dan Arefata je kao uvod u dane kurbana, to je dan u kojem se muslimani sakupe. )er su muslimani u tom danu sakupljeni i niko se od njih na taj dan ne izdvaja. Dan kurabana je bez sumnje dan sakupljanja, ali e vidjeti kako onaj baca kamenie, onaj se spustio da obavi tavaf oko l<abe1 onaj je otiao da trai kurban, i slino tome ali je skup radi jednog djela, koje nee objediniti osim na Arefatu. 1 Biljei ga Bejheki u 'Ogranci imana' kao mevkuf predaju od Ibn Mcs'uda kao to je u 'Kenzul uma!' br. 2356. Biljei ga Hakim od Ibn Mes'uda kao merfua predaju, i kae: "Lanac mu je vjerodostojan ali ga (Buharija i Muslim) nisu naveli zbog Saliha b. Omera, dok ga je Zehebi odbacio rekavi: "Slab je zbog Ibrahima b. M usli ma." 'Mustedrek sa skraenom verzijom' l. dio, str. 555. pogledaj 'Daif damia' br. 2024. 3 Ibn Llsejmin - rahimehullah - kae: Ovo je veoma vana stavka1 pojedini ljudi danas sluaju poune pjesme ili kao to ih naziv,1ju islamske kasi de. Nema sumnje da ovo umanjuje potivanje Kur'ana u srcu u onolikoj mjeri koliko mu se povea
najvelianstveniji
379
onih koji putuju kako bi posjetili grobnice i sl. u njihovim srcima ne ostane mjesta za ljubav radi posjete i velianja Bejtullaha kao to to biva u srcu koje je ispunjeno sunnetom. Ko se privikne na uzimanje mudrosti i moralnih vrijednosti iz govora perzijanskih i rimskih mudraca, u njegovom srcu nee ostati prostora za islamske mudrosti i moralne vrline. A onaj ko se posveti sluanju pria o kraljevima i njihovim ivotopisima u njegovom srcu nee ostati mjesta i panje za prie o vjerovjesnicima i njihovim ivotopisima, a ovih primjera je nmogo. Zbog toga je dolo
"Nee
Vjerovjesnikovom ~ hadisu:
ni jedan nmod uvesti novotariju a da Allah nee od njih uklonuti jedan smmet poput njega." Biljei ga Imam Ahmed.
voa
Ovu stvar e spoznati onaj ko se osvrne na stanje i pobonjaka te obinih ljudi i drugih.
uenjaka,
Zbog toga je erijat podvukao odbijanje onih koji uvode novotarije te upozorava od njih. Jer kada bi ovjek izaao iz novotarije bez traga, ~- da nije niti njemu u prilog niti protiv njega, onda bi bila stvar skrivena, ali mora nanijeti mu tetu u srcu i vjeri. Zbog ega umanjuje korist erijata u njegovom pogledu, jer srce ne prihvata zamjenjenu stvar i onu koja je mijenja.
potivanje ovih kasida, a zatim njegova dua se navikne da ne prihv,lta pouku osim pomou ovih kasida. Dok e se sa druge strane uzimanje pouke Kur'anom umanjiti. Ovo je ra_ka kojoj ovjek mora posvetiti panju. Isto rako nije grijeh nici je na odmet da ovjek poslua nekada suptilne pjesme od kasida i od ostavtine. Kao to je Imam Ahmed ponekada znao odlaziti kod nekih sufija kako bi uo prie o zuhdu. Ali nema potrebe, jer ovjekovo srce mora pripaziti na ova srdscva lijeei ga ako primijeti da njegovo srce nema koristi od ovih kasida, tako to e se otrgnuti od njih i okrenuti se prema Kur'anu. A onaj ko ne prihv,Hi pouku iz Kur'ana ond,1 u njemu nema dobra. Allah ~ kae: O ljud& dosla vam je pouk.l od vaeg Gospodara ; lijek za ono .Ico je u prshna.. il unus, 57). U Kur'anu je pouka, u njemu je lijek. U nekim kasidama ima pouke ili ak u njima bude i lijeka za ono to je u prsim,l. Ali moe i da ne bude. Moda e one ucjec.ati na covjeka kada ih slua i kada ih njegovo srce razumije ali one ne jaaju njegovo srce. Dok je Kur'an pouka i lijek za ono to je u prsima. Ovo je veoma bitna taka, da All,1h oprosti ej hu~ rahimehullah.
380
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zbog toga je Allahov Poslanik~ za dva dahilska praznika rekao: "Allah vam ih je, uistinu, zamijenio sa dva druga bolja od njih." Tako da njegovo hranjenje od ovih novotarskih djela ga sprijeava da se nahrani, ili da se u potpunosti nahrani sa tim korisnim erijatskim djelima, tako da mu uniti stanje a da on i nezna odakle. Kao to unitava tijelo ako ga hrani sa tetnom hranom neznajui kako. Na osnovu ovoga ti postaje jasno kolika je teta pojedinih novotarija. Ako ti je ovo jasno onda nee biti skriveno ono to je Allah uinio u srcima od udnje i veselja za praznicima, ili davanja panje istima, kroz troenje novca, sakupljanja ljudi, uivanja i veselja. Sve to vodi ka njegovom velianju zato to se odreeni ciljevi veu za njega. Zbog toga je doao erijat sa bajramom koji istie spominjanje Allaha u njemu, tako da je u njemu uinio tekbir tokom namaz i njegove hutbel i mnoge druge stvari koje se ne nalaze u drugim narnazima.2 Tako da se u njima obi1jeava ono u emu je velianje Allaha ~ i sputanja Njegove milosti posebno na dan Kurban bajrama, u kojem su velike koristi za stvorenja, kao to je to dokazano u rijeima Uzvienog:
otpoinjao
Znameniti uenjak Ibn Kajjim u 'Zadu! mead' l. dio, str. 447, kae: "Sve svoje hutbe je sa zahvalom Allahu, i nije zapameno od njega ni u jednom hadisu da je poinjao bajramske hutbe sa tekbirom." Pa pripazi. 2 lbn Usejmin- rahimehullahkae: On- rahimehu!lah- kae: T ako da je u njemu uinio od tekbira u svom namazu i hutbama ... itd. to se tie namaza to je dodatak na prvom rekatu est tekbira1 a 11.1 drugom rekatu pet tekbira nakon stajanja. Isto tako i po pitanju hutbe uenjaci su odabrali da se otpocinje sa tekbirom a ne sa zahvalom i pohvalom oslanjajui se na mursel hadis od Vjerovjesnika ti da ju je poinjao sa tekbirom. Dok su neki uenjaci odabrali da se otpoinje sa zahvalom to je veina sluajeva u Vjerovjesnikovim ;J; hmbama1 ali da e u toku hutbe mnogo donositi tekbir. )er je ovo oito i jasno. Ljudi tekbiraju kada izau iz kua na bajram a poveav,tju tekbiranje kada zavre sa namazom to ukazuje na velianje ovog dana.
1
381
...
'
LI: ,::_.~.(G ~e;,~~) '9~) .Dy5~ EJ~

~
"""
",.
-"'
.....
....
.....
t/u\ J 0~ij
~
_,..
_,.
~t~,': i) J~~ ,!I~~

.f -:
"l oglasi ljudima had' i dolazit e ti pjeke i na svakoj kamili iznurenoj koje dolaze sa dalekog puta. Da bi svjedoci bili koristi svojih ... " (Sura El-Hadd, 27-28)
Tako da se u njemu nalo ono to je dalo olakicu duama kroz prirodne obiaje kako bi se pomogli u onome to je posebno odreeno za erijatske ibadete. Pa ako se duama da neto mimo toga u nekom drugom danu ili pak djelimino kao to se doputa u Allahovom prazniku one e se okrenuti od elje za Allahovim praznikom. A ono to je u njima bilo od ljubavi i velianja umanjit e se zbog tog utjecaja na dobra djela, ime e propasti velikom
propau.
Najmanji stupanj da sebi predstavi dvojicu ljudi, od kojih se jedan posvetio svom svojom panjom praz1tiku na propisan nain, dok se drugi posveuje i ovome i onome. Ti e nai onoga koji se posvetio propisanom prazttiku da to ini sa vie entuzijazma od onoga kod kojeg su se spojili ovaj i onaj. Ali onaj ko ne spozna ovo to je zbog njegovog nemara i okretanja od toga, dok ove stvari poznaje onaj ko poznaje neke od tajni erijata. Ali osjeaj za nestankom elje, to svako osjeti, jer ako vidimo ovjeka kada odjene djecu, ili im prui neto vie u praznicima koji izazivaju srdbu, onda mora neto nedostajati u srcima u vrijeme praznika sa kojim se zadovoljno. Pa ak i kada bi se reklo da u srcima ima mjesta za oboje rei e se: "Kada bi se posvetio jednom od njih bilo bi potpunije."
Peti nain u uzimanju pouke jeste da poreenje sa njima u njihovim praznicima uzrokuje radost u njihovim srcima zbog onoga na emu su oni od lai a posebno ako su potlaeni dizjom i ponienjem. Jer oni gledaju na muslimane kao da su postali njihov ogranak u posebnim stvarima njil1ove vjere. To uzrokuje snagu njihovih srca i irokogrudnost, ili im to moda daje priliku da iskoriste vrijeme i ponize slabe. Ovo je viena stvar u to ne sumnja razuman ovjek, pa kako e se spojiti ono to vodi ka
382
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
njihovom pogledu?1
aenju
sa propisanim poniavanjem u njihovom
esti nain u uzimanju pouke jeste da ono to oni ine na svojim praznicima od njega ima kufra, ili ima onoga to je haram, ili onoga to je mubah, makar se ne nala teta poistovjeivanja, zatim se razlika izmeu ovoga i onoga u veini sluajeva pokae ili pak ostane skrivena veini obinih ljudi.
Ibn Usejmin- rahimehu!lah- kaze: Tj. sa propisanou poniav,mja. Ovo je rekaorahimehullah - zato to se kafiri raduju ako im se muslimani pridrue u neemu od onog,1. to je specifino za njih. Tad,l. oni podiu glave, radujui se u emu vide ponienje za muslimane. Od toga je slaganje sa njima u pogledu jezika, slaganje glede istorije, u obiajima, u odjevanju i slinom. Nemoj misliti da oni stvari gledaju samo sa materijalistike strane. Nego i sa strane samog znaenja. Jer ,1.ko su muslimani, kao to je ejh - rahimehu!lah - istakao, poput njihovih repova, sljedbenika, zato to im to daje snagu i podie im glave. Mi kada vidimo da neko od stranaca govori arapskim to je ponos za nas. Mi mu se radujemo i veselimo mu se radi toga. Isto tako je sa njima kada vide arapa da govori njihovim jezikom, a posebno ako je musliman, oni se raduju. Ali na alost kod veine naih ljud u srcima se na nalazi trezvenost niti oprez prema ovim stvarima. Sada kada krene na trnice vidjet e pokazne table kako na njima pie engleskim jezikom. Isto tako i velikom broju trgovina na oglasnim tablama nai e da, kao i oni koji rade u trgovinama, pie enegleski. Ovo je odgovornost koja prvo pad,1. na revizije u sutini. Na revizorima je obaveza da ukau ovim strancima koji ire ove i njima sline stv,ui te d,1 zabrane isticanje ovih tabli osim na arapskom jeziku. Ako bi smo s,1da pitali bez uplitanja pitanja vjere ili nepostojanja vjere, dananje drutvo, da li je naa sredina arapska ili nearapska? Arapska, dobro, ko je u veini? Arapi bez sumnje. Dr,wa je ukoer arapska, zato se onda table piu na engleskom jeziku? Ovo je sagledana bez uplitanja pitanja vjere1 i ovo naruava vjeru jer u stvarnosti to vodi ili nalikuje na njihovo velianje i velianje njihovog jezika. Obaveza je da se ove stvari uklone. Ako smo prisiljeni da u mjestima gdje se nalazi veliki broj stranaca, koji ne znaju arapski1 prisiljeni smo da napiemo drugu tablu ispod arapske koja je manja od nje. Zatim azijski jezik u veini draava danas nije engleski. Nego je to urdu jezik ili neki drugi. Ali i pored toga tom jeziku se na daje panja1 nego se posveuje panja ovom nevjemikom jeziku, jeziku kafira. Zbog toga se sljedbenici islama moraju ponositi svojom vjerom, tako da vrijednuju svoj jezik i svoju vjeru. T e da se osamostale i ne slijede ljude kao to stoka prati svog gonia.
1
383
u onome to ueni ne vidi da je haram, obinog ovjeka vodi da se sa njima poredi u onome to je haram, to se u stvari deava. Razlika izmeu ovoga naina i onoga o razlozima gdje smo rekli da poreenje u malom vodi u poreenje u velikom broju sluajeva. Takoer postoji vrsta poreenja ime obinim ljudima ne biva jasno u vjeri kako da razlikuju izmeu dobra i zla. Ovo pojanjenje slijeenja sa strane uzkrokovanja u prirodnim nagonima dok je ovo drugo sa strane sranog neznanja u njihovim vjerovanjima.1 uzimanja pouke ono to sam potvrdio u osnovi poistovjeivanja, a to je da je Allah uinio sinove Ademove kao i ostala stvorenja da budu utjecajni u pogledu dviju slinih stvari. to je vea slinost utjecaj se upotpunjuje u moralnim vrijednostima i svojstvima. Tako da je nemogue razlikovati jednog od drugog osim samo sa pogledom. Ali poto je izmeu ljudi sudjelovanje u posebnoj vrsti utjecaj je jai. Kao i to da izmeu ovjeka i ostalih ivotinja postoji umjereno sudjelovanje u odreenoj vrsti tako da se mora nai neto od utjecaja shodno kvantiteti. Ili kao to je izmeu ovjeka i biljaka malo dalje poreenje naprimjer, tako da mora biti neka vrsta utjecaja i u tome. Zbog ove osnove se desio utjecaj i osjeaj utjecaja meu ljudima, te preuzimanje moralnih vrijednosti jednih od drugih zbog uzajamne saradnje i suivota. Takoer ako se ovjek drui sa nekom vrstom ivotinja stekne nekakvu vrstu njihovih vrijednosti. Tako da se uzdizanje i ponos pojavio kod obana deva dok se Sedmi
nain
Poreenje
Ibn Usejmin- rahimehllllah - kae: lspravno1 jer ll njihovim praznicima se moe
nai vrsta kllfra ili grijeenja ili mimo toga. A ovo zadnje tree je najblae u emu se
moe desiti poistovjeivanje. Dok obini [judi ne razlikuju ta je to kufr1 ili grijeenje ili poistovjeivanje. T ako d,1 ovjek ostane neznalica ll pogledu onoga to vodi u kufr ako se sa njima u tome poistovjeti, naprimjer. lli ta je to to vodi u grijeenje? Za razliku od sprijeavanja onoga to vodi u grijeh. Te stvari vode u harame1 ali ove sumnjive stvari su izmedu zabranjenog i dozvo! jenog. lako u haramu ima tete a to je zbog poistovjeenosti.
384
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
skruenost pojavila kod obana ovaca. A u onima koji su uvali deve i mazge su se pojavila loa svojstva od loih svojstava deva i mazgi. Takoer i kod onih koji se posveuju psima,l dok su se kod pitomih ivotinja pojavile ljudske moralne vrijednosti zbog druenja, ljubavi i rijetke odbojnosti.
Poistovjeivanje poistovjeivanje
poreenje
i poreenje
u oitim stvarima nalae u skrivenim stvarima potkradom na
lagan postepeni nain. Imali smo priliku vidjeti jevreje i krane koji ive u zajednicama sa muslimanima da su manjeg oblika kufra od drugih. Takoer smo vidjeli muslimane koji ive zajedno sa jevrejima i kranima da su manjeg imana od ostalih koji su samo meu muslimanima. u oitom putu nalae jednakost i ljubav, makar se udaljilo vrijeme i mjesto, to je takoer provjereno iskustvo. Tako da poistovjeivnje sa njima u njihovim praznicima, makar u malim stvarima, uzrokuje vrstu preuzimanja njihovih moralnih vrijednosti radi kojih su prokleti. Ono to biva moguim skrivenim razlogom nanoenja tete i koji se ne moe odrediti za njega se propis vee a oko njega krui njegova zabrana. Kaemo da poistovjeivanje u oitim stvarima postaje sumnjom za poistovjeivanje u samim moralnim pokuenim
Takoer, poreenje
lbn Usejmin - rahimehulla.h- kae: Ovo je primijeena stvar. A to je da ovjek poprima svojstva od ivotinja sa kojim se najvie drui. T ako da se kod obana deva pojavi osomost1 grubost i tvrdokornost. Kod obana ovac.1 se pojavi smirenost, skruenost i blagost. Zbog toga su vjerovjesnici- alejhimu salatu ve sselam - uv.1li ovce radi smiraja i blagosti u njima. [sto tako je i sa onim koji uvaju magarce i mazge1 a onaj ko ih uva naziva se pastirom magaraca. Zato obini ljudi za njega kau da je poput magarca? Zato to je od magarca poprimio njegovu prirodu. Zato e ga vidjeti da se ne osvre na stvari niti ga ta zanima. Zbog toga je Allah "3iii izmedu priroda i navika uinio slinost. Autor- rahimehull,1h- je naveo bliski i daleki rod. :ovjek je blizak ovjeku 1 u odnosu na stoku postoji sredina a u pogledu na ostala bia je veoma uda! jen.
1
385
vrijednostima i djelima, ak i u samim ubjeenjima. U~ecaj toga se ne otkriva niti se moe odrediti. Ista teta koja je produktovana poistovjeivanjem se ne mora pokazati i odrediti, ili da je ne mogue ili teko otkloniti posljedice ako se ustali u njemu. Sve ono to biva razlogom ovakve tete Zakonodavac ga zabranjuje, na to ukazuju potvrene osnove.
Osmi nain uzimanja pouke jeste da poistovjeivanje u oitim stvarima nasljedno prenosi vrstu ljubavi, bliskosti i simpatija u tajnosti,l isto kao to ljubav u tajnosti nasljedno prenosi poistovjeivanje u oitim stvarima. Ovu stvar svjedoi ulo i iskustvo. Tako da ako se desi da se dvojica ljudi iz jedne zemlje nau u inostranstvu te se susretnu, meu njima e se pojaviti
Ibn Usejmin- rahimehullahkae: Oni koji odlaze u drave kufra 1 zatim se vrate ih, oni ih u stvarnosti nisu vidjeli niti su .s,t njima sjedili mnogo. Nisu spoznali slabost njihovog morala. Nego su se susreli sa ljudima koji su unajmi li lijepe moralne vrline za one koji doi,1Ze kod njih kao turisti kao bi takvih bilo to vie. Oni kao to znaju naine suradnje sa njima znaju i naine suradnje ili obraanja prema turistima. Nemojte misliti da su to usitinu njihove moralne vrijednosti. A to se tie njihovih meusobnih odnosa, pogledajte u prie koje govore o skmavljenju zabrana, od silovanja, kraa i slinog. Spoznat e njihovu bit. Ali da se prihvate oni koji odlaze kod njih, da budu prihvaeni sa lijepim moralnim vrijednostima i odnosima te povjerljivoll 1 je samo reklama i nita vie. Takvom ovjeku e se rei: Da li si sagled,to njihovo stanje i jesi Ii ivio sa njima nekoliko godina? Da Ii si spoznao na emu su oni? lli si se susreo sa ljudima koji su pripremljeni za to? Da bi ti mjerio njihov moral iz odno..sa prema turistima. Ovo je injenino .sranje, a pored toga sve ono to oni posjeduju od lijepih moralnih vrijednosti u vjeri islamu postoji bolje od roga. Obrazloenje nije u vjeri islamu, nego je obrazloenje u onome ko sebe pripisuje islamu. Prvi razlog si ti. Da li si ti otiao kako bi hvalio njihove moralne vrijednosti a zaboravio si ono na emu je bio Allahov Poslanik ~ i njegovi ashabi od .samoportvovanja1 ljubomore i snage u Allahovoj vjeri. Ovo je ono to se mora pojasniti ako ih neko hvali. Sa ime, sa istinom, istinitost je prisutna u Poslanikovoi ~ biografiji i biografiji njegovih ashaba. A njihova potenost i istinitost je bolja od toga.
hvalei
386
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ljubav, prijateljstvo i jedinstvo u velikim omjerima. Dok su bili u svojoj dravi oni se nisu poznavali ili su bili posvaani.1 To je radi toga to im je zajedniko svojstvo u dravi sa kojim se istiu u odnosu na stranu dravu. ak ako bi se dvojica ljudi sastali na putovanju slini po almama, odjei i kosi ili pak po jahalicama, meu njima bi se pojavila bliskost vie nego meu nekim drugim osobama. Takoer e vidjeti da se zanatlije ovosvjetskih proizvoda vole vie nego drugi, tako da to moe biti sa neprijateljevanjem i ratovanjem zbog vlasti ili vjere. Tako da e vidjeti kraljeve i njima sline voe, iako su im drave i njihove provincije udaljene, da izmeu njih ima slinosti koja nasljedno prenosi panju jednih prema drugima. Ovo je sve na osnovu prirode koja vodi u ovakvo neto, osim ako to ne sprijei vjera ili lini cilj. Ako se poistovjeivanje nae u ovosvjetskirn stvarima ono nasljedno prenosi ljubav i prijateljstvo, pa kakav je onda sluaj u vjerskim stvarima? One jo vie i ee vode u prijatlejevanje. Ljubav i prijateljevanje prema njima negira iman, Allah~ kae:
if)~~
ro-t-!1
. "~ .~du~1 ~ -1~rf ...:._; /."ll' ;:.-1\i) j_.,;._!j '9i_,...,.~J.,~~~:~.8~".~- ~ -) ~-~-: -) J ~ , ~

. ,.".;Li J. 0<.:Ji' ..
'~
"'
lE P~~
jt ~~ :;~,)~1 ~ ~~~;~~~._./;)~;_,J~ 1 :!-~s;.p>-;
...
....
"'
. ..
.....
r;iJi' ~~ -;; ..
".
..
;tl~~~ ~;6~ . ~G r~ i""""'""" . ~ u<:.~. ~ ~~~
.i.
...
..
;.
1;.:1; ~~~ J~) ~;.[; ~t ~ il,:J ~ ~ ~~ ~~~ :; ;\

i~\.J :','1:..\ ~ ~w ?~~~ ~ i 'u' -' . 1"-~ r-ti";~ ..~.p-9
-'
..
-"
.....
;:: l
i'
..
o;
...
..:ilL i' ----1 - ; ~
..
-'1'
o..
'-!':!,
~.:Ji ~-'{Jh'\
,
.... oil'
".
uo vjernici,
ne uzimajte za zatitnike jevreje i krane! Oni su sami sebi zatitnici! A njihov je i onaj meu vama koji ih za
ibn Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je takoer tano. Ako ovjek vidi drugog iz iste drave iako ga moda nije poznavao ili izmeu njih nije postojalo prijateljstvo vidjet e kako se upoznaje sa njim i zavoli ga.
1
387
zatitnike prihvati; Allah uistinu nee ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ine. Zato ti vidi one ija su srca bolesna kako se ure da s njima prijateljstvo sklope, govorei: "Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi." A Allah e sigurno pobjedu ili neto drugo od Sebe dati, pa e se oni zbog onoga to su u duama svojim krili kajati a oni koji vjeruju 11 rei e: Zar su to oni koji su se zaklinjali Allahom, svojom najteom zakletvom, da su, zaista, s vama?" Djela njihova bit e ponitena, i oni e nastradati." (Sura El-Maide, 51-53)
.!l!.~~;;
- .
Uzvieni u onome
~-
ime
. . ;.r ~J ~,)l~~~~ }~j-:.~~~ IJ)b ~~~. ~

~
kudi sljedbenike Knjige kae:
,_.
S'-~ '.:1:~ Q~
.:/'
-....:__;y~ . J'. iy = -....:__;)~ /' ,. ~~~ - .,::.- /' '.,.
'1 .,;.
; y..E=.) i _,....='--j
~~.D e~ iJ).f= ~~~ s;J;:~:s~~ ~~.:__;)SP~ i_,Jib.
~~ s;.~ i.,Jib. ;Jj :V\~ ~ ':'1:Wr ~:;~.~:lc. ~~ ~
S.l.....!:J ~'s 7
...l ...
....
) ~~ -:. lfo~(!Jj ;L:Jji ~J~I e ..;11 J) L::; dJ l)

.. .... .. "" "' J ""
... ..... .....
l~
.,.
....
. . . ...
"Jezikom Davuda i Jsaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova lsrailovih koji nisu vjerovali zato to su se bunili i uvijek granice zla prelazili jedni druge nisu odvraali od grjenih postupaka svojih. Runo li je zaista to kako su postupali! Ti vidi mnoge od njih kako s mnogobocima prijateljuju. Runo je zaista ono to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vjeno ostanu. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono to se njemu objavljuje, oni s njima ne bi prijateljevali, ali, mnogi su od njih nevjernici." (Sura El-Maide, 78-81)
Allah ~ je pojasnio da vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika :i i u ono to je njemu objavio nalae da se sa njima ne moe prijatljevatt jer potvrivanje prijateljstva sa njima negira postojanje imana. Jer nepostojanje obaveznog nalae postojanje onoga to se samo namee. Allah~ kae:
388
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
~~ ~G-
:_;.
~J~T~ ~~~~_;ji_; ~~ ~~~ G;j j_f ~

ljlb. _;j_; ,:J;.)_;
JJ ..... .... ..... ... .....
r'e \J:~.? j~ ~:;;.-~ :;t ~;~t :;t ~~1;1~

7..,
~Nee nai
J J ....
~ ~J.r~r~lj ~~~~_,.u J~.!JfJI
~ ~.....
....
...
.,..... J
da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar im oni bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi. Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio i svojim Ruhom ih nadahnuo.~ (Sura ElMudadele, 22)
Allah ~ obavjetava da ne postoji mu 1min koji iskazuje ljubav prema kafiru, jer onaj ko voli kafire nije mu 1min. Tako da je poistovjeivanje u oitim stvarima sumnja ljubavi, koja biva zabranjenom kao to je prethodila potvrda o istom ovome. Znaj da je mnogo primjera tete u poistovjeivanju sa njima, pa emo se zadovoljiti onima na koje smo skrenuli panju, a Allah najbolje zna.
389
SADRAJ
Predgov or ve1i[ika cij e -------------------------------------------------- 7 Moje djelo u ovoj knjizi------------------------------------------------- 9 Biografija ejhul Islama Ibn Tejmijje, rahimehullah ----------------10 P ohv a le u leme ejlw l I s lamu ------------------------------------------12 N j ego va ku nja ---------------------------------------------------------14 N jega vi ej h ov i ---------------------------------------------------------15 N j egovi uenici ----------------------------------------------------------16 N j egova dje la -----------------------------------------------------------17 N j ego v a s1nrt ------------------------------------------------------------18 I zv ori biografij e---------------------------------------------------------18 Uvodno pog la v lj e -------------------------------------------------------19 POGLA VLJE: Stanje ovjeanstva prije M uhmnmedovog $ poslanstva ----------------------------------21 POGLA VLJE:O spomenu dokaza iz Kur'ana, sunneta i konsenzusa kojima se nareuje suprotstavljanje nevjernicima i zabrana po istovj eivanj a sa njima---------------------------------------------- 41 POGLA VLJE:Spominjanje koristi iz Poslanikovog $velikog gov ora na dan A refa ta------------------------------------------------- 219 POGLA VLJE:O namjeri da se razlikuje od murika i konsenzus (idma) o to tn e ---------------------------------------------------------241 POGLA VLJE:O tome da naredba o razlikovanju od mnogoboaca (murika) je ista kao i ona o razlikovanju od ejtana --------------273 POGLA VL]E.O razlikovanju izmeu slinosti sa nevjernicima i ejtanima i slinosti sa beduinima i nearapima---------------------277 POGLA VLJE: Ako bi se reklo: Ono to ste spomenili od dokaza je u suprotnosti sa nekim erijatskim odredbama ---------------------313 POGLA VLJE:O dokazu da je openito gledano zabranjeno po is tov j eiv a nje sa ne'vjerni ci m a -------------------------------------325 POGLA VLJE:Da estitanje njihovih praznika nije dozvoljeno ----329
SADJ{~]---------------------------------------------------------------390
390

Slijeenje
Pravog puta u suprotstavljanu stanovnicima Vatre
Prijevod: Redaktor: Lektor: Korektura i DTP: Dizajn:

Izdava:
prof. Harmin Sulji prof. Emsad Saraj Saraj Saraj Es-Sunne, Roaje Bemust, Sarajevo
Pezi
tampa:
Tira: 300 primjeraka Roaje, 2006/1427. h.g.
ejhul-is lam Tekijuddin Ahmed b. Tejmijje

(rahimehullahu te 1ala)
(661-728. h.g.)
~~n~
[%m~
knjiga 2
[JX!iliJ
usuprotstavljanju stanovnicima Vatre

Verifikacija
Fuad b. Ali Hafiz
Komentar:
ejh Muhammed b. Salih b. Usejmin, rahimehullah
_/
POGLAVLJE
POISTOVJEIVANJE SA NJIMA U ONOME TO NIJE OD NAEG ERIJATA SE DIJELI NA DVA DIJELA
Prvo. injenje djela unato znanju da je to djelo od
njihove vjere. To djelo, koje je specifino za njihovu vjeru, ljudi nekada ine isto zbog poreenja sa njima, to je veoma rjetko, ili zbog strasti koja se vee za to djelo, moda zbog ubhenejasnoe koja mu ga priinjava korisnim na dunjaluku i na Ahiretu. Bez obzira o emu se radi, od gore navedenih stvari, nema sumnje da je sve to haram, ali ta zabrana u nekima dostie stupanj velikih grijeha, ili pak postane kufrom, shodno erijatskim dokazima.
specifinost
Drugo. to se tie djela za koja poinioc ne zna da su njihova djela, njih su dvije vrste:
Prva je, ono to je u osnovi uzeto od njih, moda na nain na koji to oni ine, ili sa nekom vrstom izmjene u vremenu i mjestu ili u samom postupku, i sl. tome. To je veina sluajeva sa ime su iskuani obini ljudi od onoga to ine u jadnom etvrtku}>, lsaovom roenju i sl. Oni su odgojeni na tome praznovanju i to su preuzeli sa koljena na koljeno. Veina njih ne zna za polazite toga, tako da je potrebno pojasniti im propis, pa ako ne prestane sa tim postat e od prve skupine.
Takoer ine,
Druga vrsta je, ono to nije u osnovi uzeto od njih ali ga oni u tome nema opasnosti od poistovjeivanja. Ali, mogue je da e se propustiti korist razlikovanja, dok se njegova pokuenost ili zabrana zadrava na erijatskom dokazu zbog mogunosti da se u torne nalazi poistovjeivanje. Jer, ne mora znaiti da je pree da su se oni poistovjetili sa nama nego to smo mi sa njima. to se tie poeljnosti ostavljana takvog djela zbog
koristi u razlikovanju, ako u njegovom proputanju nema tete, bolje ga je ostaviti. 1 Ovako je mogue da erijat nalae obavezu razlikovanja od njih, ili nalae njima da se razlikuju od nas, kao to je po pitanju odjee i slino. 2 Ili se moda (eriat) zadri kod poeljilosti kao to je sluaj u pogledu farbanja brade, namaza i sedde 3 u obui. Ili moe dostii status mekruha kao to je kod odgaanja akama 1 iftara. Za razliku od poistovjeivanja u onome to je preuzeto od njih, jer je ono u osnovi zabranjeno kao to je prethodno spomenuto.
lbn-Usejmin- rahimehullah- kaze: Ovo ukazuje na veoma bitnu korist, a to je, da ako napravimo neki postupak a ne znamo njegovu osnovu da li je od nas ili od njih, osnova je da je doputena stvar. A to zato to ne znamo da li su ga oni preuzeli od nas ili smo ti koji su preuzeli od njih. lz toga e se iskoristiti da ono to pojedini (judi nabadaju danas govorei da njihovi rabini i svetenici putaju brade. A to znai d,1 bi se mi trebali razlikovati od njih sa brijanjem brade. Nema sumnje da je ovo prevara i umrtvljavanje, jer ako to oni ine oni su se time poistovjetili sa nama. A iako nije osnova je da to oni ne ine. Ovo je sa jedne strane, sa druge strane da u putanju brade nije puko razkikovanje od njih, nego se radi o prirodnim sunnetima na kojima je ovjek stvoren kao to je potvreno u Muslimovom Sahihu. T o je samo po sebi traeno bez obaziranja na sutinu poistovjeivanja ili razlikovanja. Na osnovu ovoga biva jasna slabost ovog dokaza kojeg koriste pojedini ljudi, da li iz ubijeenosti ili iz elje za raspravom. Jer, pojedini ljudi su ubijeen i da je ro dokaz, dok drugi opet znaju da nemaju u tome dokaza. Ali on ga iznosi jer njegova elja je da se raspravlja, d,1 z.wodi mase i da podmee sumnju u ono to je poznato svakom razumnom ovjeku. ' lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Kao to je Omer naredio zimijama da odjevaju drugaiju odjeu od nas iako su bili navikli na nju. Ali naredio im je da oblae drugaiju odjeu, zato? Da bi razlika bila oita, da bi se razlikovao kafir od muslimana. Ako proe trnicom da zna da je kafir jer je njegova odjea odjea kafira. Ali ovo je kada je islam bio jak1 da nas i vas Albh ojaa islamom. J lbn-Usejmin - rahimehullah - ka-e; Zato to se po pitanju sedde ne pozn,1je odredena slika osim kod jevreja. Kae se da oni ine seddu na stranu kao da se okreu. Osnova toga je da ka.da je iznad njih dignuto brdo Tur1 uinili su seddu tako da su bili na zemlji niice popadali1 ali su podigli lica da bi vidjeli da se nee brdo na njih sruiti. T ako da su to uzeli sebi za erijat.
'*
POGLAVLJE 'PRAZNIK' JE NAZIV ZA ROD U KOJEG ULAZI SVAKI DAN ILI MJESTO NA KOJEM SE SKUPLJAJU, KAO I SVAKO DJELO KOJE PRAKTIKUJU NA OVIM MJESTIMA I U OVIM VREMENIMA
Tako da se zabrana ne odnosi posebno na praznike nego na sve ono to veliaju od vremena i mjesta koja nemaju osnove u vjeri islamu. A ono to od djela uvedu ulazi u ove okvire. u zabranu praktikovanja praznika ulazi ono to se prakticira u danima prije i ono poslije njega a to se vee za taj praznik. Ili ono to se uradi od djela radi njegovih djela, njegov propis ulazi u ovaj propis, tako da se nita od toga ne ini. Pojedini ljudi zabranjuju da se uvode inovacije u danima njihovih praznika. Kao to je etvrtak ili roenje Isa 1a (Nova godina), a porodici kae: "Ja u vam pripremiti (isto to) ove sedmice ili drugi mjesec." Ono to ga navodi na ovaj postupak je postojanje njihovog praznika, a da nije njega oni ne bi posegli za ovim postupkom. To je jedan od razloga poistovjeivanja. A sljedbenici (islama) se odaju Allahovom i Poslanikovom prazniku, te im se u njemu odreuju prava, to prekida elju za davanjem poasti drugima. Ali ako se ne zadovolje time, onda nema ni snage ni moi niko osim Allaha, a onaj ko rasrdi porodicu radi Allaha Allah e biti sa njim zadovoljan a i njih e uiniti da budu sa njim zadovoljni. l
1
Takoer,
lbn-Llsejmin- rahimehullah - kae: Ovo je veoma bitno pravilo, a to je da ovjek iskorijeni elje svoje porodice da se poistovjete sa muricima. Kada bi rekao da je roendan sljedee subote, ili neu prireivati roendan ove hefte nego u ga prirediti druge hefte. U srcima djece i obinih [judi e se pojaviti misao da je to slijeenje karrskih praznika. ejhul islam - rahimehullah - kae: On e ih uiti uvijek na vjerske praznike pa e npr, rei: Ovo je nevjerniki praznik.t mi imamo Ramazanski bajram, Kurban bajram, i ovo je na praznik. Da bi time iskorijenio elju svoje porodice za njihovim praznicima. Zatim - rahimehullah - kae: Ako ne budu
ejhu/-isfam Ibn Tejmijje
Razumni neka se paze poslunosti enama u tome. 1 U oba Sahiha se od U same ibn Zejda prenosi da je rekao:
"Allahov Poslanik ,;t kae: "Nisam ostavio tetniju smutnju mom ummetu, poslije mene, od ena mukarcima. "2
Ono to najvie unitava drave i kraljevine jesu ene. U Buharinom Sahihu se od Ebu--Bekra rekao:
.$,,
prenosi da je
nAllahov Poslanik jj kae: vlast prepustio eni. "3

Takoer
#Nee
uspjeti narod koji je svoju
se prenosi da je rekao:
"Ljudi su uniteni onda kada su se pokorili enama. " 1
zadovoljni onda snage ni moi nema niko osim Atlaha. Ali on je skrenuo panju da bi mogao rasrditi porodicu iz elje za Allahovim zadovoljstvom. T o i jeste tako, jer, ko rasrdi Allahove robove traei time Allahovo zadovoljstvo, Allah e njega uiniti zadovoljnim a njih e zadovoljiti Svojim zadovoljstvom. Ako bi zadovoljio [jude sa Allahovom srdbom, Allah bi se rasrdio na njega i !jude bi rasrdio protiv njega. Ovo je pitanje kojem ovjek mora posvetiti panju. Ali nema smetnje da ovjek neto od toga sakriva. Kao da, npr11 mati kae: Nemoj govoriti sa ocem jer je oenio drugu enu. Da li e u tome posluati majku? Normalno je da nije dozvoljeno da je poslua, ali e sakriti neposlunost. A to znai da e ii ocu bez njenog znanja, kako bi time bio posluan ocu i kako ne bi naljutio majku. 1 !bn-Usejmin - rahimehullah - kae: Poslunost enama nekada biva pokornost (Allahu) i blagoslov. Zato je o tome rekao: Ali ih u haramu nee posluati. A to je zato to je smutnja od ena gora od bilo koje smutnje osim Dedalove smutnje. Zatim kae: Ono to najvie unitava dravu i vlast jeste poslunost enama. Subhanallah1 pojedinim ljudima danas je glavna preokupacija poslunost enama, ili davanje prednosti da .su ene u pravu dok zapostavlja mukarce. Npr1 rei emo da ene nazivaju 'gospoama', da li je ovo ispravno? Nije, jer je gospodin mukarac l z;uefwe njenog gospoina prer:l vratima. !Jusuf, 25). Ali to se tie ene, ona nije gospoa. Ako kaemo da smo joj ovaj naziv dali radi aenja to jeste tako ali samo pripisati ga. Kao npr, da kaemo da je ona gospoa u odnosu na enu koja je manje vrijedna od nje, ali da ona bude gospoa u odnosu na mukarca onda ne. Neka se tome ne nada. Ovdje se pod rije gospoa podrazumijeva gospodarica ili osoba koja irna prevlast. (o. p.). 2 Biljei ga Buharija u Sahihu br. 5096, 'Feth', i Muslim u svom Sahihu br. 2740. 3 'Sahih Buhari' br 7099.
ovjek
lO
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Allahov Poslanik~ je jednoj od majki pravovjernih- kada ga je upitala zato to je prepustio Ebu--Bekru mihrab- rekao:
"Vi ste prijateljice od Jusufa. " 2

eli ukazati na to da ene provjeravaju postupke ak razboritih ljudi, kao to je u drugom hadisu:
1
"Nisam vidio nikoga sa manjkom razuma i vjere da ima vei utjecaj nad razboritou razboritog ovjeka od jedne od vas."3
Kada mu se Eai obratio u kasidi- Eai Bahile- u stihovima u kojima kae:
One su. zlo pobjednika kojeg pobijede

Pa je Poslanik :i; p onav ljao ove stihove:
"One su najgori pobjednik koga pobijede. " 4

5Zbog toga je Allah g ukazao na blagodat koju je darovao Zekerijahu ~~ pa kae:
Biljei ga Hakim u Mustedreku 4. dio, str. 291, Ahmed u Musnedu 4. dio, str. 45, i drugi od Ebu-Bekre Bekara b. Abdul Aziza b. Ebu-Bekre od njegovog oca od EbuBekre, da je doao Vjerovjesniku ~ mutulukdija sa radosnom vijeu te ga obavijestio sa uspjehom njegovih konja, a njegova glava je bila u Aiinoj sobi, pa je ustao i zahvalio se Allahu na seddi, a kada je ustao zapita izaslanika, pa mu je govorio, a izmeu ostaloga to mu je rekao bilo je prie o neprijatelju, kojeg je predvodila ena, pa je Vjerovjesnik~ rekao:" .... pa je naveo had is. Hakim kae: "Lanac mu je vjerodostojan." A sa njime se sloio Zchebi. Albani u Daife l. dio, str. 34. kae: "Ovo je njegov propust ovdje to je naveo o Bekaru u 'Mizanu." "Ibn Mein kae: "Nije nita." Ibn Adijj kae: "On je od skupine slabih prenosilaca iji se hadisi piu." Hadis je daif, pogledaj Daif dami 'a sagir br. 6097. ! Ovo je potvreno u hadisu kojeg biljei Buharija u Sahihu br. 3384, 'Feth' od Aie majke pravovjemih radijjal\ahu anha. 1 Biljei ga Buharija u Sahihu br. 304,. 'Feth', i Muslim u svom Sahihu br. 79, navedena verzija je od njega. 4 Biljei ga Alun ed u Musnedu 2. dio, str. 202, i Ibn Sead u Tabekatul kubra 7. dio, str. 53- 54. a u njegovom lancu se nalaze nepoznati prenosioci. s lb n- U sejmin - r ahimehu ll ah - kae: N arodna izreka kae: ene pobijede ugledne a i njih pobijede nemarni. Zato to je nemaran onaj ko im ne daje panje, niti je uzima za rije, niti ga se tie u emu pa ih pobijedi. Ali to se tie uglednog kod njega je situacija izokrenuta jer one njega pobjeuju. Ali ovjek ne treba da bude ni ovakav ni
1
11
"Pa smo mu njegovu enu uinili dobrom." (Sura El-Enbija, 90)
Neki uenjaci kau da se ovjek treba truditi u traenju od Allaha da mu enu uini dobrom.
onakav. ejhrahimehullah- govori ovo o enama a nije bio oenjen, to ukazuje da mu je Allah podario veliki razum. Ponekada je govorio o polnom odnos kako daje dui radost te ovako ili onako, a on nije bio oenjen. Ali ako Allah otvori robu vrata znanja i razuma mnogo e se okoristiti. Allahu otvori ih i nama, Gospodaru svjetova.
12
POGLAVLJE
NEVJERNI KIH PRAZNIKA JE MNOGO

I RAZLIKUJU SE
Nije dunost muslimana da za njima traga i da ih zna, ali mu je dovoljno da zna o kojem se djelu od djela, danu ili mjestu radi, te da je razlog toga djela ovaj dan, ili velianje mjesta i vremena od njih samih, makar i ne znao da je razlog sa njihove strane ali mu je dovoljno da zna da za to nema osnove u vjeri islamu. Jer ako nema osnove, mogue je da su to uveli pojedini ljudi iz svojih elja, ili da je preuzeto od njih, to znai da u najmanju ruku moe biti novotarija. 1
:Mi ukazujemo na ono to smo vidjeli da su ljudi pali u
njega. Od toga je i jadni etvrtak koji je na kraju njihovog posta, jer je on dan praznovanja trpeze, kao to tvrde, nazivaju ga praznikom veere. To je sedmica od nedjelje do nedjelje u kojoj je njihov veliki praznik, tako da sve ono to ovjek uini u njemu jeste od zala. Od toga je izlazak ena i kaenje kaburova ili stavljanje odjee na terase, ili pisanje na papirie i njihovo kaanje na vrata, te uzimanje ovih dana sezonom za prodaju tamjana, isto tako i kupovina tamjana u tom vremenu ako se uzme za vrijeme prodaje. Ili rukje u tamjanima openito u tom vremenu i drugima, ili sa namjerom kupovanja tamjana sa rukjom, jer kupovanje tamjana sa rukjom i smatranje istoga stvarima koje pribliavaju Allahu je uzeto od vjere krana i vatropoklonika. Tamjan je miris sa kojim
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae; Mi kaemo da to moe biti sa strane ako je to prihvatio od njih, ili da bude sa strane novotarija, ako to nema osnove u vjeri. Pa kao to je ejhrahimehullah- rekao, to je u najmanju ruku od novotarija.
poistovjeivanja1
1
13
se mirie pomou njegovog dima, isto onako kao to se osoba namirie sa miskom ili nekim drugim mirisom. Ili ono to irna dijelove tamjana makar bili blagog mirisa ili jaega, ali je poeljno da se koristi tamjan isto onda kada je to poeljno za mirise.
Takoer, njegovo odlikovanje kuhanjem rie sa mlijekom, ili krupe na siru ili mastima, ili lea, ili farbanje jaja i sL tome.
to se tie kockanja sa jajima ili prodaje onom ko e se kockati, ili kupovanje od onih koji se kockaju, je oit propis. l
Ili ono to rade okeri sa farbanjem krava sa crvenim takama, ili farbanja drvea crvenim takama, ili sakupljanje vrsta odjee i traenje blagoslova od nje ili kupanje sa njenom odjeom.
Od toga je i koritenje kod ena maslinovog lia ili kupanje sa njegovom vodom, ili namjera da se okupa sa neime od toga, jer osnova toga jeste 1Sveta vodica\ Od toga je ostavljanje obaveznih poslova, od proizvodnje, trgovina, ili halki nauke, i drugih stvari. lli da se uzme za dan odmaranja i veselja, ili da se u njemu zabavljaju sa konjima i drugim stvarima na nain koji se razlikuje od onih prije i onih poslije dana. Okvir toga jeste da se u njemu nita ne uvodi novo u osnovi, nego da ga uini kao to to ini sa svakim danom, jer mi smo prethodno spomenuli da je Poslanik ~: "Zabranio da se igraju u ona dva dana u kojima su se igrali u dahilijetu." Te da je: "Zabranio da se kolje rtva na mjestu ako su na njemu murici praznovali." Od toga je i ono to veliki broj ljudi ini dvadeset etvrtog decembra, tvrdei da je to dan kada se rodio Isa ~\, tako da sve ono to se u tom danu ini jeste od zala. Kao to je paljenje vatri, pripremanje posebne i ogromnih koliina hrane, pravljenje svijea i drugih stvari. Praznovanje Isaovog roenja je kranski praznik, a
lbn-Usejmin ~ rahimehullah - kae: Njegov propis je da je zabranjeno, zato to na grijeenju i neprijateljstvu. Tako da je haram prodati jaja osobi za koju zna da e se sa njima kocka ti.
1
surauje
14
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
on nema osnove u vjeri islamu. Ovom proslavljanju roenja nije bilo spomena u vrijeme selefa, nego je njegova osnova preuzeta od krana, emu se pridodao prirodni razlog, a to je da se zimi pale vatre, i prave razliite vrste hrane. Zatim krani tvrde da je nakon njegovog roenja- mislim da je to oko jedanaest dana -Jahja krstio Isaa u krtenoj vodi. Oni se krope i krste u ovom vremenu kojeg nazivaju praznik Bogojavljanja ili Sveta tri kralja. Veliki broj dahila meu enama uvode djecu u ovo vrijeme u javna kupatila, ... mislei da to koristi djetetu, dok je to u stvari od kranske vjere. to opet predstavlja najvee zlo meu haramima. Isto je sa perzijskim praznicima kao to su festivali i karnevali, ili jevrejski praznici ili drugi od kafirskih praznika, nearapa, pa i arapa koji uzimaju njihov propis od onoga to smo spomenuli. Isto kao to se sa njima nee poistvjetiti nee se pomagati muslimanu koji se poistovjeuje sa njima u tome. Nego e mu se to zabraniti, tako da onaj ko napravi poziv (ko nas pozove na sijelo), za razliku od obiaja (a to mu nije bila praksa), u njihovim praznicima nee se odgovoriti na njegov poziv. l
Ko muslimanima pokloni poklon u ovim prazmc1ma suprotno obiaju u drugim vremenima mimo ovog praznika, njegov se poklon nee prihvatiti, posebno ako se radi o poklonu kojim se pomae poistovjeivanje sa njima. Kao to je poklanjanje svijea i drugih stvari u vrijeme Isaovog roendana, ili poklanjanje jaja, mlijeka i sitne stoke malog etvrtka koji je na kraju njihovog posta.
Isto tako nikome od muslimana se nee poklanjati nita u ovim praznicima od poklona sa kojima se pomae kako bi se poistovjetila sa njima, kao to smo spomenuli.
lhn-Usejmin- rahimehullah- kaze; Ovo je od politike a to je da e prekinuti odnose sa osobom koja se poistovjeuje sa kafirima. Od njega nee prihvatiti poklon, niti e od njega prihvatiti poziv, osim ako ovai pokon ili poziv nisu od stalnih obiaja. On e ih radi prekidanja veze sa njim odbiti, da se to ne hi uzelo kao stalno praznovanje.
1
15
Musliman nee prodavati ono sa ime se muslimanima pomae u poistovjeivanju sa njima u prazniku, od jela, odjee i slinoga, jer se time pomau u zla. Ali prodaja onoga sa ime se oni pomau u svom praznovanju, ili da se prisustvuje njihovim praznicima radi kupovine: Jer ono to smo prethodno naveli da je !mamu Ahmedu bilo reeno: "Ovi praznici koji se obiljeavaju kod nas u amu kao to je 'Tur babur' ili 'Dir Ejjub' i njima slini, na kojima prisustvuju muslimani na trnicam, dovodei na njih sih1u stoku, goveda, donosei brano, jeam i sl. osim to oni kupuju od njih ali ne ulaze u njihove bogomolje?" Pa je rekao: "Ako ne ulaze u njihove bogomolje, nego samo silaze na trnice nema smetnje." Ebu--Hasen Amidi kae: "to se tie onoga to prodaju na trnicama u toku njihovih praznika nema smetnje da se tome prisustvuje." Ovako je zapisano od Ahmeda u predaji od Muhene. I kae: "Nego e im biti zabranjeno da ulaze kod njih u njihove crkve i bogomolje, a nee im se zabranjivati da prodaju prehrambene proizvode na pijaci, ak iako bi imali namjeru da se to (roba) nabavi i lijepo pripremi radi njih." Ovaj govor moe znaiti da je prisustvovanje openito dozvoljeno, bez obzira kao prodava ili kupac, jer je rekao: "Ako ne ulaze kod njih u njihove crkve, nego prisustvuju trnicama onda nema smetnje." Ovo se odnosi na prodavca i kupca. A posebno ako se njegov govor dovodei na njih sitnu stoku, goveda, donosei brano, jeam i sl. odnosi na muslimane pa je to naveo kao da im je dozvoljeno da dobavljaju robu na trnicama. moe znaiti - to prevladava - da je to samo erijatska olakica (ruhsa), prisustvovanju na trnicama. Te da i kupoprodaja sa njima u tim danima spada u tu olakicu. Ali se nije posvetio kupovini od njih, jer je ovaj ovjek upitao o prisustvovanju trnicama na kojima kafiri obiljeavaju svoje praznike. Na kraju pitanja kae: "Kupuju ali ne ulaze kod njih u
Takoer
16
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
njihove bogomolje." Zato to je pitao Muhena b. Jahja ami, uenjak i pravnik.Kao da je - a Allah najbolje zna - uo ono to je dolo o zabrani prisustvovanja njihovim praznicima. Pa je Ahmed bio upitan: "Da li je prisustvovanje na njihovim trnicama u vrijednosti kao i prisustvovanja njihovim praznicima?" Ahmed je odgovorio sa dozvolom prisustvovanja trnicama. Ali nije bio pitan o tome da musliman prodaje njima. Moda zbog toga to je propis kod njega oit, ili zbog nepostojanja potrebe za time u tom vremenu. Amidijev govor je dvosmislen u tom pogledu, ali oitije da se u ovom sluaju misli na olakicu (ruhsu), u pogledu kupoprodaje. Zato to kae: "Ali im je zabranjeno da ulaze kod njih u njihove crkve i manastire." A njegove rijei: " ak iako bi imali namjeru da se to naba vi i ukrasi radi njih." 1 Ono to je Ahmed odgovorio od dozvole prisustvovanja na trnicama je samo zbog kupovanja bez ulaska u crkve. Jer u torne nema prisustvovanja zlu ili pomaganja na grijeenju. Jer kupovanje od njih je samo po sebi dozvoljeno. Zbog toga to u tome nema pomaganja u grijeenju. ak u tome je uklanjanje onoga to su moda htjeli za sebe preprodavati u svojim praznicima u emu se oituje pomo njima ili da se poveava njihovo prisustvo. Tako da jf' u tome umanjavanje zla. Muslimani su u dahilijetu prisustvovali trnicama, na nekima od njih je prisustvovao i Poslanik~- Od tih trnica su bile one poznate u periodu hada, ili one koje su osnivane radi lanih praznika. Takoer, veina onoga to se prodaje na trnicama je ono ime se pomae na grijeenju. To
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: U svakom sluaju ono to je ejh rekao je ispravno. Zato to je razdvojio izmeu prodaje i kupovine. _Jer u kupovini nema pomaganja, dok je prodajom pomogao zlo. Neko e u naem vremenu rei: Naa kupovina od njih e poveati njihovu radost. Uveat e porast njihove ekenomije, zato to oni u ovim prilikama prodaju sputajui cijene. Ako to shvatimo i ako budemo kupovali od njih na njihove praznike to e im poveati radost i uveati dobit njihovih imctakrt .1 oni e poveati zaradu. U tom sluaju e biti zabranjeno. Zato to se propis veze za razlog. jer kada bi muslimani prekinuli odnos sa njim.1 u smislu da ne kupuju od njih za vrijeme njihovog praznika sljedee godine oni nee donostiti svoju robu.
1
17
je kao da ovjek prisustvuje trnici na kojoj se prodaje oruje sa kojim se ubija neduna osoba, ili sok od kojeg e se napraviti alkohol. Tako da ovjek prisustvuje na ovim trnica kako bi kupio na njnna, to je jo blae. Zato to je prodavac na ovoj trnici zllnija, a njima je odobreno ovo prodavanje. Isto tako po nama je dozvoljeno da ovjek ode u neprijateljsku zemlju kako bi kupio neto od njih. Na to ukazuje hadis od Ebu--Bekra o trgovanju u ivotu Poslanika ~~ u zemljama ama, koje su tada predstavljale neprijateljske zemlje. Ili Omerov ~. hadis, kao i drugi hadisi o emu sam govorio na nekim drugim mjestima mimo ovoga. Imajui na umu da njihove trnice sigurno sadre u prodaji ono ime se pomae na grijeenju. to se tie onoga to musliman prodaje u vrijeme njihovih praznika, ime se pomau u svojim praznovanjima, od hrane, odjee i mirisa, i slinih stvari ili poklanjanja njima, u emu irna neke vrste pomaganja u obiljeavanju zabranjenih praznika. Ovo se gradi na osnovi a ona je da nije dozvoljeno prodavati kafirima groe niti sok od kojeg e napraviti alkohol. kao to nije dozvoljeno prodavati im oruje sa kojim e se boriti protiv muslimana. Hadis u kojem je Omer~' poklonio svom bratu muriku u Meki, odijelo od svilel, ukazuje na dozvolu prodaje svile. Ali u globalu svila je dozvoljena osim u prevelikoj koliini nekim ljudima a dozvoljeno je da se sa njom lijei to je tanije u jednoj od dvije predaje. 2 Ali s alkoholom ni u kom sluaju nije dozvoljeno. Oko ove osnove postoji sumnja, pa ako se kae na osnovu prvog miljenja u Ahrnedovom govoru onda e se dozvoliti. Od Ahmeda se prenose dvije predaje o dozvoljenosti prenoenja trgovine u neprijateljsku zemlju. je rei, da prodaja stvari u njihovim praznicima je kao i njeno prenoenje u neprijateljsku zemlju. Jer prenoenje
Pogledaj Sahih edebul-mufred br. 52 i Sahih sunnen Ebu-Davud br. 987. Obije predaje su od Ahmeda b. Hanbela- rahimehullah - pogledaj Mugni i erhul kebir !.dio, str. 230.
1
Mogue
18
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
i hrane u neprijateljsku zemlju jeste pomaganje njih u njihovoj vjeri openito. Pa ako to zabranimo ovdje po pitanju neprijateljske zemlje onda e po ovom pitanju biti pree. Veina njegovih osnova i tekstova ukazuju da to vodi zabrani, ali da li se radi o zabrani kao haramu ili kao tahrimi tenzihu, tj. da je bolje zabraniti iako se ne ubraja u velike grijehe? Ovo se gradi na osnovu onoga to e doi. Abdul-Melik b. Habib navodi da se sloilo oko pokuenosti ovoga. Ali je ukazao da je u Malikovom mezhEbu- haram. Abdul-Melik b. Habib u Vadiha kae: "Malik je pokudio da se jede ono to je zaklano radi krana radi njihovih crkava, i zabranio ga je bez da kae da je haram." I kae: "Isto je ono to zakolju u Mesihovo ime ili u ime krsta, ili u ime nekoga od onih koji su bili od njihovih monaha i kaluera koje veliaju. Malik i drugi su zabranjivali da se sve ovo jede od onoga to oni zakolju, to je i na stav. To odgovara rijeima Uzvieno g:
odjee
...
Allahovo." (Sura El-Beqare, 173)
~~?~ ~ ~tl:j
'
".. .i ono to je prineseno kao rtva u neije drugo ime, a ne u
A to su njihove rtve koje su klali radi svojih kipova koje su oboavali. Kae: "Neki od uenjaka su to zanemarivali pa su govorili: "Nama je dozvoljeno da jedemo ono to zakolju." On je znao ta govore i ta su time htjeli da kau. Ovo su prenijeli Ibn-Vehb od Ibn-Abbasa, Ubade b. Samit i Ebu--Derda', Sulejman b. Jesar, Omer b. Abdul-Aziz, Ibn-ihab, Rabia b. Abdu-Rahman, Jahja b. Seid, Mekhul i Ata'. Abdul-Melik kae: "Klonjenje od onoga to je zaklano radi njihovih praznika, monaha, mrtvih i crkava, je bolje." 1
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ljudi su se razili po pitanju rijei Uzvienog: }e/4 onih kojimd je r/dtA Knji$a. su va.m dozvoljena.. /El-Maide, sl. Da li e ovo
1
19
Kae: "U njemu se nalazi drugi nedostatak, a to je njihovog irka."
velianje
Seid Meafiri je upitao Malika o hrani koju pripremaju krani radi svojih mrtvih i koju dijele kao milostinju za njih, da li je moe jesti musliman? Pa je rekao: "Ne bi je trebao uzimati od njih, jer se priprema radi velianja irka, a to je klanje poput onoga radi praznika i crkava. Ibn-Kasim je bio upitan o kraninu koji ostavi oporuku da se proda neto od njegovog imetka te da se pokloni crkvi, da li je dozvoljeno muslimnau da to kupi? Pa je rekao: "Nije dozvoljeno da to kupi, jer je to velianje njihovih obreda i vjerozakona, a ako ga kupi musliman ini zlo." Ibn-Kasim je za crkvenu zemlju rekao: "Ako prodaje krovove koji su u njenom vlasnitvu, ili je to poklonjeno kao zemlja u crkvene koristi, muslimanu nije dozvoljeno da je kupi iz dva razloga: Prvi: time potpomae velianje crkve. Drugi: je prodaja obustavljenog vlasnitva, a njima nije dozvoljeno da to prodaju osim ono to je dozvoljeno muslimanima, a ne vidim da muslimanski vladar ima pravo da to zabrani niti da odobri neto od toga. Kae: "Ibn-Kasim je upitan o plovljenju sa laama na kojima plove krani radi svojih praznika, pa je to pokudio iz bojazni da se na njih ne spusti srdba zbog irka radi kojega su se sakupili." Ibn-Kasim je smatrao pokuenim da musliman pokloni bilo ta kranima u njihovim praznicima kao nadoknadu njemu. To je smatrao velianjem njihovih praznika, te pomaganje njih na
obuhvatiti sve ono to smatraju hranom, ako to nama nije dozvoljeno a oni zakolju u neije drugo ime ne u ime Allaha. lli je zaklano radi krsta, ili je udavljeno i slino tome. Neki uenjaci kau: Sve ono .to oni smatraju hranom dozvoljeno je nama. Mi neemo pitati [tako su zaklali. Niti u ime ega su klali rtve. Drugo miljenje je da moraju klati na islamski nain. lako ne spomenu Allahovo ime. Na osnovu ovoga mi emo posumnjati da [i su spomenuli Allahovo ime ili ne? Onda neemo pitati1 zato .to je osnova da ono to oni zakolju biva dozvoljeno. Dok je drugo miljenje osnova.
20
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
njihovom kufru. Zar ne vidi da je muslimanima zabranjeno da bilo ta prodaju kranima to je od koristi za njihove praznike? Ni meso, ni kou, ni odjeu, niti da im iznajmljuju jahalice, niti da im pomau u bilo emu to je vezano za njihove praznike, jer je u torne velianje njihovog irka, i pomaganja njihovog kufra. Vladari trebaju da zabranjuju ovakve postupke muslimanima. Ovo je Malikov stav i drugih uenjaka, i nije mi poznato da se neko oko ovoga raziao. Jedenje onoga to oni zakolju ulazi u pokuenost ovoga oko ega postoji slaganje, ali kod mene je i vie od toga. U Malikovom mezhEbu- je oito reeno da nije dozvoljeno. to se tie Ahmedovih tekstova o ovim pitanjima u ovom poglavlju: Ishak b. Ibrahim kae: "Ebu--Abdullah je bio upitan o koji pokloni kao vakuf izgubljenu stvar, da li je muslimanu dozvoljeno da je unajmi od njih? Pa je rekao: "Nipoto je nee uzeti, niti e im pomagati na onome u erni su oni."
kraninu
Takoer je rekao: "uo sam Ehu-Abdullaha- da ga je pitao
tesar- da li e praviti za vatropoklonike mrtvake kovege?" Pa je rekao: "Ne pravi ih za njih, i ne pomai im na onome na emu su . oru. "l Od Muhammeda ibn Hakema je preneeno da ga je ovjek upitao za ovjeka koji kopa rake za zimije za nadnicu? Pa je rekao da nema smetnje. Razlika izmeu ova dva sluaja je u tome to je sanduk specifinost njhove iskrivljene vjere, kao to je crkva, za razliku od opeg pojma kabura. Jer kabur sam po sebi nije grijeh, niti je od specifinosti njihove vjere. Hilal kae: "Poglavlje da ovjek unajmi svoju kuu zimiji" ili da je kupi od njega. Od Mervezija se spominje da je Ehu-Abdullah bio upitan o ovjeku koji je kupio kuu od zimije i u kojoj se nalazi njegovo mjesto za molitvu, pa je rekao: "Zar kranina."
1
'Mesni! Imam Ahmed' od Nejsaburija, 2.dio, str. 30.
21
Smatrajui to velikom stvari. I kae: "Ne kupuje se ona u kojoj se udara u zvono, i u kojoj se kaaju krstovi." I kae: "Ne kupuje se od kafira." Pri emu je bio veoma strog.
Od Ehu--Harisa se prenosi da je Ehu--Abdullah bio upitan o ovjeku koji prodaje svoju kuu, a pri torne mu je doao kranin i ponudio se poveavi cijenu, da li je moe kupiti od njega, a on je kranin, jevrej ili medusija? Kae: "Mislim da nema pravo na to, prodaje kuu kafiru, da ini kufr prema Allahu u njoj? Da je proda muslirnanu to mi je drae." Ovo je dokaz zabrane. Od njega Ibrahim b. Haris prenosi da je Ehu-Abdullahu bilo reeno: "ovjek iznajmi kuu zirniji znajui da on u njoj pije alkohol i da ini irk?" Kae: "Ibn-Aun nije iznajmljivao osim zimijarna. Pa je govorio: "Da ih strai." Njemu je reeno: "Kao da je htio da time ponizi zirnije." Kae: "Ne, nego je htio rei da je pokueno straiti muslimana." Kae: "Ako bih doao kod muslimana da traim kiriju prestraio bih ga, ali ako je zirnija onda je to lake uiniti sa njim." Vidio sam da se Ehu-Abdullah zadivio Ibn-Aunu zbog ovoga, isto ovako je prenio i Esrem rijeima: "Rekao sam EhuAbdullahu." Esrern i Ibrahim b. Haris su udrueni po ovim pitanjima. Od njega Muhena prenosi: "Pitao sam Ahmeda za ovjeka koji svoju kuu ili duan iznajmi medusiji, a on zna da oni ine blud?" Pa je rekao: "lbn-Aun je gledao da ne iznajmljuje ,_ muslimanima, i govorio bi da ih strai izimajui kiriju. A gledao bi da iznajmljuje samo nernuslimanima." Ebu-Bekr Hilal kae: "Sve to se prenosi od Ehu-Abdullaha o ovjeku koji iznajmljuje kuu zimijarna, Ehu-Abdullah je odgovarao postupkom Ibn-Arma. Ali nije preen Ebu-Abdullahov stav o tome da ga je on izrekao. Od Ibrahima se prenosi da ga je vidio kako mu se svia Ibn-Aunov postupak Meutim oni koji prenose od Ehu-Abdullaha stav o muslirnanu koji prodaje kuu zimiji, da je to veoma jako pokudio, te kada bi se Ebu--Abdullahov
22
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
stav prihvatio po pitanju stanovanja, stanovanje i prodaja kod mene su isti. Nego je oitija stvar u Ebu-Abdullahovom stavu da im se ne prodaje, jer u njoj ini kufr, vjea krstove i sl. tome. Ali po meni je da mu se nee niti prodavati ni iznajmljivati jer se radi o jednoj stvari. l Kae: "Obavijestio me Ahmed b. Husejn b. Hassan da je rekao: "Ebu-Abdullah je bio upitan o Hussajinu b. Abdurrahmanu? Pa je rekao: "Od njega prenosi Hafs, ali ga ne poznajem." Ebu-Bekr mu je rekao: "Ovaj ovjek je mnogo obavljao obrede." Ebu-Seid Eed me obavijestio da je uo Ebu-Halida Alunera da kae: "Ovaj Hafs A devi je sam prodao kuu od Hussajjina b. Abdurrahmana pobonjaka meu stanovnicima Kufe, od Auna Basrija." Pa mu je Ahmed rekao: "Hafs?" Kae: "Da." Ahmed se zaudio, znai zbog Hafsa b. Gijasa. Hilal kae: "Ovo je ojaanje za Ahmedov mezheb." Kaem da ovaj - Aun -kao da je bio novotar, ili je bio od grijenika u djelima. Jer je Ebu-Halid Ahmer pokudio postupak Hafsa b. Gijasa, Kufljanskog kadije, zbog prodaje kue dobrog ovjeka novotaru, te da se i Ahmed zaudio kadijinom postupku. Hilal kae: "Ako je pokueno prodati je grijeniku isto je onda i sa kafirom. Iako se zimiji doputa njegova vjera dok se grijeniku ne doputa, ali ono to kafir u njoj ini je gore." Ovako Kadi prenosi od Ebu-Bekra Abdul-Aziza da je svoj stav spomenuo u predaji od Ebu-Harisa? Ne vidim da moe
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ali nema sumnje da se sa iznajmljivanjem ne prenosi odreena stvar. Dok se sa prodajom ta stvar prenosi. l zato to je iznajmljivanje do odreenog i poznatog roka. Prodaja biva zauvijek. l zato to prodaja podrazumijeva posjedovanje stvari i prava to nije sluaj sa onim koji unajmi. Ali u svakom sluaju bolje i potpunije ju je neiznajmiti. Ali ako je unajme za bogomolju ili mehanu za alkohol, nema sumnje da ovo nije dozvoljeno jer je u tome njihovo pomaganje na grijeenju i neprijateljstvu. [zato to su je oni unajmi li za stanovanje a postavili su u njenoj unutranjosti oltar i slino. Iznajmljivanje je ispravno ali ne bi trebalo iznjamiti im. lsto je sluaj u ovom naem vremenu kada musliman iznajmi kuu da bi je neko uinio mjestom za postavljanje satelitskih antena. Ovo iznajmljivanje nije ispravno. Ali ako iznajmi za stanovanje pa ovaj postavi satelitsku antenu iznajmljivanje biva valjanim.
1
23
iznajmiti kuu kafiru u kojoj e initi kufr Allahu ~. Da je proda muslimanu, meni je drae. Ebu-Bekr kae: "Kod njega nema razlike izmeu iznajmljivanja i prodaje." Sa njime su se sloili Kadi i njegovi prijatelji. Od Ishaka b. Mensura se prenosi da je rekao EhuAbdullahu: "Bio je upitan- mislei na Evzaija- o ovjeku koji e se unajmiti kraninu da mu nadgleda groe? Pa je to pokudio. Ahmed je rekao: "Kako je lijepo to to je rekao. Jer u osnovi to se vraa na alkohol, osim ako bude znao da ga prodaje radi neega mimo alkohola onda nema smetnje." Od Ebu-Nadra Adlija se prenosi da je rekao: "EhuAbdullah je za onoga koji nosi alkohol, svinju, ili mrtve, kranima, smtrao pokuenirn da se za to sve unajmljuje. Ali e se hamalu dati njegovo pravo nadoknade iznajmljivanja. A ako bude musliman onda je jo vie pokueno." Rezime govora oko toga je da je prodaja kue kafiru, po Ahmedovom mezhebu, zabranjena, ali su se njegovi prijatelji razili, da li je ovo tahrim ili tenzih? erif Ebu-Alija b. Ebu-Musa kae: "Ahmed je smatrao pokuenim da musliman proda kuu zimiji u kojoj e initi kufr Allahu, i dozvoljavati Njegove zabrane. Pa ako to uini pogrijeio je ali prodaja nije nevaljana. Takoer je Ebu-Hasan Amidi to smatrao pokuenim, zadravajui se kod toga." Ali Hilal i njegov prija telj Kadi, kao to ukazuje njihov govor, tvrde: "Da je to haram." Ja sam prethodno naveo Hilalov govor kao i njegovog prijatelja. Kadi kae: "Nije dozvoljeno da proda kuu ili da je iznajmi onome koji e je uzeti za vatropoklonitvo ili kao crkvu, ili da u njoj prodaje alkohol, bez obrzira da li uslovio da u njoj prodaje alkohol ili ne uslovio, ali zna da e on u njoj prodavati alkohol." U predaji od Ebu-Harisa Ahmed kae: "Ne vidim da musliman prodaje kafiru kuu u kojoj e initi kufr Allahu. Ali da je proda muslimanu meni je drae."
24
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ebu-Bekr kae: "Kod njega nema razlike izmeu prodaje i iznajmljivanja. Jer ako dozvoli prodaju dozvolio je i iznajmljivanje, a ako zabrani prodaju zabranio je i iznajmljivanje." je o kranima koji su izgubljenu stvar kod njih dali za svoje vakufe, da je musliman nee iznajmljivati od njih, ime im pomae na onom na emu su. Kae: "Ovo je rekao i afija rahimehullahu teala." Kadi je zabranio iznajmljivanje onome za koga zna da e u njoj prodavati alkohol, koristei se pri tome Ahrnedovim dokazom da je ne kupuje od kafira niti da unajmljuje crkvene vakufe. to znai da je zabrana u oba sluaja kod njega tahrim. Zatim je Kadi u pogledu ovog pitanja rekao: "Ako se kae: 1Zar Ahmed nije dozvolio iznajmljivanje zimijama, pored toga to je znao ta ine u njoj?" Kae se da se od Ahmeda prenosi da je prenio stav IbnAuna '*'te da se zadivio njegovim postupkom. A Kadi je naveo Esremovu predaju. Ovo ukazuje da Kadi nije dozvoljavao da se iznajmi zimiji. Ebu-Bekr takoer kae: "Ako je dozvolio, dozvolio je, ako je zabranio, zabranio je, a ono to nije dozvoljeno je haram." Dok Ahrnedov - rahimehullah - govor moe znaiti dvije stvari; da njegove rijei, u predaji od Ehu-Harisa: "Da je proda muslimanu meni je drae." Kao da ukazuje na tenzih, te zato to je to kod njega velika stvar kao to je u predaji od Mervezija. A njegove rijei: "Ne kupuje se od kafira." Po emu je bio strog, ukazuje na tahrim. 1 to se tie iznajmljivanja njegovi prijatelji su izjednaili izmeu njega i prodaje. A ono to je prenio od Ibn-Auna nije
Takoer
Mekruhi tahrim je zabrana koja je na stupnju barama koji produkuje sa velikim grijehom onoga ko ga poini, dok je tenzih vrsta zabrane koju je bolje neuiniti ali ne predstavlja veliki grijeh.
25
njegov stav. A to to se divio Ibn-Aunu je bio zbog njegove lijepe namjere i dobrog nijeta.l da je u predaji oito da je to dozvolio, jer divljene za neijim postupkom je dokaz njegove dozvoljenosti kod njega, a zadovoljavanje ovjekovim postupkom ukazuje da je to njegov mezheb po jednom od dva miljenja. je Razlika izmeu iznajmljivanja i prodaje je u tome to se u iznajmljivanju tetnost pomaganja koja se tu nae, potisne sa drugom koristi, a to je uklanjanje prestraivanja muslimana potranjom kirije,2 to e se primijeniti nad kafirima. A to e biti kao da ih je ovjek postavio pod dizju, iako u torne ima odobravanja kafirima njihovih postupaka osim to sadri korist pa je dozvoljeno. Isto tako je u globalu dozvoljeno praviti primirja sa kafirima. to se tie prodaje, onda u njoj nema ove koristi, to je i oito u rijeima od Ibn Ebi-Muse i drugih: "Da je prodaja mekruh ali nije haram." Dok se ovaj mekruh u iznajmljivanju potiskuje ovom prevladavajuom koristi, kao to je u slinim primjerima. Tako da po ovom pitanju postoje etiri stava. Ovo razilaenje i nezastupanje jednog stava je u onome o emu se ne napravi ugovor o iznajmljivanju zabranjenog koritenja. Ali ako je iznajmi njemu radi prodaje alkohola ili da je
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Sutina pitanja je u ovom miljenju tj. da kaemo: Ako e je prodati nekome ko e u njoj initi kufr i piti alkohol i slino tome1 onda je haram jer Uzvieni kae: Nemojte suraivati na 1JT1i"eenju; nepdj.dte/jstvrl. l El-Maide1 2). Ali ako bi je prodao nekome ko e u njoj stanovati tu postoji pojanjenje. Ako postoji zabrana vlasti da se prodaje kafirima onda je zabranjeno i nije dozvoljeno. Ako nepostoji zabrana onda e se rei da je pokueno. Ako je to mjesto koje odgovara kafiru da stanuje moda e se izrei i zabrana. Ali je poku enost blia jer su kafiri stanovali u blizini ashabaradijjallahu anhum- u gradovima. 2 lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: Pria o prestraivanju muslimana potranjom kirije je ono to treba razmotriti. )er musliman ako unajmljuje neto pripremio je .;am sebe da to treba platiti. U tome nema prestraivanja. Da1 ako bi se ispostavilo da su kafiri ponudili veliku kiriju, i musliman kae: Ja ti ovo neu iznajmiti osim po ovolikoj cijeni. U tome e moda biti straenja muslimana. Ali iznajmljivanje sa odreenom obiajnom cijenom1 u tome nema prestraivanja.
1
Mogue
rei
26
SLJJEENJE
PRAVOG PUTA
uzme za crkvu ili bogomolju, nee biti dozvoljeno, to predstavlja jedan stav. Ovo je zastupao afija i drugi. Isto kao to nije dozvoljeno da iznajmljuje svog roba ili ropkinju za injenje bluda.
Ebu~Hanife
kae da je dozvoljeno da je
(kuu)
iznajmljuje za
to .l Ebu-Bekr Razi kae: "Kod Ebu-Hanife nema razlike izmeu uslovljavanja da u njoj prodaje alkohol ili da ne uslovi, ak i ako zna da e u njoj prodavati alkohol, takvo izajmljivanje po njemu je pravilno. Ono to e mu se ovdje zamjeriti jeste da on ovim ugovorom ne stie pravo na injenje ovih stvari, makar postavio uslov, on nema pravo da u njoj prodaje alkohol ili da je uini crkvom. Ali se od njega zasluuje kirija da je isplati u vremenskom roku. Pa ako ne zasluuje da ini ove stvari onda njihov spomen ili zapostavljanje bivaju isti, kao da unajmi kuu u kojoj e spavati, ili stanovati. On je duan da plati kiriju, makar to i ne uinio. Isto ovako je rekao za ovjeka koji se unajmi (nadniara) da nosi svinju, mrtve ili alkohol: "Da je dogovor vaei." Jer se ne moe time odrediti da on nosi alkohol zbog toga kada bi umjesto njega nosio sok zasluio bi najamninu. Ovakvo ograniavanje kod njega je pogreno, jer je on na stupnju neogranienog iznajmljivanja. A kod njega je neogranieno iznajmljivanje dozvoljeno, iako je kod njega prevladavala sumnja da e najamnik poiniti grijeh u njoj. Kao to je dozvoljeno prodavati nekome sok od kojega e proizvoditi alkohol. Ali je nakon toga pokudio prodaju oruja kod smutnje, pa kae: "Jer se za oruje zna da je za borbu, i da se ne koristi za druge stvari." su se suprotstavili prvoj premisi i kau: "Da ogranieni pojam nije isto to i neogranieni, nego se ima pravo na korist oko koje je ugovor. Tako da ona biva zamijenjena za nadoknadu, a to je zabranjena korist. Ako je dozvoljeno najamniku da umjesto nje upotrijebi drugu, a njega e prisiliti kao i
1
Veina uenjaka
lbn-Usejmin ~ rahimehuUah ~ kae: Ebu Hanifin ~ rahimehullah ~ stav o doputenosti je doveo do toga da se o tome raire mnoga razliita mi[jenj,l. T ako da je njegov stav~ rahimehullah ~slab.
27
ejhuJ-islam Ibn Tejmijje
kada bi iznajmio kuu da se od nje naini damija, on time nee zasluiti injenje onoga o emu je dogovoreno, jer pored toga on je opovrgao ovo iznajmljivanje zbog toga to vodi obavljanju namaza, a namaz se ne moe zasluiti ugovorom o iznajmljivanju. Dok se veliki broj naih prijatelja suprotstavio drugoj premisi i kau: "Ako kod njega prevladava da e najamnik upotrijebiti unajmljenu stvar u harame, onda takav ugovor o iznajmljivnaju biva njemu zabranjenim. Jer je Vjerovjesnik ~: "Prokleo onoga ko cijedi alkohol i kome se cijedi." 1 Jer onaj ko cijedi on cijedi sok, ali ako zna da e onaj kome cijedi iskoristiti taj sok za alkohol zasluuje proklestvo. Ovo je osnova koja je potvrena na drugom mjestu, ali se grijesi zimije dijele na dvije skupine: Jedna je: Ono to na njega ukae ugovor sa zimijom i to mu se odobri. Druga je: Ono to se zabrani ugovorom sa zimijom te da to ne
istie.
to se tie druge skupine nema sumnje da nama na naoj osnovi nije dozvoljeno da iznajmljujemo ili prodajemo zimijama ono to e za to koristiti, ako prevladava miljenje da e to uiniti, kao to je sluaj sa muslimanom to je jo pree. Ali prva skupina onako kako to kae Ibn Ehu-Musa: "Da je ali nije haram." Jer smo im mi to odobrili, tako da je pomaganje njemu u nastanjivanju u kui kao pomaganje u nastanjivanju u islamskoj dravi, a da je ovo zabranjeno onda ne bi bilo dozvoljeno da se ostave i pored dizje. Nego je to zabranjeno zato to predstavlja pomo bez koristi, te zbog mogunosti da je kupi od muslimana/ za razliku od ostavljanja istih sa dizjom, koja je dozvoljena radi koristi.
pokueno,
Ovo je dolo u sahih badisu kojeg biljei Ebu-Davud u Sunnenu i Hakim u Mustedreku u had isu od Ibn-Omera- radijjallabu anbuma. 2 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ali njena prodaja otimau koji se smatra drumskim razbojnikom nije isto to i prodaja zimiji. Nego je gore i vee jer ako se proda otimau koji se smatra drumskim razbojnikom to znai da e ovaj otima
28
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Na osnovu onoga to je Kadi rekao: "Da nije dozvoljeno, jer je to kao pomaganje ime on sebe pomae na grijeenju bez koristi koja e se postaviti suprotno od ove tete." Tako da nije dozvolio, za razliku od njihovog nastanjivana u islamksoj dravi u emu je korist koja je spomenuta u ineresima odobravanja njihovog naseljavanja zbog dizje.1 Ovome lii i to da se Ahmedov stav raziao ako zimija proda zemlju muslimanu sa koje plaa desetinu, i to na dva stava. Ovo je teta muslimanima, pa je rekao; "Takoer im se nee omoguiti da iznajmljuju zemlju desetine 2 zbog istog razloga." U drugoj predaji kae: "Nema smetnje da zimija kupi od muslimana zemlju desetine." Zatim se njegov stav raziao po pitanju ako je to dozvoljeno u onome to je dunost zimije od onoga to daje zemlja na dvije predaje. U jednoj od njih kae: "Da nema desetine, niti ega drugoga osim dizje." U drugoj predaji kae: "Na njemu je da plati petinu od onoga to ova zemlja dadne, duplo od onoga to je davao musliman." Od nekih naih prijatelja se prenosi da su zabranjivali kupovinu ove zemlje, a ako je kupe da im se podup1a desetina. U Ahmedovim rijeima je ono to ukazuje na ovaj stav. Iako su se njegovi stavovi razili po pitanju mogunosti posjedovanja zemlje desetine u emu je podizanje desetine, zbog toga to e se vjerska teta nai zbog njihovog kufra i grijeenja u muslimanskoj zemlji, u kojoj se oboava Allah i iskazuje Mu se pokornost, to je vee od zabrane desetine.
drumski razbojnik nastaniti se meu nama i nanijet e vie stcte nego koristi ako se moe rei da u njemu im,1 koristi. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je bez sumnje d,1 postoji oita razlika. A to je ostavljanje istih u islamskoj dravi je korist za nas a to je njihovo plaanje dizje. T ako da su neki uenjaci rekli: Dozvoljeno je da ovjek poziva na raanje njihove djece jer ako se broj njihove djece uvea uveat e se prihod od d.izje. Ali ovaj govor je potrebno razmotriti. 2 Zemlja desetine je ona zemlja na kojoj se nevjernici od kitabija ostave da je obraduju s time da e muslimanskoj vlasti plaati desetinu svega onoga to iz nje nikne.
29
Zbog toga i jeste neodlunost u tome da li e se otkloniti teta ako se zabrani posjedovanje u cjelosti, ili sa dozvoljavanjem prodaje? Kao da ugrozi muslimansko pravo, ili da se uzme zekat od kafira, to je u oba sluaja nemogue, tako da je zabrana posjedovanja laka, kao to smo sprijeili mogunost posjedovanja roba muslimana ili Mushafa, u emu se daje prednost Allahovim neprijateljima nad Allahovim evlijama i Allahovim govorom. to je oito u mezhebu, zabraniti da kupuje robove koje su muslimani dobili od plijena. Kao to je Omer b. Hattab uslovio da se ukloni teta ostavljanjem zemlje njima, kao i to da e se od njih, od onih koji trguju u njoj, uzeti duplo vie nego to se uzima od muslimana od zekata. Iz ovoga se izvlai da se od njega nee uzeti osim desetina kao to je u prethodnom pitanju, ali se ovo odnosi na zemlju destine ne zemlju harada. to se tie zemlje harada rekli su: "Zimija nema pravo da proda zemlju koju su muslimani preuzeli silom. Jer ako bi dozvolili zimiji da je proda onda bi dozvolili isti propis u prodaji zemlje iste desetine. Jer cijela zemlja desetine po nama i svim uenjacima sa znaenjem jeste da se mora dati desetina od onoga to iz nje izae." l Isto tako sa mrtvom (zaputanom) zemljom u islamskoj zemlji, koja nije zemlja harada, da li zimija ima pravo na posjedstvo ako je oivi? Grupa uenjaka kau da nema pravo na to. Ovo je stav afije i Ebu-Hamida Gazalija, i ovo je analogija u jednoj predaji--od Aluneda u zabrani njene prodaje, jer ako mu nije dozvoljeno da je posjeduje kupovinom onda je pree da mu se ne dozvoli njenim oivljavanjem, ali se mora napraviti razlika u tome to je prodajna zemlja nastanjena, u emu je sigurna teta za razliku od oivljene zemlje gde se ne potvruje niije pravo.
Takoer emo,
Ibn- U se j min- rahimehul\ah- kae: Zemlja desetine je ona na koju se daje destina na ime zekata ili polovina od desetine.
30
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Od Ahmeda je zapisano: "Ovo je stav svih naih prijatelja, da je posjeduje sa oivljavanjem, to je stav Ebu-Hanife ali se Malik raziao." Zatim, da li on mora davati desetinu od nje? O tome postoje dvije predaje. Ibn Ehu-Musa kae: "Onaj od zimija koji oivi 'mrtvu zemlju' ona pripada njemu, na nju nema zekata niti desetine u onome to dadne." Od njega se prenosi druga predaja: "Da nema harada zimijama u njihovoj zemlji, ali e se uzeti desetina od onoga to iz nje izae, i poduplat e im se, a prvo je oitije." Ovo je rekao Ibn Ebu-Musa o poduplavanju desetine u onome to posjeduju sa oivljavanjem, a to je analogija podupljavanja u onome to posjeduju kupovinom. Ali od njega Harb prenosi o ovjeku zimiji koji je oivio zemlju, pa kae: "To je zemlja desetine." Kadi i drugi nai prijatelji su shvatili da je vadib uzeti desetinu od muslimana bez poduplavanja, a o vadibu po ovom pitanju od njih se prenose dvije predaje. Ibn Ebu-Musa prenosi dvije predaje o obaveznosti poduplavanja. Po Kadijevorn desetina takoer.
nainu
da se u pitanju prodaje odnosi
Ovo to je prenio Ibn Ebu-Musa je ispravnije. Kerrnani, Muhammed b. Harb, Ibrahim b. Hani' i Jakub b. Bahtan prenose da je Muhammed upitan- Harb kae: "Pitao sam Ahmeda" -rekao sam: "Ako ovjek od zimija oivi 'mrtvu zemlju', ta je njegova dunost?" Kae: "to se tie mene ja kaem da nije duan nita." Kae: "Medinljani po ovom pitanju zastupaju lijep stav i kau: "Nee se pustiti zimiji da kupi zemlju desetine." Kae: "Basrijci zastupaju udan stav i kau: "Da e mu se poduplati desetina." Kae: "Pitao sam Ahmeda drugi put, ako ovjek od zimija oivi 'mrtvu'?" Kae: "To je zemlja desetine." Drugi put je rekao: "Nema nikakve dunosti."
31
Harb prenosi od Ubejdullaha b. Hasana Anberija da mu je rekao: "Kada uzimate petinu od zemlje zirnija koja je u arapskoj zemlji, da li je to zbog predaje kod vas ili bez predaje?" Kae: "O tome mi nemamo pradaju, nego srno je podijelili na osnovu onoga to je Omer b. Hattab naredio: "Da im se oduzme od imetaka sa kojim trguju i da im se naredi da dadnu desetinu." Ovdje je Ahmed bio upitan o zemlji koju je oivio zimija. Pa je odgovorio: "Nema nikakve dunosti." Pa je naveo razilaenje uenjaka u pitanju njegovog kupovanja zemlje, da li e mu se zabraniti ili e mu se poduplati desetina? Ovo ti pojanjava da su oba pitanja kod njega jednaka, ~ posjedovanje zemlje od strane zimije putem kupovine ili oivljavanja ili na neki drugi nain. Takoer je Anberi, kadija stanovnika Basre, rekao da oni uzimaju desetinu od svake vrste zemlje koja pripada zimijama, a to obuhvata ono to posjeduje prenosno ili poetno. Ovo ti ukazuje da po Ahmedu, ako je zimiji zabranjeno da kupi zemlju desetine da mu je isto tako zabranjeno da je oivljava, te ako mu se uzima petina od onoga to kupi da e mu se isto tako uzeti i od onoga to oivi. Ali ko od njega prenosi samo desetinu u oivljenoj zemlji bez prodane nije ispravno. Nego je njegov razlog njegovih rijei ono to prenosi Kennani u drugoj predaji: "To je zemlja desetine." Ali ovaj govor je saeto prikazan, meutim EhuAbdullah ga je pojasnio na drugom mjestu, pojasnivi njegove slabosti i prenoenje fikha ako prenosilac ne zna miljenje fakiha moe pasti u veliku greku. Slaba taka zastupnika ovog stava je u tome to su uporedili obradu zemlje sa trgovinom. Ako zimija trguje van svoje zemlje od njega e se uzeti duplo to se uzima od muslimana, a to je polovina desetine. Isto tako ako uzme drugu zemlju koja nije bila njegova, jer u oba sluaja zarauje sa mjesta koje nije njegovo u osnovi. Pravo na obradu zemlje i trgovinu su bliski, kao to Uzvieni kae:
32
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"O vjernici, dijelite od lijepih stvari koje ste stekli, i od onoga to smo vam Mi iz Zemlje izveli!" (Sura El-Beqare, 267)
u predaji od Mejrnunija Ahmed kae: "Od imetaka zirnija e se uzeti ako sa njima trguju nakon to se procijeni, zatim e se od njih uzeti dupli zekat, poduplajui im, zbog Omerovih .$ rijei: "Ja u im ga poduplati." Neki su usjeve uporedili sa ovime. Mejmuni kae: "U to nema sumnje u rijei Ebu-Abdull.s !1a koje je izrekao ne jedanput: "Da je zemlja zimija pod primirjem b~c; harada, nego se gleda u ono to iz nje izae, tako da e se od njih dva puta uzeti desetina." Mejmuni kae: "Rekao sam Ehu-Abdullahu: "Onaj ko kupi zemlju desetine, kakva je njegova dunost?" Rekao mi je: "Svi se ljudi oko toga razlikuju, neki smatraju da nema nikakvu obavezu, a njegov imetak lii na zekat ako stanuje meu nama sa svojom stokom. Pa kae: "Ovo je imetak, i u njemu nema zekata." Neki opet kau da su ovo prava jednog naroda koja se ne mogu zanemariti time 'to e neko tu zemlju prodati. Hasan je rekao: "Ako je kupi da e mu se poduplati desetina." Rekoh: "Kako e mu se poduplati?" Kae: "Jer na njemu je desetina, pa e se od njega uzeti petina." Rekoh: "Smatra da mu se treba poduplati na petinu pa da mu se uzme petina?" On se okrenu prema meni i ree: "Da, poduplat e mu se." Kae: "Ehu-Abdullah nas je podsjetio da je Malik smatrao da se od njih nee uzet nita, meu njima je pravio razliku u pogledu prodaje neega sa nje (zemlje). Ovu predaju je odabrao Hilal, ali se radi o veoma velikom pitanju ije mjesto nije ovdje da se pojanjava. Oni od kojih se prenosi poduplavanje desetine jesu: Omer b. Abdul-Aziz, Hasan Basri i drugi od stanovnika Basre. Neki ovu predaju prenose od Omera b. Hattaba ~'a ovo je ujedno stav EbuJusufa.1
1
Takoer
Provjeri u knjizi Harad od Ebu Jusufa, str. 132, tampanja 'Dam! Mearife'.
33
Od njih su neki rekli da e se uzeti desetina onako kako je bila, kao to je miljenje nekih naih prijatelja. Ovo se prenosi od Sevrija i Muhammeda b. Hasana. Od Sevrija se prenosi da je rekao: "Nema nikakvu dunost u njoj.'' Kao to je to druga predaja od Ahmeda. Ovako se takoer prenosi od Malika. Od Malika se takoer prenosi da je rekao: "Da e mu se narediti da je proda." Ovo se prenosi od Hasana b. Saliha i erika, a ovo je takoer afijin stav. Ebu-Sevr kae: "Prisilit e se na njenu prodaju." Analogiju koju su koristili zastupnici podupljavanja desetine jeste da onaj kome je data sigurnost u islamskoj dravi (muste 1emen) kada bi posijao u islan1skoj dravi morao bi platiti pedeset puta vie nego zimija. Kao i to ako bude trgovao u islamskoj dravi da e se od njega uzeti desetina duplo od onoga to se uzima od zimije. Pokazalo se da na osnovu jedne od dvije predaje - i po miljnju skupina od uenjaka- da e mo im zabraniti da zavladaju nekretninama u islamskoj dravi gdje muslimani imaju pravo, od stanovanja, obradivih polja, kao i to da emo im zabraniti da u islamskoj dravi naprave nove zgrade za molitve kao to su crkve, manastiri i sinagoge. Jer ugovor o zatiti podrazumijeva njihovo ostavljanje na onome na emu su bili, bez prava prelaska zauzimanja i prev lasti nad onim to je potvreno muslimanima kao pravo od nekretnina iH polja. Ovo je zbog toga to je cilj da've da Allahova rije bude gornja, te su ostavljeni radi dizje zbog pojave nunosti. Propis koji je odreen sa nudom se odreuje sa samom nudom. Zbog toga niko od selefa nije potvrdio dozvolu prava na zajedniko zauzimanje u jednoj stvari sa muslimanom. Ovaj stav je zastupao Imam Ahmed rahimehullah kao i drugi. Jer ako bi na parcelu koju posjeduje musliman, dozvolili pravo udjela u zauzimanju na pravo prodaje, zimiji, to znai da bi smo prisilili muslimana da prenese svoj posjed na zirniju na nasilan nain protiv muslimana. Ovo je suprotno osnovama zbog ega je Ahmed naslovio da ako musliman prodaje parcelu a njegov ortak (u posjedovanju te zemlje), bude zimija, da mu nije u obavezi da ga pita za dozvolu.
34
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Jer dozvola prodaje u osnovi jeste pravo jednog ortaka nad drugim, poput prava koja irna musliman nad drugim muslimanom, kao to je odgovor na poziv, obilazak bolesnika, ili da mu se zabrani da prodaje na prodaju, ili da prosi na prosidbu. Ovo se sve prenosi od Ahmeda posebno vezano za muslimane, iako u prodaji i pronji ima razilaenja meu pravnicima. to se tie unajmljivanja vakufske zemlje u crkvenom vlasnitvu, ili kupovine onoga to se prodaje radi crkve, Ahmed je izrekao zabranu rekavi: "Da je nee unajmiti, niti e im pomagati na onome na emu su." Ovo je rekao Amidi i drugi. ovome je ako kupi imetak koji pripada crkvi i koji je ostavljen njoj kroz oporuku, ili da proda maine kojima e graditi crkvu i sl. tome. Ovdje je zabrana jaa, jer isti ovaj novac kojeg troi biva potroen u grijeh. To je kao da prodaje sok onome ko e od njega napraviti alkohol, za razliku od samog stanovanja. Ono nije haram, ali e oni initi grijehe u kui. To e liiti na ono kao da im je prodao hljeb, meso ili odjeu. Oni e se time pomagati u kufru, iako je stanovanje iznad toga. Jer sama hrana i pie nisu haram, a koritenje onoga to je dogovoreno kroz najam - a to je boravak moe biti haram. Zar ne vidi da ovjeku nije zabranjeno da dadne sadaku kafirima i grijenicima u globalu. Ali mu je zabranjeno da u svojoj kui smjesti kafira ili fasika? Prethodio je govor Ibn-Kasirna o direktnom isticanju zabrane prodaje ove vrste. Imam afija je izrekao stav o zabrani pomaganja izgradnje crkve i sL torne. U poglavlju o 'Dizji' u knjizi El-Urmn kae: "Kada bi oporuio -lj. zimija -treinom svog imetka ili bar jednim dijelom za izgradnju crkve za molitve krana, ili da unajmi sluge za crkvu, ili da je nastani ili da sa tim imetkom osvjetljava crkvu ili da sa njime kupi zemlju koja e biti kao milostinja za crkvu, ili da bude nastanjena u njenim prostorijama, oporuka nee biti valjana. Kada bi oporuio da se izgradi crkva u kojoj e se sputati prolaznici ili da je uvakufi ljudima koji e je nastaniti, onda bi oporuka bila valjana a u izgradnji crkve ne bi bilo nepokornosti Allal1u (grijeenja) osim ako se ne napravi mjestom za molitvu krana u
Slino
35
kojoj se oni sakupljaju na irku. Kae: "Smatram pokuenim da musliman radi kod njih kao graditelj ili stolar u izgradnji njihovih crkvi koje su za njihove molitve."1 to se tie Ahmedovog stava po pitanju iznajmljivanja za pravljenje sanduka 2 za mrtvace i sl. Amidi kae: "Nije dozvoljeno jednoglasnom predajom. Jer korist oko koje postoji dogovor je haram. Isto tako je i sa izgradnjom crkve, manastira ili sinagoge ili iznajmljivanje radi prepisivanja njihovih falsifikovanih knjiga." to se tie pitanja noenja alkohola, strvi. svinje od strane kranina ili muslimana, Ahmedove rijei su prethodile kada kae: "O onome ko nosi alkohol. svinju ili strv kraninu, da je pokudio da jede od te najamnine koju uzme, ali e se hamalu odrediti najamnina za ono to je nosio. Ali ako bude radio to za muslimana onda je jo gore." Neki su na to dodali: "Pokueno je da nosi strv za najanminu, ili da odstrani crknutu ivotinju i sl. tome." Zatim su se nai prijatelji u ovom odgovoru razili na tri strane. Jedna je da biva valjanim to je jednoglasna predaja.
oito,
te da je to pitanje
Ibn Ebu-Musa kae: "Ahmed je smatrao poku enim da se musliman unajmi za noenje strvine ili svinje kraninu." Kae: "Ali ako to uini odredit e mu se najamnina. Ako se unajmi da bi nosio zabranjene stvari za muslimana, onda e pokuenost biti jo gora, ali e uzeti najamninu. A da li mu je to dozvoljeno (kao da se hrani tim imetkom)? Dva su stava. Ono tanije je da mu nije dozvoljeno, nego da je bolje da ga podijeli kao milostinju. Ovako je naveo Ebu-Hasan Amidi. Kae: "Ako se iznajmi ovjeku da bi mu nosio alkohol. svinju ili strvinu, bit e mu pokueno." Ovo je zapisano od njega. Ova pokuenost se odnosi na haram. Jer je Vjerovjesnik 'prokleo onoga ko ga nosi.' Ali e mu se odrediti
Pogledaj knjigu El-Umm 3.dio, str. 213. l bn- U sejmin - r ah ime h u Ila h - kae: Koveg i [i sanduk od drveta i slino u ta stavljaju le umrlog.
36
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
najamnina, jer je zabranjeno da mu se uskrati najamnina, iako je to zabranjeno kao naknada za hidamu. Ovi su ukazali na to da zasluuje najamninu iako mu je zabranjeno po ispravnijem stavu. Druga strana je njegova interpretacija ove predaje ime se suprotstavlja njenom oitom znaenju, ili da uini pitanje jednoglasnom predajom, da ova vrsta iznajmljivanja nije pravilna. Ovo je Kadijev stav u knjizi Mudered. Ali je ujedno slab stav sa kojeg se Kadi povratio u njegovim kasnijim knjigama. Jer je knjigu Mudered napisao neto ranije.
Trea
strana je da se ovo pitanje prikae kroz dvije predaje.
Jedna je da je ovo iznajmljivanje ispravno te da zasluuje najamninu, sa pokuenou postupka i iznajmljivanja. Druga je da iznajmljivanje nije ispravno, te da za njega ne zasluuje najamninu, makar i nosio, na osnovu analogije po pitanju alkohola, jer ga nije dozvoljeno uzimati u ruku, nego ga treba prosuti. U predaji od Ebu-Taliba kae: "Ako primi islam, a posjeduje alkohol ili svinju, alkohol e se prosuti a svinja e se pustiti, jer mu je zabranjeno da je zadri, a ako je ubije nema smetnje."
Takoer je zapisao da je nije dozvoljeno zadrati. U predaji od Ibn-Mensura je zapisano: "Da je pokueno da se iznajmi ovjeku kako bi mu nadgledao groe, jer se osnova tome vraa na alkohol, osim ako bude znao da ga prodaje u druge svrhe osim alkohola."
Zabranio je da se iznajmi ovjeku kako bi mu uvao groe od kojeg se proizvodi alkohol; onda je pree da se zabrani njegovo iznajmljivanje da nosi alkohoL Ovo je Kadijeva strana ili nain u komentarisanju i postupcima, to zastupa veina njegovih prijatelja, kao to je EbuHattab, kao i to da je ovo nain onih koji su slijedili njegov put od kasnijih generacija.
37
Ono to je kod njih podrano jeste provjerena predaja. Ovo je Malikov, afijin, Ebu-Hanifin i Muhammedov mezheb. Ovo je stav naih prijatelja ako se iznajmi za noenje alkohola svojoj kui, ili u prodavnicu. Ali mu to nije dozvoljeno, bez obzira da li to noenje bilo radi pia ili openito. Ako ga bude nosio da bi ga prosuo, ili nosi strvinu kako bi je zakopao ili da je odnese u pustinju kako ne bi smetala ljudima zbog svog runog smrada, onda je dozvoljeno da bude za to unajmljen, jer se radi o mubah poslu. Ali ako najarrmina bude za kou strvine onda nije dozvoljeno. Nego e zasluiti najamninu u onolikoj mjeri koliko vrijedi taj posao. Ako je ogulio kou te je uzeo sebi vratit e je vlasniku. Ovo je Malikov mezheb, i mislim da je takoer afijin mezheb, a i Ebu-Hanifin u prvoj predaji. Slaba strana ovog (miljenja) je u tome ako je noenje opeg pojma onda nee zasluiti (nadoknadu) osim za noenje alkohola. da ga nosi kako bi ga prosuo, ili da od njega napravi sire, jer ako ga nosi radi pia nee biti dozvoljeno. Ali i pored toga noenje opet biva pokuenim. N ajpriblinije tanosti - a Allah najbolje zna - je strana koju zastupa Ibn Ehu-Musa jer je blia ciljanom kod Ahmeda i blia ispravnoj analogiji (kijasu). A to je da je Vjerovjesnik ~:
Jer samo noenje alkohola nije grijeh, zbog
mogunosti
"Prokleo onoga ko cijedi alkohol i kome se cijedi, onoga ko ga nosi i onoga kome se nosi."
Onaj koji cijedi i onaj koji nosi su nadoknaeni za korist kojom se zasluuje nadoknada koja sama po sebi nije zabranjena, nego je zabranjena zbog namjere onoga kome se cijedi i kome se nosi. On je poput onoga koji prodaje groe ili sok onome koji e od njega napraviti alkohol, a sok i vino zavre u rukama kupca. Tako da novac prodavca nee biti uniten nego e mu se platiti nadoknada za to.
38
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ovdje korist koju je ispunio najamnik nee biti besplatna, nego e mu se dati nadoknada, ali zabrana koritenja je sa strane onoga koji ga je unajmio a ne od njega. Zatim mi mu zabranjujemo najamninu zbog Allahovog ~ prava, a ne zbog prava onoga koji ga je unajmio ili zbog muterije, za razliku od onoga koji se iznaJmi radi bluda ili homoseksualizma, ili ubistva, ili otimanja, ili krae. Jer ova djela su sama po sebi hararni, ne zbog same namjere muterije. Tako da to biva poput onoga ko proda strvinu ili alkohol, ime mu se nee odrediti njegova vrijednost, i zato to su ovi predmeti sami po sebi haram. ovome jeste iznajmljivanje i nadnica, koja nee biti okarakterisana kao ope pravilnom niti ope nepravilnom. Nego je ispravna u pogledu onoga koji je unajmljen tj. da mu se mora isplatiti nadoknada najamnine ili nadnice. Ali je nepravilna u pogledu najamnine, to znai da mu je haram koristiti tu najamninu ili nadnicu. Ovoga u erijatu ima mnogo slinoga. Na osnovu ovoga: Ahmedovi tekstovi o pokuenosti nadgledanja groa kraninu ne negiraju ovako neto, jer mu mi sprijeavamo ovako djelo i njegovu vrijednost, ali mu odreujemo njegovu najamninu. Jer kada ne bi smo to uinili u tome bi bila velika korist za grijenike. Jer svakog ovjeka kojeg unajme da bi se pomogli u grijenom poslu bi postigli svoj cilj a nakon toga ne bi nita dali onome ko obavi taj posao za njih, dok oni nisu zasluni da budu potpomognuti u takvom poslu, za razliku od onoga ko im ponudi posao za kojeg ne postoji vrijednost. Da, prostitutka, pjeva ili narikaa i njima slini, ako im se dadne najamnina a zatim se pokaju za svoja djela, da li e je podijeliti kao sadaku ili je moraju vratiti onima koji su im je dali? Postoje dva miljenja. Pravilnije od njih dva je ono koje zastupa teoriju da taj novac nee biti vraen fasicima koji su ga potroili u zabranjene stvari, niti e biti dozvoljen da se uzme. Nego e se podijeliti kao sadaka, potroit e se u opa dobra muslimana, kao to je Ahmed napisao u pogledu najamnine onoga koji nosi alkohol.
39
Slino
Takoer,
ejhul~is/am Ibn Tejmijje
Onaj koji misli da ga treba vratiti onome koji ga je iznajmio i potroio zbog toga to je preuzet nepravilnim ugovorom, te da ga treba vratiti njemu kao to je preuzeto kamatom, ili slini nepravilni ugovori, rei e mu se; da preuzeto u nepravilnom ugovoru uslovljava da se vrati vrijednost svakoj od dviju strana. Tako da svaki od njih vrati ono to je uzeo od onoga. Kao to je preuzimanje u kamati kod onih koji kau: "Preuzeto nepravilnim ugovorom se ne moe posjedovati." Kao to je poznato u afijinom i Ahmedovom mezhebu. Ali ako se potroi preuzeto kod onoga koji ga je uzeo ne zasluuje njegove protuvrijednosti openito. Tada se kae; iako oita strana analogije obavezuje povrat novca na osnovu toga to je preuzet nepravilnim ugovorom, bludnik, pjeva i onaj kome se narie su potroili ovaj novac samovoljno, i za njih je obavljen zabranjeni posao, jer zabrana koja se u njemu nalazi ne odnosi se na njih. Nego se radi o Allahovom ~ pravu. Ova korist je prevaziena sa preuzimanjem, a osnove nalau:" Ako se vrati jednostrana naknada da se vrati i druga." Ali ako onaj koji je unajmio ne moe vratiti koritenu stvar nee se ni njemu vratiti novac.
Takoer, ovaj od koga se preuzela korist podnosi dvostruku tetu, za razliku ako bi nadoknada bila alkohol ili strvina. Jer u tome nema tete ako nestane. Jer kada bi ostala mi bi smo je ud uzeli (unitili) od njega. Dok koritenje pjesama i naricanja, kada bi postojali mogli bi mu se vratiti, jer bi tu korist mogao da potroi u drugu stvar, mislim na snagu koju je upotrijebio pri tome.
se moe rei da mi ne nareujemo da se isplati niti da se vrati, kao to je sluaj sa zabranjenim ugovorima kafira. Jer ako oni prime islam kod preuzimanja mi neemo presuditi preuzimanje, ali ako prime islrun poslije nego to preuzmu neemo presuditi povrat. Ali u pogledu muslimana zabranjuje mu se koritenje ove najamnine. Jer je on ugovorio njenu zabranu za razliku od kafira. A to je ako on zatrai najamninu mi emo mu rei: "Ti si preqerao zato to si potroio svoju snagu u haram posao, tako da ti se nee odrediti najamnina."
Takoer
40
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ako bi preuzeo a onda onaj koji je platio kae: "Ovaj novac mi presudite na povrat, dao sam mu ga kao nadoknadu za zabranjenu korist." Mi emo rei: "Ti si ga isplatio za djelo sa kojim si bio zadovoljan, ako zahtijeva povrat onda vrati ono to si uzeo od njega, ako u njegovom postojanju jo uvijek postoji korist. " Isto ovo se odnosi na ono to preuzme od vrijednosti strvine ili alkohola. l ako kupac alkohola isplati vrijednost te preuzme i kupi ga, zatim zatrai da mu se vrati vrijednost, bit e ispravnije da mu se vrati vrijednost, jer prodavcu nee biti dozvoljena. A posebno to mi kanjavamo prodavca alkohola tako to mu spalimo trgovinu (ili mjesto gdje se proizvodi i prodaje alkohol) u kojoj prodaje alkohol. Ovo je rekao Ahmed i drugi uenjaci. Omer b. Hattab ~'je spalio trgovinu onima koji su prodavali alkohol. 2 Alija b. Ebu-Talib .;ffo, je spalio selo u kojem se prodavao alkohol.
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ispravno je da emo uzeti kamatu i da je necemo dati onima koji koriste kamate. Ako bi osoba ovjeku dala milion srebrenjaka i kae na tebi je dug milion i sto hiljada nakon godinu dana. Mi emo rei: Ti koji ubire kamate nema pravo osim na milion. A sto hiljada emo uzeti i neemo ih vratit ni onome koji je uzeo dug. Nego emo ih podijeliti kao sadaku ili emo ih staviti u Bejtul mal. Kako ne bi onome koji uzima kamatu uveati imetak- ako bi rekli da necemo uzeti sto hiljada- izmeu zarade i onoga to je uzeto kao korist. Ako bi ih vratili onome drugom pali bi u haram. T ako da emo ih uzeti od ovog drugog. A ako kaZe: Kako kad je to kamata! Rei emo mu: Ti si htio isto ovo. Ako ue u kam,ltu ali on to ne preuzme, Vjerovjesnik~ kae: IY"ITJ.ita iz dahi/ijeta je poniuna. l Uzvieni kae: O vjemic~ hojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite/ ako ste pravi
1
Takoer,
vjemid. Ako ne uinite/ eto vam onda/ nek znate/ - rata od Affaha i Poslanika Njegova./ A a.ko se pokajete/ ostae vam glavnice imetaka vaih/ neete nikoga oltetit~ niti ete oteeni biti. (El-Beqare, 278-279). Da li su ove dobiti ule u njegov imetak pa da Allah odredi da se radi o koristima. Nije njegov imetak. Pa kako mu je dozvoljeno onda po Allahovoj naredbi da ga uzme? Affaha se hojte i od ostatka kaTTiil.te odustanite. Ako je Poslanik i; dokinuo ono to je ostalo od kamata iz
dhhilijeta i o emu je postignut dogovor u dahi!ijetu prije nego to je erijat objavljen, onda ovo je takoer pitanje. lako neki [judi da.ju o[ak.Sice i kau: Uzmi i podijeli te pare kao sadaku. Ovo je pogreno. Ako bi mi preslJdi[i na osnovu onoga to nalau dokazi kod mene to bi bio nain kako da se rijeimo banaka. )er oni ako znaju da je to ono to nazivaju dobitima, milioni kamata, i znaju da e to otii bit e prisiljeni da osnuju islamske banke i okoristili bi se od njih.
~Biljei ga Abdur-Rezak u Musanefu 6. dio, str. 77.
41
ejhul-is/am fbn Tejmijje
Ovo su poznate predaje, a ovo pitanje je pojanjeno na nekom drugom mjestu. l To je zato to kod nas derogirane.
novane
kazne postoje i nisu
Ako se spozna Ahmedova osnova u ovom pitanju, poznato e biti da je zabranjeno prodavati im ono sa ime e obiljeavati svoje zabranjene praznike. Kao naprimjer, da im proda nekretninu za stanovanje to je gore, ili je blie kao da im prodaje sok nego to im prodaje nekretnine. Jer ono to kupuju od hrane, odjee i slinoga potpomau se u praznovanju. Praznik je - kao to smo prethodno naveli - naziv za sve ono to se ini od ibadeta i obiaja. Ovo je vrsta pomoi pri onome to se ini od ibadeta. Ali sam rod hrane i odjee nisu po sebi zabranjeni za razliku od pijenja alkohola, koji je sam po sebi zabranjen. Pa ako je ono to kupuju i sa njime neto rade samo po sebi zabranjeno, kao to je krst, ili cvjetnica ili sveta vodica, ili tamjan ili klanje rtava nekome mimo Allaha ili slike i sl. nema sumnje da su ove stvari zabranjene, kao to je zabranjeno da im se proda sok od kojeg e proizvesti alkohot ili da im se izgradi crkva. Ali ono to koriste u svojim praznicima od jela, pia i odjee, po Ahmedovim osnovama i kod drugih, je pokueno. Ali da li se radi o pokuenosti poput harama kao to je u Malikovom mezhebu, ili o rnekruhi tenzihu? Priblinije je da se radi o pokuenosti kao haramu, kao to su ostale sline stvari kod njega, jer nije dozvoljeno prodavati hljeb, meso, ili mirisne biljke grijenicima koji e sa time piti alkohol. Jer ovakva vrsta pomaganja moe dovesti do ispoljavanja lane vjere, te obilno sakupljanje ljudi radi njihovog praznika i njegovo ispoljavanje. Ovo je gore nego da se pomogne odreena osoba. Ali ko kae da je ovo 1rnekruh tenzih1 kae da se ovo vrti izmeu prodaje soka i prodaje svinje. Ovo nije isto kao prodaja
1
Pogledaj Medmua fetava od autora, 28. dio, str. 664- 667.
42
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
soka od kojeg e proizvoditi alkohol, jer nam je zabranjeno da prodajemo kafirima ono iji je rod zabranjen, kao to je alkohol ili svinjetina, ali ono to je dozvoljeno u nekim situacijama a u nekim ne, kao to je recimo svila, onda je dozvoljeno da im to prodajemo. hrana i odjea koju kupuju za svoje praznike nije zabranjena sama po sebi, nego ona djela koja sa time obiljeavaju i to je kao obred kufra bivaju zabranjeni muslimanu, zbog ega je teta u onome ime se musliman uvodi u ogranke kufra. to se tie kafira, to mu nee poveati tetu u kojoj se on nalazi. Jer sama sutina kufra postoji u njemu. Pokazatelj kufra i njegovi znakovi, ako se radi o mubah stvarima u kojima nema dodatnog kufra kao da im musliman proda odjeu sa kojom e se razlikovati od muslimana, za razliku od alkohola ili jedenja svinjetine, to je dodatak kufra. Da, ako im musliman proda ono to uzimaju za krst ili cvjetnicu i sL tome, on im prodaje ono ime e se potpomoi na grijeenju. Onaj ko pomogne zabranjeno to nalae da se obredi kufra i njegovi znaci i pokazatelji odnose na dvije vrste. Vrsta koja nam je nareena u islamskoj dravi i u emu je ponienje za kafire i njegovo tlaenje, pa ako im se to proda bit e pomaganje onoga to je Allah i Njegov Poslanik~ naredio. Tako da emo im mi narediti da oblae odjeu sa kojom se razlikuju. Druga vrsta koja je zabranjena je ona kojom se uzdie i istie kufr, kao to je podizanje glasova kod isitavanja njihove Knjige, ili isticanje cvjetnice, prodaje zvona njima, ili prodaje njihovih zastava i sL, sve ovo su slogani kufra koji su nam nareeni da ih uklanjamo, i da ih zabranimo u islamskoj dravi, i nije dozvoljeno da im se pri tome pomae. to se tie prihvatanja poklona od njih na dan njihovih praznika mi smo od Alije b. Ebu-Taliba .$:.,prethodno naveli da mu je doneen poklon u vrijeme njihovog festivala te da ga je prihvatio.
Takoer,
43
ejhul-islam Ibn TejmiJje
Ibn Ebi-ejbe u Musanefu prenosi da mu je Derir govorio od Kabusa a on od oca: "Da je ena upitala Aiu, rekavi: "Mi imamo dojilja od medusija, oni nekada imaju praznike, pa nam darivaju poklone?" Kae: "Ono to se zakolje tog dana nemojte jesti, ali jedite od njihovih biljaka." 1
prenosei
Kae da mu je govorio Vekia prenosei od Hakema b. Hakima od njegove majke od Ebu-Berze: "Da je imao stanovnike rnedusije, te da su mu darivali u vrijeme festivala i karnevala. Pa je govorio svojoj porodici: "Ono to je od voa jedite a ono to je mirno toga vratite." Ovo ukazuje da praznik nema uticaja u zabrani od prihvatanja poklona. Nego njihovi propisi u praznicima i van njih su isti, jer u tome nema pomaganja obreda njihovog kufra. Ali prihvatanje poklona od kafira iz neprijateljske zemlje ili od zirnija je samostalno pitanje, oko ega postoji razilaenje i to nije mjesto da se ovdje pojanjava. z Dozvoljeno je da se jede od hrane kitabija za vrijeme njihovih praznika, kao poklon ili da bude kupljeno, ili mimo toga to ne kolju radi praznika. to se tie rtvi koje kolju rnedusije propis je poznat, a to je da su zabranjene kod svih uenjaka. to se tie onoga to kitabije zakolju radi svojih praznika ime se pribliavaju nekome mimo Allaha je isto kao ono to muslimani kolju kao poklone ili rtve koje prinose da bi se njima pribliili Allahu ~. Kao to kolju u ime Mesiha ili Danice, od Ahmeda se prenose dvije predaje. Poznatije u njegovim tekstovima
Navodi ga Ibn Kajjim u Propisi o zimijama l. dio, str. 253. lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: Ovo je udno od ejha - rahimehullah - jer primanje poklona od stranaca ukazuje na zadovoljstvo. Ali u predajama od ashabaradijjallahu anhum- stoji da su prihvatali poklone u vrijeme kada je islam bio jak. Te da se ljudi time nee zavarati. l zato to su kafiri znali da je islam taj koji je uzdignut. Ali u sadanjem vremenu kada bi muslimani prihvatili poklon od kafira oni bi se tome obradovali i rekli bi: Muslimani se si,U:u sa nama da je raj dan praznik. Zbog toga moramo pojasniti ovo pitanje. Rei emo da ako postoji bojazan da e se nevjernici uzdizati, javno ispoljiti i pomisliti da je to nae slaganje sa njihovim praznicima onda se poklon nee prihvatiti bez obzira da li se radi o onome na to se zahtijeva erijatsko klanje ili ne.
2 1
44
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
je da nije dozvoljeno jesti ih, makar se nad njima ne spomenulo niije ime mimo Allahovog ~- Ova za brana je prene ena od Aie i Abdullaha b. Omera. Mejmuni kae: "Pitao sam Ehu-Abdullaha o rtvama koje kolju kitabije. Pa je rekao: "Ako je ono to kolju radi svojih crkava onda nije dozvoljeno." I kae: "Pozivaju se kod spomena na krtenje, a kolju Mesihu."l
Takoer je spomenuo da je upitao Ehu-Abdullaha o onima koji zakolju od kitabija i ne spomenu nita. Pa je rekao: "Ako je ono to kolju radi njihovih crkava i isputaju spomen ostavljajui ga krtenju, oni kolju radi Mesiha. To je pokudio Ibn-Omer, osim to je Ebu-Derda 1 rekao da je njihova hrana dozvoljena, a najvie to sam kod nega rnogao vidjeti pokuenim jeste ono to kolju svojim crkvama."
kae: "Pitao sam Ehu-Abdullaha o eni od kitabija koja zakolje rtvu ali ne spomene nita." Pa je rekao: "Ako je zaboravila onda ne smeta, ali ako je zaklala radi crkve onda oni spominju kod njegovog krtenja." Mervezi kae: "Ehu-Abdullahu je bilo proitano:
Takoer
"l ona koja je na rtvenicima zaklana." (Sura El-Maide, 3)
Kae: "Na idolima." I kae: "Sve ono to je zaklano na idolima se ne jede." Hanbel kae: "Arni kae: "Mrzim sve ono to je zaklano nekome mimo Allaha, i crkvama to se zakolje radi njih, a ono to kitabije zakolju sa znaenjem klanja nema smetnje. A ono to je zaklano radi neega mimo Allaha ja to ne jedem, a ono to kolju na praznike smatram pokuenim." Ahmed prenosi od Velida b. Muslima od Evzaija da je rekao: "Pitao sam Mejmuna o onome to zakolju krani radi praznika i crkava. Pa je pokudio da se jede."
1
Mugni i erhul kebir l l. dio, str. 36 i 3 7.
45
Hanbel kae: "uo sam Ehu-Abdullaha da kae: "Da se ne jede, jer je zaklano u neije drugo ime a ne radi Allaha, a ono to je mimo toga e se jesti." Allah je dozvolio od njihove hrane ono to se spomene Allahovo ime nad njime. Allah ~ kae:
~e. ?L;:_\ ~~_:j~ i_,Jbb ~)

"Ne jedite ono pri
(Sura El-En'am, 121)
ijem
klanju nije spomenuto Allahovo ime."
I kae:
"... i ono to je prineseno kao rtva u Allahovo." (Sura El-Beqare, 173)
neije
drugo ime, a ne u
Sve ono to je zaklano u ne jede.
neije
drugo ime a ne u Allahovo se

kranin
Hanbel prenosi od Ataija o rtvi koju zakolje kae: "U ime Mesiha." Kae: "Jedi."
Hanbel kae: "uo sam Ehu-Abdullaha o tome pa je rekao: "N e moj jesti." Allah ~ kae:
~e. ~~ ~~~~:j ~ l;tf=t 'lj

"Ne jedite ono pri
(Sura El-En'am, 121)
ijem
A ne mislim da je to njegovo klanje:
"... i ona ivotinja koja je zaklana u neije drugo a ne u Allahovo ime." (Sura El-Maide, 3)
Ebu-Abdullahovo koritenje ovog ajeta kao dokaza ukazuje da se kod njega pokuenost odnosi na haram, i ovo je stav veine prethodnika meu prijateljima. Hilal u poglavlju o ustezanju od jedenja onoga to zakolju krani i kitabije na svojim praznicima i rtve kitabije radi njihovih
46
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
crkava kae: "Sve ono to je preneeno od Ehu-Abdullaha je preneeno o pokuenosti i nalazi se 'razbacano' u ovom poglavlju." Ono to je Hanbel rekao dva pitanja:
prenosei
od Ehu-Abdullaha o ova
~ ~~ __::.1 ~~-=J ~ i_,Jb,L ~-'

"Ne jedite ono pri ijem klanju nije spomenuto Allahovo ime. 11
(Sura El-En'am, 121).
1:
"... i ona ivotinja koja je zaklana u neije drugo a ne u Allahovo ime." (Sura El-Maide, 3).
Je Ebu-Abdullahov odgovor na ono to je zaklano u neije drugo ime a ne u Allahovo. Ali kod spomena ili njegovog izostavljanja, prenosi se od svih njegovih prijatelja da nema smetnje jesti ono to nije spomenuto nad njime Allahovo ime, osim u vrijeme kada kolju radi svojih praznika i crkava. Jer to ulazi u
znaenje:
"... i ona ivotinja koja je zaklana u ime." (Sura El-Maide, 3)
neije
drugo a ne u Allahovo
znaenju
Od Ehu-Abdullaha se prenosi da je u rijei Uzvienoga:
ili
tumaenju
"Ne jedite ono pri

ijem
Rekao da se ovo odnosi na strvinu, to sam naveo na njegovom mjestu.
47
ejhuHslam Ibn Tejml}}'e
Hilal ukazuje da Ahmedova zabrana nije bila samo radi isputanja spomena Allahovog imena. Jer po njemu to nije haram. Nego je to bilo zato to kolju radi nekoga mimo Allaha, bez obzira da li oni spomenuli nekoga mimo Allaha ili da ne spomenu niti Allaha niti nekoga drugoga, ali je njihova namjera klanje radi nekoga mimo Allaha. Dok Ibn Ebu-Musa kae: "Treba se kloniti svega onoga to zakolju jevreji i krani radi svojih crkava i praznika, a nee se jesti ono to se zakolje radi Danice." U drugoj predaji: "To je mekruh ali nije haram." Ovo je naveo Kadi i drugi - kao to mislim - od onoga to je prenio Abdullah b. Ahmed. Kae: "Pitao sam oca o onome ko kolje radi Danice. Pa je rekao: "Ne svia mi se." Rekoh: "Je li haram to jesti?" Kae: "Ne kaem da je haram, ali ne svia mi se.''l Tako da je potvrdio pokuenost ali ne i zabranu (haram). je rei da je sustezanje od spomena Allahova imena (pri klanju) haram, jer ono oko ega se razie da li je haram a oko ega su dokazi proturjeni kao to je spajanje dviju sestara ili dviju robinja i slino, da li e se proglasiti haramom? Postoje dvije predaje kod njega po tom pitanju kao to postoje dvije predaje po pitanju razlaza oko spornog propisa za neto da li je vadib te da li e se za dotinu stvar rei da je farz? Neki nai prijatelji su uopteno rekli da je to mekruh ali to nisu pojasnili, da li su time htjeli ukazati na haram ili mekruhi tenzih? Ehu-Hasan Amidi kae: "Ono to se zakolje radi nekoga mimo Allaha kao to je radi crkvi, Danice, sunca ili Mjeseca." Pa je Ahmed rekao: "To je ono to je zaklano radi neega drugoga a ne radi Allaha i ja to smatram pokuenim. Sve ono to se zakolje nekome mimo Allaha i crkvama i ono to zakolju za vrijeme svojih praznika smatram pokuenim, ali ono to kitabije zakolju sa znaenjem klanja onda nema smetnje."
Mogue
Navodi ga Ibn-Kajjim u Propisi o zimijamal. dio, str. 250.
48
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
u Malikovom mezhebu je pokueno ono to kitabije zakolju radi crkava, ili to zakolju u Mesihovo ime ili radi krsta, ili u ime nekoga od njihovih prethodnih rabina i monaha. 1 U MudevinF stoji da je Malik smatrao pokuenim jedenje onoga to kitabije zakolju radi svojih crkava ili radi praznika, ali bez zabrane, tumaei rijei Uzvienog:
'-~~:&l?~~~ l"s? ~Ji
"... ili to je kao grijeh zaklano u ime." (Sura El-En'am, 145).
neije
(. .. J " ,;
Takoer
drugo, a ne u Allahovo
Ibn-Kasim kae: "Isto tako ono to zakolju i spomenu Mesihovo ime, to je na stupnju onoga to kolju radi svojih crkava, i ne smatram da se moe jesti." Prenosi se dozvola u vidu olakice (ruhsa), od nekih ashaba - radijjallahu anhum - u pogledu jedenja onoga to zakolju radi praznika i slinoga a ovo se odnosi na ono nad im nije spomenuto niije ime mimo Allaha. Ali ako spomenu neije ime mimo Allahovog, za praznike ili mimo praznika, bit e haram u svim mjesecima na osnovu dvije predaje, to je mezheb svih uenjaka. Ovo je mezheb trojice fakiha onako kako to od njih prenosi vie uenjaka. Ovo je stav Alije b. Ebu-Taliba i drugih ashaba, od kojih su: Ebu-Derda', Ebu-Umame, lrbad b. Sarije i Ubade b. Samit. Ujedno ovo je stav veine uenjaka iz ama i drugih. Druga predaja je da nije zabranjeno iako spomenu neije ime mimo Allahovog, to je stav Ataija, Mudahida, Mekhula, Evzaija i Lejsa. 3
lbn-Usejmin- rahimehul1,1h- kae: Ovo je veoma bitno pitanje. lmam Ahmed se pazio da kae: Ovo je haram. Ako se radilo o sumnjivim pitanjima, mrzio je da izrekne termin iako je rekao: Ako se kae: Ne svia mi se. Da kod njega nije potvrena zabrana. Ali se bojao da izrekne za neto zabranll ili pokuenost1 osim za ono za ta je postajao dokaz. 2 2. dio, str. 67 predajom Sahnuna od lbn-Kasima od Malika. 3 lbn-Usejmin- rahimehuUah- kae: Klanje u neije drugo ime mimo Allaha je bez .sumnje haram. A ako oni spomenu neije drugo ime mimo Allahovog nad rtvom onda je ona h ar am. Jer U zvi en i kae: l ono nad ;m se spomene neije drogo ;me a ne
1
49
Ibn Mensur prenosi da je Ehu-Abdullahu reeno: "Sufjan je bio upitan o ovjeku koji zakolje (rtvu), ali namjerno izostavi spomen (Allahovog imena)?" Kae: "Mislim da se ne moe jesti." Pa mu je reeno: "ta misli ako je smatrao da e biti dovoljno od njega pa ga nije spomenuo?" Kae: "Smatram da se ne moe jesti." Ahmed po tom pitanju kae: "Musliman, u njemu je Allahovo ime (tj spominje Allahovo ime), tako da se ono to zakolje na taj nain moe jesti, ali je pogrijeio to je izostavio spomen. to se tie krana pa zar oni ne spominju ne ko ime mimo Allaha?" Mjesto razilaenja jeste da ovo ulazi u Uzvienog:
opi
pojam
rijei
" .. .i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga." (Sura

El-Maide, 5).
Ili u
opi
pojam
rijei
Uzvienog:
" ... i ona ivotinja koja je zaklana u ime." (Sura El-Maide, 3)
neije
drugo a ne u Allahovo
Jer ovaj ajet obuhvata sve ono to se spomene mimo Allaha, pa kae: "Koljem u ime toga i toga." Ako progovori sa njegovim imenom, iako je njegova osnova izgovaranja povienim tonom, ali se propis nee razlikovati zbog podizanja ili sputanja glasa, ali poto je njihov obiaj podizanje glasa ovaj govor je produkt na osnovu toga. Tako da e znaenje biti: 'Ako progovori neim drugim mimo Allaha' ili 'ono to se spomene mimo Allaha'. Poznato je da ono to je zabranjeno da se uini spomenem mimo Allaha da se isto odnosi i na ono to se nanijeti. Tako da je
Allahovo. Ovo je ope pravilo. Pa isto kao to su rijei Allahovog Poslanika ;li: Ono to prolije krv; nad im se spomene Allahovo ime/ om.:b.jedit.e. Ovo je ope pravilo u onome to muslimani i sljedbenici Knjige kolju. Ispravno je da se vraa na ope pravilo. A sve ono to se ne spomene AUahovo ime kod njihovog klanja biva haramom i ne smije se jesti.
50
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ovo poput nijeta u ibadetirna, iako bi se izgovorili da bi bili potpuniji ali je osnova u namjeri. Zar ne vidi da onaj koji se eli pribliiti Allahu putem poklona i prinoenjem rtava, bez obzira da li rekao: "Koljem Allahu" ili da preuti, da se stvar vraa na nijet. Spominjanje Allahovog imena nad rtvom se razlikuje od onoga to se kolje Allahu. Jer on spominje Allahovo ime nad onim to irna namjeru za njegovim mesom. Dok se kurban kolje radi Allaha ~- Zato je Vjerovjesnik 1i za svoj kurban rekao: "Allahu od Tebe Tebi," nakon to je rekao: "U ime Allaha a Allah je najvei."l Zbog rijei Uzvienog:
"Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i smrt moja, doista, posveeni su Allahu, Gospodaru svjetova." (Sura El-En'am, 162).
Kafiri to ine sa svojim boanstvima, tako da nekada spominju svoja boanstva nad svojim rtvama, nekada ih kolju kao kurbane njima, a nekada spajaju izmeu toga dvoga. Sve to - a Allah najbolje zna- ulazi u ono to je zaklano radi nekoga drugoga mimo Allaha. Jer onaj ko spomene nekoga drugoga mimo Allaha znai da je zaklao nekom drugom mimo Allaha. Tako ako kae: "U ime toga." Znai da trai pomo od njega, ili ako kae: "Radi toga" ukazuje na robovanje istom, zato je Allah spojio izmeu toga dvoga pa kae:
"Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe

El-Fatiha, 5).
Takoer,
pomo
molimo." (Sura
Allah ~ je zabranio da se kolje na rtvenicima, a to je sve ono to se postavi da bi se oboavala mimo Allaha.
Ovo je potvreno u vjerodostojnim hadisima koje je Ahmed zabiljeio u svom Musnedu, Bejheki u Kubra, Ebu-Davud u Sunnenu i Jbn-Made u svom Sunnenu te drugi sa priblinim verzijama.
1
51
to se tie Ahmedovog dokaza, na ovo pitanje, u rijeima Uzvienog:
~~~~~~~_:j~ i;bb ~j
"Ne jedite ono pri ijem klanju nije spomenuto Allahovo ime."
Tako, da ako je spommJanje Allahovog imena uslovljeno kod klanja od strane muslimana da li e se usloviti kod klanja od strane kitabije? Postoje dvije predaje.1Iako je Hilal ovdje spomenuo da se nee uslovljavati, onda njegovo dokazivanje ovim ajetorn biva potvreno jednom od dvije predaje. Kada se suprotstavi
opi
pojam upozorenja, a to je:
".. .i ono to je prineseno kao rtva u neije drugo ime, a ne u Allahovo." (Sura El-Beqare, 173).
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Sada znate da li e se kod onoga to zakolju sljedbenici Knjige zahtijevati spomen Allahovog imena ili ne? O tome postoje dvije predaje od Imama Ahmeda - rahimehullah - Imama ehlu sunneta. T ako da oteavanje po pitanju ovoga tj. rtava koje zakolju kitabije obrazlaui to da oni ne spominju Allahovo ime1 mi kaemo: Ako oni i ne spomenu Allahovo ime, da to nije stvar sluanja. ak iako ne bi presjeldi ile- kao to je to na islamski nain- nego smatraju da je ta rtva hrana1 neki uenjaci kau: Nema smetnje radi openitosti rijei Uzvienog: l jela onih kojirru. je data Knjiga.. Tj. ono to on i smatraju hr anom i u ta vjeruju da je hrana. Kako god da zakolju halal je. Cilj ovog komentara jeste da se ne oteava ljudima jer ima ljudi koji oteavaju brai. Kau da ono to se uvozi u Saudijsku Arabiju nije dozvoljeno jesti makar to bilo iz drava kitabija. To obrazlau pitanjem- Allah najbolje zna- iako sada nemoemo to potvrditi ispravnim izvorom1 kau: Nali su karton na kojem je pisalo 'Zaklano na islamski nain' a kada su otvorili karton unutar je bila riba. Prvo ova pria. Gdje je njen izvor? Drugo: Moda veina ovih kompanija priprema zaklanu ribu. Moe se pogrijeiti. Zatim ako se pretpostavi da je ovo produkt radnika koji ne znaju i koji pakuju ribe i zaklane rtve, hoe li se na osnovu ovoga donijeti propis? Mi smatramo da ono to doe u nae drave i na nae trnice da je halal. Organizacija velikih uenjaka je zahtijevala od izaslanika Ministarstva za spoljnu i unutarnju trgovinu razmatranje ovog pitanja. A nakon to se raspravilo na sjednici rekli su: Nikako1 sve ono to se uvozi u kraljevinu je erijatski zaklano i na njihovu odgovornost.
1
52
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
I opi pojam dozvoljenog, a to su
rijei
Uzvienog:
~<J~~~ ;_,;JI .;.)r rt;b-'

"... i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga." (Sura
El-Maide, 5).
su se razili kako postupiti u takvoj situaciji. Ono to je blie Kur'anu i sunnetu, je ono na to ukazuje veina Ahmedovog govora a to je postupiti po dokazu koji upozorava. Iako neki od naih prijatelja novijeg doba ovu predaju ni u kom sluaju ne navode. Zato to opi pojam rijei Uzvienog:
,_
Uenjaci
~~ ?~ ~ J.:>i ~J
'
Kao i
.i ona ivotinja koja je zaklana u neije drugo a ne u Allahovo ime." Kao i " ... i ono to je na rtvenicima zaklano." (Sura El11 ..
Maide, 3).
Je
opi
pojam
sauvanog
ali od njega nije izdvojena ni jedna
posebna situacija,l za razliku od hrane onih kojima je data Knjiga,

lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Sejh - rahimehullah - kae: 'opi pojam ali od njega nije izdvojena ni jedna posebna situacija' iz ovoga smo izvukli korist da je opi sauvani pojam sa prednou u odnosu na nesauvani opi pojam. ta je to opi sauvani pojam? Opi sauvani pojam je onaj koji nije ni sa im posebnim izdvojen. A opi nesauvani pojam je onaj ije su pojedine slike odreene tako da je izdvojeno iz opeg pojma. Ovo je korisno pravilo o emu emo navesti drugi primjer pored onoga kojeg je Malik ovdje spomenuo. A ro je zabrana klanjanja namaza poslije sahaba i poslije ikindije. Sto odreuje pet poznatih vremena zabrane. Njihova zabrana je opa. Ali je odreen sa stvarima oko kojih postoji konsenzus kao to je naklanjavanje farzova. Tj. koji se naklanjavaju u ovim vremenima - tj. vremenima zabrane- to znai da je ovo posebno odreivanje. Isto tako rekat tava fa ako ga ispusti pa ga mora nadoknaditi u ovom vremenu. !sto tako e ponoviti namaz u diematu u ovom vremenu. Allahov Poslanik~ je vidio dvojicu ljudi kako su ukasnili na sabah namaz pa su rekli: Mi smo klanjali u svojim kuama. Kaze: Ako st:e ga.
1
sauvanog
klln}li u svojim kua.ITJil,- za.dm doete u damiju gdje je dem.:u. Kla.n;'ajte sa. njima. to e vm bid k.Io rufi!a. Ovo je ll vremenu zabrane. Had is i zabrane pojanjavaju da
namaz u opim vremenima zabrane je posebno izdvojen a hadisi
nareivanja
namaza
53
pn cemu se uslovljava kod njega da bude dozvoljeno klanje. Pa ako bi kitabija zaklao na mjestu gdje nije dozvoljeno da se kolje, njegovo klanje nee biti dozvoljeno. Jer cilj kitabije je da njegovo klanje bude kao kod muslimana, 1 a musliman ako bi zaklao nekome drugome mimo Allaha ili da zakolje u neije drugo ime a ne u Allahovo, nee biti dozvoljenim, makar i nevjerovao u to, a isto tako i zimija. Zbog rijei Uzvienog:
~
:'.i~~- 1 ...r; ~l;J,,'. sJ~~-~\ i! i: .:J\ J_....., ...r; . _ yJ .:.r.._
_.JJ.
-'
J.
...
.n
...
?A
J.
_,.J
'W"' r J
"'
".. .i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga, i vaa

su jela njima dozvoljena." (Srna El-Maide, 5).
Dakle da je to isto, a oni iako ovo smatraju dozvoljenim, mi im to ne dozvoljavamo, jer nije sve ono to oni dozvole, dozvoljeno nama. Zbog toga to su se podudarila dva dokaza, zabranjenog i dozvoljenog, ali je zabrana prea da se uzme u obzir.
kod postojanja razloga za to su
sauvani
sa razlozima u njima. Npr, Poslanik i; kae:
Ako nelw od vas ue u damiju nelu. ne sjetb. dok ne klanja dva refu.u. Ovo je opa
naredba da klanja u bilo koje vrijeme da u'e u damiju nee sjesti dok ne klanja dva rekata. Da li postoji posebno odreivanje ovog opeg propisa? Odgovor je da ne postoji osim to hatib ima pravo da kada ue u damiju u petak (ode direktno na mimber). Od Poslanika :.i je potvreno da nije klanjao dva rekata. Ali neko e rei: Hutba je od uslova namaz a ona je samo dio njega. U svakom sluaju pravilo je korisno i glasi: Odreeni opi propis je slab dok je opi sauvani propis jak. Tako da e se prednost dati jaem nad slabijim. ak neki pravnici kau da ako se opi pojam odredi da njegova pravosnanost dokazne strane odtpada u pogledu openitosti u osnovi. l kae: Zato to je njegovo posebno odreivanje lomljenje slike openitosti u pojedinim jedin kama tako da ostane ono to se ne trai. Jer je odreen. Ali ispravno je da ako se odredi opi pojam da ostaje na svojoj openitosti u odnosu na to nije
odreen.
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: ejhrahimehullah- kae: Cilj kitabije je da njegovo klanje bude poput klanja muslimana. Ovo je tano, jer ako bi rekli da je dozvoljeno konzumirati ono to zakolje kitabija i pri ijem klanju nije spomenuo Allahovo ime time bi odobrili da njegova rtva bude vrijednija od one koju zakolje musliman. Ako bi rekli da je dozvoljeno jesti ak i ono emu nije putena krv time bi njegovo klanje bilo vrij end ije od klanja muslimana.
54
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zato to klanje nekom mimo Allaha ili u neije drugo ime, je nama sigurno poznato da nije od vjere vjerovjesnika - alejhimu sselam- nego je to irk kojeg su izmislili kafiri. Tako da je znaenje radi kojeg je dozvoljeno jesti ono to zakolju, u ovom sluaju nepostojee. A Allah~ najbolje zna.
Ali ako se kae:" Ali ako nad njime spomenu neije ime a ne Allahovo, kao da kau: "U ime Mesiha" i sL onda e njegova zabrana bit oita, ali ako ne spomenu nikoga, ali sa klanjem namjere Mesihu, Zvijezdi i sL gdje je onda znaenje zabrane?"
se da sam na to srkenuo panju, a to je da je Allah~ zabranio ono to se kolje na rtvenicima, to ukazuje na njegovu zabranu. Iako je onaj koji kolje kitabija, jer da je njegova zabrana bila radi toga to ga kolje idolopoklonik ne bi bilo razlike da li ga klao na rtvenicima ili negdje drugo. I zato to ukazuje da kada nam je dozvolio da jedemo hranu od kitabija u isto vrijeme je ukazao da nam je zabranio hranu od murika. Tako da izdvajanje onoga to je zaklano nad idolima ukazuje na novu korist.
Takoer, spomenuo je zabranu onoga to se zakolje na rtvenicima, i ono to se zakolje radi nekoga drugoga mimo Allaha, ui e, dakle, u ono to je zaklano radi nekoga mimo Allaha, ono to su kitabije zaklali radi nekog mirno Allaha. Takoer sve to se zakolje na rtvenicima, pa i ono to zakolje kitabija na onome to su postavili radi svojih kipova u crkvama je zaklano na rtveniku. Rei e
Poznato je da se propis ne razlikuje u sluaju da se tu nae kip ili ne. Nego je zabranjeno zbog namjere da se zakolje radi kipa ili njegovog velianja. Za ove rtvenike je reeno da su od kipova dok su drugi rekli da se radi o neemu drugom mimo kipova. Kau da je oko Bejtul Harama bilo tristotine ezdeset razliitog kamenja, i da su pagani na njima klali rtve, prostirui meso po njima. Oni su veliali ovo kamenje, oboavali ga i klali na njemu. A kada su htjeli zamijenili bi ovo kamenje drugim koje im se vie svidjelo od njega. Ovo dokazuje hadis Ebu-Zerra kada je govorio o svom prihvatanju islama kada kae: "Pa sam postao kao
55
rtvenik crven." rtvenika. U

rijeima
Tj. eli
rei
da je postao crven od krvi poput
Uzvienog:
"... i ono to je na rtvenicima kao rtva zaklano." Su dvije predaje. Jedna je da je dotino klanje obavljano na njima, kao to smo spomenuli, tako da je njihovo klanje na njima bilo radi pribliavanja kipovima, i ovo je na osnovu onih koji kau da se radi o neemu drugom mimo kipova. Tako da e biti da ono to je zaklano na njima da je zaklano radi kipova ili da je zaklano kipovima. A to ukazuje na zabranu svega onoga to je zaklano neemu mimo Allaha. Jer na problematinost klanja na nekom mjestu ne utjee osim ako nije zaklano radi nekoga drugoga mimo Allaha. Kao to je Vjerovjesnik~ pokudio da se kolje na mjestima gdje su bili kipovi murika, ili na mjestima njihovih praznika. Ali je pokuena ona rtva koja se zakolje na odreenom mjestu zbog toga to je to mjesto irka. Jer ako se stvarno desi da je zaklano radi nekoga drugoga mimo Allaha onda e se stvarno nai zabrana u njemu. Drugo miljenje je da je klanje na rtvenicima tj. radi rtvenika kao to se kae: "A1lahov Poslanik :i;, je obiljeio Zejnebinu svadbu hljebom i mesom." 2 Ili" Taj i taj je nahranio radi djeteta." lli "Zaklao je taj i taj radi djeteta." I slino tome. U tom znaenju i jesu rijei Uzvienog:
"... da biste Allaha

37).
veliali
zato to vas je uputio.'' (Sura EI-Hadd,
Ovo je oito na osnovu rijei onih koji tvrde da su rtvenici sami kipovi, jer nema suprotnosti izmeu toga da se klalo radi njih i toga to su bili umazani krvlju.
Biljei ga Muslim u svom Sahihu u prii Ebu-Zerrovog prihvatanja islama, br. 2473. Ovaj dio kojeg je naveo autor kod Muslimaje "Kao da sam crveni rtvenik." ~Biljei ga Buharija u Sahihu br. 4793, 'Feth'. Muslim u svom Sahihu br. 1428.
1
56
SUJEENJE
PRAVOG PUTA
Na osnovu ovog miljenja dokazna strana je oita. Ova dva miljenja se razlikuju u rijeima Uzvienog: "Na rtvenicima" kao razilaenje oko rijei Uzvienog:
.... ;~;\r\::"e-2 ~ ~_) ~ ~ ~~ ~~ iJ~~ ~ ~~~ ~) .... ....

,...
.....
.l
....
-g.
"'
....
...
JI
"Svakoj vjerskoj zajednici propisati smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje."
{Sura El-Hadd, 34).
I rijei Uzvienog:
~ ~~ 1
e: ~~p:~ ~~J ~ ~~ ~~ rJ~.r::; ~ _<: v~~:)

- '.,~,l - . :~l
"Da bi svjedoci bili koristi svojih i da bi ime Allahovo spominjali u danima poznatim zato to ih je oskrbio ivotinjama
domaim." {Sura El-Hadd, 28).
je da se pod 1ime Allahovo 1 nad njima odnosi ako su ivotinje prisutne. Dok su drugi rekli da obuhvata spomen Njegovog imena, radi njih kada su prisutne i kada nisu, kao to je u rijeima Uzvienog:
Reeno
"... da biste Allaha

37).
veliali
zato to vas je uputio." (Sura El-Hadd,

rijeima
Ali sutina oba miljenja se zavrava kod jednoga u Uzvienog:

11
i ono to je na rtvenicima kao rtva zaklano". Kao to smo prethodno naveli.

znaenje
Po ovom pitanju postoji tree slabo miljenje, a to je 1 u ime rtvenika 1 to je slabo miljenje. Jer ovo znaenje se dobija iz rijei Uzvienog:
57
~~~?~i"Gj
" ... i onu koja je zaklana u neije drugo, a ne u Allahovo ime."
(Sura En-Nahl, 115).
..-.",
...
Tako da e biti samo ponavljanje, ali kontekst teksta bi mogao ukazati na to, kao to Buharija u svom Sahihu prenosi od Muse b. Ukbeta od Salima od Ibn-Omera- radijjallahu anhumada je govorio prenosei od Allahovo g Poslanika ~:
"Da je susreo Zejda b. Amra b. Nufejla u podnoju Beldehai to prije nego to se poelo objavljivati Allahovom Poslaniku ;Jr- pa sam ponudio Allahovom Poslaniku )g sofrn na kojoj je bilo meso a on odbi da jede zatim Zejd ree: '7a ne jedem ono to koljete na svojim rtvenicima, niti jedem osim ono nad ime se spomene Allahovo ime. " 1
U drugoj njegovoj predaji: "Zejd b. Amr b. Nufejl je, iustinu, prigovarao Kurejijama zbog njihovih rtvi. I govorio bi im:
"Ovca koju je stvorio Allah, i spustio joj vodu sa neba, a iz zemlje joj izveo travu, a vi je zatim koljete u neije drugo ime mimo Allaha. " 2
Kudei
taj postupak i smatrajui ga veoma velikim (runim). Uzvienog:

<-~~~l PJ~ ~l loJ
.... -:;"" a..,..
Takoer rijei
~ -". ".
" .. .i onu koja je zaklana u

(Sura En-Nahl, 115).
neije
drugo, a ne u Allahovo ime."
Oito ukazuje da ono to se zakolje nekome drugome mimo Allaha je isto kao da kae: "Ova rtva je tome." Ako je ovo ciljana stvar, onda je isto ako ga izgovori ili ne. Zabrana ovoga je oitija od zabrane onoga to zakolje kranin radi mesa, pa kod njegovog klanja kae: "U Mesihovo ime" ili slino. Kao i ono to mi zakoljemo pribliavajui se time Allahu, biva ie i velianstvenije
1 2
Biljei ga Bnahrija u Sahihu br. 5499, 'Feth'. Biljei ga Buahrija u Sahihu br. 3826, 'Feth'.
58
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
od onoga to koljemo radi mesa, te nad njim kaemo: "U ime Allaha", jer oboavanje Allaha sa namazom i prinoenjem rtve Njemu je velianstvenije od molitve za pomo kod otpoinjanja poslova. Isto tako irk u namazu nekom drugom i prinoenje rtve nekome drugom je gore od spominjanja neijeg drugog imena osim Allahovog u otpoinjanju poslova. Tako da ako se zabrani ono radi ega je reeno: "U Mesihovo ime" ili "U ime Danice" je pree da se zabrani ono to je zaklano radi Mesiha i Danice. Na osnovu ovoga ti postaje jasna slabost tvrdnje onih koji kau da je zabranjeno da se jede ono pri ijem je klanju spomenuto neije drugo ime a ne Allahovo a nisu zabranili ono to je zaklano radi neega drugog a ne radi Allaha, kao to su to rekli neki od naih prijatelja i drugi. ak da su rekli suprotno bilo bi primjerenije, jer oboavanje nekoga mimo Allaha je gore od traenja pomoi od nekoga drugoga mimo Allaha. Na osnovu ovoga, kada bi zaklao radi nekoga drugoga mimo Allaha pribliavajui se time istom, bilo bi zabranjeno, makar pri tome rekao "U ime Allaha", kao to to ine munafici ovog ummeta koji se pribliavaju evlijama i zvijezdama, klanjem i paljenjem tamjana i sl. Iako od ovih otpadnika nije dozvoljeno jesti ono to zakolju ni u kom sluaju. Ali u samoj rtvi se nalaze dva faktora zabrane. t Od ovog poglavlja je i ono to neznalice rade u Mekki- da joj Allah povea ugled - i na drugim mjestima kada kolju dinima.
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ono pri ijem je klanju spomenuto drugo ime mimo Allahovo g ono biva haram radi rijei Uzvienog: l ono to je zaklano na .rtvenicima. A ono to je zaklano u neije drugo ime mimo Allaha kao to je u ime Mesije i slino tome i to je haram. Ovo je pravilno i ispravnije miljenje. Ono to je autor spomenuo od razilaenja je slabo zato to je ajet direktan. Uzvieni kae: Z.wranjuje vam se Sl:rJ'l i krv,. i svinjsko meso,., i ono to je za!d.a.no u neije drugo,~ a ne uAllahovo ime,., i .to je udavi/eno i ubijeno; i to j"e stnnoglavf/eno- i rogom ubodeno/ ili od mjeri ruuo - osim ako ste !fa p rekla/i- i to je na rtvenicima rcvovano. l ElMaide,J).
1
59
Zbog toga se prenosi da je Vjerovjesnik zakolje dinima."l
~:
"Zabraruo ono to se
Na ovo pitanje ukazuje ono to smo prethodno naveli da je Vjerovjesnik ;i:: "Zabranio da se kolje na mjestima gdje su kipovi, i na mejstima gdje su kafirski praznici." Na ovo ukazuje takoer ono to biljei Ebu-Davud u Sunnenu; govorio nam je Harun b. Abdullah govorio nam je Hamad b. Mes'ade prenosei od Aufa od Ebu-Rejhane od IbnAbbasa - radijjallahu anhuma -da je rekao: "Allahov Poslanik ji; je zabranio nadmetanje2 beduina"3. Ebu-Davud kae: "Gundur, ga je pripisao Ibn-Abbasu". Ebu-Bekr b. Ebi-ejbe prenosi u svom Tefsiru da mu je govorio Vekia prenosei od njegovih prijatelja od Aufa Earabija od Ebu-Rejhane da je rekao: "Ibn-Abbas je upitan o muakari beduina. Pa je rekao: "Bojim se da je to od onoga to je zaklano u neije drugo a ne u Allahovo ime". Ebu-Ishak Ibrahim Duhajim u svom Tefsiru prenosi, govorio nam je moj otac govorio nam je Seid b. Mensur od Rab'ija od Abdullaha b. Daruda da je rekao: "uo sam Daruda da kae: "U plemenu Benu Rebah je bio ovjek po imenu lbn-Vesil, pjesnik, pa je izazvao Ebu-Firezdeka koji ga je nadvladavao u pjesnitvu, kod vode na kraju Kufe, da ovaj zakolje stotinu svojih deva a ovaj
1
Biljei ga Bejhcki u Sunnenu Imbra 9. dio, str. 314 od Omera b. Haruna od Junusa od Zuhrija kao merfua badis. Ibn-Mein i Salih b. Dezre su ovog Omera proglasili lacem. Hadisje lbn-Dcvzi naveo u -Mevduat 2. dio, str. 204. Od predaje lbn-Hibana da ga je obavijestio Hamza b. Davud da mu je govorio Ismail b. Isa b. Zazan da mu je govorio Abdullah b. Izejne od Sevra b .... od Zuhrija od Humejda b. Abdurrahmana od Ebu- Hurej re pa je naveo had is. Ibn-Devzi kae: "Ibn-Hiban kae: "Abdullah prenosi od Sevra ono to nije od njegovih hadisa i nije dozvoljeno da se koristi kao dokaz ni u kom sluaju." Pogledaj, A\ai masnua fi ahadis mevdua 2. dio, str. 226, i Tenzihu cria 2. dio, str. 248, i Fevaid medmu'a str. 169, i Medruhin 2. dio, str. 19 i Da if dami 'a sagir br. 6065. 2 Tj. u nadmetanju, u vremenu mira i izobilja, ko e vie od njih poodsijecati devama nonih tetiva sve dok jedan ne posustane da dokae svoje pretvaranje i ugled pred ljudima ime nisu traili Allahovo Lice. 1 ' Biljei ga Ebu-Davud u Sunnenu a Albani gaje ocijenio sahihom u Sahih sunnen EbuDavud br. 2446.
60
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
stotinu svojih deva. Kada dou na pojilo. A kada one dooe oni krenue na pojilo sa svojim sabljama, reui im tetive iznad papaka, pa ljudi izaoe na magarcima i mazgama elei meso. Alija <fl", je bio u Kufi, pa je izaao na Poslanikovoj ~'bijeloj mazgi, viui: "O ljudi, nemojte jesti od njihovog mesa, jer su zaklane u ime neega drugoga a ne u Allahovo ime. "1 Tako da su ovi ashabi tumaili ono to se ima za namjeru mimo Allaha da ulazi u ono to je zaklano u ime neega drugoga mimo Allaha. Tako da zna da ajet ne govori samo o onome koji izgovara ime mimo Allahovog, nego i ono to se ima u namjeri da mu se priblii mimo Allaha da ulazi u ovaj pojam. Takoer i tabiini su tumaili da ono to se zakolje na rtvenicima da je zaklano u neije drugo ime a ne radi Allaha. U Mudahidovom poznatom Tefsiru smo prenijeli od njegovih vjerodostojnih predaja od Ibn Ebi-Nudejha u rijeima Uzvienog: "... i ono to je zaklano na rtvenicima." Kae: "Oko Kabe je bilo kamenje kojem su pagani klali mimo Allaha~. kojeg su opet mijenjali sa kamenjem koje bi im se vie od njega svidjelo." Ibn Ebi-ejbe prenosi da mu je govorio Muhammed b. Fudajl prenosei od E 1asa od Hasana u rijeima Uzvienog: "... i ono to je zaklano na rtvenicima." Kae: "Ovo je na stupnju onoga to je zaklano u neije ime a ne u Allahovo." U poznatom Tefsiru od Katade kae: "to se tie" ... i ono to je zaklano na rtvenicima." rtvenici su kamenje, koje su pagani oboavali, njima klali pa im je to Allah zabranio." 2 U Tefsiru od Alije b. Ebi-Talhe od Ibn-Abbasa se prenosi da je rekao: "rtvenici su kipovi na ko.fima su klali rtve i od kojih su poinjali obrede. "1
1
Biljei ga lbn-Kesir u svom Tefsiru 2. dio, str. 7 u predaji od Ibn Ebu-Hatima sa njegovim lancem od Reb'ija b. Abdullaha daje uo od Daruda b. Abdullaha. Prenosioci ove predaje nemaju smetnje, lbn-Vesil je Suhajm b. Vesil Rejahi Muhadrem ali postoji prekid izmeu Daruda i ovog Suhajma. 2 Biljei ga lbn-Derir u svom Tefsiru 6. dio, str. 48.
61
Ako se kae: "Ismail b. Sead prenosi da je rekao: ''Pitao sam Ahmeda o tome to su prinosili svojim boanstvima, da to zakolje musliman? Paje rekao: "Nema smetnje."2 Rei e se da je Ahmed to rekao zato to musliman kada zakolje spomene Allahovo ime nad njim i sa tim klanjem nema namjeru da kolje nekom drugom mimo Allaha, niti spominje nekoga mimo Allaha. Kolja musliman ima drugaiji nijet pri klanju ovce od onoga koji ima vlasnik, tako da namjera koju je imao vlasnik ovce nema utjecaja, dok je kolja taj koji utjee na klanje. Dokaz toga je da kada bi musliman opunomoio kitabiju da zakolje za njega te on spomene nekoga drugoga a ne Allaha rtva ne bi bila dozvoljenom. Zbog toga to je klanje ibadet sam po sebi, Alija ,J)e,, je smatrao pokudnim, i drugi meu uenjacima kao to je Ahmed u jednoj od dvije predaje od njega 1da musliman opunomoi kitabiju u klanju njegove rtve.' Jer samo klanje je tjelesni ibadet, poput namaza. Zbog toga se vee za mjesto ili vrijeme i sL za razliku od podjele mesa zbog toga to se odnosi na novani ibadet. Radi toga uenjaci su se razili po pitanju podjele mesa od poklonjenih rtava na stanovnike Harema (u Mekki) koje su zaklane u Haremu. Iako je ispravnije da se to meso odvoji za njih. 3 Ovo je suprotno od sadake koja predstavlja potpuni novani ibadet. U takvom ibadetu ne moe utjecati namjera opunomoenika, ali ovo je zapisano pitanje od Ahmeda koje ima vie znaenja. Ovo je upotpunjena pria o njihovim rtvama na njihove praznike. 4
Biljei ga lbn-Derir u Tefsim 6. dio, str. 49. Pogledaj Mugni i erhul kebir ll. dio, str. 36. 3 lbn-Usejmin- rahimehul!ah- kae: Ovo je pitanje kojem se mora posvetiti panja. Da ono to je obavezno u Haremu u Haremu se mora zaklati. Zato oni koji kolju kurbane temetu'a i kirana na Arefatu nije ispravno zato to kolju izvan Harema. Obaveza je da se zakolje unutar Harema. l ono to je obavezno od nje da se podijeli unutar Harema. Ali ono to nije vadib da se podijeli nema smetnje da se odnese u drave kao to su ashabi - radijjallahu anhum - inili. Sa sobom bi na putovanja nosili meso od kurbana. Ovo je pojanjeno na drugom mjestu. Ali ovim smo htjeli opomenuti da ono to se kolje na Arefatu a mora se zaklati unutar Harema da nije ispravno makar ga donio i podijelio u Haremu, ono nije ispravno. 4 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: U pogledu ovog pitanja po meni ako .se zahtijeva od muslimana da zakolje rtvu njihovim boanstvima pa je zakolje da je
2
62
POGLAVLJE POST KAFIRSKIH PRAZNIKA KAO IZDVOJENOG POSTA

to se tie posta kafirskih praznika kao izdvojenog posta, kao to je post na dan kamevala (nejruza), ili festivala (mahredana), koje veliaju perzijanci, oko njih postoji razilaenje, jer se postom postie razlika, ili da se u osnovi ostavi bilo koji vid njegovog izdvajanja.
Mi emo prvo spomenuti post subotom, a to je zato to Sevr b. Zejd prenosi od Halida b. Me 1adana od Abdullaha b. Bisra Silmija od njegove sestre Sarnma da je Vjerovjesnik ji rekao:
'Wemojte postiti subotom osim ono to vam je propisano. Pa ako neko od vas ne bi naao osim list groa ili granu drveta - a u drugoj verziji: 11 osim granu groa ili list drveta" neka ga savae. "1
Biljee ga autori etiri Sunnena. Tirmizi kae: "Ovaj hadis je hasen." Nesai ga prenosi u drugim verzijama od Halida b. Abdullaha b. Bisra, takoer ga prenosi od Samrnae od Aie. Prijatelji i
veina uenjaka
su se razili po ovom pitanju.
haram tj zabranjena je za jelo. )er oito je da je zaklana kipovima. Namjera muslimana je skrivena stvar i niko je ne moe otkriti. Zato je ejhul-islam rekao da je ovo pitanje zabiljeeno od Imama Ahmeda, to je mogue. Ispravno je da sve to se zakolje nekom drugom mimo Allaha sa nijetom onoga koji opunomouje ili opunomoenog da nije dozvoljeno. 1 Bijei ga Ebu-Davud u Sunnenu br. 2421, Tirmizi u svom Sunnenu br.( ... ) Ibn-Made u svom Sunnenu br. 1726, Dari mi u svom Sunnenu 2. dio, str. 19, lbn-Huzejme u svom Sahihu br. .2164, Ahmed u svom Musnedu 6. dio, str. 368, Bejheki u Kubra 4. dio, str. 302, Hakim u Mustedreku l. dio, str. 435. Hakim kae: "Hadis je sahih po Buharijinim uslovima." A sa njim se Zehebi sloio. Albanije podrao njihov stav u lrvau 4. dio, str.
118.
63
Ebu-Bekr Esrem kae: "uo sam Ehu-Abdullaha da je upitan o postu subotom izdvajajui je? Pa je rekao: "to se tie posta subotom izvajajui je, doao je hadis o tome u hadisu Samrnae mislei na hadis Sevra b. Jezida od Halida b. Me 1adana od Abdullaha b. Bisra od njegove sestre Sammae od Vjerovjesnika~ da je rekao:
"Nemojte postiti subotom osim ono to vam je propisano."

Ehu--Abdullah kae: " Jahja b. Seid ga je negirao a moj mi ga otac nije govorio, a uo ga je od Sevra da je rekao: "uo sam ga od Ebu-Asima."l Esrem kae: "Ebu-Abdullahov dokaz o doputenju posta subotom da su svi hadisi preneeni o torne suprotni hadisu od Abdullaha b. Bisra." Od njih je hadis Ummu Seleme kada je bila upitana: "Koje dane je Allahov Poslanik ji najvie postio?" Rekla je: "Subotu i nedjelju. "2
Takoer
hadis od Duvejrije: Da je Allahov
Poslanik~
njoj
rekao u petak:
"Je si li postila juer?" Rekla je: "Ne." Pa je rekao: "eli li da posti sutra?"3 A sutra se odnosi na subotu.
I hadis Ebu-Hurejre ~: "Vjerovjesnik J# je zabranio da se posti petkom osim sa danom prije njega ili danom poslije njega. "4 A dan koji je poslije njega je subota.
Od toga je: "Da je on postio cijeli aban."5 A u njemu je subota.
Mugni i erhul kebir 3. dio, str. 99. Biljei ga Ahmed u Musnedu 6. dio, str. 324, Bejhei u Kubra 4. dio, str. 303, IbnHuzejme u svom Sahihu 3. dio, str. 318, Hakim u Mustedreku l. dio, str. 436. Hadisje ha sen. 3 Biljei ga Buharija u Sahihu br. 1986, 'Feth'. 4 Biljei ga Buharija u Sahihu br. 1985, 'Feth'. I Muslim u svom Sahihu br. 1144. 5 Ovo je dolo u hadisu kojeg biljei Buharija u svom Sahihu br. 1970, 'Feth' od Aieradijja\lahu anha- da je rekla: "Allahov Poslanik~ nije postio ni jedan mjesec vie od abana, a postio je djeli aban, i govorio bi: "Uzmite od djela onoliko koliko moete
2
64
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Od toga je njegova naredba da se posti Muharrem 1 a u njemu je subota, i kae:
"Ko bude postio Ramazan zatim ga nastavi sa est dana evala bit e kao da je postio cijelo vrijeme (cijelu godinu). " 2
A u njemu je mogue da se nae subota. je naredio da se poste bijeli dani 3 a u njima se mo~ nai subota, a primjera je mnogo. Esrem je shvatio da je Ehu-Abdullah zastao k }d ovog hadisa, te da je dopustio post subotom, tako to je nave,} hadis koji se koristi kao dokaz o pokuenosti te je spomenuo da je Imam meu nedostatke hadisa naveo Jahju b. Seida te da ga se uvao i nije ga prenosio, to ukazuje na ocjenu hadisa kao slabog. Esrem je uzeo za dokaze mutevatir predaje 4 o postu subotom. Ne moe se rei: "Da se zabrana odnosi na jedinke jer rijei: "Nemojte postiti subotom osim to vam je propisano", iznimka je dokaz prihvatanja. To znai da hadis ukazuje na obuhvatanje posta u svim oblicima. Jer da ga je htio izdvojiti u to nebi uao propisani post, kako bi ovaj bio iznimka, jer se ne moe izdvojiti. Jer iznimka ukazuje da u to ulaze druge stvari za razliku od petka, jer je pojasnio da ga je zabranjeno postiti izdvojenim. Na osnovu ovoga hadis je az (daif-slab) i nije sauvan (gajru mahfuz), ili je derogiran, to je stav prethodnika meu
Meutim Takoer
podnijeti jer Allahu nee dosaditi ako vama dosadi." A Vjerovjesnik i je volio namaz na kojem se ustrajala makar bilo rijetko a kada bi klanjao ustrajao bi u tom namazu." 1 To je potvreno u had isu kojeg biljei Muslim u svom Sahihu br. I I 64. 1 Biljei ga Mus !im u svom Sahihu br. l 164. 3 Od Ebu-Hurejre ..;;,, se prenosi da je rekao: "Moj prijateU mi je preporuio tri stvari: "Post tri dana od svakog mjeseca, dva rekata duha namaza, i da klanjam vitre prije spavanja." Biljei ga Bu harija u svom S ahi hu br. 1981 i Muslim u svom Sahihu br. 721. lsto tako od Ebu-Derda'a i Abdullaha b. Amra b. Asa, radijjallahu anhum. 4 Mutevatir predaja je predaja koju prenosi veliki broj prenosilaca u svakoj generaciji prenosilaca tako da je nemogue da se dogovore oko lai.
65
Ahmedovim prijateljima koji su se sa njim druili, kao to su Esrem i Ebu-Davud.l Ebu-Davud kae: "Hadis je derogiran." Ebu-Davud spominje sa svojim lancem od Ibn-ihaba da je, kada bi mu se spomenula zabrana posta subote, govorio: "Ovaj hadis je od stanovnika Himsa." Od Evzaija se prenosi da je rekao: "Sakrivao sam ga sve dok nisam vidio da se kasnije rairio." Tj. hadis od Bisra u pogledu posta subotom.
lbn-Usejmin - rahiemhu!lah - kae: U svakom sluaju ono to je ejh rahimehu!lah- obrazloio je dobro. Ali rei e se: Ako bi pretpostaviti da se radi o openitosti, hadisi ukazuju da se posti sa drugim danima to ukazuje na openitost. Zato je poznato u mezhebu da je post subotom dozvoljen ako se sa njim posti drugi dan. Dok je pokueno postiti ga samostalno. Ali ako bi rekli ono to je rekao ejh onda bi had is ili bio derogiran ili neispravan. Ovo nam ukazuje na veoma bitnu korist u nauci terminologije: Da se nepravilnost ne uslovljava da bude u jednom hadisu kojeg jedni prenose na jedan nain a drugi na drugi nain. Nekada se to odstupanje moe nai u propisu a ne u pogledu na hadis. Ovo je bitna korist. Na osnovu ovoga emo rei: Ovaj hadis je nepravilan1 jer je suprotan mnogobrojnim hadisima koji uk.tzuju na post subotom. Ono to je smatrao ejhu!-islam je istina. Iz toga znamo kako su neki pourili u donoenju odluke [(.<lda su doli kod svojih porodica na dan Arefara koji je odgovarao suboti pa su im naredili da se iftare, pod izgovorom da se u tom danu ne posti osim farz. Ovo ti pokazuje da pourivanje u donoenju erijatskih odluka je veoma opasna stvar. Oni koji su postili na dan Arefata to je odgovaralo suboti1 da li su time htjeli postiti subotu? Ne, oni su htjeli postiti dan Arefata. Da je to odgovaralo bilo kojem drugom danu, nedjelji1 ponedjeljku1 utorku srijedi ili drugim danima oni bi ga postili. Oni nisu postili subotu zato to je to subota. U svakom sluaju meni bi bilo drago da pripazite na ove opasne stvari. A to je pourivanje sa donoenjem fetvi na osnovu lijepog miljenja o uenjaku koji ih je izrekao. Uenjak moe pogrijeiti1 jer svi pogaaju i grijee. Hadisi su veoma jasni, i hadisi koji govore o dozvo ljenosti posta subotom1 sa drugim danom1 su vjerodostojni. Ako odgovara bilo kojem danu u njemu e se postiti. Da, onaj ko ima namjeru da posti subotu, rei e se da je pokueno. Neki uenjaci e rei da je poeljno. Neki uenjaci e rei: Poeljno je da posti subotom i nedjeljom jer je Ummu Seleme bila upitana o danima u kojima je Poslanik ~ najvie postio pa je rekla: Subota i nedjelja. Neki su rekli takoer: Poeljno ih je postiti radi drugog razloga. A to je da je to praznik nevjernika. Praznik je dan veselja i radosti1 jela i pia. T ako da e post subotom biti suprotstavljanje njima. U ovom postu nema radosti, veselja i praznovanja. Na uenicima je obaveza da ne pouruju u ovim stvarima, i da se boje Allaha u pogledu Muhammedovog ~ ummeta.
1
66
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ebu-Davud kae: "Malik je rekao da je ovo la." 1 2 A uenjaka smatra da nije pokueno postiti subotom.
veina
Ali veina naih prijatelja su iz Ahmedovih rijei shvatili da se radilo po ovom hadisu, te da ga je prenio na izdvajanje subote. Jer je bio pitan o propisu ovog posta pa je odgovorio sa ovim hadisom, a odgovor sa hadisom ukazuje da radi po njemu. A ono to se spominje o Jahji je pojanjenje onoga to se pojavilo kao sumnja. Oni su ga smatrali pokuenim da se izdvaja postom, radei po ovom hadisu, sa blagou njegovog lanca. To ukazuje na njegovo nuno prihvatanje ili primjenu te su njegovo znaenje prenijeli na izdvajanje, kao to je post petkom ili u Redepu. Ahmed prenosi u Musnedu hadis od lbn-Luhefe govorio nam je Musa b. Virdan od Ubejda E'areda da mu je govorila njegova nana- mislei na Sammau-:
"Da je ula kod Allahovog Poslanika ;li u subotu, dok je rnao, pa je rekao: nDoi ruaj." Ona ree: uJa postim." Pa joj je rekao: Je si li postila juer?u Kae: uNe." Kae: #Jedi, jer post subotom nije tebi (u prilog) niti protiv tebe. " 3
.1.1
Ovaj, iako mu je lanac slab na njega ukazuju svi hadisi.

Navodi ga lbn-Mulekan u Hulasatul bedru! munir 103/1 i prenosi od Nevevija da je o Malika rekao: "Ovo mu se nee prihvatiti, jer su ga imami ocjenili sahihom." 'lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Imam Malik kae: Da je ovo la. Tj. da je podmetnuto kao da je od Poslanika~- Kao sutina onoga oko ega postoji slaganje o postu subotom. A to je da je njegova zabrana u govoru ejhul-islama- rahimehullah -ili je nepravilna ili je derogirana. to se tie pozivanja na derogiranje za to je potrebno iznijeti dokaz. Od uslova derogacije je obavezno poznavanje istorije. Te da je onaj hadis koji derogira doao poslije derogiranog. to se tie nepravilnosti onda da, mogue je nepravilnost koristiti kao suprotstvaljanje vjerodostojnim hadisima. t zato to je slab, te e na osnovu toga hadis biti nepravilan. Prethodilo je da je lmam Ahmed - rahimehullah - kao to je poznato kod njegovih prijMelja, da je smatrao pokuenim da se posti samostalno. Ali to se tie da se posti sa nekim drugim danom onda nema pokuenosti. A postoji etvrto miljenje od Imama Malika a to je da je la. 3 Biljei ga Ahmed u Musnedu 6. dio, str. 368, ali je hadis slab. lbn-Luhej'a je mijeao badise pri kraju ivota tako da su mu hadisi slabi osim ako od njega prenose Abdutlah.i jer su prenosili hadise od njega prije nego to je poeo da mijea i prije go to su mu knjige izgorile. A Musa b. Virdan, o njemu Hafiz u Takribu kae: "Bio je istinoljubiv ali je moda pogrijeio dok Ubejda E'areda ne poznajem."
rijeima
1
67
Tako da e na osnovu ovoga njegove rijei: uNemojte postiti subotom" tj. nemojte namjeravati da ga posebno postite osim ako se radi o farzu, jer ovjek namjerava da posti posebno neki dan, tako da ako mu nije obaveza postio bi osim subote, kao kada bi neko primio islam a od mjeseca nije ostalo nita osim subota on bi je postio samostalno. njegova namjera da ga posti samostalno u farzovima nije pokueno, za razliku ako bi namjeravao da ga posti u nafilama, jer bi bio pokuen. Pokuenost nee biti uklonjena sve dok mu se ne doda drugi dan, 1 ili da se odnosi na njegov obiaj.2 to znai da je kod farzova pokuenost uklonjena time to je farz, jer u suprotnom bi se morao spojiti sa drugim danom. Tako da je kod nafila pokuenost uklonjena time to mu je dodan drugi dan, ili zbog podudarnosti u obiaju i sL tome.
Rei e se: "Iznimka je izdvojila neke oblike doputanja, dok su ostali izdvojeni sa dokazima. Takoer,
Zatim su se oni razili oko dokaza
pokuenosti.
Ibn-Akil obrazlae da je to dan u kojem se jevreji dre posta, i u njemu se susteu od svega, pa ak i ostavljanju poslova u njemu, dok posta biva poput pretpostavke da ostavlja poslove, tako da je njegov post kao poreenje sa njima, dok se ovo obrazloenje ne moe primijeniti kod nedjelje. Grupa meu prijateljima obrazlae time to je to dan praznovanja kitabija kojeg oni veliaju, tako da njegovo izdvajanje postom u odnosu na druge dane biva poput njegovog velianja, i da je to pokudio kao to je pokudio izdvajanje posta dana Aure kao velianja kao to ga veliaju kitabije. Kao i zbog izdvajanja Redepa kao to to rne murici.
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Osim ako mu se doda drugi dan1 tj. da se posti sa petkom ili nedjeljom. lli da odogovara njegovom obiaju tj. da posti dan i da se iftari dan. Ako bude odgovaralo onome to je propisano da se posti kao to je dan Arefata ili dan Aure ili dan u kojem je dozvoljeno da se posti. 2 Tj. da inae posti tako pa se podudari post subotom.
68
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ovakvo obrazloenje se moe suprotstaviti nedjeljom, jer je ona praznini dan krana. Allahov Poslanik ~ kae:
"Danas je na dan, sutra je jevrejima a prekosutra

kranima. "l
se: "Ako je dan njihovog praznovanja onda je u postu suprotstavljanje njima za razliku od iftarenjeGela)". Na ovo ukazuje predaja koju prenosi Kurejb, Ibn-Abbasov tienik, pa kae:
Rei e
"Poslali su me Ibn-Abbas i ljudi od Vjerovjesnikovih ~ ashaba Ummi-Selemi da je pitam: "Koje dane je Allahov Poslanik ;Ji, najvie postio?" Kae: uPostio je subotom i nedjeljom. To je najvie postio od dana. I govorio je: "To su dani murikih praznovanja, a ja volim da im se suprotstav ljam".
Biljee ga Ahmed, Ibn Ebu-Hatim i Nesai.2 Vjerodostojnim ga je ocijenilo nekoliko hafiza. 3 Ovo je dokaz o poeljnosti posta na dan njihovog praznovanja sa namjerom da im se suprotstavlja. Od Aie- radijjallahu anha- se prenosi da je rekla:
Biljee ga Buharija u Sahihu br. 876, Feth, i Muslim u svom Sahihu br. 855, navedena verzija je od Muslima. Takoer ga biljei Ahmed u Musnedu 2. dio, str. 503, 509 i 512 od Ebu-Hurejre 1 Biljee ga Ahmed u Musnedu 6. dio, str. 324, Nesai u Sunnenul kubra br. 2776, Hakim u Mustedreku l. dio, str. 109, Ibn-Huzejme u svom Sahihu 3. dio, str. 318 i Bejheki u Kubra 4. dio, str. 313. Hadis je hasen. l Sahihom ga je ocijenio Hakim u Mustedrcku, Zehebi u Talhisu, lbn-Hiban u svom Sahihu. Ali kaem da je hadis samo hasen jer se nalazi u hadisu Abdullaha b. Mubareka od Abdullaha b. Muhammeda b. Omera b. Alije b. Ebu-Taliba od njegovog oca ovako preneen. Abdullaha b. Muhammeda i njegovog oca je povjcrljivima ocijenio lbn-Hiban. Od njih dvojice prenosi veliki broj muhadisa tako da su njihovi hadisi hasen hadisi ina-Allah. Ali njihovi hadisi ne dostiu stupanj sahiha samih po sebi jer je o njima bilo (negativnog) govora a njihovu povjerljivost nije potvrdio niko osim lbn-Hibana, a Allah najbolje zna. Ibn-Qajjim gaje ocijenio hasen predajom u Zadu] meadu. 2. dio, str. 79. O ovom had isu je govoreno u ovoj knjizi j o otprij e pa sam mu naveo hadis koji ga jaa kod Tirmizije od Aie- radijjallahu anha.
1
'*'
69
nAllahov Poslanik~ je postio od mjeseca subotu, nedjelju i ponedjeljak. Od drugog mjeseca je postio utorak, srijedu i
etvrtak".
Biljei ga Tirmizi i kae: "Hadis je hasen." 1 Kae: "Ovaj hadis je Ibn-Mehdi prenio od Sufjana ali ne kao merfua predaju." Ova dva hadisa nisu dokazi protiv onoga ko je pokudio post samo subotom, za to su kao razlog uzeli da oni u tom danu ostavljaju posao i post. Tako da ako bude postio subotu i nedjelju nestaje ona pokuenost zbog specifinog izdvajanja, a postii e se suprotnost sa postom dana u kojem se iftare.
Biljei ga Tirmizi u Sunnenu br. 746. Albani gaje ocijenio sahihom u Sahiha dami'a sagir br. 4971.
70
POGLAVLJE POST U TOKU KARNEVALA, FESTIVALA I DRUGIH IDOLOPOKLONIKIH PRAZNIKA

to se tie karnevala, festivala i drugih idolopoklonikih praznika; od onih koji nisu pokuditi post subotom, meu prijateljima u mezhebu, kao i drugi, ima ih koji nisu smatrali pokuenim da se posti ovaj dan. Nego su smatrali poeljnim da bi se suprotstavljale ovima, dok ga je veina prijatelja smatrala pokuenim. Ahmed u predaji od Abdullaha kae: "Govorio nam je Vekia od Sufjana od ovjeka od Enesa i Hasana da su smatrali pokuenim post na dan karnevala i festivala. 1 Moj otac kae: "To je Eban b. Ajja- mislei na ovjeka." Prijatelji su se razili da li e ovako neto ukazati na njegov mezheb? Postoje dva stava. Obrazloili su to tako to su to dva dana koja veliaju kafiri. Tako da njihovo izdvajanje postom mimo drugih dana biva slaganje sa njima u njihovom velianju istih. Tako da je pokueno poput subote. Imam Ebu-Muharnmed Makdisi kae: "Analogijom ovoga se odnosi na svaki praznik kafira ili dan kojeg izdvajaju velianjem."2 se: "Pokueno je da se poste dani karnevala, festivala i njima slinih, nearapskih dana koji nisu poznati po arapskom raunanju vremena. Za razliku od onoga to je dolo u oba hadisa o postu subotom i nedjeljom. Jer ako se bude imalo za namjeru postiti ova dva nearapska i paganska dana onda e to biti poput razloga koji e voditi ka oivljavanju obreda u ovim danima
1
1
Rei e
Mugni i erhul kebir 3. dio, str. 99. Mugni i erhul kebir 3. dio, str. 99.
71
i oivljavanje njihove biti, javnom ispoljavanju njihovog stanja, za
razliku od subote i nedjelje. Jer se oni raunaju po islamskom brojanju. Tako da u njihovom postu nema tete te da je poeljno postiti njihove praznike koji se raunaju po arapsko-islamskom kalendaru, sa pokuenou posta poznatih praznika po nearapskopaganskom raunanju, ime bi se spojilo meu predajama, a Allah najbolje zna. l
lbn-Usejmin - rahimehu!lah - kae: Ova dva praznika1 karneval i festival1 se oivljavaju postom a naziv je nevjernike muriki. A to ukazuje na pokuenost oivljavanja ovih stvari1 od onoga to je svojstveno kafirima i to je postalo poznato meu muslimanima te ih oni veliaju poput nevjernika.
72
POGLAVLJE
SVI OSTALI NOVOTARSKI PRAZNICI I PERIODI SU POKUENA ZLA BEZ OBZIRA NA STEPEN
POKUENOSTI
Od zala u ovom poglavlju su svi ostali novotarski praznici i periodi, koji su u stvari pokuena zla bez obzira dostigli pokuenost na stupnju harama ili ne. A to je radi toga to je zabranjeno obiljeavanje praznika kitabija i nearapa iz dva razloga: Prvi: jer u njima je poistovjeivanje sa kafirima. Drugi: jer su novotarije. Sve ono to se uvede novo od perioda i praznika je zlo, makar u tome i ne bilo poistovjeivanja sa kitabijama, iz dva razloga: Jedan je zato to to ulazi u naziv novotarija i inovacija a to opet ulazi u hadis kojeg biljei Muslim u svom Sahihu od Dabira ~~ da je rekao:
"Kada bi Allahov Poslanik JE. drao hutbu, pocrvenjele bi mu
oi, glas bi mu se podigao, ljutnja bi mu se pojaala, kao da je upozoravao od napada vojske, govorei: "Osvanuli i omrkli." I kae: "Ja i Sudnji dan smo poslani kao ova dvapa bi spojio izmeu prstiju - kaiprsta i srednjega prsta - i kae: "A zatim, najbolji govor je Allahova Knjiga, a najbolja uputa je Muhammedova uputa. Najgore stvari u vjeri su inovacije, svaka novotarija je zabluda. " 1
U predaji kod Nesaija stoji: "Svaka zabluda vodi u Vatm."2
1 Sahih Muslim br. 867. 2 Stanje ovog hadisa je naveo ejh Albani u veoma vrijednoj knizi Nuna hutba koja se moe potraiti kod Islamke biblioteke.
73
Takoer, od onoga to je zabiljeeno u Sahihu od Aie radijjallahu anha - da je Vjerovjesnik ~' govorio:
uKo bude radio neto to nije od nae stvari (vjere) ono mu se odbija."1
U verziji u oba Sahiha stoji:
"Ko uvede u ovu nau stvar ono to nije od nje ono mu se odbija. " 2 3
U vjerodostojnom hadisu kojeg biljee autori Sunnena od Irbada b. Sarije od Vjerovjesnika~' se prenosi da je rekao:
"Ko bude od vas ivio poslije mene vidjet e veliko razilaenje. Na vama je da se drite mog sunneta i sunneta mojih pravednih halifa 4 poslije mene. Toga se strogo pridravajte i drite ga kutnim zubima, ali se uvajte inovacija, jer svaka novotarija je zabluda. " 5
Na ovu osnovu su ukazali sunnet i konsenzus (idma'), pored toga to u Allahovoj Knjizi ima ono to ukazuje na nju. Uzvieni kae:
Sahih Muslim br. 1718. Mutefekun a\ejhi. 3 lbn-Usejmin- rahimehu1lah- kae: Prvi hadis 'Ko uvede u ovu TMu stv.u ono to nije od nje to mu se odhij,a lii na drugi priblino. Meutim prvi je oit u opisu dok je drugi oit u odreenom djelu. Prvi je ko uini neto to nije od nae stvari tj. ako se razlikuje te ne bude po propisanom opisu. Dok drugi nije propisan u osnovi. Tako da svaki od ova dva hadisa ako su samostalni obuhvataju onaj drugi. A to znai da onaj ko uini djelo koje nije nareeno od Allaha niti Njegovog Poslanika, ni po svojoj biti niti svojstvima, on je odbijen onome ko ga uini. 4 Ibn- U se jm in - rah imehu 1\ah - kae: Allahov Pos lani k :i: kae: Pr,avednih ha.li{il Da [i to podrazumijeva da su njegove halife od njegovog ummeta u vladavini, vodstvll i nareivanju ili ak i u nauci? Oito je da se radi o opem znaenju pa ak i uenjaci koji ga naslijede u njegovom ummetu pravednim hilafetom u znanju, djelu i davi, da ulaze u ovo znaenje. 5 Biljei ga Imam Ahmed u Musnedu 4. dio, str. 126.
2
74
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Zar oni da imaju ortake koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije naredio?" (Sura E-ura, 21).
Svako ko uini neto poeljnim ime e se pribliiti Allahu, ili da to uini obaveznim svojim rijeima ili djelima, bez da je to Allah propisao, on je u vjeri propisao ono to Allah nije naredio. A onaj ko ga bude u tome slijedio uzeo ga je za ortaka Allahu, koji mu propisuje od vjere ono to Allah nije naredio. Da, on moe biti da je loe interpretirao erijat, tako da e mu se moda oprostiti radi toga, ako se on bude trudio na nain u kojem rnudtehidu biva oproteno kada pogrijei, ili ak da bude nagraen za svoj trud. Ali nije dozvoljeno slijediti ga u tome, kao to nije dozvoljeno slijediti svakoga onoga ko kae ili uini neto, ni u govoru niti djelima, ako se zna da je istina u suprotnom, iako je isti taj govornik ili djelatnik nagraen pored toga to mu se prihvata isprika. l Uzvieni kae:
0ni, pored Allaha, bogovima smatraju sveenike svoje, i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina. A nareeno im je da samo jednom Bogu ibadet ine nema boga osim Njega. On je
11
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ova korist se odraava u tome da ako sljedbenik lmukalid) pogrijei a pripada idtihadu1 a upotrijebio je svoje znanje u pronalaenju odreenog erijatskog rijeenja, njemu pripada nagrada i prihvata mu se opravdanjelza greku). Ali onaj ije se greke prepozn,1ju obaveza je da mu se suprotstavi osvrui se ka ispravnom. Neu rei ovo je imam i ja ga slijedim. Da1 ja u rei on je mudtehid i njemu je oproteno. Ali sada je do tebe dopro ispravan stav u odnosu na greku. Na tebi je da slijedi ispravnost. Ovo je pitanje koje zanemaruju pojedini uenici. Kae ovo je mudtehid a ako pogrijei ima nagradu. Mi emo rei: Da, to je to se tie njega. Ali to se tie tebe, tebi je postalo jasno da je pogrijeio u svom idtihadu, rako da ti je obaveza suprotstaviti mu se. Ali pazite na njegova ogranienja, kae: Ako upotrijebi idtihad kojim mu se oprata ako pogrijei, a to je da upotrijebi svu svoju snagu i uloi trud kako bi doao do ispravnog. Ali da pogleda samo u dokaze bez pomnog prouavanja i bez sakupljanja svih strana dokaznog materijala, on nije upotrijebio obavezni idtihad.
75
vrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju". (Sura EtTewbe, 31).
Adijj b. Hatim ~'kae:
"Allahov Poslanie, oni ih nisu oboavali?" Kae: "Nisu ih oboavali, ali su im dozvolili zabranjeno pa su im se pokorili. Zabranili su im dozvoljeno pa su im se pokorili".
Ko se pokori nekome u vjeri u onome to Allah nije propisao od zabrane, dozvole, poeljnosti i obaveze, njega sustie udio ove pokuenosti, kao to sustie udio onoga ko nareuje ili zabranjuje. Zatim svakom od njih dvojice moe biti oproteno radi idtihada, kao i da budu nagraeni za svoj idtihad. Tako da ga pokuenost mimoie zbog nepostojanja uslova, ili zbog postojanja onoga to ga sprijeava. sustie onoga kome se pojasni istina a on je ne prihvati. Ili onaj ko zakae u traenju istine dok mu se ne pojasni, ili da okrene glavu od traenja spoznaje iste, radi hira, lijenosti i slinog torne. Allah 'k, je muricima (u pornenutom ajetu), pokudio dvije stvari. Prva je da su Mu oni pripisali ortake u onome to nije dozvolio.1 Druga je to to su zabranili ono o zabranu.
emu Allah~
Takoer pokuenost
Takoer
Allah~'
nije objavio
To je Vjerovjesnik~' pojasnio onako kako stoji kod Muslima od Ijjada b. Himara od Vjerovjesnika~' da je rekao:
"Allah ~ kae: "Ja sam Svoje robove uinio monoteistima (hunefa'), pa su ih odvratili ejtani. Zabranili su im ono to
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: ejhrahimehullah- kae: Ono to Allah nije dozvolio, kao to je dolo u asnom Kur'anu. Da li to znai da postoji za to dozvola? Ne, ali da bi se pojasnilo stanje. T e da se pojasni da oni nemaju dokaza. Oni su pripisali Allahu irk o emu Allah nije spustio dokaz. Niti oni u tome imaju ulogu. A to ne znai da postoji Njegov ortak kojem je Allah~ dozvolio.
1
76
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Sam im dozvolio, i naredili su im da Mi pripisuju ortake u onome o emu nisam objavio dokaza. "l
Allah ~ kae:
"Mnogoboci e govoriti: Da je Allah htio, mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, a ni preci nai, niti bismo ita zabranjenim uinili." (Sura El-En'am, 148).
Oni su tako spojili izmeu irka i zabranjivanja, a u irk2 ulazi svaki ibadet kojeg Allah nije dozvolio. Murici tvrde da su njihovi ibadeti obavezni ili poeljni. Te da je njihovo injenje bolje od izostavljanja. Zatim meu njima je bilo onih koji su oboavali druge mimo Allaha 'MJ kako bi se tim ibadetom pribliili Allahu~Drugi su izmislili vjeru tvrdei da na taj nain oboavaju Allaha~' kao to su krani izmislili mnoge vrste novotarija. Osnova zablude meu zemaljskim stanovnicima je potekla iz ova dva razloga: uzimanje za vjeru ono to Allah~ nije propisao
Sahih Muslim br. 2865. lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: irk je svaki ibadet kojeg Allah nije naredio. Svako ko oboava Allaha sa ibadetom kojeg nije naredio on je murik. Zato to slijedi svoje strasti. Z.u oni clz imaju ortake koji im propisuju clz vjeruju ono to Allah nije T111.redio! (E-ura1 :n). A u ajetu kojeg je naveo ej h - rahimehullah : Da je Allah
htio1 mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali" a ni preci nai" niti hismo itil nhranjenim uim1i. Je li Allah prihvata dokaz? Ne, Allah nije prihvatio ovaj dokaz. Kae: Tako su lagali oni prije njih sve dok nisu okusili Nau kaznu. Ako bi neko rekao: Kako e spojiti izmeu ovog ajeta sa kojim Allah negira dokaz murika: Daje Allah htio mi ne hismo druge NJemu ravnim smatraH. l rijei Uzvienog: Da je 1 Allah hdo oni nehi druge NJemu ravnim smatrali. A tehe smo kao uvara nad njima uim1i. (El-En'am, 107)? Drugi ajet ukazuje na bodren je Vjerovjsenika ::ll$:. T e
pojanjenje da ono to se desi od irka da je to od Allaha~- Da je Allah htio oni ne bi irk, ali oni koji kau: Da je Allah htio mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, su htjeli time dokazati da je irk radi odreenja. Ali ovo nije mogue. Ako bi ovomurik rekao nakon to mu je Allah podario blagodat islama: Da nije Allaha ja ne bih uinio irk, ovo bi uistinu bilo prihvatljivo.
uinili
77
ili zbog toga to su zabranjivali ono to Allah ~ nije zabranio) Zbog toga je osnova, na kojoj su Imam Ahmed i drugi, gradili svoj mezheb, bila da se djela stvorenja dijele na dva dijela: ibadeti koje uzimaju za vjeru i koji im koriste na Ahiretu, ili na dunjaluku i na Ahiretu i na obiaje koji im koriste u ivotu.
Osnova u ibadetima da se od njih ne propisuje osim ono to je Allah~, propisao. Osnova u obiajima je da se od njih ne zabranjuje osim ono to je Allah~~ zabranio.2 Ali ovi novotarski periodi su zabranjeni samo zato to se u njih uvela vjera sa kojom su se pribliavali Allahu~~ kao to emo, ina-Allah spomenuti.
1
Znaj da je ovo pravilo -a to je dokazivanje zbog toga to je neto novotarija, da se radi o pokuenoj stvari - velianstveno i ope pravilo, koje se upotpunjuje sa odgovorom na ono to mu je suprotno. A to je da meu ljudima ima onih koji kau: "Da se novotarije dijele na dvije vrste; lijepe i loe. Dokazujui to Omerovim ~' rijeima, o teraviji namazu: "Lijepa li je ovo novotarija. "3 Kao i dokazima iz rijei i postupaka koji su se nanovo pojavili nakon Poslanika ~, i koji nisu bili pokueni, nego su bili lijepi, sa dokazom iz konsenzusa i analogijom. Moda e se ovome prikljuiti oni koji nisu savladali nauku o osnovama na kojima su veina ljudi u pogledu obiaja i slino. Pa e to takoer uini dokazom o ljepoti pojedinih novotarija. Kao da je to (tu novotaiju), onaj koga on poznaje uinio (potvrdio),
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Prvi razlog je u obavezivanju dok je drugi u zabranjivanju. Uzimanje vjere je obavezivanje, dok je zabranjivanje negativni smisao. T ako da se osnova zablude svodi na oba vezivanje ili zabranjivanje. 2 lbn-Usejmin - rahimehu!lah - kae: Ove dvije osnove su suprotne. Prva osnova zabranjuje bilo koji vid ibadeta osim sa dokazom. Druga osnova dozvoljava sve osim sa doL1zom1 to znai da je sve doputeno osim ako je preneen dokaz da neto od toga zabranjuje. 3 Biljei ga Buharija u Sahihu br. 2010 u prii o okupljanju muslimana u damiji radi
teravije.
1
78
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
konsenzusom, makar ne poznavao miljenje ostalih muslimana po tom pitanju. Ili da ne prihvati ostavljanje onoga na to je navikao, poput onih kojima je reeno: "Doite na ono to je objavio Allah~ i ono to je preneeno od Poslanika :t;" a oni kau: "Dovoljno nam je ono na emu smo nali nae oeve." A mnogo je onih koji ovo uzimaju za dokaz meu onima koji se istiu i koji se pripisuju znanju ili o ibadetu sa dokazima koji nisu od nauke osnova na koje se oslanja u pogledu vjere. Cilj je taj to su ovi dokazi, koji ukazuju na pokuenost novotarija, suprotni onome to ukazuje na lijepu stranu pojedinih novotarija. Da li na osnovu erijatski vjerodostojnih dokaza ili na osnovu dokaza koje koriste i na koje se oslanjaju pojedini dahili meu ljudima ili da openito izokreu znaenje dokaza. Zatim, ovi pobornici se oslanjaju na dvije teze: Jedna je da kau: "Ako se potvdi da su neke novotarije lijepe a neke rune, onda je runo ono to nam je Zakonodavac zabranio, ali ono to je preutio od novotarija onda one nisu rune, nego su lijepe". Ovo zastupaju pojedinci meu njima. Druga teza je da se o looj novotariji kae: "Ovo je lijepa novotarija, jer u njoj se nalazi ovakva i ovakva korist". Ovi pobornici kau da nije svaka novotarija zabluda. Odgovor je taj da rijei:
"Najgore stvar (u vjeri) su inovacije, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda je u Vatri"
jesu rijei upozorenja od inovacija. Ovo je dokaz od Allahovog Poslanika ~ 1 i nikome nije dozvoljeno da odbije njegove dokaze o
1
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je jasno. Nema sumnje da je Vjerovjesnik
;ti najiskrenije stvorenje. Da je najuenije stvorenje, da je najbolji savjetnik meu
stvorenjima. Pa ako je rekao: Svaka. novotil.rija je zabluda a svaka. zabluda vodi u V.acru. Rije 'svaka' je slika opeg pojma. l 'svaka' ukazje na sveobuhvatnost i niko nema pravo da se suprotstavi da 'svaka' ne znai sveobuhvatnost. Ako neko tvrdi da su pojedine novotarije sunnet1 ili da je doputeno, na njemu je da prestane. Ne moe se suprotstaviti ovom direktnom opem pravilu za kojeg su se uenjaci sloili da je od svih ostalih opih pojmova. l to sa pukim analognim poreenjima1 nepravilnim
79
pokuenosti
novotarija, a onaj ko se suprotstavi njegovom dokazivanju taj je protivnik. to se tie suprotnih dokaza, odgovor je na dva naina:
Kao da se kae da ono to je potvreno lijepim da to nije novotarija, ime je opi pojam sauvan te da nepostoji posebnost u njemu.
Ili da se kae da ono to je potvreno lijepim da je to posebno izdvojeno od opeg pojma. Opi odreeni pojam je dokaz za ono to je mimo slike posebnoga. Tako da onaj ko misli da su neke novotarije izdvojene iz ovog opeg pojma, obavezan je iznijeti dokaz o posebnosti, a ako nema dokaza onda je ovaj opi terminoloki pojam sa znaenjem zabrane obavezujui.
Zatim izdvojeni propisi su dokazi iz Kur 1ana, sunneta i konsenzusa, tekstualno ili da bude izvueno iz tih dokaza. Ali to se tie obiaja jedne ili vie drava, ili miljenje velikog broja uenjaka, ili pobonjaka, ili veine njih i slino tome, nije ono to moe biti suprotno postavljeno Poslanikovim :i rijeima, kako bi se moglo primjeriti sa njima. Ko bude bio ubjeen da su veina ovih obiaja, koji su suprotni sunnetu, ono oko ega postoji konsenzus, na osnovu toga to ih je ummet odobrio i nije ih negirao, on grijei u ovom ubjeenju. Jer nije prestalo niti e prestati postojati u svakom vremenu onih koji e odvraati od inovacijskih obiaja koji se suprotstavljaju sunnetu. Nije dozvoljeno pozivati se na idrna 1 djelovanjem neke drave izmeu muslimanskih drava, pa kakav
analogijama. A to se tie suprotstavljenih tvrdnji koje je naveo1 na njih je autor odgovorio. Sada kaemo: Podjela novotarija na lijepe i rune je lana tvrdnja. Sa ovom tvrdnjom se suprotstavljamo hadisu. A ejhul-islam kae: Nikome nije dozvoljeno da odbije njegovu upozorenje o pokuenosti novotarija. Onaj ko se suprotstavi njegovoj dokazivosti on je oholi protivnik. Oholno suprotstavljanje Allahu i Njegovom Poslaniku nije jednostavna stvar. Kaem da je svaka novotarija zabluda i nita od novotarija nije lijepo. Ali ako kae: Ova novotarija je lijepa. A ona moe biti novotarija i on pretpostavlja da je novotarija ili da bude lijepa i on pretpostavlja da je lijepa. Ovo se moe desiti. Ali da se potvrdi da je lijepa novotarija, nikada, to nikako nije mogue.
80
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
je onda
uenjaka
sa djelima grupe od njezinih grupa? Ako se veina nije oslonila na idma uenjaka Medine u Malikovorn dobu, nego su smatrali sunnet dokazom protiv njih, kao to je dokaz protiv svakog drugog, i pored onoga to im je dato od znanja i imana, kako e se onda uenjak osloniti na obiaje na koje su navikli veina obinih ljudi. Ili one koje su odredili obini ljudi, ili ljudi koji su ispunjeni neznanjem, i koji nisu jaki u nauci, niti se ubrajaju meu pretpostavljene, niti koriste za dogovaranje. lli ak njihovo vjerovanje u Allaha i Njegove poslanike moda jo nije usavrena, ili da se sa njima uvukao po obiaju naroda meu uglednima bez da prenosi (miljenja) ili zbog smllilje, njihovo najbolje stanje je da budu na stupnju mudtehida meu irnamima i istinolj ubi vima? Odgovor na uzimanje ovakvih argumenata, za dokaze je poznat, da nije na nain uenjaka. Ali zbog obilnosti neznanja mogue je da se na njih osloni veliki broj ljudi. ak i onih koji se pripisuju znanju i vjeri, ili da se uenjacima ili vjerskim linostima u tome pojave drugi oslonci u erijatskim dokazima. Allah~ zna da njegovo miljenje i njegovo znanje o njemu nije drugi oslonac u erijatskim dokazima, makar u njemu bilo sunmje. Nego je on oslonac u stvarima koje nisu uzete od Allaha niti Njegovog Poslanika, poput oslonaca na koje se oslanjaju oni koji nisu ueni niti vjernici, nego se spominje erijatski dokaz kao dokaz protiv nekog drugog kako bi odbio ono o emu se raspravlja. Pohvaljena rasprava je ona u kojoj se ispoljavaju spoznaje i iznose dokazi na koje se oslanjaju govori i djela. Ali isticanje oslanjanja na ono to nije oslonac u rijeima ili djelu, je vrsta nifaka u nauci, raspravi, govoru i djelu.
Takoer,
sluaj
nije dozvoljeno primjenjivati
Poslanikove~~ rijei:
"Svaka novotarija je zabluda", na novotariju koju je posebno
zabranio. Jer u tome je ponitavanje koristi koja se nalazi u ovom hadisu. Jer ono to je zabranjeno od kufra, fiska i vrsta grijeha je poznato iz te zabrane. Pa ako u vjeri ne postoji zabranjeno osim ono to je posebno zabranio, bez obzira da li se to primjenjivalo u vrijeme Allahovog Poslanika ~ ili ne, ono to je zabranio je zlo, bez
Sl
obzira da li to bilo novotarijom ili ne, onda opis novotarije e biti nepostojeeg utjecaja. Njegova prisutnost nee ukazivati na runou, niti nepostojanje lijepoga, nego e njegove rijei "Svaka novotarija je zabluda" biti na stupnju njegovih rijei "Svaki obiaj je zabluda" ili "Sve ono na emu su arapi i nearapi je zabluda" ime se eli da ono to je od toga zabranjeno jeste zabluda. Ovakvo obesnaivanje dokaza je poput falsifikacije i negiranja, a nije sa strane poznate interpretacije, u emu su mnoge vrste teta. Prva je, ruenje oslanjanja na ovaj hadis. Ono to je poznato da je posebno zabranjeno time se spoznaje njegov propis o toj zabrani. A ono to nije poznato ne potpada pod ovaj hadis, tako da ovaj hadis ne bi imao koristi, pored toga to se Vjerovjesnik i, ovim hadisom obraao skupinama, i koji se ubraja u njegov saet govor. Druga je, da rije novotarija i njeno znaenje bivaju nazivi za nepostojei uticaj. Tako da vezanje propisa ili znaenja, za ovaj termin ili znaenje, je vezanje za ono to nema uticaja, kao to je sluaj sa svim drugim nepostojeim svojstvima koja nemaju utjecaja. je, da ovakvo obraanje ako se nema za cilj osim neki drugi opis- tj. njegova bit kao zabrane -je skrivanje onoga to se mora pojasniti ili pojanjenje onoga to se nema za cilj oitovati. Novotarija i posebna zabrana meu njima je openitost i posebnost, jer nije svaka novotarija ona o kojoj je dola posebna zabrana, niti je svaka posebna zabrana novotarija. Tako da govor o jednom od ova dva naziva sa eljom ukazivanja na drugi je puko podmetanje. ime ne pristaje govorniku osim ako nije onaj ko prenosi indirektno, kao da kae 1crno 1 a misli na konja ili da kae 1 konf a misli na crno. 1
Trea
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ovo se mnogo deava kod uenjaka koji se suprotstavljaju tekstu hadisa, tako da izokreu njegovo znaenje kao npr1 kau: Ugovor !<oji je meu nilTlU i njimil je namaz. Ko !fil osuvi uinio je l<ufr Kau: Onaj ko pusti namaz negirajui njegovu obaveznost. Ovo je greka iz dva razloga. Prvi je:
1
82
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
etvrta je, da njegove rijei "Svaka novotarija je zabluda,
se inovacijskih stvari", ako ovime misli ono u emu je posebna zabma, onda ih je naveo na ono to se htjelo i rei ovim hadisom to to opet moda niko nije shvatio iz njega. Ili da ga veina nee shvatiti osim posebni ljudi u ummetu, a ovakvo neto nije dozvoljeno ni u kom sluaju. l
Peta je, da ako je njime htio ono u emu se nalazi posebna zabrana biva manjim od onoga u emu nema posebne zabrane od novotarije. Jer ako razmisli o novotarijama koje je posebno zabranio i one koje nije zabranio, vidjet e da je ova vrsta mnogobrojnija. A opi pojam se ne smije odnositi na rijetke i malobrojne sluajeve. 2
Ponitavanje svojstva na kojem se temelji propis. Drugi: Potvrivanje svojstva koje nije spomenuo Zakonodavac. to je takoer lano. Zato to negiranje obaveznosti namaza nuno namee kufr te osobe makar i klanjao. ::ak kada bi bio prvi koji dolazi i klanja i skruen je u svom namazu. On obavlja svoj namaz a negira njegovu obligatnost, on je kafir. Pa kao da je Poslanikov ;jj; govor, ako bi ga uzeli sa ovim znaenjem: da je Poslanik~ - a nije ni mogue niti mu se moe pripisati - zavodi svojim govorom i nejasno govori. Kako e vezati kufr sa ostavljanjem namaza. Kaemo: Ne vee ga za negiranje. Ovo je ogromna greka. Ovo je kao to kae autor: Svaka novotarija je zabluda. Da je Poslanik~ rekao: Svaka zabrana je zabluda onda u njegovim rijeima: Svak.:~ novotarijil je zablud.t ne bi postojalo nikakve koristi. Ako mi odstupamo od opisa na osnovu kojeg je zakonodavac izgradio propis, a to je novotarija, to bi bilo izokretanje rijei sa njihvoh mjest.1 i to na dva naina. Prvi je: Ponitavanje svojstva na kojem se temelji propis. Drugi: Potvrivanje svojstva koje nije spomenuo Zakonodavac. A ovo je kao to je ejhrahimehullah spomenuo: Kao da kae 'crn' a misli na konja, ili da kae 'konj' a misli na crno. 1 lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: T o znai luda bi npr, rekao: Svaka zabrana je zabluda, ovim niko od ljudi ne bi obuhvatio sve zabrane. lsto tako veinu njih ne shvata osim posebni ljudi a to su uenjaci. Ali ako kae: Svaka novotarija je zabluda, a to je da vidimo djelo putem kojeg ovjek oboava rei emo: Ti si novotar. Nee rei: On je to zabranio, a mi emo odgovoriti da je osnova u ibadetima zabrana. 1 lbn-Usejmin- rahimehul!ah- kae:Ovo je veoma korisno pravilo. A to je da se opi tennin ne smije odnositi na rijetke ili malobrojne sluajeve i primjere. Ovo je korisno, od toga je shvatanje rijei Allahovog Poslanika~: Onaj ko umre a duiln je d.t pos~ postit e za njesa. njegov stilrate/j. Neki uenjaci kau: Onaj ko umre a zavjetovao se da e postiti, za njega e postiti njegov staratelj. A to se tie obaveznog posta on se ne napata za umrlog. Ovo je greka, ega je vie? Da li ljudi umiru vie u toku obaveznog posta ili zavjetovanog? Obaveznog... luko se onda hadis moe prenijeti na rijetke ili malobrojne situacije iz ovjekova ivota? Zbog toga je ispravan stav u to
uvajte
83
Ovi sluajevi i drugi nuno nalau da je ovakvo tumaenje nepravilno. Nije dozvoljeno mjeriti hadis po njemu, bez obzira da li je tuma time htio da pojaa svoje tumaenje sa vodeim dokazom ili nije imao namjeru da ga ojaa. Zbog toga tuma mora pojasniti dozvoljenost znaenja hadisa kojeg je naveo za ovaj hadis, zatim da pojasni dokaz koji ga je naveo na takvo neto. Svi ovi oblici hadisu.
sprijeavaju
da se eli ovo
znaenje
u ovom
Ovo je dokaz na njihovu prvu tezu. to se tie druge teze rei e se dokaite da se novotarije dijele na lijepe i rune. Jer ovakva procjena ne sprijeava ovaj hadis kako ukazuje da su sve novotarije rune. Ali najvie to se moe rei, ako se potvrdi da je ovo lijepo, to e biti iznimka iz opeg pojma, a ako ne onda osnova je da je svaka novotarija zabluda. Moe se rei da sve ono za to se tvrdi da je lijepo, a to je novotarija, to ustvari ili nije novotarija ili je posebnim dokazom izuzeto od osnove na koju upuuje ovaj hadis. Ovo je odgovor na ono za ta postoji potvrda da je lijepo. Ali to se tie drugih stvari za koje se misli da su lijepe, ali u stvari one to nisu, ili stvari koje mogu biti lijepima. Onda nije korisno suprotstaviti se njima, nego se na njih odgovara dvostrukim odgovorom. A to je da ako se potvrdi lijepa strana ovoga, onda nee biti novotarijom, tako da ili e biti posebnim pojmom, a ako se ne potvrdi lijepim, onda ulazi pod opi pojam. Ako si spoznao da je odgovor na ovo suprotstavljanje sa jednim od ova dva odgovora, onda postoje dvije pretpostavke: da je dokazna strana hadisa postojea jo uvijek, i da se ne moe odbiti onilne to su rekli. I nikome nije dozvoljeno da se
sumnje nema da onaj ko umre a ostalo mu je da naposti Ramazana da e ga za njega na postiti njegov starate! j. A ovo pravilo se odnosi na slike koje smo spomenuli.
84
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
suprotstavi ovoj saetoj cjelokupnoj (kelime dami 1a) riJeCI Allahovog Poslanika~, a to su njegove rijei: "Svaka novotarija je zabluda", tako to e negirati openitost ovog dokaza, time to e rei: "Da nije svaka novotarija zabluda." Jer ovakvo neto je blie suprotstavljanju Allahovom Poslaniku ~~ nego to to lii na interpretaciju. Ali ono to e se rei za postupke ija se ljepota potvrdi i za koje se kae da su novotarije, da ovo odreeno djelo, naprimjer, nije novotarija. Tako da se ne moe ubrojati u hadis ili ako ue u njegov pojam, onda je izdvojen iz njegove openitosti, radi takvog i takvog dokaza, koji je jai od openitosti pojma. Iako je prvi odgovor bolji. Ovaj odgovor treba razmotriti. Ako misli na namjeru openitosti i oitoj obuhvaenosti iz Poslanikovog ~' hadisa sa ovim opim cjelovitim pojmom onda se nee ostavljati njegova namjera- oca i majku za njega (Poslanika)~' bi rtvovao. to se tie teravije namaza,I ona nije novotarija u erijatu, nego je sunnet po rijeima i djelu Allahovog Poslanika ~- On je rekao:
"Allah vam je propisao post u Ramazanu, a nJegov namaz vam je uinjen sunnetom. "2
1
noni
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: ejhrahimehullah- kae: to .se tie teravije namaza - time je htio da poniti dokaze onih koji tvrde da postoje lijepe i loe novotarije. Pri tome je iskoristio Omerove 1 rijei: L1j"epa li je ovo novocanj~1. Mi kaemo: Da u novotarijama nema niega uope lijepog. Niti se ta od njih moe pohvaliti nego su sve novotarije zabluda na osnovu rijei najuenijeg stvorenja i najboljeg savj etn ika meu stvorenjima, Mu hammeda ~: Sva Aa novotarija. je za.hlua.. Ako bi ovjek rekao: Kako emo je nazvati novotarijom? Rei emo da je ona novotarija s obzirom na to da je bila zapostavljena pa ju je oivio. to je ejh rahimehu!lah- pojasnio. 1 Biljei ga Ibn-Made u Sunnenu br. 1328, Ibn-Huzejme u svom Sahihu br. 220 J. Had is je slabog lanca zbog Nedra b. ej bana koj i je slab ali h adis j e sahih sa svoj im znaenj em. lbn-Huzejme u svom Sahihu nakon to je naveo hadis u 3. dijelu str. 335, kae: "Ova rije je ispravnog znaenja na osnovu Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika~. ali ne sa ovim lancem jer se bojim daje ovaj lanac greka i bojim se da Ebu-Seleme nije od svog oca uo nita, jer ovaj hadis niko od onih koje znam nije prenio od Ebu-Seleme osim Nedra b. ejbana."
'*'
85
ejhul~islam Ibn Tejmijje
teravija u dematu, nije novotarijom, nego je sunnet u erijatu, jer ju je Allahov Poslanik~' klanjao na poetku Ramazana u dematu, dvije noi, ak i tri. Takoer ju je klanjao u dematu posljednjih deset noi vie puta. Allahov Poslanik~ kae:
Takoer,
"Ako ovjek klanja sa imamom sve dok ne zavri upisat mu se bdijenje cijele noi."
Kada im je klanjao kijamu lejl (noni namaz), pa su se pobojali da ne propuste uspjeh. Biljee ga autori Sunnena. 1 Ovaj hadis su Ahmed i drugi uzeli za dokaz da je obavljanje teravije u dematu bolje od obavljanja samostalno. U ovim njegovim rijeima je podsticanje na klanjanje nonog namaza u Ramazanu iza imama. To je sigurnije nego da se kae da je opi sunnet. Ljudi su ga klanjali u dernatu u damiji u vrijeme Allahovog Poslanika~' a on im je to odobrio. A njegovo odobrenje je sunnet od njega ~-2 to se tie Omerovih "*" rijei "Lije-pa li je ovo novotarija." Veina onih koji uzimaju ovo za dokaz kau da ako bi htjeli Omerovim ~' rijeima da potvrdimo propis u kojem mu se nije suprotstavio - rekli bi: "Rijei ashaba nisu dokaz." Kako e onda biti dokazom njima u suprotstavljanju rijeima Allahovog Poslanika ~?3 A onaj ko je ubjeenja da su rijei ashaba dokaz onda nee biti ubjeen ako se suprotstavi hadisu.
rijeima
1
U oba sluaja, nije dozvoljeno suprotstaviti se hadisu sa ashaba.
Biljee ga Ebu~Davud u Sunnenu br. 1375, Nesai u svom Sunnenu br. 1292, Tirmizi u svom Sunnenu br. 806, Ibn~Made u svom Sunnenu br. 1327. Tirmizi kae: "Hadis je hasen sahih." Albani ga je ocijenio sahihom u Sahiha dami'a br. 1615, a hadis je od Muaza4. 2 lbn-Usejmin- rahimehu[[ah - kae: to znai da je klanjanje nonog namaza u Ramazanu potvren sunnet Poslani kovim~ djelom i odobravanjem. 3 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: ejh - rahimehullah - je imao cilj da istakne ono to su rekli ovi koji koriste Omerove rijei da su njegove rijei dole bez a da mu se neto od dokaza suprotstavilo . Time bi rekli da rijei ashaba nisu dokaz. Ovo ukazuje da strasti prevladavaju ovim ljudima, neuzubillahi, jer pojedini ljudi ako im neto odgovara njihovim strastima to za njega biva dokazom, a ako ne onda to nije dokaz.
86
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Da, dozvoljeno je odrediti opi pojam rijeima ashaba koji se ne suprotstavlja, po jednoj od dvije predaje. Ovo im koristi za ljepotu te novotarije ali za druge ne. Zatim mi kaemo da najvie to je Omer rnogao da nazove ovaj postupak novotarijom, pored njene lijepe strane, jeste da se radi o jezikom nazivu, a ne erijatskom. A novotarija u jeziku oznaava sve ono to se radi kao poetno bez prethodnog primjera. Dok je novotarija u erijatu sve ono na to ne ukae erijat sa erijatskim dokazom. Ako je hadis Allahovog Poslanika ~~ ukazao na poeljnost _nekog postupka ili na obaveznost poslije njegove smrti, kao to je knjiga o zekatu koju je iznio Ebu-Bekr ~- Pa ako neko uini tako djelo nakon njegove smrti dozvoljeno ga je u jeziku nazvati novotarijom. Jer se radi o poetnom djelu, kao i to da se sama vjera sa kojom je doao Vjerovjesnik naziva novotarijom i inovacijorn u jeziku. Kao to su to rekli izaslanici Kurejija Nedaiju o ashabima Allahovog Poslanika~, koji su uinili hidru u Abesiniju: "Oni su izali iz vjere svojih oeva, i nisu uli u vjeru kralja. Nego su doli sa inovacijskom vjerom koja nije poznata." Zatim to djelo na koje ukau Kur'an i sunnet, ne biva novotarijom u erijatu, makar se u jeziku nazvalo novotarijom.
Rije 'novotarija' u jeziku 'novotarija' u erijatu.
je
openitiji
pojam od
~'
rijei
Poznato je da se
rijei
Allahovog Poslanika
"Svaka
otpone,
novotarija je zabluda" Ne odnose na svako djelo koje se
nego vjera islam, ak svaka vjera sa kojom su dolazili poslanici, je poetno djelo. Nego eli ukazati na ono to se otpoelo od djela koja nije propisao Poslanik~Ako je to tako, onda oni su klanjali noni namaz u Ramazanu u Vjerovjesnikovo ~doba, u dernatu i pojedinano. U treoj i etvrtoj noi im je, kada su se sakupili rekao:
'Wita me nije sprijeilo da vam izaem osim to mi je bilo mrsko da vam se propie kao obaveza. Nego klanjajte u
87
vaim kuama. Jer nabolji osim propisanih. ''l
ovjekov
namaz je u njegovoj kui
Tako da je Poslanik ~' obrazloio svoje neizlaenje zbog bojazni da im se ne propie kao farz, to znai da se znalo da razlozi njegovog izlaska postoje. A da nije bilo bojazni da e im se propisati (kao obavezan namaz), on bi izaao. A kad je dolo Omerovo vrijeme on ih je sakupio iza jednog uaa, i osvijetlio je damiju. Pa je ova slika - a to je njihovo sakupljanje u jednom dematu iza jednog uaa u osvijetljenoj damiji - djelo koje nisu inili otprije, pa je nazvano novotarijom. Jer se tako naziva u jeziku. A ako se ne radi o erijatskoj novotariji, a sunnet ukazuje da se radi o dobrom djelu, osim to se bojao da im se ne propie, strah od prepisivanja obaveznim je nesatao sa njegovom (poslanikovom) smru #i, tako da nema ni onoga to bi se moglo suprotstaviti. Isto tako sakupljanje Kur 1ana, prepreka njegovog sakupljanja Kur 1ana u vrijeme Allahovog Poslanika~, je bilo zbog toga to je objava jo uvijek bila sputana. Allah je mijenjao to je htio, a potvrivao ono to je htio. A da je bio sakupljen u jednom mushafu bilo bi teko ili neuspjelo da se mijenja svako malo vremena. Ali kada je Kur 1an upotpunjen Poslanikovom ~,smru, i kada se erijat ustanovio njegovom smru, ljudi su bili mirni od toga da e se u Kur 1an neto dodati ili od njega oduzeti. Bili su sauvani od toga da im se neto zabrani ili stavi u obavezu. Razlog djelovanja je bio podstaknut Poslanikovim ~' sunnetom, tako da su muslimani radili na osnovu Poslanikovog ~' sunneta. A to djelo je od njegovog sunneta, iako se ovakvo neto u jeziku naziva novotarijom. Ovo je bilo poput Omerovog ~'protjerivanja jevreja iz Hajbera, krana iz Nedrana, i njima slinih iz zemlje. Allahov Poslanik~' im je to ostavio u obavezu u svojoj bolesti, pa kae:
"Istjerajte jevreje i
krane
sa Arapskog poluotoka. " 2
Ebu-Bekr ~, ovo nije izvrio jer je bio zauzet borbom protiv odmetnika, te zbog priprema i ratovanja protiv bizantijaca
Biljei ga Buharija ll Sahihu br. 924,2012 i 7290, Feth. Muslim ga biljei u svom Sahihu br. 761. 2 Biljei ga Muslim ll Sahihu br. 1767 i drugi od Ebu-Ubcjde b. Deraha <tlo.
1
88
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
perzijanaca. Takoer Omer ~~ ovo nije izvrio na poetku svog hilafeta jer je bio zauzet ratovanjem protiv bizantijaca i perzijanaca. Ali kada mu se ukazala prilika za to izvrio je ono to mu je Vjerovjesnik~~ naredio. lako se ovakav postupak u jeziku naziva novotarijom. Kao to su jevreji rekli: "Kako nas istjeruje kad nas je Ebu-Kasim ostavio?" Ili kao to su doli kod Alije ~~ u njegovom hilafetu traei od njega da ih vrati, pa su rekli: "Tvoja knjiga tvojim rukopisom." 1 Pa se ustegao od toga, jer takav postupak od Omera ~' je bio naloen od Allahovog Poslanika ji$,2 iako je inoviran poslije njega, i suprotan onome kako je to uinio Allahov Poslanik ji$.
Takoer, Poslanikove~ rijei:
"Uzmite dar ono to je dar, ako je zamjena za dug nekog od vas onda ga nemojte uzimati. "3
Ali kada su upravnici (emiri) poeli Allahov imetak dijeliti onima koji su im pomagali u upotpunjavanju njihovih prohtjeva, iako se radilo o grijesima, a onaj ko se suprotstavio bio je od onih koji su slijedili Poslanikov oi sunnet. Tako je odbijanje prihvatanja darova od nan1jesnika nova stvar, ali kada su uveli ono to su uveli od novotarija posljednji propis je doneen na osnovu sunneta Allahovog Poslanika~Takoer,
kada je dao sablju Ahbanu b. Sajfiju rekavi mu:
"Ubijaj sa njom murike a kada vidi da su se muslimani sukobili onda je slomi. "4
Biljei ga Ebu-Ubejd u Emval str. 98 sa lancem od Salima b. Ebu-Deada kao murse! predaju. l lbn-Usejmin - rahimehuUah - kae: Na osnovi djela Allahovog Poslanika ~ ne njegovog vremena. Nego je on to oporuio svom ummetu da protjeraju jevreje i krane sa Arapskog po[uotoka1 zato je rekao: U vremenu. Zato pazite na ovo jer se moe uciniti problematinim ovjeku pa e rei da je 'ahd'lugovor ili obaveza) ono to je Poslanik :j; oporuio svom ummetu u rijeima: Protjerajce jevreje i krane sa
Ara.psli.og poluotoli.iJ.
3
Biljei ga Ehu-Da vu d u Sunnenu br. 29 5 8. Al bani ga je ocijenio slabim u Da if dami'a br. 2819. ~Biljei ga Ahmed u Musnedu 5. dio, str. 69, slinim u istoj prii.
89
Iako je njegovo lomljenje sablje, nova stvar jer u vrijeme Allahovog Poslanika ~ muslimani nisu lomili sablje, ali je to bilo po njegovoj~ naredbi. Od ovoga poglavlja je Ebu-Bekrova tJ;;,, borba protiv onih koji su odbili dati zekat, iako se radilo o jezikoj novotariji, jer, Allahov Posanik ~~se nije borio ni protiv koga samo radi davanja zekata, ali kada je rekao:
mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoe da nema drugog boanstva koje uistinu zasluuje ibadet osim Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik. A ako to uine zatitili su svoju krv i svoje imetke od mene osim sa njenim pravom. A njihovo svoenje rauna je na Allahu. " 1
Poznato je da je zekat od prava 1la ilahe illallah 1, tako da se ne moe zatiti pukim izgovaranjem kako bi odbio zekat kao to je pojasnio u drugom vjerodostojnom hadisu:
"Nareeno
"Sve dok ne posvjedoe da nema drugog boanstva koje uistinu zasluuje ibadet osim Allaha, i da je Muhammed Njegov poslanik, dok ne obave namaz i ne dadnu zekat. " 2
Ovo poglavlje je opirno. Granica u pogledu ovoga je - Allah najboje zna - da se kae da ljudi nee uvesti nita novo osim ono u emu vide korist, jer da su to smatrali tetnim ne bi ga uveli, i jer u takvo neto ne poziva niti razum niti vjera. Tako da ono to muslimani vide korisnim pogledat e se u razlog potrebe, pa ako se utvrdi da je razlog potrebe ono to se nanovo desilo poslije Poslanika ~' ali ga je Allahov Poslanik ~' propustio bez naeg nemara, onda je dozvoljeno da uvede ono za ime postoji potreba. Takoer, ako razlog takvog postupka postoji jo u vrijeme Allahovog Poslanika ~ ali ga je Poslanik ~' izostavio radi neega to je nestalo njegovom
smru.
1 2
Biljei ga Muslim u Sahihu br. 21. Mutefekun alejhi.
90
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ali ono za to nije postojao potrebni razlog, ili da je razlog nude pojava pojedinih grijeha meu robovima, onda ovdje nije dozvoljeno uvoenje niega novoga. Svaka stvar za koju se zna da je razlog njene pojave postojao u vrijeme Allahovog Poslanika ~ da je postojala korist i nije uinjana, onda se zna da u tome nema koristi. Ali ono to se pojavilo novim kao razlogom nakon njegove smrti bez da to bude grijeh prema Stvoritelju, onda biva korisnim. Zatim pravnici ovdje koriste dva naina ili puta: Prvi je da to djelo nije zabranjeno, i ovo je stav onih koji zastupaju preneene koristi (mesalih mursele). Drugi je da se nee initi ono to nije nareeno, to je stav onih koji ne zastupaju postojanje mesalih mursele, a njih su dvije vrste: Jedni su oni koji ne potvruju propis ako ne ulazi u dokaz od zakonodavca, njegov postupak ili odobrenje, oni negiraju analogiju ili kijas. Drugi su oni koji ga potvruju sa rijeima ili postupcima zakonodavca, oni su pristalice zastupnika kijasa. Ali ono to je mogue da bude razlogom kod postojanja koristi, a on ga i pored toga nije propisao, to ako se uvede bit e uzrokom izmjene Allahove ~ vjere. Te tako neto uvedu oni koji se pripisuju onima koji mijenjaju vjeru od kraljeva, uenjaka i pobonjaka. Tii pak onih koji su posrnuli u idtihadu, kao to se prenosi od Vjerovjesnika~ i pojedinih ashaba da su rekli:
'Najvie to vam se bojim jeste uenjakovog posrtanja, ili da se munafik raspravlja sa Kur'anom, i imama zablude. " 1
Nisam ga naao u ovoj verziji u cjelosti, ali ga lbn-Muflih biljei u Adab er'ije 2. dio, str. 52 od Jezida b. Ebu-Zijada od Mudahida od Omera kao merfua predaju rijeima: "Najvie ega se bojim svom ummetu su tri stvari; posrtanja uenog, rasprave munafika Kur'anom i dunjaluka koji e vam polomiti vratove pa e te ga optuivati radi sebe." Ibn-Muflih kae: "Jezid je slab i nije ostavljen." Kaem da su ovog Jezida Kureija Haimiju Ehu-Abdullaha slabim ocjenili svi uenjaci kao ovjeka slabih hadisa. Ali o pojedinim dijelovima postoje drugi hadisi koji ih jaaju.
1
91
Primjer ove vrstel je ezan kod dva bajrama koje su uveli neki emiri i to su muslimani odbili kao novotariju. Jer da njihovo svojstvo novotarije nije bilo dokazom toga to su odbaeni u suprotnom bi bilo reeno: "Ovo je Allahov zikr, pozivanje stvorenja na robovanje Allahu.'' Tako da bi ulo u ope pojmove, kao to su rijei Uzvienog:
~~ l}=~ ~~ li?~l
. . .. .. 4 ... ..,
).J? ...
"esto Allaha spominjite i hvalite." (Sura El-Ahzab, 41).
I rijei Uzvienog:
~~J~~~~ ..Jp~fy)
"A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu" (Sura Fussilet, 33).
Ili da se koristi analogija poreenjem na ezan u vrijeme dume, jer dokazivanje ljepote ezana kod bajrama je najjae dokazivanje ljepote najvee novotarije.
Nego e se rei da ga je Allahov Poslanik ;i izostavio, iako je postojalo ubjeenje o postojanju razloga, i nestanka prepreke, sunneta, kao i to da je njegovo injenje sum1et.
Tako da njegov ili:, strah od munaflka u pogledu Kur'ana je potvren u rijeima: "Najvie ega vam se bojim poslije mene jeste munafik koji je znanog jezika." Biljei ga Taberani u Kebim i Bejheki u u'bul iman u hadisu od Imrana b. Husajina. Kae: "Imami zablude", Ahmed u Musnedu i Taberani u Kebiru sa vjerodostojnim lancem biljee od Ebu-Derda'a merfua predaju: "Najvie ega se bojim svom ummetu su imami zablude." to se tie prvog dijela hadisa a to su rijei: "Najvie ega vam se bojim je posrtanje uenog" nisam naao predaj11 koja bi ga ojaala u onim izvorima koje sam pregledao. Allah~ najbolje zna. 1 tbn-Useimin - rahimehu!lah - kae: Ovo je najopasnije to se moe desiti da posrtajem uenjaka se potrese svijet. Rasprava munafika sa Kur'anom. Raspravlja se sa Kur'anom upotrebljavajui manje jasne ajete. Ali ne isputa jasne ajete. Ali ako nema imana on e pobijati jedan dio Kur'ana njegovim drugim dijelom. Ovo je opasno ali ako mu je data rjeitost, retorika i bude sjedio na sijelima sa obinim ljudima. Pa je poeo govoriti i govoriti. Ovo je takoer ogromna opasnost. to se tie imama koji zavode moda se ovo odnosi na opeg vladara. )er ako on zaluta onda je to najopasnije to se mo.e desiti islamu.
92
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ali kada je naredio ezan kod dume, bajrame je klanjao bez ezana i ikameta, tako da je proputanje ezana u ovim prilikama bilo sunnet, i niko nema pravo da doda neto na ovo, nego dodavanje u ovom pogledu je poput dodavanja u broju namaza, u broju rekata ili hada. Jer ako bi ovjek volio da klanja podne sa pet rekata i ako mu se kae da je ovo djelo lijepo, nee imati pravo na takvo neto. Ili kada bi htio da postavi ili odredi neko mjesto koje e biti za upuivanje dova Allahu i gdje e se Allah spominjati, nee imati pravo na ovako neto, niti moe rei da je ovo lijepa novotarija nego e mu se rei svaka novotarija je zabluda. 1
Mi smo znali za ovu zabludu prije nego to smo znali posebnu zabranu o njoj ili da znamo ono to je u njoj od tete.
Ovo je primjer za ono to se desilo, pored postojanja uzroka radi kojeg bi se desilo i nepostojanja prepreke, kada se radi o dobru. Sve ovo to iznosi ovaj govornik od koristi ili to koristi kao dokaz je bilo potvreno u vrijeme Allahovog Poslanika ~- Ali i pored toga Allahov Poslanik~, to nije inio, tako da je ostavljanje ovoga poseban sunnet, i predispozicija za svaki opi pojam i svaku analogiju.2 Primjer onoga to je uvedeno kao novo radi potrebe zbog pretjerivanja ljudi poput davanja prednosti hutbe nad bajram namazima. Kada su ovo uinili pojedini enliri, muslimani su to negirali3 jer se radilo o novotariji. Opravdanje onom koji je ovo
Ovo je dokaz protiv onih koji zagovaraju i praktikuju odlazak na dovita kao to je Ajvatovica, Lastavica, odlazak na Bunu i dmga dovita kod nas ali i ire. (Op. ree.) 1 lbn-Useimin- rahimehullahkae: Kaemo da sve ono za to je postojao razlog u vrijeme Allahovog Poslanika ;111 da se uini bez prepreke a on to nije uinio, njegovo injenje je novotarija i zabluda. Ali ako je postojala prerpeka ili se bojalo od prepreke onda nema grijeha kao to je Poslanik~ propustio demat u noim,1 kada se obavljao noni namaz u Ramazanu iz bojazni da se ne prepie njegova obaveza. Zato je nemogue rei da je sad njegovo obavljanje novotarija zato to ga je Poslanik ~ izostavio iz bojazni da im se ne propie kao farz. 3 Onaj koji je uveo ovu novotariju je bio Mervan b. Hakem a onaj koji je negirao njegov postupak je bio istaknuti ashab Ebu-Seid El-Hudri ~.
1
93
uveo je bilo to to su ljudi naputali mjesto klanjanja prije sluanja hutbe, dok u vrijeme Allahovog Poslanika~, se nisu razilazili dok je ne bi sasluali ili pak veina njih. Ovom e se rei da je razlog toga njegovo pretjerivanje, jer se Allahov Poslanik ii, obraao u hutbi sa ciljem da se okoriste i da im dostavi objavu, da ih uputi, dok ti eli uspostavu svoje vlasti. A iako si imao cilj poboljanje njihovog vjerskog stanja ti ih ne moe nauiti niti im koristiti, to je nepokornost od tebe i nije ti dozvoljeno da uvede novu nepokornost. Nego najbolji nain po tom pitanju je da se pokaje Allahu g i da slijedi sunnet Njegovog Poslanika ~, ime e se stvar uspostaviti. Ali ako se ne uspostavi onda znaj da e te Allah~ pitati za tvoja djela a ne za njihova. 1 Ko shvati ova dva znaenja sauvat e se mnogih sumnji oko uvedenih novotarija, jer je Allahov Poslanik~ rekao:
"Ni jedan narod nee uvesti novotariju a da Allah njih nee uzeti jedan sunnet nasuprot nje".
izmeu
Ja sam ukazao na ovo znaenje u onome to je prethodilo. Pa sam pojasnio da su vjerozakoni hrana za srca. Ali kada se srca nahrane novotarijama u njima ne ostane mjesta za sunnete. Tako da postanu poput onoga ko se najede loe hrane.
Veina emira su uveli razliite vrste novotarija u tekuim politikama kao to je uzimanje imetaka koji nisu bili dozvoljeni za uzeti, ili u izvravanju kazni za kriminal koje nisu bile dozvoljene. Ovo je zbog toga to su zakazali u pogledu propisanog od
Kao to je oito u predaji kod Buharije i u Muslimovom Sahihu od Tarika b. ihaba da je rekao: "Prvi koji je otpoeo bajramsku hutbu prije namaza je bio Mervan. Pa mu je priao ovjek i rekao: "Namaz je prije hutbe." Pa je rekao: "Ostavljeno je ono to je tamo." E bu-Seid ree: "to se tie ovoga njemu je propisano to je njegovo." Pogledaj Sabih Buhari br. 956, Feth i Sahih Muslim br. 889. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Nema sumnje da je ovaj govor veoma dobar. Npr1 danas veliki broj [judi kae: Ja ne uim Elif- lam - mim Seddu na sabahu petkom. Jer kada bi to uinio [judi bi me napustili. Na to e se rei: Ako to bude inio po sunnetu AUahovog Poslanika fi1 onda si ti obavio to je bilo na tebi. Oni ti nisu bitni zato to e se razii i napustiti te. Pojedini [judi kau: Korist je da ne uinim kako bi pridobio im vie ljudi. Ja kaem: Ne, ti ih navikni na sunnet a Allah~~ e u njima uin iri volju da budu sa tobom.
94
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
nareivanja
dobra i sprijeavanja zla, jer da nisu onda ne bi uzeli ono to su uzeli niti bi uinili ono to ne treba uiniti. ime bi ustrajali na uspostavljanju Allahove ~' vjere a ne svoje vlasti. Izvravali bi erijatske kazne nad uglednima i slabima, bliskima i daljnima, traei, kod svog podsticanja i straenja, pravdu koju je Allah propisao, ne bi imali potrebu za podmetnutim dadbinama, niti za trenutanim kaznama. Niti bi imali potrebu za zatitu od robova i porobljenih, kao to su bili Omer b. Abdul-Aziz i drugi emiri pojedinih pokrajina. l ako uenjaci uspostave Allahovu Knjigu i shvate ono to je u njoj od jasnih dokaza koji su ustvari AI1ahovi argumenti. Te onoga to je u njoj od upute, koja je opet korisno znanje i dobra djela. Kao i to to su uspostavili Allahovu mudrost koju je Allah"" objavio Svom Poslaniku ~~ lj. njegov sunnet. Nali bi u njemu razliite vrste korisnih nauka to bi obuhvatilo znanje obinih ljudi. Tako bi mogli razlikovati izmeu onoga koji se zalae za istinu i onoga koji se postavlja za zlo meu svim stvorenjima. Sa opisom svjedoenja kojeg je Allah uinio ovom urnmetu. Kao to Uzvieni kae:
Takoer,
u1 "_".- ~T'4J. i'.~--~ ~)Ci ~<, ~~:;.!ll..bj 1::0 <..( J-".r--" .. .... ",.
~
.. J
-"'
r-~
"Tako smo vas uinili umjerenim ummetom, kako biste bili svjedoci nad drugim ljudima" (Sura El-Beqare, 143).
Time bi se zadovoljili u odnosu na ono to su uveli novotari od nepravilnih dokaza za koje su dogmatiari mislili da time
1
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Omer b. Hattab-*' je spavao sam u damiji bez straara. Ali i pored toga AUah ~ga je sauvao. Zato to je Vjerovjesnik~ rekao: uva.j Al!dh.t; A//,a.h e tebe Sd.llv.itl: Svako ko primijeni AUahov erijat on e biti sauvan bez sumnje. ak ako bi se ispostavilo da bude napadnut ili ubijen bit e ubijen kao ehid. Jer on nije ubijen osim zato to je poput mudahida u Allahovoj vjeri. Zato je Omer b. Hattab u brojan u ehide. A on je- da Allah bude zadovoljan njime -molio u devama: Allahu j,a. Te moHm d,a. pog-inem kao ehid na Tvom putu i smru u gradu T vos Poslanika. Pa su govorili: Kako je ovo mogue kada je Medina postala mjestom sigurnosti i smiraja. T e mu je Allah odredio ovog paganina pa ga je ubio nepravedno zato to je postojano stajao izvravajui Allahovu vjeru pravedno meu Allahovim robovima.
95
pomau osnovu vjere. Od loih miljenja je i ono to tvrde zastupnici analogije tj. da oni na ovaj nain upotpunjavaju ogranke vjere. Ono to je od ispravnih dokaza i ispravnih miljenja je ono to se njegova osnova nae u Allahovoj Knizi i sunnetu Njegovog Poslanika ~. Shvatit e ga onaj ko ga shvati a bit e uskraeno onome kome se uskrati. i pobonjaci, ako oboavaju Allaha na onaj nain kojeg im je propisao u govoru ili djelima, oito i skriveno. Osjetit e slast lijepe rijei i dobrih djela sa kojima je Allah poslao Poslanika ~ u emu bi takoer pronali ista stanja, visoke stupnjeve, i velianstvene rezultate. to bi im bilo dovoljno u odnosu na ono to se desilo od ove vrste. Kao to su izmjene i sline stvari koje su se mogle uti zapostavljajui sluanje Kur 1ana, i vrsta zikra i dova koje su izmislili pojedini ljudi, ili tome slino, kao to su dodaci u pogledu ibadeta, koje su uveli oni koji su ih uveli, poput nedostatka prihvatanja onoga to je propisano. Iako za veliki broj pobonjaka, uenjaka pa i emira postoji opravdanje zbog onoga to su uveli novim radi svog idtihada. Cilj je spoznati ispravan dokaz, iako je onaj ko ga pusti opravdan radi svog idtihada, ili je moda on velikan i istinoljubiv. Nije nuno da svaka rije koju kae istinoljubivi bude ispravnom niti njegova djela da budu sunnetom. Jer bi bio na stupnju Allahovog Poslanika ~. A ovo poglavlje je veoma opirno. 1
lbn-Usejmin- rahimehul!ah- kae: Moramo znati da je ej h- rahimehul!ah- ovim htio kazati da su robovi oni koji oboavaju Allaha onim to je propisao od rijei i djela oitih i skrivenih. Oni koji su okusili slast lijepe nauke i dobrih djela sa kojima je Allah poslao Svog Poslanika ~. U tome su nali ista stanja1 visoke stupnjeve i velianstvene rezultate to im je dovoljno u zamjenu ako se pojavi neto kao promjena i slino. Nema sumnje u ovo da ako ovjek oboava Allaha sa onim to mu je propisao da e dospjeti do ovih poloaja. Nai e blaenstvo i smiraj koji e mu biti dovoljni u odnosu naspram ovih novotarskih zikrova. l od dizanja praine koje je zastupljeno kod sufija, sjede u halkama a pod njima je prostirka a ispred njih je neto poput postelje. A kada se zanesu i padnu u trans udare u ovu prostirku. Najei meu njima je onaj ko podigne najvie praine. ]er to vie udari vie e isjerati praine. Zbog toga to nazivjau prainanje. Ovo je bez sumnje novotarski zikr. Zato e sada u dovama nai duge prazne bez znaenja reenice bez subjektivnosti. Pribjegavaju ovim dovama zapostavljajui ono to je dolo u Kur'anu i sunnetu od
1
Takoer
96
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
o vrstama novotarija, njenim propisima i svojstvima nije mogue napisati u ovoj knjizi. 1 Nego je cilj da se ukloni sumnja koja se suprotstavlja vjerodostojnom hadisu kojeg smo naveli. Kao i to da se spoznaju dokazi koji ukazuju na pokuenost novotarija, to je potrebno primijeniti. Drugi oblik je pokuenost perioda koji u sebi sadre nered ili tetu u vjeri. novotarskih praznika,
Pria
Znaj da pojedinci, naprotiv, veina ljudi, ne spoznaju h tu ove vrste novotarija. A posebno ako se radi o vrstama propisar.ih ibadeta. Nego obdareni razumom su oni koji spoznaju jedan di1) ovih tetnih posljedica. Obaveza stvorenja2 je da se pridravaju Kur'ana i sunneta, makar i ne spoznali ta je u tome korisno ili tetno. Tako da emo ukazati na neke od tetnih posljedica toga.
dova. Ono to je dolo u Kur'anu i sunnetu je bolje o svega ovoga. Bolje je od njihovih jadikovanja i alopojki koje ue i koje mi esto sluamo. Ove izmiljene i wne dove iako u njima ima neto od istine u glavnom nisu poput potvrenih dova u Kur'anu i sunnetu. 1 Provjeri knjigu l'atisam od atibija koja je veoma bitna. 2 lbn-Usejmin- rahimehulla.h- ka.e: Obaveza stvorenja je da slijede Kur'an i sunnet iako ne dokue ono to je u tome od koristi tj. u naredbama i tete tj. u zabranama. Zato to je obaveza robova da ka.u: ujemo i pokoravamo se. Zato je Aia radijja!lahu anha - ka.da je bila upitana: Zato ena poslije menstruacije napata proputene dane posta a ne naklanja va proputene namaze? Rekla je: T o nam se deavalo1 pa nam je nareeno napa.tanje proputenog posta ali nam nije nareeno da nadoknadimo proputene namaze. Ovo je istinski rob1 ako mu se neto naredi on se toga dri i ne kae: Zato? A ako mu se neto zabrani on se toga kloni i potini i ne kae: Zato? l koja je mudrost od prepisivanja toga? Neki ljudi kada uju Allahovu ili Poslanikovu ~ naredbu kau: Je li naredba obligatna? A Kada uju Allahovu ili Poslanikovu ~ prepreku kau: Je li prepreka u smislu obligatne zabrane? Ovo ne bi trebalo ovako initi, jer su ashabi kada im se naredi to uinili a ako im se zabrani klonili bi se toga. [nisu govorili: Allahov Poslani e da li je tvoja naredba obligatna1 ili se tvoje sprijeavanje neega odnosu na zabranu? l ne bi trebali pitati da [i je naredba obligatna dunost niti prepreka obligatna zabrana. Ne bi trebalo da pita. Ti si rob i kada uje treba5 da kae ujem i pokoravam se. Da, ako bi se ovjek na5ao u situaciji da ne zna da li je poinio ono to mu je zabranjeno, ili da je uinio suprotno onome to mu je nareeno. Ovdje e postaviti pitanje da li je naredba obligatna dunost i slino tome. Kakav je dokaz ovjeka. pred Allahom na Sudnjem danu ako
97
Od toga je da onaj ko uvede novo djelo u danu, kao to je uvoenje posta prvog etvrtka u Redepu, ili namaza u noi tog petka koju neznalice nazivaju 'lejletul regaib' naprimjer. Zatim to slijedi od pripremanja hrane i ukrasa, ili prekomjernih trokova, i slinog tome. Jer ovakav postupak mora slijediti ubjeenje u srcu. A to je da se mora bit ubjeeno da je ovaj dan vrijedniji i bolji od drugih njemu slinih dana. Te da je post u njemu poeljniji u odnosu na post u etvrtak koji je prije njega ili poslije njega. Ili da je ova no bolja od drugih noi petaka. Te da je namaz u toj noi bolji od drugih namaza u drugim noima petaka posebno, i ostalih noi openito. Jer da nepostoji ovakvo ubjeenje u njegovom srcu, ili u srcu onoga ko ga slijedi, srce ne bi bilo nastrojena na izdvajanje ovog dana ili ove noi. Jer davanje neemu prednost bez dokaza za to je nepostojee ili nemogue. l
mu kae: Ja sam ti naredio ali ti nisi posluao. Pa ti je naredio Moj Poslanik a ti nisi posluao. Ovo je ono kao to sam vam rekao i ponavljao i opet ponavljam: Da ako uje Allahovu ili Poslanikovu ~naredbu da kae: ujemo i pokoravamo se. Ovo uini ako se radi o naredbi. A ako se radi o zabrani reci: ujemo i pokoravamo se i toga se kloni. Da bi uistinu bio rob. Istinski rob je onaj koji ini makar mu se iaretom naredilo. Zbog toga1 a Allahu pripada najbolji primjer, kada bi ovjek imao roba i kada bi mu rekao: O robe, idi i donesi mi to i to. A on mu kae: Neu da odem1 ta je to? Loe ponaanje. lli da mu kae: Nemoj to initi. A on ini. Istinski rob je onaj koji kada mu njegov gospodar naredi kae: ujem i pokoravam se. ak meu robovima ima onih kojima je dovoljan iaret. Za razliku od onoga koji kae: Rob se udara tapom a slobodnom je dovoljan iaret. A od slobodnih ljudi ima onih kojima ne pomae osim tap. U svakom sluaju ovo je savjet vama da ako ujete Allahovu ili Poslani kovu ;li naredbu recite: ujemo i pokoravamo se. Uinite i vi ete biti u dobru. Ako to zapostavite onda ste u opasnosti. Da, ako se ovjek nae u nedoumici u sluaju da neuini nareeno onda moe pitati da li je to obavezno pa da to nadoknadi. [[i je to zabrana pa da se pokaje. Zbog toga se ovo ubraja od najboljih ejhovih rijei rahimehu lJah. 1 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ovo je ispravno, da li ovjek moe dari vrijednost danu ili noi osim iz ubjeenj,1? Nikako nije mogue osim radi pojave poznatog razloga. Zbog toga se treba ovoga uvati. Zato ako vidi da su svi ljudi na tome na tebi je da se toga kloni ako vidi da tome nema osnove ni u Kur'anu 1 niti sunnetu niti djelima ashaba. Zato ga nemoj initi. Sada smo shvatili sa pravne strane da je namaz Rega i b novotarija. T e da je post petka ili etvrtka u redepu novotarija. Kao i to d,1 je pripremanje i podjela hrane u toj noi novotarija. A kada bi smo
98
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
navodei
A ovo znaenje, je potvrdio erijat u odnosu na ovaj propis u svojim tekstovima njegov utjecaj. Jer se radi o odgovarajuim utjecajnim znaenjima. Jer puka podesnost sa povezanou ukazuje na obrazloenje onih koji zastupaju blisku podesnost. Njih je veliki broj meu pravnicma i naim prijateljima i drugima. A oni koji nisu zastupali stav utjecaja kau da nije dovoljno uzeti za pojam podesnost sve dok se ne dokae erijatom da je takav opis utjecajan u takvom propisu. to je takoer stav velikog broja pravnika meu naim prijateljima i drugima. Jer oni kada vide da ve navedeni propis u znaenju utie na slian takav propis na drugom mjestu oni taj propis obrazlau sa istim tim navedenim propisom. Postoji i tree miljenje koje zastupa veliki broj naih prijatelja i drugih takoer. A to je da se navedeno pravilo ne obrazlae osim sa opisom na koji ukazuje erijat da je njime obrazloen. Niti se zadovoljava time da je obrazloen njemu slian propis ili propis njegove vrste. predstava razlike izmeu tri stava je da ako vidimo zakonodavca da je naveo odreeni propis i ukae na njegovo obrazloenje kao to kae za maku:
Skraena
"Ona nije neista, nego je ona od onih koji krue i koje krue oko vas."1
Ovo se naziva tekstnim obrazloenjem, ili pak ono to navodi na njega, bez obzira da li ti spoznao podesnost ili ne, nego se radi na osnovu nje po slaganju sve tri skupine iako se razilaze, da li e se onda ovo nazvati analogijom ili nee?
pogledali u post kao post i noni namaz kao noni namaz i podjelu hrane bez veze sa ovom novotarijom u tome ne bi bilo smetnje. 1 Biljei ga Malik u Muvetea 1122/13, Ebu-Davud u Sunnenu br. 75, Nesai u svom Sunnenu br. 66, Tirmizi u svom Sunnenu 92, Ibn-Made u svom Sunnenu br. 367, AJuned u Musnedu 5. dio, str. 303, Hakim u Mustedreku l. dio, str. 159, Bejheki u svom Sunnenu l. dio, str. 235. Tirmizi kae: ''Hasen sahih." Hadis sahihom je ocjeni la veina hafiza poput Buharije, Akilija, Bejhekija, Darckutnija, Nevevija kao i Albani u Irva' l. dio, str. 193.
99
Primjer toga kod ljudi je kao da robovlasnik svom robu kae: "Nemoj u moju kuu da uvodi tog i tog, jer je on novotar, ili zato to je crnac." i slino tome. Iz njegove naredbe se razumije da se ne uvodi u njegovu kuu onaj ko je novotar ili ko je crnac. To je slino kao da kae: "Nemoj uvoditi u moju kuu novotara niti crnca." Zbog toga mi ovakve sline situacije primjenjujemo u poglavlju o zakletvama. Pa ako kae: "Neu odjenuti ovu odjeu za koju mi prigovara taj i taj." Uinit e suprotno dakle pokvarit e zakletvu ako je njegovo prigovaranje o njemu poput prigovaranja ovog. A to je njegova cijena i slino. l Ali ako smo vidjeli da je zakonodavac odredio propis i nije naveo njegovo obrazloenje nego je naveo obrazloenje njemu slinog propisa ili nekom propisu njegove vrste, kao da dozvoli ocu da uda svoju maloljetnju kerku koja je djevica bez njenog odobrenja. Jer smo vidjeli da mu je dato pravo vladanja ili postupanja u njenom imetku zbog toga to je maloljetna. Da li emo vjerovati da je starateljstvo u braku radi maloljetnosti naprimjer, kao to je sluaj sa imetkom takoer, ili emo rei: "Moda je brak maloljetnice drugo obrazloenje." A to je njeno djevianstvo, naprimjer. to znai da je ovo obrazloenje utjecajna jer je zakonodavac pojasnio njegov utjecaj u navedenom propisu. Ali je preutio obrazloenje u njemu slinom propisu. Prve dvije skupine zastupaju ovaj stav, a to je potvrda obrazloenja analogijom. Jer on nalae da kao to je ovaj opis ostavio traga u propisu na tom mjestu isto tako e utjecati na njega i na ovom mjestu.
Trea skupina kau da se nee rei za njega kao posebnim dokazom, jer je mogue da za jednu vrstu propisa postoji vie obrazloenja.
Od te vrste je i to da je Poslanik ~' zabranio da ovjek prodaje na prodaju svog brata, ili da nabacuje cijenu na cijenu koju
odjeu
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ako kae: All.:tha mi ja neu odjevati ovu kojom mi prigovara, pa ako bi uzeo njenu protuvrijednost prekrio bi svoju zakletvu.
1
100
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
je spomenuo njegov brat, ili da prosi na pronju svog brata. 1 Tako to to obrazlae kidanjem meusobnih odnosa, kao to je to obrazloio rijeima:
"Nee se udati ena na tetku (po ocu), niti na tetku (po majci), jer ako to uinite pokida t ete rodbinske veze. " 2
je to
Jer iako se u ovom primjeru obrazloenje istie vie nego to u prvom primjeru. A to je zato to se u njemu ne oituje odgovarajui opis zabrane osim ovaj.
sluaj
poseban dokaz obrazloenja i njemu slinoga u rijeima ljudi je da kau: "Ne daji tom siromahu~ jer je on novotar." Zatim da od njega prosi drugi siromah novotar a on kae: "Ne daji mu." A moda je taj siromah njegov neprijatelj~ da li e se propis obrazloiti novotarijom, ili e se sumnjati? Jer postoji mogunost da je obrazloenje neprijateljstvo. Ali ako vidimo da je zakonodavac odredio propis i vidimo u njemu odgovarajui opis, ako zakonodavac ne navede to obrazloenje, niti obrazloi njemu sline propise na drugom mjestu, onda je to udni podesni opis. Jer mu nema slinog primjera u erijatu niti je govor erijata ukazao ili naveo na njega. Prva skupina je dozvolila njegovo slijeenje, dok su druge dvije skupine to odbile. Ovo je spoznaja obrazloenja zakonodavca sa naim razumima bez ukazivanja od njega. Kao to je sluaj sa onim prije njega u spoznaji obrazloenja sa istom analogijom u odnosu na njegov govor. Prvi je spoznaja obrazloenja sa istim njegovim govorom. Pored toga mogue je znati obrazloenje sa strpljenjem i drugim pokazateljima.
odreenog
Najvei
propisa
Ova zabrana je dola za sve ove navedene stvari u razliitim hadisima u Sahihima i Sunnenima u hadisu od Ebu-Hurejre i Ibn-Omera.:!;,. 2 Mutefekun alejhi u hadisu od Ebu-Hurcjrc ~ rijeima: '"Nemojte spajati izmeu ene i njene tetke po ocu niti izmeu ene i njene tetke po majci." Ovaj hadis se takoer prenosi razliitim verzijama i lancima od Ebu-Hurejre .::;., kao to se prenosi od skupine ashaba od kojih su Dabir b. Abdullah, Abdullah b. Abbas, Ibn-Amr, Ehu-Seid, IbnOmer- radijjallahu anhum - a sve had ise je naveo ej h Al ban i u l rv au 6. dio. str. 290.
1
lO l
Ako se potvrde ovi dijelovi, nae pitanje e u pogledu obrazloenja biti na jednom mjestu a u pogledu utjecaja na drugom. A to je da je Allahov Poslanik j@, zabranio da se izdvajaju posebne prilike ili mjesta za namaz, ali je dozvolio ako se ne radi o nekom posebnom obliku.
Vjerovjesnik~~
Muslim u svom Sahihu od Ebu-Hurejre rekao:
~'
prenosi da je
''Nemojte izdvajti no petka sa nonim namazom u odnosu na druge noi. I nemojte idzvajati petak postom u odnosu na druge dane, osim ako nije uobiajeni post nekog od vas kojeg posti. " 1
U oba Sahiha se od Ebu-Hurejre ~'prenosi da je rekao: "uo sam Allahovog Poslanika ;lt da kae:
"Neka niko od vas ne posti petkom osim sa danom prije ili poslije njega."
Ovo je Buharina verzija.2 Buharija biljei o Duvejriji keri Harisovoj da je Allahov Poslanik ~' uao kod nje u petak, a ona je postila pa je rekao:
"Jesi li postila juer?" Kae: "Ne." Kae: sutra?" Kae: ''Ne." Kae: "Onda se iftari."
"Hoe
li postiti
U oba Sahiha od Muhammeda b. Ubada b. Dafera se prenosi da je rekao:
"Pitao sam Dabira b. Abdullaha, dok je obilazio oko Kabe: "Da li je Allahov Poslanik ~~ zabranio da se posti petkom?" Kae: "Da, tako mi Gospodara ove kue." Ovo je Muslimova verzija.3
Od Ibn-Abbasa~' se prenosi da je Vjerovjesnik~~ rekao:
"Nemojte postiti petak izdvojeno." Biljei ga Ahmed.4

Sahih Muslim br. 148. Sahih Buhari br. 1985, Feth, i Sahih Muslim br. 1144. 3 Sahih Buhari br. 1984, Feth, i Sahih Muslim br. 1143. 4 U Musnedu !.dio, str. 288.
2 1
102
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Slino
Hurejre ~~
tome je ono to je navedeno u Sahilrima od Ebuda je Vjerovjesnk ::i, rekao:
''Neka niko ne posti dan ili dva prije Ramazana, osim ako je ovjek do tada postio pa neka posti i taj dan. "1
Verzija je Buharina. Tj. ako mu je obiaj da posti. Dokazna strana je u tome da je Zakonodavac podijelio dane u pogledu posta na tri skupine: Skupina koju je odredio erijat kao vadib postom poput Ramazana, ili mustehab kao to je dan Arefata ili Aure. Skupina koju je zabranio da se bajrama.
uope
posti kao to su dani
I skupina koju je zabranio da se izdvaja poput petka i zadnjega dana abana.2 Tako da ova vrsta ako se posti sa drugim danima nee biti pokuena, ali ako se izdvoji sa djelom bit e zabranjeno, bez obzira da li posta imao namjeru da ga izdvoji sa postom ili bez namjere. Kao i bez obzira da li bio ubjeen da je to pravilnije ili ne. Da nema tete u postu ovog dana njegovim izdvajanjem ili odliokovanjem mirno ostalih dana bio bi zabranjen poput posta u bajrarnima ili ne bi bio sprijeen poput dana Arefata. Ta teta se ne nalazi u drugim vremenima, jer u zabrani njegovog izdvajanja ne bi bilo koristi. Pokazalo se da se teta nazire u izdvojenosti u kojoj nema ta da se izdvoji, kao i to da se osjea u Poslanikovirn ~' rijeima. Jer samo djelo moe da bude zabranjeno ili nareeno, i moe da sadri mudrost zabrane ili naredbe, kao to je u rijeima:
"Razlikujte se od murika"
Tako da rijei zabrane o odlikovanju nekog vremena sa postom ili namazom nalae da je teta nastala iz samog izdvajanja. Ako je petak vrijedan dan, i poeljno je u njemu klanjati, upuivati
1 2
Biljei ga Buharija u Sahihu br. 1914, Muslim u svom Sahihu br. 148. lbn-Usejmin- rahimehuUah- kae: Rije 'surer aban' se odnosi na njegov kraj.
103
dove, zikriti, uiti Kur 1an, istiti se, mirisati i ukraavati, to nije poeljno u drugim danima, moda e to biti razlog da neko pomisli da je u njemu bolje postiti nego u drugim danima. Pa e se vjerovati da je noni namaz u njegovoj noi poput posta u njegovom danu, tj. da ima prednost u odnosu na klanjanje nonog namaza u odnosu na druge noi. Tako da je Vjerovjesnik ~' zabranio da se odlikuje kako bi se otklonila ova teta koja ne nastaje osim radi samog odlikovanja. Isto tako je i sa doekivanjem prvih dana Ramazana, mislei da ti dani imaju posebnu vrijednost jer je u njima vea koncentracija na post, dok u stvari eriat ne odlikuje te dane nekom posebnom vrijednou, tako da je Vjerovjesnik ~' zabranio da se poetak ramazana doekuje na ovakav nain. Ovo znaenje je prisutno u naem pitanju. Jer ljudi izdvajaju ove periode zato to smatraju da u njima ima vrijednosti. Jer ako se jedno vrijeme izdvoji sa postom ili namazom emu se pridoda ubjeenje o njegovoj vrijednosti, u emu nema vrijednosti, zabranit e se odlikovanje istog. A nee se neto izdvojiti osim ako ne postoji ubjeenje o njegovoj posebnosti. Ako bi neko rekao: N am az i post u ovim danima i noima je poput drugih i ovo je moje ubjeenje po tom pitanju ali i pored toga ja ih izdvajam i odlikujem nad drugim danima. Uzrok njegovom postupku moe biti slijeenje nekoga drugog, ili radi samog slijeenja obiaja, ili iz bojazni da bude ukoren i slinih razloga. Jer u protivnom on je laov. Zato to onaj ko poziva na ovakvo djelo ne moe biti a da se ne radi o nepravilnom ubjeenju ili iz nekog drugog razloga koji nije vjerskog tipa, a to je ubjeenje zablude. Mi sigurno znamo da Poslanik ~' ashabi i svi imami nisu spominjali nita od vrijednosti ovog dana. Ni o vrijednosti posta u njemu niti o vrijednostima njegovog nonog namaza, niti jednim slovom. Te da je hadis koji se o tome navodi podmetnut, i da se to u islamu nanovo pojavilo u etvrtom vijeku po hidri.
104
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Nije dozvoljeno - u ovom sluaju - da ona ima neku vrijednost. 1 Jer tu vrijednost nije poznavao Poslanik~/ niti ashabi niti tabiini a ni imami, to znai da ni mi ne moemo znati da u vjeri postoji neto ime se pribliavamo Allahu ~ a to nije znao Vjerovjesnik~/ niti njegovi ashabi, tabiini i ostali imami. Jer da su znali/ nemogue je da i pored njihovog podsticanja na dobra djela/ i poduavanja morala i savjetovanja/ nikoga ne podue ovoj vrijednosti. Niti da neko od njih pouri ka tome. 2 Vrijednost na koju se pozivaju nuno povlai za sobom tvrdnju da Poslanik~' niti najbolja generacija nisu poznavali jedan dio vjere/ ili da su to sakrili/ i da su izostavili ono to nalae njihov erijat i obiaj, i da to kriju i zapostavljaju. Svaka od ove dvije stvari je nemogua/ zbog erijata ili zbog obiaja zajedno sa erijatom. Onda e se spoznati nepostojanje onoga na to se eli ukazati/ a to je nepostojanje vrijednosti u onome to tvrde. Zatim ovaj novotarski in nalae nepravilno ubjeenje tj. zabludu u vjeri ili oitovanja vjere nekom drugom mimo Allaha~' ili ukraavanjem iskvarenim ubjeenjima i ispoljavanjem vjere nekom drugom mimo Allaha ~' to nije dozvoljeno. Ove novotarije nalau sigurno i oito da se ini ono to nije dozvoljeno. Najmanje stanje onoga to se nalae, ako se ne radi o haramu, da bude pokueno. Ovo znaenje e se nai u svim izmiljenim novotarijama.
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo ukazuje na mudizu od Poslanikovih ~ mudiza, a to je da se veina novotarija proirila poslije ovih vrijednih generacija u etvrtom vijeku. l na kraju treeg vijeka. A posebno praktine novotarije, a to se tie akaidskih novotarija one su se pojavile u vremenu ashab,1. Kao to je negiranje kadera ili imanskih pitanja i kufra i slinog tome. 2 lbn-Usejmin - rahimehu!!ah - kae: Zato to pored ove podjele nije mogue da postoji trea vrsta. A to bi sadravalo u sebi potvoru Al!ahovog Poslanika ~~ i njegovih ashaba. Rei emo: Jesu li oni bili neznalice ili ne? Ako bi rekli da su bil dahi[i onda bi ih potvorili. A ako su znali za to jesu !i to inili i!i ne? Ako to nisu inili opet smo ih potvori[i. A poznato je da nije mogue ni sa jedne strane potvoriti Poslanika ~, niti njegove ashabe. T ako da nije ostalo osim da kaemo da to u sebi nema vrijednosti niti se radi o ibadetu.
1
105
Zatim ovo
velianja, uenja
ubjeenje prate odreena stanja u srcu, od za stanja koja su takoer neispravna i koja nisu
od Allahove vjere. Ako pretpostavio da je ovjek rekao; "Ja ne smatram da postoji neka vrijednost". Ali sa robovanjem ne moe da ukloni stanje iz svog srca od velianja i uenja, jer velianje i uenje nee potei osim iz osjeaja koji su od vrste ubjeenja. Jer ako bi mu se uinilo ili posumnja da je ova stvar nuna, onda je dua oiena od osjeaja vrijednosti neega, odbit e da to velia, ali mogue je da se u njemu dese suprotni osjeaji. Jer on po svom ubjeenju zna da se radi o novotariji, ukazuje na to da ga ne velia, ili po pitanju osjeaja o onome to se o tome prenosi, ili zato to to ine ljudi, ili zato to su to uinili taj i taj, ili zbog toga to mu se u to pokazalo od koristi, pa on ga ini i
velia.
Zato zna da je injenje ovih novotarija suprotno obaveznim ubjeenjima, suprotstavljajui se poslanicima u onome sa ime su doli od Allaha. Kao i to da u srce usauju licemjerstvo, makar to licemjerstvo bilo vrlo malo.reg Isto tako je sa ljudima koji su veliali Ebu-Dehla, ili Abdullaha b. Ubejja b. Selula, zbog njegovog vodstva, imetka i njegovog lijepog odnosa prema njima, ili njegove vlasti nad njima. Pa ako ga Poslanik~~ pokudi i pojasni njegov nedostatak ili naredi njegovo poniavanje ili ubistvo, onaj iji iman nije iskren, u njegovom srcu e ostati borba izmeu pokornosti Poslaniku :i, koju slijedi ispravno ubjeenje i slijeenja onoga to je u njegovoj dui od stanja koje slijedi lanim pretpostavkama. l l
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: U svakom sluaju ono to je naveo ejh rahimehuUah- se desilo i u ove dvije (nae), hefte u prii o eni nevjernici ije ime ne bih volio da spomenem sa ovog mimbera. :.ak i to1 to je doprlo do mene, da su mnoge ene u kolama nad njom plakale do suza. l nema sumnje da je ovo od licemjerstva jer ovjek koji velia ovakvu osobu do ovog stupnja je u velikoj opasnosti u svojoj vjeri. Ljudima se mora pojasniti da je ovo od najveih zala. Te da je to od vrste uzimanja za prijatelje onih o kojima je Allah~ rekao: On.tj ko ih od VdS uzme z.t pnj"ete/je/ oni su nepr.tvednict:(Et-Tewbe1 lJ). ta je ova ena uinila od ovjenosti? Sve to je uinila
11
106
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ko razmisli o ovome spoznat otrova koji slabe iman.
da je novotarija u sri od
Zbog toga je reeno da su novotarije uzete iz kufra. Ovo sam znaenje naveo u svemu onome to je zabranjeno erijatom od razliitih vrsta ibadeta koji nemaju posebnu vrijednost u erijatu, ako je u ope dozvoljeno da se pomisli da postoji posebna vrijednost, kao to je namaz kod kaburova, ili klanje kurbana kod kipova i slinih postupaka, makar inioc nemao namjeru za traganjem posebne vrijednosti u svemu tome. Ali samo djelo moe biti pretpostavka za posebnu vrijednost, isto kao to je potvrivanje erijatke vrijednosti cilj, tako da je uzdizanje vrijednosti koja nije erijatska takoer ciljana stvar. Ako se kae da je tome suprotno to to su ove periode (npr. 'lejletul regaib'), naprimjer, obiljeili ueni, ugledni i istinoljubivi i oni mirno njih, te da se u njima nalazi korist koju mu'min osjeti u srcu i van srca. Kao to je istoa i mehkoa srca, ili osjeaj nestajanja grijeha, ili odazivanja na njegove dove i slinih stvari,
je bilo za sluenje kranstvu. Zato nije dola u organizacije u islamske drave da im pomogne? Moje pravo nad vama i pravo vae brae je da se ovo pojasni ljudima. Da !judi ne pouruju prijateljevanju sa nevjernicima a da m oni ne znaju. ena nevjernica je umrla na nevjerstvo. Za njom se suze !iju!!! lli da se o njoj piu stihovi. Nema sumnje da je ovo nedostatak imana kao to je takoer nedostatak linosti. Ono to je - rahimehullah- rekao da oni koji veliaju Ebu-Dehla jer je bio poznat po ugledu u svom narodu1 te da je bio poznat po svojoj hrabrosti, te da je bio poznat po stvarima radi kojih ovjek biva pohvaljen. Abdullah b. Ubej b. Selu! je takoer bi poznat po ugledu, vlasti, i mjecaju u svom narodu. Ko je t.1j ovjek koji velia ovakve i njima sline radi svojstava koja posjeduju. U njegovom srcu bez sumnje i~a licemjerstva. On je u velikoj opasnosti. Na uenicima je da pojasne ljudima da ne daju priliku paganskim asopisima da promiu ovakve reklame. A naa braa to ne pojanjavaju ljt1dima. Mi ove stvari moramo pojasniti masama osim ako se njihova smutnja ne ugasi. Hajde da ugasimo vatru, ali poto je stvar jo gorua mi je moramo pojasniti. A da ona nije umrla na ovaj nain 1 i da nije ovih inostranih reklama stvar ne bi dostigla ovaj stupanj. Allahu uputi nas, Gospodaru na. Nije dozvoljeno da molimo njoj za mislost jer njen propis na ovom svijetu je kao propis kafira. 1 Vjerovatno ejh b. Usejmin u prethodnom izlaganju govori o smrti princeze Dajane iju su smrt izgleda naalost oplakivali i muslimani to svakako predstavlja velianje nevjernika. (op. ree.)
107
pored toga to se tome dodaju opi pojmovi koji ukazuju na vrijednost namaza i posta. Kao to Uzvieni kae:
j::.c. ~~~ l~ ~ u;~l ~~)

"Vidje li ti onoga koji brani robu da molitvu obavi?'' (Sura El-Aleq,
9 -10)
Ili kada navode
rijei
Allahovog Poslanika ~:
"Namaz je svijetlost."l I slino tome.

Mi kaemo da nema sumnje da onaj ko ovo uini zbog tumaenja ili kao mudtehid ili onaj ko ga slijedi, da ima nagradu zbog njegove lijepe namjere, i zbog djela u onome to je u njemu propisano. A ono to je u tom djelu od novotarije bit e mu oproteno, ako je on u svom idtihadu ili slijeenju od onih koji su opravdani. A ono to se u njima spominje od koristi je zbog toga to u sebi sadre vrste propisanil1 stvari, kao to je post, zikr, uenje Kur'ana, rukua i sedde, ili zbog lijepe namjere u ibadetu Allahu, u pokornosti Njemu i upuivanja dove. A ono to se u njemu nae od pokuenoga i nestane onoga to ga nalae sa Allahovim oprostom zbog idtihada ovog ovjeka ili zbog njegovog slijeenja. 2 Ovo znaenje je potvreno u svemu to se spominje od koristi u pojedinim pokuenim novotarijama.
Ovo je potvreno u hadisu kojeg biljei Muslim u svom Sahihu i drugi od Ehu-Malika E'arija kao merfua predaju: "istoa je dio imana, zahvala Allahu ispunjava vagu, zahvala i velianje Allaha ispunjavaju ono to je izmeu nebesa i Zemlje, a namaz je svjetlost, sadaka je dokaz, sabur je sjaj, Kur'an je dokaz tebi ili protiv tebe. Svi ljudi e osvanuti pa e trgovati za svojim duama, pa e ih ili osloboditi ili unititi." Sahih Muslim br. 223. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovaj odgovor kojeg je. ejhrahimehullah naveo ne pomae. mnogo a posebno onome koji je. ljubomoran na svoju vjeru. Kae: Ovi novotari, kako emo za njih rei da im je to opravdano a oni su novotari? ejhrahimehullah - kae: Da e mu se oprostiti radi idtihada ili radi slijeenja mudtehida. ]er obini ovjek koji ima lijepo miljenje o uenjaku on e ga slijediti. l kae.: Nema smetnje on e ga slijediti. to se kod nas moe primijetiti pa ako bi doao veliki uenjak ali nije poznat kod obinih ljudi nee ga prihvatiti. Ako bi doao ovjek koj i i e. poznat me u obin im [j udima iako je m nogo man je uen od ovoga on i e ga bez sumnje. prihvatiti. Pa prihvatljivo je da ueni mudtehid ili mukalid im,lt e nagradu za svoju lijepu namjeru i svoje djelo. A to je zbog onoga u emu je on kao mudtehid
1
108
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ali ovo ne spnJecava da budu pokuene i da budu sprijeavane, te da budu zamijenjene onim to je propisano i u emu nema novotarije, kao to je uinjeno u sluaju onih koji su dodali ezan kod bajrama. ak jevreji i krani u svojim ibadetima pronalaze koristi. A to je to njihov ibadet mora sadravati neto od vrste propisanog, kao i to da njihov govor mora sadravati neto od istine zbog ostavtine koju su naslijedili od vjerovjesnika. Ali, i pored toga, to nam ne nalae da inimo ibadet poput njih ili da se prenosi njihov govor. Jer sve novotarije moraju sadravati u sebi prevladavajue zlo u odnosu prema onome to je u njemu dobro. Jer da je dobro prevladavujee erijat ga ne bi zapostavio.
vei
Mi time to je novotarija koristimo za dokaz da je njen grijeh od njene koristi. I to je razlog zabrane.
Kaem da se njen grijeh moe otkloniti od pojedinih osoba zbog idtihada ili slinog, kao to se moe otkloniti naziv kamate ili nakieljenog groa (nebiz) oko kojih postoji razilaenje meu mudtehidima od selefa. Ali pored toga je potrebno pojasniti njeno stanje, te da se ne slijedi onaj koji ju je dozvolio, i da ne bude neodgovoran od traenja znanja koje e mu pojasniti njenu sutinu.
sa svojim tumaenjem. Zikr ili noni namaz su u osnovi propisani ali zbog toga to je na ovom mjestu ili u ovom vremenu ili na ovaj nain, pa ako ovjek upotrijebi idtihad te pogrijei u kakvoi ili mjestu ili vremenu on ima nagradu za idtihad.1 ali ako mu se ukae pravi put a ne bude ga slijedio on slijedi put nevjernika. Uzvieni kae: Onoga Ao se suprotsu.vi Poslaniku/ ,a pozn,at mu je pr,avi pu~ i koji poe putem Aoji nije put vjemi4 pusdemo da ini u. hoe/ i h.tciemo ga u dehennem/ - d u.:Jsno je on hor.tvitei1En-Nisa1 ns). Bitno je- naa brao- da je ovo pravilo korisno ak i u akaidu. T o znai npr1 da su kod nas uenjaci iskreni i mudtehidi. Iskreni su za islam i muslimane ali grijee u nekim akaidskim pitanjima. Hoemo li rei da su oni grijeni grijenici? Tako mi Allaha neemo tako rei, moda e biti blii Allahu od mnogih koji su u pravu. Ali emo rei da mi znamo da su oni mudtehidi, i znamo da oni ne ele osim istinu. Zbog toga to su im prethodila dobra djela u islamu i u njegovoj odbrani. Ali ako im Allah sakrije uputu onda su oni opravdani. Poslanik~ kae: Ako presudi sudij,a/ pa iskoristi idtihad i pogodi im,a dvije TJd!fTade. Ako pogrijei im,a jednu Tldgradu. Ispravno miljenje je sa pravdom i pravednou. l da ne propisuje ljudima od Allahovih propisa ono to se na njih ne odnosi. Allahu oprosti.
109
Ovo je dovoljan dokaz za pojanjenje da novotarije sadre u sebi akaidsku tetu i da se suprotstavljaju onome sa ime je doao Allahov Poslanik ~' te da ono to je u njoj od koristi jeste nadvladana i nije dostojno naspram sunneta. Zatim e se radi pojanjenja rei ako je (novotariju), uine ljudi meu uglednima, a s druge strane je izostave ljudi u vremenu ovih, ubjeeni da je pokuena te da je druga skupina ljudi negira. Ovi koji su je zapostavili ili odbili, ako nisu vrijedniji od njih, sigurno nisu nita manje vrijedni od istih. Iako bi se smatrali manje vrijednim od njih to znai da su se oko nje razili pretpostavljeni od vlasti. Tada e se stvar vratiti Allahovom Poslaniku :1:, a Allahova Knjiga i sunnet Njegovog Poslanika su na strani onog koji je smatra pokuenom a ne na strani onih koji je dozvoljavaju. Zatim svi oni meu prethodnicima koji su bili vrijedniji od onih koji su doli poslije njih su na strani onih koji se klone i koji negiraju ove novotarije. to se tie onoga to je u njoj korisno njemu se suprotstavlja ono to je od prevladavajue tete u toj novotariji u to spada
sljedee:
Od njih, sa onim to je prethodilo meu akaidskim i trenutanim tetnim posljedicama - je i to da ih srca slatko prihvataju i zadovoljavaju se sa njima na raun mnogih suneta. Tako da onaj ko ini ovu novotariju kao da ini ibadet, a farzove i sunete obavlja kao da su obiaj ili obini posao. Ovo je suprotno vjeri, tako to e ga mimoii ono to je u farzovima i sunetima od oprosta, milosti, blagosti, istoe i skruenosti, odgovora na dove i1i slasti prizivanja i mnogih drugih koristi. Ali ako ga ne mimoie sve ovo onda e ga barem mimoii savrenstvo. Od njih je i to to je poznato da e dobro postati zlim a zlo dobrim, i svega onoga to se nadograuje na to od nepoznavanja veine ljudi vjere poslanika, te da e se rairiti usjevi pagana. Od njih je to to sadre razne vrste erijatom pokuenih stvari. Kao to je odgaanje iftara, ili obavljanja jacije u kasne asove bez prisustva srca, ili da se pouruje sa njom, ili da se ini
11
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sedda poslije selama iako se ne radi o sehvi seddi. Ili razliite vrste zikra bez ogranienja koji nemaju svoje osnove. I mnoge druge tetne stvari koje moda ne znaju osim oni iji je razum osvijetljen a njegov put sauvan. Od njih su preuzimanje loih i neprirodnih navika i preobraaj od konopca slijeenja,l te zapostavljanje ponaanja Pravog puta. Jer u dui postoji neka vrsta oholosti, tako da voli izai iz domena robovanja i slijeenja shodno mogunostima, kao to je Ehu-Osman Nejsaburi - rahimehullah - rekao: "Niko nije izostavio nita od sunneta osim oholosti svoje due." Zatim to postaje sumnjom za druge promjene. Tako da se srce otrgne od sutine slijeenja Poslanika ;1:, a u njemu se pojavi oholost i slabost imana to mu uniti vjeru, ili pak nazire, a oni misle da ine dobro. Od njih je ono to je prethodilo o spomenu praznika kitabija od tetnih posljedica koje se nalaze u obije vrste novotarija: vrsta u kojoj je neto od poreenja i druga vrsta u kojoj nema poreenja. Ali govor o pokuenosti novotarija nije bio namjeren da se o njemu govori ovdje nego na drugom mjestu tako da nismo htjeli da oduljimo u govoru o njemu nego samo da navedemo neke od tih perioda.
lbn-Usejmin - rahiemhul!ah - kae: Ovo je najgore, najgore to moe biti u novotarijama. A to je da prirodu potkradu ove novotarije a da i ne osjeti ovjek tako da zapostavi slijedenje i posveti se novotarijama.
Ill
POGLAVLJE VREMENA SU TRI VRSTE, A U NJIH ULAZE NEKI OD NOVOTARSKIH PRAZNIKA VEZANIH ZA MJESTA I POSTUPKE
Prethodilo je da smo rekli kako praznik moe biti naziv za samo mjesto, ili za vrijeme ili pak za okupljanje. U ova tri pojma je uvedeno neto od novotarija. to se tie vremena njega su tri vrste, a u njih ulaze neke od novotarskih praznika vezanih za mjesta i postupke. Jedan od njih je dan koji erijat nikada nije veliao, niti mu je bilo spomena u vremenu selefa, niti u njemu ima neto to bi ga inilo takvim za velianje. Kao to je prvi etvrtak u Redebu. 1 Kao i ta no petka koja se naziva 'lejletu regaib' (no elja). Velianje ovog dana i ove noi se desilo u islamu nakon etvrtog stoljea po hidri. O tome se prenosi podmetnut hadis2 oko ega su se sloili svi uenjaci a koji sadri u sebi vrijednosti posta tog dana, te obavljanje namaza kojeg neznalice nazivaju 'salatu regaib'. Ovo je naveo neko od posljednih generacija meu prijateljima i drugim. Ono to je ispravno i na emu su povjerljivi uenjaci jeste da je zabranjeno izdvajati ovaj dan sa postom, ili da se obavlja ovaj novotarski namaz. I sve ono to je od velianja ovog dana kao to je priprema hrane, pokazivanja ukrasa i slinih stvari. Tako da ovaj dan bude poput ostalih dana i da se ne izdvaja niim posebnim u osnovi.
Ili drugi dan u sredini Redeba u kojem se klanja namaz po imenu Ununu-Davud. Velianje ovog dana nema osnove u erijatu.
Hafiz lb n- Hader- rah imehullah -je napisao knjigu o postu u Redebu koju je nazvao Pojanjenje udnoga o onome to j e navedeno o vrijednostima Redeba, tako da j e naveo da ne postoj i ni jedan vjerodostojan hadis. "Pogledaj Pojanjenje udnoga.
113
Druga vrsta je ono u emu se desilo neto kao to se deava i drugim danima bez a da se taj dan uzme za odreeni period. Njega selefi nisu veliali kao to je osamnaesti od Zul-Hideta, u kojem je Allahov Poslanik~~ odrao hutbu u Gadir Humu kada se vraao sa oprosnog hada. Allahov Poslanik ~~ je u njemu odrao hutbu, u kojoj je naredio slijeenje Allahove Knjige, i u kojoj je naredio dobroinstvo prema njegovoj porodici. Kao to to biljei Muslim u Sahihu od Zejda b. Erkama
*l
Neki sljedbenici strasti su na to dodali izmiljotine tako da su mislili da je Allahov Poslanik ~~ oporuio Aliji ~' hilafet na oit nain nakon to ga je posadio na uzdignuto mjesto na prostirku. Zatim su naveli laan govor i djela a nuno je znano da nita od toga nije ispravno. Zatim su ustvrdili da su se ashabi dogovorili da sakriju ovu oporuku, otmu ono to je oporueno od njegovog prava, tako da su poinili grijeh i kufr, osim pojedinih osoba. na kojem je Allah ~' stvorio Ademove sinove, pored onoga na emu su ljudi bivali od emaneta i vjerovanja, i ono to im je naloio njihov erijat u pojanjenju istine, nalae ubjedljivo znanje da se ovako neto ne moe prikriti. Ovdje se nema za cilj govoriti o pitanju imameta, nego je cilj dokazati da je uzimanje ovog dana za praznik novotarija bez osnove. A meu selefima, nit meu Poslanikovom jli;, porodicom, niti meu nekim drugima, nije bilo obiljeavanja ovog dana, ime su se uveli razliiti postupci po tom pitanju. Jer su praznici propisi od erijata, tako da se po tom pitanju mora slijediti, (Kuran i sunnet), a ne novotarije uvoditi. Poslanik :l, ima hutbe, preporuke i dogaaje u razliitim danima, kao to je dan Bedra, Hunejna, Hendeka, oslobaanja Mekke, vrijeme njegove hidre, njegov ulazak u Meinu. On ima brojne hutbe, u kojima navodi pravila vjere. Ali u njima nigdje ne stoji da je potrebno te dane uzeti za praznike. Ovako neto ine krani koji sline dane i dogaaje koji su se desili Isan ~1, uzimaju za praznike, kao i jevreji. Praznik je od erijata, ono to je Allah ~~ propisao to se slijedi, a ako nije onda se u vjeru nee uvoditi ono to nije od nje.
1
Obiaj
Pogledaj Sahih Muslim br. 2408.
114
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
to su pojedinci uveli od novotarija, kako bi pridobili naklonost krana u pogledu Isaovog ~\roendana, ili iz ljubavi prema Vjerovjesniku ~' veliajui ga na taj nain. Allah~' e ih nagraditi za njihovu ljubav i idtihad ali ne i za novotariju, tako to e Poslanikov i;, dan roenja uzimati za praznik i pored toga to se ljudi razilaze u pogledu dana njegovog roenja. Ovako neto nisu inili selefi, iako je za to postojao razlog i za to nije postojala prepreka. Da se radilo o potpunom dobru ili bar pervladavajuem dobru, se1efi bi bili prei od nas da ga uine. Oni su vie voljeli i potovali Poslanika ji, od nas, i oni su davali veu panju inenju dobra. Ali potpuna ljubav prema njemu je u njegovom slijeenju, pokornosti i izvravanju njegovih naredbi, oivljavanju njegovog sunneta, u oitom i skrivenom smislu, i irenju onoga sa ime je poslan, te u borbi za to srcem, rukom i jezikom. Ovo je put prethodnika i prvaka meu muhadirima i ensarijama, i onima koji su ih slijedili u dobroinstvu. 1 Ali veinu onih koji posveuju panju ovim novotarijama, pored onoga to imaju od lijepih namjera i zbog njihovog idtihada za koji im se nada da e biti nagraeni, vidjet e ih kako su tromi u pogledu Poslanikovih ji, naredbi u onome to im je nareeno od aktivnosti. Oni su poput onih koji ukraavaju Kur1an ali ga ne itaju. Ili ga
!bn-Usejmin- rahimehu!!ah- kae: Zar ne vidi da oni koji veliaju ove prilike i tvrde da vole Poslanika~ veliajui ga uvodei ovakve novotarije i njima sline. Oni su u stvari Poslani kovi ~protivnici. Vidi ih kako ga zapostavljaju, radi neznanja, ili skrivanja istine ili ljenou u odnosu na djela. Mi kaemo: Sve ovo ime se pribliavate Allahu ~ moe biti ono to pribliava Njemu ali da zato nije znao Poslanik :ji!;1 ili je znao ali je to sakrio i nije nas tome poduio. Obije stvari su omalovaanje i potvora Poslanikove~ linosti. Ako bi smo preli granicu jo vie pa rekli: Sve to je negiranje Allahovih ~rijei: DaTMS sam vam vjeru vau upotpuni".!; blagodat Svoju usavrio/ ; zadovoljan sam da vam islam hude vjera. (El-Maide, 3). Ako su ove novotarije prisutne ili postojee u vjeri ali se ne nalaze u Allahovom erijatu onda se nee povjerovati da je Allah ~~ upotpunio vjeru i usavrio Svoju blagodat. T ako da posljedice koje povlae novotarije sa sobom su mnogobrojne i veoma opasne. Da su, oni koji bdiju nad novotarijama, pojmili ovo znaenje ne bi posvetili novotarijama ni treptaj oka. Ali njima veinom vladaju emocije i sljepo slijeenje. Emocije radi [jubavi prema Poslaniku ~ u njihovim srcima. lli slijepo slijeenje jevreja i krana na raun vjere, tako da uzimaju ove i njima sline novotarije.
1
Takoer
115
ali ga ne slijede. Ili poput onih koji ukraavaju damiju ali ne klanjaju u njoj. lli da u njoj klanja ali rijetko. Ili poput onog koji kupuje ukraene tespihe i sedade. I mnoge druge vrste oiglednih ukrasa koji nisu propisani, to uglavnom biva propraeno pretvaranjem, oholou, i zabavljanjem u odnosu na ono to je propisano i ime biva uniteno stanje onoga ko se tome posveti. Kao to je dolo u hadisu:
"Nee se pogorati stanje jednog naroda a da svoje damije. "l z nee
itaju
ukrasiti
Znaj da ova djela imaju u sebi dobra zbog toga to sadravaju vrste propisanih stvari, dok s druge strane u njima se nalazi zlo novotarija i drugih stvari. Tako da je to djelo samo po sebi zlo zbog odstupanja od vjere u cjelosti, kao to je stanje munafika i fasika. Ovim je iskuan vei dio ummeta u posljednjem vremenu, na tebi je da se dri dva edeba: Jedan je da posveti panju ouvanju pridravanja sunneta, u javnosti i tajnosti, u pogledu tebe i svih onih koji ti se pokoravaju. Zato podri dobro a sprijei zlo. Drugi je da poziva ljude u sunnet shodno mogunostima. Pa ako vidi ko ini ovo i ne kloni ga se osim da ini gore od njega, onda nemoj pozivati na ostavljanje zla na gori nain od njega ili proputanjem vadiba, menduba ije je ostavljanje tetnije od injenja ovog mekruha. Ali ako se u novotariji nae neka vrsta dobra, pa se zamijeni sa dobrom koje je propisano shodno mogunosti. Jer due nee zapostaviti neto osim ako im se ne dadne zamjena. I nije potrebno da neko ostavi dobro osim da ga zamijeni sa drugim ili boljim od njega. Isto kao to su ovi novotari pokueni radi injenja ovih novotarija isto tako oni koji ostavljaju
Biljei ga fbn-Madc u svom Sunnenu br. 741. Pogledaj Daif damia 5075. !bn-Usejmin- rahimehu!!ah- k.1e: injenino stanje potvruje ovo. Nema sumnje da postupci ummeta nisu na zadovoljavajuem nivou. Ukraavanje damija ne prestaje biti u porastu. Ukraavaju damije inei da su to glavni i sastavni dijelovi damija iako im to nije nareeno. T ako da e u damijama uvijek nai sedade i velike tespihe, a njegovo srce je ispranjeno od lijepog stanja.
2 1
116
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sunnete su pokueni, jer neki od njih su opi vadibi. Neki su vadibi ogranienog smisla, kao to nafila namaz nije vadib, ali onaj ko eli da ga obavi na njemu je vadib da izvri njene ruknove.1 Ili kao to je vadib onome ko poini grijehe da se otkupi, nadoknadi, pokaje i uini dobra djela koja briu loa. Ili ono to je vadib imamu, ili sudiji, ili muftiji, ili namjesniku od prava. Ili ono to je vadib tragaima za znanjem. Ili nafile meu ibadetima od razliitih prava.2 Od njih su one koje su izostav ljane.
pokuene
da budu uvijek
Od njih je ono to je mekruh da bude proputeno i to je vadib da ga uine imami mimo ostalih ljudi. Dok je obinim masama vadib da se naue tome i da pozivaju u njih. Tako da e veinu onih koji ine novotarije u ibadetima vidjeti kako su zakazali po pitanju izvravanja sunneta u tome ili da nareuju isto. Moda je njihovo stanje gore od stanja onog koji uini neto od tih obiaja koji sadre oblike pokuenosti, ak ta vie vjera je nareivanje dobra i sprijeavanje zla. I ni jedno od ove dvije stvari (nareivanje dobra i spreavanje zla) nee uspjeti osim sa onim drugim, jer u takvoj situaciji on ne sprijeava zlo niti nareuje
l
l
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ovako je u stvarnosti. }er kada bi npr, neko rekao: Zelim da klanjam dobrovoljni namaz. Zatim ustane i klanja i kae: }a hou da uinim ruku'. Rei emo: Zato? Kae: Zato to je to sunnet, pa ako neto klanjam kao sunnet zato u biti nagraen za sunnet. Mi mu ovo neemo dozvoliti jer bi to izgledalo kao da se poigrava sa Allahovim ajetima. Nego emo rei: Od uslova na file je da bude na propisanom us lovu. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Sve ono to je spomenuo ej h- rahimehu!lahje istina. Na onome ko uini neto od grijeha su obveze koje nisu na onome ko se sauvao od njih. Onaj ko je imam ili Slldija ima obaveze koje nemaju drugi ljudi. Ako je imam, sudija, muftija ili sljedbenik na njemu su obaveze koje nemaju drugi mimo njih. Ti kada klanja sam sa sobom klanja kako hoe, ali kada klanja kao imam ljudima onda e slijediti sunnet u onome to obavlja od svig namaza.
117
dobro koje bi zarnjenilo njegovo rnjesto.l Kao to e oboavati Allaha~' a sprijeavati da se oboava neto mirno Njega. da je glavna stvar 'la ilahe illallah' (nema drugog boanstva koje uistinu zasluuje ibadet osim Allaha), a due su stvorene da ine 2 ne da izostavljaju, ali su izostavljanje vidjeli ciljem radi nekog drugog, pa ako se zabave dobrim djelima kloniti e se loih djela ili onih koja su manjkava. Ali poto je u tetnim
Znai
[bn-Usejmin - rahimehullah - kae: Sve ono .to je rekao ejh je istina. Sve .to je dolo u Kur'anu i sunnetu ne sprijeava zlo a da ne nareuje dobro. Npr, iz Kur'ana: O wkoji vjervjeu ne govorite: Raina nego recite UnzumJ.. l El- Beqare1 104). T ako da je doao sa zamjenskom rijeju koja je kod nas. U Poslanikovom ;lli; hadisu kae:
Nemojt:e govoritt: Ono to hoe Allah i uj ; t:i1.J; nego recite ra. hoe Allah jedini.
Takoder je naredio: Nemoj prodavati kvaliteme hurme za veu koliinu slabij;h od
njih. Nego prodaj kvalitetne za srebrenjake a onda. kupi srebrenjacimA one slabije i obrnuto. Bitno je da due moraju neto initi moraju imati predstavu. Ako joj us krati
neto zabranom ponudi joj sa druge strane dobro djelo. Danas ima ljudi koji sprijeavaju upotrebu televizije i slinih sredstava. Ali mi kaemo: Dozvoli im neto .to e ih zaokupiti u odnosu na to. Dozvoli im video kako bi putem njega mogli pratiti predavanja1 ili kasete sa pounom stranom. U emu je korist za danas iskuane narode. lli ovo ili ono. Njihovo stanje nije onakvo kakvo je bilo prije dvadeset ili trideset godina. Moraju sijeliti kao .to sijele ljudi. Moraju postupati kao .to postupaju ljudi. Ako im sprijei. zlo onda im otvori vrata injenja dobra. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Da due su stvorene da rade1 zato je Poslanik~ rekao: N.a.jistinitija imena su H.a.ris i HemAm. Svaki ovjek mora r.1diti1 svaki ovjek mora eljeti, ljudi nisu stvoreni osim za rad. D.ine i /jude niSiJ.m stvorio osim da Mi rohuju.(Ez-Zarijat1 s6]. Pojedini [judi kada vide novotariju u nekom dematu podignu buku i razglase ovu novotariju. Dok sa druge strane preuti mnoge koristi koje se nalaze u ovom dematu. Na nama je obaveza- a mi smo hvala Allahu muslimani. Molimo Allaha da nas uvrsti u islamu- na nama je obaveza ako primi)etimo kod nae brae nedostatke da im na to ukaemo. Ali da prema njima budemo blagi kod pja.anjvanj.1 nedostataka. lli emo od nedostatka uzeti negativnost, razglasiti sramotu. Ovo nije pravilan nain, jer ne postoji ovjek ili skupina a da u njima nema nedostataka. Nego je obaveza da se nadomjesti ovaj nedostatak. Ali razglaavati sramotu mislim da to nije lijep nain a posebno danas kada je rije o dematima koji se nalaze na pozornici deavanja. Nadamo se da e nestati i iskorijeniti se ti nedostatci. Ako dananji demati proglaavaju jedni druge novota rima dok drugoj zabranjuje i preuuje1 ovo samo biva zadovoljstvo za oi neprijatelja koji su istinski neprijatelji. Na nama je obaveza da ispravimo ono to je poremeeno. l da ne dodajemo ulje na vatru onima koji su zalutali u nekim stvarima.
118
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
djelima bilo onoga to unitava dobra djela bila su sprijeena, (tj, izvravanje loih djela), kako bi se sauvalo dobro djelo. Tako da velianje mevluda i uzimanje istoga za proslavu ili odreeni period, mogue je da ga neki ljudi obiljeavaju, te da u tome ima veliku nagradu, zbog lijepe namjere, i zbog potivanja Allahovog Poslanika ~' kao to sam ti to naveo da pojedini ljudi ine dobro ono to bi vrsti vjernik smatrao loim. Zato je Imamu Alunedu reeno o nekim emirima da su pojedinci meu njima potroili za mushaf i po hiljadu dinara, pa je rekao: "Pustite ga, to je najbolje u ta je potroeno zlato." Ili tako neto. Pored toga to je u njegovom mezhebu pokueno ukraavati rnushaf, neki od prijatelja su ovo tumaili da je to potroio u obnavljanju papira i rukopisa. Ovo nije Ahmedova namjera, nego je htio ukazati da u ovom djelu irna koristi, kao i tete zbog koje je pokueno. A ovi ako to nisu inili radi toga u protivnom oni se navikavaju na tetu u kojoj nema koristi, kao da naprimjer potroi novac na knjigu razvrata, ili kao to su zabavne ili poetine knjige, ili knjige mudrosti perzijanaca i rimljana. Zato se posveti sutini vjere, i pogledaj ta sadri od djela i erijatskih koristi i teta, kako bi razlikovao potrebno od stupnjeva dobra i stupnjeva zla, te kako bi dao prednost hitnijem kod suprotstavljanja jednog nasuprot drugog. Ovo je uistinu sutina djela sa kojima su doli poslanici, jer je razlikovanje izmeu roda dobra i roda zla, roda dokaza i nedokaza, mnogo oteano. 1 to se tie stupnjeva dobra i zla i stupnjeva dokaza, kako bi dao prednost boljem od dva dobra i pozivao u njega, a sprijeio gore od dva zla i daji prednost jaem dokazu, jer to su odabranici meu uenjacima ove vjere, tako da postoje tri stupnja (u vrednovanju djela):
l bn- U se jm in - rah imehu ll ah - kae: Ovo je veoma bi tan odlomak i sadri veoma veliku korist za one koji gledaju u tetne posljedice bez sagledavanja ta ta stvar sadri od pozitivnosti. Allah aiil kae: Pit:.:J.ju te o opojnim piiTTkl i ijp.ama. na. sreu! Reci: U njima je velikigrijeh i koris~ za. /jude. Ali je njihov grijeh vei od korisd. lElBeqare, 2.19). Ovo dokazuje da ako je korist u nekoj stvari vea od tete onda nema smetnje za koritenjem iste stvari jer se teta utapa u korist.
1
119
Jedan je propisano dobro djelo u kojem nema
pokuenosti.
Drugi je dobro djelo u pojedinim svojim oblicima ili pak veini, moda zbog dobre namjere, ili zbog toga to sadri u sebi neto od vrsta propisanog.
Trei je ono to u osnovi nema dobra, moda zbog opeg izostavljanja djela, ili zbog toga to se radi o pukom tetnom djelu.
to se tie prvoga to je sunnet Allahovog Poslanika~~ oiti i skriveni, rijei i djela, u naunim i praktinim stvarima openito. Ovo je ono to se mora nauiti, poduavati i nareivati, i primjenjivanje shodno razlozima erijata od obaveznosti ili poeljnosti.
Prevladavajue po pitanju ove vrste jeste da su to djela prethodnika i prvaka meu muhadirima i ensarijama i onima koji su ih slijedili u dobroinstvu.
to se tie drugog stupnja, njega je veoma nmogo u pravcima posljednjih generacija koji se pripisuju nauci i ibadetu, kao i meu obinim ljudima. Ovi su bolji od onih koji ne ine niti propisana niti ne propisana djela, ili od onih koji ine djela zabranjene vrste, kao to je kufr, la, prevara i neznanje. Pod ovim se svrstavaju mnoge vrste. To je da onaj ko se bude inio pobonim kroz ove ibadete koji sadravaju neku vrstu pokuenog, kao to je neprekidni post (dano-nono), ili od ostavljanja neke vrste strasti i slinog, ili sa namjerom oivljavanja noi koje nemaju svoju posebnost, kao to je prva no u mjesecu Redepu i slino tome. Moda je njegovo stanje bolje od onog koji ljenari i koji ne daje panju oboavanju i pokornosti Allahu, ak veina onih koji ne daju panju vrsti ibadeta Allahu, od korisne nauke, dobrih djela, ili u jednom od ova dva, ne vole ih, niti ih ele, ali im se to ne omoguava u propisanom. Tako da oni troe svoju snagu u ove stvari. Oni sa svojim stanjima negiraju propisano i ne propisano, a sa svojim rijeima ne mogu osim da negiraju ne propisano. Pored toga mu 1min zna za dobro i negira zlo i njega ne spreava to to se sa njim slau pojedini munafici oitujui u
120
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
stvarima tog dobra, spreavanje tog zla, suprotstavljanje pojedinih uenjaka mu mina.
1
niti
mu
smeta
Ove i
Trea
sline
stvari je potrebno upoznavati i raditi po njima.
vrsta je ono to je potovana u erijatu kao dan Aure, dan Arefata, bajrami, zadnih deset noi od ramazana, prvih deset dana od Zul-Hideta, dan i no petka, prvih deset dana Muharrema i slini vrijedni periodi ovima. U ovoj vrsti se unosi neto novo to se opet smatra vrijednim i ono to slijedi tome postaje zlom koje se spreava. Primjer je ono to se deava, od strane sljedbenika strasti, na dan Aure od nadmetanja u podnoenju ei, tugovanju, okupljanju i drugim novotarskim postupcima koje Allah~' niti Njegov Poslanik~' nisu naredili niti bilo ko od selefa, niti neko od Poslanikove ~. porodice ili bilo koga drugog. Ali kada je Allah~' poastio jednog od Vjerovjesnikovih unuka, uglednikom meu omladinom u Dennetu,1 i skupinu od Poslanikove~' porodice da bude ubijen rukama zlikovaca koje je Allah~' ponizio. Ova nedaa se kod muslimana morala prihvatiti kao i ostale nedae od vraanja na propisano. Ali su neki novotari u ovom danu uveli suprotno onome to je Allah ~' naredio kod nedaa, a tome su dodali lai i potvore o nedunim ashabima od Husejnove smutnje i drugih stvari koje tmzi Allah ~' i Njegov Poslanik~. Od Fatime keri Husejnove od njenog oca Husejna b. Alija radijjallahu anhum- se prenosi da je rekao:
Allahov Poslanik~, kae: "Onaj ko bude pogoen sa nedaom pa se sjeti tog dogaaja makar i zastario Allah e mu upisati nagradu kao na dan kada je pogoen tom nedaom".
11
Biljee ga Imam Ahmed i lbn-Made. 2 Pogledaj kako prenosi ovakav hadis Husejn b. Ali radijjallahu anhuma - a od njega njegova kerka koja je prisustvovala njegovom ubistvu.
lbn- U se jm in - r ah imehu! !ah - kae: U kazuje na H usejna 4;>. Ahmedov Musned prvio dio str. 20!. Sunnen Ibn-Made br. 1600. u njemu se nalazi Hiam b. Zijad njegovi hadisi se ne uzimaju tako da je hadis veoma slab, Pogledaj Daif Dami'a br. 5434.
2
121
uzimanje slinih dana u kojima se desila nedaa za dane alosti to nije od vjere muslimana, ak je to blie paganskoj vjeri. Zatim oni su propustili time ono to je od koristi u postu tog dana. Neki ljudi su u njemu uveli nove stvari oslanjajui se na podmetnute-lane hadise koji nemaju osnove kao to su vrijednsoti kupanja u tom danu, upotrebe surme ili rukovanja. Ove i sline stvari su novotarije, i sve su pokuene a ono to je poeljno jeste njegov post. O davanju oduka u tom danu naspram svoje porodice se prenose poznate predaje od kojih je najjaa ona od Ibrahima b. Muhammeda b. Munteira od njegovog oca da je rekao: "Do nas je doprlo da onaj ko na dan Aure prui svojoj porodici izobilje da e mu Allah tokom itave godine pruiti izobilje." 1 Od njega se biljei. Ibn-Ujjejneova predaja je isprekidanog lanca i nezna se ko ju je rekao. Ali najvie lii da je podmetnuto kada se pojavila pristrasnost izmeu nasibija i ija. Oni su dan Aure ubrojali u dan tuge, tako da su o tome podmetnuli razliite predaje koje govore o izobilju u njemu uzimajui ga za praznik a oba su lani. U Muslimovom Sahihu se biljei da je Vjerovjesnik~ rekao:
Meutim,
"U Sekifu
biti laov i nitkov. "2
Laov je bio Muhtar b. Ebu-Ubejd. 3 On se zasiavao priom kako pomae Husejna zatim je objelodanio svoju la i izmiljotinu o Allahu. I izmeu njih je bio Hadad b. Jusuf, koji je bio sklon protivljenju Aliji"'' i njegovoj skupini, a on je bio nitkov.4 njima su novotarije i zabluda, kao to je i u ovim novotarija i zabluda, iako su ije gore po pitanju lai i u teem stanju.
Meu
Autor rahimehullahu tea la - u Vel ikim fetvama 25 dio str. 300: "Hadis je podmetnut i laan". 2 Sahih Muslim br. 2545 u hadisu od Esme keri Ebu-Bekrove- radijjallahu anhuma. 3 Pogledaj, naveo ga je u B idaje ve ni haje od Ibn-Kesira, 8. dio, str. 289 - 292. 4 Mubir je nitkov ili onaj koji unitava. Hadad je nazvan ovim imenom zbog mnogobrojnih ubistava kao to stoji u Muhtar sahihu.
122
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ali nikome nije dozvoljeno da neto mijenja od erijata radi pojedinca, ili da se na dan Aure iskazuje radost i veselje, ili da se troi u izobilju jer su to na novo uvedene novotarije suprotno od ija. O tome su podmetnuti lani hadisi o vrijednostima kupanja ili stavljanja surme na oi i drugih stvari. Neke od tih predaja su pojedinci ocijenili vjerdostojnima kao to je Ibn-Nasir, ali u stvarnosti one nisu vjerodostojne. Nego su ih prenijeli ljudi koji su ih smatrali vjerodostojnima, pa su ih primjenili u praksi nepoznavajui njihovu la, ovo je slino tome. Moda je razlog zastranjivanja nekih u velianju ovog dana u tome to su htjeli na taj nain da odgovore ili se suprotstave ijama. ejtan ima namjeru da zavede stvorenja sa Pravog puta ali ga ne zanima i on se ne brine kojoj e se skupini prikloniti. l Ono to je potrebno jeste da se uva ovih novotarija. U ovo poglavlje spada mjesec Redep, to je jedan od zabranjenih mjeseci. Od Vjerovjesnika j&:, se prenosi2 da kada bi nastupio mjesec Redep rekao bi:
''Allahu podari nam blagoslov u ova dva mjeseca u Redepu i a'banu i pomozi nam da doekamo Ramazan. "1
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ono to je ejh spomenuo da ejtan eli da zavede ovjeka sa pravog puta zbog pootravanja sa ove ili one strane je znaenje onoga to su iznijeli pojedini kranski misionari i pojedine vodee linosti kranskih zemalja, kau: Najbitnije po nama je da izvedete muslimane iz njegove vjere. Bez razlike hoe li se pokrstiti ili e postati jevrej ili sekularisra. Najbitnije je da ga izvedete iz vjere pa neka bude ta god hoe. ejtan takoer eli da izvede ljude iz vjere pa neka budu ije ili nasibije. Zeli da ih odvede sa Pravog puta. Za razliku od toga hoemo [i nasuprot iitskim alosnim novotarijama suprotstaviti se sa veseljem? Ne, to nije ispravno, da kae: Aura i druge prilike od ostalih dana u ovom poglavlju. lako je Auri dara vrijednost da se posti jer je Allah u tom danu spasio Musaa i njegov narod od potopa. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Autor kae: Prenosi se1 to znai da nee doi ova konstrukcija prenoenja hadisa a da hadis nije slab. Zato je upotrijebio 'prenosi se' to ukazuje na apokrifnost hadisa. Ovaj had is je slab dok lbn-Hader kae: Nije jak.
123
ejhuf~isfam Ibn Tejmijje
O vijednostima Redepa od Poslanika~~ nije prenesena ni jedna druga predaja, nego svi preneeni hadisi od Poslanika ~~ ovom prilikom su lani. 2 A hadis ako nije laan njegovo stanje ako je preneen o vrijednostima je tome blisko. 3 Ali ako se zna da je
Hajsemi u Mudema 3 dio str. 140. kae:"Biljei ga Bezar i Teberani u Ewsatu a u njemu je Zaide b. Ebi-Rckad o kojem ima govora i koji je potvren u vjerodostojnim." Hafiz ga navodi u Pojanjenju udnoga o onome to je preneeno o vrijednostima Redepa. Zatim je rekao: "Ovaj hadis nije jak." Kaem da je njegova mahana Zaid b. Ebi-Rekad za kojeg hafiz u Takribu kae da je lanih hadisa. 2 Pogledaj Pojanjenje udnoga. 3 lbn-Usejmin- rahimehul1,1h- kae: Njegove -rahimehullah- rijei:' je tome blisko' to znai da ga prihvata olahko. Ovo je pitanje oko kojeg su se razili uenjaci. A to je da li je dozvoljeno prenositi slabe hadise o vrijednostima ili nije dozvoljeno? Dok su vjerodostojni neovisni o njima. Nema sumnje da je ovjeku bolje da ne prenosi ljudima hadise osim one koji su prihvaeni bez obzira da li bio vjerodostojan sam po sebi ili inio drugi hadis vjerodostojnim, ili da je dobar po sebi ili da ini drugi hadis dobrim. to se tie slabih h,1disa za njima nemamo potrebu. Meutim neki od 11<1s kau: Nema smetnje da se prenose ali sa tri uslova. Prvi uslov: Da osnova bude potvrena i da se na nju ne odnosi ovaj hadis. Drugi: Da slabost ne bude jaka, kao to je recimo da ne bude u hadisu neko ko je potvoren da lae ili da se njegovi hadisi ne prihvat,1ju ili da su ocjenjeni kao lanima i slino tome. Trei: Da nije ubjeen da je to rekao ili uinio Al1,1hov Poslanik ~- )er ovaj h,1dis o vrijednostima djela, njegova osnova je potvrena. Ako je vjerodostojan posti.':JTIUto je eljeno. Ako nije vjerodostojan onda e navesti da se uini, a djelo je ono sto se trai. Isto tako e se rei i o Regaibu, ako je hadis o njemu slab ali mu je potrveno da je u osnovi zabr,mien i jer je u njemu jedna vrsta kazne onda nema smetnje da ga spomenemo. Jer ako je potvren onda je potvreno ono to ukazuje na njega. A ako nije potvren onda ukazi e na podsticaj onoga to je u njemu. Ali je problem kod obinih ljudi. Znaj da ono to je spomenllto u mihrabu od hadisa koji podstiu ak kada bi ih prokomentarisao i kada bi slabost bila ubijena to e biti bolno za obine ljude. On ga nee zaboraviti a zaboravit e tvoje rijei da je slab. Isto tako je o had is ima koji govore o strahotama. Zato e vaizi savjerovati na ovaj nain. -udno je da pojedini [judi o[ahko shvataju i pozivaju se na veoma udno opravdanje i kau: Vjerovjesnikove ~ rijei: Ko na mene namjerno s/de nek.l sebi pripremi mjesto u Vatri. Kae: On ne lae na njega nego radi njega. )er eli da povea broj njegovih pristalica i sljedbenika. Njemu e se rei: Dabogda propao radi ovakvog shvatanja. Nita drugo osim to je ovo pogreno shvat,1nje. Pa 'side na mene' u jeziku ne podrazumijeva osim jedno znaenje, a to je da mi pripie la. T o je znaenje. Ali u svakom sluaju ovjeku je bolje da ne spominje slabe had ise kada je rije o vrijednostima. Da, ako se ispost,wi da je hadis slab ali je blizak dobrim predajama radi mnotva lanaca kojima se prenosi moda e mu se dozvo li ti.
124
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
laan onda ga nije dozvoljeno prenositi osim sa pojanjenjem njegovog stanja. Jer Allahov Poslanik~' kae:
"Ko prenese od mene hadis vidjevi ga lanim on je jedan od laova. " 1

Da, od selefa se prenose neke od predaja o vrijednostima Redepa kao i druge predaje.
pokueno
Ali uzimati ga za period tako to e se izdvojiti postom je kod Imama Ahmeda i drugih, kao to je preneeno od Omera, Ebu-Bekra i drugih ashabaradijjallahu anhum. Ibn-Made prenosi da je Vjerovjesnik ~' zabranio post u Redepu. 2 Biljei ga od Ibrahima b. Munzira Bizarnija, govorio nam je Davud b. Ata govorio nam je Zejd b. Abdulhamid od Abdurrahmana b. Zejda b. Hattaba od Sulejmana b. Alija od njegovog oca od Ibn-Abbasa- radijjallahu anhuma- ali nije jak Da li je njegovo izdvajanje pokueno, da ga posti u cjelosti, ili da mu se ne pridruuje drugi mjesec? Prijatelji u tom pogledu imaju dva stava. Ali na ovom mjestu ja samo elim spomenuti glavne mesele a u protivnom da nije tako govor na ovu temi bi se jo oduljio. Od ovog poglavlja je no u polovini a'bana, o njenoj vrijednosti se prenose merfua predaje koje ukazuju da se radi o vrijednoj noi, te da su je neki selefi izdvajali sa namazom u njoj, ili da su postili u mjesecu a'banu o emu su doli vjerodostojni hadisi. Meutim od selefa, od stanovnika Medine i drugih kasnijih generacija, se prenosi da su neki od njih negirali njenu vrijednost, te da su potvorili hadise koji se o njoj prenose, kao to je hadis:
Biljei ga Muslim u vodu u svom Sahihu od Mugire b. Su'abeta l. dio, str. 9. Ahmed ga biljei u Musnedu l. dio, str. 113 od Alije.:;;... 2 Biljei ga Ibn-Made u Smm enu br. 1843. Albani u Daif Sunnen Ibn-Made br. 133 kae: "Veoma slab."
125
"Allah e u njoj oprostiti ovcama Benu Ke lb. "1

I kau: "Nema razlike
veem
broju nego to je dlaka na

(noi)."
izmeu
nje i drugih
Ali ono na emu je veina uenjaka ili veina naih prijatelja i drugih da je ova no vrijedna. Na to ukazuje i tekst od Ahmeda zbog brojnosti hadisa koji se prenose o njoj, i zbog onoga to to potvruju selefijske predaje. Neke od njenih vrijednosti prenose musnedi i sunneni. Iako je o njoj podmetnuto (slagano) drugih stvari. Ali to se tie posta dana u sredini mjeseca izdvojeno, to nema osnove. Njegovo izdvajanje je mekruh. Takoer, njegovo uzimanje za period u kojem se priprema hrana, i ukraava se, je od novotarskih i nanovo uvedenih perioda koji nemaju osnove.
Takoer, ono to je na novo uvedeno u noi u sredini tog mjeseca od okupljanja radi namaza pod nazivom 1elfijaja 1 i to u najveoj damiji, ili u damijama perifernih dijelova i na trnicama. Ovo okupljanje je radi nafile namaza odreeno vremenom, brojem i koliinom uenja, mekruh je i nije propisano. Jer hadis koji govori o 1ji 1 je podmetnut po konsenzusu svih uenjaka. Namaz koji se klanja na ovakav nain nije mustehab ako se gradi na ovakvoj osnovi. Ako nije poeljno onda primjena onoga to vodi na njegovu poeljnost je mekruh. Jer kada bi se moglo onda bi svaka no bila izdvojena i odreena sa novotarskim namazom radi kojeg e se sakupiti i initi u njoj poput ovog namaza ili bi se dodalo ili oduzelo. Kao to su noi bajrama, dan Arefata, kao to neki stanovnici u nekim dravama klanjaju noni namaz posebno u
Ovo je dolo u hadisu kojeg biljei Imam Ahmed, u Musnedu 6. dio, str. 238 njemu i Trmizi u Sunnenu br. 739, lbn-Made u svom Sunnenu 1389 od Aie radijjallahu anha. Tirmizi kae: "Aiin hadis ne znamo osim u ovom obliku u hadisu od Hadada. uo sam Muhammeda (misli na Buhariju) da kae: "Ovo je slab hadis." "Jahja b. Ebu-Kesir kae: "Nisam uo od Urveta." Muhammed kae: "Hadad nije uo od Jahje b. Ebu-Kesira." Hadis je u Daif dami'a br. 1761. Ali je pored njega dovoljno ono to biljei Taberani u Kebiru od Ebu-Sealebe 4'<>, da je Allahov Poslanik ~. rekao: "Allah pogleda na robove u noi u sredini a'bana pa oprosti mu'minima, a kafirima dadne da im se obijest povea, one koji mrze pusti sa njihovom mrnjom sve dok je se ne klone." Hadisje hasen.
slinog,
126
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
prvoj noi Redepa. Ili kao to je do mene doprlo da su neki poslije akama klanjali namaz u dematu slian akamu nazivajui ga namaz poslunosti roditeljima.1 Ili kao to su pojedini klanjali svaku no u dematu denazu svakom ko je umro od muslimana na cijeloj Zemlji i slino tome od namaza u dematu koji nisu propisani. 2 Na tebi je da zna ako se uzme dobrovoljni namaz openito poeljnim u odreenom vremenu i ako se dozvoli dobrovoljni namaz u dematu, da to ne znai da ga treba uiniti obaveznim u onome to nije propisano, nego je potrebno da se razdvoji izmeu ova dva poglavlja.
lbn-Usejmin- rahimehul!ah- kae: Namaz poslunosti roditeljima je poput veere roditeljima kod nas sada u Ramazanu. Petkom na vee pripreme veeru i u veini sluajeva je nazivaju Roditeljska veera. T o prihvataju kao dobrovoljni sunnet. Ovo je od novotarija. Da li su to inil ashabi- radijjallahu anhum? Ako bi rekao: Da. Rei emo: Gdje je dokaz? Ako kae: Nema ga. Onda emo rei: Nema dobra na putu kojim nisu koraali ashabi - radijjalfahu anhum. Dakle bitno je rei da ovaj nam,lz nema osnove. Ali ovo je namaz a ono je veera. 'lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo su ogromne novotarije. Ima ljudi koji kau: Kada eli zaspati klanjaj danezu svim umrlim muslimanima na Zemlji. Cdje smo mi u odnosu na ovaj sunnet kojeg Poslanik ~1 nije primjenjivao. Ispravno je da se ne klanja denaza u odsustvu osim ako mu se nija klanjala denaza. Kao to se ovjek izgubi a zatim se ne zna je li mu neko klanjao denazu1 te mu se klanja1 kao to je Poslanik ~1 klanjao Nedaiju. Ono to je mimo toga nije sunnet da mu se klanja denaza. Zna se da su velikani meu muslimanima umrli i u islamu su ostavili jak utjecaj1 ali im Vjerovjesnik ;Jjj;1 nije klanjao. Niti su ljudi klanjali halifama kada su umrli a bili su od njih. T ako da na osnovu ovoga moemo rei da denaza namaz u odsustvu nije propisan osim to ima pravo da se klanja onome kome nije klanjana denaza uope, pa e biti obavezno da mu se klanja. lli da pretpostavljeni narede da se tom i tom klanja onda e se biti pokorno pretpostavljenom ako se radi o stvarima gdje se koristi idtihad. Zato se sada pojavljuje problem kod brae koja putuju. Putnici1 kao to znate, ako su ih trojica i vie jednog moraju odrediti za vou puta. Ovom se voi mora pokoravati. To znai da je obaveza pokoriti mu se jer je on pretpostavljeni. Ako se raziu oko pitanja gdje postoji idtihad obratit e se voi. Pa emo rei: ta kae? Npr, ovo je putovanje da [i e se na njemu skraivati namaz ili ne? Neki kau da se na putovanju krati namaz. Dn1gi kae da ovo nije putovanje da kratimo namaz. Rei e: Prihvatite miljenje voe makar se ispostavilo da on nije uen. Ali je stav da ih obavee na jedno miljenje to je korisnije i nema smetnje. Njih e obavezati na pokornost voi jer to nije grijeh1 nego se radi o stvarima idtihada. Ali ono to se suprotstavi dokazima u tome nema pokornosti nikada.
1
127
A to je zbog toga to je okupljanje radi dobrovoljnog namaza, ili sluanja Kur'ana, ili spominjanja Allaha i slinog tome, i ako se to radi ponekada, to je dobro. Od Poslanika~' se prenosi da je ponekada klanjao dobrovoljne namaze u dematu. 1 Pa je izaao meu ashabe a meu njima je bio onaj koji je uio Kur'an dok su oni sluali, pa je sjeo sa njima i sluao. 2 Ashabi su obiavali da kada se sakupe da narede jednom meu njima pa bi uio a oni bi sluali. Preneeno je da o ljudima koji sjede i prouavaju Allahovu Knjigu i sunnet Njegovog Poslanika~' i o ljudima koji spominju Allaha, od predaja ono to je ve poznato. Kao to Vjerovjesnik ~' kae:
"Nee se sakupiti ljudi u kui od Allahovih kua, ucect Allahovu Knjigu i prouavajui je meu sobom, a da ih nee obuhvatiti milost, na njih e se spustiti smiraj, iznad njih e bdjeti meleci, a Allah e ih spomenuti meu onima koji su kod Njega." 3
To se prenosi u Sahihima od Enesa 4;,. Ibn-Kesir u svom Tefsiru l. dio, str. 4 72 kae: "lbn Ebu-Hatim kae: "Govorio nam je Ebu-Bekr b. Ebu-Dunja govorio nam je Salt b. Mesud Dahdi govorio nam je Fudajl b. Sulejman govorio nam je Junus b. Muhammed b. Fada le Ensari od njegovog oca, a bio je od onih koji su se druiH sa Allahovim Poslanikom ~. pa kae: "Doao nam je Poslanik u Benu Zu fr pa je sjeo na stijenu koja je jo uvijek u Benu Zufr danas, a sa njim su bili Ibn-Mesud, Muaz b. Debel i ljudi od njegovih ashaba pa je Allahov Poslanik~. naredio uau da ui sve dok nije doao do ajeta:
2
IW
...
.,.
.'1p ~ ~ ~J
... ..
.... ..
~
.:: "" l
.__:,;j'" if u,..
".
... .... ...
I~I~<J
... l
"A ta e tek biti, kada iz svakoga naroda dovedemo svjedoka, a tebe dovedemo kao svjedoka nad ovim?!" {Sura En-N isa, 41) Allahov Poslanik ~. zaplaka tako da su mu se nakvasi li brada i obrazi, pa ree: "Ovo je ono to ja svj edo im dok sam meu nj ima a kako je sa onima koje ne vidim." Lanac prenosilaca je povjerljiv osim Junusa b. Muhammeda kojeg je Ibn Ebu-Hatim naveo u '<Derh ve teadib}, 9 l 4 l 2 l 246, ali o njemu nije spomenuo nita pozitivno niti negativno. Ali mislim da je spomenut meu negativnim. A u Sahihima je potvreno od Eamea od Ibrahima od Ubejdc od Abdullaha b. Mesuda da je rekao: "Allahov Poslanik ~. mi je rekao: "Ui mi." Pa sam rekao: "Allahov Poslanie, da ti uim a tebi je objavljen?" Kae: "Da, ja volim da ga ujem od nekog drugog mimo mene." Pa sam uio suru En-Nisa, sve dok nisam doao do ovog ajeta: "A ta e tek biti, kada iz svakoga naroda dovedemo svjedoka, a tebe dovedemo kao svjedoka nad ovim?!" On ree: "Dostaje sada." A njegove oi su suzile." 3 Biljei ga Muslim u Sahihu br. 2699 od Ebu-Hurejre ~.
128
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
je preneeno o melecima koji trae mjesta gdje se ui zikr, a kada pronau kau:
Takoer
"Pourite sa svojim potrebama." Hadis. 1

Ali to se tie obavezivanja na dobrovoljno sakupljanje koje e se ponavljati sa sedmicama, mjesecima ili godinama, onda ovakva okupljanja nisu propisana. Ovo se sve suprotstavlj:t okupljanjima kao to su pet dnevnih namaza, dume, bajram;_ i had. Otuda su gore spomenuta okupljanja novotarije i inovacije 2 Zato treba napraviti razliku izmeu onoga to se uzima z1 sunnet i to se uzima za obiaj, jer se to suprotstavlja onome to je propisano. Ova razlika je preneena od Imama Ahmeda i drugih. Ebu-Bekr Hila1 u knjizi Edeb od Ishaka b. Mensura Kevseda prenosi da je rekao Ehu-Abdullahu: "Da 1i je pokueno da se sakupljaju ljudi davei Allahu i diui ruke?" Kae: "Ne smatram pokueno meu braom, ali ako nije namjerno (posebno radi toga), i osim ako ih se ne sakupi rrmogo." Ishak b. Rahavejh je rekao kao to je rekao i Imam Ahmed.
Pogledaj hadis u Buharinom Sahihu br. 6408, Feth i Sahih Muslim br. 2689 od EbuHurejre. 2 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Poput ovoga je ono to se okupljaju [judi r.1di naH[e u centrima i kau: Klanjat emo noni namaz zajedno u dematu ili emo sutra postiti i slino tome. Ovo je djelo za koje uistinu ne znam d,1 su ga initi selefi. Nego oni koji ga ine su sufi je i njima slini koji su u zabludi u veini svojih postupaka. Drugo: T o vodi da onaj ko ini ovo djelo da ga ini ubjeen da je navika. T o znai da e se kod njega oslabiti strana pobonosti i pokornosti pa e ga initi samo zato to je naviknut na to. Zato ja smatram da ne trebaju ovo initi. Nego da voa kae: Ovo je centar, ili ovo je turizam i kae: Bilo bi nam dobro da klanjamo noni namaz. lli da uinimo tako i tako. Zatim ako budu klanjali nema smetnje da klanjaju u dematu. Ali da se navikne i da neto ovjek ini samo na osnovu to je navika onda kao to sam rekao to e biti zato to je slabost u elji za ibadetom prisutna a onaj ko to ini je samo osoba koja to ini radi takve navike. to se tie elje za uenjem Kur'ana na sijelima nema smetnje. Bez razlike d,1 [i svi ponavljali ono to ui jedan od njih, ili da svaki od njih ita stranicu po redoslijedu. Kao to je inio ejh Abdurrahman S'adi- rahimehullah- a to je da svaki od njih ita po stranicu. lli da svaki ita istu stranicu a ovo uglavnom biva kada se ima namjera za hifzom.
1
129
To da ih se ne sakupi nmogo je da se ne sakupe po obiaju. Ovo je Ishakovo miljenje. Mervezi kae: "Upitao sam Ehu-Abdullaha o ljudima koji nou borave (na nekom mjestu), pa ua ui a oni dove sve dok ne osvanu?" Kae: "Mislim da u tome nema smetnje." Ebu-Sirri Harbi kae: "Ehu-Abdullah je rekao: "ta ima bolje od toga da se ljudi sakupe klanjajui i spominjui Allaha u onome to im je dao od blagodati, kao to su rekle ensarije?" Ovo je iaret na ono to se prenosi od Imama Ahmeda da je rekao: "Govorio nam je Ismail obavijestio nas je Ejub od Mohammeda b. Sirina da je rekao: "Ensarije su bile obavijetene o Poslanikovom ~'dolasku u Meinu. Pa su rekli: "Kada bismo se dogovorili oko jednog dana u kojem emo se sakupljati i spominjati ovaj trenutak u kojem nam je Allah dao Svoju blagodat. Pa su rekli da to bude subota. Kau: "Neemo se sakupljati sa jevrejima u njihovom danu." Zatim su rekli: "Nedjelja." Kau: "Neemo se sakupljati sa kranima u njihovom danu." Kau: "A uruba." Petak su nazivali urubom. Pa su se sakupili u kui Ebu-Urname Esada b. Zurare pa im je zaklala ovcu koja im je bila dovoljna."1 Ebu-Urnejje Muhammed b. Ibrahim b. Muslim Tarsusi kae: "Upitao sam Ahmeda b. Hanbela o ljudima koji se sakupe dok im ua ui tunim tonom, pa plau, pa e moda pogasiti i svijee?" Ahmed mi ree: "Ako bude uio kao to je uio Ehu-Musa onda nema smetnje." Hilal prenosi od Evzaija da je bio upitan o ljudima koji se sakupljaju i narede jednom da im pria prie, pa ree: "Ako to bude dan nakon nekoliko dana onda nema smemje. Ahmed je ograniio sakupljanja ako su radi dove ali bez ustaljenog obiaja. Sindi Havatirni kae: "Pitali srno Ehu-Abdullaha o ovjeku koji posjeuje ove rnehede (okupljlita) i putuje radi njih, ta misli o tome?" Kae: "to se tie hadisa Ibn Umrni-Mektum da je pitao
Nisam ga naao u Musnedu Imama Ahmeda u tampanoj verziji, ali ga je zabiljeio Abdur-Rezak u Musanefu 3. dio, str. 159. Hafiz gaje ocijenio vjerodostojnim u Fethu 2. dio, str. 449.
1
130
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Vjerovjesnika ~~ da klanja u njegovoj kui, kako bi uinio mjestom za namaz, i na osnovu onoga to je inio Abdullah b. Omer slijedei Poslanikova ~~mjesta i tragove. Onda nema smetnje ni da dolazi kod ovih meheda (mjesta), osim to su ljudi u mnogo emu preljerali i poeli se okupljati." Od njega takoer Aluned b. Kasim prenosi sa rijeima: "Upitan je o ovjeku koji dolazi na ove mehede koji su u Medini i na drugim mjestima i radi kojih putuje?" Kae: "to se tie hadisa Ibn Ummi-Mektum da je pitao Vjerovjesnika ~' da klanja u njegovoj kui, kako bi je uinio damijorn." 1 I na osnovu onoga to je inio Ibn-Omer ,t,, slijedei tragove i mjesta gdje se kretao Allahov Poslanik ~~ ak i o mjestu gdje je sipao vodu, pa je bio upitan o tome? Kae: "Vidio sam Allalwvog Poslanika ;i da ovdje sipa vodu." Kae: "to se tie ovoga nema smetnje." Kae: "Pa je dozvolio u tome." Zatim kae: "Ljudi su po tom pitanju veoma pretjerali, pa su se poeli sakupljati radi ovog znaenja, pa je spomenuo Husejnov kabur i ono to ljudi ine oko nJega. Sve ovo to su Aluned i drugi smatrali pokuenim je preneeno od Ibn-Mesuda ~~ i drugih kada je vidio ashabe da su uzeli neko mjesto za zikr, on izae meu njih i ree: "O ljudi, vi ili ste upueniji od Muhammeda ili ste na ogranku zablude." 2 Osnova ovoga je da su ibadeti propisani i koji se ponavljaju sa ponavljanjem vremena, sve dok ne postanu sunneti i periodi. Allah je od njih propisao ono to je dovoljno za roba. Pa ako uvede neko novo okupljanje, dodajui na ova koja su uobiajena, to e biti kao suprotstavljanje onome to je Allah propisao i odredio kao sunnet. U tome je onolika teta kako smo prethodno naveli. Za razliku od onoga to ini ovjek samostalno ili posebna grupica
ll
Ovako je dolo u oba Sahiha. Biljei ga Darimi u Suru1enu l. dio, str. 68. Biljei ga Imam Muhammed b. Veddah Kurtubi u knjizi Ono to je dolo o novotarijama!>, putevima od Ibn-Mesuda sa razliitim verzijama kada je bio obavijeten o ljudima koji se sakupljaju u halkama u damiji, a predvodi ih ovjek koji govori: "Govorite subhanallah, stotinu ezdeset i tri puta." I slino tome." Pogledaj knjigu Ono to je dolo o novotarijama str. 40 - 47. Biljei ga Abdullah b. Ahmed u Zevaid str. 358, Taberani u Kebiru br. 8233. Predaja je vjerdostojna sa svim svojim lancima.
131
ponekada. Zbog toga su ashabi smatrali pokuenim izdvajanje posta u Redepu, jer bi to liila Ramazanu. Omer je neredio da se posijee drvo za koje su ljudi mislili da su ashabi ispod njega dali prisegu Allahovom Poslaniku ~' po imenu prisega Ridvan, i to kada je vidio ljude da se okupljaju i klanjaju ispod njega. Kao da je Mesdidul-Haram i1i Medinska damija. Takoer, kada je primijetio da su se okupljali i bdjeli na mjestu na kojem je klanjao Allahov Poslanik~~ on im je to zabranio i rekao: "Zar ete tragove svojih vjerovjesnika uzeti mjestima klanjanja." Ili kao to je rekao radijjallahu anhu. Pa kao to je dobrovoljni namaz, samostalno i u dematu, propisan bez da se odnosi na opi demat koji se ponavlja, i lii na propisana okupljanja kao to su duma, bajrami i dnevni namazi, isto to se odnosi na dobrovoljno uenje, zikr, zajedniku ili pojedinanu dovu. Takoer, dobrovoljno namjeravanje pojedinih meheda i slino tome je od jedne vrste. Napravit e se razlika izmeu onoga to je oito i esto i izmeu onoga to je skriveno i rijetko. Kao i izmeu onoga to je obino i onoga to to nije. Takoer, sve to je po svom rodu propisano, moe da bude novotarija ako se uzme za obavezan obiaj, tako da e postati kao da je vadib. 1 Na njegovu poeljnost ili pokuenost se nadovezuje propis njegovog zavjetovanja. Ili njegovog izvravanja kod vakufa, vasijeta i slinih situacija, jer zavjet nije obavezan osim u onome to pribliava Allahu. Takoer, uslovljeno djelo u vakufu ne smije biti osim pokornost i dobro to je oito u mezhebu kao to je stav svih
'*'
uenjaka.
To emo kasnije navesti ina-Allah. Ova pitanja je potrebno dublje obraditi ali nam to ovo mjesto ne dozvoljava. Nego je cilj ukazati na novotarske periode.
Muhammed b. Veddah Kurtubi u Onome to je dolo o novotarijama na strani 48-oj prenosi sa lancem od Junusa b. Ubejda da je rekao: "Sakupljali su se pa im je doao Hasan i rekao mu: "Ebu-Seide ta misli o ovom naem sijelu? Ljudi od Ehli sunneta i demata ne potvaraju nikoga. Mi se sakupljamo u ovoj kui danas u onoj kui drugi dan, itamo Allahovu Knjigu, prizivamo svog Gospodara i donosimo salavate na Njegovog Poslanika ~. Molimo za sebe i za sve muslimane?" Kae: "Pa je Hasan to zabranio estokom zabranom."
1
132
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
to se tie onoga to se ini u ovim periodima iji je rod zabranjen u erijatu, to nije potrebno spominjati jer nema potrebe da ulazi u ovo poglavlje. Kao to je podizanje glasa u damijama, ili mijeanje mukaraca i ena, ili paljenje velikog broja svjetiljki bez potrebel, ili ometanje klanjaa ili nekoga drugog rijeima ili djelima. Runa strana ovoga je jasna svakom muslimanu. Ovo je od roda ostalih zabranjenih rijei u damijama bez obzira da li je zabranjeno u damiji ili na nekom drugom mjestu. Kao to su razvrat i ruan govor ili omalovaavanje uloge damije kao npr, prodajom, kupovinom, ili uenjem zabludjelih kasida, ili izvravanjem erijatskih kazni. Neki od kasnih generacija i od naih prijatelja su naveli da je poeljno da se ova no obiljei nonim namazom koji se naziva elfijaja. Jer u njemu se ui 'kul huvallahu ehad' hiljadu puta. Moda su takoer smatrali poeljnim i post, a da je njihov oslonac u tome posebno hadis koji se prenosi od Vjerovjesnika ji;, o tome. Moda se oslanjaju na opa pravila ispod koji se nizaju ovi namazi, na osnovu onoga to je dolo o vrijednostima ove noi posebno. Ili to je dolo u predajama od njenog oivljavanja, i to po obiaju, jer se u njoj nalaze koristi to navodi na njenu poeljnost zbog toga to spada u rod ibadeta. to se tie merfua predaje o ovom namazu 'elfije', je podmetnuta la, po konsenzusu svih muhadisa.2 to se tie opih dokaza koji ukazuju na poeljnost namaza je istina, ali to se tie posebnog djela, moe da bude poeljno radi njegove specifinosti, ili da bude poeljno radi onoga to u njemu ima od opeg znaenja. to se tie opeg znaenja njega se ne treba initi posebno poeljnim. A onaj ko ih uini poeljnima spomenut e ih u ogranienim nafilama, kao to su duha i teravija. Ali ovo je pogreno, zato to to niko od priznatih imama nije spomenuo, ni
lbn-Usejmin- rahimehu!lah- kae: Ova pojava je d,1nas prisutna. Bez ikakve potrebe e vidjeti na ogradama damija ili kua ogromna osvijetljenja koja troe veliku koliinu elektrine energije to je veliki troak za domaina. Runa strana ovoga je oita. 2 Pogledaj El-Alai mesnua od Sujutija 2. dio, str. 60.
1
133
od prethodnika niti od onih kasnijih. Nego je pokueno njegovo izdvajanje radi toga to je izdvojeno ono to se ne moe izdvojiti u ubjeenju i namjeri. Kao to je Allahov Poslanik~' pokudio post petkom, a a'ban je uveHko postio, ili da se no petka izdvoji sa nonim namazom. Tako da je ovo nalik na ovo, kao kada bi uveo da u deset noi klanja noni namaz ogranienim namazom, ili izmeu akama i jacije, i slino tome. Ibadeta su tri vrste: Od njih je ono to je poeljno po svojoj specifinosti, kao to su ograniene nafile, poput sabahskog sunneta, teravije u ramazanu i slinog tome. Od njega je ono to je privremeno poput nonog namaza. Od njih je ono to je ogranieno iz razloga, kao to je namaz za kiu, ili namaz sa predznacima. Zatim moe biti ono to je u erijatu odreeno brojem, kao to je vitr, ili moe biti openit u vrijednim vremenima, kao to je namaz petkom prije dume. Tako da na kraju odreenih vrsta irna
etiri.
Od ibadeta je ono to je poeljno radi opeg znaenja u njima. Kao to su openite nafile, jer kada sunce izae namazu se svjedoi i prisustvuje sve dok se ne klanja ikindija. Od njih je ono to je pokueno, njegovo izdvajanje osim ako se ne spoji sa drugim, kao to je noni namaz u noi petka, jer je pokuen ako se radi o neogranienom smislu osim u posebnim prilikama, kao to su namazi u zabranjenim vremenima. Zbog toga su se uenjaci razili po pitanju pokuenosti namaza poslije sabaha i ikindije, da li je to da se ne bi posvetila panja namazu u ovom vremenu pa da se dozvoli uz odreene razloge koji se pojave, ili da se radi o opoj zabrani u kojoj nema iznimki osim u nudi? Postoje dva miljenja, oba su predaje od Ahmeda. Takoer postoje i druga miljenja kod uenjaka. 1 A Allah najbolje zna.
Pogledaj Mugni ve erhul kebir, l. dio, str. 756- 758.
134
POGLAVLJE DAN KOJI JE VRIJEDAN DJELIMA MOE POSTATI NOVOTARIJA -PRAZNIK MJESTAje da se dan koji je vrijedan, sa raznim djelima uini praznikom i desi nova stvar (novotarija), kao to je odlikovanje nekog mjesta to predstavlja - praznik mjesta -, u runoi toga se moe pre~erati to ga izvodi iz okvira erijata. Od toga je ono to se deava na dan Arefata o emu ne znam razilaenje meu muslimanima o zabrani istoga. A to je, namjera obilaska pojedinih kaburova, o kojima postoji lijepo miljenje, na dan Arefata. lli veliko okupljanje oko njegovog kabura, kao to se ini u zemljama istoka i zapada. Te da se tamo boravi po cio dan kao to se boravi na Arefatu. Ovo su vrste novotarskog hada kojeg Allah nije propisao. lli da se kaburovi uzimaju mjestima praznovanja. 1 putovanje u Bejtul-Makdis radi boravka tamo, to je takoer oita zabluda, jer je putovanje u Bejtul-Makdis radi namaza i itikafa poeljno. To je jedna od tri damije radi kojih se putuje, ali namjera da joj se doe u vrijeme hada je pokuena. To je izdvajanje posebnog vremena da se obie Bejtul-Makdis. Ali nema posebnog izdvajanja posjete u ovom vremenu u odnosu na druge. Zatim u tome je suprotstavljanje hadu Mesdidul-Hararnu, i poreenja Bejtul-Makdisa sa Mesdidul-Haramom i Kabom. Musliman nee sumnjati da je ovo odvelo u novi erijat koji nije erijat islama.
Takoer, Mogue
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je prisutno, na dan Arefata odlaze na had kod tog evlije, a samu definiciju hadija poklanjaju njima kao to je to na dan Arefata.
135
A to je to pojedini zabludjeli ljudi koji obilaze oko stijene, ili oni koji briju glavu ili kao to neki namjeravaju injenje obreda. 1
Takoer pojedinci koji obilaze oko brda milosti na Arefatu kao to se obilazi oko Kabe. 2
to se tie okupljanja u ovim periodima radi pjevanja kasida, udaranja u defove unutar Mesdidul-Aksa'a i slinog je najgore zlo iz drugih razloga. Od toga je da se to ini unutar Mesdidul-Aksa'a i slino, a ove stvari su zabranjene da se ine van damije pa ta rei ako se radi o Mesdidul-Aksa? Od toga je da se lai uzimaju za vjeru. Od toga je da se radi u
odreenom
periodu.
to se tie ovjekove namjere da posjeti i boravi u damiji u svom mjestu to je ono to se naziva boravkom na dan Arefata u razliitim mjestima oko kojih su se uenjaci razili. To su inili IbnAbbas i Amr b. Haris od ashaba, zatim skupina basrijaca i medinelija, to je dozvolio i Ahmed, iako ga nije smatrao poeljnim. to je poznatije od njega.3 Druga skupina meu kufljanima i medinlijama su ovo smatrali pokuenim, kao to su Ibrahiln Neh i, Ebu-HanHe, Malik i drugi.
1
Oni koji su to pokudili su rekli da je to novotarija, tako da se svrstava pod opi pojam rijeima i znaenjem. A oni koji su dozvolili su rekli da je to Ibn-Abbas inio u Basri kada je bio postavljen kao halifa od strane Alije b. Ebu-Taliba - radijjallahu
lbn-Usejmin- rahimehulJ,,h- kaze: Obred se ovdje odnosi na klanje .to znai da tamo kolju kurbane. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: U sun netu ne postoji ovakav naziv za brdo na tom mjestu. 3 Mugni ve erhul kebir, 2. dio, str. 259.
1
136
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
anhuma. Tako da mu to nije negirao, a ono to se uini u vremenu pravednih halifa bez da neko negira to ne biva novotarijom. l
Ali ono to se deava od podizanja glasova na buan nain u damijama radi dove, ili razliitih vrsta hutbi i lanih obreda je mekruh u ovom i drugim danima.
Mervezi kae: "uo sam Ehu-Abdullaha da kae: "Potrebno je da ui dovu u sebi, zbog rijei Uzvienog:
.;~ i.u"' ,; ~ ')-- 4<"' ~~ -:lj .il;~... ~ -:lj ~lj

",.
.".
-"
"Ne izgovaraj na sav glas uenje kad molitvu obavlja, a priguuj ga; trai sredinu izmeu toga." (Sura El-Isra, 110).
ne
Kae: "Ovo je u dovi." Kae: "uo sam Ehu-Abdullaha da kae da su smatrali pokuenim da se podie glas u dovi."2 Od Seida b. Ebu-Urubeta se prenosi da je Mudalid b. Seid uo ljude kako jecaju u dovi, pa im je otiao i rekao: "O ljudi, ako ste pronali vrijednost3 u odnosu na one koji su bili prije vas vi ste zabludjeli." Kae: "Pa su se poeli izvlaiti jedan po jedan, sve dok nisu ostavili zlo u kojem su bili."
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Nema sumnje da klonjenje od ovoga biva sigurnije. Kako se na tome ne bi dogradile druge tetne posljedice kao da se sakupe mukarci, ene i djeca u damiji u noi Arefata. Radi toga e nastati zlo i nered. to se tie lbn-Abbasovog i Amr b. Harisovog- radijja!!ahu anhuma- postupka jeste da su oni bili od najmlaih ashaba. Ali poto se u vremenu Ebu-Bekra i Omera ovo nije inilo onda je blie pokuenosti. 2 Biljezi ga Muhammed b. Veddah u Ono to je dolo o novotarijama str. 59 sa dobrim lancem od Seida b. Musejjiba i Muverika koji su rekli: "Pokueno je skratiti seddu te podizanje ruku i glasa u dovi." J lbn-Usejmin - rahimehu!lah - kae: Kae: Ako ste pronali. tj. iz vae elje to znali ako ste eljeli vrijednost u odnosu na one koji .su vam prethodili onda ste zabludjeli. )er oni koji su bili prije vas su bili blii istini od vas da je u tome bilo kakve vrijednosti. Zato su se i razili. Danas ima pojedinih ljudi koji obilaze sa ljudima oko J<.abe. Ponekada jakim glasom izgovaraju nepostojee dove smecajui i ometajui !jude koji su oko njih. lako to nije bilo poznato u vremenu Allahovog Poslanika ~' i njegovih ashaba. Zatim njihova dova moe biti nepravilna. Zato to izokreu rijei onoga to dre u rukama ili da dove dovama ije se znaenje ne moe raspoznati.
137
Takoer, sa svojim lancem od Ibn-evzeba od Ebu-Tijaha
kae: "Rekao sam Hasanu: "Na imam nam pria prie, pa se sakupe ljudi i ene, pa podiu svoj glas u dovama?" Hasan ree: "Podizanje glasa u dovi je novotarija, pruanje ruku u dovi je novotarija, kao to je sakupljanje ljudi i ena novotarija." Podizanje ruku 1 je pitanje oko kojeg postoji razilaenje, ali ovdje nije mjesto da navodimo hadise. Razlika izmeu ovakvog boravka oko kojeg postoji razilaenje i ovih boravaka oko kojih nema razilaenja jeste u tome to se ima namjera boraviti u odreenom mjestu, kao to je kabur dobrog ovjeka ili Mesdidul-Aksa. Ovo je poreenje sa Arefatom, za razliku od Egipatske damije. Jer on ima nijet za vrstom ne posebno za tu damiju, jer damije kao vrsta su ono to je dozvoljeno namjeravati im se. Onaj ko doe u damiju bez namjere
lbn-Usejmin- rahimehul!ah- kae: Od toga je ono to treba sprijeiti a ima i onoga to je pohvaljeno i ima onoga to varira izmedu. Ono to e se prezrijeti jeste to je dolo u sunnetu da se ruke u tim prilikama ne podiu kao co je dova u vremenu hutbe. T ada se ruke ne podiu osim kada se moli za kiu ili ozdravljenje. T ada e se ruke podii. Podignut e ih hatib a ljudi e za njim podii slijedei njega. Isto tako je i sa devom u namazu ili sa poetnom devom. lli na teehudu1 izmeu seddi, sve su to trenutci kada je zabranjeno dizati ruke. Zato to je podizanje ruku u vrijeme namaza nepropisno osim kod kunm dove samo. Od toga je i ono to je pohvaljeno kao to je podizanje ruku na Arefatu1 na Sa fi i Mervi i slino tome to je dolo u sunnetu. U ovo nema sumnje da je poeljno i potvreno i da u tome slijedimo Poslanika ;ll$:. Od toga je ono to je oitije da se ne podiu ruke1 ali postoji mogunost onoga i onoga. A to je dova kod ezana to je oito da Poslanik :li nije dizao ruke dok bi uio ovu dovu. Ali ako podigne ruke ne moemo rei za ovjeka da je radi toga novotar osvrui se na prethodnu podjelu. A to je radi toga to je osnova u pogledu edeba kod dove da se podignu ruke jer Allahov Poslanik~ u jedom had isu spominje ovjeka na putovanju, upav i praniav podigne ruke prema nebu i kae: Gospodaru, Gospodaru. Pa ga je opisao da je podigao ruke prema nebu. to ukazuje da je podizanje ruku prema nebu jedan od razloga odaziva na dovu. Takoer u hadisu se spominje: Af/dh fe
1
sdd/jiv i p/emeniv .sddi se Svog roba ilko podigne ruke cU. mu ih vril.ti prazne.
Temeljei
se na ova dva hadisa moemo zakljuiti da je osnova kod dove da se ruke diu. Od uenjaka ima onih koji kau da ako se radi o dovi u nudi tj. da ovjek moli za potrebe i u dovi u kojoj se ali da e podii ruke. A ako nije tako onda nee podizati ruke. Na osnovu ovoga moemo rei da se na dovu poslije ezana ruke ne diu, dok u dovi u kojoj se trai pomo od Allaha i otklanjanje nedaa u tim sluajevim e podii ruke.
138
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
za posebnim mjestom nee se razlikovati njegov naziv niti propis. Nego je cilj doi u kuu od Allahovih kua, jer kada bi se ta damija izmijenila izmijenio bi se i propis. Zbog toga se srca ne veu osim za damiju kao vrstu a ne zbog njene posebnosti. pritezanje sedla radi putovanja kako bi se upoznalo neko mjesto je kao hodoae, za razliku od pokrajina, jer je Allahov Poslanik ~' rekao:
Takoer,
"Ne priteu se sedla osim radi tri damije, MesdidulHarama, Mesdidul-Aksa, i ove moje damije. "1
Ovo je ono oko ega ne poznajem razilaenje. Vjerovjesnik damije.
~'
je zabranio putovanje osim radi ove tri
Poznato je da ovjekov dolazak u damiju u mjestu u kojem ivi moe biti vadib kao to je duma ili da je mustehab kao to je itikaf. je boravak kod kabura uzimajui ga za mjesto praznovanja, haram, bez obzira da li se radi toga pripremalo za putovanje ili ne. Bez razlike da li to bilo na dan Arefata ili ne, a to je zajedniki mjesni praznik sa vremenskim.
i tarabuke2
Takoer,
to se tie novotarija koje su uvedene udaranjem u bubnjeve 3 to je mekruh za vrijeme brajama i u drugim prilikama. Jer nema neku svoju specifinost vezanu za bajram. Takoer, oblaenje svile i1i drugih stvari koje su zabranjene erijatom i izostavljanja sunneta je samo vrsta injenja novotarija. Ove periode je potrebno obiljeiti onako kako su ih obiljeavali prethodnici iz prvih generacija, od namaza, propisane hutbe, tekbira, sadekatul fitra i1i klanjem rtve za Kurban bajram.
2
Mutefekun alejhi od Ebu-Hurejre ~. Vrsta izduenog bubnjia a suenog na sredini. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: ejhrahimehullah- je pokudio rije tar abu ka do mjere zabranjenosti. Zato to je tarabuka isto od ejtanovih instrumenata koji se koriste u zabranjenim praznicima. A najvie to je po tom pitanu dozvolio je def zato je rekao: lsto tako i oblaenje svile1 iako je svila neto to se kod mukaraca tretira na razliite naine shodno situacijama.
1
139
ejhul-islam Ibn Tejmij}"e
ljudima ima onih koji su zakazali po pitanju propisanog tekbira. Meu imamima ima onih koji se u hutbi nakon obraanja mukarcima ne obraaju enama kao to se Allahov Poslanik~' obraao se u hutbi mukarcima zatim enama. 1 Neki od njih u hutbama ne spominju ono to bi se trebalo spomenuti, nego uzima temu ono u emu nema velike koristi. Neki od njih ne kolju kurbane nakon povratka sa musale, a to2 je ostavljanje sunneta radi nekih drugih stvari. Vjera je injenje dobra i njegovo nareivanje, a ostavljanje loega i njegovo
sprjeavanje. 3
Meu
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ispravno je kao to je rekao ejhrahimehullah -da je navika postala da hatibi prije nego to uzmu mikrofone obrate se mukarcima dok ene ne uju niti imaju kakve koristi. A one prisustvuju namazu i to je dobro. Ali sada hvala Allahu oni koji se obraaju mukracima u isto vrijeme se obraaju enama, tako da nema potrebe za dvijema hutbama. Ali ako bi se ispostavilo da smo u selu gdje nema ozvuenja onda e biti sunnet da se hatib obrati prvo mukarcima zatim e se obratiti enama, tako to e im posvetiti posebnu hutbu kao to je to inio Allahov
Poslanik~.
'lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Molimo Allaha da nam oprosti za ovo i onome ko ga izostavi. Sunnet je da imam povede sa sobom na musalu na bajram kurban i da ga tamo zakolje. Ashabi su tako inili a Poslanik~' im je to odobrio. Izvodili su svoje rtve na musale pa su ih klali kako bi se okoristili siromasi koji su prisustvovali kao i ostali ljudi to e se okoristiti tako to e se to meso jesti. Ovo je sunnet i ne znam da ga iko u naem vremenu primjenjuje. Allahumme, osim pojedinih stanovnika pustinje koji se nisu jo pomijeati sa ljudima i niko im to ne moe zabraniti ako se ovo kod njih primijeti. :uo sam da pojedinci od njih to rade. 1 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Od toga je takoer da su neki pravnici rahimehumullah - rekli da je sunnet onome ko je bio u itikifau da izae na Ramazanski bajram u odjei iz itikafa. To su pojasnili kao tragom ibadeta. Tako da nije potrebno da se uljepava i da je skida sa sebe kao to smo rekli o ehidskoj krvi koja se nee sapirati1 nego e se ostaviti onako kako jeste. Ali ovo je analogija sa razlikom. Analogija koja je suprema postupku AUahovog Poslanika ~' jer se pripremao za bajram odjevajui najbolju odjeu kao da hoe rei da je izostavljanje lijepe odjee onome koje bio u itikafu suprotno sunnetu. A Poslanik ~' je bivao u icik,,fu a!i bi na bajram odijevao lijepu odjeu.
140
POGLAVLJE PRAZNICI KOJI SU VEZANI ZA MJESTA

to se tie praznika koji su vezani za mjesta, oni se takoer dijele poput vremenskih praznika na tri skupine: Prva je ona koja nema posebnog statusa u erijatu. Druga je ona koja irna poseban status ali to ne moe namjeriti radi ibadeta.
Trea znai
da se
je ona u kojoj su ibadeti propisani, ali se ne uzima za
praznik O sve tri skupine su dole predaje, kao primjer onog koji se zavjetovao da e klati kod Bevabe, pa mu je Vjerovjesnik~' rekao:
"Da li u njoj ima kip od idolopoklonikih kipova, ili mjesto gdje oni praznuju?" Kae: "Ne." Kae: "Ispuni svoj zavjet."
Ili naprimjer
Poslanikove~' rijei:
''Nemojte uzimati moj kabur za mjesto praznovanja."

Takoer, Omerova 4;i,, zabrana o uzimanju vjerovjesnikih tragova mjestima praznovanja, kao to emo ina-Allah navesti.
Od ove tri skupine, jedna je mjesto koje nema posebne vrijednosti u erijatu u osnovi, niti u njemu ima neto to bi obavezalo na njegovu vrijednost. Nego je to mjesto poput ostalih mjesta, ili moda manje vrijedno. Tako da namjera (putovanja), radi tog mjesta ili sakupljanja u njemu radi namaza, dove, zikra i slinog je oita zabluda. Zatim ako se tu nalaze tragovi od jevreja ili krana ili nekog drugog onda biva gorim od gorega. A odnosi se na ovo poglavlje i poglavlje prije njega o poistovjeivanju sa kafirima. Ove
141
vrste je
nemogue
ograniena, 1
odrediti, za razliku od vremena Jer su a ova vrsta je gora od one prethodne.
Ovo lii na oboavanje idola, ili je to ono to vodi prema njihovom oboavanju. Ili se radi o vrsti oboavanja idola. Jer su idolopokolonici namjeravali odlazak u neko mjesto radi tamonjega kipa ili neega drugoga. Mislili su da e ih to pribliiti Allahu~. Najvea tri kumira radi kojil1 su putovali su Lat, Uza', i Menat trei od njih. Kao to je to Allah spomenuo u Svojoj Knjizi:
-2...5~~
~ ....
.......___-;bl
"ta kaete 2 o Latu i Uzzau? l Menatu treoj, najmanje cijenjenoj? Zar su za vas sinovi, a za Njega keri?! To bi tada bila podjela nepravedna." (Sura En-Nedm, 19- 22)
Svaki od ovih kumira je pripadao nekom mjestu kod arapa. Mjesta koja su bila prema Haremu i mjestima obreda hada su Mekka, Medina i Taif. Lat je pripadao stanovnicima Taifa, ali se spominje da je u osnovi bio dobar ovjek koji je punio hadijama mjeine vodom. A kada je umro oni su nad njegovim kaburom bdjeli jedno vrijeme. Zatim su mu napravili kip. Zatim su iznad njega sagradili zdanje nazivajui ga Kua gospodarice. Njena pria je poznata kada je Vjerovjesnik:'!!!;, poslao Mugiru b. uabeta ,$,,da je porui nakon to je osvojen Taif poslije Mekke u devetoj godini po hidri.
1
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Koliko je mjesta za koja .se kae d<l.SU to mjesta gdje je stajao ili odmarao Allahov Poslanik jj;. Ovoga je mnogo u Hidazu1 u Mekki i Medini. U amu .se takoer nalaze mjesta vjerovjesnika. Ali kada bi prouavao i istraivao ne bi tome naao nikakvu osnovu. Ni injeninu niti erijatsku osnovu. 2 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: ta kaete je upitna forma radi potvrde nakon to je Allah ~na poetku sure En-Nedm spomenuo velianstvenost a onda kae: ta Wece o L:tcu i Uza'u. to znai obavijesti nas o Latu i Uzau kakav e njihov poloaj biti, kakvo e njihovo stanje biti. T ako da se radi o potvrdi i kau: l Menatu treem. Zato to je to bilo slabije boanstvo od lata i Uza'a. Zatim kae: Zar vaTTiil pripad:zju sinovi a njemu keri. Zato to su murici pripisivali Allahu keri a sebi s i nove. To je uisdnu nepravedna podjela.. Tj. nepravi lna.
142
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
to se tie Uza'a, ona je pripadala stanovnicma Mekke nedaleko od Arefata. Tamo je bilo drvo kod kojeg su klali rtve i upuivali dove. Pa je Allahov Poslanik ;i, poslao Halida b. Velida ~~odmah nakon oslobaanja Mekke da je ukloni, zatim je Allahov Poslanik ~~ podijelio njen imetak. Iz tog drveta je izala ejtanka raupane kose 1 pa je Uza' izgubila nadu da e biti oboavana. to se tie Menata ona je pripadala stanovnicima Medine, koju su oboavali pripisivajui je Allahu~~ kao ortaka. A bila je u podnoju kamenite planine izmeu Mekke i Medine prema obali. Onaj ko bude htio znati kako je bilo stanje murika i njihovo oboavanje idola, i da spozna sutinu irka kojeg je Allah 3%, prokleo sa njegovim vrstama, da bi mu se razjasnilo Kur'ansko tumaenje, te da spozna kako su ga Allah i Njegov Poslanik pokudili, neka se osvrne na Poslanikovu ~' bigorafiju i stanje arapa u njegovom vremenu, i ono to je Ezreki naveo o vijestima o Mekki, kao i drugi uenjaci. Murici su imali drvo na koje su vjeali svoje oruje, zvano Zatu Envat, pa su neki ljudi rekli:
"Allahov Poslanie, uini nam Zatu Envat kao to je njihovo Zatu Envat." Pa ree: "Allahu ekber, rekli ste kao to su Musaovi ljudi rekli Musau: "Napravi i ti nama boga kao to oni imaju bogove. To su obiaji, vi ete slijediti obiaje onih koji su bili prije vas."2 3
Vjerovjesnik :j, je pokudio njihov in pukog poreenja sa muricima u bdijenju kod drveta, vjeajui na njega oruje, a ta
Pogledaj Bidaje ve nihaje, 4. dio, str. 316. Biljei ga Imam Ahmed u Musnedu 2. dio, str. 127, 45, 511 i 527. 3. dio, str. 84, 89 i 94. 5. dio, str. 217 i 2 t 9. Had is je sahih. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Obraanje je svima nama. A to se raspoznaje iz toga to pojedinci iz ummeta mogu uiniti neto od obiaja onih koji su bili prije nas. Dok drugi uine drugaije obiaje tj. krenu drugim putevima. to ne mora znaiti da e itav ummet ii jednim pravcem, zato to je obraanje openito ummetu. Ovo je jedna korist, a druga je da li ova obavijest ukazuje na doputanje? Ne, nije radi doputanja. Nego se radi o opoj vijesti o onome to e se desiti da bi se pripazi lo od toga. Zato se zaudio od ljudi koji su rekli: Uini i nama Zatu! envat kao to oni imaj u Z atu envat. P a je rekao: To su ohi.:lji. Z atim je naveo h adis.
2 1
143
ejhul-is/am Ibn Tejml}ie
onda rei za ono to je gore od toga u ono to je sutinski irk?
poreenju
sa muricima ili
Onaj ko se zaputi u jedno mjesto mislei da je dobro u njemu, a to ne bude erijatom odreeno kao takvo, onda je to zlo, jedno je gore od drugoga, bez obzira da li je mjesto drvo ili neto drugo, kanal kroz koji tee voda, ili brdo ili granica. Bez obzira da li se on namjerio da klanja pored njega, ili da tu upuuje dovu, ili da ui Kur'an, ili da spominje Allaha~' ili da prinosi rtvu na tom mjestu. Tako to e to mjesto uiniti posebnim sa nekom vrstom ibadeta i to na mjestu koje nije precizirano erijatom kao takvim, ni po svojoj specifinosti niti po vrsti. l Jo gore od toga je da se zavjetuje da e za to mjesto donijeti ulje za osvjetljenje, te da kae: "Ovdje se prima zavjet." Kao to to govore pojedini zabludjeli ljudi. Ovakav zavjet je zavjet grijeenja o emu se uenjaci slau. I nije dozvoljeno izvriti zavjet na takvom mjestu. Nego na njemu je da se otkupi kefaretom za zakletvu po miljenju veine uenjaka. Od njih je Imam Ahmed to je poznatije miljenje kod njega, i u njegovoj predaji takoer ovo je miljenje Ebu-Hanife i afije i drugih, tj. da je na njemu da od Allaha zatrai oprosta od ovog zavjeta, i da na njemu ne ostaje nikakva dunost. A pitanje je poznato. 2 3
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Po svojoj specifinosti kao to su tri damije1 jer namjeravanje odlaska u neke druge damije mimo ove tri radi ibadeta bez sumnje je ibadet po svojoj vrsti a ne po svojoj specifinosti. Kao to Vjerovjesnik~ kae:
Nee
prouiJ.vajuije meu sobom
se sakupiti ljudi u kui od Al!ahovih kua iujui Allahovu Knjigu a da seru njih nee spustiti smiraj i obuhvatiti ih milost. Iznad njih e lebdjeti meleki a Allah e ih spomenuti kod onih koji su kod Njeg.z. Ovo
je razlika izmeu specifine stvari i vrste. Pogledaj Mugni ve erhul kebir 11. dio, str 334- 336. 3 lbn-Usejmin- rahimehutlah- kae: Kao to znate zavjetovanje na nepokornost Allahu je haram1 kao to Vjerovjesnik~ kae: Kosez.zvjetujeAII.zhu ru nepokornost
2
p.z nekil Mu ne bude nepokor.zn.

Ali ako ne uini da li se mora otkupiti? O tome postoje dvije predaje od lmama Ahmeda i velikih uenjaka. Prva predaja kae da je duan otkupiti se. Zato to nije uinio ono na ta se zavjetovao. Ali ako se radi o opem zavjetu u kojem nije spomenut otkup je jo pree, tako da e ponititi oblik zabrane ali e ostati oblik zavjeta. Od njih ima onih koji su rekli da za to nema otkupa. )er obaveznost na otkup
144
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Isto je ako se zavjetuje da ribama na tom izvoru ili bunaru.
baciti hljeb ili neto drugo
Isto je i sa novcem koji zavjetuje da e dati slugama takvih mjesta (mjesta koja su uzeta za oboavanje), ili susjedima koji bdiju nad tim mjestom, isti takvi uvari i sluge lie na sluge Lata, Uza'a i Menata. Oni su jeli imetke ljudi na nepravedan nain, kada je Ibrahim, imam svim monoteista, :1' rekao:
"A da li ste razmiljali', upita on 'da su oni kojima se klanjate, vi i kojima su se klanjali davni preci vai, doista, neprijatelji moji? Ali, to nije Gospodar svjetova." (Sura E-ua'ra, 75- 77)
Kao i oni kod kojih su doli Musa to su preli more, pa je Uzvieni kae:
;::,. . . . ., ..~ --: Ci l5"'" .:,~yu - --;_JJ Tt::.:'~,._ ~
~
~1,
...
i njegov narod nakon

~
..s-
l;..i''-U'~r-~.,..,1_._rl ~ J<! _,.... ~ ~
....
e-,-y.)
"l Mi sinove Israilove preko mora prevedosmo, pa oni naioe na narod koji se klanjao kumirima svojim." (Sura El-A'raf, 138)
Zavjetovanje uvarima takvih mjesta koja nemaju svoje vrijednosti .u erijatu je zavjetovanje na nepokornost Allahu. Takoer u takvom postupku je slinost sa zavjetovanjem slugama kria i njenim susjedima. Ili slugama hramovai u Indiji i onima koji su u njihovom susjedstvu.
iji
Zatim ovaj imetak od zavjeta, ako ga potroi na takav ibadet je rod propisan, kao da ga potroi u izgradnju damije, ili
je us/ovijena ispravnou zavjeta. Zavjet u ovom sluaju nije ispravan a ako nije ispravan onda znai da je nepravilan i na njega se ne gradi nita. Ali iz sigurnosti bolje je da se otkupi kao za zakletvll. Prvo jer je to potvrda pokajanju, drugo iz sigurnosti radi razilaenja meu uenjacima. Otkup za zakletvu je kao to znate da nahrani deset siromaha ili da ih odjene ili da oslobodi roba a onaj ko ne nade da posti tri dana. T ako da je stvar lahka. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: 'Ebdad' znai slian ili nalik a odnosi se na kipove.
145
dobrim siromanim muslimanima, koji se sa imetkom pomau na obavljanju ibadeta Allahu, jedinom Koji ortaka nema, onda e to biti dobro djelo. 1 Od ovih mjesta su i ona za koja se misli da su kabur vjerovjesnika, ili dobrog ovjeka, a u stvari nisu takvi, ili se misli da je to mjesto gdje je on stajao, a u stvari nije tako. Ali ono to je bilo kao njegov kabur ili mjesto gdje je odsjeo, ovo se odnosi na drugu vrstu, to je opet opirno poglavlje, o emu u neke primjere navesti. Od toga su brojna mjesta u Damasku, kao to je mehed Ubejja b. K'aba, na vanjskoj strani kod istonih vrata. Meu uenjacima nema razilaenja da je Ubejj b. K'ab umro u Medini a ne u Darnsku. Allah najbolje zna iji je to kabur? Ali sigurno nije ka bur Ubejja b. K'aba, Poslanikovog jj$ ashaba, bez sumnje. Isto tako mjesto pored zida Kuble, kod damije u Damasku, za koje se kae da je na njemu Hudov ~\, kabur. Ne poznajem nikoga od uenjaka da je rekao da jr vjerovjesnik Hud~' umro u Damasku. Nego je reeno da je umro u Jemenu, a reeno je i da je umro u Mekki. Njegovo vjerovjesnitvo je poelo u Jemenu, a nakon to je njegov narod uniten on se preselio u Mekku. Ali to se tie ama niti je to njegova drava roenja niti mjesto hidre. Tako da njegova smrt u njemu- a stanje je ovako- pored toga to niko od uenjaka nije to naveo, je zaista daleko od stvarnosti. Isto tako melud sa vanjske strane zapadnih vrata Damaska za kojeg se kae da je na njemu mjesto kabura Uvejsa El-Karnija.
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: ako ga utroi u ovo da li je duan otkupiti se kao za zakletvu? Odgovor ie ne1 bez sumnje. ak iako bi rekao da za grijeh postoji otkupnina kao za zakletvu, ako ga utroi u ovo nije duan nita vie. Jer najmanje to moemo za ovaj sluaj rei jeste da djelimino lii na zavjet ali je izabrao najbolje od toga. Ovo je dozvoljeno kontekstom hadisa jer je ovjek doao kod Allahovog Poslanika !ll$ i rekao: Ja sam se zavjetovao Allahu da ako ti Allah dadne da oslobodi Mekku da u klanjati u Bejtul-Makdisu. Pa je rekao: Klanjaj ovdje. Kae: Ovo je ako se zavjetuje na ove stvari koje je spomenuo ejhrahimehullah- to je ukazalo na njihov rod od onoga to je Al!ah ili Njegov Poslanik~ propisao. T ako da nije duan otkupiti se bez problema.
1
146
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ne poznajem nikoga da je rekao kako je Uvejs umro u Damasku, niti da je to bilo mjesto gdje je on dolazio. Uvejs je doao iz Jemena u Irak. Takoer reeno je da je ubijen na Sifinu, kao i to da je ubijen na perifernim dijelovima Perzije. Kao i to to je reeno mnogo tota mimo toga. Ali to se tie ama niko nije spomenuo da je u njega dolazio a kamoli da je u njemu umro. Od toga je takoer kabur za koji se kae da je kabur UmrnuSeleme, Poslanikove ~~ supruge, a nema razilaenja da je ona radijjallahu anha -umrla u Medini a ne u amu. Ona nikada nije dolazila u am a posebno poslije Poslanikove ~~ smrti nije nigdje putovala. Ali mogue je da se radi o Ummu-Seleme Esmi keri Jezida b. Sukena ensarijki. Jer kada bi stanovnici ama, kao to je ehr b. Havib, prenosili od nje rekli bi Ummu-Seleme. Ona je amidina od Muaza b. Debela, a bila je od istaknutih sahabijki, bila je veoma poznata u nauci i vjeri. Ili je moda Ummu-Seleme supruga od Jezida b. Muavije. to je daleko od stvarnosti. Jer ona nije bila poznata po znanju i vjeri. A mnogo je greaka u ovom pogledu tj. u slinim i zajednikim imenima. Od toga je mehed u Kairu u Egiptu, za kojeg se kae da se u njemu nalazi glava Husejna b. Alija- radijjallahu anhuma. Osnova ove prie je lana. Da je u Askelanu bio rnehed sa Husejnovom glavom. Tako da je reeno kako je glava otuda preneena u Egipat, to je la po slaganju uenjaka. Niko od uenjaka nije rekao da je Husejnova glava bila u Askelanu, nego postoje prie koje ne prilie torne. Jer njegova glava je noena od strane Ubejdullaha b. Zijada u Kufi. ak da mu je preneno od Poslanika ~' ono to mu je smetalo. 1 Neki kau da je ova predaja bila pred Jezidom b. Muavijom u amu, ali nije potvreno. Jer spomenuti ashabi u ovom hadisu su bili u Iraku.
Takoer mnogobrojni kaburovi sa imenima poznatih ljudi, za njih se saznalo da nisu njihovi kaburovi.
Kao to stoji u predaji kod Buharije u njegovom Sahihu br. 3748 od Enesa b. Malika~ daje Ubejd b. Zijad doao sa Husejnovom glavom u posudi zatim ju je poeo udarati pa je neto rekao o njegovoj ljepoti, a Enes ree: "Najvie je liio na Allahovog Poslanika ;i i hio je ohojen iivesmonm lbiljka koja naginje crnoj boji)."
1
147
Ova mjesta u osnovi nemaju nikakve koristi, iako dahili misle da ova mjesta imaju neku vrijednost. Osim ako se ne radi o kaburu nekog muslimana pa da bude kao i ostali kaburovi muslimana, 1 bez ikakve specifinosti kako to smatraju dahili. A kada bi se ispostavilo da su ti kaburi uistinu takvima ne bi bilo dozvoljeno uzimati ih za mjesta praznovanja. Niti da se kod njih ini ono to se ini kod ovih lanih kaburova. Ili da se radi o kaburu dobrog ovjeka nepoznatog imena, ime biva od druge vrste. Od ovog poglavlja su takoer mjesta za koja se kae da su to tragovi Vjerovjesnika ~' ili neka druga mjesta. 2
ime se suprotstavljaju "Ibrahimovom mekamu" u Mekki.
Kao to dah.ili kau za stijenu u Bejtul-Makdisu da se na njoj nalazi trag stope Allahovog Poslanika ~- Do mene je doprla vijest da neki dahili misle da se radi o Allahovoj ~ stopi. A za taj trag kau da je trag stope.3
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Dakle ovo nije ispravno niti historijski niti erijatski. to se tie historijske strane za Husejnovu glavu neki kau da je doneena iz Iraka u Askelan a zatim u Kairo 1 gdje je to? Da li je ovo mogue da se desi u vremenu kad nije bilo prevoznih sredstava? U ovome je om,tlovavanje njegove linosti ako je istina. )er on bi ost,to bez glave koja se prenosi poput glave braveta ali nije istina. Nema sumnje da je Huseinova ::!:lav,t ukopana ondje gdje je ubijen. Ali njegov kabur je sakriven da se kod njegovog kabura ne bi desila smutnja. Kao i to da do njega ne bi doprli njegovi neprijatelji i iskopali ga te ga jo vie ponizili. Zatim isto ovo kada bi se potvrdilo sa erijatske strane dalo bi mu erijatsko specifinost. Sa suprotne strane ovog stanja je ono to se spominje o mevludu tako da su rekli d,1 je ubijen dvanaestog Rabiul evela1 a ovo nije vjerodostono nakon ega je inovirana novotarija proslav!janjem mevluda. to opet nije vjerodostojno. 2 Poput onoga to tvrde novotari u naem vremenu da posjeduju dvije Poslanikove t4 dlake. Tako mi Allaha lau, kao i to da u njihovom muzeju u Turskoj postoji Poslanikova ~alma i dube putem kojih trae beriet i veliaju ih. Kako su im mozgovi malehni, da nas Allah sauva. 3 lbn-Usejmin - rahimehullah - kaze: Ovo je takoer prisutno1 kae se da je ovo mjesto Poslanikove ;i: stope. Ovdje Poslanik~ koraao. ak smo vidjeli damiju na brdu iza T ai fa. Kau da je tu Poslanik ~ iaio zglob. Oni tu damiju nazivaju 'iaenje'. Pojedini maloumnici odlaze tamo i veliaju je. Kau: Kada je Poslanik~ otiao u T aif i kada su ga stanovnici T ai fa izudarali otiao je na ovo mjesto sa iacenom nogom i naslonuo se. Prepriavaju o tome priu iako Poslanik~ nije otiao
148
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
U damiji Kubla u Damasku - naziva se Mesdidul kadem u kojoj se takoer nalazi trag za kojeg kau da je Musaova ~1, stopa. Ovo je la bez osnove, Musa~\, nije dolazio u Damask niti u njegovu blizinu. mes""lwdi koji se pripisuju nekim vjerovjesnicima i dobrim ljudima za koje kau da su tamo na osnovu sna kojeg je usnio, ili da je u snu vidio vjerovjesnika ili dobrog ovjeka na nekom mjestu tvrde da to nalae posebnu vrijednost tih mjesta i zbog ega se od njih ine musale okupljanjem muslimana. Ovakve i sline stvari ine kitabije. Takoer postoji mogunost da su u njima naslikali lik Vjerovjesnika ili dobrog ovjeka. Ili bar neke njegove udove ime se poistovjeuju sa kitabijama. Kao to je u nekim damijama poput damije zvane Kef, u kojoj je naslikana aka za koju se tvrdilo da je aka od Alije b. Ebu-Taliba *'sve dok Allah nije sruio te slike. Ova mjesta su mnogobrojna i prisuh1a u velikom broju drava.
U Hidazu postoje mjesta kao to je peina sa desne strane puta, kada ide na Bedr, za koju se kae da se u nju sakrio Poslanik i;, sa Ebu-Bekrom ~-Te da je to peina koju je Allah spomenuo u
rijeima:
Takoer
"... kad su njih dvojica bili u peini." (Sura Et-Tewbe, 40)
Nema razilaenja meu uenjacima da se ova spomenuta peina nalazi na planini zvanoj Sevr nadomak Mekke, koja je poznata mekelijama i dan danas. 1
na ovo mjesto. Isto tako je i sa Bjerul Makdisom1 Poslanik ~~ nije iao u BejtulMakdis poslije hidre niti je dospjeo tamo. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ako bi neko rekao: Da li je dozvoljeno da idemo u peinu na brdu Hira ili peinu na brdu Sevr? Odgovor je ne, jer tamo nije odreeno mjesto za ibadet. Ali da odemo na ova mjesta radi razmiljanja i pogleda u historiju onda nema smetnje. Osim ako ovjek nije uzor u nauci i ugledu, i boji se da ako ode na
149
ejhul-islam Jbn Tejmijje
Ova mjesta za koja se tvrdi da su od posebnog znaaja su onakva kakva su ali u islamu nema potpore za bilo kojom vrstom potivanja. Jer velianje bilo kojeg mjesta, iju vrijednost erijat nije potvrdio, je gore od velianja vremena koje erijat ne nalae da se velia. Velianje tla(nekog mjesta), ibadetom kod njih je priblinije oboavanju kipova i gore nego velianje vremena. A ono to je potrebno jeste da se ovjek kloni klanjanja na takvim mjestima. Iako se samim musalama ne namjerava velianje tog mjesta, ali bi to mogao biti povod ili put, tj uzimanje tog mjesta za musalu, da se to mjesto pone veliati. Kao to je zabranjeno da se klanja pored kaburova iji se stanovnici znaju. Iako se namaz ne klanja radi svetosti neke musale. Ili kao to je zabranjeno izdvajati petak i zadnje dane a'bana postom. Iako posta moda nema namjeru posebnog izdvajanja ovih dana sa postom. A ono to se ima za namjeru posebno izdvojiti, pored zabrane istoga, zabranit e se njegovo izdvajanje i u praktinom smislu. Ova mjesta najvie lie na damiju Dirar koja je bila sagraena na ivici jame pa se sa njom srui u dehennemski ponor. Jer je ta damija sagraena radi nanoenja tete, kufra i razdvajanja mu'mina i pripremanja onih koji se bore protiv Allaha i njegovog Poslanika, u njoj su Allah i Njegov Poslanik ~~ zabranili da se klanja, pa je naredio da se srui. Svi ovi lani mes"hedi su postavljeni da bi se nadmetali sa Allahovim kuama, i kako bi se potovala i velialo ono to kod Allaha nema vrijednosti, te da se bdije nad onim to niti koristi niti tetV ve kako bi se stvorenja odvratila od Allahovog puta. A to je
ova mjesta da e ga slijediti drugi kao da je to sunnet i ibadet1 onda u tom sluaju Zato je na uenjacima u pogledu injenja i ostavljanja pojedinih stvari ono to nije obaveza nekom drugom mimo njih. 1 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Od ove vrste je ono to se u pojedinim novinama nalazi od pokvarenih reklama od tubalica kako bi se omekala srca i osuzile oi, ali su lane. Ovo bez sumnje odvraa od zi kr a i dova koje su ustanovljene erijatom1 bez obzira da li to onaj ko ih pie imao namjeru ili ne. Ali oito je da oni koji su ih izjavili jesu sufije koji ele da odvrate !jude od erijatskih zikrova na dove koje nemaju osnove. Ali se radi o lijepo upakovanim i slatkim tubalicama koje
nee ii.
150
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
oboavanje samo Njega, jednog jedinog, Koji ortaka nema, na nain koji je on propisao na jeziku svog Poslanika ~~ te uzimajui ih mjestima praznovanja, okupljajui se na njima i obiajno se namjeravajui radi njih. Jer je praznik od stalnog ponavljanja. Ovoj vrsti se mogu dodati - iako nisu od nje - mjesta za koja se tvrdi da su posebna ali to nije potvreno. Kao to se kae za veliki broj kaburova da su kaburovi vjerovjesnika ili dobrih ljudi. Ili da su to mjesta vjerovjesnika ili dobrih ljudi i slino tome. Tako neto moe biti istina a i la.
Veina
meheda na licu Zemlje su ovakve vrste, jer je veoma
mali broj kaburova i mjesta koji su istiniti. Veliki broj uenjaka su govorili: "Od kaburova vjerovjesnika nije potvreno osim u pogledu kabura naeg Vjerovjesnika, 1 a o drugima mimo njega je mogue da se potvrdi neto drugo. Kao to je primjer Ibrahimovog ~ kabura. Moda je poznato da se kabur nalazi na tom mjestu, ali postoji sumnja oko njegovog odreivanja.
odgovraju uima. lako su u sutini ono to odvraa ovjeka od propisanih dova. Zato ih se ovjek mora uvati. Te da na njih upozori Allahove robove da ih ne zavedu. Ali oni koji ih dijele moda nemaju nita drugo osim lijepe namjere. Meutim oni koji su ih sastavili su krivci. A niko nezna ta je u srcima osim Onoga Koji zna tajne, tako da je rezultat njihovog djela [o, bez obzira eljeli oni to ili ne. 1 lbn-Usejmin- rahimehul[ah- kae: Vjerovjesnikov tJ!!; kabur je bez sumnje poznat tevatur predajama oitog znaenja kod svih muslimana. Svi [judi znaju mjesto njegovog ji; kabura. lsto tako to znaju da je ovo mjesto Arefat1 ovo Muzde!ifa, ovo Mina, i u tom pogledu oni nemaju problema. A to se tie mimo toga ne zna se kao to se ne zna ni za tzv. Halilovu (Ibrahimovu) d,1miju u Palestini. Nita od toga nije potvreno osim kabur Muse~- Jer kada je melek smrti doao Musau da mu uzme duu on je pomislio da mu je to neprijatelj, idario ga je i izbio mu oko. Nakon toga melek smrti je oao kod Gospodara 1t i rekao: Gospodaru, poslao si me ovjeku koji ne eli smrt. Pa ga je A[J,,h poslao Musau pa mu ree: Ako eli da ostane -na odreeni dui period- stavi ruku na kou od bika. Ono to bude pod njom od dlaka [Qiiko e godina ostati. Ovo je znaenje hadisa. Musa ree: A ta onda? Kae: Onda mora biti smrt. Pa je zamolio Allaha da ga priblii Svetoj zemlji Palestini na domak baenog kamena. Pa mu je Allah dao to je zatraio. Zatim se vratio tamo i tamo je umro. Vjerovjesnik ;li kae: Njegov lvlhur je kod crvenog breu/jlvl. Da sam tamo pakao b;h vam ga. Mi znamo da postoji, ali ne znamo o kojem se kaburu sigurno radi. Zato i nepostoji kabur vjerovjesnika za koji bi se znalo osim Muhammedov ~ kabur1 a on je peat vjerovjesnika.
151
Kao to je veliki broj kaburova pored malih vrata kod Damaska. Zemlja je mijenjana vie puta. Tako da odreivanje kabura da je to Bilalov kabur ili nekog drugog je skoro nemogue potvrditi. Osim na posebne naine ali iako bi se potvrdilo za njega nije mogue vezati neki erijatski propis poput onoga to se desilo kod tih kaburova od novotarija. Cilj je da pojasnimo prvu skupinu koja je od velianja mjesta koja nemaju nikakvu posebnu specifinost. Moda zbog znanja da ta specifinost nije vezana za to mjesto, ili zbog neznanja da je po neemu posebno. l
lbadet i djela bez znanja su strogo zabranjeni. Isto kao to su zabranjeni ibadet i djela koja su suprotni znanju. A da su ove stvari
bile od vjere ne bi se zapostavile. Ummet ne bi izgubio vjeru i zatienu od greki.
sauvanu
Navie od toga e nai prie sluga i bliskih susjeda ovih mes1teda, koji jedu imetke ljudi na nepravedan nain i koji odvraaju ljude od Allahovog puta.
Prepriavaju
je
ovjek
se prie koje ostavljaju dojam, kao naprimjer da uputio dovu kod tog mjesta pa mu se Allah odazvao.2 Ili da
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Na osnovu ovoga tri su stvari: Da znamo da je drago Allahu, i!i da znamo da nije drago Allahu ili da ne znamo da !i je drago Allahu. ta je to erijatom propisano? Da znamo ono to je drago Allahu ili ono to znamo da nije dr.:tgo Allahu ili ono to ne znamo da Mu je drago. T ako da je to zabranjeno jer osnova u ibadetima je zabrana osim sa dokazom. 2 Kao to je kod nas legenda o Ajvaz dedi. Otuda je izmiljeno dovite Ajvatovica koje se praktikuje ve petsto godina a na kojem ljudi ine razne novotarije i djela od irka. Neki ak odlazak na Ajvatovicu smatraju malim hadmu dok dmgi donose kamenje sa tog mjesta mislei kako im ono pomae i donosi sreu kao i mnogi drugi harami koji se poine na tom mjestu u danima Ajvatovice. Za ovakvo stanje je odgovorna ulema sa ovih naih prostora koja ovo preuuje ili pokuava to prestaviti kao nekakav nacionalni a ne vjerski praznik, to sve da to on i jeste, a nije, opet nema opravdanja sa eriatskog aspekta. Pogotovo ako se uzme u obzir ono u ta ljudi zapadaju od zabludjelih ubjeenja u tom pogledu ili eventualno samog irka da nas Allah sauva. Zato treba napomenuti da svako onaj ko uestvuje u obiljeavanju ovoga praznika i prisustvuje tom dogaaju pa ak i oni koji odlaze tamo da bi se bavili trgovinom trebaju znati da uestvuju u obiljeavanju tog dana i da shodno Kur'anskom ajetu uestvuju u potpomaganju na grijehu. Zar ovaj umet nema uleme koja bi podigla svoj glas u tom pogledu? Neki se pravdaju da ako se oglase po tom pitanju da e izazvati smutnju i fitnu meu
152
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
se zavjetovao za neku potrebu pa mu je Allah tu potrebu upotpunio, i slino tome. Na slian nain su bili oboavani i idoli. Ljudi su se nekada obraali kod kipova, moda su im potrebe bile upotpunjene ako su imali namjeru obratiti se ovima. Tako da se na njih odnosi isto ono to se odnosi na stanovnike Indije u hramovima. Moda su ova mjesta uporeena sa onim to je Allah ~, propisao od velianja Njegove kue koja se posjeuje na hadu, ili sa crnim kamenom za kojeg je Allah propisao da se dotie i poljubi, kao da je to Njegova desnica 1 i damije koje su Njegove kue. Sunce i Mjesec su oboavani ovakvim mjerilima, i zbog ovakvih sumnji na Zemlji se pojavio irk. Od Vjerovjesnika rekao:
~'
je
potvreno
da je zabranio zavjet
3
uon ne dolazi sa dobrim. Nego izdvaja od krtog." 2
muslimanima pa zar ima vee smutnje od toga da se ini irk A!lahu Uzvienom i da mu se ibadet ini na mjestima, u vremenima i na nain kako to On nije propisao i da se za svetinje uzima ono to On nije proglasio svetim i da se ini hodoae tamo gdje on to nije propisao? Molim Allaha da nas pomogne na putu istine i da nam istinu pokae istinom i pomogne da je slijedimo i da nam zabludu pokae zabludom i da nam pomogne daje ostavimo. (Op. ree) 1 Nije potvreno hadisima da je crni kru.nen Allahova desnica, a merfua predaja o tome nije vjerodostojna. 2 Biljee ga u svojim Sahihima od Ebu-Hurejre .:&;. i Ibn-Omera 4;,. 3 lbn-Usejmin - rahimehuUah - kae: Razlozi odgovora na dovu. Prvo: Nuda i iskrenost molbe. Ako je ovjek u nuzdi te zamoli Allaha~~ Allah e mu se odazvati makar to bio nevjernik. Jeste li vidjeli murike u morskoj tami kada su zamolili Allaha pa im se odazvao. Pored toga to je Allah~ znao da e Mu oni nakon toga pripisivati irk. Ali nuda i iskrenost u molbi je ono to biva uzrokom odaziva na dovu. Razlog moe biti sama Allahova milost a ne da dotini kabur posjeduje mo i slino tome. Razlog moe biti neto to je Allah odredio, ne radi dove. A to je da je ova stvar prethodno odreena, bez obzira mol i li za to ili ne. T ako da se des i [o sa dovo m a ne radi dove. lli da postoje drugi razlozi od kojih je smutnja koju je spomenuo ejh. Allah 'Mi nekada odgovori na molbu ovjeku da bi ga iskuao. Zatim da ga iskua radi njegovih rijei ili poloaja. Kao da kaZe da je ev[ija, ili da se njemu odaziva na molbu. lli da je
153
Ako je zavjet pokornost vezana za uslov u kojoj nema koristi i koji ne dolazi sa dobrim, kakav je onda sluaj sa zavjetom koji niti koristi niti teti? to se tie odaziva na dovu moe biti da je onaj koji dovi u velikoj nudi, ili da je to zbog iskrenosti njegove molbe. Ili je razlog odaziva Allahova milost Ili moe bit stvar koju je Allah odredio a ne radi njegove dove. lli se pak moe raditi o nekim drugim razlozima. Iako se smutnja odnosi na onoga koji dovi. Mi znamo da se Allah odazove kafirima pa im se spusti kia, budu pomognuti, ozdravljeni, dadne im se blagodat radi njihovih dova pored kipova putem kojih tragaju za posrednitvom do Allaha.
Allah~
je rekao:
"Svima njima, i jednima i drugima, dajemo darove Gospodara tvoga; a darovi Gospodara tvoga nisu nikome zabranjeni." (Sura
El-Isra, 20)
Takoer
Uzvieni kae:
"l bilo je ljudi koji su zatitu od dina traili, pa su im tako obijest poveali" (Sura El-Dinn, 6)
U razlozima odredbi postoji mnogo stvari koje je ovdje nabrojati i ovo nije mjesto njenih pojanjavanja.
nemogue
Nego je na stvorenjima da slijede ono to je Allah poslao sa poslanicima, te da znaju da je u tome dunjaluko i ahiretsko dobro. A ja u moda ina-Allah pojasniti neke od ovih utjecaja na drugom mjestu.
slino
to za ta je molio smutnja za njega. A to je da mu se olakaju razlozi grijeha npr1 i tome. Bitno je da razloga odaziva na molbu ima mnogo.
154
POGLAVLJE PRAZNICI VEZANI ZA MJESTA KOJA IMAJU SVOJU POSEBNOST

Druga vrsta mjesta su ona koja imaju svoju posebnost ali to ne znai da ih treba uzeti za mjesta praznovanja, niti za namaz ili neke druge ibadete. Od tih mjesta su kaburovi vjerovjesnika i dobrih ljudi. Od Poslanika jl5, i od selefa se prenosi zabrana da ova mjesta budu uzeta mjestima praznovanja, posebno i openito a onda su pojasnili znaenje 'id'~ praznik. to se tie ope zabrane, Ebu-Davud u Sunnenu kae: "Govorio nam je Ahmed b. Salih da je rekao: "itao sam pred Abdullahom b. Nafiom da ga je obavijestio Ibn Ebu-Zi'b od Seida Makberija od Ebu-Hurejre ..... da je rekao:
,..Allahov Poslanik~~ kae: ..,Nemojte od svojih kua praviti kaburove. A moj kabur ne inite mjestom praznovanja. Donosite salavat na mene, va salavat dopire do mene gdje god da budete. "1
Lanac ovog hadisa je dobar. Njegovi prenosioci su povjerljivi i poznati. Ali Abdullah b. Nafia Saig medinski pravnik, prijatelj od Malika, u njemu se nalazi blagost koja ne smeta njegovim hadisima. Jahja b. Mein kae: "On je povjerljiv ..., A dovoljno je da IbnMein potvrdi neiju povjerljivost. Ebu-Zur'a kae: -"Nema smetnje u njemu ..... Ebu-Hatim Razi kae: "Nije pamtio hadise, slabijeg je hifza ali mu se pamenje znalo i odbijalo ..... Ova njihova izlaganja njegove hadise sputaju sa pozicije sahiha na poziciju hasen predaja. Jer nema razilaenja da je bio
Biljei ga Ebll-Dawd ll Sunnenll br. 2042, Ahmed ll Musnedll 2. dio, str. 367. Albani ga je ocijenio sahihom u Sah ih Sunnen Ebu-Davud l. dio, str. 383.
1
155
uen
i ispravan, te da je uglavnom kod njega nadvladavalo pamenje. Ali je moda nekada pravio greke. Zatim ovaj hadis je ono to se zna od zapamenog, i nije ono to se odbija. I jer se radi o medinskom obiaju i to je ono za ime se irna potreba za njegovom naukom, a ovakve stvari moe samo savladati uenjak. 1 postoje drugi hadisi preneeni drugim lancima, a zbog toga to se prenosi drugim putevima ne biva odbaenim. Svaka reenica od ovog hadisa je preneena od Allahovog Poslanika ~' poznatim lancima. Ali ovdje je cilj istai zabranu da bude uzet mjestom praznovanja. Od toga je ono to prenosi Ebu-Je'ala Mevseli u svom Musnedu, govorio nam je Ebu-Bekr b. Ebu-ejbe obavijestio nas je Zejd b. Habbab govorio nam je Dafer b. Ibrahim- od sinova Zu Denahejn- govorio nam je Alija b. Omer od njegovog oca od Alije b. Husejna da je vidio ovjeka kako dolazi kod otvora koji je bio na sobi kabura Allahovog Poslanika ~' te da ulazi unutar i upuuje dove. Pa mu je to zabranio i rekao: "Zar neete da vam kaem hadis kojeg sam uo od mog oca od mog djeda od Allahovog Poslanika ~? Rekao je:
Takoer
"Nemojte uzimati moj kabur za mjesto praznovanja, i nemojte initi od svojih kua kaburove. Va selam dopire do mene gdje god da ste. "2
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: A to je da je ovaj govor dobar jer ejhul islam uk.tzuje na nain kojim se negiraju ili potvruju nedostatci u jednom h,tdisu. Malo je onih koji to ine od muhadisa koji se oslanjaju na oitu stranu lanca. Npr, ovaj ovjek uenjak Medine1 ako prenese hadis koji je vezan za Medinu i njene stanovnike mora vladati onim to prenosi ak ako bi u njemu bilo slabosti. )er nije mogue da u tome bude slabosti zato sto je to vezano za njegov fikh. 2 lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: ta znae Poslanikove~ rijei: Nemaju od mog kahur.a 6niti mesto pr.aznov.anj.a i nemojte od v.aih ku.a initi kahurove.? Prva reenic,t (Nemojte od mog kabura initi mjesto praznovanja) tj. da. se stalno vraate i obilazite ga a posebno ako se to odredi znatnim danima kao to su dani njegovog roenja. A to se tie (Nemojte od vaih kua initi kaburove) moe se odnositi na dva znaenja. Prvo znaenje je da ih ne uinite kaburovima time to ne klanjate u
156
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Biljei ga Ehu-Abdullah Muhamrned b. Abdul-Vahid Makdisi Hafiz, u onome to je odabrao meu dobrim hadisima kao dodatak na oba Sahiha. Njegovi uslovi su bolji od uslova koje je postavio Hakim u svom Sahihu. Seid Mensur u svom Sunnenu prenosi, govorio nam je Hiban b. Alija govorio mi je Muhamrned b. Adlan od Ebu-Seida Mehrijevog tienika da je rekao: "Allahov Poslanik ~je rekao:
''Nemojte od moje kue praviti mjesto praznovanja, niti od vaih kua kaburove. Donosite salavat na mene gdje god da ste, va sa lav at dopire do mene."
Seid kae: "Govorio nam je Abdul-Aziz b. Muhamrned obavijestio me je Suhejl b. Ebu-Suhejl kae: "Hasan b. Hasan b. Alija b. Ebu-Talib me je vidio kod kabura, pa me je pozvao dok je bio u Fatirninoj kui na veeri. Pa ree: "Hajde veeraj." Rekoh: "Ne elim." Pa ree: "Zato sam te vidio kod kabura?" Rekoh: "Poselamio sam Vjerovjesnika ~." Kae: "Kada ue u damiju poselami ga." 1 Zatim je rekao: "Allahov Poslanik~' je rekao:
"Nemojte moju kuu uzimati mjestom praznovanja, niti svoje kue kaburovima. Donosite salavat na mene va salavat dopire do mene gdje god da budete. Allah je prokleo jevreje jer su kaburove svojih vjerovjesnika uinili mjestima za molitvu." Hasan kae: "Vi i onaj u Endalusu niste osim isti."
njima jer mezarje, kao to je poznato kroz erijat, nije mjesto klanjanja. lli znai nemojte u njima ukopavati svoje mrtve. Ako se ovjek ukopa u kui to e biti sredstvo zastranjivanja i njegovog obi laenja1 a obije stvari su zabranjene. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ove njegove rijei znae da se neba zadovoljiti samo selamom i salavatom donosei ih na Poslanik.1/ll[!. :.asni hadis ukazuje na to da do Poslanika~ dopire salavat od onoga ko je u Medini i Ende! usu, bez razlike. !z ovoga nam je jasna zabluda pojedinih ljudi kada odu u Medinu pa kau: Poselami mi Poslan ika ;i. Kao da je iv pa da m u dostavi selam. Ovo je pogeno. J kada kae: er Poselami mi ga. Time misli da ga o punomoi da prenese selam Allahovom Poslani ku :i. To je opunomoavanje na djelo pokornosti o cemu nema dokaza da se moe opunomoiti. Ako time misli da prenese selam mi kaemo: Prenoenje meleka njegovog selama je jae smirenosti i jaeg emaneta.
157
Ova dva razliita mursel hadisa ukazuju na potvrenost hadisa a posebno to ga je uzeo za dokaz onaj ko ga prenosi kao mursel. to ga opet potvruje kod samog prenosioca, makar i ne bio preneen u direkhtim lancima, pa ta onda rei za ove lance koji dopiru do Allahovog Poslanika :!i;, to je prethodno pokazano? Dokazna strana je u tome da je Vjerovjesnikov ~' kabur najbolji kabur na Zemlji. Ali je zabranio da se uzima mjestom praznovanja, to znai da je kabur nekog drugog mimo njega prei da se ne smatra takvim, bez obzira o kome se radi zatim je to nadovezao njegovim ~' rijeima: "Nemojte od svojih kua initi kaburove." Tj. nemojte da ne obavljate u njima namaze, upuujete dovu i uite Kur'an, tako da budu poput kaburova. to znai da je naredio da se ovjek trudi da ini ibadet u svojoj kui ali je zabranio da se to ini kod kaburova, a ovo je suprotno onome to ine murici od krana i onih koji se poistovjeuju sa njima. U oba Sahlha od Ibn-Omera - radijjallahu anhuma - se prenosi da je Vjerovjesnik ;'i, rekao:
"Obavljajte neto od vaih namaza u vaim nemojte od njih initi kaburove. ''l
rekao:
kuama
Muslim prenosi od Ebu-Hurejre od Vjerovjesmka :1;, da je
"Nemojte od svojih kua initi kaburove, jer ejtan bjei od kue u kojoj se uje uenje sure El-Bekare. "2 3
Sahih Buhari br. 432, Fcth, i Muslim 777. Navedena verzija ovdje je od njega. Sahih Muslim br. 780 rijeima: "Nemojte od svojih kua initi kaburove jer ejtan bjei od kue u kojoj se ui sura El-Bekare." 3 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Allahov Poslanik !J,i1 je rekao: Na.jvrijedniji ovjekov na.m.lZ je u njegovoj ku6 osim fa.rza. Zato su namazi u kuama osim, u onome to je propisano erijatom da se obavlja u damiji kao to je noni namaz u Ramazanu i obavezni namazi, bolji. Ovo znaenje je mudro i blago. A to je ako ovjek klanja u svojoj kui njegova porodica e ga gledati kao i djeca pa e shvatiti namaz i slijedit e ga, ak i ono ma[o dijete. Gledat e ga ta radi pa e shvatiti kakvou namaza. Od koristi hadisa je da nije erijacski propisano uiti na mezarju, te na osnovu toga onaj ko ode da ui hatmu na mezarju rei e se da je novotari to e se sprjeavati.
2
158
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zatim je Poslanik :ji$, odmah nakon toga nastavio sa zabranom uzimanja istih za mjesta praznovanja rijeima:
"Donosite salavat na mene, va salavat dopire do mene gdje god da ste."

U drugom had isu:
"Va selam dopire do mene gdje god da budete."

time ukazuje na to da va selam i salavat dopire do mene ako ste blizu ili daleko od mog kabura, tako da nema potrebe da od njega inite mjesto praznovanja (okupljanja). Mnogobrojni su hadisi koji govore o tome da nai selami i salavati bivaju predoeni pred njim. Kao to Ebu-Davud biljei u svom Sunnenu hadis od EhuSahra Humejda b. Zijada od Jezida b. Abdullaha b. Kusajta od EbuHurejre da je Allahov Poslanik :!i rekao:
Poslanik~'
"Nema nikoga ko e me poselamiti a da mi Allah nee vratiti duu pa da mu odgovorim na selam. "1 z
Ovaj hadis je po Mus1imovim uslovima. 3 Isto tako je ono to biljei Ebu-Davud od Evsa b. Evsa 4:&> da je Allahov Poslanik :!i, rekao:
"Donosite im vie salavate na mene na dan i no petka, va salavat se predoava preda mnom." Rekoe: "Allahov Poslanie, kako to da e se pred tobom predoavati na salavat ako ti se kosti raspadnu?"4 Kae: "Allah je zabranio Zemlji da jede meso vjerovjesnika. "1
1
Biljei ga Ebu-Davud u Sllilllenu br. 20 l, a h adis je hase n. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Subhanallah, slika Ahireta i stanje kaburova zapanjuje razum. Ko moe prebrojati one koji donose salavate na Poslanika ;li!; u jednom trenutku? Niko1 ali pored toga svako ko ga poselami dua mu se vrati da odgovori na selam bez razlike na bliskog i udaljenog... Allahu ekber. 3 On je takav ali u njegovom lancu se nalazi E bu Sahr iako je od Muslimovih prenosilaca osim to Hafiz u Takribu za njega kae: "Istinoljubiv al' grijei." 4 lbn-Usejmin- rahimehul\ah- kae: Raspadnu tj. istruhnu pa postanu ko praina tj. raspadnute kosti. Zemlja ne jede tijela vjerovjesnika ali u osnovi jede mrtve. Ali u
159
U Ibn Ebi-ejbinom Musnedu od Ebu-Hurejre .;bo, se prenosi da je rekao:" Allahov Poslanik~ kae:
"Ko bude donio salavat kod mog kabura ja ga ujem, a ko donese sa lava t na mene tiho do mene se dostavi. " 2
Biljei ga Darekutni sa njegovim znaenjem. Kod Nesaija i drugih se prenosi da je rekao:
"Allah je uinio meleke kao posrednike koji mi dostavljaju selam mog um meta. "3
Pored mnogobrojnih drugih hadisa u ovom poglavlju. Zatim najbolji tabiin od Poslanikove ~~ porodice je Alija b. Husejn ~'kada je sprijeio tog ovjeka koji se trudio u upuivanju dova kod kabura Allahovog Poslanika~. Prenosilac je ovaj hadis uzeo kao dokaz kojeg je uo od svog oca od njegovog djeda Alije. A on je najbolje znao njegovo znaenje. Tako da je jasno da je namjeravanje kod njegovog kabura i slinog uzimanje istoga za mjesto praznovanja. sin njegovog arnide Hasan b. Hasan ejh Poslanikove porodice je pokudio da se Poslanikov ?:i, kabur namjerava zbog selama i slinog osim ulaska u njegovu damiju. Pa je to smatrao uzimanjem istoga mjestom praznovanja. Pogledaj u ovaj sunnet kako potie od stanovnika Medine, koji su od Allahovog Poslanika~~ koji su mu najblii po rodu, i iz
Takoer,
nekim sluajevima zemlja ne jede tijela mrtvih. U skorije vrijeme otkrivena su mezarlja [judi ija cijela nisu istruhla. 1 Biljei ga Ebu-Davud u Sunnenu br. 104 7, a had is je sahih. 2 Akili ga navodi meu slabim str. 398, takoer od njega i Ibn-Devzi u Mevduat L dio, str. 224, i kae: "Ovaj h adis nije vjerodostojan, a Muhammed b. Mervan je Sudijj ."Jahja kae: "Nije povjerljiv." Ibn-Munir kae: "Laov." Seadi kae: ''Neprisutnog razuma." Nesai kae: "Neprihvaaju mu se hadisi." Ibn-Hiban kae: "Nije dozvoljeno pisati njegove hadise osim radi pouke." Akili kae: "Ovaj hadis nema osnove od hadisa E'amea a nije sauvan." 3 Biljei ga Nesai u Sunnenu br. 1215, Ahmed u svom Musnedu l. dio, str. 387 i 441 rijeima: "Allah ima putujue meleke po Zemlji koji mi dostavljaju od mog ummeta se! ame." A had is je sahih.
160
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
njegove kue. Jer su oni bili odravali.
prei
tome od ostalih i bolje su to
Praznik je ono to se uini nazivom za mjesto a to je mjesto koje se ima za namjeru okupljanja u njemu i dolaska na isto radi ibadeta ili neega drugoga. Kao to je Mesdidul-Haram, Mina, Muzdelifa i Arefat koje je Allah uinio mjestima praznovanja sljecitem ljudima i gdje se sakupljaju i koriste ih za dovu, zikr i obrede (prinoenje rtvi). Murici su imali mjesta gdje su se okupljali a kada je islam doao Allah ih je sve izbrisao. Ova vrsta mjesta obuhvataju kaburove vjerovjesnika i dobrih ljudi, ili kaburovi koji mogu biti njihovi, sa naznakom da se radi o njihovim kaburovima, ili pak i svi kaburovi ulaze pod ovaj pojam. Muslimanski kabur ima svoju zatienu 'svetost', o emu je doao sunnet,l tj. radi se o kui mrtvog muslimana. Tako da se na njima ne smije ostaviti nita od neistih stvari oko ega postoji slaganje. Nee se stajati na njega, niti probijati niti e se naslanjati na njega po naem miljenju. Svi uenjaci smatraju da nije dozvoljeno u blizini kabura initi ili izgovarati od runih rijei ili postupaka ono to smeta mrtvima. Poeljno je da se kod obilaska poselami onaj ko je u kaburu, da moli za njega, a to je mrtvi bolji njegovo pravo je potpunije. Burejde b. Husajjib ~ kae: "Allahov Poslanik poduavao da kada izau na kaburove da kau:
~,
ih je
"Neka je selam na stanovnike kua 2 - a drugoj predaji: "Neka je selam na vas stanovnici kua od mu'mina i
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Pored mezarja se ne postavlja nita od onoga er to je Allah za bran io kao to su muziki instrumenti i li pjesme i sl ino tome. J je to jedna vrsta naruavanj.a svetinja. Uenjaci su spomenuli da mejru smeta zlo koje se ini kod njeg. :! lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Spoznali smo da su kaburovi kue, a to su stvarno kue mrtvih zato je haram po mezarju hodati osim iz potrebe. Zabranjeno je meu kaburovima obavljati veliku i malu nudu. ls to tako bilo koja vrsta grijeha se ne ini kod kaburova zato to su to kue mrtvih. U hadisu: Mi emo vam se- ina-AIIah -uskoro pn'druia; je nejasnoa a to je kako ti je dozvoljeno neto spominjati uz
1
161
muslimana, mt cemo vam se msa Allah uskoro pridmiti. Molimo Allaha vama i nama za oprost."
Biljei ga Muslim.l od Ebu-Hurejre 4fo;, se prenosi da je Allahov Poslanik~, kada bi izaao na mezarje rekao:
Takoer
"Neka je selam na vas stanovnike kua od mu'mina, mi vam se uskoro ina-Allah pridruiti. "2
Takoer
emo
od Aie - radijjallahu anha - se prenosi u dugom hadisu od Vjerovjesnika j!; da je rekao:
"Dibril mi je doao pa rekao: "Tvoj Gospodar ti nareuje da ode na Bakije i da moli njima za oprost." Ona kae: "Rekoh: "Kako u govoriti Allahov Poslanie?" Kae: "Reci: "Neka je selam na vas stanovnike kua od mu'mina i muslimana, neka se Allah smiluje onima koji su prije i onima koji e poslije doi, a mi emo vam se ina-Allah uskoro pridruiti. "3 4
lbn-Made prenosi od Aie da je rekla:
Allahovu volju kad se zna sigurno da e se desiti? Odgovor je da se kae ina-Allah vama se pridruiti a to je ako vam se pri druimo to je iz Allahove volje. lli e se rei: A mi emo vam se ina-Allah pridruiti. Tj. u islamu1 ali ovaj stav je slab. Prvi je ispravan a to je poput rijei Uzvienog: A On/ ako hoe/ k.a.d.tr je da ih sakupi. IEura12.9). 1 Sahih Muslim br. 975. 2 Sahih Muslim br. 249. 3 Sahib Muslim br. 974. 4 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: U ovom hadisu se pojavio problem tj. Aia je rekla: Kako u rei Allahov Poslanie1 pa joj je rekao: Red /Veka je .spas na stanovnike ku.1. Oito je da joj je ovdje dozvoli da posjeti mezarje. Ali postoje i hadisi u kojima se proklinju ene koje posjeuju kaburove. Ovo su dobri hadisi za ene1 i ne bi trebalo da vagamo ta je ispravnije. Rei emo da je ovo u Muslimovoj predaji a ovo nije u Sahihima tako da emo uzeti u obzir sve pa emo rei: Ona koja izae iz kue da posjeti mezarje rei emo da jeto zabranjeno, njoj je haram i ona ulazi u ovo prokletstvo. Ali ona koja proe pored mezarja bez namjere da ga posjeti ona e rei kao to govore mukarci, kao to je spomenuto u Ai.inom- radijjallahu anhahadisu.
l62
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Traila sam Allahovog Poslanika ~ kad on na Bakijama, pa ree: "Neka je selam na vas stanovnici kua od mu'mina vi ste nas prestigli. Mi emo vam se pridruiti. Allahu ne sprijei nam njihovu nagradu, i nemoj nas iskuati poslije njih."1
Od Ibn-Abbasa - radijjallahu anhuma - se prenosi da je rekao:
"Allahov Poslanik je naiao pored kaburova Medin.e, pa im se okrenuo licem i rekao: ''Neka je selam na vas stanovnici kaburova, neka Allah oprosti nama i vama. Vi ste nai preci, a mi smo vam na tragu."
Biljee ga Ahmed i Tirmizi i kae: "Hadis je hasen garib." 2
3
Od njega je potvreno da je rekao: "Nakon osam godina po bitci na Uhudu, izaao je ehidima i klanjao im je namaz koji klanja mrtvima. "4 Ebu-Davud prenosi od Osmana b. Affana .:$>, da je rekao:
"Kada bi Vjerovjesnik~ zavrio sa ukopavanjem mejita stao bi iznad njega i rekao: "Traite oprosta za svog brata, molite mu da bude uvren, on sada biva pitan. " 5
Prenosi se hadis kojeg je Ibn Abdul-Berr ocijenio sahihom da je rekao:
Sunnen Ibn-Made br. 1546, a u njegovom lancu se nalazi erik Kadi koji je slabog Hadis je slabim ocijenio Albani u lrvau 3. dio, str. 237. 2 Biljei ga Tirmizi u svom Sunnenu br. l 053 a u njegovom lancu se nalazi Ka bus b. Ebu-Zibjan koji je bio slab. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Razlikovanje tem1ina u predaj.1ma ukazuje da je polje dove opirno. Ako ovjek dovi odgovarajuom dovom1 ovim rijeima ili drugaijim, biva dozvoljeno. Sve je od sunneta. 4 lbn-Usejmin- rahimehullah -kae: Donoenje salavata na mrtvog ovdje- Allah najbolje zna- znai da je to uenje dove za njih tj. dovom kojom dovi za mrtve. Ali se ne odnosi na poznati namaz, koji se klanja kod mrtvog jer se ehidima ne klanja denaza nego im se ui dova. ~ Biljei ga Ebu-Davud u Sunnenu br. 3221, Ha kim u Mu std reku l. dio, str. 3 70. Sahihom gaje ocijenio i sa njim se sloio Zehebi. Albani ga biljei u Sahih Sunnen EbuDavud 2. dio, str. 620.
pamenja.
163
"Nema ovjeka koji e proi pored kabura ovjeka kojeg je poznavao na dunjaluku pa ga poselami a da mu Allah nee vratiti duu da mu odgovori na selam. " 1
o prizivanju (talkinu) mejita u kaburu nakon ukopavanja se prenosi hadis koji treba provjeriti.2 3 Ali su po njemu radili ljudi iz ama, kao i to da su ga prenosili, zbog toga veina naih prijatelja to smatra poeljnim. stvari koje je inio Allahov Poslanik ~' takoer je to nareivao svom umrnetu da ine kod kaburova muslimana nakon ukopavanja, kod posjete njima, ili kod prolaska pored njih. To je pozdrav mejitu kao to se pozdravlja ivi, kao i to da se dovi za njega isto kao to se moli za njega kada nm se klanja denaza prije ukopavanja ili poslije ukopavanja. U sklopu dove mejitu ivi e moliti za sebe i za sve muslimane, kao to je u denazi namazu dova onom ko klanja i svim muslimanima, kao i posebno izdvajanje dove mrtvom. Ovo i Sve ovo su bili primjeri iz sunneta Allahovog Poslanika ~' i ono na emu su bili prethodnici prvaci, i to je propisano muslimanima. I to je ono to su inili kod kabura Allahovog Poslanika~' i kod drugih kaburova. Ibn-Beta u Ibani prenosi sa vjerodostojnim lancem od Muaza b. Muaza: "Govorio nam je Ibn-Aun kae: "Jedan ovjek je upitao Nafiu pa ree: "Da li je Ibn-Omer izgovarao selam kod ka bura?" Pa je rekao: "Da, ja sam ga vidio stotinu ili vie od stotine puta. Doao bi kod kabura a onda bi stao i rekao: "Neka je selam na Vjerovjesnika, neka je selam na Ebu-Bekra neka je selam na Omera mog oca."
sline
Takoer
On j e naveden u Daif dami'a sagir br. 5208. Ibn-Devzi ga navodi u Mevduat 2. dio, str. 395, zatim kae: "Ovaj hadis je podmetnu t." 3 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Poznato je da je hadis s[ab i nije mogue koristiti ga kao dokaz. Hadis je veoma slab. Ono to je do[o o talkinu poslije ukopavanja od Ebu-Umame ispravno je da e stati nad kaburom i moliti njemu za oprost i molit e Allaha d,1 ga uvrsti.
2
164
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
U drugoj predaji koju je naveo Imam Ahmed dokaz kae: "Zatim bi otiao." Ovu predaju prenosi Malik u Muveti.1
Posjeivanje
koristei
je kao
kaburova je openito dozvoljeno pa ak i kaburove kafira. Takoer u Muslimovom Sahihu se biljei da je Ebu-Hurejre "'*"' rekao:
l i
"Allahov Poslanik ~~ kae: "Traio sam od Allaha da mi dozvoli da traim oprosta za svoju majku pa mi nije dozvolio pa sam ga molio da posjetim njen kabur pa mi je dozvolio."2
Kod njega
takoer
stoji da je rekao:
"Vjerovjesnik je posjetio kabur svoje majke pa je plakao i rasplakao one oko sebe, pa je rekao: "Traio sam od Allaha da joj molim za oprost pa mi nije dozvolio, pa sam traio dq posjetim njen kabur pa mi je dozvolio. Posjeujte kaburove jer oni podsjeaju na smrt."3
U Muslimovom Sahihu se prenosi od Burejde da je Vjerovjesnik~' rekao:
"Ja sam vam (bio) zabranio da

posjeujte. "4
posjeujete
kaburove pa ih
U Ahmedovoj i Nesaiovoj verziji stoji:
"Ko eli da hudra. " 5 6
posjeuje
neka
posjeuje
i nemojte govoriti
Muveta' 2. dio, str. 166. Sahih Muslim br. 976. J Sahih Muslim br. 976. 4 Sahih Muslim br. 977. s Biljei ga Ahmed u Musnedu 5. dio, str. 3 61, Nes ai u Sunnenu br. 1922 a hadis j e sahih. 6 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: H udr ili hedr je ruan govor, kao to je dova aljenja i kukanja. Takoer ne bi se trebale dizati ruke u dovi kod kabura jer e i obini [judi dizati ruke. T ako da e stanje izgledati pop ut novotari je. Zbog toga se nee d izati ruke kod uenja
1
165
Ahmed prenosi od Alije b. Ebu-Taliba Poslanik~' rekao:

posjeujte,
~'
da je Allahov
"Ja sam vam bio zabranio da posjeujete kaburove pa ih oni vas podsjeaju na Ahiret. " 1
Allahov Poslanik :j;, je dozvolio posjeivanje nakon zabrane, a to je obrazloio time to podsjeaju na smrt i na Ahiretsku kuu. Nama je dozvolio openitom dozvolom da posjeujemo kaburove muslimana i kafira. Razlog torne je termin koji se odnosi i na kafire - a obrazloenje toga je to podsjeaju na smrt i Ahiret - a razlog se nalazi u oba sluaja. Poslanik ~~ bi dolazio kod kaburova na Bakijama i kod ehida kako bi uio dovu i traio oprosta za njih. Ali ovo znaenje je posebno za muslimane dok se kafiri izdvajaju. Ova posjeta - posjeta kaburovima - podsjea na Ahiret, ili da budu pozdravljeni ili zbog dove za njih, i to je ono sa ime je doao sunnet, kao to je prethodilo. Nai prijatelj i drugi su se razili da li je dozvoljeno putovati radi toga? Postoje dva miljenja. Jedno je da nije dozvoljeno te da je putovanje radi toga grijeh, i nije dozvoljeno kratiti namaz na takvom putovanju. Ovo je stav Ibn-Bete i Ibn-Akila i drugih. Jer ova vrsta putovanja je novotarija, nije postojalo u vrijeme selefa, jer u sebi sadri vrste onoga to je zabranjeno a to e doi kasnije. Zato to u oba Sahiha stoji da je Vjerovjesnik~' rekao:
"Ne priteu se jahalice osim radi tri damije, MesdidulHaram, Mesdidul-Aksa i ove moje damije. " 2
dove na kaburovima. Ali osnova kod dove je da se ruke dignu. U hadisu je spomenuto da se Allah stidi ako Njegov rob digne ruke da mu ih vrati prazne. 1 Biljei ga Ahmed l. dio, str. 145 a hadisje sahih. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Na osnovu ovog hadisa moramo znati da se ne pripremaju jahalice osim radi tri damije. Ali ako se namjeri da putuje radi posjete, trgovine ili traenja nauke i slinog tome onda nema smetnje. Zbog toga pojedinci
166
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ova zabrana obuhvata putovanje damijama i mehedima i svako mjesto radi kojeg se namjerava putovanje iskljuivo radi ibadeta i pribiavanja Allahu. Dokaz tome je to je Busre b. Busre Gifari, kada je vidio Ebu-Hurejru da se vraa sa Tura na kojem je Allah razgovarao sa Musaom, rekao: "Da sam te vidio prije nego to si otiao ne bi otiao jer je Vjerovjesnik ~' rekao:
"Ne priteu se jahalice osim radi tri damije."1

Ashab koji je prenio hadis je shvatio da su Tur i njemu slina mjesta mjesta gdje su stajali vjerovjesnici te da se podrazumijeva pod opim propisima te da nije dozvoljeno putovati radi njih, kao i to da nije dozvoljeno putovati u damije osim u spomenute tri. ako se radi o putovanju u kuu od Allahovih kua mimo ove tri damije nije dozvoljeno i pored toga to je stanovnicima tog mjesta vadib a nekada je mustehab. O namjeravanju posjete damijama je dolo mnogo predaja o koristima to je nemogue nabrojati - tako da je putovanje stanitima mrtvih pree da ne bude dozvoljeno.2
Takoer,
grijee kada se protive tome to pojedina braa odl,1ze na druga mjesta pa i putuju da bi uli hutbu za koju misle da je utjecajna i slino tome. Zato to oni nisu putovali radi ugleda tog mjesta nego su putovali sa drugim ciljem jer se sa namjerom putovanja misli na odreeno mjesto1 to nije dozvoljeno osim radi ove tri damije. Pojedinci kau da se jahalice ne priteu radi bilo ega osim radi ove tri damije navodei za to dokaz o posebnosti i izdvajanjem ove tri damije. Meutim stvar je ispravnija da je pojam openit. A to je da se jahalice ne priteu iz namjere posjeivanja nekog mjesta na Zemlji osim ove tri damije. 1 Biljei ga Malik u Muvetei str. 108- liO u dugakoj verziji, Nesai u Sunnenu br. 1354 sa vjerodostojnim lancem. Takoer navodi se u Irvau 3. dio, str. 228 sa rijeima: " ... ne putuje se ..." umjesto: ''Ne priteu se ... " 2 Naa izdavaka kua je izdala knjigu od ejha~rahimehullah- na ovu temu pod nazivom Velianstveno pravilo.
167
Drugi stav je da je dozvoljeno putovati na ta mjesta, l to su zastupale kasnije generacije od kojih su Ebu-Hamid El-Gazali, Ebu-Hasan b. Abdun El-Harani, ejh Ebu-Muhammed Makdisi. Ali ne poznajem da je preneeno od bilo kog meu prvim generacijama na osnovu toga to ovaj hadis nije obuhvatio zabranu takvog ina. Kao i to to ne obuhvata zabranu putovanja na mjesta gdje su roditelji, uenjaci, ejhovi i braa, ili neke od namjera za ovosvjetskim doputenim stvarima. Ali to se
tie
novih stvari mimo toga njih je mnogo.
Od njih je namaz kod kaburova kao neogranien pojam, ili da se ta mjesta uzimaju za obavljanje molitve, ili da se nad njima grade damije. Od Poslanika ~' se prenose mutevatir predaje o zabrani takvih postupaka, te pootravanja po tom pitanju. to se tie izgradnje damija nad kaburovima, veina svih grupa su ukazali na zabranu takvog ina pri emu su slijedili hadise. Nai prijatelji kao i prijatelji od Malika i afije i drugi su rekli da je haram. Meu uenjacima ima onih koji su za ovo upotrijebili termin pokuenosti, tako da ne znam da li misle na tenzih ili tahrim? Ali nema sumnje da je sigurno haram, kao to Muslim biljei u Sahihu od Dunduba b. Abdullaha Bedelija da je rekao:
uenjaka
"uo sam Allahovog Poslanika ~ pet dana prije njegove
smrti da kae: "Ja se odriem pred Allahom da sam sebi meu vama uzeo (halila) prisnog prijatelja, jer je mene Allah uzeo za Svog prijatelja, 2 kao to je Ibrahima uzeo za prijatelja. A
lbn-Usejmin- rahimehullahkae:Sada smo shvatili da o putovanju radi posjete kaburovima postoje dva miljenja: Prvo je da je doputeno a drugo je da je zabranjeno. Ali zabrana je bez sumnje priblinija ispravnosti. A da nam autor nije obeao ono to e nam pojasniti od tetnih posljedica mi bi o njima neto progovorili ali poto nam je obeao saekat emo da sasluamo ina-AI!ah. 2 lbn-Usejmin- rahimehul!ah- kae: Odavde se spoznaje da je opis Poslanika ~1 da je bio Allahov prijatelj to je bolje nego da se opie kao Allahov miljenik. Oni koji govore stalno koristei tennin 'Allahov miljenik' mislei na Poslanika~ uskratili su Poslani ku~' njegovo pravo. Zato to je stupanj prijateljstva vei od ljubavi. Zato to je ljubav potvrena mnogim Allahovim robovima. Allah voli dobroinite!je1 voli bogobojazne, voli pravedne i slino tome. Dok prijateljstvo ne znamo da je ikome
1
168
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
da sam meu vama uzeo prijatelja uzeo bi Ebu- Bekra 1 za prijatelja. A zar onih koji su bili prije vas nisu uzimali kaburove svojih vjerovjesnika za mjesta molitvi, ja vam to zabranjujem. "2
Od Aie - radijjallahu anha - i Abdullaha b. Abbasa se prenosi da su rekli:
"Kada se spustila bolest na Allahovog Poslanika !ii;, uzeo je krpu pa je stavljao sebi na lice. Kada bi doao sebi skinuo bi je i rekao: "Neka je Allahovo proklestvo na jevreje i krane koji su uzimali kaburove svojih vjerovjesnika mjestima za molitve." Upozoravajui od njihovog postupka."
Biljee ga Buharija i Muslirn.3 Oba ga prenose od Ebu- Hmejre Jfo da je Allahov Poslanik :i rekao:
"Allah ubio jevreje i krane jer su kaburove svojih vjerovjesnka uzimali mjestima za molitve. " 4
U Muslimovoj verziji stoji:
"Allah je prokleo jevreje i krane jer su kaburove svojih vjerovjesnika uzimali mjestima za molitve.''5
Na kraju svog ivota je zabranjivao da se kaburovi uzimaju mjestima molitve, zatim je prokleo- to stoji u tekstu- one kita bije
potvreno
osim ovoj dvojici estitih poslanika, Ibrahimu i Mihammedu - salallahu alejhima ve selem. Zbog toga je Poslanik jji1 skrenuo panju na ovaj velianstveni poloaj pa kae: Allah me je uzeo za prijateljA kao to fe lbr.:J.hi11lil uzeo ZA prijA te/jA. Pojedine neznalice kau: Muhammed je Allahov miljenik a Ibrahim je Allahov prijatelj. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovaj naziv nije spomenut osim o Ebu-Bekru iako danas ima onih koji se pripisuju islamu i proklinju Ebu-Bekra. 'Sahih Muslim br. 531. 3 Sahih Buhari br. 435 i 43 6, F eth, i Muslim u svom Sahihu br. 531. 4 Mutefekun alejhi. s Sahih Muslim br. 530.
169
koji su to uinili kako bi upozorio svoj ummet da ne Aia kae:
uine
isto to. 1
''Allahov Poslanik ;j.\ u bolesti iz koje nije ustao, je rekao: "Allah je prokleo jevreje i krane zato to su kaburove svojih vjerovjesnika uzimali mjestima molitvi. A da nije toga njegov kabur bi bio istaknut osim to se bojalo da se ne uzme mjestom za molitvu."
Biljee ga Buharija i Muslim.2 Imam Ahmed u svom Musnedu sa dobrim lancem od Abdullaha b. Mesuda prenosi da je Vjerovjesnik ~, rekao:
"Najgori ljudi meu ivima koji doive Sudnji dan su oni koji kaburove uzimaju mjestima za molitvu. " 1
lbn~Usejmin- rahimehu!lah - kae: Tj. prije njegove smrti na pet dana i u asu njegove smrti, u posljednjim izdisajima, upozoravao je svoj ummet proklinjui jevreje i krane zato to su k.lburove svojih vjerovjesnika uzimali mjestima molitve od ega je upozoravao ummet da ne uine isto to opet ukazuje na ogromnost i runou ovog postupk.l. U ovom hadisu je dokaz o jakim muk.lma koje su Poslanik.l ~~ spopale u trenutku smrti. Na taj nain Allah ~~ je htio da Poslanik ~~ zaslui najvee stupnjeve strpljenja. Jer strpljenje kod nedae i zahvala u rahaduku i druge stvari su velianstvena svojstva. Poznato je da strpljenje ne biva osim ako se ovjek strpi za neto tako da je Vjerovjesnik ~~ sigurno doivio od nedae za to je bilo potrebno strpljenje. Muebihe govore da je- tj. Poslanikov ~~ kabur- uzet mjestom za molitvu sada. Zato to se nalazi unutar Poslanikove damije. Rei e se: Ovo je od slijeenja manje jasnih dok.lza. Oni koji slijede manje jasne dokaze su oni u ijim srcima je bolest. l<ao to je dolo u Sahihu: Ako vidite one kaji sijede rrunje j.asne dokAze to su oni koje je Al/dh prozvao pa ih se pripazite. T ako da e se rei: Poslani kova damija nije sagraena nad njegovim k.lburom. Vjerovjesnikov ~~ kabur nije smjeten unutar damije nego je bio unutar njegove kue. A od mudrosti je ono to je navela Aia ~~ovdje da je to bilo iz bojazni da njegov kabur ne bude uzet mjestom molitve. Ali kada se proirivala damija nije im ostalo na izbor osim da njegovu, tj. Poslanikovu :jl51 kuu smjeste unutar proirenja. Ula je unutar damije ali kao samostalna graevina i ne pripada damiji. Na osnovu ovoga njihov dokaz biva ne valjanim da je Vjerovjesnikova damija sagraena nad kaburom jer kabur nije stavljen unutar damije. 2 Sahih Buhari 1330, Feth, i Muslim u svom Sahihu br. 529.
1
170
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Biljei ga Ebu-Hatim u svom Sahihu. Od Zejda b. Sabita se prenosi da je Allahov Poslanik rekao:
~'
"Allah je prokleo jevreje i krane jer su kaburove svojih vjerovjesnika uzeli mjestima za molitvu."
Biljei ga Imam Ahmed. 2 Od Ibn-Abbasa - radijjallahu anhuma - se prenosi da je rekao:
"Allahov Poslanik#, je prokleo ene koje posjeuju kaburove 3 i one koji nad njima grade damije i pale svjetiljke."
Biljee ga Imam Ahmed, Ebu-Davud, Tirrnizi i Nesai. U ovom poglavlju je mnogo hadisa i predaja a nije mjesto da se ovdje sve navedu. Sve ove damije koje su sagraene iznad kaburova vjerovjesnika, dobrih ljudi, kraljeva i drugih, bez iznimke je obavezno da (kaburovi), budu porueni i uklonjeni. Ovo je ono za to meu uenjacima ne poznajem razilaenja. Niti je kod nas u mezhebu dozvoljeno zbog zabrane i proklestva koji se spominju o
Biljei ga Ahmed u svom Musnedu l. dio, str. 4 3 5. Biljei ga Ahmed u Musnedu 5. dio, str. 184 i 186. U njegovom lancu se nalazi Ukbe b. Abdu-Rahman koji je nepoznat ali je hadis sabih u ovoj verziji zbog toga to je preneen drugim lancima od ashaba. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Iz ovog hadisa (one koje posjeuju i one koje mnogo posjeuju) shvatamo to da su neki tumaili 'one koje posjeuju' tj. 'one koje mnogo posjeuju'. Dok su drugi oslabiH 'one koje posjeuju' a ojaali 'one koje mnogo posjeuju', ali je ispravno da su oba hadisa sa dobim lancima i u njima nema smetnje kao to su rekli verifikatori. Rije 'one koje posjeuju' sadri viak znaenja ali se ne suprotstavlja rijei 'one koje mnogo posjeuju'. Ali u emu je viak znaenja odnosno shvatanja u pogledu rijei 'one koje posjeuju'? Zato to rije 'one koje posjeuju' se potvruje makar jednom posjetom dok 'one koje mnogo posjeuju' ukazuje na mnotvo posjeta. Ako se proklestvo vee za jednu posjetu onda je u tome viak shvatanja. Dok u sluaju 'one koje mnogo posjeuju' postoji mogunost da sadre mnotvo posjeta. A ne samo da se odnosi na mnotvo posjeta jedne ene. Zato je izmeu ova dva pojma razlika. Tako da u hadisu ona koja je posjetila kabur makar jednom ulazi u proklestvo. Ali ovo se opet odnosi na onu koja ima namjeru posjete tj. da izae iz kue samo radi toga. Ali ako proe pored mazarja pa zastane i proui poznatu dovu nema smetnje.
1
171
tome i zbog drugih hadisa. U ovom pitanju nema razilaenja, zbog toga to se u kaburu nalazi samo jedna osoba, ali su se razili nai prijatelji oko toga ako se radi o mezarju odvojenom od damije, da li je njegova granica tri kabura, ili da li se zabranjuje klanjati kod samo jednog kabura, iako pored njega nema drugog kabura? Dva su miljenja. 1 Zatim zabrana se pootrava ako se radi o otetoj zemlji, kao naprimjer ono to se izgradilo na kaburovima uenjaka, dobrih ljudi i drugih koji su bili ukopani u javnom mezarju. Tako da bilo koja vrsta izgradnje nad kaburom, kao to je damija, kola, musafirhana ili mehed ili da se na tom mjestu izgradi kupatilo ili ne, sve ovo spada u vrste zabranjenih stvari. Jedna je ta, to se javna mezarja ne smiju koristiti osim za ukopavanje bez prava na plaanje po slaganju svih uenjaka. Tako da izgradnja damije, kole ili musafirhane na tom mjestu je kao ukopavanje mejita u damiji, ili kao da se izgrauju hanovi i slino na mezarjima, ili kao da se izgradi damija na putu koji ljudi trebaju za kretanje. Druga je ta, to to uglavnom vodi do iskopavanja kaburova muslimana, ekshumacijom kosti njihovih mrtvih, kao to je poznato u velikom broju ovakvih mjesta.
!bn-Usejmin- rahimehu!lah- kae: Oigledno je da nije dozvoljeno radi toga to je
ova zemlja pripremljena za mezarje. Ali ako se na njoj nae osim jedan kabur onda
namaz nee biti valjan. Od ovoga takoe je da ovjeku nije dozvoljeno iskopati kabur na pustoj zemlji jer je to in osamljivanja kao u sobi a ovakav nain biva u damijama. Zatim ovjek ne zna hoe li umrijeti u toj zemlji ili negdje drugo. Kao to Uzvieni kae: Dua nezna u l<ojoj zemlji e umdfet. [lukman 34). Prije su ljudi kopali kaburove sami sebi. Drugi [judi su u tom pogledu uveli novotarije. Zatim su svaki dan odlazili i lijegali u ovaj kabur kojeg su iskopali za sebe. Tvrdei da ih to opominje i podsjea. Nema sumnje da je ovo vrsta novotarije. A njegov in kopanja na divljoj zemlji u mezarju sebi kabur je haram. Zato to nema jo potrebe za tim, i kao to sam vam spomenuo da li zna da e umrijeti na ovom mjestu? Ne.
172
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
je, da se prenosi od Muslima u njegovom Sahihu od Dabira ~' "Da je Allahov Poslanik~~ zabranio da se (bilo ta) gradi nad kaburovima.l
etvrta je, da izgradnja kupatila u kojima se nalaze
neistoe,
Trea
je najrunije ono to se moe nai pored kaburova. A posebno ako je mjesto kupatila pored kabura muslimana.
Peta je ta, to se kaburovi uzimaju mjestima za molitve, a neki tekstovi o zabrani toga su prethodili. esta je ta, to se na kaburovima pale svjetiljke, a Poslanik~' je prokleo onoga ko to ini. Sedma je, poistovjeivanje sa kitabijama u mnogim njihovim izrekama i postupcima i obiajima iz ovog razloga i to je sluaj u stvarnosti. A postoje i mnogi drugi razlozi. Zdanje koje je bilo nad Ibrahimovim ~. kaburom je bilo zatvoreno tako da u njega nije bilo mogue ui, sve do kraja etvrtog vijeka. Pa se kae da su neke ene koje su imale vezu sa halifom rekle kako su vidjele u snovima takvo neto pa su napravili otvor. Kae se, da kada su krani preuzeli vlast nad ovim mjestima da su napravili otvor, poslije ega je to ostavljeno kao mesdid nakon kasnijih osvajanja. Ugledni uenjaci meu naim ejhovima nisu klanali u takvim zgradama. Nego su svojim prijateljima zabranjivali da tamo klanjaju na osnovu naredbe Allahovog Poslanika 15, i zbog straha da mu se ne iskae nepokornost, kao to je prethodilo. paljenje svjetiljki na ovim mjestima openito nije dozvoljeno bez razilaenja koje bi mi bilo poznato, i zbog postojee zabrane. Takoer, nije dozvoljeno ispuniti dati zavjet radi ukopavanja na tom mjestu i drugih stvari. Jer ako bi se zavjet isptmio to bi bio razlog grijeha.
Takoer,
Biljei ga Muslim u Sahihu br. 970 rijeima: "Allahov Poslanik ;ili; je zabranio da se kabur okrei i da se na njemu sjedi ili da se na njemu gradi."
1
173
ejhu/-islam fbn Tejmijje
Od toga je obavljanje namaza kod tih mjesta, iako se tamo ne bi sagradila damija. Taj in je dovoljan da ukae da se to mjesto uzima mjestom za molitvu. Kao to Aia- radijjallahu anha - kae: "Da nije toga njegov bi kabur bio istaknut, ali se bojalo da bude uzet za mjesto molitve." Aia- radijjallahu anha- nije imala na umu puku izgradnu damije, jer ashabi nisu sigurno htjeli oko njegovog kabura sagraditi damiju. Nego je imala namjeru rei da su se bojali da ljudi ne bi klanjali kod njegovog kabura. A svako mjesto koje se ima za namjeru klanjati na njemu uzima se mjestom za molitvu. ak svako mjesto na kojem se klanja naziva se mjestom molitve makar na tom mjestu ne postojalo nita izgraeno. Kao to Allahov Poslanik i;, kae:
"Zemlja mi je uinjena mjestom za klanjanje i

Ebu-Seid el-Hudri je rekao:
~'prenosi
istom. " 1
od Allahovog
Poslanika~'
da
"Cijela Zemlja je mjesto za molitvu osim mezarja i kupatila."

Biljee ga Ahmed, Ebu-Davud, Tirmizi, lbn-Made, Bezar2 i drugi sa dobrim lancima. A onaj ko bude govorio protiv ovog hadisa znai da nije pregledao sve njegove lance. 3 Znaj da meu pravnicima ima onih koji su bili ubijeeni da je razlog zabrane klanjanja na mezarju samo to to postoji sumnja da je to mjesto neistoe i zbog toga to se praina mijea sa tijelima mrtvih. Na osnovu ovoga se napravila razlika izmeu mezarja novijeg vremena i starog mezarja. Kao i to da izmeu mejita i praine postoji pregrada ili da nepostoji. to znai da ako je zemlja
Mutefekun alejhi. Musned Imam Ahmed 3. dio, str. 83, Sunnen Ebu-Davud br. 492, Sunnen Tinnizi br. 317, Sunncn Ibn-Mad.e br. 745, a hadis je sahih. 3 lbn-Useimin - rahimehullah - kae: Ovo je veoma dobra korist za ovaj hadis "Cijela zemljd je mjesto k/J.njJ.njJ. osim mezJ.rjd i kupdti!d." N eki uen jaci su o ovom hadisu govorili i ocijenili ga slabim. Ali ejhrahimehullah- kae: Njegovi [anci su dobri. A onaj ko bude govorio o njegovoj slabosti nije obuhvatio njegove lance. Tako da je ovaj hadis vjerodostojan drugome na osnovu ejhovog- rahimehullah- pravila.
2
174
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
uprljana da nije dozvoljeno klanjati na njoj, 1 bez obzira da li to bilo ili ne bilo mezarje. Ali najvei ciljani razlog zabrane klanjanja na mezarju jeste ovo. Jer je pojasnio da su jevreji i krani, kada bi meu njima umro dobar ovjek, na njegovom kaburu sagradili mjesto za molitvu. I kae:
"Allah je prokleo jevreje i krane jer su kaburove svojih vjerovjesnika uzeli mjestima za molitvu."
Upozoravajui
od toga. Od njega se prenosi da je rekao:
"Allahu ne uini moj kabur idolom koji e se oboavati, 2 pojaala se Allahova srdba nad narodom koji su kaburove svojih vjerovjesnika uzeli mjestima za molitvu. " 3
Aia kae: "Da nije tako njegov kabur bi ostao istaknut ali je mrzio da bude uzet mjestom molitve."
I kae:
' Ibn- U sejm in - rah imehu l!ah - kae: e jh - r ah imeh u [!ah - je h tio d a odgovori na ovo miljenje i nema sumnje da je ovo miljenje nepravilno. Zato to je truhle mrtvih koji proe kroz zem[ju1 na osnovu ispravnijeg miljenja, ist. Truhle nije isto to i krv. ak veliki broj onih koji tvrde d,1 je ovjekova krv neist stoje iza toga da truhle mrtvog tijela nije neist. Ali ispravno, kao to smo spomenuli, da ovjekova krv nije neista. Osim onoga to izae na dva otvora lpolni organ i mar). Ali pojedini uenjaci- rahimehullahu tela la- kau da je zabrana obavljanja namaza na mezarju iz ovog razloga. Na osnovu ega razdvajaju propis glede novoosnovanog i zastarjelog mezarja. Novo mezarje nije prekopano dok je staro prekopano. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Allah~~ se odazvao njegovoj (PoslanikovoiiA~ dovi: Allahu ne uini moj kabur ido/om koji e se oboav;zti T,1ko da nije postao ido!om, hvala Allahu ~- Nego su oko njega sagraena tri zida. T ako da su zidovi postali poput trokuta. Trokut je okrenut prema sjeveru to onemoguava ovjeku da se okrene prema kaburu bez a da se ne okrene prema uglovima. Zato je lbn-Kajjimrahimehu!lah- rekao: Allah se odazvao njegovoj dovi l obuhvatio ga sa tri zida. Ovo je istina jer nije uinjen poput kipa kojem bi se ljudi klanjali i oboavali ga Cinei kod njeg irk. [ako pojedini ljudi pripisuju A\1,1hu irk kod Poslanikovog ~' kabura. Ali on nije postao idolom. 3 Biljei ga Malik u Muveti l. dio, str. 172. Od njega takoer ga prenosi Ibn-Sad u Tabekat 2. dio, str. 240- 241, sa sahih lancem od Ata'a b. lesara kao murse\ predaju, koju je Ahmed povezao u Musnedu 2. dio, str. 246 i Ebu-Nuajm u Hilje 6. dio, str. 283 a lanac mu je dobar.
175
"Oni koji su bili prije vas su uzimali kaburove mjestima za molitvu. Zato nemojte uzimati kaburove mjestima za molitvu, ja vam to zabranjujem.''
Sve ovo ti pojanjava da razlog zabrane nije mogua sumnja neistoe, nego je postojanje sumnje da budu uzeti za idole. Kao to afija- rahimehullah- kae: "Mrzim da se stvorenje velia tako da se njegov kabur uini mjestom molitve, iz bojazni radi njegove smutnje i ljudi koji dolaze poslije njega."l Ovo znaenje je Ebu-Bekr Esrem naveo u derogirajuim i derogiranim hadisima, i drugi prijatelji od Ahmeda i drugih
uenjaka.
Vjerovjesnikov ~' kabur niti kabur nekog drugog dobrog ovjeka nije bio iskopan, a kabur jednog ovjeka nije neist.
Vjerovjesnik~'
je pojasnio odrazloenje rijeima:
"Allahu nemoj oboavati."

I rijeima:
uiniti
moj kabur idolom koji
se
"Oni koji su bili prije vas su kaburove uzimali mjestima za molitve pa ih nemojte uzimati mjestima za molitve."
Oni su uzimali ove kaburove mjestima molitve ali nisu bili i jer Muslim biljei u Sahihu od Ebu-Merseda Ganevija da je Vjerovjesnik ~' rekao:
neisti
"Nemojte klanjati prema kaburovima i nemojte sjediti njima." 2 "Oni bi, kada bi meu njima umro dobar ovjek, njegovom kaburu sagradili mjesto molitve, a u njima naslikali te slike, to su najgora Allahova stvorenja Sudnjem danu."
Tako da je spojio izmeu idola i kaburova.
Takoer, veliali
na na bi na
razlog radi kojeg je oboavana Lat, je bio taj to su kabur dobrog ovjeka, koji je bio tamo ili kao to spominju:
1 2
Ovo je rekao u knjizi Umm \.dio, str. 278. Sahih Muslim br. 972.
176
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Da su Ved, Suva 1a, Jegus, Jeuk i Nesr imena dobrih ljudi, koji su ivjeli u dobu izmeu Adema i Nuha alejhima sselam." Muhammed b. Derir sa lancem do Sevrija od Muse od Muhanuneda b. Kajsa, o Jeuku i Nesru, kae: "To su bili dobri ljudi u vremenu izmeu Adema i Nuha- alejhima sselam. Oni su imali sljedbenike koji su se ponaali po njihovom uzoru. A kada su umrli njihovi prijatelji koji su ih slijedili rekoe kada bi naslikali njihove likove to bi nas vie podstaklo na ibadet kada ih se sjetimo. Pa su ih naslikali. A kada su umrli dooe drugi kojima je Iblis sakrio istinu i rekao: "Oni su ih oboavali, i od njih su traili kiu, pa su ih i ovi oboavali." 1 Katade i drugi kau: "Ova boanstva je oboavao Nuhov narod, zatim su ih preuzeli arapi poslije toga." Ovo je razlog radi kojeg je zakonodavac sprijeio gore pomenuto, jer je veliki broj naroda naveo na veliki irk, ili ono to je mimo njega od irka. Jer su due uinile irk, zbog slika dobrih ljudi, i zbog slika mislei da su to talismani sazvijea i slino tome. I zbog toga to je irk koji se pojavio radi ovjeka, u ije vjerovjesnitvo i dobrotu se vjeruje, je gori nego irk koji se uini radi drveta ili kamena u njegovom liku. Tako da e vidjeti velike mase kod njih, kako se skrueno mole, skrueni svojim srcima u ibadetu u kojem nisu (takvi), ni u damijama. ak ni u veernjim namazima. Meu njima ima onih koji im ine seddu. Veina njih se nada blagoslovu zbog namaza kod njih, kao i dove, to ne oekuju u damijama radi kojih se priteu jahalice.z Ovo je teta - ~ teta velikog i malog irka - ije postojanje je Poslanik ~' zatro, tako to je openito zabranio da se klanja na mezarju, makar klanja nemao namjeru da stekne blagoslov na tom mjestu kao to ima namjeru od svog namaza u tri pamenu te damije i slino torne. Isto tako je zabranjeno da klanja u vremenu izlaska sunca, kada je u zenitu i kod njegovog zalaska, zbog toga to su to vremena kada rnurici imaju namjeru sljecanja blagoslova od sunca u obavljanju molitve u tom vremenu. Tako da je
1 2
Pogledaj Tefsir od Ibn Derira Taberija 29. dio, str. 62. Tj, damija u Meki, Medini i Mesdidul-Aksa u Kudsu.
177
muslimanu zabranjeno da se moli u tom vremenu, iako nema takvu namjeru, ali da bi se sprijeile tetne posljedice. Ali ako ovjek bude imao namjeru namaza u nekim mjestima gdje su kaburovi vjerovjesnika ili nekih dobrih ljudi, oekujui blagoslov radi tog namaza u tom mjestu, onda je to oita borba protiv Allaha i Njegovog Poslanika, suprotstavljanje Njegovoj vjeri i uvoenje nove vjere koju Allah nije dozvolio. Muslimani su se sloili oko onoga to nuno znaju od Poslanikove ~~ vjere da namaz kod kabura - bilo kojeg kabura - nema vrijednosti radi toga. Niti namaz ima ikakvu bolju vrijednost na takvom mjestu nego ima samo loiju prednost. Znaj da je to mjesto, iako se na njega sputaju meleci i milost, te da ima vrijednost i ast, ali propis Allahove vjere u tom pogledu nalae sredinu izmeu onoga ko zastranjuje i onoga koji se nemamo i hladno prema tome odnosi. Tako su krani veliali vjerovjesnike, pa su ih poeli oboavati, oboavali su njihove slike. Jevreji ih nisu potovali pa su ih ubijali. Dok je umjereni umrnet shvatio njihovu vrijednost tako da u pogledu njih nisu zastranili onako kako su to zastranili krani, niti su bili drski prema njima kao to su to bili jevreji. Zbog toga je Poslanik ~~ u onome to je preneeno kao vjerodostojno od njega, rekao:
"Nemojte me veliati kao to su krani veliali Isaa sina Merjemina. Ja sam samo rob pa recite Allahov rob i Njegov poslanik."1
Ako bi se reklo da namaz na tom mjestu uzrokuje veu milost u odnosu na namaz na nekom drugom mjestu, onda teta koja bude produktovana radi namaza na tom mjestu moe biti vea od koristi, te da je prevlada ili se povea u odnosu na nju. Tako to e taj namaz biti razlog otklanjanja milosti, a privui na sebe uzroke proklestva i kazne. Onaj ko nema dovoljnog znanja da uvidi tetu koja moe nastati radi namaza na tim mjestima onda mu je dovoljno da slijedi Poslanika ~~ po tom pitanju. A da nije teta radi namaza kod tog mjesta vea od koristi, ne bi bio
1
Biljei ga Buharija u Sahihu br. 3445, Feth, od Omera, voe pravovjemih, 4;>.
178
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
zabranjen namaz, kao to je zabranjen u tri perioda (dana). Ili kao to je zabranjen post na bajrame, ili ak kao to je zabranjen alkohol, a ne bi bili zabranjeni da njihova teta nije vea od njihove koristi. Isto tako zabrana i kapljice od njega (alkohola), da njena teta nije prevladavajue nad njenom koristi ne bi bila zabranjena. Mu'min nema dunost a ni pravo da zahtijeva od poslanika da mu pojasne tetne strane toga, nego na njemu je da im se pokorava. l Allah ~' kae:
"A mi nismo nijednog poslanika poslali, osim da bi mu se pokoravalo uz Allahovo odobrenje." (Sura En- Nisa, 64)
I kae:
.... ,, ~~ t_Lbi :JJ J;.,~r ~.;
"Ko se pokori Poslaniku, pokorio se i Allahu." (Sura En- Nisa, 80)
Pravo vjerovjesnika je da budu potivani, cijenjeni i voljeni ljubavlju iznad ljubavi prema samom sebi, imetku i porodici. Te da se dadne prednost slijeenju njih i njihovih sunneta i slino toga od prava koja ako ih ovjek obavi nee biti da ih je oboavao, niti da je uinio irk radi njih. Kao i to, da veina onih koji uine irk radi njih, veliki ili mali, uglavnom zapostavljaju ono to je vadib od pokornosti njima u onolikoj mjeri u kolikoj radi njih ine irk. Isto tako od prava istinoljubivih je da budu voljeni i tovani i slino tome od prava sa kojima je dola Allahova Knjiga i sunneta, i na emu se bili selefi ummeta.
lbn-Usejmin ~ rahimehullah - kae: Ovo je veoma bitno pravilo nije dunost muslimana niti ima pravo na to da trai od poslanika da pojasne korisne i tetne posljedice. )er kada bi bilo tako onda ne bi vjerovao osim u ono na ta mu ukae njegova strast. Nego je obaveza da se preda pokomou poslanicima. l ne moe rei: Zato? A posebno ne radi toga to Uzvieni kae: -'~mi nismo mjednog pos/.mi!u posl.il? osim t:U hi mu se pokor.a.v.a.!o uz Al!.a.hovo odobrenje.-'-' Tako da rijei Uzvienog: 'osim d4 hi mu se pokor.a.v.a.fo' ukazuju na ovu mudrost. Allah ~~ nije poslao poslanike da bi im se iskazala nepokornost nego da bi im se pokori lo.
1
179
Uenjaci su se razili po pitanju namaza na mezarju, da li je zabranjen ili pokuen? Ako se kae da je zabranjen da li je ispravan pored zabrane ili ne?
Kod nas je poznatije da je haram i da namaz nije valjan. Onaj ko razmotri prethodne tekstove shvatit e da namaz na tim mjestima nije dozvoljen niti da je valjan. l
opepoznata,
Ovdje se nema za cilj navesti poznata pitanja, jer su nego je cilj pojasniti ono to nije poznato mimo njih.
Ono to ulazi u ove domene, od namjeravanja posjete kaburovima radi dove kod njih ili njima. Dova kod kaburova i na drugim mjestima se dijeli na dvije vrste: Jedna je da se ui dova na nekom mjestu po propisu oko kojeg postoji slaganje ali ne iz namjere radi tog mjesta, poput ovjeka koji priziva Allaha na putu, pa se desi da je u tom trenutku naiao pored mezarja ili onaj ko je doao da ih posjeti pa ih poselami, te zatrai sebi i mrtvima oprosta od Allaha. Kao to je sunnet doao sa time, ovakve i sline stvari ne smetaju. Druga je da se trudi da dovi kod njih, tako to e osjeati da se na tom mjestu odaziva dovi vie nego na nekom drugom. Ova vrsta je zabranjena, dali tahrim ili tenzih, ali je tahrimu (haramu) blia, a razlika izmeu ova dva poglavlja je oita. Jer kada bi ovjek uputio dovu Allahu pa u tom trenutku proe pored kipa, krsta ili crkve, ili da dovi na nekom mjestu, ili na mjestu gdje se nalazi krst, ali da ne obraa na njega panju, ili da ue u crkvu kako bi prespavao u njoj na dozvoljen nain, pa se obrati Allahu u toku noi, ili da prespava u kui nekog od svojih prijatelja u tome ne bi bilo smetnje. Ali kada bi se potrudio da ui dovu pored kipa, krsta ili crkve nadajui se da e mu se odazvati na tom mjestu to bi bio
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je ispravno. Namaz na mezarju nije valjan. Niti na otetoj zemlji. Zato to je na otetoj zemlji obavljanje namaza zabranjeno radi tueg prava. A ne zato to to vodi u irk. Dok namaz na mezarju biva razlogom koji vodi u sirk.
1
180
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
veliki grijeh. Ili ak kada bi imao namjeru otii u neku kuu ili han na trnici, ili pored nekog stuba na putu da dovi, nadajui se odazivu kod tog mjesta, to bi bilo od zabranjenih zala, jer dova kod njih nema nikakvu vrijednost. 1 Namjeravanje kaburova radi dove pored njih je od ovog poglavlja, ak je gore jedno od drugoga, i jer je Vjerovjsnik ~ zabranio da se uzimaju mjestima za molitve, ili da se uzmu mjestima praznovanja, i obavljanja namaza kod njih, za razliku od velikog broja ovih mjesta. Ono to se prenosi da je rekao: "Ako ste neodluni u nekim stvarima traite stanovnika kaburova." je la i podmetnuto po slaganju svih
uenjaka.
pomo
od
Ovako pojanjavaju neke stvari: Prvo to je Poslanik~' pojasnio da je razlog zabrane namaza kod tih mjesta da ne bi to odvelo u irk, zbog namjere ili bdijenja kod njega, ili zbog vezanja srca za njih iz straha i nade. Poznato je da onaj koji je u nudi, da dovi zbog toga to ga je neto pritisla, kako bi dobio kakvo dobro ili radi kie, ili da se otkloni zlo kao to je traenje pomoi_ onda je njegovo stanje, ako dovi pored kaburova u nadi da e mu se odazvati, u veoj smutnji od onoga koji obavlja farz pored njih u vremenu blagostanja.
lbn-Usejmin- rahimehu\lah- kae: l<rto to danas postoje u Mesdidui-Haramu ili Vjerovjesnikovoj damiji stubovi dok se pojedinci izigravaju sa hadi jama i kau: Kod ovag stuba se odaziva na dovu. u li smo da neki kau: O ti taj i taj kupi ovaj stub kao posrednika za svog oca. Da [i je ovo dozvoljeno ili ne? Sve ovo je zabranjeno jer u Vjerovjesnikovoj damiji niti u Haremu nema ni jednog stuba kod kojeg postoji nada da e se Allah odazvati na dovu. Ali samo Allah moe pomoi.
181
Jer veina klanjaa u koji su u blagostanju 1, njihova srca teko mogu biti zavedena smutnjom radi toga (odazivanja na dovu), osim rijetko. Ali oni koji dove u nudi, njihova smutnja radi toga je ogromna. Pa ako je teta i smutnja, radi koje je namaz zabranjen kod njih (stanovnika kaburova), istinita u stanju ovih onda e zabrana u pogledu istih biti potvrenija. Ovo je jasno onome ko bude poduen Allahovoj vjeri, jer mu je jasno sa ime je dola monoteistika iskrena Allahova vjera. Takoer e znati ispravnost bogobojaznih imama u istom tevhidu i negaciji irka na svaki nain.
Druga je ta to namjeravanje putovatnja radi kaburova i dove kod njih u nadi da e mu se odazvati, vie nego to se nada da e mu se odazvati na nekom drugom mjestu, je stvar koju nije propisao Allah~' niti Njegov Poslanik~. Niti je to neko inio od ashaba i tabiina, niti od imama muslimana. Niti je to spomenuo neko od uenjaka i dobrih ljudi meu prethodnicima, nego veina toga se prenosi od kasnijih generacija poslije drugog vijeka. Poslanikovi ~' ashabi su bili pogaani suom vie puta, i pogaale su ih druge nedae mimo toga, ali oni nisu doli traei kiu niti pomo kod Vjerovjesnikovog ~~ kabura, nego je Omer izaao sa Abbasom ~' pa je traio od njega da on dovi za kiu. Ali je nije traio pored Vjerovjesnikovog ~' kabura/- kako bi se kia spustila. Nego se od Aie - radijjallahu anha - prenosi da je otkrila Vjerovjesnikov ~~ kabur da bi se spustila kia, jer je to milost koja se sputa na njegov kabur." Ali ona nije traila kiu niti pomo od njega.
lbn-Usejmin- rahimehu\1,1h- kae: A posebno ako se Allah odazove na dovu, jer ponekada Allah~~ stavi na smutnju pojedine [jude. Time to mu se odazove na dovu koja je zabranjena u tom stanju da se ui ali samo kako bi ga stavio na smutnju. Pa kada bi ovaj ovjek uio dove pored kabura i ako bi mu se Allah odazvao na njih on e time biti stavljen na smutnju. Rei e: Meni je odazvano zato to sam dovio kod kabura. Dakle time e biti stalvjen na smutnju. T ako mi Allaha [judi se moraju paziti rijei Uzvienog: Mi emo im d.ac-i r:U postepenogrijee. (El-A'raf1 r82). Da nas Allah sauva od ovoga. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: U ovom korisnom govoru je korist a to je da nada u odazov na dove pored kaburova nije postojala osim poslije drugog vijeka. Zato je logino da se kae kada se ovo pojavilo? A to je da se pojavilo u drugom vijeku.
1
182
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zbog toga kada je sagraena njegova soba u vrijeme tabiina - oca i majku bih zamijenio za njega :j; - na vrhu su ostavili mali otvor prema nebu. I do dan danas postoji a na njemu je topljenja svijea dok je sa krajeva kamenje koje ga dri. Krov je bio istaknut prema nebu, to je sagraeno kada se damija zapalila esto pedeset i neke. 1 U Hidazu se pojavila vatra od koje su osvijetljeni vratovi deva u Busri.2 Poslije nje je naila smutnja tatara u Bagdadu i drugim mjestima. Zatim su damija i krov sagraeni onakvim kakvi su bili. Oko sobe je postavljen novi drveni zid da bi se nakon niza godina iznad sobe sagradila kupola na krovu, tako da su je - osudili oni koji su osudili. nam se prenosi u Megazi od Muharnmeda b. Ishaka od dodataka Junusa b. Bekira od Ebu-Hulde Halida b. Dinara govorio nam je Ebu-Alije rekavi: "Kada smo osvojili Tuster, u bejtul malu u Hurmuzanu smo nali postelju a na njoj je bio mejit, a kod njegove glave je bio njegov mushaf. 3 Pa smo uzeli mushaf i ponijeli ga Omeru ~- On pozva Ka'ba da mu ga ovaj prepie na hebrejski. Ja sam prvi ovjek meu arapima koji ga je itao kao to itam ovaj Kur'an." Pa sam Ebu-Aliji rekao: "ta je pisalo u njemu?" Kae: "Va putopis i vai odnosi, i slabosti vaeg govora. I ono to e se desiti kasnije." Rekoh: "ta ste uradili sa ovjekom?" Kae: "Po danu smo iskopali trinaest kaburova na razliitim mjestima, a kada je nastupila no ukopali srno ga. Zatim smo poravnali sve kaburove kako bi ga sakrili od ljudi da ga ne iskopaju." Rekoh: "ta su oekivali od njega?" Kae: "Kada bi nebo
Pogledaj Bidaje ve nihaje 13. dio, str. 193. lbn-Usejmin ~ rahimehullah - kae: Ovo je od znakova Vjerovjesnikovog ~~ poslanstva jer je obavijestio d,1 e se u Hidazu pojaviti velika vatra koja e osvijetliti vratove deva u Busri. Busra je selo u aml!. Ovo ukazl!je na njenu velianstvenost i ogromnost. Zbog toga su se medin[ije strano uplai le te su se okupljali u damiji tri dana ili vie. Povremeno su l![i munje koje potresaju zemlju. T ako da su se iako uplaili iako je Poslanik~' o tome obavijestio. Ali vijest nije to i okom gledati. Jer ovjek moe bit o neemu obavijeten te da to predstavi sebi ali da to isto ne ostavi traga na njega. Ali ako se desi onda ostavi ogroman utjecaj. 3 Ne mora znaiti da se ovdje misli na mushafkoji mi danas itamo. Mushafmoe da znai da se radi o knjizi koja je sastavljena i ukoriena od vie manjih knjiica. Tako je npr Kur'an bio razasut i ispisan na raznim predmetima i papirima da bi kada je sabran u jednu zbirku dobio naziv mushaf. (op. ree)
2 1
Takoer
183
ejhul-islam Ibn TejmiJie
zadralo kiu iznijeli bi ga na postelji onda bi im se kia spustila." Pa sam rekao: "ta ste mislili ko je taj ovjek?" Kae: "ovjek po imenu Danija!." Rekoh: "Od kad mislite da je umro?" Kae: "Prije tristotine godina." Rekoh: "Zar se nije nita promijenio?" Kae: "Ne, osim neto malo kose na potiljku. Meso vjerovjesnika ne nagriza Zemlja niti ih jedu zvijeri."l U ovoj prii se iz postupka ensarija i muhadira, od skrivanja njegovog kabura da ljudi ne bi bili dovedeni sa njim u smutnju, se nazire da su to smatrali zlom. Spominje se takoer, da je kabur Ebu-Ejuba el-Ensarija nadomak stanovnika Kostantin grada. A u njima nema uzora. Mnogo je mjesta i drava gdje se nalaze kaburovi ashaba Allahovog Poslanika~' kao i od tabiina i imama. Oni nikada nisu traili pomo kod kabura od ashaba, niti su kod njega niti njhne traili kiu, niti su traili pomo u nedaama pored njega niti njime. Poznato je da radi ovakvih i slinih stvari postoje razlozi i podsticaji da bude preneeno pa ak i ono to je manje vrijedno od toga. Ko bude prouavao knjige o predajama, i ko bude posjedovao znanje o stanju selefa, biti e mu sigurno jasno da ti ljudi nisu nikada traili pomo kod kaburova, niti su se trudili da ue dove kod njih u osnovi. Nego su sprjeavali svakoga ko bi to od neznalica inio, kao to smo neke od primjera spomenuli.Z Zato se moe rei, ili je dova kod tih kaburova vrednija u odnosu na ostala mjesta ili nije? Ako je vrijednija onda je nemogue da je takvo znanje bilo sakriveno od ashaba ili tabiina i njihovih sljedbenika. To bi znailo da ove tri vrijedne generacije nisu bile upoznate sa ovom velianstvenom vrijednou te da su je spoznali oni koji su doli poslije njih. Nije mogue da su znali te stvari i da su ih zapostavili
Pogledaj hidaje ve nihaje od Ibn-Kesira 2. dio, str. 40-42. gdje je potvrdio lanac do Ehu-Alije. 2 Pogledaj knjigu Tevesu! vel vesile od autora- rahimehullah.
1
184
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
kad se zna kako su davali panju injenju dobra. Posebno ako se radi o dovi jer onaj ko je u nudi vee se za sve mogue uzronike, iako u njima ima pokuenih vrsta. Kako je onda mogue da su bili prisiljeni na dove u velikom broju sluajeva, ako su znali za vrijednost dove kod kabura, zatim da ne namjere uiniti neto takvo? Ovo je nemogue po erijatu i zakonu. l A ako dova, kod ovih mjesta, nije vrijednija, onda namjeravanje dove kod njih je zabluda i grijeh. Kao naprimjer, da se trudi uiti dovu kod ostalih mjesta koja nemaju vrijednost poput rijenih kanjona, posaenog drvea, trnih hanova, na stranama puteva i brojnim mjestima koja ne zna niko osim Allaha. N a ove stvari je ukazala Allahova Knjiga na vie mjesta, kao to su rijei Uzvienog:
"Zar oni da imaju ortake koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije naredio?" (Sura E-ura, 21)
to znai da ako Allah nije propisao poeljnost niti obaveznost dove kod kaburova, onda onaj ko to prepie, propisao je u Allahovoj vjeri ono to Allah nije naredio. Uzvieni kae:
.t' <)\ ~~ - :~\1 ~t:~ u J~ ~~ ~J r-' ~J ~
-, .:r- (.SjJ ~.?" c..r:.~;il-'-~- d1~(..lL; ~_/.. l:-; ~ e: ~~ ).$. i_,j )j ~Jj 1~61'' --~J~ .:.J e: ~~ ;_,5-~
~--~--:'\.:.t.:
~ ~
9
-:-.JI'
e:J
"Reci: "Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i tajni, i grijehe, i neopravdanu primjenu sile, i da Allahu smatrate ravnim one za
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ono to je rekao autor- rahimehullah- rekao je jasno. ]er ashabi i selefi ovog ummeta ili su bili dahili pa su vrijednost ove stvari spoznali oni koji su doli poslije njih, to je nemogue. lli su znali za ovu vrijednost, ali su zapostavili djelovanje po njoj, a to je takoer nemogue. )er znamo da su prethodnici od ashaba i tabiina bili najbriniji u potrazi za dobrom. T ako da je nemogue da su znali da je dova kod kaburova vrijednija i blia odazivu zatim da to ne uine. Dakle ovo je jasno.
185
koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono to ne znate." (Sura El-A'raf, 33)1
Ovaj ibadet kod kaburova je vrsta pripisivanja Allahu ortaka {irka) o emu Allah nije objavio nikakvog dokaza. Jer Allah ~~ nije objavio nikakvog argumenta koji bi sadravao poeljnost namjeravanja dove kod kaburova ili vrijednost toga u odnosu na druga mjesta. Onaj ko to uini od Allahove vjere on je o Allahu rekao ono to ne zna. Kako su samo lijepe rijei: "Za koje On nikakav dokaz objavio nije 11 , kako se ne bi za dokaz uzele usporedbe i prie. 2 Isto tako je Allahova
._~~
J J _.. [.
pria
o Halilu Ibrahimu kada kae:

_,. e_
Sy)-? e: JU-i~-'.;~ :u_; ~~ ~ ;-~t Ju ~::.;J ~~_q;._;

Q,ft=~
...:
~_,
--"-! .....
"'
;Gt
...
,i
~ ~.~~ ~ , ~~
r-
.,.
d-J) :;..._.,_; \{::-. .

~....
_..
.li
~) ~~ oi~~~ ..._,;
"'
J~ r G .&~. . ~~t :-! ..

~
".J ...
:S::. ~J .
...
~_;;GJ 'l) ~?t L j~~

~
"ll".
~) 1_;.;.1~ ~:JI~~~ u~s-;"''}lJ~~i ~?JI .$L

~~-:';\~~..:.lli) 0_,~
....
.. 4-
.... ~Ji!
J. ...
(.
G.k.L.. ~
7
....-'~
..:",_, '.;.':;\ '_',1 \~ u r--c-
"'~
..
~ji~~~~~
! ...;, ... !: ...
",.
'
~J
"l narod se njegov s njim raspravljao. "Zar da se sa mnom raspravljate o Allahu, a On je mene uputio?" ree on. "Ja se ne bojim onih koje vi Njemu ravnim smatrate, bit e samo ono to Gospodar moj bude htio. Gospodar moj znanjem svojim obuhvata sve. A kako bih se bojao onih koje s Njime izjednaujete, kada se vi ne bojite to Allahu druge ravnim
lbn-Usejmin- rahimehul!ah - kae: Rijei Uzvienog: 'i neopravdanu primjenu sile' ne dokazuje da postoji opravdan razlog nepokornosti. Te zato to svaki vid nepokornosti biva bez opravdanog razloga. Nego se eli ukazati na runou same nepokornosti. Te da u tome nema istine. [sto tako je i pripisivanje A!!ahu ortaka u onome o emu nije objavio dozvolu u emu je pokazatelj da ne postoji dozvola iti dokaz da Allah ~ ima ortaka. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ono na ta je ejh - rahimehullah -ukazao jeste da u priama nema koristi, tako da je bolje ostaviti ih i ne navoditi. Nego da se zadovolji onim to je doto u Kur'anu i Poslani kovom~~ sunnetu.
1
186
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
smatrate, iako vam On za to nije nikakav dokaz dao? l znate li vi ko e, mi ili vi, biti siguran? Bit e sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogobotvom ne mijeaju: oni e biti na pravom putu. To su dokazi Nai koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. Mi vie stepene dajemo onima kojima Mi hoemo. Gospodar tvoj je, uistinu, mudar i sveznajui." (Sura ElEn'am, 80 - 83)
Ovi murici, koji su inili veliki i mali irk, strae iskrene robove svojim efa'atom pa e im se rei: "Mi se ne bojimo onih koje vi uzimate za svoje zagovornike jer su oni samo stvorenja od Allahovih stvorenja. Nemogu natetiti nita osim sa Allahovom voljom. Koga Allah pogodi sa zlom niko ga od njega ne moe otkloniti osim Njega (tj, osim Allaha). A onoga koga obaspe Svojom milou, Njegova blagodat se ne moe odbiti. Pa kako emo se mi bojati tih stvorenja koja ste uinili svojim zagovornicima a vi se ne bojite Allaha? Vi ste u Njegovu vjeru unijeli nove stvari o kojima On nije objavio nita sa neba. Pa koja je skupina pre a da bude sigurna? Onaj ko se ne boji nikoga osim Allaha i koji nije u Njegovu vjeru nita unio novo od irka, ili onaj koji je u Njegovu vjeru uveo novotarije bez Njegove naredbe? Naprotiv, oni koji vjeruju i koji svoje vjerovanje nisu pornijeali sa irkom, njima pripada sigurnost i oni su upueni. Ovaj dokaz je ispravan i sa njime i njemu uzdie uene na stupnjeve.
slinim
Allah&,
Ako se kae: "Od njega neki prenose da je rekao: "Kabur Me'arufa je isprobani lijek." 1 Od Me'arufa se prenosi da je svom bratiu ostavio u oporuci da ui dove kod njegovog kabura. EhuAli Hirki u priama o onima koje je Ahmed ignorisao spominje da su neki od tih koje je ignosrisao, vidio kako dolaze kod
Spomenut je u Tabekatul banabile l. dio, str. 382 i pripisan je Ibrahimu Harbiju. Zebebi ga od njega spominje u E'alamu nube!a 9. dio, str. 343. A pod isprobanim lijekom podrazumijeva odgovor na dovu onom koji je u nudi kod njegovog kabura. Ovaj Me'aruf je Fejruz Bagdadi, bio je veliki sup ti lista, pobonjak, bogobojazan i bio je sufija. A ovaj govor ili ovaj postupak nisu dokazi jer su suprotni Poslanikovoj ;i, uputi. A to niko nije uinio od ashaba niti tabiina niti onih koji su ih slijedili u dobroinstvu. Autor je prethodno spomenuo hadise koji ukazuju na zabranu da se kabur uzme mjestom praznovanja, mauzolej om ili mjestom molitve, pa razmisli.
1
Takoer
187
Ahmedovog kabura pa polahko ue dove. Mislim da je u tome spomenuo Mervezija. Prenosi se od grupa da su uili dove kod grupa vjerovjesnika i dobrih ljudi od Poslanikove ~' porodice i drugih pa da im je bilo odgovoreno na dove. Po ovome rade mnogi ljudi. Posljednje generacije meu piscima spominju da je od obreda hada ako posjeti Vjerovjesnikov ~' kabur da dovi kod njega. l Neki od njih su spomenuli da onaj ko na njega donese salavat sedamdeset puta a zatim ako uputi dovu, da e mu se odazvati na dovu. Neki pravnici, koji su dozvolili uenje kod kabura, tvrde da je to mjesto gdje je dozvoljeno poselamiti mejita, initi zikr i doviti kod njih. Tako da je dozvoljeno uiti Kur'an kod njih i na drugim mjestima. Neki od njih su u snovima vidjeli kako ue dove pored kaburova svojih ejhova. Neki ljudi su probali da im se odazove na dove kod poznatih kaburova, kao to je kabur ejha Ebul-Fereda irazija ili Makdisija i drugih. Mi smo zapamtili u naem bliskom vremenu, od uglednih u nauci i djelima, meu ljudima koji su se trudili da ue dove kod njih i da bdiju nad njima. Neki od njih su bili istaknuti u nauci, neki su kod ljudi gledani sa kerametima, pa kako e se suprotstaviti ovima? Ovo pitanje sam spomenuo sa onim poslije njega od uenih i pobonih, jer je ovo pitanje ono za ta se najvie veu oboavaoci kaburova.2
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo to je autor- rahimehullah- naveo da su pisci u obredima hada spomeuli posjetu Poslanikovom ~ kaburu da li to znai da posjeta Poslanikovom ~~ kaburu ima veze sa hadom? Odgovo je ne1 jer had biva potpun bez posjete .Med ini. A posjeta Medini biva potpuna bez hada. 2 Autor je takoer napisao samostalno djelo pod nazivom Kuburijun.
188
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Rekli smo da ono to smo spomenuli kao pokueno da o njegovoj poeljnosti nije nita preneeno, shodno naem znanju, od prve tri generacije, koje je Allahov Poslanik~' pohvalio rekavi:
"Najbolji u mom ummetu su generacija u kojoj sam poslan, zatim oni poslije njih a zatim oni poslije njilr. " 1
Iako su postojali veliki razlozi, kod njih, da to uine, da je u tome bilo nekakve koristi. A nepostojanje njihove naredbe ili djela o tome, pored jake potrebe da se u tome nalazi korist, ukazuje na ubjeenje da u tome i nema koristi. 2 to se tie (stanja), poslije njih, mnogo se je vie ummet raziao nego to se moe i pretpostaviti. Tako da je veliki broj uenjaka i istinoljubivih poeo to da primjenjuje. Dok su drugi to zabranjivali. Tako da nije mogue rei da se urnmet sloio da je to lijepo iz dva razloga: Jedan je, taj to je veliki dio umrneta pokudio ovaj to odbili u sadanjem i prolom vremenu.
in,
te su
Drugi je, to je nemogue da se ummet sloi oko toga da je lijepo uiniti neko djelo koje nisu primijenile prve generacije. Ovo bi predstavilo jedno poglavlje kontradiktornosi u konsenzusima. A oni se ne postavljaju kontradiktorno jedni drugima. A ako su se oko toga razile novije generacije onda ono to e izmeu njih razdvojiti (presuditi), jeste Allahova Knjiga i sunnet Njegovog Poslanika ~' te konsezus prvih generacija kao dokaz i kao izvor iz kojeg e izvui propis. 3
Ovaj hadis je preneen mutevatir lancima od Poslanika ;li, a vezija koju je naveo autor se nalazi u Muslimovom Sahihu od Ebu-Hurejrc ~br. 2534. 1 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: To znai da njihovo traenje od kabura i vrijednih mjesta biva gore od ostalih ali i pored toga od njih nije preneeno da su to
inili.
3
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Da, nema kontradiktornosti. Z,uo mi znamo da ono sto su pojedini pisci navodili, da su se uenjaci sloili oko toga, da se odaziva na dovu kod kabura, da ovo nije mogue. Ovim ti biva jasno da pojedini uenjaci izlaze iz konsenzusa. Konsenzus lidma') je veoma teko postii. Kako e se postii konsenzus kad je ummet razbacan na istok, zapad, sjever i jug. Zato je Imam Ahmed -
189
A kako, kad ovo - Allahu hvala - nije preneeno od poznatog imama, niti slijeenog uenjaka. A ono to je preneeno od njih po tom pitanju moe biti samo la (izneena na njih). Kao to je preneeno od Imama afije - rahimehullah - da je rekao: "Kada me pogodi neka tegoba ja doem kod kabura Ebu-Hanife rahimehullah - te uim dove pa mi se odgovori." lli rijei u ovom znaenju, to je nuno poznato kao la, i kod onih koji imaju najmanji vid poznavanja o preneenim predajama. Jer kada je afija doao u Bagdad, u njemu nije bilo kabura oko kojeg su se okupljali radi dove. ak ovo nije bilo ni poznato u vrijeme afije. afija je vidio u Hidazu, Jemenu, amu, Iraku i Egiptu kaburove vjerovjesnika, ashaba i tabiina koji su bili nedvojbeno kod njega i kod muslimana bolji od Ebu-Hanife i njemu slinih uenjaka. Pa ta mu je bilo da se prikloni u dovi pored kabura Ebu-Hanife?? Zatim, Ebu-Hanifini prijatelji, koji su ga zapamtili, kao to su Ebu-Jusuf, Muhammed, Zufer, Hasan b. Zijad i njihovi sljedbenici od uenih, nisu se trudili da ue dove kod EbuHanifinog ili kod bilo ijeg kabura. Zatim prethodilo je od afije ono to je potvreno u njegovoj knjizi o pokuenosti velianja kaburova dobrih ljudi iz straha od smutnje zbog njih. Ovakve prie podmeu oni ije su znanje i vjera umanjeni. Ove prie mogu biti preneene od nepoznatih ljudi, a ako nam se prenesu ove prie kroz hadise onoga koji ne govori po svom hiru, (tj od Poslanika), ne bi nam bilo dozvoljeno da ih se pridravamo sve dok se ne potvrde vjerodostojnim. Pa ta rei onda za ono to je preneeno od nekog drugog? Od njih moe biti ono to je poinio ili rekao onaj koji je to uinio iz idtihada u kojem grijei i pogaa. Ili da je to rekao pod ogranienjima i mnogobrojnim uslovima na nain u kojem nema opreza. Zatim da se preneno od njega falsificirala. Kao to je
rahimehuUah- rekao: Onaj ko se pozove na konsenzus /idma') slagao je, a otkud ja znam da se nisu razili.
190
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Vjerovjesnik ~' dozvolio posjetu kaburova poslije zabrane, pa su oni koji su iskvarili znaenje hadisa shvatili, navodno, da se radi o ovoj vrsti posjeta, tako da su inili hodoae kako bi obavili namaz kod ovih kaburova i od njih traili pomo. Zatim, veina ovih dokaza krui izmeu predaja kojima nije dozvoljeno potvrditi erijat ili se radi o kijasu na osnovu kojeg nije mogue uiniti poeljnim ibadete, poput ovih, ako se zna da iste nije inio Poslanik, ~. Ibadeti ne bivaju potvreni ovakvim priama i poreenjima osim prenoenjem (toga), od sinova kranstva i njima slinih. A ono to slijede ueni u islamu, u potvrdi propisa, jeste Allahova Knjiga i sunet Njegovog Poslanika '1;, te put prethodnih prvih generacija. I nije dozvoljeno potvrditi odreeni propis osim na osnovu ove tri osnove, dokazom ili na osnovu izgradnje propisa iz njih. Zatim, odgovor na ovo (tj na prie u kojima se spominje primanje dove kod kaburova), moe biti na dva naina, uopten i detaljno pojanjen.
to se tie uoptenog odgovora, treba rei da u tome ima kontradiktornosti jer jevreji i krani posjeduju mnogobrojne prie i analogije ove vrste. ak murici u vremenu Allahovog Poslanika
~~
su upuivali dove pored kipova pa im se ponekad odazivalo. Kao to je mogue da se i ovima ponekada odazove. U naem vremenu kod krana ima ovoga iz ove vrste. Ako je ovo jedini dokaz da to Allah voli i da je sa time zadovoljan neka navede dokaz to bi predstavilo kontradiktorni kufr. Zatim e meu onima koji dove kod kaburova i trae pomo, vidjeti da je svaki od njih uzeo sebi idola o kojem ima lijepo miljenje, dok o drugom ima loe miljenje, a svaki od njih misli da se odaziva na dovu kod njegovog idola, a da se nee odazvati kod onog drugog. Nemogue je da svako od njih bude u pravu, a slaganje sa jednima mimo drugih je presuivanje i davanje prednosti onome to nema prednost. A primjena vjere svakog od njih je spajanje meu suprotnim stvarima.
191
njih biva pod utjecajem u onolikoj mjeri u kolikoj su se vezali za svoje idole, i na osnovu udaljavanja od drugih. Zatim slaganje oko onoga to potvruju svi i to ne negiraju sa pojaanjem njihovog osjeaja utjecaja po njihovim tvrdnjama. Tako da onaj ko bude imao lijepo miljenje, da se odaziva na oba ova mjesta, nee biti pod utjecajem kao onaj to ima lijepo miljenje o jednom od njih mimo drugog. Sve ovo se odnosi na specifinosti kipova.
meu
Veina
Zatim, mogue je da se odazvano na dovu Bel 1ama b. Baure vjernicima Musaovog naroda. A Allah je od njega otklonio
Iman. Murici mogu traiti kiu pa da im se dadne ili da trae pomo pa da im se prui ista.
rei
to se tie detaljnog pojanjenja, po ovom pitanju moe se da se ova sumnja gradi na dvije osnove:
Prvo. Ono to je preneeno. A to je ono to pria onaj ko prenosi ovu vrstu upuivanja dove od pojedinih ljudi. Drugo. Ono to je racionalno. A to je ubjeenje koje su ljudi stekli kroz praksu i analogiju da u tome ima koristi. to se tie preneenog po tom pitanju moe biti la ili greka, ali ne dokaz, jer smo spomenuli da je mogue prenijeti od nekog neto dok on smatra ispravnim suprotno tome.
1
to se tie racionalnog, kaemo da je veina spomenutih koristi lana. Oni koji se trude da ue dove oko kaburova i njima slinim mjestima, veoma rijetko im je odazvano na njihove dove. Jedan od njih dovi dovama, koliko Allah eli, pa mu se odgovori na jednu. Ili da dovi veliki broj ljudi ali se odgovori jednom po jednom meu njima. Gdje su ovi u odnosu na one koji ue dove u kasnim asovima. I oni koji prizivaju Allaha dok su na seddi i na
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: To jeste da ovjek namjerno lae, prenosilac, ili da pogrijei time to e ispremetati predaju dodajui i oduzimajui, pomjerati prednji i zadnji dio predaje. lli da ne bude dokazom za to za ta je njegova predaja radi njegovog stanja. A ono to kae nije dokaz.
1
192
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
kraju svojih namaza, i u Allahovim kuama! Jer ako bi se ovi obratitii skrueno, onako kako to ine oboavaoci kaburova, bilo bi teko da im se ne odazove na njihove dove, osim radi prepreke. ak je mogue da oni koji se obraaju u devama od oboavaoca kabura na skruen nain, ako to uine iskreni robovi nee biti odbijeni osim rijetko. 1 A oboavaocima kaburova nee se odazvati osim rijetko. A iskreni robovi, kao to je Vjerovjesnik~' rekao:
"Nema roba koji e pozvati Allaha u dovi u kojoj nema grijeha niti kidanja rodbinskih veza a da mu nee Allah dati jednu od tri stvari; ili e mu pouriti sa odazivom na njegovu dovu, ili e mu sauvati od njenog dobra poput nje, ili e od njega otkloniti tetu poput nje." Rekoe: "Allahov Poslanie, hoemo li poveati (potraivanja u dovi)?" Kae: "Allah ima vie."2
A oni nee prestati u svojim devama biti u dobru. to se tie oboavaoca kaburova, ako im se odazove, ponekad, tevhid tome od njih oslabi, a njegova vrijednost kod njegovog Gospodara se umanji. On u svom srcu ne osjeti okus i slast imana kao to su to osjeali prethodnici, prvaci a moda se ni jednom od njih nee uiniti blagoslov u njegovoj potrebi. Osim, ako im Allah oprosti zbog toga to ne znaju da je to novotarija. Jer, mudtehid ako pogrijei Allah mu podari nagradu za njegov trud i oprosti mu greku. stvari za koje se smatra da imaju utjecaja na svijetu a zabranjene se u erijatu, kao to su astroloka predvianja,3 ili duhovna gledanja, poput uroka, zabranjenih dova, zabranjenih lijeenja, prirodnih predvianja, i slinog tome, njihova teta je vea od koristi, ak i u samom tom traenom. Jer uglavnom ovim stvarima se ne trae osim ovosvjetske koristi. A malo je onih
1
Veina
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Koja je skupina u pravu? Onaj kome se ne odaziva na dovu osim rijetko? ldi u kuu od A!lahovih kua, Allah e ti se odazvatiina-A!lah. 2 Biljei ga Tirmizi u Sunnenu br. 3573 od Ubade b. Samita. Albani ga je ocjenio sahihom u Sahih Sunnen Tirmizi. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Moda se misli na astro[oka nagaanja.
l93
kojima, njihovim uzrokom, se desi neka ovosvjetska korist, a da njegov zavetak na dunjaluku ne bude veoma gadan. A da i ne spominjemo ahiret. Propalica od sljedbenika ovih uzroka, je mnogo mnogo vie nego uspjelih. Zatim u njima je toliko munine i zla to samo Allah zna. Ova djela uglavnom su sama po sebi tetna i teko da se moe postignuti eljeni cilj osim u rijetkim sluajevima. A ako se ostvare uveliko budu tetnija nego to su korisna. 1 Propisani uzroci u pridobijanju doputenih i poeljnih ciljeva, bez obzira da li bili prirodni kao to su trgovina, stolarstvo ili zemljoradnja, ili da su vjerski poput oslanjanja na Allaha, ubijeeno vjerovanje u Njega, ili kao prizivanje Allaha na propisani nain, na mjestima i u vremenima kojima je Allah dao vrijednost i Njegov Poslanik ~' voa bogobojaznih, 2 sa rijeima preneenim od njega, o sadaci ili injenju dobra, postie se totalno dobro ili bar vei dio njega. A ono to nastaje zapostavljanjem propisanog ili injenjern nepropisanog koje je zabranjeno ta teta je mnogo brojnija u odnosu na korist. 3
lbn-Usejmin - rahimehul!ah - kaze: Zbog toga oni koji posJecuJu Medinu i Poslanikov ~~ kabur njihova se src,, vie veu za kabur i Bekije lmedinsko greblje) nego za Gospodara Ara. jednom prilikom smo vidjeli ovjeka kako je propustio odlazak u Medinu i kako jako plae. Pa smo ga pitali o tome a on ree: Posjeta kaburu Atlahovog Poslanika ~~ i posjeta Kabi se ne mogu uporediti. Zato je ovo veoma opasno pitanje jer ako se ovjek vde za stvorenje onda nema sumnje da e ga to odvratiti od Stvoritelja bez obzira koliki bio stupanj stvorenja. Na tebi je da se vee. za svog Gospodara. T o je ono to e ti koristiti. Poslanik jlii;1 kae lbn Abbasu: Znaj luda hi se cijeli ummet sakupio da ti pridonesu neku korist ne bi ti lwrist11i osim onoliko ko!i!r.o tl je Allah propisao. Zbog toga neki od selefa su smatrali pokulenih da ovjek ide (esto) kod doktora da ga lijei kako se njegovo srce ne bi vezalo za doktora vie nego to je vezano za Allaha. Nego je bolje da se osloni na Allaha istinskim teveku!om pa e uz Allahovo doputenje biti izlijeen. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Tj. da dove koje se nalaze u Kur'anu i sunnetu su bolje i vrijednije, cjelokupnije i korisnije od ovih rijei i dova tubalica. Zato se treba uvati od onoga to se tampa meu ljudima od dova tublica ime ljudi bivaju zavedeni. Obaveza je na uenicima da ukau na ovo, ja podravam ejha u rijeima: Preneene rijei od imama bogobojaznih Poslanika~. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Kada bi se murici nali na moru i kada bi se valovi uzburkali koga bi dozivali i kome bi se okretali? Allahu, znali su da ovu tetu
194
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ova stvar - kao to su na nju ukazali Kur'an, sunnet 1 konsenzus - je takoer logina na osnovu poznatih iskustava 1 ispravnih analogija. Namazom i zekatom nastaje dunjaluka i ahiretska korist, oni doprinose svako dobro, a odagnavaju svako zlo. Ovaj govor je kao pojanjenje da sa tim zabranjenim uzrocima ne nastaje totalno dobro, niti je ono bar preovladavajue. A onaj ko bude imao iskustvo o stanju svijeta i razuma bit e ubijeen u to bez imalo sumnje. Kada smo ovo potvrdili onda na nas uzroci nee ostaviti utjecaja, ponekada. Uzroke kojima Allah stvara dogaaje na Zemlji i nebu, ne moe nabrojati niko osim On&. A to se tie posebno svakog od njih onda sigurno bez sumnje. Isto tako njihove vrste ne moe odrediti stvorenje zbog irine Allahove & vlasti. Zbog toga su vjerovjesnici - salavatullahi ve selamuhu alehim - nareivali stvorenjima ono to je korisno za njih, a odvraali su ih od onoga to je bilo tetno za njih. Nisu ih zapoljavali nepotrebnim govorom o uzrocima postojanja kao to to ine filozofi, jer je u tome veliki umor, malo koristi ili pak uzrokuje tetu. l Vjerovjesnik ;fl;, je naveo primjer, poput doktora koji ue kod bolesnika, pa sagleda njegovu bolest i spozna je. Zatim mu kae da pije to i to a da se kloni toga i toga. A ovaj to uini i postigne cilj od lijeenja. Filozof e oduljiti govor o razlozima te bolesti. njenih svojstava, pa e je pokuditi i ono to je dovelo do nje, a ako bi mu
nee otklonuti niko osim Allaha ~. A bd,1 dou prizivaju svoja boanstva, to dokazuje da je dova upuena Allahu jedino ispravna dova. 1 lbn-Usejmin - rahimehullah - be: Ovo je bitan govor, jer ovjekovo ulaganje truda u uzronike od strane stvorenja i njihove prirode, astroloke i zemaljske, bo to kae ejh: Malo je koristi, gubljenje vremena, i odvraa ga od onoga to je mnogo vrijednije. T o moe biti tetno, jer ovjek moda ne vjeruje u Allaha~. )er mu ejtan moda govori: Ovo je kontradiktorno stvaranju i kontradiktorno razumu. Ovo je kontradiktornost u istini. Zato emo vidjeti da oni koji se bave ovakvim stvarima posveujui im panju da od erijata nema nita kod njih. Oni su gubitnici ta god da
naue.
195
bolesnik rekao: "ta e me ozdraviti Iz ove bolesti?" Ovaj nee imati o tome potpuno znanje. Pored toga govor o pojanjavanju utjecaja nekolicine ovih uzroka moe biti srnuhlja onome iji su razum i vjera slabi. Tako to e se onaj, iji se razum zamuti, posvetiti tome, ako ne bude obdaren znanjem i imanom koji mu nalau uputu i ubjeenje. Razumnom ovjeku je dovoljno znati da ono to nije propisano da nema utjecaja, niti da u njemu ima koristi, ili da je ono- ako ostavi utjecaja- vie tetno nego korisno. Zatim, razlog ispunjavanja potreba nekih od onih koji koriste zabranjene dove, je da jedan ovjek meu njima bude u velikoj nudi. Kada bi Allaha u tom stanju pozvao murik kod kipa, On bi mu se odazvao. Zbog iskrenosti u obraanju Allahu. Iako je ulaganje truda da se upuuje dova kod kipa irk. A ako bi mu se odazvalo, putem njegovog posrednika, ili onoga koji je u kaburu i nekog drugog, od koga trai pomo, bit e za to kanjen i baen u vatru ako mu Allah ne oprosti taj in. Kao i to da trai od Allaha ono u emu e biti njegova smutnja. Kao to je Sealebe traio od Vjerovjesnika ~' da moli za njega da mu se unmoi imetak. Pa ga je Poslanik ?i, odvraao od toga vie puta ali se on nije okanio. Zatim je zamolio za njega. to je bilo razlog njegove nesree na dunjaluku i ahiretu.1 Poslanik~~ kae:
"ovjek neto od mene trai pa mu ja to dadnem a on izae
sa time
stavljajui
pod pazuh vatru pa su rekli: "Allahov
Pria o Sealbi b. Hatibu je preneena kod Ibn Derira u njegovom Tefsiru 10. dio, str. 130. Takoe je prenosi Ibn Ehu Hatim kao to je u Ibn Kesirovom Tefsiru 2. dio, str. 357 - 358, zatim Barudi, Ibn Suken i Ibn ahin kao to navodi Hafiz u Isabe l. dio, str. 516. Svaki od njih putem Muana b. Rifa'a od Alije b. Jezida od Kasima od Ehu Umame pa je naveo priu u njenoj duini. Lanac ove predaje je slab. Hafiz je u Takribu o Muanu b. Rifa'i rekao: "Blagih hadisa." to se tie Alija b. Jezida, a onje Elhani, o kojem Ibn Ehu Hatim navodi 6. dio str. 208/3 spominjui od Ahmeda da ga je ocjenio slabim. Od Ehu Zur'e prenosi da je rekao nije jak. Hafiz u Takribu kae to se tie Kasima on je Ibn Abdu Rahman b. Jezid prijatelj od Ebu Umame. Za njega Hafiz kae: "Bio je istinoljubiv ali su mu hadisi kontradiktorni".
1
196
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Poslanie,
zato im daje? Kae: "Oni nee nita drugo osim da trae od mene a Allah j@'; mi zabranjuje krtost. "1
Koliko je robova koji su davili sa nedozveljom dovom pa su im bile ispunjne potrebe tom dovom a ona bude razlog njegove propasti na dunjaluku i ahiretu. Nekada trae ono to mu ne koristi da trai, kao to su to uinili Bel'am i Sealebe ili veliki broj ljudi koji su traili stvari pa ih dobili a one su bile razlog njihove propasti. Nekada su to traili na nain koji Allah~' ne voli kao to Uzvieni kae:
J~ ::'~il~ -g,:]~~(~'-)~~ ~J;_;,.~\

"Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome, On doista ne voli one koji svaku mjeru prelaze.'' (Sura El~ Araf, 55)
Allah .9%, ne voli one koji pre~eruju u svojstvima dove niti u onome to se trai. Iako se nekada njihove potrebe ispune. Poput ljudi koji prizivaju Allaha u svojim dovama u kojima ima smjelosti protiv Allaha ili prelaenja Njegovih granicama, pa im se dadne kao smutnja ono to trae i ono to Allah~ eli. Naprotiv, nekada i gore od toga. Zar ne primjeuje da sihr, talismani, uroci i druge stvari koje uljeu na svijet, sa Allahovom dozvolom, Allah ispuni sa njima mnoge ciljeve zlih dua? Ali pored toga Uzvieni kae:
~<.1.-; ~ ~ ej
~
;o ,
J......
.:;:.:1 '~
....
....
a
~
~ ak~.~.
..,..
- li ifo
"'
".
1;~~;1-'
... ..;
.;J;;., J-~~ 0f-l-~il ~ Jjt "Gj ~~ ~010;.!:~

... J.""JO ...
lJ)S' ~~
~ .....
.... ;o
L::p 0j.t=~- ~")lj G~ t.:.S1~ -'9~ ~ ~ _!:;. .b-i~ .:;~:T:~ L:j uJ~J
_,. _.. ""
JJ
"'
~-~ .....
~~
'
o:oh
;o ....
':J~
,.
7""1 ~
"
.,.;::-:.
~ u-:.}. ::::,.2.~
.;'-
....
.M~/
;l
L.J .__~J J ~_;...J 1 .:n--; ~ --.:..._,)Y

1
........
":Jo~
....
...
'.J_. ........
J...
r-<
....
o'J~,.t
.....
L.
~{.;..~i J >:J
_J, '
e ~?l ;J i~ :uJ_; ~::?~--;

' ,
'l) l" ~~~.a-!
e: 0;.t:;~<J
Biljei ga Ahmed u Musnedu 3 dio ste. 4 i 16 od Ebu-Seida e\-Hudrija 4;,.
197
"Oni se povode za onim to su ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije bio nevjernik, nego su nevjernici ejtani koji ljude ue vradbini u Babilonu, Haruta i Maruta, a to nije objavljeno dvojici meleka. Njih dvojica nikoga nisu uili dok mu ne bi rekli: "Mi samo iskuavamo a ti nemoj biti nevjernik! l ljudi su od njih dvojice uili kako e mua od ene rastaviti, ali oni nisu mogli nikome bez Allahove volje nauditi. Uili su ono to to e im nauditi i od ega koristi nee imati, iako su znali da onaj ko to sebi pribavi, na drugome svijetu nikakve sree nee imati. A doista je jadno za ono to su se prodali, kada bi samo oni to znali. A da oni vjeruju i boje se, nagrada od Allaha bi im bila bolja, kada bi samo znali!" (Sura Bekare, 101 - 103 ).
Oni su priznali da im to ne koristi na ahiretu a onaj koji bude sljedbenik toga je propao na ahiretu. Ali oni se pokuaju zavarati da im to koristi na dunjaluku, a Uzvieni je rekao:
i:v~! '1) ~~ ~."-. e 0;...1:=~!.)

"Uili
su ono to to e im nauditi i od ega koristi nee imati."
oni koji trae ili mole za stvari koje su haram moda e im se udovoljiti u njil10vom cilju, a zatim e im to ostaviti u nasljed tetne posljedice. Dova moe biti mekruh ali da se odgovori na nju. Zatim onaj ko dovi moe znati za ovaj haram i njegovu ili da moda ne zna, bez opravdanog razloga, zbog njegovog nemara u traenju znanja, ili zbog zapostavljanja istine. lli da moda ne zna, iz opravdanih razloga, kao da bude mudtehid, ili sljedbenik, poput sljedbenika i mudtehida kojima se oprata u ostalim postupcima. Dok e moda onome ko nema opravdanog razloga Allah prei preko toga zbog mnogobrojnih
pokuenost,
Takoer,
198
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
dobrih djela i njegove istinoljubivosti u namjeri, ili zbog Allahove milosti prema njemu, ili iz nekog drugog razloga. 1
ope
Tako da ono to se desi od dove, koja u sebi sadri neku vrstu erijatske pokuenosti, je na stupnju svih vrsta ibadeta. Poznato je da ibadet koji u sebi sadri pokueno svojstvo mogue je da e se oprostiti ta pokuenost zbog idtihada ili slijeenja (taklida), ili zbog njegovih dobrih djela i slino tome. Zatim to ne sprjeava da se zna, kako je ta stvar pokuena, zabranjena, iako se u ovom odreenom poiniocu uklonio razlog pokuenosti kada je rije o njemu. Ovdje grijei veliki broj ljudi, jer do njih dopre da su pojedini ljudi meu dobrima izvravali odreeni ibadet, ili da su upuivali dove od kojih su osjetili trag tog ibadeta i te dove. Zatim to koriste kao dokaz poeljnosti tog ibadeta i dove. Onda to djelo smatraju ili ga uine sunnetom kao da ga je uinio Vjerovjesnik ~. Ovo je greka radi onog to smo spomenuli, posebno ako se trag tog djela ostavi zbog iskrenosti koja se nala u srcu onoga koji ga je uinio u tom trenutku. Zatim sljedbenici to ine zbog poreenja ali ne iz iskrenosti, tako da im nateti. Zbog toga to se ne radi o propisanom djelu. Tako da oni nemaju nagradu sljedbenika, niti se u njima nala iskrenost, poput onog poinioca kojem, moda radi iskrenosti u traenju i zbog ispravne namjere, biva oproteno ono to je uinio. Od ovog poglavlja je ono to se prenosi od nekih ejhova od dostignua putem sluanja novotarija. Ovi tragovi su nastali u stanjima koja su se pojavila u srcima tih ljudi pod podsticajima u tom sluanju kao mudtehida ili su zapostavili obavezu to prekriva njihova lijepa namjera. Zatim sljedbenici se postave samo u izgledu duhovnog prisustva, kod sluanja 2, dok duhovno
lbn-U sejmin- rahimehullah- kae: Razlog odgovoru na dovu je njegova iskrenost u obraanju a ne radi oblika dove. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: ejhov- rahimehullah- govor je veoma udan, jer onaj ko prisustvuje da slua sufije ili sufijske pjesme, a to je od njegove lijepe namjere da bi time poveao iman1 a njegova namjera je iskrena prema Allahu pa e sljedbenici pomisliti da je oblik ovog djela uinio ovog ovjeka da se uzdigne do
1
199
prisustvovanje ovih ljudi nije sunnet koji treba slijediti. A sljedbenici ne posjeduju iskrenost i namjeri radi kojih bi im se oprostilo, tako da propadaju svi zajedno.
Ili kao to se prenosi od nekih ejhova da su bili vieni u snu nakon smrti Pa mu je reeno: "ta je Allah uinio sa tobom?" Kae: "Zaustavio me ispred Sebe i rekao mi: "O ejhu zla, ti si se predstvaljao kao Sua'da 1 i Lubna? Da ne znam kako si bio iskren Ja bih te kaznio."
Zato ako uje dovu ili prizivanje koje je pokueno u erijatu i kako mu se upotpunila potreba znaj da je veliki broj njih spada u ovo poglavlje. Zbog toga su ueni ljudi u Allahovom erijatu zabranjivali ovako neto svojim prijateljima. Iako bi njihovi prijatelji osjeali neki trag svega toga. Kao to se prenosi od Sehnuna el-Muhiba da je rekao: "U mom srcu je neto palo od ovih ajeta. Pa sam doao kod Dedle 2 te sam rekao: "Tako ti tvoje snage neu otii dok mi ne izae velika riba." Pa je izala velika riba ili kao to je ve rekao. To je bilo spomenuto Dunejdu a on ree: "Bilo bi mi drago da mu je izala zmija da ga ubije."3
Takoer nam je preneeno da je jedan ovjek, od onih koji su stanovali nadomak Medine, doao kod Vjerovjesnikovog ::i, kabura a poelio je neku vrstu hrane. Neko od Haimija mu je doao i rekao: "Vjerovjesnik ~. ti ovo alje i kae ti da bjei od nas, jer onaj ko biva meu nama ne prieljkuje ovako neto."
Drugima su upotpunjene njihove potrebe ali im ovako neto nije reeno zbog njihovog idtihada ili slijetl.enja. Ili zbog njihovog propusta u pogledu nauke tako da se oprosti neznalici to nee biti
visokih oblika u pogledu ubjeenja. T e ga r,1di toga slijede. lako njima se nee desiti to se desilo ovom. 1 Predstavnik sufijske sekte. 2 Rijeka u Iraku po imenu Tigris. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je rekao zato to ga je uhvatila ljutnja, pa je uinio isto kao to je uinio i ovaj da bi mu se to desilo. Zbog toga kada bi ovjek ovako postupio i rekao ovu dovu pored mora nee se desiti da mu izae riba. Dunejd - rahimehullah- se bojao da ovaj ne bude time iskuan.
200
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
oproteno nekom drugom. 1 Kao to se prenosi od pobonjaka Berh koji je traio kiu meu Israilovim sinovima. 2 Zbog toga veina onoga to se prenosi u ovom poglavlju je zbog nedostatka znanja. A da je to vjera ili erijat onda bi uenjaci bili prei da to ine. Ne moe se rei kada se njihovo znanje umanjilo da im je to postalo dozvoljeno. Jer takvo neto Allah nikom nije dozvolio, ali mogue je radi umanjenog znanja oekivati oprost i prelaenje preko grijeha. to se tie poeljnosti mekruha ili dozvoljavanja harama neemo napraviti razliku imeu poinioca i oprosta njemu te izmeu doputanja njegovog djela i njegove poeljnosti, bez obzira da li je to vezano za djelo ili neka njegova svojstva. Poznajem grupe meu onima koji su svoje potrebe traili od stanovnika kabura meu vjerovjesnicima i dobrim ljudima, pa im je udovoljeno u njihovoj potrebi. On ne izlazi iz domena onoga to sam naveo da to nije erijat koji treba slijediti a niti sunnet.
potvreni
Poeljnost djela i njihovo uzimanje za vjeru bivaju Allahovom Knjigom, sunnetom Poslanika ji5, i na osnovu onoga na emu su bili prethodnici meu prvim generacijama dok stvari mimo toga koje su na novo uvedne ne bivaju poeljnima. I ako bi one ponekad sadravale korist, jer znamo da su njene tetne posljedice prevoladale nad njenim koristima. Zatim, ova zabrana i pokuenost koja se nae u pokuenim dovama, moe biti vezana za traeno ili za samo traenje. Isto tako, zabranjeno ili pokueno traenje utoita, njegova pokuenost moe biti od strane onoga od koga se trai ili u samom traenju utoita. Tako da se spase od tog zla a padnu u ono to je vee od njega.
lbn-Usejmin- rahimehu!lah- kae: Dahilu biva oproteno ono za ta nije znao1 ali tebi1 uenie, nema opravdanja. )er ti je Allah~~ podario znanje. 2 Ibn~Kudame navodi njegovu priu u knjizi Pokajnici str. 79.
201
to se tie traenja zabranjenog, kao naprimjer da od Allaha trai ono to e mu natetiti na dunjaluku i na ahiretu, iako ne zna da e mu natetiti pa mu se odazove poput ovjeka kojeg je obiao Vjerovjesnik ~' pa ga je zateko poput ptieta i rekao mu:
"Jesi li dovio Allahu za neto?" kae: "Govorio sam Allahu ono sa im si me htio kazniti na ahiretu ubrzaj mi to na dunja luku." Kae: "Subhanallah ti to ne moe podnijeti. Zato nisi rekao Gospodaru podari nam na dunjaluku dobro i na ahiretu dobro i zatiti nas od patnje u vatri. "1
Ili poput porodice Dabira b. Atika kada je umro pa je Vjerovjesnik ~' rekao:
"Nemojte sebi doviti osim za dobro jer meleci aminuju na ono to vi kaete." 2
Allah ~' je pokudio one koji se zadovoljavaju traenjem samo dunjaluka (u dovi) rijeima:
~z,;~~~~ J~ e_-; L:::J.bT ~ ~ -----:~~ ~----;\) :..1~.; ~uT~

"Ima ljudi koji govore: 'Gospodaru na, daj Ti nama na ovome svijetu!', a na drugom svijetu nee imati nita!" (Sura El-Bekare,
200).
Pa je obavijestio da onaj ko trai dunjaluk na onom svijetu.
nee
imati udjela
Isto tako, da kune druge zabranjenom devom, poput dove Bel'ama b. Baure kada je prokleo Musaov ~' narod. Ovime su iskuani mnogobrojni pobonjaci gospodari srca. Jer jednog od njih prevlada ono to nae kod sebe od ljubavi ili mrnje prema osobama tako da dovi nekim ljudima za dobro dok druge proklinje onim to ne sadri dobro. Pa mu se odgovori te radi te dove zaslui kaznu, kao to je zaslui radi svih ostalih grijeha, ako ne bude imao ono to e mu izbrisati grijehe od pokajanja ili dobrih djela, ili zauzimanja nekog drugog za njega, ili neto slino tome.
Biljei ga Muslim u Sahihu br. 2688. B i!jei ga Muslim u Sahi hi br. 920 al i je Vjerovjesnik ;i;, ovo rekao kada je umro EbuSeleme .:Si>.
1
202
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Jer u protivnom e biti kanjen moda tako to e mu se oduzeti osjeaj slasti imana i njegovog ukusa. Pa e se spustiti ispod njegovog stupnja. lli da e mu se oduzeti injenje djela od imana, tako da postane fasikom. Ili da mu se oduzme osnova imana pa postane kafirom munafikom, ili neto drugo mimo munafika. A koliko je mnogo onih u posljednjim generacijama, meu gospodarima sranih stanja, zbog njihovog neshvatanja njihovih sranih stanja, ili zbog nepoznavanja Allahovog erijata u sranim djelima. Moda e nekoga njegovo srano stanje osvojiti do te mjere da se ne moe suprotstaviti onome na to ga navodi. Tako da ono to izae iz njega bude poput odapete strijele iz luka. Ovo nadvladavanje se uglavnom desi zbog odstupanja od izvravanja nareenih obaveza sa kojima se srce ouva, zbog ega biva kanjen. Ili da se desi zbog pogrenog idtihada pa se oprosti onome ko ga je poinio. Zatim od zavoenosti ovih i njihovih sljedbenika je njihovo ubjeenje da je odaziv na ovakvu dovu keramet od Allaha prema Svom robu. Dok u stvari nije keramet, nego lii na keramet, zbog toga to se odnosi na dovu na koju se odgovorilo, (ili mu se podari vlast). Dok je keramet u stvari 1 ono to koristi na ahiretu ili to
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Keramet je savrenstvo. ejh- rahimehullahkae: Moe biti openito za sve vjemike. Hi samo onome kome je posebno podaren da bi mu uvrstilo iman. lli zbog neega drugog radi ega mu je Allah podario blagodat. To je natprirodna stvar koju Allah uini d,1 se pojavi od strane Njegovog tienika evlije od evlija kako bi ga uvrstio 1 ili pomogao Allahovu vjeru ili radi podrke Allahovom erijatu na kojem je on. Zato kaemo da svaki keramet evlije je mudiza vjerovjesnika, tj. od znakova vjerovjesnika. Jer svojstvo ovog ovjeka da poasti svoje sljedbenike Kur'anom i sunnetom ukazuje da je to drag obiaj Allahu -at. Kerameta postoje etiri vrste: Prva: Radi podrke, i biva mudizom ako se pojavi od strane vjerovjesnika i naziva se ajetom. Biv,l naptrirodnom pojavom, i to je ono to se pokazuje od strane vjerovjesnika da bi bilo dokazom njegove istinitosti. Druga: Ono to se pojavi kod bogobojaznog evlije to je keramet. Trea: Ono to je od nepokomog Allahovog roba i Poslanikovog ~neprijatelja, to je kako bi on i drugi bili stavljeni na kunju. etvrta: Da bi razotkrila onoga na ijim rukama se pokae kao to se pripovjeda o Musejlimi da je doao pred svoj narod a njihov izvor na bunaru je bio presuio i od
1
203
koristu na dunjaluku a ne teti na ahiretu. Nego, ovo je od vrste onoga to Allah podari kao blagodat nekom kafiru ili fasiku od vlasti i imetka na dunjaluku.l Dok u stvari postaje stvarnom blagodati ako ne nateti njenom poiniocu na ahiretu. Zbog toga su se nai prijatelji razili oko onoga to Allah podari kafirima, da li je to blagodat ili nije? Iako se radi o terminolokom razilaenju. Allah~ kae:
~/:~~J ..::~1 ~
...-:
t:.
-."
Fi.J
",.
~d ~j ~~ ~ ~~~~~ Ct~;~. ~1
""'"'
....
"Misle li oni kad ih imetkom i sinovima pomaemo da urimo da im neko dobro uinimo? Nikako, ali oni ne opaaju." {Sura ElMu'minun, 55- 56)
I Uzvieni kae:
u~ ~
"..JoJ'
1,:,;-; ~
".,..f..,.."_...
~..:w..t
...
~_,~-ll'_l~
t;..;) t
"l kada bi zaboravili ono ime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kada bi se onome to im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili.'' (Sura El-En'am, 44)
Ili kao to je dolo u hadisu:
"Ako vidi da Allah damje robu blagodati pored toga to on ustrajava u grijeenju znaj da ga time Allah postepeno preputa (kazni) ''1
vode nije ostalo osim neto malo. Pa su zatraili od njega da tom vodom ispere usta i da je ponovo ispljune unutar ne bi [i se nivo vode poveao. Pa kada je to uinio voda poe vriti. Nema sumnje da je ovo natprirodna pojava1 ali njen cilj je da utjera u la i d,1 ponizi a nije podrka i pomo. Ali kerameti koriste na dunjalllku i Ahiretu. Ono to koristi na dunjaluku a teti na Ahiretu to nije keramet. 1 lb n- U s ej m in - rahimehu 1 - kae: N ema sumnje da A! !ah daruj e i kafiru u !ah potrazi, pripremi i pomaganju. Uzvieni kae: KoHiwsu osuviH vrtov.a i izvor-v i usjev.a ;pnj'estof.a. l h/.agoch.ti u ko}i'm.a su uivaH. !Ed-Duhan, 15- 27). Ispravno je da Allah daje blagodat kafiru i muslimanu, ali A!!ahova blagodat darovana nevjerniku je samo na ovom svijetu, a[ i na Ahi retu nee imati ni svjetlosti ni pravog puta.
204
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Primjer toga u traenju utoita je ono kada je ena dola kod Poslanika~' traei od njega da je zaprosi, pa je rekla:
"Utjeem se Allahu od tebe." On ree: "Traila si utoite od onog kod kojeg je utoite." Zatim ju je ostavio i otiao. Njoj bi reeno: "To je Vjerovjesnik ~." Kae: "Ja sam se toga i bojala."2
to se opet tie zabrane sa strane traenja, nekada biva jer se odnosi na dovu nekome drugom mimo Allahu. Poput onoga to ine sahiri od obraanja zvijezdama ili njihovog oboavanja i slinog tome. Mogue je da se nakon toga ispune neke stvari, ako se tome ne suprotstavi prepreka dovom mu'mina i pobonih ljudi, ili slinog. Zbog toga mnoge ove stvari se ispunjavaju u vremenu poslanika te u dravama kufra i nifaka ono to se nee ispuniti u dravi islama i njenom vremenu. Od ovoga je i to to poznajem neke ljude koji trae pomo od ivih u nedaama koje ih pritisnu pa im se otklone. A moda su svjedoci odreenih pojava. Jer onaj ivi, putem kojeg se trai pomo, moda ne zna nita o tome, niti ima ikakvog znanja o bilo emu. Meu njima irna onih koji proklinju ljude i idu u pravcu da im natete. Pa vidi neke ive ili mrtve koji se postave izmeu njega i nanoenja tete ovima. Moda gleda da ga udari sa sabljom iako ivi nema osjeaja o tome. Nego je to od Allahovog ~'djelovanja u razlozima koji budu meu ciljanim i meu ovjekom koji je zatien svojin1 sljedbenicima, i pokornosti u onome to mu nareuje od pokornosti Allahu i slinog tome. Ovo je blisko. je da se oboavaocima kipova ponekada desi neto od ovog harama- a oni pomisle da se radi o Allahovoj ljubavi- to je u stvari ejtansko djelovanje prema svojim pomagairna. Ako se trag osjeti odmah nakon dove od onog koji je siguran da nije uo dovu, kako je onda mogue da sebi predstavi da je on uzrok takvog neeg, ili da on ima u tome udjela? Ako se kae da Allah~ ini taj uzok, onda ako je uzrok haram nije dozvoljeno, poput
Biljei ga Ahmed u Musnedu 4. dio, str. 145 od Ukbe b. Amira 4;. njemu slinog. Albani ga j e ocjenio sahihom u Sahiha 413. 2 Biljei ga Buharija u Sahihu br. 5637, Feth.
1
Mogue
205
bolesti koje Allah uzrokuje nakon konzumacije otrova. Haram dova moe sama po sebi biti dova upuena nekom drugom mimo Allaha. Ili da priziva Allaha uzimajui zalagaa kako bi se zauzimao kod Njega kao to to ine krani pa kau: "Majko boija zauzimaj se za nas kod boga." Ili je dova moda upuena Allahu ali posredstvom neega to On ne voli da se koristi kao posrednitvo kod obraanja Njemu. Kao to to ine murici uzimajui za posrednike svoje idole kako bi se pribliili Allahu. Ili da dova upuena Allahu bude sa rijeima koje ne odgovaraju da se Allah njima priziva, jer u njima ima neki vid pretjerivanja. Ove dove i njima sline- iako se onom ko ih upuuje desi ciljano - su zabranjene, zbog tete u njima koja prevladava nad njenom koristi, kao to je prethodilo. Zbog toga je ova smutnja bila u pogledu onog koga Allah nije uputio, niti mu je srce osvijetlio, kako bi razlikovao izmeu stvari vezanih za kosmiku odredbu i stvari erijatskog prepisivanja, te da razlikuje izmeu kadera i eriata. Tako da po toj osnovi postoje tri vrste stvari: Prvo. Stvari koje je Allah '.Jft, odredio, ali ih ne voli niti je zadovoljan sa njima. A uzroci koji vode ka tome su haram i bivaju razlogom kazne. Drugo. Stvari koje je propisao i koje voli i zadovoljan je sa njima kod Svog roba. Ali mu nije pomogao kako bi do njih doao. Tako da su ove voljene kod Njega i sa kojima je zadovoljan makar se i ne desile.
Trea skupina djela su ona kod kojih Allah pomogne robu i koja voli da se dese.
Prvo je Allahova pomo, drugo je oboavanje Allaha ~' a tree je spoj izmeu ibadeta i pomoi, kao to Uzvieni kae:
"Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo."
Pa ono to bude u dovi od nedoputenog i to ostavlja trag je od strane pomoi ali ne od strane ibadeta. Poput dova svih kafira, munafika i fasika. Zbog toga Uzvieni o Merjem kae:
206
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"l ona je u rijei Gospodara svoga i knjige Njegove vjerovala."

(Sura Et~ Tahrim, 12)
Zbog toga je Vjerovjesnik~' esto traio utoite potpunim ili savrenim Allahovim rijeima koje ne ostavljaju dobroinioca niti grijenika. I Od Allahove ~' milosti je i to da dova koja sadri ortatva (irk), kao to je upuivanje dove nekome mimo Njega molei ga da neto uini, ili dova upuena njemu da on moli Allaha (posrednitvo u dovi), i slino tome, ime se dotinoj osobi ne ostvari njegov cilj niti za sobom povlai neto to bi dovelo do ostvarivanja njegovog cilja i elje osim u neznatnim stvarima. to se tie velikih stvari kao to je sputanje kie u vrijeme velikih sua, ili otklanjanja sputene kazne, u tim prilikama ovaj irk ne koristi. Kao to Uzvieni kae:
"Reci: "Kaite vi meni, ako istinu govorite, kad bi vam dola Allahova kazna ili vas iznenadio Smak svijeta, da li biste ikog drugog osim Allaha prizivali?" Njega biste samo molili da, ako hoe, otkloni od vas ono za to ste Ga molili, a ne bi vam ni na um pali oni koje ste Mu ravnim smatrali.'' (Sura El-En'am, 40- 41)
I Uzvieni kae:
"Kad vas na moru nevolja zadesi, tada nema onih kojima se klanjate, postoji samo On. A kad vas On na kopno spasi, vi se okreete; ovjek je uvijek nezahvalan!" (Sura El-Isra, 67)
inae
I Uzvieni kae:
1
Biljei ga Malik u Muveti 2. dio, str. 951 kao murse! predaju.
207
ejhul-isfam Ibn TejmiJie
"Onaj Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i Koji zlo otklanja i Koji vas na Zemlji jedne drugima smjenjuje." (Sura EnNeml, 62)
I Uzvieni kae: -gj ~

y ~
J.
?l ~
J
oi _,.. ".
".9..""
s_,.,<~,~ ~ ..~J~ ~ ~ ~:JI i;.~~

.1' ., ........... .,.., ... _.............
....
,i
p
...
J"..'!~\~"~~\",."'
r-+:! ~jJI ~J J~ ...._:_J~
,.~",.
...._:_Jy.J.-.:
-:r.:Ui
..
:,."",.
dpJI "')~-r-s
..
b:
of.,
15J~otS- ~~ ~~~ ~~Ji ,l;1~ sp~_:,_.:-::.~.;;..~_:, "Reci: 'Molite se onima koje, pored Njega, smatrate bogovima, pa, oni vas nee moi nevolje osloboditi niti je preusmjeriti."' Oni kojima se oni mole sami trae naina kako e se to vie Gospodaru svome pribliiti,.l i nadaju se milosti Njegovoj i plae se kazne Njegove. A kazne Gospodara tvoga svako treba da se uva." (Sura El-Isra, 56- 57)
I Uzvieni kae:
~ ." J J .... ='.... f ~l ~:. ~ IJ.l::>....Jl--::'1
Q
J.<...
~'~I.....U.l-i.
.... ....
...
J.....
';i
_,
;:;:...,.
.J
...
"Zar oni mimo Allaha zagovornike uzimaju?! Reci: 'Zar i onda kada su bez ikakve moi i kada nita ne razumiju? Reci: 'Sve zagovornitvo pripada Allahu." (Sura Ez-Zumer, 43- 44)
Samo svojstvo ovih stvari kao velikim, i u kojima ne odgovara osim On M, ukazuje na Njegovu jednou i presjecanje sumnje ko Mu pripie irk. Na taj nain se shvata da ono to je mimo toga od odaziva na dove jeste samo od Njega ~~ Koji sudruga nema. Iako bivaju upuene sa zabranjenim ili doputenim uzrocima. Kao to Njegovo stvaranje velianstvenih tijela kao to
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: To su bili oni koji su ga prizivali mimo Allaha njega posredstvo kojim e se vie pribliiti. Tj. da od Allaha~ trae posrednitvo koje e ih pribliiti Allahu. T ako da su oni sami po sebi potrebni posrednitvu koje e ih pribliiti im vie Allahu~.
elei postii pomou
1
208
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
su nebesa, Zemlja, vjetrovi, oblaci i slino, ukazuju na Njegovu jednou, te da je On Stvoritelj svega. A ono to je mimo toga pree je da bude od Njegovih stvorenja. Jer je On Taj Koji je uinio postojanje velianstvenih stvorenja. A Stvoritelj potpunog uzroka je Stvoritelj uzronika bez sumnje. Sutina stvari je da su dvije vrste irka: irk u pogledu Njegovog rubu bi jeta1 , tako to e se nekom mimo Njega pripisati mo upravljanja, kao to kae:
'.:JJ -:'~l
"'",. ""' "'
....
~J~ J~~_,...~'.:} ~l ~J~~~- ......;._..r:!:;UIIyd
.;t:",.
...
...
------
~ ~
"
"'
.w;;.""
..
_l
.... ..... ....
.......-
;;; ....
9..."
jJ
~ _ ; ~ >~ Cj
... ..
:J;:- .:r; 1: ~-: ~ Cj ...r"')\11 ~

,.. .i' ...
"Reci: "Zovite one koje, pored Allaha, bogovima smatrate. Oni nita nemaju, ni koliko trun jedan, ni na nebesima ni na Zemlji; oni u njima nemaju nikakva udjela i On nema od njih nikakve
pomoi." 2 (Sura Sebe', 22)
Pojanjava da oni samostalno ne posjeduju ni koliko je jedna trunica, niti Mu mogu biti ortaci u bilo emu od toga. Niti Mu pomau u Njegovoj vlasti. A onaj ko nije vladar, niti je ortak, niti je pomaga sa njim se veza prekida. Zatim druga vrsta irka je u pogledu uluhijeta 3 kao kad nekog priziva mimo Allaha dovom ibadeta, ili dovom traenja neeg. Kao to Uzvieni kae: "Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo." Pa kao to su potvrivanje postojanja stvorenja uzroci koji ne smetaju tevhidu rububijet niti sprijeavaju da Allah bude Stvoritelj svega, niti nalae da se stvorenje priziva
Vlasti, moi, stvaranja itd. [bn-Usejmin- rahimehullahkae: Nastavak ajeta ejh nije spomenuo a to je: Kod Niega zauzimanje nee koristiti osim kome On dopusd. Radi toga se sve nade mnogoboaca prekidaju. )er one koji su oni uzeli zatitnicima i ortacima ne posjeduju ni koliko je trun na nebu ni na Zemlji. Niti oni imaju u njihovom upravljanju udjela tj. sauesnistvo. Niti On od njih ima pomoi tj. pomagaa. etvrto je da kod Njega ne koristi efat osim kome On dopusti. Jer ovi murici su rekli: Oni su nai posrednici i efadije kod Allaha pa je Allah ovim prekinuo njihovu vezu sa kipovima. )er kod Njega ne koristi efat osim kome On dopusti. 3 Tj. da sve vrste ibadeta, koje je propisao, pripadaju samo Allahu.
1 2
209
davam ibadeta, niti devom pomoi, isto tako potvrivanje nekih zabranjenih postupaka od irka i drugih su razlozi koji ne smetaju tevhidu uluhije. I nema prepreke da se kae da je Allah Taj Koji zasluuje iskrenu vjeru. Niti nalae upotrebu rijei ili djela u kojima je irk, ako te iste stvari uzrokuju Allahovu srdbu, i radi kojih rob biva kanjen. to znai da je tetna strana tih postupaka vea nego korisna onome ko ih poini. Jer je Allah uini cjelokupno dobro u tome da ne oboavamo nikoga osim Njega niti da traimo pomo osim od Njega. Veina Kur'anskih ajeta potvruju ovu utemeljenu osnovu. Tako da je Allah ~' dokinuo mogunost utjecaja efata osim sa Njegovom dozvolom, kao to kae:
"Ko se moe pred Njim zauzimati bez Njegovog doputenja?!"

lli rijei Uzvienog:
uJ,;~-1 ~
...
l"
....
'
;;: ,.. ;:;.
"l opominji Kur'anom one koji strahuju to e pred Gospodarom svojim sakupljeni biti, kad osim Njega ni zatitnika ni zagovornika nee imati." (Sura El-En'am, 51)
I Uzvieni kae:
" ... a opominji Kur'anom da ovjek, zbog onoga to radi, ne bi stradao, jer osim Allaha ni zatitnika ni posrednika nee imati."
(Sura El-En'am, 70)
Ili kao to Uzvieni kae:
"Reci: "Zar da se, pored Allaha, klanjamo onima koji nam ne mogu nikakvu korist pribaviti ni neku tetu otkloniti." (Sura ElEn'am, 71)
210
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
lli rijei Uzvienog:

;T)j
.. ;:z,
~~
..
J
L::
~)-j ~ J~f ~ t.:S-~~)

..... ....
u;:-;
.!.r
~)
J
..W i~~ ~ ~~
;..:-: ~ 1
~:JI ~;l : ~ \
}
..
;.s:;:. ~;, G) ~~~

J-:a)
~[h~;
o~P ;::s~~
"
...
....
"A doi ete nam pojedinano, onakvi kakve smo vas prvi put stvorili, napustivi dobra koja smo vam bili darovali. ~Mi ne vidimo s vama boanstva vaa koja ste Njemu ravnim smatrali, pokidane su veze meu vama i nema vam onih koje ste posrednicima drali." (Sura El-En'am, 94)
Sura El-En'am je velianstvena sura koja sadri osnove imana i tevhida. Takoer rijei Uzvienog:
0J~B :Dl~~" '9)
~
...
""
... (.
:J) <J: ~~J~~ r-<J G J-/.)l JJ- ~.:;:_:i ~I;s ...

~
....
b"
'Sl'
.,.
".
".J
"... a zatim se nad Arom uzvisio; vi, osim Njega, ni zatitnika ni posrednika nemate." (Sura Es-Sedde, 4)
Ili rijei Uzvienog:

~t.&\ ,
j1 u;~
!: ...
....
~~~<:';G~~/" _lj\ <-<L.iJ~ .,. .,.. .,.

~ ~~
....._.., .-'!
....
i/:.;:.,jl ~ .,!JJI)
..........__.; .. .,..
"A onima koji pored Njega uzimaju zatitnike: 'Mi ih oboavamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili." (Sura Ez-Zumer, 3)
I rijei Uzvienog:
SJ'I~ ;-,
'}j
1{~- 0~
'5}
i;lb. :;J:;t
:P ;1:~\.
~~ 0-'~ ~ iJ~i ~~
"Zar oni mimo Allaha zagovornike uzimaju?! Reci: 'Zar i onda kada su bez ikakve moi i kada nita ne razumiju? Reci: 'Sve zagovornitvo pripada Allahu." (Sura Ez-Zumer, 43 - 44)
Od toga su
riji
Uzvienog:
211
u-;
ly-_y ~~ 0 1~1
'
.... J
.J ,
.....
j.
.....
.DJ_~ ~;-'YIJ L-:_UJI ~ ~J
...
....
~....
...;fr~..JI_...
_,. '9
_,
...
""
"JJ
-"'
:?
.. ""'
~~
".
.. ""
.-.!!
,~~.;J i_;.:...; ~-:':il Jj il\-;, .!.u_,~ ,:::;.~ 'l G) ,~A 'J e ~~._:_..;J~
~~ ~ ~)j
J_;..:ji A~~~~;~~~~
"Ima svijeta koji Allahu robuje povrno:1 ako ga zadesi dobro, smiri se, a ako ga zadesi iskuenje, vrati se svom nevjerovanju, pa tako izgubi i onaj svijet. To je, uistinu, oiti gubitak. On se, pored Allaha, klanja onome koji od njega ne moe nikakvu tetu otkloniti niti mu moe bilo kakvu korist pribaviti; to je zaista velika zabluda klanja se onome ije e mu klanjanje prije nauditi nego od koristi biti; takav je, doista, lo zatitnik i zao drug!'' (Sura El-Hadd, 11-13)
Takoer rijei
Uzvienog:
"o:5l,.; _..". ._,.. ..---., -:. ;:;.
oG
-;.
~...
\':'!-.:.>~l -::~1 ~~~JI ~l .:v~~ IJJ.>....;I ..:r-.lJI jLo

r ... _.. ,;
~ . . " iii""
'..
!!
JI
"'
~ .."
...
~,...,.
JI ,
;o
....._:_..;~ y
< .'.C.\
",.
'Lb.~~
.,. ~
J-'
..:....':-::_..:il..:....:..::J .:_.,."li....--: -~~ '~ .. . -~ :....:...J')
~...;
-'
..,.
"Oni koji, mimo Allaha, zatitnike uzimaju slini su pauku koji sebi isplete kuu, a najslabija je kua, uistinu, paukova kua, kada bi oni znali." (Sura El-Ankebut, 41)
Kur'an u cjelosti dokazuje ili osnovu, koja je opet osnova osnova.
potvruje
ovu
velianstvenu
lbn-Usejmin- rahimehull,1h- kae: Povrno tj. povrinski ako ga pogodi dobro on se smiri, ako ga pogodi smutnja ili bude sprijeen na Allahovom putu izkorenut e se ponovo na nevjerstvo, tako da e izgubiti ovaj i onaj svijet, neuzubil!ah. Ovo je ope poznato. Pojedini ljudi su poboni ali njihova pobonost je povrinska. Ako je u dobru on nastavi, ako mu se odredi onaj ko e ga odgovarati i sprijeavati, ili bude stavljen na kunju, on se vrati kufru, neuzubillahi. Od toga je takoer da pojedini ljudi bivaju pogoeni ogromnim nedaama kao to je gubitak imetka, roditelja, ene ili djece, vidjee ga kako je prije ove nedae bio na pravom putu, ali kad ga pogodi on ali, i smatra kako on ne zasluuje da bude pogoen ovakvom nedaom. lli moda smatra da mu je All,1h uinio nepravdu te se okrene kufru. Da nas Allah sauva.
212
SLUEENJE
PRAVOG PUTA
Sve ovo to smo spomenuli od zabranjene dove - pored toga to moe djelovati - ako se predpostavi da je ova dova uzrokom ili nagradom od razloga u obestinjavanju onoga to trai. Ljudi su se razili oko dove koja ima trag iza sebe u upotpunjavanju potreba. Oni koji sebe smatraju filozofima i sufijama tvrde da u takvoj dovi nema koristi u osnovi. Jer Boija volja i visoki uzroci su doveli do postojanja potrebnog, nakon ega dova nema koristi, ili da nisu do toga doveli, pored ega dova ne koristi. Neki ljudi koji su govorili o nauci su rekli da je dova znak i dokaz na deavanje traenog. Tako da su njenu vezu sa traenim uinili vezom dokaza i dokazanog. A ne vezu uzroka sa uzronikom, poput istinite vijesti i prethodnog znanja. Istina na kojoj su svi uenjaci jeste ta da je dova razlog pridobijanja traenog dobra ili neeg drugog. Poput svih drugih razloga odreenih i propisanih. Bez razlike da li se nazvalo uslovom, uzrokom ili dijelom razloga. Ovdje je jedan cilj. Pa ako Allah bude htio dobro Svom robu navede ga na dovu i traenje pomoi od Njega. A njegovo traenje pomoi i dovu, uini razlogom dobra kojeg mu je odredio. Kao to je Omer b. Hattab ~ rekao: "Ja ne nosim teinu odaziva, nego nosim teinu dove. Ako mi se podari dova odgovor je sa njom." Kao kada Allah eli da zasiti roba i1i da ga napoji navede ga na jelo i pie. A kada Allah eli da se Njegov rob pokaje navede ga na pokajanje pa mu oprosti. A kada eli da mu se smiluje i da ga uvede u De1met olaka mu i navede ga na injenje djela od stanovnika Denneta. Boija volja je dovela do postojanja ovih dobara sa njenim odreenim uzrocima. Kao to je dovela do ulaska u Dennet sa dobrim djelima, ili postojanja djeteta nakon odnosa, ili nauke kroz uenje. Poetak stvari je od Allaha i njihovo upotpunjavanje je na Njemu. A ne da je rob sam po sebi taj koji u~ee na Gospodara ili Njegovu vlast. Nego je Gospodar ~~ Taj Koji utie u Svojoj vlasti. On je uinio dovu Svog roba uzrokom onoga to eli od odreenja.
213
Kao to je ovjek rekao Vjerovjesniku ~:
"Allahov Poslanie, ta misli o lijekovima kojima se lijeimo i rukjama kojima se lijeimo i zatitama kojima se titimo, da li mogu odgoditi neto od Allahovog kadera?" Kae: "One su od Allahovog kadera. "1
Od Vjerovjesnika~' se prenosi da je rekao:
"Dova i Zemlje." 2
nedaa
se susretnu pa poure
izmeu
nebesa i
Ovo je u dovi koja biva razlogom deavanja traenog. Vie od toga je ono sa ime su doli Kur'an i surmet od Allahovog zadovoljstva i veselja i smijeha radi dobrih djela Njegovih robova. O emu su doli tekstovi, kao o Njegovoj srdbi i ljutnji.
:Mi srno pojasnili govor u ovom poglavlju te kontradiktorne stavove ljudi i njihove rijei, kao i na drugim mjestima.
to se tie pretpostavki o zabranjenim devama da su one uzroci, o torne je prethodio govor. to se tie veine ovih dova koje nisu propisane one ne bivaju uzrocima deavanja traenog, niti dijelom od njih. Nije poznato, niti se moe predstaviti osim lanom pretpostavkom poput jednakog zavjetovanja. U Sahihu od Ibn-Omera ~' od Vjerovjesnika~' se prenosi da je zabranio zavjetovanje. I kae:
"Ono ne dolazi sa dobrom, nego se njime odvaja od krtog."

Od Ebu-Hurejre .:.$>, se prenosi da je Vjerovjesnik~' rekao:
Biljei ga Ahmed u Musnedu . dio, str. 421, Tirmizi u Sunnenu br. 2065 od EbuHuzame od njegovog oca, a biljei ga Tirmizi 4. dio, str. 400. Kao i Ibn-Made be. 3437 od Ibn-Huzame ali nije rekao da je od njegovog oca. Tirmizi kae: "Hasen sahih." A had is je onakav kako je rekao. 2 Biljei g Rakim u Mustedreku l. dio, str. 669 sa lancem od Aie - radijjallahu anharijeima: "Nedaa se spusti pa je susretne dova pa se prestiu do Sudnjeg dana." Hakim kae: "Ovaj hadis je vjerodostojnog lanca ali ga nisu naveli." Zehebi odgovara rijeima: "Da postoji slaganje oko njegove slabosti."
214
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Zavjet nee nita pribliiti ovjekau osim ono to mu je Allah odredio. Ali zavjet odgovara kadent, pa tako uzme od krtog ono to krtica nije htio da odvoji."l
Vjerovjesnik ~~ je obavijestio da zavjet ne dolazi sa dobrom, 2 te da nije od uzroka koji donose dobro, ili da u osnovi odagnaju zlo. Nego odgovara kaderu kao to mu odgovaraju svi uzroci. Pa uzme od krtog ono to nije htio dati prije toga. Ovako, pa e vidjeti one koji govore da su pali u teke muke zatim su se zavjetovali zavjetom da im se otklone nedae, a to je vie ili priblino, poput onih koji tvrde da su upuivali dove kod kaburova te da su im se ispunile potrebe. ak ta vie, zbog njihovih zabludjelih pogleda i zavaravanja radi zabludjelih i koji vode u zabludu i radi ega su zabranjeni zavjeti u erijatu postali sredstvom jedenja imetka od strane veine uvara, onih bliskih i onih koji bdiju nad kaburovima i drugim mjestima, uzimajui velike svote novca. Dok jedan od onih koji su se zavjetovali kae: "Razbolio sam se pa sam se zavjetovao." Drugi kae: "Napali su me razbojnici pa sam se zavjetovao." Trei kae: "Zaplovio sam morem pa sam se zavjetovao." etvrti kae: "Zatvoren sam pa san1 se zavjetovao." Peti kae: "Pogodila me neimatinja pa sam se zavjetovao." A unutar njihovih dua stoji da su ovi zavjeti razlozi dobijanja onoga to trae ili odbijanja onoga to ih strai. Vjerovjesnik ;i, je obavijestio da zavjet koji je pokornost Allahu ;ia da i ne govorimo o nepokonom zavjetu - nije uzrokom nastajanja dobra. Nego dobro koje se desi onom ko se zavjetuje jeste samo ono to odgovara kaderu, i to odgovara svim uzrocima. Pa onda
2
Sahih Muslim br. 1640. lbn- U sejm in - r ah imehu [l ah - kae: Z a vj et - kao to Pos lani k ~ kae - ne dolazi sa dobrom. Zbog toga veliki broj onih koji se zavjetuju na neto i to im se odredi a oni ne ispune zavjet su u ogromnoj opasnosti. AUahu se utjeemo od toga. Kao to Allah~ kae: ima ih koji su se obavezali Allahu: '/4ko TJ.dm iz ohi/jil Svogil dade/
udjeljiv.J.emo za.ist:ilt mi/osdnju i hitemo do isu dobri!" A 11d im je On dao iz obi/jd Svog4- oni su u tome posuli krti i okrenuli se - a oni ionako g{dve okreu. l n<~.dovezao im je On na to pritvomost u srcima njihovim sve do daTJ.d 11da. e pred Njega sut? z.tto to se onoga to su A/llhu obeali ne pridmvaju i za.to to su/no
Wu.[Et-Tewbe1 75-77).
215
(vidimo da), ove dove koje nisu propisane udeavanju traenog su mnogobrojnije u odnosu na zavjete udeavanju traenog. Nai e veliki broj ljudi kako kau da odreeno mjesto, ili odreeni mehed, ili odreeni kabur bivaju mjestima za primanje zavjeta, tj. da ako se zavjetuju na neto da im se desi to se i desi. Neki kau da dova kod odreenog meheda ili kabura biva usliana, tj. da su oni tamo upuivali jednom prilikom dovu pa su vidjeli njen trag u uslienju. ak ako ovi zlikovci pripisuju ispunjenje njihovih potreba posebnosti zavjeta nepokornosti pored toga to je sam rod zavjeta neto to nema uticaja u tome, onda nije daleko od njih ako pripiu deavanje onoga to ele, posebnosti dove na nekom mjestu koje nema posebnosti u erijatu. Jer sama vrsta dove irna uticaj, tako da je pripisivanje njoj mogue, za razliku od vrste zavjeta jer on nema uticaja. Cilj je da se spozna da ono to im ejtan prikae lijepim kao utjecajnim u onome to nema utjecaja u vrsti niti po svojstvu. Tako da njegovo pripisivanje svojstvu iji je utjecaj vrste potvren je pree da im to predstavi lijepim. Zatim ako ovakvo ubjeenje od njih nije bilo ispravno isti je sluaj i sa ovim, jer svaki od njih je suprotan erijatu. Ono to pojanjava sve to, jeste da ubjeenje onoga ko vjeruje da ova dova, ili ovaj zavjet, bivaju razlozima ili djeliminim razlozima, u dobijanju traenoga za to mora imati dokaz. A u veini sluajeva nemaju dokaz za to, osim ponekada na nain uporednog dokazivanja. Mislim na postojanje oba zajedno, iako bi jedan kasnio za drugim u mjestu ili vremenu. Pored toga to postoji kontriranje mnogo vie puta u samom onome to se sa njim poredi. Poreenje neega sa neim drugim u pojedinim vremenima, pored kontradiktornosti, nije dokaz obrazloenja ili uzroka po miljenju svih razumom obdarenih, ako pored toga postoji drugi dobar razlog. Ili ako ne postoji trag koji e dokazati nepostojanje uzronitva. Ako se kae, ako ne postoji zbog nestanka uslova ili zbog postojanja prepreke.
216
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
da postojanje meusobnog zajednikog djelovanja je radi drugog uzroka. to je tanije. Mi vidimo da Allah u svakom dobu odreuje potrebe, i otklanja nedae razliitim razlozima koje ne moe nabrojati niko osim On~. A ono to smo vidjeli da se desi od traenog pored postojanja ove novotarske dove, je veoma rijetko. Pa ako vidimo da je neto novo uveo - to je neto to je bilo a novotarska dova je ono to se nalo - a to je navoenje na deavanja dogaaja na osnovu poznatih uzroka, koje ne moe nabrojat niko osim Njega ~' to je pree da se navodi na potvrdu onoga to biva razlogom. Zatim zajedniko djelovanje ako se uzme za dokaz razloga onda je kontradiktornost dokaz njenog nepostojanja. 1 Ovdje su se ljudi podijelili na tri skupine, oni koji su zasluili Allahovu srdbu, zabludjeli i oni kojima je Allah darovao Svoju blagodat. Oni koji su zasluili srdbu potvaraju sve vrste propisanih i nepropisanih uzroka. Pa kau da propisana dova moe imati uijecaja ai ne mora. To se vee sa govorom o dokazivanju ajeta o vjerodostojnosti vjerovjesnika- alejhimu selam. Zabludjeli misle, da sve to se moe predstaviti moe biti uzrokom. Iako to ulazi u vjeru jevreja i krana, vatropoklonika i drug-ih. Te propalice meu onima koji sebe smatraju filozofima, navode to na astroloke dogaaje, duhovne moi, prirodne uzroke oko kojih krue i kojih se ne klone. to se tie upuenih oni ne negiraju ono to je Allah ~ stvorio od moi i prirode u svim tijelima i duama. Tako da su svi Allahova stvorenja ali oni vjeruju u ono to je iza toga od Allahove moi sa kojom je On iznad svega moan. Kao i u to da se svakog asa On zanima sa neim. Takoer da je Njegov odaziv na dovu roba mu'mina izvan robove duhovne snage i utjecaja njegovog tijela i due. Zatim da Allah ini natprirodne stvari pomaui
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovdje kae: Da e rob moda biti iskusan ako zabranjen razlog ili e mu se desiti ono sto je ciljano da bi time bio stavljen na iskuenje od Allaha 6i.
1
Rei e
uini
217
ejhul-is/am Ibn Tejmij}'e
vjerovjesmc1ma u iskazivanju njihove istinitosti te kako bi ih na taj nain, i druge sline mudrosti tome. Takoer nekada ih daruje Svojim tienicima-evlijama kako bi time podrao Svoju vjeru. Ponekada to bude kako bi im ubrzao nagradu na ovom svijetu. Ponekada je to radi darovanja same blagodati ili otklanjanja nedae, ili iz nekih drugih razloga. Vjeruju da se pred Allaha iznose ona njihova dobra djela, propisane dove pa sve do tjelesnih i duhovnih moi. Ne obraaju panju na obmane na iju nitavost su ukazali dokazi razuma i erijata. Ne ine ono to je erijat zabranio, makar se za to mislilo da ima utjecaja.
poastio
U globalu, ubjeenje da je ovo razlog, ili jedan dio razloga, ili uslov razloga u ovim pojavnim stvarima znat e se mnogo ili e se pretpostavljati mnogo ili e se neki obmanuti do te mjere da nee imati oslonca osim u slabom razumu. Dovoljno ti je da se za ono to se pretpostavlja razlogom u dobijanju traenih stvari u onome to je erijat zabranio od dove ili drugih stvari, da u tome mora biti jedna od dvije stvari: Da ne bude ispravnim razlogom kao to je dova za ono to se ne uje niti vidi niti ti ita pomae, ili da je njegova teta vea od koristi.
lli da bude neto sa ispravnim razlogom ija je korist vea od njegove tete. erijat takvo neto nee zabraniti ni u kom sluaju. A sve ono to nije propisano od ibadeta pored postojanja onoga to bi moglo dovesti do njihovog izvrenja bez ikakve prepreke onda je to iz poglavlja zabranjenih stvari kao to je prethodilo.
to se tie znanja o prevladavajuem razlogu za njega postoje naini u erijatskim stvarima kao to postoje naini u prirodim stvarima. Od njih je nuda, jer kada su ljudi oednjeli i ogladnjeli u vrijeme Allahovog Poslanika :1, uzeo je vie puta malo vode u svoju plemenitu ruku tako da je voda potekla izmeu njegovih
218
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
prstiju.1,2 Stavio je svoju plemenitu ruku u hranu pa je u njoj dat beriet, tako da bi se urrmoila do te mjere to je bilo suprotno obiaju.3 Znanje o ovim uporednim odreenim postupcima nalae nuno znanje da je umnoavanje vode i hrane bilo njegovim razlogom. Isto kao to je poznato da ako ovjek bude estoko udaren sabljom da e ga oboriti te da e umrijeti, da je smrt dola od sablje. ak i jasnije jer znanje o mnotvu vode i hrane u osnovi nemaju naviknut obiaj poput ovoga, iako znanje o ovom uporeivanju nalae nuno znanje o tome. Vjerovjesnik j!$, je uputio dovu Allahu radi Enesa b. Malika da mu Allah podari imetak i djecu. 4 Tako da su njegove palme davale plod dvaputa godinje to je suprotno obiaju njegovog mjesta. A od njegove djece i unuadi je vidio vie od stotinu potomaka. Za ovakav ili slian dogaaj se zna da je bio radi te dove. Ko vidi dijete da histerino plae a zatim ga mati podoji a ono se uuti sigurno e biti ubijeen da se dijete smirilo radi dojenja.
Mogunosti - iako bi postojale razne vrste - ne mogu se razlikovati u pogledu jedne osobe isto tako se odnosi na dove. Mu'min upuuje dove pa vidi ono radi ega je dovio iako za to nepostoje razozi da se desi. Ili da uini nekakav postupak pa ga vidi takvim. Kao to je Ala 1 b. Hadremi $ rekao: "O Sveznajui, Blagi, Visoki, Velianstveni, napoj nas." Pa im se spustila kia koja nije prela granice njihovog tabora. Pa je rekao: "Ponesi nas." Pa su bili preneeni preko velike rijeke do te mjere da se ta bani njihovih jahalica nisu pokvasili." 5 Kada je Ejub Sahtijani udario nogom o brdo svom prijatelju iz njega je potekao izvor pa se napio a onda je
Mutefeun alejhi. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Uenjaci smatraju da je ova mudiza, tj. pojava vode izmeu njegovih~ prstiju, vea od mudize koja je data Musau~. A to je da udari po kamenu iz kojeg poteku izvori. Zato to sami prsti nisu od one vrste iz ega potie voda, dok je kamen vrsta iz koje potie voda. Allah~ je sposoban da uini ta hoe. Voda koja je odvojena od Zemlje potekne izmeu Poslanikovih ;1: prstiju. lz njega je voda tekla kao da je izvor, subhanallah. 3 Hadis je naveden u oba Sahiha. 4 Hadis je naveden u oba Sahiha. s Navodi je lbn-Kesir u Bidaje v e ni haje 6. dio, str. 259-260.
2
219
voda nestala. Tako da je pnz1vanje samo Allaha jedinog Koji sudruga nema, ono na to su ukazali objava i zdravi razumi na njegovu pozitivnost i korist. Zatim iskustva iji broj zna samo
Allah~.
veliki broj mu mma koji su prizivali Allaha za stvari iji su razlozi da se dese nepostojei kada je rije o njima. Pa je uinio da im se te stvari pojave u obliku u kojem su ih traili, nekada su njihove pojave nalagale ubjedljivo znanje a nekada prevladavajue pretpostavke po pitanju drugih, tj. da je dova bila razlogom ovih pojava. Ovo e nai potvreno kod uenih i razumom obdarenih, koji poznaju rodove dokaza, njihove uslove i uzroke. to se tie ubjeenja u utjecaj zabranjenih dova, uglavnom ovo ubjeenje e nai kod dahila koji ne razlikuju izmeu dokaza i neeg drugog. Niti znaju ta se uslovljava u pogledu dokaza kao uzroka nego pada u tame kafira i munafika, ili onih koji ine velike grijehe i ija su srca obavijena tamom grijeha. Tako da ne razlikuju izmeu istine i lai. Dovoljno ti je da sve ono za ta se misli da je razlog za dobijanje traenog od stvari koje je erijat zabranio, od dove i drugog, mora biti ogranieno sa jednom od dvije stvari: lli e biti nevalidan razlog, kao da priziva ono to niti uje niti vidi niti ti ita pomae ili e njegova teta biti vea od koristi. A to se tie onoga razloga ija je korist erijat ni u kom sluaju nee zabraniti.
vea
Nai e
od tete njega
to se tie onog spomenutog o obredima, da e nakon to poselami i donese salavat na Vjerovjesnika ::1, i njegovu dvojicu prijatelja a onda uiti dove, Imam Ahmed i drugi kau da e se okrenuti prema Kibli, a soba e ostati sa njegove lijeve strane kako ne bi okrenuo lea sobi. I to poslije to pozdravi Vjerovjesnika ~' zatim da e uiti dove za sebe. Spominje se da e nakon to ga pozdravi i donese salavat na njega, okrenuti se prema njemu -oca i majku bi za njega~ rtvovao- a ako bude htio da dovi onda e stati tako to e mu soba doi sa lijeve strane dok e se okrenuti
220
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
prema Kibli i doviti.l Ovo je zato to su oni takvom postupku davali panju. A dova kod kabura nije openito pokuena. ak e se narediti da moli za umrlog, sa ime je doao sunnet2 i to je prethodilo uporedo i sljedbeno. Ali je pokueno da se trudi kako bi doao do kabura i dovio pored njega.
Takoer, Malikovi prijatelji spominju pa kau da e stati nie od kabura, onda e poselamiti Vjerovjesnika ~~ a zatim e se okrenut prema Kibli doviti a njemu e okrenuti lea. A reeno je da mu nee okretati lea. Nego su se razili oko toga to e mu se lea okrenuti, ali ako stane a soba mu ostane sa lijeve strane, onda nema opasnosti nakon toga, bez razilaenja, te da bude u Ravdi3 ili ispred nje.
Moda je ovo to su imami spomenuli uzeto iz pokuenosti namaza prema kaburu, jer je o tome potvrena zabrana preneena od Vjerovjesnika ~' kao to je prethodilo. Pa poto je zabranio da se kabur uzima mjestom molitve ili da se uini pravcem okretanja u namazu, naredili su da se ne trudi uiti dove kod njega kao to se nee klanjati prema njemu. Malik u Mebsutu kae: "Ne smatram da e stati kod Vjerovjesnikovog l'i", kabura da dovi nego e poselamiti i otii." 4
lbn-Usejmin ~ rahimehullah ~ kae: Sada smo shvatili da je Imam Ahmed spomenuo da nakon to poselami Poslanika ~ i njegovu dvojicu prijatelja sobu e ostaviti sa svoje lijeve strane. Danas ljudi imaju obiaj ostaviti sobu iza sebe. Ali obije stvari su potrebne razmatranja. Da je ne uini sa svoje lijeve strane niti iza sebe, nego kada poselami da ode kao to je to inio Ibn-Omer~ radijal!ahu anhuma. l nema dokaza da je posjeta kaburu razlog odaziva na dovu. z lbn-Usejmin ~ rahimehullahkae: erijat nije doao sa neim to bi ukazalo da se dova ui kod kabura osim kod ukopavanja mrtvog. Poslanik~' je znao, nakon to bi zavr5ili sa ukopavanjem, rei: Traite oprost.J. ; uvreenje za StJtW brau ls to tako kada bi posjetio mezarje rekao bi: Nelu je spas na vas st.J.novnici kua. od vjerni/u. Ali da je sunnet doao da kae: Uite dove kod kaburova1 nije tako dolo u sunnetu. ejhrahimehullah- je moda htio ukazati prvobitno na dovu nakon ukopavanja i dovu kod posjete. 3 Ravdaje mjesto u Pos!anikovoj ~,damiji za koje je on~, rekao da ko klanja u njemu kao da je klanjao u Dennetu. Nalazi se odmah pored sobe u koj oj je ukopan. 4 Ovu predaju Kadi ljjad navodi u i fau 2. dio, str. 84.
1
221
Zbog toga je - a Allah najbolje zna - izmijenjena soba i uinjena je sa tri zida kada je graena. Njen sjeverni zid nije uinjen na spram Kible, niti su joj zidovi postavljeni etvrtastima. To su namjeravali prije nego to je soba uinjena unutar damije. Ibn-Batte prenosi sa poznatim lancem od Hiama b. Urve da mu je otac govorio pa kae: "Ljudi su klanjali prema kaburu, pa je Omer b. Abdul-Aziz naredio da se podigne, kako ljudi ne bi klanjali prema njemu. Kada je poruen (kabur) pojavila se stopa, potkoljenica i koljeno." Kae: "Omer se od toga prepao, pa mu je Urve doao i rekao: "Ovo je Omerova potkoljenica i koljeno." Pa je Omeru b. Abdul-Azizu bilo drago."l Ovo je postojea osnova, jer nije poeljno da onaj ko ui dove, da ih ui osim okrenut prema onome to je poeljno da prema njemu klanja. Zar ne vidi da ako je muslimanu zabranjeno da klanja prema istoku ili prema nekoj drugoj strani da mu je zabranjeno da se okree na tu stranu u trenutku dok dovi. Meu ljudima ima onih koji se trude da dok ue dove, okrenu se na stranu gdje se nalazi onaj kojeg veliaju od dobrih. Bez razlike da li bio na istoku ili negdje drugo. Ovo je oita zabluda i jasan irk. 2 Kao to neki ljudi izbjegavaju da se leima okrenu naspram onih koje smatraju svetima meu dobrima. 3 Dok okree lea Allahovoj kui i kaburu Njegovog Poslanika jl5. Sve ove stvari su novotarije kojima se eli pribliiti kranskoj vjeri. Ono to e ti to pojasniti, jeste sam pojam selama, u kojem su sauvali sunnet. Te kako bi ga obavili daleko od pokuenog
Predaju Hafiz navodi u Fethu 3. dio, str. 257 sa lancem pod uslovima Buharije i Muslima. 2 lb n- Usejmin- rahimehullahkae: Danas u Medi ni veliki broj neznalica okreu se prema kaburu bez razlike u damiji ili van nje. Vidjee ih kako sjede oko damije, izmeu damije i Bakija okrenuti prema kaburu. Kibla u tom trenutku biva sa njihove lijeve strane za to ejh kae: oita zabluda i jasan irk. 3 Ovo je naalost prisutno i kod nas u nekim mjestima. Naime pojedini ljudi kada odlaze kod turbeta u potrazi za berietom i sreom, pa nakon to dove i ubace novac kroz otvor, vraaju se unazad skrueno ne okreui lea kaburu. Obaveza je na daijama i ulemi naih prostora da upozore na ovu stvar koja vodi u irk. (Op. ree.)
222
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
naina,
u emu bi se poistovjetili sa radei po rijeima Poslanika ~:
velianjem
poput
krana,
"Nemojte uzimati moj kabur mjestom praznovanja."

Ili gdje kae:
''Nemojte me veliati kao to su krani veliali Isaa sina Merjemina. Ja sam samo rob i poslanik, pa recite: "Allahov rob i Njegov poslanik."
Neki meu njima su pitali o selamu nad kaburom bojei se da ne spada u ovo poglavlje pa mu je reeno da je to inio IbnOmer. Zbog toga su Malik i njegovi prijatelji od uenjaka, smatrali pokuenim stanovnicima Medine, da kad god uu u damiju da pose1ame Poslanika :J;, i njegovu dvojicu prijatelja. Kae: "To biva samo onda kada se neko od njih vrati sa putovanja ili ako eli da putuje i slino tome."l Neki su ipak uzeli za olakicu da se poselami ako damiju radi namaza i slino.
ue
'*'
Ali da se ima namjera uvijek otii kod njega radi selama i salavata, ne poznajem nikoga ko je to dozvolio kao olakicu. Jer bi to postala neka vrsta obiajnog obilaenja iako nam je propisano da kada uemo u damiju da kaemo: "Neka je selam, Allahova milost i blagoslov na tebe Allahov Vjerovjesnie." Kao to to govorimo na kraju naeg namaza. Ili ak moe biti poeljno 2, ako se ue u neki prostor gdje se ne nalazi niko, da se donese selam na Vjerovjesnika ~~ jer kao to je prethodilo selam do njega dopire sa svakog mjesta. Malik i drugi su se bojali da bi takav in kod kabura, svako malo vremena, bio poput uzimanja kabura za mjesto redovnog obilaska (praznovanja).
1 2
Pogledaj knjigu ifa 2. dio, str. 87.
lbnU.sejmin- rahimehu[[ah- kae: Za ovo je potreban dokaz i .smatramo da je tetno jer neznalice mogu pasti u ovo, zato kaemo da ne bi trebalo.
223
to je novotarija, jer su muhadiri i ensarije u vrijeme Ebu-Bekra, Omera Osmana i Alije - radijjallahu anhumdolazili u damiju svaki dan po pet puta da bi klanjali. Ali nisu dolazili kod kabura Allahovog Poslanika ::i, da ga poselarne, jer su znali da im je Poslanik~, to pokudio i zabranio. Nego da su ga selamili na ulasku i izlasku iz damije te na teehudu u narnazu onako kako su to inili u njegovom ivotu. Predaje od Ibn-Omera ukazuju na ovo. Seid b. Mensur u svom Sunnenu kae: "Govorio nam je Abdurrahman b. Zejd govorio mi je otac prenosei od Ibn-Omera da kada bi se vratio sa putovanja doao bi kod Vjerovjesnikovog kabura, poselarnio bi ga i donio bi salavat na njega. I rekao bi: "Esselamu alejke Ebu-Bekre i esselamu alejke oe. "l lako je Abdurrahman b. Zejd bio slab ali prethodni hadis je preneen od Nafie te ukazuje da to Ibn-Omer nije inio stalno i u
veini sluajeva.
Takoer,
Najljepe je ono to je Malik rekao: "Nee poboljati zadnje generacije ovog ummeta osim ono to je poboljalo prve."2 Kad god bi jedan narod oslabio u pogledu prdravanja ugovora od vjerovjesnika i kada bi im in1an oslabio to bi nadoknadili ili zamijenili onime to su izmislili od novotarija, irka i drugih stvari. Zbog toga su imami i drugi smatrali pokuenim da se kabur dotie ili ljubi. Radi toga su sagradili ogradu da bi ljude sprijeili od takvog postupka. Aiina soba, u kojoj je ukopan Poslanik~' je bila priljubljena uz damiju. A izmeu njegovog mimbera i sobe je bila Ravda. Ovakvo stanje je bilo sve do kraja perioda njegovih pravednih ha1ifa i onih poslije njih. Damiji su dodavani dodaci. Soba i druge sobe izmijenjene u odnosu na stanje u kojem su bile priljubljene uz damiju sa istee i sa strane prema Kibli. Sve dok je nije preureivao Velid b. Abdul-Melik. Omer b. Abdul-Aziz je bio njegov namjesnik u Medini. Zatim je otkupio ove i druge sobe nakon ega ih je poruio i uinio sastavnim dijelom damije. Od
Navodi ga Ibn Abdul-Berr u lstizkaru l. dio, str. 233. ifa 2. dio, str. 88.
224
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
koji su to pokudili je bio Seid b. Musejjib a bilo je onih koji to nisu smatrali pokuenim. Ebu-Bekr Esrem kae: "Rekao sam Ehu-Abdullahu- mislei na Ahmeda b. Hanbela- da li se dotie Poslanikov kabur i da li se onda trlja rukama po sebi?'' Pa je rekao: "Ne znam to." Pa sam mu rekao: "A mimber?" Pa ree: "to se tie mimbera, da, jer je o njemu neto preneeno." Ehu-Abdullah kae: "Neto su prenosi.~.i od Ibn Ebu-Fedika od Ibn Ebu-Zi'ba od Ibn-Omera da je pot,.:w rukama rnimber."l Kae: "Takoer ga prenose od Seida b. Musejjiba u er-Rumani." Kaem da ga prenose od Jahje b. Seid,, kada je htio krenuti za Irak, da je doao kod mimbera potrao rukom po njemu i uio dove. Vidio sam ga kako to smatra lijepim. Zatim kae: "Moda je to u nudi ili nekoj takvoj situaciji." EhuAbdullahu je reeno da neki ljudi priljubljuju svoje trbuhe na zid od kabura i rekao sam mu da sam vidio uenjake od stanovnika Medine da ga se ne dotiu (tj pornenuti zid), nego odu u stranu i poselame ga. Pa je Ehu-Abdullah rekao: "Da, ovako je postupao Ibn-Omer." Zatim Ehu-Abdullah ree: "Oca i majku bih za njega~' rtvovao." Ahmed i drugi su dozvoljavali da se dotie mimber2 i koja je mjesto gdje Poslanik~' sjedio i gdje je ruke stavljao ali niko od njih nije dozvoljavao da se dotie kabur. Neki nai prijatelji prenose predaje o doticanju njegovog kabura, jer je
rumana
U ovom lancu ima prekida izmeu Ibn Ebu-Zi'ba i Ibn-Omera. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je u stvarnosti od olakavanja lruhse) ali ispravno je da se ne dotie ni rumana niti mimber. T e da na svijetu ne postoji nita pomou ega bi se iskazivao ibadet Allahu~ osim dva )emanska rukna !Crni kamen i Jemenski rukn). Nakon toga nita se ne dotie jer se radi o stvarima koje su vezane za ibadet. A da je takvo neto od ibadeta to bi nam bilo preneeno mutevatir predajama i w bi inili svi ljudi. Isto onako kao to nam je prenecno i to ine svi ljudi od doticanja Crnog kamena i )emenskog rukna. Ovome to je rekao Imam Ahmed ovjek se moe mnogo nauditi. Ali i pored toga, za to nema nekakvog jasnog oslonca. Medutim zbog njegove - rahimehullah - ljubavi prema selefima i njihovim tragovima se opravadava moguim grekama. Meutim pravilnije je da se istina slijedi, i da se kae: EbuBekr1 Omer1 Osman, Alija i ostali ugledni ashabi nisu doticali kabur niti mimber niti rumanu. Da1 neki [judi posjeduju emocije dok stanu kod mimbera te zbog njegove [jubavi dotie na ovakav nain ali se to ne ubraja u ibadete.
1
uenjaka
225
Ahn1ed pratio neke od denaza pa bi dotakao njihov kabur dove umrlom. Razlika izmeu ova dva mjesta je oita. 1
uei
Malik je pokudio doticanje mimbere isto kao to je pokudio doticanje kabura. to se tie dananjice mimber je izgorio, a rumana nije ostala. Nego je od mimbera ostala mala daska tako da je nestalo onoga to se dozvoljavala. Jer predaja od Ibn-Omera i drugih je bila da se dotie mjesto gdje Poslanik~~ sjedio. Esrem sa svojim lancem od Ka 1nebija prenosi od Malika od Abdullaha b. Dinara da je rekao: "Vidio sam Ibn-Omera kako stoji iznad kabura Allahovog Poslanika ~~ i donosi salavate na njega, i na Ebu-Bekra i Omera."2
Trei razlog pokuenosti namjeravanja kaburova radi dove, je u tome to su selefi - radijjallahu anhum - to shvatali tumaei rijei Allahovog Poslanika j/5, kada kae:
"Nemojte moj kabur uzimati mjestom praznovanja."

Kao to smo to prenijeli od Alije b. Husejna i Hasana b. Hasana njegovog amidia. Oni su bili najbolji od Poslanikove ~~ porodice meu tabiinima. I najbolje su poznavali ove stvari u odnosu na druge, zbog njihove bliskosti do vjerovjesnike sobe po srodstvu i mjestu. Mi smo prethodno naveli od Ahmeda i drugih da onaj ko eli da poselami Vjerovjesnika~' i njegovu dvojicu ashaba, a onda eli da dovi da e se okrenuti prema Kibli. Takoer, mnogi od prethodnih uenjaka su to pokudili kao to je bio Malik i drugi. Od kasnijih je bio Vefa 1 b. Akil i Ebul-Fered b. Devzi. Ja ne pamtim (predaju), ni od ashaba, niti tabiina, niti ijednog od poznatih imama, da je neko od njih smatrao poeljnim
lbn- Usejmin- rahimehullahkae: Razlika je oita, Imam Ahmed je stavljao svoju ruku na kabur ne da bi ga potr!jao ali kao da je to smatrao da kada se stavi ruka na bolesnika pa mu se dova ui pa je to- rahimehu Ila h- uinio ali ne d <L bi ga potrljao. 2 Biljei ga Malik u Muvcti l. dio, str. 166.
1
226
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
namjeravanje posjete kaburovima radi dove. Niti je neko od njih neto prenio od Vjerovjesnika ~' niti od nekog od poznatih imama. Ljudi su pisali o dovama, vremenima i mjestima, pa su o tome naveli predaje. Ali niko od njih nije spomenuo niti napisao ni jedno slovo o vrijednosti uenja dova kod kaburova. Kako bi bilo dozvoljeno kada je stanje ovakvo - tj. da se navodno kod njih dovi lake odaziva i vrijednija je - dok su to selefi odbijali, nisu to prihvatali poznatim nego su to zabranjivali i nisu ga nareivali! Da, poslije tristote godine po Hidri, nalo se na razliitim mjestima od strane pojedini ljudi, da su rekli kako se nadaju odazivu na dovu kod kabura tog i tog. Ili da se dova upuuje kod dotinog kabura, i slino tome. Kao to je naeno da je zabranjivano onima koji su ovaj stav zastupali i nareivali, ma ko god da bio. Najbolje njihovo stanje je da bude mudtehidom u ovom pitanju ili da se radi o sljedbeniku pa da im Allah oprosti. Ali ove njihove tvrdnje ne ukazuju na poeljnost ovog ina, ili kao to je vrsta govora kod nekih ljudi, pa kau da se kod dotinog mjesta prihvata zavjet, ili da se na nekom mjesti zavjetuje, mislei na izvore, bunareve, drvo, ili brda, kamen i druge sline idole. Pa kao to ova tvrdnja ne moe biti oslonac u vjeri, onda je isto u pogledu prvog sluaja. Do ovog trenutka do nas nije doprlo ni od koga od selefa dozvola po ovom pitanju. Osim to Ibn Ebi-Dunja prenosi u svojoj knjizi Kubur sa lancem od Muhammeda b. Ismaila b. Ebu-Fedika da je rekao: "Obavijestio me je Sulejman b. Jezid Ke~abi od Enesa b. Malika da je Allahov Poslanik :j rekao:
"Ko me posjeti u Medini, elei time nagradu, bit zagovornik i svjedok na Sudnjem danu. " 1
njegov
Biljei ga Sujuti u Dami'a sagir br. 8716, i ocjenjuje ga dobrim. Menavi ga odbija u Fejdul kadim l. dio, str. 141 i kae: "Autor ga navodi kao hascn predaju ali nije hasen zato to u njegovom lancu ima slabih prenosilaca. Od njih je Musena b. Sulejman b. Jezid Ke'abi." Zehebi kae: "Da se njegovi hadisi ostavljaju." Hatim kae: "Da su njegovi hadisi neprihvatljivi." Hadis je naveden u Daif dami'a br. 5608.
227
Ibn Ebu-Fedik kae: "uo sam od pojedinih koje sam zapamtio da kau: "Omer b. Hafs mi je govorio da je Ibn Ebu Mulejke rekao: "Onaj ko eli da podigne ugled Vjerovjesnika ~' neka stavi svjetiljku koja je prema Kibli kod glave kabura iznad njegove glave."l Ibn Ebu-Fedik kae: "uo sam od pojedinih koje sam zapamtio da kau: "Ko stane kod Vjerovjesnikovog ~' kabura pa proui ovaj ajet:
"Allah i meleci Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika." (Sura ElAhzab, 56)
Pa kae: "Muhamrnede Allah te blagosilja." Sve dok ne kae sedamdeset puta. Pozvat e ga melek i rei e mu: "Allah te blagosilja o ti taj i taj." A njegova potreba se nee odbiti." Moda e neko na osnovu ove predaje od Ibn Ebu-Fedika misliti da je poeljno namjeravali uiti dove kod kabura ali u tome nema nikakvog dokaza iz sljedeeih razloga: Prvo. Zato to je Ibn Ebu-Fedik ovo prenio od nepoznatih ljudi. Zatim je taj nepoznati prenio neto takoer od nekoga koga ne poznaje. Ovakvim i slinim predajama se ne moe nita potvrditi. Ibn Ebu-Fedik je bio meu kasnijim generacijama na kraju dvijestote po Hidri, a on nije bio od tabiina niti njihovih poznatih tabiina. Sve dok se ne kae da je ovo bilo poznato u prve tri generacije. Dovoljno ti je da zna da niko meu poznatim uenjacima od stanovnika Medine nije neto ovako prenio.
~potvreno
Ono to ini ovaj stav slabim jeste to da je od Vjerovjesnika da je rekao:
"Onaj ko na mene donese jedan salavat Allah donese na njega deset. "2
Navodi ga Kadi u ifa 2. dio, st. 84. Biljei ga Muslim u Sahihu br. 408.
228
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Pa kako e biti stanje onog ko na njega donese sedamdeset salavata da na njega donosi salavate melek od meleka? Njegovi~' hadisi su prethodno pojasnili da do njega dopire selam udaljenog i onog koji je blizu. Drugi je taj, to se ovo smatra poeljnom dovom onome ko doe u posjetu pa to bude u sklopu posjete, kao to su to navodili uenjaci u obredima hada. Ali ovo nije na predmet. Nego smo prethodno naveli da onaj ko ga posjeti posjetom na propisan nain, te bude uio dove u toku te posjete, da to nije pokueno, kao to su to spomenuli neki uenjaci, sa napomenom da postoji razilaenje. Od selefa se prenosi pokuenost stajanja pored kabura radi dove, to je ispravnije miljenje. Nego je pokueno imati namjeru poetno, da se dovi kod kabura, ali primjer ovjeka koji ue u damiju i klanja namaz tahijetul mesdid, te u toku istog namaza uputi dove, to nee biti pokueno. Ili da uzme abdest na nekom mjestu, te na istom klanja a u toku namaza ui dove, to takoer nee biti pokueno. 1 Ali ako se bude trudio i namjeri se da klanja
lbn-Usejmin- rahimehul!ah- kae: ejhrahimehullah- kae: U toku njegovog namaza, ime ukazuje da propisana dova u dobrovoljnim namazima i farzovima u toku namaza moe biti iz dva razloga: Poslanikove j!lj; rijei: to se ti'e sedde trudite se u dova mil jer e vam se odazvati. T ako da je dovu uinio u samom nama zu. D rugo: da je na teehudu rekao ako to kae: Zatim neka od dove b;r.a ta hoe. l kaze: Kada neko od vas bude n.a posljednjem teehudu neka se Allahu utjee od etid stvari. Pa j e uinio dovu u namazu. Pa ako je Poslanik~ smjestio dovu unmar namaza onda ovo to vidimo danas da pojedini ljudi ine od uenja dova poslije namaza je suprotno onome na to nas je uputio Vjerovjesnik~ tj. da je uio dove u toku namaza. Ako je ovo suprotno onome to nalae erijat onda je isto tako suprotno onome to nalae prouavanje. )er ti dovi u trenutku dok si pred Allahom i dok ti dolazi dobro za razliku od onoga koji dovi nakon to ode. Ovo je izokrenute znaenje. Koliko samo stanovnici Nedda uljepavaju dove poslije nafila ili farzova. i kod onih koji dolaze poput ovjeka koji zatvara oi dok ui u namazu. Mnogi !judi kau: Ako zatvori oi u namazu to e biti skruenije za njega. T o je od ejtanovog uljepavanja njemu. Zato to je zatvaranje oiju u namazu ili pokueno ili suprotno preem. Aii ejtan uljepava srcima da ako zatvore oi da e to biti bolje za koncentraicju u 11am,1zu i razmiljanje o njegovom znaenju. lspr.wno je da kaemo: Onaj ko eli doviti Allaha neka to ini prije selama. ili poslije zadnjeg teehuda. Ali poslije farza A!!ah ~nam je pojasnio ta emo rei: A kada obavite namaz Allaha spominjite; stojei; sjedei; na bokovima. l E.n-Nisa, 103). Isto tako i kod dume kada je Allah zabranio ljudima kupo-prodaju poslije ezana
1
229
na odreenom mjestu ili damiji, kojem erijat nije dao posebnu vrijednost u odnosu na druge damije, ili na njemu da ui dove, zabranit e se ova posebnost. je, da je moda odgovor u ovom sluaju radi mnotva doneenih salavata na Vjerovjesnika ~. Jer donoenje salavata na njega, na poetku u sredini i na kraju dove, je jedan od najjaih razloga radi kojih se moe oekivati odgovor u svim dovama. O emu su i dole predaje, poput one koja se prenosi od Omera b. Hattaba '*'kao merfua i mevkuf predaja da je rekao:
Trei
"Tvoja dova je zaustavljena izmeu nebesa i Zemlje sve dok ne donese sa lava t na svog Vjerovjesnika ~."
Biljei ga Tirmizi.1 Muhammed b. Hasen b. Zibale u knjizi Vijesti o Medini spominje u onome to od njega prenosi Zubejr b. Bekar a on ga prenosi od Abdul-Aziza b. Muharnrneda Deravurdija da je rekao: "Vidio sam ovjeka od stanovnika Medine po imenu Muhammed b. Kejsan kako dolazi, kada klanja ikindiju petkom, a mi srno sjedili sa Rabiorn b. Ebu-Abdurrahmanorn - pa bi stao kod kabura i poselamio bi Vjerovjesnika -:j, pa bi dovio sve do mraka. Zatim bi oni koji sjede kod Rabie rekli: "Pogledajte ta ovaj radi?" Pa bi rekao: "Pustite ga, ovjeku pripada ono to je naumio."
kae: A ka.d.a. se rumu obavi raziite se po Zem(ii traei Allahove h/agod.a.ti. l spominjit:e Allaha mnogo d.a. hi ste uspjeH (EI-Duma, 10). T ako da je zi kr stavio poslije traenja blagodati, jer im je zabranjeno traiti opskrbu nakon to se pozovu na namaz petkom. U svakom sluaju Allah~ je pojasnio ta treba rei poslije farz namaza. Ne moe nam se odgovoriti da ako ovjek preda selam da e poslije uiti istigfar, a istigfar je traenje oprosta. A ovaj istigfar nije za ope grijehe. Nego za manjak ili nedostatak koji se desi u namazu. Zato se sa njim poinje prije svega. Kada ovjek klanja kae:
Alf.ahu Ti si spil5/ od T ehe je spil5/ SlAv/fen si o Ti kome pripada ve/iarutvo i dsl". Zatim e uiti istigfar. (Takoer1 nee nam se odgovoriti istiharom namaz, zato to je
/ovdje) dokaz da je potrebno uiti dovu poslije namaza, (jer je tako rekao Poslanik~ u hadisu.) [ zato jer to biva pos li je na fi le .1 ne far za). 1 Sunnen Tirmizi br. 486 kao mevkuf predaja od Omera b. Hattaba 4;o. U lancu ove predaje se nalazi Ebu-Kurre Esedi koji je nepoznat. Hilal ga navodi u djelu Tezkiretu uj uh od Harisa b. Alija b. E bu-Taliba kao merfua predaj u od njega. Albani kae: "Lanac mu je veoma slab." Irvaul galil 2. dio, str. 177- 178.
230
SUJEENJE
PRAVOG PUTA
Muhammed b. Hasan ima svoje predaje iako je kod uenjaka ocjenjen slabim, kao to je kod Vakidija i drugih. Ali prenosi lijepe predaje u kojima ima i pouke. Za ovu priu e se neko vezati za oba kraja, jer se moe shvatiti da ono to je uinio ovaj ovjek jeste novotarija po njima. Te da to nije niko inio od ashaba niti stanovnika Medine, jer da je to bilo poznato od stanovnika Medine onda se ne bi zaudili Rabiini gosti i odbili njegov in. Nego Muhammed b. Hasan spominje u svom djelu predaju Zubejra b. Bekara koja ukazuje da je to bilo u vrijeme Malika i njegovih prijatelja. Te da im ovaj in nije bio poznat. A da je ovo bilo rasprostranjeno meu njima ne bi to naveli u knjizi autora u smislu neega radi ega se ude. Zatim oni koji su sjedili kod Rabie- a bili su ueni ljudi- su odbili njegov in dok mu je Rabia odobrio. Najvie po tom pitanju jeste da postoji razilaenje, ali Rabiino pojanjenje njegovog ina : "Da svakom ovjeku pripada ono to je naumio." Ne ukazuje na odobravanje pokuenih stvari. Jer da je htio tamo klanjati on bi mu to sprijeio, isto kao da je htio da klanja u zabranjenom vremenu. Nego ono to je Rabia htio -a Allah najbolje zna- da onaj ko bude imao lijep nijet da e biti nagraen za svoj nijet, iako djelo koje poini nije propisano, ako nema namjeru da se suprotstavlja erijatu. Ova dova, iako nije propisana, ali onaj koji je ui moe imati nagradu za svoju namjeru. Iz ovoga e se izvui korist tj. da dova pored kabura nije poeljna. Jer to mjesto nema svoju posebnost. Nego dobro moe biti sa strane namjere onog ko upuuje dovu. Zatim Rabia nije ukorio one koji su sjedili zbog toga to su pratili njegov in. Moda zato to do njega nije doprlo da je Vjerovjesnik ~~ zabranio da se njegov kabur uzima mjestom praznovanja ili da se klanja kod njega. Jer je Rabia kao to kae Ahmed ovjek koji je slabo poznavao predaje, tako da ovo moda nije doprlo do njega. Tako da, moda, ovo nije smatrao da ulazi u
231
zabranu, 1 ili da to nije smatrao haramom. Nego llaJVIse to je smatrao da je to pokueno. A sprijeavanje pokuenog nije farz,2 ili da je mislio da je taj ovjek doao radi selama i dove usput i uporedo. O ovome postoji razmatranje. Nema sumnje da se uenjaci razilaze oko ovih stvari. Kao to su se razili o ispravnosti namaza pored kabura. A onaj koji ne smatra namaz nevaljanim moda ga nee ni sprjeavati da to uini. Oslonac biva na Kur'an i sunnet, i na ono na emu su bili prethodnici. Pored toga to je ovaj Muhamrned b. Hasan prenosio predaje od selefa koje jaaju ovo miljenje. Pa kae: "Govorio mi je Omer b. Harun prenosei od Seleme b. Virdana da je rekao: "Vidio
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Prvo Imam Ahmed - rahimehullah - je spomenuo Rabiin govor, ali je htio pojasniti njegovo stanje da se ne bi drugi zaveli njime. Ovo je sa strane savjetovanja kao to kau. Isto tako se prenosi od Ibrahima Neha'ija da je malo posjedovao ZIMnja u hadisima. Ali je u fikhu bio dobar. Uenjaci - rahimehumullah - su ovo rekli ali nije im bio cilj da u potpunosti omalovae vrijednost ovjeka. Nego su htjeli da pojasne istinu da se ne pravari ko se prevari. A svakom ovjeku pripada ono to je naumio. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: ejh kae: 'Sprijeavanje pokuenog nije farz' je neto to treba razmotriti jer treba rei da ako se neto pokueno uzme za ibadet da je farz to sprijeiti, kako ljudi ne bi pali u novotariju. Da, naprimjer ako bi se neko okrenuo u namazu to je pokueno ali je obaveza da mu se sprijei okretanje zato to je pokueno. A sprijeavanje ovog je sunnet1 ali ako inovira ovjek neto u vjeri onda mu se to mora sprijeiti iako bi se radilo o pokuenoj novotariji. Dova pored kabura je zabluda i irl<y i u to nema sumnje, ali samo po sebi kao zabluda jer je u pogledll dove propisano da se okrene prema Kibli1 i to se tie irka jer je u Allahovu vjen1 uveo novotariju koja nije od islama. Novotarija je vrsta irka. Zato to je novotar djelimino sebe postavio zakonodavcem. A postavljanje zakona je vrsta irka. Zato je Uzvieni rekao: On? poredAllah.a" hogovima smatraju sveenike svoje
1
i monahe svoje i Mesiha/ sina Merjemina/ a nareeno im je da se samo jednom Bogu klanjaju/ nema hoga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje oni Njemu ravnim smatraju. !Et-Tewbe, 31). Adijj b. Hatim je rekao: Allahov Pos!anie mi ih nismo oboavali, kae: Zar nisu dozvoljavali ono to je Allah zabranio pa ste to dozvoljava/J: Pa su zabranjivali ono to je A!!ah dozvolio pa ste to zabranjivali? Kae: Da. Kae: To je ohoavanje njih. ejhrahimehullah- nije podrazumijevao rime i rk poput klanjanja pred kipom ili e
se rei: Da e to moda biti sredstvo prizivanja mrtvog 1 a ono to vodi u veliki irk jeste mali irk" jer za to postoje odrednice. Mali irk je ono to je kod uenjaka smatrano sredstvom koje vodi u veliki irk.
232
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
sam Enesa b. Malika da selami Vjerovjesnika~' zatim bi prislonio lea na zid od kabura a onda bi dovio." Ovo iako bi bilo potvreno od Enesa podrava ono to smo govorili. Jer Enes nije stanovao u Medini. Nego je dolazio iz Basre, sa hadijarna ili nekim drugim. Pa bi poselamio Vjerovjesnika j~S, pa bi nakon toga moda elio da dovi. A ono to treba uiniti u njegovoj situaciji biva uporedo i usput tj. da se okrene leima kaburu. Muhammed b. Hasan spominje od Abdul-Aziza b. Muhammeda i Muhammeda b. Ismaila i drugih od Muhammeda Hilala i od drugih uenjaka da je Poslanikova i;, kua u kojoj je njegov kabur, bila Aiina kua u kojoj je stanovala. Te da je etvrtastog oblika, sagraena od crnog kamena i prua. A zid okrenut prema Kibli je dui a istoni i zapadni su isti. Meutim sjeverni je neto krai. Vrata kue su bila okrenuta prema amu. Zatim su zatvorena crnim kamenom i malterom.l Zatim je Omer b. Abul-Aziz na tome sagradio vidljivu graevinu. Nakon toga je Omer ovo zdanje spojio 2 , da ga ljudi ne bi uzimali kao Kiblu posebno radi namaza u sklopu Poslanikove ~' damije. Zato to je Allahov Poslanik ~' kao to mi je to prenio Abdul-Aziz b. Muhammed od erika b. Abdullaha b. Ehu-Nimra od Ebu-Seleme b. Abdurrahmana, rekao:
"Neka Allah ubije jevreje i krane jer su kaburove svojih vjerovj es nika uze li mj es tima mo li tv e."
Govorio mi je Malik b. Enes prenosei od Zejda b. Eslema od Ataija b. Jesara da je Allahov Poslanik j!i;; rekao:
Pojaala
"Allahu ne uini moj kabur idolom koji e se oboavati. se Allahova srdba nad narodom koji su kaburove svojih vjerovjesnika uzeli za mjesta molitve."
lbn- U se j min - r ah ime h u [[ah - kae: tj. materi ja[ koj im se kamen je vee. lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: ej. uinio ju je sa tri oka, jer trougao ini ovjeka da ako se okrene prema njemu da se ne moe okrenuti prema zidu. Nego e biti okrenut prema Kibli.
233
Ako se ove predaje dodaju prethodnim predajama znat kakvi su bili selefi po pitanju ovog poglavlja. Te da je ono na emu je veina kasnijih generacija po njima samo injenje zlodjela.
emo
U ovo poglavlje ne ulaze predaje u kojima stoji da su ljudi uli odgovor na selam iz Vjerovjesnikovog ~' kabura ili iz kabura nekih dobrih ljudi. Te kako je Seid b. Musejjib uo ezan iz kabura u prvim noima hidretskog mjeseca." I slino tome. 1 Sve ovo je istina o kojoj mi (ovdje), ne govorimo, jer je stvar jasnija i mnogo velianstvenija od toga. se prenosi da je ovjek doao kod kabura Allahovog Poslanika ~' te se poalio na uginue stoke u godini Rama de (velike sue). Pa ga je vidio a on mu nareuje da doe kod Omera da izae pa trai kiu radi naroda. Ovo nije od ovog poglavlja. lli kao to se deava u mnogo sluajeva onima koji nisu poput Vjerovjesnika ~. Poznati su mi mnogi takvi dogaaji.
Takoer
Ili traenje potreba pojedinaca od Poslanika~' ili od nekog od njegovog ummeta pa mu se upotpuni potreba. Ovoga se desilo u mnogo sluajeva ali mi nismo sad u toku toga.
Na tebi je da zna da Vjerovjesnikov ~' ili neiji drugi odaziv na molbe ovih ne ukazuje na poeljnost traenja. Jer je on jll;, rekao:
"Neko od vas trai od mene svoju potrebu pa mu je dadnem. A on izae od mene stavljajui vatru pod pazuho." Pa su rekli: "Allahov Poslanie, zato im onda daje?" Kae: "Oni nee nita dntgo osim da trae od mene a Allah odbija od mene krtost. "
ovih koji upuuju svoje zahtjeve i koji se priklanjaju u dovama i koji su u tom stanju, kada im se ne bi udovoljilo njihov iman bi doao u upitnu situaciju. Isto onako kao oni koji su traili
Veina
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ovo je od Allahovog naina dato nekim ljudima da uje ezan ili odgovor na selam u kaburu Allahovog Poslanika~. Ali to ne znai da je Poslanik~ iv ovosvjecskim ivotom kako bi prihvatao dove, ef at i slino tome.
1
234
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
od njega u toku njegovog ivota. Meu njima je bilo onih kojima se odazvalo pa im je bilo nareeno da napuste Meinu. Ako se ovako neto desi, onda je to keramet onog koji je u kaburu. Ali to ne ukazuje na dobro stanje onog koji trai, onda nema razlike izmeu njega i onog otprije. Ljudima nije zabranjen namaz kod kaburova niti uzimanje istih za molitve zbog omalovaavanja mrtvih. Nego je to bilo radi same smutnje, jer smutnja se desi kada se pojave njeni razlozi. Pa da nije onoga to se deava kod kaburova, od ega postoji strah da ljudi bivaju dovedeni u kunju radi toga, ljudima to ne bi bilo
sprijeeno.
to se tie kerameta i natprirodnih pojava koje se nalaze kod kaburova vjerovjesnika i dobrih ljudi, poput sputanja svjetlosti ili meleka kod njih, te izbjegavanja ejtana i ivotinja ovih mjesta, te od udaljavanja vatre od njih i onih koji su u njihovoj blizini, te zauzimanje nekih od njih za svoje susjede meu mrtvima i poeljnosti ukopavanja kod pojedinih meu njima. Te sticanje blagostanja i smiraja pored njih, te sputanja kazne na one koji ih omalovaavaju. Ova vrsta pojava je istina o emu mi ovdje ne govorimo. A ono to je u kaburovima vjerovjesnika i dobrih ljudi od Allahovih kerameta i Njegove milosti, i od onoga to kod Allaha imaju od svetosti i tovanja je mnogo iznad onoga to sebi ljudi predstavljaju. A ovo nije mjesto takvih pojanjenja. No, sve ovo ne ukazuje na poeljnost namaza niti bilo kojih obreda kod njih, zbog toga to postoje velike tetne posljedice zbog namjeravanja ibadeta pored njih, od ega je zakonodavac upozorio kao to je prethodilo. Ove stvari sam naveo jer se nekome ini da se suprotstavljaju onom to smo prethodno govorili a u stvari nije tako.
etvrti oblik je taj, da ubjeenje u odaziv na dovu pored njih i u njihovu vrijednost obavezuje da se okuplja kod njih, i da
namjeravaju putovati radi posjete istih. Moda e se oboavaoci kaburova okupiti oko njih u velikim skupovima, u odreenim periodin1a, a to je upravo ono to je Poslanik~' zabranio rijeima:
235
"Nemojte moj ka bur uzimati mjestom praznovanja."

Ili rijeima:
"Allah je prokleo jevreje i krane jer su kaburove svojih vjerovjesnika uzeli za mjesta molitve."
Ili rijeima:
"Nemojte kaburove uzimati mjestima za molitvu, jer oni koji su bili prije vas su uzimali kaburove mjestima molitve."
Tako da, ima kaburova oko kojih se njihovi oboavaoci sakupljaju godinje, ili putuju radi njih radi proslave, moda u Muharremu, Redepu, a'banu, Zul Hidetu i drugim mjesecima. A kod nekih se okupljaju na dan Aure. Neki to ine na dan Arefata. Neki opet u polovini mjeseca a'bana. Drugi opet u drugim vremenima. Tako da imaju jedan dan u godini koji namjeravaju obiljeiti radi njih. Oni se okupljaju kod njih isto onako kao to se namjerava okupljanje na Arefatu, Muzdelifi ili :Mini u poznatim danima u godini. Ili kao to se namjerava posjeta musali u mjestu stanovanja u danima bajrama, ili je moda davanje panje ovim okupljanjima radi dunjaluka i vjere bitnije i ee. Od njih su, oni radi kojih se putuje u odreeno ili neodreeno vrijeme iz razliitih mjesta radi namjerenog ibadeta i dove kod njih, isto onako kao to se namjerava posjetiti Allahova sveta kua. Nije mi poznato razilaenje meu uenjacima po pitanju ovakvog putovanja da je haram i da se zabranjuje. Osim ako se ne radi o novopojavljenom razilaenju. Ja sam naveo oba prethodna oblika o putovanju samo radi posjete kaburova. Ali, ako je putovanje radi ibadeta kod njih, kao to je dova, namaz ili obiljeavanje praznika i slinog, onda nema nikakve sumnje da je to zabranjeno, jer ih neki nazivaju hadom i kau: "Hoemo da obavimo had kod dotinog kabura." Od njih su oni kod kojih se namjerava okupljanje u odreenom danu u sedmici. U globalu sve ovo to se je Allahov Poslanik~' zabranio
ini
kod kaburova je rod onoga to
rijeima:
236
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Nemojte moj kabur uzimati mjestom praznovanja."

Jer, posjeivanje odreenog mjesta, u odreeno vrijeme, se vraa na povrat godine, mjeseca ili sedmice. I to je samo po sebi znaenje praznika. Zatim zabranjeno je malo i veliko od toga. A to je ono o emu je prethodila Arnnedova zabrana. Kae: "Ljudi su po ovom pitanju mnogo pretjerali." Pa je spomenuo ta se deava pored H usejnovog kabura. Spomenuo sam u onome to je prethodilo pokuenost obiajnog obavljanja ibadeta u vrijeme za koje nije dola potvrda u sunnetu, pa ta onda rei ako se radi o obiavanju odreenog mjesta u odreeno vrijeme? l U ovo ulazi ono to se ini u Egiptu kod Nefisinog i drugih kaburova. Ili kao to se ini oko kabura u Iraku za koji se tvrdi da je kabur Alije ~- Ili kod kabura Husejna, Huzejfe b. Jemana, Selmana Farisija, kabura Muse b. Dafera, Muhamrneda b. Alija Devada u Bagdadu. Ili kod kabura od Ahmeda b. Hanbela, Me'arufa Kerhija i drugih. Ili to se ini pored kabura Ebu-Jezida Bistamija. Isto tako se inilo pored kabura u Harranu kod kabura po imenu Ensarija. I kod rrmogih drugih kaburova u islamskim dravama koje nije mogue nabrojati. Kao i to da su na velikom broju njih sagradili damije. Neki od njih su na silu oteti kao to su sagradili nad kaburovima od Ebu-Hanife i afije. to se tie ovih vrijednih imama, potrebno je da budu voljeni i slijeeni, te da se oivi ono to su oivljavali od vjere. Te upuivanja dova Allahu ~' da im se smiluje i da im oprosti, da bude zadovoljan sa njima i slino tome. Ali da se njihovi kaburovi uzimaju za redovne posjete, to je ono to su zabranili Allah i Njegov Poslanik ~- A stalno namjeravanje ovih kaburova u odreeno vrijeme ili ope okupljanje kod njih u odreeno vrijeme je uzimanje istih za praznovanje, kao to je prethodilo. Ja ne poznajem meu
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: ovjek je nauio da uzme abdest kada hoe da izae, ali to nije sunnet A!lahovog Poslanika ~~ da tako ini, pa emo rei: Svaki abdest je sunnet u bilo koje vrijeme.
1
237
muslimanskim uenjacima razilaenje po tom pitanju. Tako da se nee zavesti zbog mnotva neispravnih obiaja. To je poistovjeivanje sa sljedbenicima Knjige o emu nas je Vjerovjesnik ~~ obavijestio da e se desiti u ovom ummetu. Osnova toga je zbog ubjeenja o vrijednosti dove kod njih. Jer da nije takvog ubjeenja u srcima, sve ovo bi bilo izbrisano. Ako je namjeravanje istih radi dove, ono na to vodi ovo ubjeenje od tetnih posljedica, onda e biti haram poput namaza ili ak pree. To bi bila smutnja u koju se dovode ljudi i pri emu se otvaraju vrata irka, a zatvaraju vrata imana.
238
POGLAVLJE PROPIS O INJENJU OSTALIH IBADETA KOD KABURA

Prethodilo je da je Vjerovjesnik ~~ zabranio da se kaburovi uzimaju mjestima molitve, kao i obavljanje namaza kod njih. lli da se uzimaju mjestima praznovanja, kao i to da je molio Allaha da ne uini njegov kabur idolom koji e se oboavati. Prethodilo je, da uzimanje mjesta za praznovanje, znai da se obilazi u odreeno vrijeme radi ibadeta kod njega ili neeg drugog mimo toga. Prethodila je posebna zabrana radi namaza kod njih i prema njima. A nareeno je da se poselame i da se moli za njih. Spomenuli srno ta ima ovjek od dove kod njih, te razliku izmeu namjeravanja istih radi dove ili dove koja se desi usputno i popratno. 1 Upotpunjavanje ove teme bi bilo sa spomenem propisa o injenju ostalih ibadeta kod kaburova. Na njih se odnose isti propisi kao to je to sluaj sa devom kod njih. Spominjanje Allaha na tim mjestima, ili uenje Kur'ana kod kaburova, ili posta kod njih, ili klanja rtvi, nema nikakvu vrijednost u pogledu mjesta, niti je namjeravanje istih poeljno.
(bn-Usejmin- rahimehullahkae: ejhrahimehullah- kae: Ako bude dovio kod kabura bez namjere da dovi kod njega ali slijedei i pratei ostale postupke, da to nema smetnje. Z a ovo se moe rei da j e potrebno raz motri ti. Jer ne postoji ovjek koj i e doviti na ovom mjestu osim to tc smatra vrijednijim. )er ako nije zato onda ostavlja sve damije te dolazi na ovo mjesto zbog ega smatramo da je ova vrata pree zakljuati. A ovjek ako posjeti kaburove da dovi umrlima a ne kod njih, Isto kao u pogledu Poslanikovog ;Iii:, kabura smatramo da ovjek !samo), poselami Vjerovjesnika ;ji5 i ode ne davei bez razlike da li ostavio sobu sa svoje lijeve strane ili iza sebe.
239
POGLAVLJE PROPIS O INJENJU OSTALIH IBADETA KOD KABURA

Prethodilo je da je Vjerovjesnik ~~ zabranio da se kaburovi uzimaju mjestima molitve, kao i obavljanje namaza kod njih. lli da se uzimaju mjestima praznovanja, kao i to da je molio Allaha da ne uini njegov kabur idolom koji e se oboavati. Prethodilo je, da uzimanje mjesta za praznovanje, znai da se obilazi u odreeno vrijeme radi ibadeta kod njega ili neeg drugog mimo toga. Prethodila je posebna zabrana radi namaza kod njih i prema njima. A nareeno je da se poselame i da se moli za njih.
izmeu
Spomenuli srno ta ima ovjek od dove kod njih, te razliku namjeravanja istih radi dove ili dove koja se desi usputno i popratno. 1
Upotpunjavanje ove teme bi bilo sa spomenom propisa o injenju ostalih ibadeta kod kaburova. Na njih se odnose isti propisi kao to je to sluaj sa dovom kod njih. Spominjanje Allaha na tim mjestima, ili uenje Kur'ana kod kaburova, ili posta kod njih, ili klanja rtvi, nema nikakvu vrijednost u pogledu mjesta, niti je namjeravanje istih poeljno.
(bn-Usejmin- rahimehullahkae: ejhrahimehullah- kae: Ako bude dovio kod kabura bez namjere da dovi kod njega ali slijedei i pratei ostale postupke, da to nema smetnje. Z a ovo se moe rei da j e potrebno raz motri ti. Jer ne postoji ovjek koj i e doviti na ovom mjestu osim to to smatra vrijednijim. )er ako nije zato onda ostavlja sve damije te dolazi na ovo mjesto zbog ega smatramo da je ova vrata pree zakljuati. A ovjek ako posjeti kaburove da dovi umrlima a ne kod njih, Isto kao u pogledu Poslanikovog ;Iii:, kabura smatramo da ovjek !samo), poselami Vjerovjesnika ;ji5 i ode ne davei bez razlike da li ostavio sobu sa svoje lijeve strane ili iza sebe.
239
Ne poznajem nikog od muslimanskih uenjaka da je rekao da su zikr, post ili uenje bolji tamo od nekog drugog mjesta. Ali ono to se spominje da se mejit koristi sluanjem Kur~ana, za razliku ako se ui na drugom mjestu, je ako se misli da do njega dopire nagrada uenja ako se ui kod posebnog kabura. to ne zastupa ni jedan od poznatih uenjaka, nego se ljudi u tom pogledu dijele na dva miljenja: Jedno je, da nagrada tjelesnih ibadeta od namaza, uenja i drugih dopiru do umrlog, kao to do njega dopire nagrada novanih ibadeta oko ega postoji konsenzus. Ovo je stav EbuHanife, Ahmeda i drugih, kao i stav nekih afija i malikija. Ovo je ispravno miljenje radi dokaza koje smo naveli na drugom mjestu. 1 ,2 Drugo je, da tjelesni idabet ne dopire do njega ni u kom sluaju, to je poznato kod afija i malikija. I niko od njih nije izdvojio mjesto radi kojeg dopire ili ne. to se tie da umrli uje glasove uenja i slino je istina, ali umrli ne stie nagradu nakon smrti za djelo koje uini poslije smrti kao to je sluanje uenja ili neeg drugog. Nego se naslauje ili pati radi onoga to je inio u ivotu. Ili to ini neko drugi nakon njegove smrti slijedei ga u tome, ili radi onoga kako se prema njemu odnosi. Kao to postoji razilaenje o njegovim patnjama radi naricanja za njim. Kao to da uiva radi onoga to se pokloni radi njega, ili kao to uiva u dovi koja se uputi radi njega, ili od poklanjanja novanih ibadeta o emu postoji konsenzus. Takoer, skupina uenjaka od hanbelija i drugih, a prenose to od Ahmeda, spominjui predaje: "Da se mejitu nanosi bol zbog grijeha koji se ine kod njih." Takoer se kae: "Da uiva u onome to se ui kod njega i spominje Allah."
Pogledaj Medmu'a fetava od autora 24. dio, str. 309- 313. l bn- U sejmin - r ah imehu ll ah - kae: Mnoge od ovi h reen ica je na veo u podnapisu o Dela[ejn kod rijei Uzvienog: ovjeku ne pripada osim ono to stekne. /EnNedm1 39). Naveo je vie od trideset naina dokazne strane ovog ajeta. Ja nigdje u knjigama nisam sreo da se na ovaj nain navede ovoliko dokaza. A ko eli da provjeri neka to uini.
1
240
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
A ovo, ako bi i bilo istina, ne nalae poeljnost uenja kod njih, jer da je to bilo propisano Vjerovjesnik~' bi to svom ummetu pojasnio. Makar i postojala neka vrsta koristi u ovome, treba znati da tu ipak preovladava teta, kao to je sluaj sa namazom kod njega. Mejit uiva radi dove koja se upuuje za njega, u traenju oprosta i sadake u njegovo ime, i u mnogim drugim ibadetima radi kojih ima rrmogo vee koristi od toga. To je ono to je propisano i u emu nema tete. Zbog toga, niko od uenjaka nije rekao da je poeljno namjeravati posjetu kaburu, kako bi se uio Kur'an pored njega. Jer je nuno poznato od vjere islama da to nije ono to je Vjerovjesnik ~~ propisao svom ummetu. Ali su se razili oko uenja kod kaburova. Da li je mekruh ili nije? Pitanje je poznato o emu postoje tri predaje od Ahmeda. Jedna je, da tome nita ne smeta. Ovo je izabrao Hilal, njegov prijatelj i rrmogi njegovi sljedbenicu meu kasnijim generacijama. I kau da je to zadnja predaja od Ahmeda. Takoer da je to stav skupine Ebu-Hanifinih prijatelja. Oslonili su se na ono to se prenosi od Ibn-Omera- radijjallahu anhumada je ostavio u oporuci da mu se nad kaburom u trenutku kada bude ukopavan ui poetak sure El-Beqare i njeni zadnji ajeti. 1 Takoer, od nekih se muhadira prenosi uenje sure El-Beqare. Druga predaja je, da je pokueno. Pa su se ovi razili da li se ui fatiha u denazi namazu ako se klanja na mezarju? Od Ahmeda se po tom pitanju prenose dvije predaje. A ovo je predaja koju prenosi veina njegovih prijatelja. Ovo su zastupali stari prethodnici meu njegovim prijateljima koji su se sa njim druili, kao to je Abdul-Vehab Verak, Ebu-Bekr Mervezi i drugi. Ovo je mezheb svih selefa, kao Ebu-Hanife i Malika, Haima b. Beira i drugih. Od afije nije sauvana predaja da je neto govorio o ovome. Jer je to po njemu novotarija. Malik kae: "Ne poznajem nikoga ko to ini." Tako da se zna da to nisu
1
inili
ashabi ni tabiini.
Biljei ga Bejheki u Sunnenu 4. dio, str. 56 sa slabim lancem.
241
da nema smeh1je da se ui u trenutku dok se mejit zakopava. Kao to je preneeno od Ibn-Omera - radijjallahu anhuma - i od nekih muhadira. Ali uenje poslije toga, kao to se okupljaju oko kabura da ue kod njega je pokueno. Jer ovako neto u osnovi nije preneeno ni od koga od selefa. 1 Moda je ova predaja jaa od ostalih 2, jer se u nJOJ spaja izmeu dokaza. A oni koji su pokudili uenje kod kabura su pojedinci, pa makar se ne ilo na kabur sa namjerom uenja, kao to je pokuen namaz. Ahmed zabranjuje da se ui u toku denaze namaza na tom mjestu. Poznato je da, uenje u namazu, nije namjerena uenje kod kabura. Pored toga, razlika izmeu onoga to se ini usputno i popratna i onoga to se ini radi kabura je jasna to je prethodilo. A
1 Ovo je praksa i na naim prostorima da se poslije ukopa ui Kur'an oko kabura meji ta. Dakle ono to ima neke osnove u predajama po tom pitanju je uenje Kur'ana dok se mejit ukopava shodno vasijetu ibn-Omera. Ali s obzirom daje predaja o tome slaba onda ni to nije ispravno. (op. ree.) 2 lbn-Usejmin - rahimehull,th - kae: \spravno je da je jaeg utjecaja, zato to je najbolja uputa Muhammedova ~' uputa a on to nije inio. Nego predaja ukazuje suprotno tome. A obiavao je, kada izae iznad mejra da kae: Ttdite oprosta i uvtmje za vaeg brat.a, on sa biva pitan. A nigdje nije spomenuto da je uio Kur'an ili da je naredio da se ui. Tano je da je to pokueno. )er kada bi se ova vrata otvorila to bi odvelo u veliko zlo. )er ko bi mogao odrediti uenje? Moda e neko prouiti cijeli Kur'an. A nakon toga se pojavi kukanje i naricanje i druge stvari.
Trea
Od toga je ono to ine pojedini ljudi u posljednje vrijeme a to je da stoje ; opominju ljude kod ukopavanja. }er to je novotdrija. Zato to mi sigurno znamo da nisu paljiviji u pogledu opominjanja od Poslani/u ~ a on to nije inio. Ni!ud.l mje stao kao hadb da h; ih opomenuo; podsjetio. N ai vie sto je o tome preneeno je:
Prvo: Da je Poslanik #i;1 izaao na Bakije a kabur nije jo bio zakopan pa je sjeo na zemlju a ashabi su posjedali oko njega. Pa je poeo udarati po zemlji sa tapom. Spomenuo je stanje ovjeka kod smrtnog asa, njegovo stanje kod ukopavanja. Dakle samo pria dok su sjedili. Drugo: Da je kod ukopavanje jedne od svojih kerki a bio je pored kabura1 rekao je:
Nema nik09 oda
V.lS
a da mu mJe propisano mjesto u Dennetu i mjesto u Vatri.
Rekoe: Allahov Poslanie, zato ne napustimo djela i oslonimo se na Knjigu? Kae: !Ydite/ svakome je olak.ano ono za ta je stvoren. Ovo nije hutba, a kada bi smo otvorili vrata moda bi se hatibi natjecali na ovom mjestu ko e meu njima ostaviti vei utjecaj i jae izlaganje. T ako da e u tome biti oita zla novotarija. A nije nam poznato da je i jedan od naih uenjaka- rahimehumullah- inio takvo neto a vidjeli smo ih na mnogim denazama ali nita od toga nisu inili,
242
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
stajanje rodbine iznad kaburova umrlih je korisno, jer pomae pri Kur'ana, te da pomae u opskrbi onih koji poduavaju Kur'anu, te da ih podstie ka pamenju, prouavanju i primjeni Kur'ana. Ako bi s reklo da ua nema nagradu, ipak je to ono ime se uva vjera. Isto kao to se uva uenjem kafira ili dihadom grijenika. Allahov Poslanik j$, kae:
pamenju
"Allah
e pomoi
ovu vjeru sa grijenikom. "l
Pojanjenje govora o stajanju (iznad kabura), i njegovim uslovima ispravnosti je spomenuto na drugom mjestu, i to nije ciljana tema na ovom mjestu. to se tie spominjanja Allaha na tom mjestu, to nije pokueno. Ali namjeravanje posjete nekom od tih mjesta radi zikra je pokuena novotarija. Zato to je to jedna vrsta uzimanja tog mjesta za praznovanje. Isto tako je sa namjeravanjem posta na tom mjestu. A oni koji su dozvolili da se na tom mjestu ui, nisu dozvolili da se uzme mjestom praznovanja, kao da se odredi posebno vrijeme gdje se obiava uenje na tom mjestu. Ili da se okuplja oko njega radi uenja i slinog. Ili kao to oni koji dozvoljavaju da se zikri tamo ili da se upuuju dove ne dozvoljavaju da se uzima mjestom redovnog praznovanja, kao to je prethodilo. z to se tie klanja, to je openito zabranjeno na tim mjestima. To su naveli nai prijatelji i drugi. Kao to Enes ~' prenosi od Allahovog Poslanika ji, da je rekao:
''Nema klanja u islamu. "(Mislei kod ka hurova)

Biljee ga Ahmed i Ebu-Davud. 3 Pa dodaje i kae: "Abdurrezak je rekao: "Klali su ptice ili ovce." 4
Biljei ga Buharija u Sahihu br. 3062, Fetb. Muslim u svom Sahihu br. ll l. \bn-Usejmin- rahimehullahkae: Govor Imama Ahmeda o tome da je novotarija mekruh misli na mekruh tahrim tj. strogu zabranu. 3 Biljei ga Ahmed u Musnedu 3. dio, str. 197, i Ebu-Davud u svom Sunnenu br. 3222. Hadis je sabih. 4 Sunnen Ebu-Davud.
1
243
U predaji od Mervezija Ahmed kae: "Vjerovjesnik ~' kae: "Nema klanja u islamu." Obiavali su da ako umre ovjek da mu nad ka burom zakolju deve. Pa je Vjerovjesnik~' to zabranio." EhuAbdullah je pokudio da se to meso jede. Nai prijatelji kau da je u tom kontekstu ono to ine ljudi u naem vremenu, od dijeljenja sadake u obliku hljeba kod kabura ili slinog od vrsta tjelesnih, novanih ili zajednikih ibadeta.
244
POGLAVLJE TE JE ZABRANJENO RADITI KOD KABURA

Od zabranjenih stvari jeste bdijenje nad kaburorn ili boravak u njegovoj blizinL slubovanje njemu ili vjeanje stora po njemu, kao da je Bejtullah Kaba. Pojasnili srno da je izgradnja damija nad njima zabranjena po slaganju uenjaka. I da je haram na to je ukazao sunnet. Pa ta rei ako se torne doda stanovanje u blizini toga kabura ili bdijenje nad njim kao da je Mesdidul-Haram? Kod nekih meu njima, bdijenje kod ovih kabura je bolje i drae mu od bdijenja u Mesdidul-Haramu. Tako da meu ljudima ima onih koji kumire uzimaju mimo Allaha, vole ih kao to se Allah voli ali oni koji vjeruju vie vole Allaha. Svetost damija, koje su sagraene nad tim kaburima, i koje je zabranio Allah i Njegov Poslanik ~~ je vea kod oboavaoca kabura od svetosti Allahovih kua u kojima je Allah dozvolio da se velia i spominje Njegovo ime. I koje su utemeljene na bogobojaznosti od Allaha i Njegovom zadovoljstvu. ejtan je sa ovim novotarijama uspio odvesti veliki broj ljudi u irk. Do te mjere, da pojedinci smatraju da je posjeta tih meheda nad kaburima - kao to je kabur vjerovjesnika, ejha ili nekog od Poslanikove~' porodice- bolja od hada Svete Allahove kue. Oni to nazivaju velikim hadom. Meu njima ima onih koji smatraju da posjeta Vjerovjesnikovog ~' kabura je bolja od hada Allahove kue. Neki od njih kada doLl.u do Medine vrate se i ne odu do Bejtullaha, mislei da je postigao ciljano. To je zato to oni smatraju da je posjeta kaburirna radi dove kod njih i traenja posrednitva preko njih, te traenje i upuivanje dove mejitu (tj traenje od njega
lino).
245
Poznato je da je Vjerovjesnik it!i;, vrijedniji od Kabe. Ali da su shvatili (murici ili novotari), da je cilj da se samo Allah oboava, mimo Kojeg drugog boanstva koje uistinu zasluuje ibadet nema, i da se samo Njemu upuuje potreba i dova, a da je cilj od posjete kaburima, da se dova uputi radi njih (molei za njih), kao to se namjerava sa namazorn nad mrtvima (Denazom), ovaj irk bi nestao iz njihovih srca. Zato emo vidjeti mnoge meu njima kako trae od mrtvih i odsutnih, kao to trai od svog Gospodara. Pa kae: "Smiluj mi se i oprosti mi, primi moje pokajanje ... " i slino tome. Mnogima se ukae slika ejha od kojeg trai pomo, a to ustvari bude ejtan kome se on obraa. Isto onako kako to ine ejtani sa idolopoklonicima. Ono to je vee od toga, jeste namjeravanje posjete radi uenja dova kod njega, te zavjetovanja njemu, ili slugama istog koji bdiju nad njime, ili onima koji su tu nastanjeni, njegovoj rodbini i drugima, sa ubjeenjem da ako mu se zavjetuje da e mu se ispuniti potreba ili da e mu se otkloniti nedaa.
Mi smo pojasnili da rijei Poslanika ~' ukazuju na to, da je zavjetovanje, vjerom potvreno djelo, ali da ne dolazi sa dobrom, te da ga Allah nije uinio razlogom ostvarivanja potrebe, kao to je uinio dovu razlogom toga. Pa ta onda rei za zavjet nepokornosti, koji nije dozvoljeno izvriti?
Znaj, da ukopani od vjerovjesnika i dobrih ljudi, sahranjenih na tim mjestima, mrze ono to se radi pored njih najeom mrnjom. Kao to Mesih mrzi ono to ine krani sa njim, ili kao to su vjerovjesnici Benu Israila mrzili ono to su inili njihovi slj ed benici. Neka ne misli musliman, da je zabrana uzimanja kabura za praznovanje ili za idole, omalovaavanje asti umrlih, naprotiv to je od iskazivanja asti prema njima. To je zato, to kada se srca zauzmu novotarijama, sunnetima okrenu lea. Tako, da e veliki broj onih koji bdiju nad kaburovima vidjeti kako okreu lea sunnetu i nainu ivota istog
246
SUJEENJE
PRAVOG PUTA
tog ukopanog, zabavljajui se kaburom u odnosu na ono to je naredio i u ta je pozivao. Od poasti vjerovjesnika i dobrih ljudi je da se slijedi ono u ta su pozivali od dobrih djela, da bi se poveala njihova nagrada _sa nagradom onih koji ih slijede. Kao to Poslanik ~~ kae:
"Ko bude pozivao na uputu imat e nagradu onoga koji ga budu slijedili bez da se od njihove nagrade neto umanji. " 1, 2
Srca mnogih grupa su se okupirala razliitim novotarskim vrstam ibadeta, radi dova, putovanja, ili sluanja i slinog - zato to su zapostavili propisano ili njegov dio, mislim na odstupanje njihovih srca. Makar i obavili oblik propisanog, jer onaj ko obavi pet namaza, licem i srcem, shvatajui ta sadri od lijepih rijei i dobrih djela, davajui im svaku panju, bit e mu dovoljan u odnosu na sve ono to smatra vrijednim od njegovog roda. Onaj ko se posveti Allahovom i Poslanikovom ~govoru, sa svojim razumom i shvati ga srcem, u njemu e nai i osjetiti razumijevanje, slast, uputu i lijek za srca, blagoslov i korist koju nee nai ni osjetiti u govoru pjesnika i u poeziji. Onaj ko se navikne na propisanu dovu u odreeno vrijeme, kao to je odmakla no, ili na krajevima namaza, 3 na seddi i u slinim situacijama, bit e mu dovoljno u odnosu na svaku vrstu novotarskih dova ili bar u nekim njenim svojstvima.
Biljei ga Muslim u Sahihu br. 2674 a hadis ima svoj nastavak. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ova taka je bitna ali joj treba dokaz, a to je da stanovnici kaburova mrze ono to se ini kod njih od grijeha. Postoji predaja koja govori da umrlom smeta ono to se kod njega ini od grijeha. T ako da je potreban dokaz o tome, a ako se nae onda prihvatamo a ako se ne nade onda je to pitanje gajba to opet ima potrebu za dokazom i provjerom. 1 lbn-Usejmin - rahimehuHah - kae: ejh - rahimehullah - kae: Na krajevima namaza tj. na njegovim zavr.etcima. On - rahimehul!ah - je o Poslanikovim ~ rijeima Mu az u: Nemoj proputa. d da. We na kraju svakog n.amaza: Allahu pomozi me da Te se sjeam/ zahvaljujem Ti i bj"epo Te oboavam. Rekao: Misli se n,1 zavretku namaza. Zavretak svega je njegova zadnja strana kao to je ima i ivotinja i njoj pripada, da ne bi neko pomislio da ejh smatra dozvoljenim uenje dove poslije namaza.
2
247
Obaveza razumom obdarenog jeste, da se trudi u slijeenju sunneta u svemu tome, i da se kloni svega onoga to je novotarija za koju se misli da je bolja od sunneta, jer onaj ko bude traio dobro nai e ga a onaj ko se bude klonio zla sauvat e ga se.
248
POGLAVLJE MJESTA GDJE SU STAJALI, ODSJEDALI, O BOA VALI ALLAHA ~ VJEROVJESNICI I DOBRI LJUDI ALI IH NISU UINILI MJESTIMA MOLITVE
to se tie mjesta vjerovjesnika i dobrih ljudi, tj. mjesta gdje su stajali, odsjedali, oboavali Allaha~~ ali ih nisu uinili mjestima molitve. Ono to je doprlo do mene od poznatih dva miljenja:
uenjaka
o tome su
Prvo: da je to zabranjeno i pokueno, te da nije poeljno namjeravati ibadet na mjestu osim ako erijat nije doao sa poeljnou namjeravanja ibadeta na odreenom mjestu. Kao naprimjer, da je Vjerovjesnik 1;, namjerena obavljao ibadet na tom mjestu, kao to se trudio da klanja iza Mekarni-Ibrahima, ili kao to se trudio da klanja namaz pored Istivane (stub), ili kao to se namjeravaju damije radi namaza ili kao namjeravanje klanjanja u prvom safu i slino tome. Drugo miljenje je da nema smetnje ako se to radi ponekada. O emu se prenosi da se Ibn-Omer trudio da klanja na mjestima gdje je prolazio Vjeovjesnik ~. Iako je Vjerovjesnik oj, prolazio ovim mjestima zbog potrebe a ne zbog namjere. Sindi Havatimi kae: "Pitali smo Ehu-Abdullaha o ovjeku koji dolazi kod meheda i putuje radi njih. ta misli o tome?" Kae: "to se tie po hadisu Ibn Ummu Mektum da je pitao Vjerovjesnika ti:, da klanja u njegovoj kui kako bi to mjesto uinio musalom, i na osnovu onoga to je inio Ibn-Omer slijedei mjesta i tragove Vjerovjesnika ~' nema smetnje da ovjek posjeti mehede osim to su ljudi po tom pitanju pretjerali u mnogo emu i emu su se uveliko posvetili."
Takoer,
ovjeku
od njega prenosi Ahmed b. Kasim da je bio upitan koji dolazi na ove mehede koji su u Medini i drugim
249
mjestima i radi kojih putuje? Pa je rekao: "to se tie injenja toga po hadisu Ibn Ummu Mektuma, da je pitao Vjerovjesnika ;i;, da doe kod njega i da klanja kako bi to mjesto uinio musalom. Ili na osnovu onoga to je inio Ibn-Omer slijedei mjesta kojima je hodao Vjerovjesnik~~ tako da je bio vien kako sipa vodu pa je bio upitan o tome? Kae: "Vjerovjesnik~~ je ovdje sipao vodu." Kae: "Postupati na osnovu ovoga nema smetnje." Kae: "Pa je dozvolio to kao olakicu (u omjeru i na nain kako je dolo u hadisu)." Zatim kae: "Ali su ljudi u mnogo emu od toga pretjerali, rrmogo su se posvetili ovom znaenju, pa je spomenuo Husejnov kabur i ta se radi kod njega." Ove dvije predaje navodi Hilal u knjizi Ede b. Ehu-Abdullah je pojasnio da oni mehedi, tj. mjesta na kojima postoje tragovi vjerovjesnika i dobrih ljudi, koji nisu bili uzeti kao damije, poput mjesta u Medini, su meu rijetkima koja se ne uzimaju za mjesta redovnog praznovanja, nasuprot veine drugih mjesta koja se uzimaju za mjesta redovnog praznovanja, kao to smo o tome prethodno govorili. U ovom pojanjenju je sastavio predaje i miljenja ashaba. Buharija u svom Sahihu prenosi od Muse b. Ukbeta da je rekao: "Vidio sam Salima b. Abdullaha kako se trudi da boravi na mjestima na putu. Da klanja na njima, pa je govorio kako je njegov otac klanjao na tim mjestima. Te da je on vidio Vjerovjesnika ~~ kako klanja na tim mjestima." Musa kae: "Govorio mi je Nafia da je Ibn-Omer klanjao na tim mjestima." l Ovo je ono to je dozvolio Ahmed ~. to se tie onoga to je pokudio, pa Seid b. Mensur u svom Sunnenu prenosi da mu je govorio Ebu-Muavija govorio mi je E'ame od Muavera b. Suvejda od Omera .:t;, da je rekao:"Izali smo sa njim na had kojeg je obavio. Pa nam je na sabahu uio suru Fil na prvom i Kurej na drugom rekatu. Kada se vratio sa hada vidio je kako su ljudi oznaili mesdid pa ree: "ta je ovo?" Kau: "Mesdid gdje je klanjao Allahov Poslanik ;i." Pa ree: "Ovako su uniteni sljedbenici
1
Biljei ga Buharija br. 483, Feth.
250
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Knjige prije vas. Llzimali su mjesta vjerovjesnika za manastire. Koga zatekne od vas namaz neka klanja, a koga ne zatekne neka ide. "1
Omer~' je pokudio da se mjesto gdje klanjao Vjerovjesnik uzme mjestom redovnog praznovanja. Pa je pojasnio da su kitabije radi toga bili uniteni.
U predaji od njega stoji da je vidio ljude kako se razilaze na pravce. Pa je rekao: "Gdje idu ovi?" Pa je reeno: "Voo pravovjernih, mesdid gdje je klanjao Vjerovjesnik.# pa oni klanjaju na tim mjestima." Pa ree: "Oni koji su bili pnje vas su radi ovoga uniteni. Slijedili su tragove svojih vjerovjesnika i inili su ih crkvama i manastirima. Koga zatekne namaz od vas na ovim mjestima neka klanja a onoga koga ne zatekne neka ide, i neka ne stoji na njemu. "2,3 Muhammed b. Veddah i drugi prenose da je Omer b. Hattab naredio da se posijee drvo ispod kojeg je Poslaniku ~' data prisega Ridvan, zato to su ljudi odlazili ispod njega." 4 Pa se Omer bojao da ne budu dovedeni u kunju. s
Uenjaci- da Allah bude zadovoljan sa njima- su se razili oko dolaska kod tih meheda.
1 Biljei ga Abdurrezak u Musanefu J. dio, str. 118, ovim lancem kojeg je naveo autor. Ovu predaju j e Hafiz potvrdio u F eth u l. dio, str. 569. 2 Biljei ga Muhammed b. Veddah u Onom to je dolo o novotarijama str. 90. Lanac mu je sahih po Muslimovim uslovima. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: U Omerovom .J;.1 voi pravovjemih1 postupku kada je ui o 'Elem tere kejfe' i 'LHl:Jfi Kurejin 1na sabah namazu j e dokaz da uen j e na putovanju nije isto kao i uenje dok boravi. U ovome je takoer dokaz o uenju po redoslijedu 'Elem tere kejfe feale rahhuAe' i 'Liil:Jfi Kurejin' tako da su neki lingvistiari definicijom odredili da rijei Uzvienog: 'Lh1afi Kcnejin' da se radi o pridjevu i imenici. Kae da je vezano za rijei Uzvienog: 'Fededleum keasfin me'k.ul' Ali daleko je od toga da samostalne sure budu vezane gramatikom definicijom jedna za drugu. Ali moja je namjera da shvatite da su sure vezane jedna za drugu. 4 Prethodni izvor str. 91. 5 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Iz ovoga moemo izvui korist da sve ono od ega postoji bojazan da moe dovesti u kunju iako se radi o doputenoj stvari da to treba uklonuti radi srijeavanja da dovede do toga.
251
Muhammed b. Veddah kae: "Malik i drugi uenjaci Medine su pokudili posjeivanje ovih mesdida i tragova koji su u Medini, osim Kuba-e i Uhuda."l Sufjan Sevri je uao u Bejtul-Makdis i klanjao u njoj. Ali nije slijedio te tragove niti je klanjao na njima. Ovi su to pokudili kao neogranieni pojam zbog ovog Omerovog hadisa. l zato to to lii na namaz pored mezarja. Jer postoji mogunost da dovede do toga da ta mjesta budu uzeta mjestima redovnog praznovanja ili posjeta. Takoer, lii i na poistovjeivanje sa kitabijama. l zato ono to je uinio Ibn-Omer sa njime se nije niko od ashaba sloio. Od pravednih halifa nije preneeno, niti od nekog drugog od muhadira i ensarija, da je jedan od njih trudio se da klanja na mjestima na kojima je odsjeo Vjerovjesnik ~Ispravnost je sa veinom ashaba. Jer slijeenje Vjerovjesnika ~~ biva u pokornosti njegovim naredbama. I biva u njegovim djelima da se uine onako kako ih je on inio. Pa ako je Vjerovjesnik ~. imao namjeru da obavi ibadet na nekom mjestu, onda obavljanje tog ibadeta na tom mjestu je slijeenje njega,2 kao
Prethodni izvor str. 91-92. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Kao da ne postoji slaganje ili obiaj jer ako se sloe sa Poslanikom ~~ u tome nismo ga time slijedili za razliku od pojedinaca koji kau, naprimjer: Znamo da se Poslanik ;1!!;1 u povratku sa Arefata odvojio u grmlje, mokrio i abdestio. Hoemo li rei: Mi trebamo da se odvojimo u grmlje mokrimo i itbdestimo? Ne, ak i kada bi to uradili ne bi ga time slijedili. Jer to radimo radi same nude. Slino tome: U vrijeme Allahovog Poslanika :ll, se oblaio donji omot oko tijela, gornji omot i ko.ulja. A mnogo je onih koji oblae gornji i donji dio omota oko tijela. Hoemo li rei da je od sunneta da ovjek oblai ova dva omota u dravi gdje ne znaju za ovo? Ne, od sunneta je da ne odstupa. od stanovnika jednog mjesta u njihovom odjevanju osim ako nije haram. Pazi na ovu opasku. Jer sunnet moe biti sama stvar ili rod. Samo stvar je da bude poeljan rod sam po sebi. A rod da bude njegov rod poeljan. Isto tako ove stvari koje su se desile slaganjem i o kojima .erijat nije donio propisa. Od toga je da je Poslanik~~ na oprosnom hadu u Mekku stigao etvrti dan. Pa je klanjao sluaivajui namaz sve dok se nije vratio u Medinu. Hoemo li rei da ne skrauje namaz osim onaj ko nije boravio etiri dana? Ne, zato .to zn.lmO da je Poslanik~' dospio u Mekku cetvrti dan za.to to mu je tako bilo putovanje. A dokaz je to to on to nije dostavio um metu na takav naein, a da je to bio cilj on bi to pojasnio radi same potrebe za rim. Zato pazite na ovo. Slijeenje
2 1
252
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
to se namjerava odlazak na mjesta damije.
odreena
na hadu ili u
Ali to se tie mjesta na kojima je odsjeo, po slaganju svih zbog toga to je odgovaralo vremenu objave, ili zbog neeg drugog, od onoga to se zna da se trai kao mjesto, pa ako se budemo trudili da odlazimo na to mjesto onda nee biti da smo slijedili Poslanika ~' jer su djela prema namjerama. Dok su kasnije generacije uenjaka to smatrali poeljnim. Skupina uenjaka koji su pisali, meu naim prijateljima i drugim, o obredima hada da je poeljno posjetiti ta mjesta. 1 Neka od njih su nabrojali i imenovali. to se tie Ahmeda, on je dozvolio od njih ono o emu postoje predaje, osim ako se ne uzmu mjestima praznovanja. Kao da se uzme to obiajem, i da se kod njih okupljaju u odreeno vrijeme, kao to se dozvoljava enama namaz u damijama gdje se obavlja namaz u dematu. Iako su njihove kue bolje za njih, te ako ne budu izlazile razgoliene. Na taj nain je spojio meu predajama, uzimajui za dokaz hadis Ibn Umnm Mektuma. Tome slino je ono to se navodi u oba Sahiha od Itbana b. Malika da je rekao:
"Klanjao sam kao imam svom narodu Benu Salim. Pa sam doao kod Vjerovjesnika ~i rekao: "Ja sam (enkertu besari) ukorio svoj pogled, jer bujice razdvajaju izmeu mene i damije mog naroda. Volio bih kada bi doao i klanjao u mojoj kui na mjestu koje bi ja uzeo za damiju." Pa je rekao: "Uinit u to ina-Allah." Pa mi je Poslanik :i, poranio a sa njime je bio Ebu-Bekr, nakon to se vruina pojaala. Pa je Vjerovjesnik od mene zatraio dozvolu da
Poslanika !~:!:, nije u slijeenju postupaka samih po sebi, nego u slijeenju roda postupaka. Osim ako se zna da je odreeni postupak ibader, kao to je namjeravanje odlaska na Arefat, Muzde!ifu1 Minu i slino tome. 1 lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: Mnoga od njih su lana i ne postoji njihova osnova. Kao to smo u Taifu vidjeli damiju po imenu 'Kev'a' llaenje). Ali u svakom sluaju mnoge od tih stvari su lane meutim obini ljudi ih smatraju istinitim.
253
ue a ja mu dozvolih, ali on ne sjede sve dok ne ree: ''Gdje voli da klanjam u tvojoj kui?" Pa sam mu pokazao mjesto gdje volim da klanjam. Allahov Poslanik ~ stade i donese tekbir a mi smo stali u saf iza njega, a on klanja dva reka ta zatim predade selam i mi predadosmo selam kada ga je on predao." 1 /
Sahih Buhari 425, Feth, i Sahih Muslim br. 33. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: U ovom hadisu su koristi: Od njih je: Ako je ovjeku oteano da klanja u damiji nema smetnje da klanja u kui kao to je Posla n i k~~ dozvo lio U tb,1 nu b. Mal i ku. Od njih je i: Vrijednost Ebu-Bekra 4o te da je Poslanik ;1:1 volio da on bude njegov pratioc. Od koristi: Na ovjeku je da pone sa prioritetnim stvarima radi kojih je doao, zbog ega je Poslanik~~ prije nego to je sjeo rekao: Gdje hi voHo da ti kl.anj.am? Nema sumnje da je ovo od vrste namjere. Zato ovjek ne bi smio1 ako se oneisti 1 odgaati ienje i govoriti: Oistit u se kada ustanem na namaz. Pa zaboravi. Nego treba pouriti da se oisti prije nego to zaboravi. Dokaz tome je da je Poslaniku ~~ doneena dijete a on ga posadi u svoje krilo. Dijete mu se pomokri na odjeu a on naredi da mu se donese voda i on je poprska po tom mjestu. Od koristi ovog hadisa takoer je: Dozvoljavanje traenja berieta od Poslanika~ )er je Utban 4> htio da mu Poslanik~~ klanja na mjestu koje e on uzeti kao mjesto klanjanja. Da [i se ovo odnosi na nekog drugog mimo njega? Ispravno je da se ne odnosi ni na kog drugog. Kada bi smo pozvali dobrog ovjeka, poznatog po znanju, dobroti i imanu da nam klanja na mjestu koje bi smo mi uzeli za musalu1 rei emo da je to novotarija. Ako bi ovjek rekao: Kako ete rei da je novotarija kad je to inio Poslanik ;J? Rei emo: Zato to su ashabi bolje shvatali i znali ta je time Poslanik ;!!i;1 htio, ali pored toga oni to nisu inili. Nije nam poznato da je Ebu-Bekr, Omer, Osman, Alija ili neko dru~ od njih tako inio. Od koristi ovog hadisa: Covjek bi trebao, kada eli neto da uradi u budunosti, da doda 'ina-AIIah'. Kao to je Poslanik ;11!1 rekao U tbanu: Uinit u in.a-AI/dh. A to je samo zato to se Poslanik ~~ povodio za rijeima Uzvienog: l ni .z.a~ ne reci: Uradit u eo sacra. A CU. ne We: Os;m ako Allah hac/e ho"o.(EI-Kehf, 2.3-1.4). Ali ako bi to rekao u smislu vijesti onda nema smetnje. ]er obavijestiti o neemo to se desilo ne ono to misli u budunosti je razlika od onoga koji kae: Uinit u u budunosti i onoga koji obavijetava o svojoj namjeri o djelu. Od njih: Propisanost safova1 te da je propisano da imam proe naprijed a klanjai pozadi. Od njih: Dozvo[jenost upotrebe ia reta pored mogunosti govora. Od njih: Praenje imama i da ne pouruje prije njega niti da istovremeno sa njim obavlja pokrete niti da dosta kasni. Zato to je rekao: Pa je predao selam, a mi smo
2
254
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
U ovom hadisu se ukazuje da onaj ko ima namjeru da sagradi damiju na mjestu gdje klanjao Allahov Poslanik ti, da nema smetnje, kao i to da se klanja na mjestu gdje je klanjao Allahov Poslanik ~.
Ali osnova ovoga je bila namjera izgradnje damije, pa je volio da to bude mjesto gdje je klanjao Vjerovjesnik ;i. Kako bi Vjerovjesnik :i:, bio taj koji je dao znaenje tom mjestu kao damije, za razliku od mjesta gdje Poslanik :i:, klanjao zato to je tuda prolazio u vrijeme namaza. Te se to mjesto uzme za damiju, ne zbog potrebe za darnijom nego zato to je Poslanik~' tu klanjao.
to se tie mjesta na kojima je Vjerovjesnik fi., imao namjeru da klanja i da dovi kod njih, onda je namjeravanje namaza i dove na tim mjestima sunnet. Slijedei Poslanika~' poistovjeujui se sa njim u njegovim postupcima, kao to se trudi da se obavi namaz ili dova u odreeno vrijeme. Namjeravanje namaza i dove u tom vremenu je sunnet poput ostalih ibadeta, i svih ostalih djela koja je obavio u formi onoga to pribliava Allahu ~.
Slino ovome je ono to se biljei u Sahihima od Jezida b. Ebu-Ubejda da je rekao: "Seleme b. Ekv'a se trudio da obavlja namaz kod istivane kod Mushafa, pa sam mu rekao: "EbuMuslime, vidim da se trudi da klanja kod ovog stu ba?" Kae: "Vidio sam Vjerovjesnika ~' kako obavlja namaz na ovom mjestu."l
U Muslimovoj verziji od Seleme b. Ekvea stoji da se trudio
da klanja na mjestu kod Mushafa te da velia Allaha~ kod njega. Pa je spomenuo da je Vjerovjesnik na tom mjestu obavljao ibadet. A izmeu mimbera i Kible je bilo prostora kuda bi mogla proi jedna ovca."2,3
predali selam nakon 5to je on predao selam. Tj. bez zakanjenja, bez preduhitravanja i neistovremeno sa njim. 1 Sahihul Buhari br. 502, Feth, i Sah ih Muslim br. 509. 2 Sahih Muslim br. 509. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Neko e rei: Kako emo znati da se ovo desilo namjerno, i zato ne postoji slaganje oko toga? Odgovor: Da njegovo stalno postupane na taj nain ukazuje na njegovu namjeru. Razlika je izmedu ovjeka koji je
255
ejhul-islam Ibn Tejml}}'e
Neki pisci su mislili da oko ovog postoji razilaenje, pa su ovo i ono prvo (o emu je bilo govora) uinili istim. Ali to nije dobro miljenje. Jer je ovdje navedeno da se Poslanik j/i;, trudio da obavi ibadet na odred.enom mjestu pa kako onda da to ne bude mustehabom? Da, to se tie nastanjivanja ili rezervisanja odreenog mjesta u damiji, na kojem ovjek klanja i ne bi klanjao osim samo na njemu, to je zabranjeno kao to je dolo u sunnetu. A nastanjivanje (rezervisanje nekog dijela damije), nije isto to i posveivanje panje nekom mjestu radi obavljanja ibadeta. Tako da se mora razlikovati izmeu slijeenja Poslanika jtj;, i primjene njegovog sunneta u onome to je inio, i izmeu uvoenja novih stvari koje nije primijenio radi toga to su vezane za njega.l su se razili po pitanju onoga to je uinio Poslanik ~~ od mubah stvari, a mi to uinimo poistovjeujui se sa njim, pored nepostojanja tog razloga. Neki od njih to smatraju poeljnim, dok drugi ne.
Uenjaci
stao jednom i klanjao na tom mjestu i ovjeka koji se stalno pojavljuje da bi klanjo na tom mjestu. Zato je zabranjeno da se odreuje mjesto poput mjesta gdje deve leu. A to je da ovjek odredi mjesto u damiji gdje e klanjati. Od toga je uenje sure 'Iza zulzileti' dva puta u jednom namazu. Neki ljudi to smatraju poeljnim i kau: Poslanik :!.15 je tako inio, p,1 hajde da i mi tako uimo. Rei e se da se to desilo slaganjem ali neto to se htjelo da bude sunnet to se inilo kontinuirano. Kao to je uvijek uio sun1 Sedde i lnsan petkom. T e njegovo stalno uenje Oaf i lqterebet na bajramima. l Sebih i Caije bajramima i"petkom. Ono to je Poslanik~~ inio uvijek ukazuje da je to bio sunnet. Ali ono to se desilo slaganjem i u tome Poslanik~' nije traio stalno postupanje ne ukazuje da se radi o sunnetu. Ovo je osnova, da se o tome razmilja i promatra. Ali i pored toga uenjaci su se razili o tome, kao to je na to ukazao ejhul islam ovdje. l kao to je na to ukazao lbn-Dekik u erhul umde, pojanjavajui razliku izmedu neega to je uzeto sunnetom i neto to se ini slaganjem. 1 !bn-Usejmin - rahimehullah - kae: Od roga je ako bi neko rekao: Poeljno je klanjati u dematu noni namaz jer je Poslanik :!:!i, tako inio. Ovo je inio kao sunnet1 ali je tako postupao ponekada. T ako da se nee zabranjivati openito niti e se odobravati openito. T o je ono sutinsko slijeenje. Covjek prati Poslanikove ~' stope1 koraa kuda je koraao i stane gdje je stao.
256
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Radi toga se Ibn-Omerovo djelo izdvaja. Vjerovjesnik ~, je klanjao na tim mjestima jer su to bila mjesta gdje je prolazio, i zbog toga to je tu stanovao. Ali nije se trudio da obavi namaz u njima radi tih mjesta.
Slino
tome je da musafir klanja u mjestu gdje odsjedne a to
je sunnet.
Ali to se tie namaza kojeg je klanjao na tim mjestima zbog podudarnosti, to nije niko prenio osim Ibn-Omera od ashaba. ---re prenosi se da su Ebu-Bekr, Omer, Osman, Alija i svi drugi ashc.bi meu prethodnicirna od muhadira i ensarija putovali iz Medine u Meklm radi hada i umre ili kao putnici, i da su se trudili da klanjaju na mjestima gdje je klanjao Vjerovjesnik ~-
Poznato je, da je ovo bilo poeljno kod njih, oni bi to uinili prije svakog drugog. Oni su bolje poznavali i slijedili njegov sunnet nego bilo ko drugi. Allahov Poslanik ~ kae:
"Na vama je da slijedite moj sunnet i sunnet mojih pravednih halifa, koji e upuivati, poslije mene, to vrsto prihvatite kutnjacima. uvajte se inovacija, svaka inovacija je novotarija a svaka novotarija je zabluda. "1
Ulaganje ove vrste truda nije od sunneta pravednih halifa, nego je to ono to je uvedeno kao novo. Ako se rijeima ili djelu ashaba suprotstavi njemu slian onda on ne biva dokazom, pa ta onda rei ako se izdvoji u odnosu na sve ostale ashabe? ulaganje truda dase na tim mjestima klanja, moe biti razlogom koji vodi do toga da se ova mjesta uzmu za damije te na taj nain da se ljudi poistovjete sa kitabijama u onome u emu nam je zabranjeno da se poistovjeujemo sa njima. Dok to opet vodi u irk Zakonodavac je u korijenima prekinuo ovaj predmet tako to je zabranio, naprimjer, da se klanja u vrijeme izlaska i zalaska sunca. Ili zabranom da se od kaburova prave damije. Pa
Biljei ga Ebu-Davud u Sunnenu br. 4607, Tirrnizi u svom Sunnenu br. 2676, IbnMade u Mukadime br. 42 u had isu od Irbada b. Sarije .:$.a hadis je sahih.
1
Takoer,
257
ako je zakonodavac zabranio da se propisani namaz obavlja na ovim mjestima i u ovim vremenima, radi sprijeavanja razloga, kako je onda mogue uiniti poeljnim namjeravanje namaza ili dove na mjestima kojima su prolazili ili na njemu klanjali, bez da su oni imali namjeru da tu posebno klanjaju ili da upuuju dove? Kada bi se ovo primijenilo onda bi bilo poeljno da se klanja na planini Hira, 1 ili na brdu Sevr, ili da se namjerava odlazak radi namaza na mjesta za koja se kae da su vjerovjesnici stajali na njima, kao to su dva mjesta stajanja pored planine Kasijon u Damasku za koja se kae da su mjesta gdje su stajali Ibrahim~\ i Isa~' ili mjesto za koje se kae da je tu tekla Kabilova krv. I slina mjesta ovima koja se nalaze u Hidazu, amu i drugdje. Zatim, to vodi u one tetne posljedice do kojih se dolo radi kaburova. Jer se kae da je to mjesto vjerovjesnika, ili kabur vjerovjesnika, ili evlije prenosei rijeima bez saznanja ko je to rekao. Ili kroz snove, za koje se ne zna jesu li istiniti, zatim da se na osnovu toga to mjesto uzme za damiju. Tako da postane idolorn koji se oboava mimo Allaha. irk koji je izgraen na izmiljotini. A Allah~' u Svojoj Knjizi povezuje u spomenu irk i la kao to spominje uporedo iskrenost i istinu. Zato je Vjerovjesnik :fi, u vjerodostojnom hadisu rekao:
"Lano svjedoenje se uporedilo sa pripisivanjem ortaka Allahu ~ - dva puta - zatim je prouio rijei Uzvienog Allaha:
~ ~~ ~ ~ ;~p )ll jp 1/~~-~lj ~~,"'li~ ~?~G~~~-~t;
lbn-Usejmin ~ rahimehu!lah ~ We: Penjanje na brdo Hire biva samo radi razgledanja i pouke. Ovo je halal, ali da se penje mislei da je to ibadet to je novotarija u vjeri. Najudnije je to neki ljudi odlaze na brdo Uhud i penju se na breuljak strijelaca mislei da je to ibadet. Ovo je udno1 jer je to mjesto gdje su strijelci poinili grijeh. Da li e to mjesto biti mjesto pribliavanja Allahu? ovjek ne voli da se u njegovom srcu pojavi neto na spram ashaba koji su time iskazali neposlunost na ovom mjestu. Ali to je neto udno, da nas Al!ah sacuva.
1
258
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Pa klonite se prljavtine kumira i klonite se lana govora! Iskazujui Allahu istu predanost, a nesmatrajui nikoga Njemu ravnim!" (Sura El-Hadd, 30- 31)1
Uzvieni kae:
"A na Dan kada ih sve sakupimo, pa upitamo one koji su druge Njemu ravnim smatrali: "Gdje su vam boanstva vaa koja ste bogovima drali?" (Sura El-En'am, 22)
Sve do rijei Uzvienog:
"A nee im biti onih koje su bili izmislili!" (Sura El-En'am, 24)
O Prijatelju (Ibrahimu)
",. ..,..
Allah~'
kae:
,...",. ".. ".i'
SJ~)~~ OJ~~~~
....
G:..Lf o_,.:.;~. i;C ...v_;Jj L/':1 Jli ~l

~
!:
"... kad je ocu svome i narodu svome rekao: 'emu se to vi klanjate?' Zar lana boanstva umjesto Allaha hoete?" (Sura EsSaffat, 85-86)
I Uzvieni kae:
~
J.Ji ~ w-..:__s~)
....... ..
..
"'
t_;.;:-~:: :W)
....
"A doi ete nam pojedinano, onakvi kakve smo vas prvi put stvorili." (Sura El-En'am, 94)
Pa sve do
rijei
Uzvienog:
0~;-;
1
t6 ~ ~ J..:P-' ~th-a; J.iJ
J.
".
....
",.
Ova dva ajeta su u suri El-Had a hadis je zabiljeio Tirmizi u svom Sunnenu br. 2416 od hadisa Ejmena b. Huzajma. Ebu-Davud ga biljei u svom Sunnenu br. 3599, lbnMade br. 372, Ahmed u svom Musnedu 4. dio, str. 321 od Huzejma b. KatiJa ali je hadis slab kao to ga je ocjenio ejh Albani u Tahridul iman li-ibni Selam 49/118, tampano od strane Islamske biblioteke.
259
" ... pokidane su veze meu vama i nema vam onih koje ste posrednicima drali." (Sura EI-En'am, 94).
Uzvieni kae:
"Objavljivanje Knjige od Allaha je Silnog i Mudrog!" (Sura EzZurner, 1)
Do
rijei
Uzvienog:
"Allah nikako nee ukazati na Pravi put onome ko je laov i nevjernik." (Sura Ez-Zumer, 3)
Uzvieni kae:
_.bj~p)~i ~(j~ i)=,:J.t 0t~ J)J
ill
l " "" ""' ..,.
.J
r-.r ~ ~~ r::.J .
,. ..,.. J.
"A na Dan kad ih sve okupimo rei emo onima koji su Allahu druge ravnim smatrali: "Stanite i vi i boanstva vaa!" (Sura
Junus, 28)
Sve do rijei:
" ... a
nee
im biti onih koje su izmiljali." (Sura Junus, 30)
Uzvieni kae:
~\ .JJ~ .:/.. uY-4 U",.
~"""'
,.
J. e- "
...
:il l ~
;.~~
~....
.... ....
L.-'
uP_) ':JI ,
;". l } .....
.!!
~;. ~
~ ~-' .:.o~\ .
~ ~.J
"
",
,.
...
...;
Li
..
~ ~ ..::_;~ ';JI
".
..
.....:;:;
- .... -;.
u_,-<>J-': 'J~ ro 5~ ::,ID
iii
;. ...
l :1; uY"f-< 0; ~ 6:._r.

:-.....
_....J
~ ~..
"U Allahovoj je vlasti sve to je na nebesima i Zemlji. A oni koji se, pored Allaha, boanstvima klanjaju, povode se samo za pretpostavkama i samo uobraavaju." (Sura Junus, 66)
Uzvieni kae:
260
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
l l
~~ J'Qil rS~ ~'b)
"One koji su tele prihvatili stii e doista kazna Gospodara njihova i ponienje jo na ovom svijetu; tako Mi kanjavamo one koji kuju lai." (Sura El-A'raf, 152)
'7-_, "' "
Ebu-Kulabe kae: "Ona se odnosi na svakog novotara od ovog ummeta sve do Sudnjega dana." A onako je kao to je rekao. Laovi i oni koji se bave izmiljotinama zasluuju srdbu i ponienje koje im je Allah obeao. irk, i sve ostale vrste novotarija, se grade na laima i izmiljotinama. Tako da svako ko bude udaljen od tevhida i sunneta time e biti blii irku, inovacijama i izmiljanju. Poput ija (rafidija), koji predstavljaju najlaniju skupinu meu sljedbenicima strasti, i onih koji ine najvee oblike irka. Meu sljedbenicima strasti ne postoji veih laova od njih, niti udaljenijih od tevhida do te mjere da rue damije u kojima se spominje Allahovo ime. Ne klanjaju dume niti klanjaju u dematu. Obilaze mehede koji su sagraeni nad kaburovima, to su zabranili Allah i Njegov Poslanik~~ da se kaburovi uzimaju za takva mjesta. Allah~' je u Svojoj Knjizi naredio da se posjeuju damije a ne mehedi. Pa Uzvieni kae:
~l}- J~ ..." _';:..) ~~~ 4J r ~<-".i. ~ ~
uf ~~ ~ ;.,::j ~ ~
L
'-' --
..!._. ;.
l\:.\ '-' .:::; :-.
"Ima li veeg nasilnika od onoga koji brani da se u Allahovim mesdidima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni porue?" (Sura El-Beqare, 114)
A nije rekao mehedima. I Uzvieni kae:
261
"Reci: "Gospodar moj nareuje pravednost i obraajte se samo Njemu kod svakog mesdida (kad god obavljate namaz)." (Sura
El-A'raf, 29)
Ali nije rekao kod melleda. Uzvieni kae:
) df:,t :; :\ '11 ~~ ~_:..lj
3~_}\ ~l;j ~pl rulj t"~\ -::_;;lij

J.~'-~~il~ i)_,..~
"Mnogoboci nisu dostojni Allahove damije odravati kad sami priznaju da su nevjernici. Djela njihova e se ponititi i u Vatri e vjeno ostati. Allahove damije odravaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje oni su, nadati se, na pravom putu"
(Sura Et-Tewbe, 17 -18)
Ali nije rekao me11ede.

ak ta vie, meltede posjeuju oni koji se boje vie nekog
posjeuje
drugog nego Allaha, nadajui se od nekog mimo Allaha, a ne ih osim onaj u kome ima neka od vrsta irka. Uzvieni kae:
J(p~\j J~~\ -=i-~'~ , ,

"'
0'
,
..
'!
,~\ ~~-~ _ft=:Lj

"'
...
~
2;] J~~ ;J~f ';-'~J

J. .... ~ " ...
0;~ ~~,~ ~~~ ~pl ~Li;) ~~)'?J-&. ~_, ;~ ~ ~ 'J~J . ... ""' .
.:,2 ~J..f_) ~~ C ;;..;.t~~ ~~ ~~et'llj y_;laJI ~-.,. iF7
~
",.
,....."
G;:
,.,."..
yt.::.... ~... ~~ .;. :J"~ ~lj ~ ....

"U damijama, koje se voljom Njegovom podiu i u kojima se spominje Njegovo ime hvale Njega, ujutro i naveer ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji namaz obavljaju i zekat udjeljuju, i koji strepe od Dana u kome e srca i pogledi biti uznemireni da bi ih Allah lijepom nagradom za
262
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
djela njihova nagradio i da bi im od dobrote Svoje i vie dao. A Allah daje kome hoe, bez rauna.'' (Sura En-N ur, 36- 38)
Uzvieni kae:
" ... a i damije, u kojima se mnogo spominje Allahovo ime."

(Sura El-Hadd, 40)
I kae:
"Damije jesu Allaha radi, i ne molite se, pored Allaha, nikome!"

(Sura El-Dinn, 18)
Ali nije rekao Allahovi mes7udi. sunnet Allahovog Poslanika rijeima u vjerodostojnom hadisu:
Takoer, ~' potvruje
ovo
"Ko sagradi Allahu damiju, Allah Dennetu. "1

Takoer,
njemu sagraditi kuu u
Ali nije rekao ko sagradi mehed. u drugom hadisu kae:

"ovjekov namaz u damiji je vrijedniji od namaza u
njegovoj kui ili trnici za dvadeset i pet stupnjeva. " 2

Takoer,
u vjerodostojnom hadisu kae:
"Ko se abdesti u svojoj kui pa upotpuni abdest, zatim izae prema damiji ni radi ega drugog osim namaza, njegovi koraci e biti takvi da e jedan podizati mu stupnjeve a drugi brisati grijehe. Pa ako sjedne isekujui namaz, rob je u namazu sve dok eka namaz. Meleci donose salavate na nekog od vas sve dok je na mjestu na kojem je klanjao:
Mutefekun alejhi od Osmana 41> gdje kae: "uo sam Vjerovjesnika li: da kae: "Ko sagradi damiju elei time Allahovo lice, Allah e njemu sagraditi istu taku kuu u Dennetu." Znaenje ovog hadisa od Vjerovjesnika :ti, j e dostiglo stupanj tevatura. 2 Biljee ga Buharija u svom Sahihu br. 647, Feth, i Muslim u svom Sahihu br. 649.
1
263
"Allahu oprasti tnu, Allahu smiluj mu se." Osim ako ne pokvari abdest. "1 ,2
Ovo je poznato tevaturom a i nunim znanjem od Poslanikove ~ vjere. On je nareivao posjeivanje damija i klanjanja u njima. Ali nam nije nareivao da gradimo mehede ni na kaburu vjerovjesnika, niti na neijem drugom kaburu, niti na mjestu gdje je vjerovjesnik stajao. U vrijeme ashaba i tabiina nije postojalo u islamskoj dravi mjesto u Hidazu, niti amu, niti u
Biljee ga Buharija u svom Sahihu br. 647, Fetb, i Muslim u svom Sahihu br. 649. lbn-Usejmin- rahimehullah- kaze: U ovom hadisu Allahov Poslanik &i; kae: Sve clok je na mjestu na kojem je f<fanfao. Iz ovoga emo izvui d,1 ovjek treba ostati na mjestu gdje je klanjao kako bi meleci davili za njega. A kada bi ustao i preao na drugo mjesto u damiji ne bi zasluio ovaj sevap. Ali njegove rijei: Osim ako ne pokvan abdest. Ne rekavi: Osim ako ne ustilne sa njeg.1; ukazuju d,1 se Poslanikove ~rijei odnose na obuhvatnost mjesta ire, ne samo mjesta sjedenja posebno. Ovo je ono to odgovara A!lahovoj ~ veliini i milosti. Kao npr kada bi ovjek doao i klanjao na jednom mjestu zatim preao na drugo mjesto unutar damije radi uenja Kur'ana ili sluanja dersa molimo Allaha~ da ne zabrani melecima da dove za njega. Poslanikove~ rijei: Osi"m ako ne pokvan.abdest. Da li se ovim podrazumijeva u lno kvarenje ili simboliko kvarenje abdesta? Na osnovu prvog se misli na kvarenje abdesta ili ono to nalae kupanje. lli ako se misli na simboliko kvarenje onda se odnosi na grijeh. Na osnovu ovog tumaenja je to da nekoga ogovori u damiji1 ili neto u tom smislu. Onda meleki nee doviti za njega. Meutim prvo znaenje je oitije. A to je da se kvarenje odnosi na ulna kvarenje tj. ono to nalaze abdest ili kupanje. Moda e neko ovo uzeti za dokaz da se na kvarenje abdesta u damiji odnosi p uta nj e zabranjenog vjetra. to uzrokuje nemogunost da meleki mo le za n jega. Ovo je vrsta kazne i na osnovu ovoga je putanje vjetra u damiji haram. Ovo je najblie miljenju koje kae da je mekruh. Pojedini uenjaci kau da je mekruh analogijom u odnosu na onoga koji je pojeo crveni ili bijeli luk i on je taj od kojeg dolazi ruan vonj. Ali: Prvo: Kijas u ovom sluaju je zabranjen zato to postoji oita predaja da je ovo kazna, a kazne nema osim za zabranjeno. Drugo: Da emo zabraniti od osnove propisa pa emo rei: Onaj ko pojede crveni ili bijeli luk zabranjen mu je ulazak u damiju. Koja je to prepreka da se iskae zabrana. A Allahov Poslanik <i; je bio strog u pogledu zabranjivanja toga a kaze: NekA se ne pribliva naoj damiji. Pa je obavijestio da to smeta melecima, a ometanje meleka nije neznatna stvar. Miljenje o zabrani ulaska u damiju onome koji je jeo luk i drugo, je ono to podrava oita strana dokaza. Zakljuak: Da ako ovjek sjede ekajui namaz nakon to je klanjao, meleci dove za nejga osim ako ne pokva-ri abdest.
2
1
264
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Jemenu, niti u Iraku, niti u Horosanu, niti u Egiptu niti Arapskom Magribu, na kojem je sagraena damija nad kaburorn. Niti mel-zed radi kojeg se namjeravalo putovanje u osnovi. I niko od selefa nije dolazio kod kabura vjerovjesnika ili kod neijeg drugog kabura radi dove kod njega. Niti su ashabi putovali radi dova pored Vjerovjesnikovog ~ kabura. Niti kod bilo ijeg kabura mirno vjerovjesnika. Nego su klanjali i donosili selam na Vjerovjesnika~' i na njegovu dvojicu ashaba.1 Imami su se sloili, da ako bude uio dovu u Poslanikovoj i;, damiji da se nee okrenuti prema kaburu, iako su se razili kod nazivanja selarna njemu. Tako da su Malik, Ahmed i drugi rekli da e se kod selarna okrenuti njegovom kaburu. Ovo su spomenuli afijini prijatelji, i mislim da je tako zapisano od njega. A Ebu-Hanife kae da e se okrenuti prema Kibli te nazvati selam. Ovako je navedeno u knjigama njegovih prijatelja. Malik, u onome to navodi Ishak b. Ismail u Mabsutu, Kadi
i drugi, kae: "Smatram da ne treba stati pored Vjerovjesnikovog
~~
kabura da dovi nego
poselamiti i
otii."
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Neki oboavaoci kaburova su iznijeli zabune oko Vjerovjenikovog ~~ kabura pa kau: U Vjerovjesnikovoj ~~damiji je kabur. Ovo je od manje jasnih stvari u srcima onih u koja je ula bolest. A jasno je da to nije tako. Damija nije sagraena na Vjerovjesnikovom ~ kaburu. Niti je kabur stavljen unutar damije. Ako se ovo ukloni uklonit e se i problematika. Poto damija nije sagraena nad kaburom niti je kabur smjeten unutar damije nee biti problematike oko toga niti e se u ope spominjati. Ali kao to znate kada su htjeli proirenje damije u vrijeme Umejevike dinastije hilafeta 90 h. Uvidjeli su da je ova strana najpogodnija za proirenje te su je i proirili na tu .stranu. Pa su rekli da je najprece da se kue Po.slanikovih ~~ena uine unutar damije. Kue Poslanikovih ~, ena su bile poredane pored Aiine kue. T ako da je ostala Aiina kua a u njoj su bili Poslanikov :i1 kabur i kaburovi njegove dvojice prijatelja. Nije je bilo mogue sruiti. Na osnovu ovoga je pojanjeno da je kabur samostalan u posebnoj graevini. Ali isto tako1 da [i je graevina sagraena nad kaburom? Ne, graevina je postojala otprije. A.shabi su postavili Po.slanikov ~~ kabur u njegovoj kui da se taj kabur ne bi uzeo kao mjesto stalnog obilaenia i praznovanja, od cega su se i bojali pa su rekli: Bolje je da ostane u svojoj kui a to je i .sigurnije.
265
u Mabsutu kae: "Nema smemje da onaj ko se vrati sa putovanja ili krene na njega, da stane kod Vjerovjesnikovog :i kabura te donese salavat na njega, i da dovi za Ebu-Bekra i Omera. Pa mu je reeno da ljudi od stanovnika Medine niti dolaze sa putovanja niti ele ii na putovanje. Zar to ne mogu uiniti dnevno jednom ili vie puta kod kabura, pa da ga poselame i da dove? Pa je rekao: "Ovo nije doprlo do mene od bilo koga od pravnika naeg grada. A zadnje generacije ovog ummeta se nee poboljati osim sa onim ime su se poboljale njegove prve generacije. A do mene nije doprlo da je neko od prvaka ovog ummeta ovako neto inio. A pokueno je osim onome ko dolazi sa putovanja ili eli na njega ii." l O tome su prethodile predaje od selefa i imama to odgovara ovome to smo naveli. A to je da su oni smatrali da je poeljno kod njegovog kabura ono to je od roda dove ili pozdrava, kao to je salavat ili selam. Ali su pokudili da se namjeri putovati ovjek ka njemu radi dove ili da stoji pored njega radi dove. A oni koji su neto od toga dozvoljavali, ipak su dozvoljavali u sluaju ako ga poselami a zatim dovi. I to da se okrene prema Kibli, ili da se okrene leima prema kaburu ili pak u neku drugu stranu. Tako to e se okrenuti prema Kibli i doviti, ali nee doviti dok je okrenut prema kaburu. Ovako se prenosi od svih imama. 2
1
Takoer
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ovaj govor od Imama Malika je najbolje pojanjenje. Kada eli da putuj u ili ako se vrati sa putovanja poselami Poslanika ;i kao to je sluaj kad ga selami na ovom svijetu. Poselamit e se kod dolaska i kod odlaska. Ali da nakon svakog klanjanog farza1 kao to je sluaj sa dananjim ljudima, doe i poselami Poslanika~ nije od sunneta. Na nama je da pojasnimo ljudima da ako u tome nema grijeha da nema ni nagrade za takav postupak. Zato to, kao to Imam Malik - rahimehu!lah - kae: Nee potonje generacije ovog ummeta biti poboljane osim sa onim ime su poboljani preci. Ova rije se moe primijeniti u svakom vremenu. 2 Ibn- U se jm in - rah imehu 1\ah - kae: Ono to je kod mene navedeno j esu tri miljenja: Prvo miljenje je da e se okrenuti prema ka buru i poselami ti ga. Drugo miljenje je da se nee okretati prema kaburu nego e ga poselamiti dok e njegovo lice biti okrenuto prema Kibli. A ovo nije udno, jer mi donosimo selame na njega a naa [ica nisu okrenuta prema kaburu nego prema I<ibli. Isto tako dok smo u
266
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
muslimanskim imamima nema nikoga ko je smatrao poeljnim da se prolaznik okrene prema Vjerovjesnikovom ~~ kaburu i da dovi. Ovo to smo naveli od Malika i drugih selefa predoava sutinu prie preneene od njega. A to je pria koju navodi Kadi Ijjad od Muhammeda b. Humejda da je rekao: "Ebu-Dafer, voa pravovjernih, se raspravljao sa Malikom u Poslanikovoj ~~damiji, pa mu je Malik rekao: "Voo pravovjernih, nemoj podizati svoj glas u ovoj damiji, jer je Allah (korei) poduio ljude pa je rekao:
Meu
~l -:-~ JJ.1 (-<.J>):oi ~_;; '{J

"... ne diite glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa." (Sura ElHudurat, 2) l
....
.,.
_,.
Na drugom mjestu je pohvalio ljude, pa kae:
~~~~J~ ~):of JY.i!; J-~1 J~

"Doista, onima koji utiaju glasove svoje pred Allahovim Poslanikom ... " (Sura El-Hudurat,3)
Pokudio je druge pa kae:
SJ'I:~
",.
'{J
~~f-.::..,~1 ~T)) ~iDJ~~ J-J. .:;1!; .i\

""' ;o ",. .,.
"Zbilja, oni koji te dozivaju iza soba veina njih ne razmilja." (Sura El-Hudurat, 4)
Njegova svetost poslije smrti je poput svetosti u ivotu. Pa se Ebu-Dafer tome pokorio i rekao: "Ebu-Abdullah, hou li se okrenuti prema Kibli i doviti ili u se okrenuti prema Allahovom
Vjerovjesnikovoj damiji i dok donosimo se!ame na njega njegov kabur nam je iza lea. Ovo je mezheb Ebu-Hanife kao to su to potvrditi njegovi prijatelji. Tree miljenje je da se nee okrenuti ni ovome niti onome, nego e pose[amiti hodajui. Zato se kae: Poselamit e i otii. Nema sumnje da je dozvoljeno okrenuti se prema kaburu i donijeti sala vat na Poslanika cl:, kao i to da e pose[amiti Ebu-Bekra i Omera, doviti za njih, zatim otii bez da stoji radi dove. 1 Pogledaj knjigu Tevesul i vesilet od Ibn Tejjmije- rahimehullah- str. 67- 68, gdje navodi da ova rasprava nije potvena od Malika - rahimehul!ah - ni lancem niti tekstom jer kontrira njegovom mezhebu.
267
Poslaniku :j;?" A on ree: "Zato da okree lice od njega kad je on tvoj posrednik i posrednik tvog oca Adema kod Allaha sve do Sudnjeg dana? Nego mu se okreni i trai od njega da se zauzima za tebe, pa e Allah uiniti njega tvojim efadijom. Allah~ kae:
i/.~~ J_....:.~r~; :=~.r_, jf rJ/ :--~ . L il):~;.
;.+:-1f i;:!~~~ ~f )1
L.1~~.
-'"'
;.11
"A da ti oni dou kada sami sebi nasilje uine i zamole Allaha da im oprosti, pa da i Poslanik zamoli da im se oprosti." (Sura En-Nisa, 64).
Ova pria1 u ovom obliku, moe biti ili slaba ili izmijenjena, ili da se protumai onako kao to odgovara njegovom mezhebu. Iz nje se moe shvatiti ono to je suprotno njegovom poznatom mezhebu, kao to je preneeno od njegovih povjerljivih prijatelja. To zato to u njegovom mezhebu nema razilaenja da se nee okrenuti prema kaburu dok dovi. Takoer je od njega zapisano da nee nikako stajati dok dovi. Skupina njegovih prijatelja prenose da e se pribliiti kaburu, poselamiti Vjerovjesnika )i, a onda okrenuvi se prema Kibli, a lea kaburu, dovit e. A kae se i da mu nee okretati lea. Sloili su se oko okretanja prema Kibli, ali su se razili oko okretanja lea kaburu u toku dove. Ovo vie lii - a Allah najbolje zna - da je Malik rahimehullah - bio upitan o okretanju prema kaburu u toku selama. Jer se i on naziva dovom. Neki od pravnika iz Iraka su smatrali da e u trenutku kada mu bude nazivao selam okrenuti se
!bnUsejmin- rahimehullahu- kae: Ova pria ukazuje na opasne stvari. Prva je kada kae: Ovo je posrednik tvoj i tvog oca Adema do Allaha na Sudnjem danu. Ovo se mora shvatiti velikim efaatom. Jer je Vjerovjesnik~' taj koji e se zauzimati za stvorenja a meu njima su Adem i njegova djeca. Kae: Trai njime efaat. Moda e to neko shvatiti kao da kae trai od Poslanika da se zauzima za tebe. Pa e rei: Allahov Poslanie zauzimaj se za mene. Ali to mora prenijeti na znaenje pa da moli Allaha da se Poslanik ~1 zauzima za tebe. Zato to je prvo znaenje protivno iskrenosti u ibadetu Allahu~- Zatim Poslanik~ se ne moe zauzimati ni za koga osim sa Allahovim~' doputenjem.
1
268
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
prema Kibli. Dok Malik smatra da e se u ovom sluaju okrenuti prema kaburu, kao to je prethodilo i kao to to od njega prenosi Ibn-Vehb u predaji: "Kada bude poselamio Poslanika~' okrenut e lice prema njemu ne prema Kibli. Ali e se pribliiti i poselamiti i doviti ali kabur nee doticati rukom." Njegove rijei su prethodile da da e nakon toga doviti.
e
donijeti salavat na njega i
Poznato je, da su donoenje salavata na njega i uenje dove radi njega, razlozi zasluivanja njegovog efata robu na Sudnjem danu. Kao to kae u vjerodostojnom hadisu:
"Kada ujete mujezina da ui onda izgovarajte ono to on izgovara. Zatim donesite salavat na mene.! Jer ko bude donosio salavate na mene Allah donese na njega deset salavata. Zatim traite od Allaha za mene Vesilu. To je stupanj u Dennetu koji ne zasluuje osim rob meu Allahovim robovima. Nadam se da u ja biti taj rob. A ko bude za mene traio od Allaha vesilet zasluit e moj efat na Sudnjem danu. "2
Tako da Ma1ikove rijei u ovoj prii- ako se potvrde da su od njega- znae da, kada se okrene prema njemu, donese salavat i selam na njega, i zamoli Allaha njemu za Vesilet, on e se zauzimati za tebe na Sudnjem danu. Narodi e traiti posrednitvo na Sudnjem danu sa njegovim efatom. Robova traenje njegovog efata na dunjaluku biva sa pokornou njemu i sa injenjem onoga ime se zasluuje njegov efat na Sudnjem danu. Kao to je traenje od Allaha Vesileta za njega i slino torne. 3
lbn-Usejmin- rahimehullahu- k.1e: Poslanik~ kae: Donosite sa/avat na mene. Ukazuje da nije obaveza spojiti uvijek selam i saiavat. Zatim stvar je openita. U ovome je dokaz da nije obavezno da donosimo saiavat onakav kakvog ih je pouio u namazu tj. da kae.: Sailallahu alejhi1 bez da dodaje selam. 2 Biljei ga Muslim u Sahihu br. 3 84 od Abdullaha b. Amra b. Asa- radijjallahu anhuma. l lb n- U sejmin - rahim ehu \lahu - kae: D ak le da li je dozvoljeno trai ti od Ai iaha da se Poslanik :lli; zauzima? Odgovor: Ako je sa djelom radi kojeg se zasluuje efaat onda je dozvoljeno. Ako je traenje efaata od Poslanika :ti onda nije dozvoljeno. Ali da li to znai kufr? Rei
1
269
ono to se prenosi u predaji od Ibn-Vehba od njega: "Kada bude poselrunio Poslanika ~' okrenut e lice prema nje1nu ne prema Kibli. Ali e poselamiti i doviti." Mislei na dovu za Poslanika~' i njegovu dvojicu prijatelja. Ova dova je dozvoljena na tom mjestu, kao to je sluaj sa dovom u posjeti kaburovima svim mu'1ninima. A to je dova za njih, a najprei meu ljudima da se dovi za njega, za oca i majku bih ga rtvovao, je Poslanik~. Ovako se slau Malikove izreke, a pravi se razlika izmeu dove koju je volio l i dove koji je pokudio, i spomenuo da je to novotarija.
dou
Takoer,
to se tie prie da je Malik prouio ovaj ajet: "A da ti oni kada sami sebi nasilje uine i zamole Allaha da im oprosti, pa da i Poslanik zamoli da im se oprosti." Ona je- Allah najbolje zna-
lana. Jer ovo nije niko od imama spomenuo da ja znam. I nije spomenuto da je ijedan od njih smatrao poeljnim da se od Poslanika ~' nakon njegove smrti trai traenje oprosta ili neto drugo. A govor koji je zapisan od Malika i drugih ukazuje suprotno ovome. Ovako neto se moe spoznati u prii koju spominje grupa od kasnijih generacija pravnika o beduinu da je doao kod Vjerovjesnikovog ~~ kabura, te da je prouio ovaj ajet i spjevao dva stiha:
O, ti 11ajbolji koji si ukopan na mjestu kojeg veliam
emo da nije ku fr, jer nije prizivao Poslanika ;'il$: sa djelom kao djelom kojim se priziva Allah ~- Nego je traio od Poslanika~ d,1 se zauzima za njega od Allaha. A nije Poslanika ~' stavio na Allahov ~1 stupanj. T ako da ne biva kufrom. Ali biva novotarijom i bez sumnje haramom. T ako ako ti se postavi pitanje: Da li je dozvoljeno traiti Poslanikov efa~? Mora se pojasniti. Ako se pod tim podrazumijeva injenje onoga ime se zasluuje efaat onda je to sa pravom. Ali ako od njega trai efaat onda nije dozvoljeno. 1 lbn-Usejmin- rahimehullahu- kae: To je dova upuena za Poslanika~: Neka je selam na tebe Allahov Poslanie, Allahu blagoslovi ga. A dova koju je mrzio ili pokudio je dova koju ui za sebe tako to e odrediti posebno mjesto za dovu kod kabura to je u najmanju ruku mekruh.
270
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Pa je njegovu ljepotu poprimilo svako mjesto i brdace Moja dua je rtva za kabur kojeg si ti nastanio U njemu je ednost, u njemu je blagost i plemenitost.
Zbog toga je grupa kasnijih generacija pravnika od afijinih i Ahmedovih prijatelja smatrala ovo poeljnim. Za dokaz su uzeli ovu priu kojom se ne moe potvrditi erijatski propis. Posebno u ovoj stvari, koja da je bila propisana i doputena ashabi i tabiini bi je poznavali i vie bi je inili od drugih. Nego za upotpunjavanje potrebe 1 ovog beduina i njemu slinih postoje razlozi koje sam pojasnio na drugom mjestu mimo ovog. Ne mora znaiti da svako onaj kome se upotpuni njegova potreba radi odreenog razloga da to znai kako je njegov razlog propisan i nareen. Allahov poslanik ~' tokom svog ivota je bio upitan za neke stvari, pa bi ih dao i nije odbijao nikoga ko neto zatrai. Nekada bi te stvari bile zabranjene u pogledu onoga koji ih trai. Tako da je jednom prilikom rekao:
"Ja nekom od vas dadnem neto traeno pa on od mene izae stavljajui pod pazuh vatru." Rekoe: "Allahov Poslanie, zato im daje?" Kae: "Oni nee nita drngo osim da trae a Allah odbija da ja budem krt."
ovjek e uiniti djelo, pri emu e biti ubjeen da je to
dobro, ali ne znajui da je to zabranjeno. Ali on bude nagraen za svoju lijepu namjeru. Te mu se oprosti radi njegovog neznanja. Ali ovo podruje je opirno.
lbn-Usejmin - rahimehullahu - kae: Nema sumnje da ovdje nije bitna vjerodostojnost prie nego kao to je spomenuo ej h da ih je grupa. Zatim Allah~ u ajetu kae: A d.i su on~ k.:td su sebi uinili nepravdu_,/iz za/emu/ doli kod tebe. (EnNisa, 64). Nije rekao 'kada su uinili nepravdu'(za/emu) a razlika izmeu njih je zato to rjeca 'kad'( iz) ukazuje na neto to je bilo, dok rije 'kada'(bez ove rjeice) ukazuje na budunost a ajet je u konteksru prie koja se desila u Poslani kovo~ vrijeme. Pa im je Uzvieni rekao: A da su on? k.:td su sebi uinili nepravdu. Tj. kada su uinili sebi nepravdu doli kod Poslanika jj; da trai oprosta za njih, pa Poslanik ~ zatrai oprosta za njih, jer Poslanik jj; poslije smrti ne moe traiti ni za koga oprost. )er njegova djela su prestala sa njegovom smru. Kao to je od nega preneeno da je rekao: &d.i ovjek umre njesova dje/.:1. prestAnu osim u eri sluaja: trajna sad.ik.J./ ili karisTiil nau4 iH dobro dijete koje & doviid za njega.
1
271
Sve vrste inovacijskih ibadeta su zabranjene, pojedini ljudi ih ine, od ega im se obestini neka vrsta koristi. Ali to ne dokazuje da su propisani. Ali da njihova teta nije bila vea od koristi ne bi bili zabranjeni. Zatim, ovaj poinioc moe imati svoje shvatanje, ili da pogrijei kao mudtehid ili sljedbenik. Te bude nagraen za propisano dobro koje je uinio uporedo sa zabranjenim. Poput mudtehida koji pogrijei, to smo pojasnili na drugom mjestu. Ovdje se eli istai da je Malik najbolje poznavao ove stvari. Stanovao je u Medini, gledao je ono to su inili tabiini i njihovi sljedbenici. Sluao je ono to su prenosili od ashaba i velikana meu tabiinima. On je zabranjivao da se stoji pored kabura radi dove, navodei da to nisu inili selefi. Ljude je u vrijeme Omera~ pogodila sua pa je kiu traio posredstvom Abbasa (njegovim do v ljenj em). U Buharinom Sahihu se prenosi od Enesa: "Da je Omer traio (od Allaha) kiu posredstvom Abbasa b. Abdul-Mutaliba i kae: "Allahu, mi bi smo ako nas pogodi sua, traili kiu posredstvom Tvog Vjerovjesnika pa nas napoji. Pa Ti se pribliavamo amidom Tvog Vjerovjesnika pa nas napoj." Pa bi im bila data kia. "1 ,2 Posredstvom njega su traili kiu kao to su je traili posredstvom Vjerovjesnika ~' u toku njegovog ivota. To je u stvari bilo tako to su traili posrednitvo putem njegove dove i zauzimanja za njih. Pa bi on dovio za njih, a oni bi davili sa njim. Poput imama i muktedija bez a da neko od njih zaklinje Allaha sa stvorenjem. Ili kao to niko od njih nema pravo da drugog zaklinje stvorenjem. Ali kada je Vjerovjesnik ~~ umro oni su to
1
Sahihul Buhari br. 1010, Feth. lbn-Usejmin - rahimehullahu - kae: Ovu predaju su pojedini novotari uzeli za dokaz da kau: Da je koristio Abbasa kao posrednika rekavi: Traimo kod Tebe posredstvo putem amide naeg Vjerovjesnika. Meutim ovo je sa strane zavoenja i slijeenja manje jasnih dokaza. )er u predaji u oba Sahiha stoji: Ahbasu1 ustani pa moli za nas. Ovo je samo upotpunjenje znaenja. Jer on je govorio: Mi smo traili poredstvo naim Vjerovjesnikom. l poznato je da su putem Vjerovjesnika~ traili kiu ti. traili su od njega dovu to ne znai da su traili kiu radi njegove linosti~-
272
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
posrednitvo traili Abbasovom davam, i na taj kiu.
nain
molili su za
Zbog toga pravnici kau da je poeljno moliti za kiu preko dobrih i pobonih ljudi (njihovom dovom). Jo je bolje ako se radi o lanovima Ehlu bejta (Poslanikove~ porodice)."~ Muavija je molio za kiu posredstvom Jezida b. Esveda Derija. I kae: "Allahu molimo te za kiu radi Jezida b. Esveda. O Jezide podigni ruke." A on podie ruke i proui dovu, a sa njim su davili ljudi sve dok se kia ne spusti a zatim se ljudi razioe." 2 Ali pri tome niko od ashaba nije otiao kod Vjerovjesnikovog ~, kabura niti kod nekog drugog kako bi radi njega ili njegovim posredstvom molio za kiu. smatraju poeljnim selam na Poslanika ~' radi hadisa koji se nalazi u Ebu-Davudovom Sunnenu od Ebu-Hurejre ., da je Allahov Poslanik~' rekao:
Uenjaci
"Nema ovjeka koji e me poselamiti a da mi Alla/t vratiti duu pa da mu odgovorim na selam."

rekao:
nee
Ovo i pored onoga to se prenosi kod Nesaija i drugih da je
"Allah je, uistinu, odredio meleke pored mog kabura koji mi dostavljaju se lame od mog ummeta."
Poslanika~,
U Ebu-Davudovom Sunnenu i kod drugih se prenosi od da je rekao:
"Donosite im vie salavat na mene u danu i noi petka. Va salavat se predoava preda mnom/' Pa su rekli: "Allahov Poslanie, kako e se nai salavati predoavati pred tobom a
' lbn-Usejmin - rahimehullahu - kae: Dokaz tome je da je Omer traio kiu Abbasom iako je Omer vrijedniji od Abbasa. Ali i pored toga traio je kiu Ahbasom. Isto tako ako pripadaju Poslanikovoj ;iRi porodici u njima mora postojati dobrinstvo. Zato to od Poslanikove porodice ima najgrijenijih AUahovih robova. lako su muslimani oni su grijenici. Varaju se srodstvom1 mislei ako pripadaju Poslaniku da im je oproteno, kao to su uesnici na Bedru. Ovo je pogreno. T ako da Poslani kova porodica ako nisu dobroinitelji pomou njih se nee traiti zauzimanje u dovi. 1. Pogledaj lsabc od Hafiza Ibn-Hadera 3. dio, str. 673. Kae: "Biljei ga Ebu-Zur'a i Jakub b. Sufjan u njihovoj knjizi Istorije sa vjerodostojnim lancem.
273
istruhnuti- ili e ti se kosti raspasti?" Pa je zabranio Zemlji da jede meso vjerovjesnika. " 1
ti
ree:
"Allah
Donoenje salavata i selama na njega - oca i majku bih rtvovao za njega- je ono to su naredili Allah i Njegov Poslanik. U Sahihu se biljei da je rekao:
e
"Ko na mene donese salavat jedanput Allah sa lava t na njega deset puta."
donijeti
Ono to nam je propisano ili dozvoljeno kod posjete kaburova od vjerovjesnika, dobrih ljudi i svih rnu'mina je od roda dozvoljenog u sluaju njihove denaze. Pa kao to se narnazom umrlom misli na dovu za njega, isto tako posjetom njegovom kaburu se ima namjera uenje dove za njega. Kao to se potvruje
' lbn-Usejmin- rahimehullahu- kae: Poslanik :Ji; kae: Allah je uhr.wio Zemlji dd jede meso vjerovj'esni/u.. )e dodavanje zabrane neemu to je nepojmljivo razumom. Dakle usmjerio je obraanje neemu nepojmljivom za razum. Ali sva stvorenja u pogledu A!!ahovog ~obraanja imaju razum. Zato je Allah~ Zemlji i nebu rekao: "Pojavite se milom ili silom!"- "Pojavljujemo se drage vo/jer -odgovori li su. (F uss i[ec, u). Ovaj opis sadri pravilnu mnoinu mukog roda 'pojavljujemo se drage volje' jer su oni sa upuenim obraanjem njima i njihovim odgovorom postali na stupnju kao da imaju razum. Isto tako se tumai i ova zabrana Zemlji da nagriza meso vjerovjesnika. Zato se mora znati da Zemlja ne jede meso vjerovjesnika. Meutim to se tie nekog drugog mimo vjerovjesnika osnova je da Zemlja pojede njegovo meso. T ako da ne ostane nita osim dio lrepnjaa) ovjekove kime koji je poput kopice sve do proiv!jenja. lli ostane itavo ovjekovo tijelo iz poasti prema njemu. Mnogi Sl! nam pria[i kako su kopajui temelje ograde oko grad,1 nali ovjeka suhe kose, a kada su mu otvorili kabur iz njega se osjetio miris koji je bolji od m iska. Dakle nali su ovjeka onakvim kakav je bio osuen ali kosa i lice su mu ostali cijelim. Subhanallah. Ovaj ovjek je bio ukopan prije mnogo godina. O tome su razgovarali sa e j h om Abdurr ah manom S' ad ij em - r,1himeh ul! ah - pa im je na redio da ga vrate na njegovo mjesto. l da pomaknu ogradu od njega, da ga smjeste unutar ili van zidina. Ali ono to je bitno jeste da smo sigurni da Zemlja ne jede meso vjerovjesnika, to se tie drugih !judi moe da jede ili ne jede njihovo meso. U ovome je dokaz na veoma bitno pitanje u akidi a to je da ashabi nisu doputali da im neto promakne to je trebalo pojanjenje a da za to nisu pitali. Zato su rekli: Kako e to biti kad e istruhnuti? Pa im je odgovorio. Ovu korist emo uzeti tj. da nam nije dozvoljeno da se udubijujemo u piranja svojstava ako to nije preneeno od ashaba jer su oni bili najpaljiviji i najinteligentniji u tim pitanjima. Bili su pametniji od nas. A! i su se vie bojali da donose odluke ispred Allah ovih i Poslan ikovih ji; rijei.
274
SUJEENJE
PRAVOG PUTA
od Vjerovjesnika :i; u Sahihu, Sunnenu i Musnedu da J poduavao svoje ashaba u sluaju posjete kaburovima da kau:
''Neka je selam na vas o stanovnici ovih kua od mu'mina. Mi emo vam se - ina-Allah - uskoro pridruiti. Neka se Allah smiluje onima koji su od nas i od vas prije otili i onima koji e kasnije doi. Molimo Allaha, vama i nama za oprost. Allahu ne uskrati nam njihovu nagradu. 1 Ne iskuaj nas poslije njih, i oprosti nama i njima. " 2
Ovo je posebna dova za umrlog, isto onako kao to je u toku denaze namaza opa i posebna dova:
"Allahu oprosti naim ivima i mrtvima, prisutnima i odsutnima, naim velikim i malim, mukarcima i enama. Ti zna nae kretanje i na kraj. "3,4
Pa bi onda posebno izdvojio mrtvog sa devom.
O munaficirna Allah ~ kae:
~;.:; ~ fL" ~j l~t _;~ l' 's~; ~~ ~

Tewbe, 84)
~j
"l nijednom od njih, kad umre, nemoj molitvu obaviti." (Sura Et-
' lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ne uskrati nam njihovu nagradu. Tj. podari nam njihovu nagradu? Ne, nego nagradu posjete tj. ovjekove posjete kaburovima. lli njihovu nagradu to znai ako smo pogoeni njihovom smru. A nema sumnje da nema nikoga ko nije pogoen musibetom mrtvih. 2 Biljei ga Muslim u svom Sahihu br. 974, Tinnizi br. 1053, Ebu-Davud br. 3237, IbnMade br. 1306, Nesai br. 1927, Ahmed u Musnedu 2.dio, str. 300, 375 i 6. dio, str. 71, 76 i lli. 3 Biljei ga Tirmizi u Sunnenu br. 1024, Ebu-Davud br. 3201, Ibn-Made u Sunnenu br. 1498, Hakim l. dio, str. 358, zatim ga je ocjenio sahihom po uslovma obojice ejhova a sa njime se sloio Zehebi. 4 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ako razmisli o denazi namazu najprije se u njoj poinje sa Allahovim pravom, zatim sa Poslani kovim~ pravom. Zatim sa opim pravom, zatim sa posebnim pravom, fatihom, zatim sala vatom na Poslanika~' zatim opom devom, zatim posebnom dovom. T eehud je isto tako: prvo pozdravi Allahu, zatim selam na Poslanika ;1:1 zatim selam na onoga koji klanja i na Allahove dobre robove.
275
ejhu/-islam Ibn Tejml}j'e
Kada je Allah zabranio Svom Vjerovjesniku ~da moli i da klanja denazu za njih ili da bdije nad njihovim kaburovima zbog njihovog nevjerstva, to je ukazalo pojanjenjem i shvatanjem da se za mu'mina ui dova i da stoji nad njegovim kaburom. Zato je dolo u Sunnenu: "Da je Vjerovjesnik ~, kada bi ukopao ovjeka od svojih ashaba, stao bi iznad njegovog kabura a zatim bi rekao:
"Molite njemu za
uvrenje,
jer sad biva ispitivan. " 1
Ali da od posjete ima namjeru da neto trai od urrulog ili da Allaha zaklinje njime. Ili (da misli) kako mu se na tom mjestu odaziva na dovu, ovo nije niko inio od selefa ovog ummeta, niti od ashaba niti od njihovih tabiina koji su ih slijedili u dobroinstvu. Nego su se ove stvari deavale poslije njih. Malik i drugi uenjaci su pokudili da neko kae: "Posjetili smo Vjerovjesnikov ~' kabur."2 Kadi Ijjad kae: "Malik je 1mzio da se kae: "Posjetili smo Vjerovjesnikov ~, kabur." A od pojedinih smo prenijeli kako je to obrazlagao Poslanikovom ~' kletvom onih koje posjeuju kaburove. Kadi Ijjad kae: "Ovo odgovara njegovim rijeima:
posjeuje
"Zar vam nisam bio zabra11io da

posjeujte. " 3
kaburove, sada ih
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ali ima ljudi koji dove sa ljudima (grupno) kao to to ine pojedini dahili stanu i pred ljudima dove: Allahu oprosti mu, budi blag prema njemu. A nareeno im je da mole njemu za oprost i da mu trae uvrenje. Svaki ovjek posebno dovi. ' lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Neka niko ne kae da je ejhul islam rahimehullah- o lahko shvatao pitanje meji ta i njegovo zaklinjanje Allahom. Zato to je rekao da to nije bilo od postupaka selefa. Ako nije bilo tako ta emo rei? Hoemo li rei da je har,1m ili irk? Vratit emo se dokazima na drugom mjestu. 3 lbn-Usejmin - rahimehuUah - kae: Zato to Amidije govore: Posjetili smo Poslanikov ~ kabur dok pojedini dahili smatraju da je posjeta Vjeroviesnikovom :Ji:S kaburu vrijednija od tavafa oko Kabe. Ovo je ogromna greska. Znaenje posjete Poslanikovom ~ kaburu podrazumijeva posjetu da ga poselami i izade. Ali da namjerava posjetu kaburu je od neznanja. Nego idi i nanijeti namaz u Poslanikovoj ~damiji r,1di njegovih~ rijei: Neprit:eu sejahaliee osim radi tri damije ... h adis.
276
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Od pojedinih meu njima se prenosi da je to, kada je reeno, kako je posjetilac bolji od onoga kojeg je posjetio, pa je rekao: "Da to nema nikakve veze." Jer nije svako ko posjeuje u ovom obliku. U hadisu se navodi kako e stanovnici Denneta posjeivat svog Gospodara, a ovaj termin ne uskrauje to pravo. Kae: "Pree je da se za to kae: "Malikovo kuenje ovakvih jeste radi toga to se posjeta dodala Vjerovjesnikovom ~~ kaburu. A da je rekao: "Posjetili smo Vjerovjesnika ~." Onda to ne bi pokudio. Radi Poslanikovih ~~rijei:
rijei
"Allahu ne uini moj kabur idolom koji e se oboavati. Allahova srdba se pojaala nad narodom koji su od kaburova svojih vjerovjesnika uinili mjesta molitve."
Tako da je zabranio dodavanje ovakvog termina kaburu, ili poreenju sa ovima, kako bi sprijeio zlo i zatvorio vrata. Kaem da veina ljudi, po obiaju, upotrijebljava termin 'posjetili smo' kada je rije o posjeti kaburova vjerovjesnika i dobrih ljudi u pogledu termina posjete kaburovima u novotarskim i posjetama koje vode u irk, ali ne i u propisanim posjetama. Od Vjerovjesnika ~~ nije potvren ni jedan hadis o posjeti posebnog kabura. Niko od toga nije nita prenio, ni autori Sahiha niti Sunnena. Niti su o tome govorili neto imami u Musnedima kao to je Imam Ahmed i drugi. Nego se ovako neto prenosi od skupina koje podmeu hadise i drugih. Najjai hadis koji je po tom pitanju preneen jeste hadis kojeg biljei Darekutni - ali je hadis slab po konsenzusu uenjaka- ili hadisi koji se prenose o posjeti njegovom kaburu, kao da je rekao:
"Ko me posjeti i posjeti mog oca Ibrahima u jednoj godini ja mu garantujem kod Allaha Dennet. " 1
Ili:
Sujuti ga navodi u Zejlu ahadis mevdu'a br. 119 i kae: "Ibn Tejmijje i Nevevi kau da je podmetnut i da nema osnove." Pogledaj Medmu'a od Nevevija- rahimehullah- 8. dio, str. 481.
277
"Ko me posjeti poslije moje smrti kao da me posjetio u toku mog ivota. " 1
IH:
"Ko obavi had a ne posjeti me uvrijedio me je. " 2
I slino tome od hadisa koji su svi lani i podmetnuti. Vjerovjesnik ~' je openito dozvolio, da se kaburovi posjeuju, nakon to je bio zabranio, kao to se od njega prenosi u Sahihu da je rekao:
"Bio sam vam zabranio da

posjeujte."
posjeujete
kaburove pa ih
Takoer
u Sahihu od njega se prenosi da je rekao:
"Traio sam od Allaha da molim majci za oprost pa mi nije dozvolio. I traio sam dozvolu da posjetim njen kabur pa mi je dozvolio. Pa posjeujte kaburove jer oni podsjeaju na Ahiret." 3
A!bani u Daife, l. dio, str. 62, kae: "Biljei ga Taberani u Mu'ademu kebiru 3/203/2, i u Evsatu 1112612 od dodataka na oba Mu'adema, Mali i Veliki. Kao i Ibn-Adijj u Kamilu, Darekutni u Sunnenu str. 279, Bejheki 5/246, Silfi u Sani aer min mejehati bagdadije 54/2. Svi ga biljee od l-Iafsa b. Sulejmana Ehu-Omera od Lejsa b. Ehu-Selima od Mudahida od Abdullaha b. Omera kao merfua predaju. A\bani kae: "Hadis je podmetnut." Od lbn-Meina se navodi daje za Hafsa b. Sulejmana rekao daje bio laov. Tako da je ejhrahimehullah- oduljio u odgovoru na ovaj hadis pa pogledaj Silsi\etu daife vel mevdu'a. 2 Zehebi u Mizanu 3. dio, str. 237 kae: "Podmetnut." Pogledaj Fevaid medmu'a od evkanija str. 117, ili Kefu hufa od Adlunija str. 349, i Daife od Albanija !. dio, str.
61.
3
lbn-Usejmin - rahimehu!!ah - kae: Allahovo ~ neodobravanje Poslaniku ~' da moli za oprost svojoj majci je dokaz da ovjek ne moe traiti ono to nije erijatski dozvoljeno. )er je to pre!aenje granice u dovi. Ako bi neko traio od Allaha da ga uini vjerovjesnikom rei emo da je to haram i da nije dozvoljeno. Isto tako je ako trai od Allaha da mu podari stupanj vjerovjesnika u Oennetu1 jer je to takoer prdaenje granice u dovi. Zato to su poloaji vjerovjesnika posebno za njih. to se tie hadisa: Sca.novn;ci denneca. e gleddd u sca.novn;ke soba il ;z:nad njih e biti poput us1janih .zvife.zda preknvenih prahom ru horizontu. Allahov Pos[anie, je su li to poloaji vjerovjesnika ili ehida? Rekoe ashabi. Kae: Naprodl'l ca.ko mi Onoga u ijoj rud je moja du-v to su ljudi koj; su povjerovali u Allaha i istinolfuhivi bil~ pil su postigli taj poloaj. Ovo ne ukazuje da e neiji poloaj biti poput poloaja
278
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ova posjeta je radi sjeanja na Ahiret. Zato je dozvoljeno posjetiti kaburove kafira radi toga. Poslanik~~ je izlazio na Bekije pa bi poselamio mrtve i dovio za njih. Ova posjeta je posebna za muslimane. Kao to je denaza namaz poseban za mu'mine. Od Poslanika~~ se u Sahihu prenosi da je rekao:
"Allah je prokleo jevreje i krane zato to su kaburove svojih vjerovjesnika uinili mjestima za molitvu."
Upozoravajui na ono to su inili.l Aia kae: "Da nije tako njegov kabur bi bio istaknut ali se bojalo da se ne uzme mjestom molitve."
U Sahihu se prenosi da mu je Ummu-Seleme spomenula crkvu u Abesiniji, pa je spomenula neto od njene ljepote i slika. Pa je Poslanik ~~ rekao:
"Oni bi, kada umre dobar onjek meu njima, sagradili mjesto molitve, i naslikali bi te slike. Oni su najgora stvorenja kod Allaha na Sudnjem danu."
Ovako stoji u Sahihu. U Muslimovom Sahihu od Dunduba b. Abdullaha se prenosi da je rekao:
"uo sam Allahovog Poslanika ji: prije nego to je umro na
pet dana da kae: "Ja se pred Allahom
odriem
da sam sebi
vjerovjesnika. Tako da je ogranienje da svako ko moli Allaha za ono to erijatski nije mogue on prelazi granicu u dovi. Od toga je da se Allah nee odazvati onome ko moli za grijeh ili kidanje rodbinskih veza. Zato to Allah nije zadovoljan sa ovim. T akoer1 nee se odazvati onome ko moli za neto to nije mogue odreenjem. Kao da kae: Allahu uini da sada bude Sudnji dan. Ovo nije mogue radi odreenja shodno onome kako je Allah obavijestio. Ne u pogledu Allahove moi 1 jer Allah je moan da uini da sada bude Sudnji dan. Ali Sudnji dan ima pred.znak.e koji e mu prethoditi na osnovu onoga o emu je obavijestio Allah i Njegov Poslanik~- Ovome je ogranienje da ovjeku nije dozvoljeno da trai od Allaha ono to nije mogue erijatski niti odreenjem. 1 lbn-Usejmin - rahimehullah -kae: Ako bi vidjeli !jude kako su kaburove svojih vjerovjesnika uzeli mjestima obavaljanja molitve da li je dozvoljeno da ih proklinjemo. Mogue je da kaemo: Allahu prokuni onoga ko ovo ini l uopteno).
279
nekoga od vas uzeo za prisnog prijatelja (Halila),I jer je mene Allah uzeo za prijatelja (Halila) kao to je Ibrahima uzeo za prijatelja (Halila). A da sam ikoga od mog ummeta uzeo za prijatelja (Halila) uzeo bih Ebu-Bekra za prijatelja. A zar nisu oni koji su bili prije vas, uzimali kaburove svojih vjerovjesnika mjestima za molitve. Zato nemojte uzimati kaburove za damije, ja vam to zabranjujem."
U Sunnenu se od Poslanika :i, prenosi da je rekao:
"Nemojte od mog kabura initi praznik, nego donosite salavat na mene gdje god da ste, jer ba salavat dopire do 1nene."
U Muveti i na drugim mjestima se prenosi da je Poslanik~' rekao:
"Allahu ne uini moj kabur idolom koji e se oboavati. Allahova srdba se pojaala nad narodom koji su kaburove svojih vjerovjesnika uinili mjestima za molitve."
U Musnedu i u Sahihu od Ebu-Hatima od Ibn-Mes'uda se prenosi da je Poslanik ji, rekao:
"Najgora stvorenja, od onih koje e zatei Sudnji dan dok su ivi, koji kaburove uzimaju mjestima za molitve."
Znaenje ovih hadisa je mutevatir preneno od njega~- oca i majku bih rtvovao za njega- a isto tako i od njegovih ashaba.
Ovo to je zabran.io od uzimanja kaburova za mjesta molitve je suprotno onome to je naredio i propisao od donoenja selama na mrtve ili dove za njih. Tako da je propisana posjeta od druge vrste, dok je novotarska posjeta od prve vrste. Njegova zabrana da se kaburovi uzimaju mjestima molitve obuhvata i zabranu izgradnje damija nad kaburovima, ili namjere da se klanja kod njih (kaburova). Svaki od ova dva ina su zabranjeni konsenzusom uenjaka. Oni su zabranjivali da se nad
Od ar. rijei huflet od nje je i ha/il a to je najvei stepen prijateljstva. U Kur'anu stoji da je Allah uzeo Ibrahima za halila. (op. ree.)
1
280
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
kaburovima grade damije, ak su to direktno isticali haramom. Na to ukazuje i prethodni tekst. su se sloili" da nije propisano namjeravati putovanje kod kaburova radi namaza i dove. I niko od muslimanskih imama nije rekao da su namaz i dova kod njih vrijedniji nego u damijama u kojima nema kaburova. Nego su se sloili da su namaz i dova u damijama koje nisu sagraene nad kaburima bolji od namaza i dove u damija koje su sagraene nad kaburima. ak ta, vie namaz i dova u ovima su zabranjeni.l Veliki broj meu njima su direktno izrekli zabranu toga, ili ak i nevaljanost namaza u njima. I pored toga to postoji razilaenje oko ovoga. Ovdje se ima za cilj istai da ovo nije vadib niti mustehab, po njihovom slaganju, nego se radi o mekruh inu po njima. Pravnici su o zabrani namaza na rnezarju naveli dva obrazloenja: Jedno je, neistoa praine koja se mijea sa leevima mrtvih. Ovo obrazloenje koriste oni koji prave razliku izmeu starog i novog mezarja. I oko ispravnosti ovog obrazloenja postoji razilaenje. Razilaenje uenjaka u pogledu neistoe praine kaburova je od pitanja rastapanja-rastvaranja. Veina muslimanskih uenjaka kau da se neistoa isti rastapanjem. Ovo je mezheb Ebu-Hanife i zahirija, kao i jedno miljenje u Malikovom i Ahmedovom mezhebu. U Sahihu je potvreno da je Vjerovjesnikova ~~damija bila pored zida plemena Benu Nedar. Iza njega su postojali kaburovi rnurika, palme i ruevine. Pa je Vjerovjesnik :i, naredio te su se palme posjekle, ruevine su se poravnale a kaburi su iskopani. Palme je postavio u redu prema Kibli.2 A da je kaburska praina neista onda bi praina sa
1
Takoer
lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: Ovo je poput onih koji odlaze u Husejnovu damiju1 ili tog i tog sa ovom namjerom. Oni su novotari. Ako bi neko rekao: Ako se ovjek namjerava da ide u nju radi mnotva prisutnih tamo 1 ta mislite? Nema sumnje da je mnotvo demata vrijednije, ali ovoj se koristi suprotstavlja teta. A to je vjerovanje da je namaz na ovim mjestima vrijedniji. T o zbog skupa1 ali je damija sagraena nad kaburom 1 a kao to je potvreno za damije koje su sagraene nad kaburima da namaz u njima nije valjan. } Biljei ga Buharija u svom Sahihu br. 427, Feth, i Muslim u svom Sahihu br. 524.
281
murikih
kaburova bila neista. Pa, Vjerovjesnik ~' bi u tom sluaju naredio da se ta zemlja prenese, jer se morala pomijeati sa ostalim sastojcima na tom mjestu. 1
Drugo obrazloenje je, to to se u takvom inu nalazi poistovjeivanje sa kafirima, u obavljanju molitvi pored kaburova. to opet vodi u irk, a ovaj razlog je ispravan oko ega se svi slau. Oni koji to obrazlau prvim razlogom - kao to je afija i drugi - obrazlau takoer i ovim razlogom. To su smatrali pokuenim zbog smumje koja se nalazi u tome. Isto tako su smatraH imami od Ahmedovih i Malikovih prijatelja, kao to je Ebu-Bekr Esrem, Ahemdov prijatelj i drugi. Takoer on je ovu zabranu objanjavao i drugim razlogom. Iako su pojedini meu njima koristili prvi razlog.
Allah~
....
kae:
",.
\~) J~j ~;.; -q_:;
G-t;.,
-q_:; 1~) ~jj -q_:; ~q_l; 0~J::J
;"
"
-q \)Li)
"l govore: Nikako boanstva svoja ne ostavljajte, i nikako, ni Vedda, ni Suvaa, a ni Jegusa, ni Jeuka, ni Nesra ne naputajte!, a ve su mnoge u zabludu doveli." (Sura Nuh, 23- 24)
Ibn-Abbas i drugi meu selefima spominju da su ovo imena dobrih ljudi u Nuhovom narodu. A kada su oni umrli ovi su bdjeli nad njihovim kaburima, te su naslikali njihove slike. Zatim im se vrijeme oduljilo a oni ih poee oboavati. Ovo je naveo Buharija u
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Nema sumnje da je ovo nepotpuno objanjenje a to je radi toga to se mora napraviti razlika izmeu starog i novog mezarja. A to je zato to se u novom mezarju zemlja jo nije pomijeala sa truhleom mrtvih zato to nije jo uskopano. Drugo ak.o nije staro mezarje na njemu je: namaz dozvoljen a hadis je openit: Osim mez.1rja i kup.atila. Ovo obrazloenje takoer ponitava to da je tijelo muslimana isto zbog toga se kupa i isti. A da nije isto ne bi g<l oistio kada bi ga stavio u vode svih mora. Tijelo muslimana je isto. Tako da je ovo obrazloenje nejako i nije ga mogue koristiti u ovoj situaciji. Autor- rahimehul!ah- je naveo da je veina uenjaka spomenula da se neistoa isti promjenom stanja, tj. ako pree iz jednog stanja u drugo onda je ista. l kae: Najvie onih koji su na tom miljenju su hanefije, zahirije, a takoer to je jedna od predaja u Mali kovom i Ahmedovom mezhebu.
282
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
svom Sahihu. 1 I mufesiri kao to je rbn-Derir 2 i drugi, ili prenosioci pria o vjerovjesnicima poput Vesime i drugih. Ispravnost ovog razloga objanjavaju rijei Allahovog kada proklinje one koji uzimaju kabure vjerovjesnika mjestima za molitvu. Poznato je da se kaburovi vjerovjesnika ne iskopavaju i da njihova praina nije neista. A Poslanik ji!;, je za sebe rekao:
Poslanika~'
"Allahu ne uini moj kabur ido lom koji

I kae:
se oboavati."
"Nemojte moj ka bur uzimati za mjesto praznovanja."

Tako da se spoznalo, da je ova njegova zabrana poput one o zabrani klanjanja u vrijeme izlaska sunca i njegovog zalaska, jer se nevjernici u tom vremenu klanjaju suncu. Allahov Poslanik~' je sprijeio razloge koji vode u grijeh i zatvorio je taj predmet da se u ovom vremenu ne bi klanjala. Iako klanja ne klanja nikome osim Allahu~' niti priziva nekoga osim Allaha. Kako to ne bi odvelo u prizivanje mrtvih ili klanjanja njima, a obije stvari su se desile.
Meu ljudima ima onih koji se klanjaju suncu i drugim zvijezdama, upuujui njima vrste dova i molbi, pri emu odijevaju odjeu i prstenje mislei da to odgovara njima. Pri emu se trude da odaberu posebna vremena, mjesta i tamjane za koje misle da ogovaraju njima. Ovo je najvei razlog irka radi kojeg su zavedeni mnogi meu prethodnicima i kasnijim generacijama. Tako da se proirilo meu onima koji se pripisuju islamu, i o emu su pisali znameniti ljudP u knjizi pod naslovom Skrivena tajna o sihru i obraanju zvijezdama. I to po nainu murika iz Indije, astrologa, i arapskih murika i drugih. Poput Indijskog Taltama, Malkoe Balija, Ibn-Vahije, Ebu Me'era Balhija, Sabita b. Kurre, i mnogih drugih slinih njima koji su uli u irk i povjerovali u tagute i
Br. 4920. Tefsir od Ibn-Derira 29. dio, str. 62. 3 Muhammed Hamid Fikhi u komentaru na knjigu Slijeenje pravog puta (izdanje DaruJ kutub i!rnije) kae: "To je Fahr Razi, autor Tefsira. A ova njegova knjiga se nalazi u originalnom runom rukopisu u Daru! kutub Misrije u Timorskoj knjinici."
2
283
kumire, dok su se sa druge strane pripisivali sljedbenicima islama. Uzvieni kae:
;_,J):;) -:-~D ~lt;~~': ,:;-JI~~~ _ ipJt J~l J~~ tJ i _,;;

...:) v
~
...
~..."
.,.
..
"""
; ....
;&l~ ~.:JI ~~ji \ .. ..

~
,;o
..
....
_,..
'
i}-:1; .:r-.:J1 ..
.r...
:r. ~JJ.\ .~~ i/)5' ~.ill

~
""'
-"
..
.i'
.,..
1~ ;J ~.}J:&I;Ji
"Zar ne vidi one kojima je dan dio Knjige kako u kumire i Taguta vjeruju, a onima koji ne vjeruju govore: "Ovi su na ispravnijem putu od onih koji vjeruju. To su oni koje je Allah prokleo, a onome koga je Allah prokleo nee nai nikoga ko bi mu pomogao!" (Sura En-Nisa, 51- 52)
Veina selefa su rekli da se 'dibt' odnose na sihr, a tagut se odnosi na kumire, dok drugi kau da se odnosi na ejtana, a oba miljenja su ispravna.
Oni spajaju izmeu dibta, koji predstavlja sihr, i irka koji predstavlja oboavanje taguta, kao to spajaju izmeu sihra i oboavanja zvijezda. Ovo je nuno poznato od islamske vjere. Ili ak u vjeri svih poslanika da se radi o zabranjenom irku. Ovo je najvea vrsta irka sa ijom su zabranom poslani svi poslanici. Ibrahimova ~~ obraanje njegovom narodu je bilo u pogledu ovog irka, kao to stoji u rijeima Uzvienog:
.._,.;,~/}ij .;;~-. 4 il.;;<L:~;.\ Cs) dJ b) "" . ; ""'

",.
" .. .i Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje"
sve do rijei: l
"Gospodar tvoj je, uistinu, mudar i -83)
sveznajui." (Sura El-En'am,
75
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: T akoer1 rijei Uzvienog: Osim .ako moj Gospod.a.r ne bude hdo neto od tog.a.. Ovo je odvojena iznimka, a moj Gospodar ako bude htio ne.to ono e se desiti a to nije od vaih boanstava koja vi oboavate.
1
284
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ibrahim ~1, je koristio ovaj nain zato to je njegov narod uzimao zvijezde za svoje gospodare, koje su prizivali i od kojih su traili potrebe. A niko od njih, niti bilo ko razumom obdaren, nije smatrao da je neka od tih zvijezda stvorila nebesa i Zemlju. Nego su ih prizivali mimo Allaha slijedei pravac ovih murika. Zato je Ibrahim ~, rekao:
"A da li ste razmiljali', upita on 'da su oni kojima se klanjate, vi i kojima su se klanjali davni preci vai, doista, neprijatelji moji? Ali, to nije Gospodar svjetova." (Sura E-uara, 75 -77)
Ibrahim ~1, kae:

<!~
.. _,...
A.ip ~):U~~\
'" _,.." ..,..
.J~
;::;..,
'li;.:;J~ ~ ~\.r. ~~
:;i
'*"
JI J.,.".
";
",-..... ..,..
::i
"Nemam ja nita s onima koje vi oboavate, osim s Onim Koji me je stvorio jer e me On, doista, na Pravi put uputiti." (Sura EzZuhruf, 26 - 27)
Ibrahim ~1, je negirao njihov vid oboavanja, uzdizanja zvijezda i irk, radi oboavanja kumira u obliku slika i talismana istih tih zvijezda. Ili se radilo o slikama umrlih vjerovjesnika, dobrih ljudi i drugih. Pa je polomio njihove kipove, kao to Uzvieni kae:
"l porazbija ih on u komade, osim onoga njemu obratili." (Sura El-Enbija, 58)
najveeg,
da bi se
Ovdje je cilj ukazati na to da se irk oboavanjem zvijezda uveliko desio, isto tako i irk u pogledu mrtvih. Od upuivanja dova njima, skuenosti kod njih i ljubavi prema njima i slino. Pa ako je Vjerovjesnik~' zabranio dovu iskreno Allahu kod kaburova kako to ne bi bio razlog koji vodi u irk Gospodaru, ta onda rei ako se radi o dotinom irku od ljubavi prema njima, bez obzira da li od njih traio upotpunjenje potreba ili otklanjanje
285
nedaa, ili da trai od njih da isto to trae od Allaha? ak i kada bi
Allaha zakleo sa nekim od Njegovih vjerovjesnika ili meleka i nekim drugim bilo bi mu zabranjeno. Makar to i ne bilo kod njegovog kabura, isto kao to se nee openito zaklinjati stvorenjima. Ova skupina djela je zabranjena i ne moe se pobiti radi slaganja (idma 1a) urnmeta. Meutim da li se ovdje radi o zabrani tahrima ili tenziha? Postoje dva miljenja, a najispravnije je da se radi o zabrani tahrima. Uenjaci se nisu razili osim oko zaklinjanja Vjerovjesnikom :ll, posebno. O tome postoje dva miljenja od Ahmeda i njegovih prijatelja, poput lbn-Akila koji je odbijao razilaenje u zaklinjanju svim vjerovjesnicima. Ali miljenje koje zastupaju svi uenjaci, kao to je Malik, afija, EbuHanife i drugi, da se zakletva ne upotpunjava kod zaklinjanja stvorenjem, niti se moe u ope zakleti stvorenjem, to je ispravno. Zaklinjanje Allaha ~ sa Njegovim Poslanikom se gradi na ovoj osnovi, oko ega postoji razilaenje. Od Ahmeda se po pitanju posrednitva Vjerovjesnikom ~' prenosi u Menseku od Mervezija, ono to odgovara da se zakletva njime upotpunjuje. Ali je tano da se zakletva ne moe njime upoputniti. Tako da je sluaj sa ovime isti. to se tie nekog drugog mimo njega, nije poznato da se neko u ummetu raziao od uenjaka. Sloili su se oko toga da se samo od Allaha neto trai, te da se zaklinje sa Njegovim imenima i svojstvima, isto kao to se neko drugi moli time. Poput poznatih dova u Sunnenima:
"Allahu molim Te da tebi bude hvala, Ti si blag i Ti darnje, Stvaraoe nebesa i Zemlje, Vladam uzvienosti i asti. " 1
U drugom hadisu stoji:
"Allahu ja Te molim, jer si Ti jedan i jedini Samoopstojei, Koji nije rodio niti je roen. I Kojem niko ravan nije."Z
U drugom hadisu kae:
1
Biljei ga Ibn-Made u Sunnenu br. 3858 a hadisje sahih. Biljei ga Ibn-Made u Sunnenu br. 3857 a hadis je sahih.
286
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Molim Te svakim tvojim imenom kojim si Sebe nazvao, ili Si ga objavio u Svojoj Knjizi, ili Si ga kazao nekom od Stvorenja, ili Si ga sauvao u Svom znanju. " 1
Ove i
uenjaka.
sline
dove su dozvoljene, oko
ega
postoji slaganje
Ali ako kae: "Molim au Onoga Koji sjedi na Tvom Aru" onda postoji razilaenje po tom pitanju, iako ih veina to dozvoljava radi predaje koja se o tome biljei dok se od Ehu-Hanife prenosi kuenje takve dove. Ehu-Hasan Kaduri u pojanjenju Kerhija kae: "Bir b. Velid kae: "uo sam Ehu-Jusufa da je rekao: "Ebu-Hanife rahimehullah - kae: "Nije lijepo da neko priziva Allaha osim Njime, i smatram pokuenim da kae: "Sa Onim Koji sjedi na Tvom Aru ili sa pravom nekog od Tvojih stvorenja." Ovo je takoer stav Ehu-Jusufa. Ehu-Jusuf kae: "ast Onoga Koji sjedi na Aru je Allah, tako da to ne smatram pokuenim. Ali smatram pokuenim da se kae: "Pravom Tvog stvorenja" ili "pravom Tvojih vjerovjesnika i Tvojih poslanika, ili pravom Kue i Me'aril Barama" zbog ijeg se prava smatra pokuenim. Svi oni su rekli da upuivati molbe Njegovim stvorenima nije dozvoljeno, jer stvorenje nema pravo nad Stvoriteljem. Tako da nije dozvoljeno traiti ono to se kod Njega ne zasluuje. A to se tie Onoga Ko sjedi na Aru, da li se to odnosi na Stvoritelja ili stvorenje? Oko ovog postoji razilaenje meu njima. Zbog ega su se oko toga i razili. Do Ehu-Jusufa je doprla predaja o tome:
"Molim te Onim Koji sjedi na Tvom Aru, i duinom misliti u Tvojoj Knjizi, i sa Tvojim najveim imenom, i Tvojom najuzvienijom moi, i Tvojim potpunim rijeima."
Oko ovoga su se razili pojedini ljudi i kau da hadis od Ebu-Seida kojeg biljei Ibn-Made od Vjerovjesnika~, u dovi koju je uio van namaza:
Biljei ga Ahmed l. dio, str. 3 91 , H akim l. dio, str. 5 09, a had is j e sahih.
287
"Allahu molim te pravom onih koji Te mole, i molim te pravom ovog mog hoda. Ja nisam izaao iz zlomisli, niti uzdizanja, niti hvale niti ugleda, nego sam izaao iz straha od Tvoje srdbe i elje za Tvojim zadovoljstvom. Molim Te da me sauva od Vatre i da mi oprosti."1
Allah ~ kae:
~ . . ,~v>~..
iL<-1 'liJ
L~~
.;;_;J ~w
..
-......
!S ;J 1 .&l l_.....a...;IJ
uvajte
-;,.,.(,j.,;~
J;::i..,_...
"Bojte se Allaha, ijim imenom jedni druge molite, i rodbinske veze!" (Sura En-Nisa, 3)
1
Tako da oni koji su uili poput Hamze i drugih koji su erham 1 uili sa kesrom pa u znaenju ovog ajeta kae: "Tako to ete Njime i rodbinskim vezama traiti, kao to kae: "Molim te Allahom i rodbinskom vezom." Ako neko od gramatiara pomisli da nije dozvoljeno vezati zamjenicu u genitivu osim ako se ne povrati genitiv. Nego je rekao ako se vidi da je veina govora sa povratom genitiva, jer u suprotnom u arapskom e se uti u govoru i pjesnitvu veza mimo toga. Kao to Sibevejh kae:
U njoj nema nikoga osim njega i njegova konja

to ovdje nije nuno, poput onoga to se tvrdi u pjesnitvu. I jer je u Sahihu potvreno da je Omer ~~ rekao: "Alla1lU, mi bi smo
ako nas pogodi sua, traili kiu posredstvom Tvog VjerD'vjesnika pa nas napoji. Pa Ti se pribliavamo amidom Tvog Vjerovjesnika pa nas napoj." Pa bi im bila data kia."
Biljei ga Ibn-Made u Sunnenu br. 788, Ahmed 3. dio, str. 21, lbn-Sunni br. 83 od Fudajla b. Merzuka od Atije Aufija. Albani u Daife L dio, str. 34, kae: "Ovaj lanac je slab sa dvije strane. Prva je Fudajl b. Merzuk kojeg su pojedini ocjenili povjerljivim a drugi su ga ocjenili slabim." Zatim je naveo one hafize koji su ga ocjenili slabim odgovarajui time Kevseriju: "Nesai kae da je slab, Ibn-Hibban (u Povjerljivim) kae da je grijeio, a u Duafa se kae da je grijeio od povjerljivih a od Atije je prenosi podmetnute hadise. Druga strana slabosti hadisa je u Atiji Eufija koji je takoe slab. Hafiz u Takribu kae: "Istinoljubiv je ali je mnogo grijeio a bio je ija i prenosio je indirektno hadise." Pogledaj Daife.
288
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Kod Nesaija i Tirmizije i drugih se prenosi hadis od slijepca, kojeg je Tirmizi ocjenio sahihom: "Da je doao kod Vjerovjesnika~ i upitao ga da zamoli Allaha da mu vrati vid. Pa mu je naredio da se abdesti i da klanja dva rekata i da kae:
"Allahu ja Te molim i obraam Ti se Tvojim Vjerovjesnikom Muhammedom, vjerovjesnikom milosti, o Muhammede, o Allahov Vjerovjesnie, 1 tobom se obraam mom Gospodaru u mojoj potrebi da mi je upotpuni. Allahu uini ga mojim zalaga em." Pa je prizivao Allaha, a Allah mu povrati
vid." 2 ~ 3
rijei:
Ove rijei je ejh b. Tejmije prokomentarisao tek na 306 str gdje kae: "Dok njegove "O Muhammede, o Allahov Poslanie." I slino tome su poziv kojim se trai potpuna panja u srcu onoga koga priziva, tako da ga zove zbog njegove srane prisustnosti, kao to klanja kae: "Neka je selam na tebe o Vjerovjesnie, Allahova milost i Njegov blagoslov." (Op. ree) 2 Biljei ga Tirmizi u svom Sunnenu br. 3578, Ibn-Made br. 1385, Ahmed 4. dio, str. 138 a hadisje sahih. Pogledaj Sahih dami'a 1279. 3 Prethodna predaja moe kod itaoca izazvati nedoumicu i ubhu u pogledu dozvoljenosti ili nedozvoljenosti da se neto trai preko Poslanika. Odgovor je da je bilo dozvoljeno traiti preko Poslanika dok je bio iv ali kada je umro to vie nije dozvoljeno. Dokaz tome su Omerove rijei: "Allahu, mi bi smo ako nas pogodi sua, traili kiu pos1edstuom Tvog Vjerovjesnika pa nas napoji. Pa Ti se pribliavamo amidom Tvog Vjerovjesnika ... " Znai poto je Poslanik umro Omer vie nije od njega molio da posreduje u dovi ve je traio od Abbasa da on posreduje lj da moli za njih. ini se da ejhov komentar na ovu predaju malo kasni ovdje, tako da se on na to nadovezao tek na 305 str gdje kae: "Tako da vesilet (sredstvo pribliavanja) kojeg je naredio Allah iJl da se sa njime pribliavamo Njemu obuhvata vesilet u ibadetu Njemu ili u traenju od Njega. Tako da je vesilet u dobrim djelima koja je On naredio, ili traenjem od ivih vjerovjesnika i dobrih ljudi da se zauzimaju za njega, to ne spada u vrstu zaklinjanja Allaha Njegovim stvorenjima.
1
Od ovog poglavlja je traenje ljudi od Vjerovjesnika (za njegova ivota) *'da se za njih zauzima na Sudnjem danu. Oni e od njega traiti da se za njih zauzima kod Allaha M kao to su to traili od njega na dunjaluku, kao npr, da im moli za kiu i slino.
Ili kao to Omer 4< kae: "Allahu, mi bi smo ako nas pogodi sua, traili kiu posredstvom Tvog Vjerovjesnika pa nas napoji. Pa Ti se pribliavamo amidom Tvog Vjerovjesnika ... " to znai da smo Ti se pribliavali njegovom devom i efa'atom i molbom. Tako Ti se pribliavamo devom, molbom i efa'atom njegovog amide.
289
Odgovo na ovo je da se kae: Prvo: Nema sumnje da je Allah na Sebe stavio pravo Svojih robova mu~mina, kao to kae:
" ... a dunost Nam je bila vjernike
pomoi." (Sura Er-Rum, 47)
Ili kao to Uzvieni kae:
"Gospodar va je sam Sebi propisao da bude milostiv." (Sura EIEn'am,54)
U oba Sahiha se prenosi da je Poslanik Debelu *'dok je bio pored njega:
~,
rekao Muazu b.
"Muaze, zna li koje je Allahovo pravo nad robovima?" Rekoh: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Kae: "Njegovo pravo nad njima je da Ga oboavaju i da Mu nita ravnim ne smatraju." A zna li koje je pravo robova kod Allaha ako to uine?" Rekoh: "Allah i Njegov Poslanik
Ovdje se ne misli da Te mi zaklinjemo, ili neto slino tome kao to to ine novotari poslije njegove smrti ili u njegovom odsustvu. Kao to neki ljudi kau: "Molim te ugledom tog i tog kod Tebe." Ili kau: ":Nil se Allahu pribliavamo Njegovim vjerovjesicima i dobrom ljudima." Pri emu prenose podmetnut hadis: "Ako traite od Allaha traite mojim ugledom, jer je moj ugled, uistinu, kod Allaha velik." Jer da je ovo vrsta tevesula ona sa kojom su se ashabi pribliavali, kao to Omer ~ kae, oni bi to inili i poslije njegove smrti. l ne bi zapostavili njega (Poslanika) odlazei Abbasu znajui da je zaklinjanje i traenje njime velianstvenije od Abbasovog. Tako da se zna da je tevesul kojeg su spomenuli ono to ine ivi mimo mrtvih. A to je tevesul sa njihovom dovom i efa'atom, jer se takve stvari mogu traiti od ivog. Dok se od mrtvog ne trai nita, ni dova niti neto drugo. Isto tako i hadis slijepca kada je traio od Vjerovjesnika'* da moli Allaha za njega, da mu vrati vid, pa ga je Vjerovjesnik~~ poduio dovi u kojoj e moliti Allaha da prihvati efa'at Svog Vjerovjesnika za njega. Zavren citat (Op. ree)
290
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
najbolje znaju." Kae: "Njihovo pravo kod Njega je da ih ne kazni."1

Ovo je pravo koje je obavezno Njegovim potpunim i istinitim obeanjem.
rijeima
Uenjaci su se sloili da je obavezno ono to je Allah uinio obaveznim Svojim obeanjem. Ali su se razili da li Allah moe Sebi neto staviti u obavezu, ili da Sam Sebi neto zabrani? Na dva miljenja.
Onaj ko tvrdi da je Uzvienog:
mogue
koristi za dokaz
rijei
"Gospodar va je sam Sebi propisao da bude milostiv." (Sura ElEn'am, 54)
I sa Njegovim rijeima u vjerodostojnom hadisu kudsiji:
"Ja sam Sebi zabranio nepravdu, itd."2

Govor o ovome je smjeten na neko drugo mjesto. to se tie stavljanja u obavezu Sebi ~' ili zabrane analogijom na Njegova stvorenja, je miljenje Kaderija, to predstavlja novotarsko miljenje suprotno vjerodostojnim predajama i direktnoj logici. Muhadisi se slau da je Allah ~ Stvoritelj svega, njegov Gospodar i Vladar. I da ono to On eli bude, a ono to ne eli ne biva. I da Ga robovi ne mogu obavezati niime. A zbog toga oni koji su od ehlu sunneta tvrdili da se moe obavezati rekao bi da je Sebi propisao milost te da je Sebi zabranio nepravdu. Ne zbog toga to rob ima pravo kod Allaha u neemu, kao to stvorenje ima pravo nad stvorenjem. Allah ~' je Taj Koji daje sve blagodati Svojim robovima. On je njihov Stvoritelj. On im alje poslanike, On im olakava iman i dobra djela. A ko bude sebi predstavio, od Kaderija i Mu'atezila, da oni kod Njega imaju pravo poput prava
1 2
Sahihul Buhari br. 5967, Feth. i Sahih Muslim br. 58 i 59. Ovo je dio ha disa kojeg biljei Musi im u svom Sahihu br. 25 77.
291
ejhuHslam fbn Tejmijje
koje ima najamnik kod svog gazde, on je neznalica po tom pitanju. 1 '2 Ako je stanje takvo onda posrednitvo do Njega nee biti osim sa onim to je On podario od Svoje blagodati i dobroinstva. A pravo koje imaju Njegovi robovi je od Njegove blagodati i dobroinstva, a ne u smislu razmjene, niti u smislu onoga ime Ga je neko drugi obavezao, jer je On~ visoko iznad toga. Ako bude zamoljen onime to je On uinio razlogom traenog od bogobojaznosti i dobrih djela ijim je poiniocima obeao Svoje keramete. Te da e im On nai izlaza, i da e im
Biljei ga Ebu-Davud u Sunnenu br. 1479, Tirmizi br. 3372, Ibn-Made 3828 a hadis je sahih. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Dakle, ako bi nas neko upitao: Da li mi imamo kod Allaha obavezno pravo? Odgovor e biti: Ako je On to stavio Sebi u obavezu onda e to biti njegovo pravo a ako nije onda ne. Rei e se: Ako eli rei: Da [i postoji ita to je Allahova obaveza ili ne postoji nita to je Allahova obaveza? Onda ne, a ako eli rei da je Allah Sam Sebe obavezao ond,l je to istina. )er je Allah Sebi propisao milost1 a zabranio je Sebi nepravdu, On ini ono to eli. Ako bi neko rekao: Zar nije Allahova mudrost ono to nalae u trenutanom stanju obavezu i jer je mudrost postavljanje neega na njegovo mjesto? Odgovor je: Da, to je tako, ali ko kae da ono to vidimo obavezom shodno onome to nalae mudrost je to &to nalae mudrost. Ovo je veoma bitno pitanje. T o je ono to su irile kaderije i muatezile kao misao rijeima: Na Njemu je obaveza da ini ono to je korisnije i korisno ej. da ostavi dobro radi boljeg i da ostavi tetno inei dobro. Kau: T o je ono to nalae mudrost da bude tako, jer nije od mudrosti da poinioc ostavi dobro radi boljeg ili dobro radi tetnijeg. Ali ovaj govor je pogrean, jer mi to moemo smatrati mudrou a da mudrost bude suprotna tome. Tako da je mogue da negirati svaku obavezu Allahu '3t ak i na osnovu Njegovog imena koje ukazuje na to tj. EIHakim1 Mudri. Zato] Zato to mi ne poznajemo mudrost pa da kaemo naprimjer: Od mudrosti je da se sputi kia u dravi u vrijeme raca, kako bi se okoristili robovi, zemlja i ivotinje. Ali u tome u stvarnosit nema mudrosti. Ali ako je Allah '}i Sebe obavezao na neto onda emo rei: T o je vadib Allahu jer je On rekao da je Sebe obavezao na to. Ovo je umjereno miljenje izmeu ova dv,1 suprotna miljenja. Miljenje koje kae: Da nepostoji nita to je obaveza Allahu ~' ni po onome to nalae mudrost niti po neemu drugom nego ini samo shodno Svojoj volji. Drugo miljenje pripada muatezilama tj. da Mu je dunost da ini ono to je korisnije i to je bolje od ternijeg. Zato je Testeri u akidi otiao dotle da je rekao: Na Njemu nije obaveza da ini ni korisno niti ono to je korisnije.
1
292
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
darovati blagodat odakle se ne nadaju, pa im se odazove na dove od dova dobrih Njegovih robova, ili od prihvatanja efata onih uglednih kod Njega, to je molba i uzronitvo onoga to je On uinio uzrocima. Ali, ako bude zamoljen neim to nije razlog traenog, onda moe biti zaklinjanje Njega njime, a na Allaha se ne moe zakleti stvorenjem, ili da bude molba u onome obliku koji ne dovodi do cilja, tako da biva bez koristi. Vjerovjesnici i mu~mini imaju pravo kod Allaha sa Njegovim istinskim obeanjem, Njegovim potpunim rijeima, i Njegovom milou prema njima, da ih pomae i da ih ne ponizi, da im daruje blagodati i da ih ne kazni, jer su oni kod Njega ugledni. Od njihovih dova i efa~ata prihvata ono to ne prihvata od dova drugih mimo njih. Ako, onaj ko upuuje dovu, kae: "Molim te sa pravom tog i tog" onda nije prizvao svog Gospodara. Jer Ga nije zamolio zbog slijeenja te osobe, ili iz ljubavi i pokornosti prema istoj, nego srun po sebi i onim to je njemu njegov Gospodar uinio kerametom. Ali Ga nije zamolio uzrokom koji vodi do traenog. Tada e se rei, sama vrsta dozvoljenog tevesula (posrednitva) ili okretanje prema Allahu, i molba od Njega sa dobrim djelima koja je naredio - pop u t dove trojice koji su zapali u peini, molei Ga svojim dobrim djelima - i1i dova vjerovjesnika, dobrih ljudi, i njihov efa ~at je ono oko ega ne postoji razilaenje. Nego je to vesilet kojeg Allah nareuje u rijeima:
-~i. .,Y i:J1 i:_!-~.TJ' ./il ,; .
J
;11 iy..4...J i~-~-~.....:..J.., ,-.~-~'-~-1 _r" ~ ~~ '1!-:!

e
"O vjernici, Allaha se bojte i traite ono to pribliiti." (Sura El-Maide, 35)
vas Njemu
Ili u
rijeima:
293
"Oni kojima se oni mole sami trae naina kako e se to vie Gospodaru svome pribliiti, i nadaju se milosti Njegovoj i plae se kazne Njegove." (Sura El-Isra, 57)
Traenje vesileta do Njega jeste traenje onoga ime e se rob pribliiti Allahu,~ ono ime e doi do Njega i ime e Mu biti blii. Bez obzira da li bilo u obliku ibadeta, pokornosti i izvravanju Njegove naredbe, ili da bude u obliku molbe upuene Njemu, ili traenja utoita kod Njega, iskazivanja elje prema Njemu za dobijanjern koristi ili otklanjanje zla. A Kur~anski termin dove obuhvata ovo. Ovo je dova u znaenju ibadeta i dova u znaenju molbe. lako svaki od njih povlai za sobom onog drugog. Ali moda e roba pogoditi nedaa pa e njegov cilj bit traenje potrebnog, otklanjanje nedae, pa e se po tom pitanju potruditi da moli i da se (skrueno) u~ee. Iako to biva od ibadeta i pokornosti. Zatim na poetku ina njegov cilj biva namjera dobijanja te traene stvari, od blagodati, pomoi i openitog oprosta. Zatim dova i skruenost e otvoriti vrata vjerovanja u Allaha ~' Njegovoj pomoi i ljubavi, i blagodat kroz sjeanje na Njega i Njegovo prizivanje u dovama, to e njemu biti drae i velianstvenije od te potrebe koja ga je pritisla. Ovo je od Allahove milosti prema robovima, vodei ih od dunjalukih potreba do visokih vjerskih ciljeva. Moda e rob poetno uiniti ono to mu je nareeno zbog robovanja Allahu i pokornosti prema Njemu, i zbog toga to e se kod njega nai ljubav prema Njemu, povrat i strah od Njega, ili izvravanje Njegovih naredbi, iako to sadri dobitak blagodati, pomo i oprost. Uzvieni je rekao:
_;sJ ~i ~;:;\ ~)
;::.
... ....
Ju)
"Gospodar je va rekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati!" (Sura El-Mu'min, 60)
A u hadisu kojeg biljee autori Sunnena, Ebu-Davud i drugi, Vjerovjesnik ~' kae: "Dova je ibadet." Zatim je prouio rijei Uzvienog:
294
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Gospodar je va rekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja odazvati!'' (Sura El-Mu'minun, 60)
vam se
Ovaj hadis sa Kur'anom je protumaen sa obije vrste. Kae se da 'pozovite Me' znai oboavajte Me i pokoravajte Mi se, Ja u vam se odazvati na dovu. Ili kao to se kae: Traite od Mene ja u vam dati. A obije vrste su ispravne.
U oba Sahiha u
rijeima
Vjerovjesnika
~~
u hadisu o
sputanju:
"Na Gospodar se sputa na zemaljsko nebo svake noi kada od nje ostane zadnja treina, pa kae: "Ko e Me pozvati pa da mu se odazovem? Ko e od Mene zatraiti pa da mu dadnem? Ko e od Mene oprosta zatraiti pa da mu oprostim? Sve dok ne osvane." 1
Prvo je spomenuo odazov na molbu, zatim je spomenuo darovanje oprosta onome ko trai oprosta. Ovo je pridobijanje koristi, dok je ovo drugo otklanjanje tete, a oboje su ciljevi onoga koji moli i kome se odzvao. Uzvieni kae:
"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni na Moj poziv odazovu, neka vjeruju u Mene, kako bi bili na Pravom putu." (Sura El-Beqare, 186)
Sahihul Bubari br. 145, Feth, i Sabih Muslim br. 758.
295
se prenosi da je neko od ashaba rekao: "Allahov Poslanie, jel na Gospodar blizu pa da Ga prizivamo, ili je daleko pa da Ga dozivarno?" Pa je Allah objavio ovaj ajet." l Allah ~' obavjetava da je blizu i da se odaziva na dovu onoga ko Ga priziva ako Ga zamoli. Zatim im je naredio da se oni Njemu odazovu i da vjeruju u Njega, kao to su neki od njih rekli: "Neka Mi se odazovu ako ih pozovem i neka u Mene vjeruju ako ih pozovem." Kau da se sa ove dvije stvari postie odaziv na dovu, sa potpunom pokornou Njegovom uluhijjetu i sa ispravnim vjerovanjem u Njegov rububijjet. Pa ko se odazove svom Gospodaru sa izvavanjem naredbi i klonenjem zabrana, desit e se ciljano od dove i bit e odgovoreno onome ko moli. Kao to Uzvieni kae:
Takoer
"l odaziva se onima koji vjeruju i ine dobra djela a iz dobrote Svoje im i vie prua." (Sura E-ura, 26)
Tj. da im se odaziva, ili ako se kae; Njegov odazov, misli se da mu se odazvao. Pa ko Ga zamoli, a ubijeen je da e se On odazvati dovi onoga ko Ga pozove, odazvat e mu se. Moda e ta osoba biti murik ili fasik, a On~ kae:
~~~ ~
"
t;1'.5- ~~~n c:.;u jl 1j_yu )l._~ u~~~~ ~-JT ~ 1~1' ;. .,..... :(

",.
s_,.1::,! i.,JIS" ~ ~~,~--~~.:.s-,:..::.;.~~~ s~ .:J

"Kada
ovjeka snae sjedei
,;
'9
""'
"'
..,..
t. ""'
....
..
)b~
..
nevolja, on Nam se moli: ili leei ili ili stojei. A im mu nevolju otklonimo on nastavlja kao da Nam se nije ni obraao molbom zbog nevolje koja ga je zadesila." (Sura Junus, 12)
I On kae:
Pogledaj Tefsir od Ibn-Derira 2. dio, str. 92.
296
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Kad vas na moru nevolja zadesi, tada nema onih kojima se inae klanjate, postoji samo On. A kad vas On na kopno spasi, vi se okreete; ovjek je uvijek nezahvalan!" (Sura El-Isra, 67)
On~' takoer
kae:
"Reci: "Kaite vi meni, ako istinu govorite, kad bi vam dola Allahova kazna ili vas iznenadio Smak svijeta, da li biste ikog drugog osim Allaha prizivali? Njega biste samo molili da, ako hoe, otkloni od vas ono za to ste Ga molili, a ne bi vam ni na um pali oni koje ste Mu ravnim smatrali." (Sura El-En'am, 40- 41)
Ali ovi kojima se odaziva zbog njihovog priznavanja Njegovog rububijjeta, i zbog toga to se On odaziva na dovu onoga koji je u nevolji ako Ga zamoli, ako Mu nisu iskreni u vjeri niti su Njemu a ni Njegovom Poslaniku pokorni, onda je to to ima daje kroz dovu samo uivanje na ovom svijetu a na Ahretu nee imati udjela. Uzvieni kae:
"Onome koji eli ovaj svijet, Mi mu brzo dajemo to hoemo i kome hoemo, ali emo mu poslije Dehennem pripremiti, u kome e se osramoen i odbaen pei. A onaj koji eli onaj svijet i trudi se da ga zaslui, a vjernik je, trud e mu hvale vrijedan biti. Svima njima, i jednima i drugima, dajemo darove
297
Gospodara tvoga; a darovi Gospodara tvoga nisu nikome zabranjeni." (Sura El-Isra, 18- 20).
Ibrahim ~1, je molio za blagodati mu'minima, pa kae:
" ... i snabdij plodovima stanovnike njegove, one izmeu njih koji budu u Allaha i drugi svijet vjerovali!" (Sura El-Beqare, 126)
Allah ~' kae:
"Onome koji ne bude vjerovao, dat u da neko vrijeme uiva, a onda u ga prisliti da u paklenu vatru ue. Grozno li je to boravite." (Sura El-Beqare, 126)
Nije svako kome je Allah~~ darovao blagodat i pomo, kao odgovor na dovu ili bez toga, voljen kod Allaha i koga je On uzeo za Svog zatihuka-evliju. Nego Allah ~ opskrbljuje mu'mina i kafira, pokornog i grijenika. Mogue je da im se odazove na molbu i da im podari ono to trae na dunjaluku. Ali na ahiretu nee imati udjela. Spominje se da su neki kafiri od krana opkolili grad muslimana, pa im je ponestalo pitke vode te zatraie od muslimana pitku vodu nakon ega bi ih ostavili i otili. Predstavnici muslimana su se raspravljali, tako da neko ree: "Ostavit e mo ih neka ih e oslabi pa emo ih pobiti." Oni ustae i zamolie Allaha pa ih napoji. Neki od obinih ljudi se prepadoe. Kralj ree nekim poznatima: "Zaustavi narod." A onda naredi da mu se postavi mimber i ree: "Allahu, mi znamo da su oni ti iju si Ti opskrbu uzeo na Sebe kao to Si rekao u Svojoj Knjizi:
~+i~ ~\
,.. J .,.
~ ."
J$-
.... "
)!~':!"'_))ll ~?-<b~ loJ
.::::
~t
"_..
~-....
... ,
"Na zemlji nema nijednog ivog

(Sura Hud, 6)
bia,
a da ga Allah ne hrani."
Oni su Te u nudi zamolili, a Ti se odaziva onome ko je u nevolji ako te zamoli, pa Si ih napojio zato to si na Sebe preuzeo
298
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
njihovu opskrbu, zato to su te zamolili u nudi. Ne zato to ih voli, niti zato to voli njihovu vjeru. Sada bi mi voljeli da vidimo znak kojim e se uvrstiti iman u srcima Tvojih robova mu'mina." Pa je Allah poslao vjetar koji ih je unitio. lli neto slino tome.l Od ovog poglavlja je i to da neko moli u dovi u kojoj kao da trai ono to nekoristi, ili u dovi u kojoj je grijeenje i iskazivanje nepokornosti Allahu poput irka i slinog, a ako mu se neto od ciljanog desi on misli da je to dokaz njegovog dobrog djela. Poput onoga kome je darovao i pomogao ga sa imetkom i djecom. Pa on pomisli da je to njegova ubrzana nagrada za dobra djela. Uzvieni kae:
pre~eruje,
. ~/ ~.~~ ~ J.-:''~1 -J~ ~w ~.J~~~~~~~

(_ ~...;
".
".
wi ~~i
_,._..
,.. ....
"Misle li oni kad ih imetkom i sinovima pomaemo da urimo da im neko dobro uinimo? Nikako, ali oni ne opaaju." (Sura ElMu'minun, 55 -56)
Uzvieni kae:
"l kada bi zaboravili ono ime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kada bi se onome to im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili." (Sura El-En'am, 43)
Uzvieni kae:
lbn-Usejmin- rahimehu!lah- kae: Ovo je smutnja tj. da moli Allaha za smutnju. Tj. dovi da mu olaka neku stvar ili da mu pomogne protiv njegovog neprijatelja i slino tome. T ako da e [judi to smatrati takvim a ono je od smutnje. Kao to Allah~ moe olakati ljudima sredstva grijeenja radi smutnje zato se pazite toga. Ne znai da sve ono to Allah olaka Svojim neprijateljima da je to zato to ih voli 1 nikada. erijat je prethodnik onoga to skriva u sebi odreenje. Ali Allah iskuava smutnjama.
299
"Neka nevjernici nikako ne misle da je dobro za njih to to im dajemo dug ivot! Mi im dug ivot dajemo samo zbog toga kako bi ogrezli u grijehu i njima pripada patnja sramna!" (Sura Al
Imran, 178).
Dug ivot ovdje

pomoi.
znai
ono to u sebi sadri od opskrbe i
Uzvieni kae:
"Pa, ostavi Mene i one koji ovaj Govor poncu, Mi emo ih postepeno, odakle se i ne nadaju (patnji) pribliavati i vremena im davati, jer je obmana moja, zaista, vrsta!" (Sura El-Qalem, 4445).
Ovo poglavlje je opirno i pojanjeno na drugom mjestu. Uzvieni kae:
"Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome, On doista ne voli one koji svaku mjeru prelaze." (Sura El-A 'araf, 55)
Ovdje se ima za cilj, istai da dova upuena Allahu moe biti dova ibadeta, radi ega e rob biti nagraen na ahiretu pored onoga to e mu se dati na dunjaluku. Ili e to biti dova potrebe ime mu se ispuni potreba. Zatim e moda biti nagraen ako bude od onoga to Allah voli. Ili da mu se ne upotpuni nita drugo osim ove potrebe. Ili to moe biti tetan razlog po njegovu vjeru, pa da bude kanjen za ono to je propustio od Allahovih ~'prava i zbog onoga ime je preao Njegove granice. Allah
~'
Tako da vesilet (sredstvo pribliavanja), kojeg je naredio da se sa njime pribliavamo Njemu obuhvata vesilet u
300
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ibadetu Njemu ili u traenju od Njega. Tako da je vesilet u dobrim djelima koja je On naredio, ili traenjem od ivih vjerovjesnika i dobrih ljudi da se zauzimaju za njega, to ne spada u vrstu zaklinjanja Allaha Njegovim stvorenjima. Od ovog poglavlja je traenje ljudi od Vjerovjesnika ~' (za njegova ivota), da se za njih zauzima na Sudnjem danu. Oni e od njega traiti da se za njih zauzima kod Allaha ~' kao to su to traili od njega na dunjaluku, kao da im moli za kiu i slino.
Ili kao to Omer $o kae: "Allahu, mi bi smo ako nas pogodi
sua, traili kiu posredstvom Tvog Vjerovjesnika pa nas napoji. Pa Ti se pribliavamo amidom Tvog Vjerovjesnika ... " to znai da smo Ti se pribliavali njegovom dovom i efa'atom i molbom. Tako Ti se pribliavamo dovom, molbom i efa'atom njegovog amide.
Ovdje se ne misli da Te mi zaklinjemo, ili neto slino tome kao to to ine novotari poslije njegove srruti ili u njegovom odsustvu. Kao to neki ljudi kau: "Molim te ugledom tog i tog kod Tebe." Ili kau: "Mi se Allahu pribliavamo Njegovim vjerovjesicima i dobrom ljudima." Pri emu prenose podmetnut hadis: "Ako traite od Allaha traite mojim ugledom, jer je moj ugled, uistinu, kod Allaha velik" Jer da je ovo vrsta tevesula ona sa kojom su se ashabi pribliavali, kao to Omer ~ kae, oni bi to inili i poslije njegove smrti. I ne bi zapostavili njega odlazei Abbasu znajui da je zaklinjanje i traenje njime velianstvenije od Abbasovog. Tako da se zna da je tevesul (sredstvo pribliavanja), kojeg su spomenuli, ono to ine ivi mimo mrtvih. A to je tevesul sa njihovom dovom i efa'atom, jer se takve stvari mogu traiti od ivog. Dok se od mrtvog ne trai nita, ni dova niti neto drugo. Isto tako i hadis slijepca kada je traio od Vjerovjesnika~' da moli Allaha za njega da mu vrati vid, pa ga je Vjerovjesnik ;i, poduio dovi u kojoj e moliti Allaha da prihvati efa'at Svog Vjerovjesnika za njega. Ovo je dokaz da se Poslanik~' zauzimao za njega, i da mu je naredio da moli Allaha~~ da prihvati njegovo zauzimanje. Te da
301
njegove rijei: "Molim Te i obraam Ti se Tvojim Vjerovjesnikom Muhammedom vjerovjesnikom milosti." Tj. njegovom dovom i efa'atom, kao to Omer kae: "Mi bismo Ti se pribliavali naim Vjerovjesnikom ... " to znai da su obraanje i pribliavanje u ova dva hadisa jednog znaenja. Zatim kae: "O Muhamrnede, o Allahov Poslanie, ja se tobom obraam mom Gospodaru u mojoj potrebi da mi je upotpuni. Allahu uini ga mojim zagovaraem." Molio je Allaha da prihvati efa'at Njegovog vjerovjesnika za njega. Dok njegove rijei: "O Muhammede, o Allahov Poslanie." I slino tome su poziv kojim se trai potpuna panja u srcu onoga koga priziva, tako da ga zove zbog njegove srane prisustnosti, kao to klanja kae: "Neka je selam na tebe o Vjerovjesnie, Allahova milost i Njegov blagoslov." ovjek uveliko ini ove stvari, obraa se onome koga zamisli u sebi, iako vani ne postoji onaj ko uje njegovo obraanje. l
lbn-Usejmin - rahimehul!ahu - kae: Amor - rahimehullah - je naveo da rijei 'Esse!amu alejke ejjuhe nnebijj' ukazuju na obraanje onoga to se vidi srcem a ne onoga to se vidi okom. Zato e vidjeti da su ashabi govorili: Esse/arnu a!e,jku ejjuhe nnehij;' i niko od njih nije pourivao da pogleda prema njemu ~'na njegovom mjestu. Oni su ovo izgovarali dok su bili u Mekki, a Poslanik~, je bio u Medini, ovaj selam nije kao selam kada se vidi osoba okom. T voj selam onoga koga vidi okom je naprimjer kada bi rekao dok klanja esselamu alejkum Allahov Poslanie tvoj namaz bi bio pokvaren. T ako da postoji razlika izmeu onoga ko se vidi okom i onoga ko se gleda srcem. A predaja od lbn-Mes'uda kod Buharije u kojoj kae: Dok je Vjerovjesnik !!IV bio iv govorili smo mu: Esselamu alejke ejjuhe nnebijj. Ali kad,t je umro govorili smo: Esse!amu ala nnebijj. Ovo je bio samo idtihad od njega 4<. Meutim ovaj idtihad je bio nepravUan iz drva razloga: Prvi je taj to je Poslanik~' pouio svoj ummet da govore 'Esselamu alejke ejjuhe nnebijj' sve do Sudnjeg Dana. 1nije mogue da to promijenimo. Drugi je taj to je Omer 4< ueniji od lbn-Mes'uda .t;. i bolje je poznavao fikh od lbnMe.s'uda 4;,. Od njega je potvreno da je u toku svog hilafeta ljude poduavao sa mim bere da govore: 'Esselamu alejke ej juhe nnebijj ve rahmetu!!ahi ve berekatuhu.' Na osnovu ovoga znamo d,1 uenici koji prouavaju hadise i!i neto drugo da uzmu sve krajeve nauke a ne jedan dio zapostavljajui drugi, zanemarujui ga i okretaj ui se od njega. To je nedostatak u koritenju dokaza. Zato je doao had is: Kome Allah eli dobro podari mu shvaanje u vjeri. Shvatanje je neto a znanje je neto drugo. Od lbn-Mes'uda *se prenosi predaja u kojoj je rekao: Teko vama kada se umnoe vai uai a umanji se broj faki ha.
1
klanjaa
'*'
302
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
tevesul sa osobom ili obraanje njime ili molba njime sadri openitost i zajednitvo. Zbog toga su pogrijeili oni koji nisu shvatili cilj ashaba, elei njime da se desi taj razlog zbog toga to je on taj koji upuuje dove ili se zauzima. Ili zbog toga, to onaj ko upuuje dove jeste u stvari onaj kome se odaziva na dovu ili se pokorava njegovoj naredbi_ ili poredei se sa njim. Tako da uzronitvo moe biti iz ljubavi prema njemu onoga koji trai ili zbog njegovog slijeenja istog, ili zbog molbe za vesiletom i njegovim zauzimanjem. Njime se podrazumijeva zaklinjanje njime i pribliavanje njegovom biti. Tako da pribliavanje nee biti niim od onog koji trai nego njegovom biti, ili samo zbog njegovog zaklinjanja Allaha.
Rije
Ovo drugo su pokudili i zabranjivali kao i rije traenja neim ime se moda eli prvo znaenje. A to je uzronitvo njime zbog toga to je on uzrok u dobijanju eljenog ili da se njime eli zakleti. Od prve vrste je hadis trojice koji su se sklonili u peinu radi konaka. Ovaj hadis je poznat u oba Sahiha i drugdje. Kamen im je zatvorio izlaz. Pa su rekli:
''Neka svaki od vas uputi dovu sa najboljim svojim djelom." Jedan ree: "Allahu, ja sam imao jednu amidinu, pa sam je zavolio najvie to ovjek moe zavoljeti enu. Ona je od mene traila stotinu zlatnika. Kada sam joj doao sa njima ona ree, Allahov robe, boj se Allaha, prsten (ili votani peat)se ne otvara osim sa pravom. Pa sam ostavio zlato i
Vjerovjesnik ;li$ je pouio svoj ummet do Sudnjeg dana, i nije rekao: Recite: Essebmu a!ejke ejjuhe nnebiiju dok si iv. Nego je rekao opi pojam i mi ga tako izgovaramo kao to ga je izgovorio Poslanik~Mi znamo da su ashabi stajali iza Poslanika ~' u prvom safu i da su govorili: Esselamu alejke ejjuhe nnebijj. Ne elei time nazvati selam onome koga vide okom, a Vjerovjesnik li, je bio iv, ali kada je umro rekli i smo: Esselamu alannebijj. Ovo ne uzima propis da je ovaj hadis (merfua) pripisan Poslaniku. Ali ako smo pretpostavi!i da uzima propis merfua predaje zato to se radi o vremenu Allahovog Poslanika ~' onda emo prihvatiti da su govorili u Poslanikovom vremenu: 'Esselamu alejke ejjuhe nnebijj' ali neemo prihvatiti da poslije njegove smrti uzima propis merfua predaje zato to se radi o idtihadu koji moe biti pravilan i pogrean. Ali bitno je da napravimo razliku izmeu onoga ko se gleda okom i onoga ko se gleda srcem.
303
otiao. Ako sam to uinio elei Tvoje Lice, pomozi nam."., Pa im se otvorio mali otvor kroz koji su mogli vidjeti nebo. Drugi ree: "Allahu ja sam imao dva stara roditelja. Nikome nisam davao prednost nad njima ni porodici ni imetku. 2 Jednog dana sam se zadrao prikupljajui drva. Nisam im se vratio sve dok nisu zaspali. Pa sam im pomuzao ovce ali sam ih zatekao da spavaju. Pa mi je bilo mrsko da dam prednost nekome prije njih, ni porodici niti imetku. Pa sam ekao sa posudom u ntkama da se probude sve dok nije svanulo. Oni se probudie i napie se iz svojih posuda. Allahu ako sam to uinio elei Tvoje Lice onda nam pomozi u emu smo mi radi ovog kamena." Pa se on pomae ali jo ne mogahu izai radi njega. Trei ree: "Allahu ja sam uzimao najamnike pa bi im platio njihove nadnice osim jednom od njih. Ostavljao sam ono to je bilo njegovo od zlata pa sam njegove nadnice uloio sve dok se nije taj imetak umnoio. Nakon nekog vremena on mi doe i ree: "Allahov robe, dadni mi moje nadnice." Sve to vidi od svojih nadnica od deva, krava, ovaca i robova je tvoje. Kae: "Allahov robe, nemoj me ismijavati." Rekoh: "Ja se ne ismijavam tobom." On uze sve i odvede tako da nije nita ostavio. Allahu ako sam to uinio elei Tvoje Lice onda
\_bn-Usejmin- rahimehu!lah- kae: Autor- rahimehullah- je skratio hadis veoma mnogo a nije trebalo tako uiniti. Zato to je u hadisu spomenuo da ju je on nagovarao na blud a ona ie odbila i da ju je snala nuda pa mu je dola a da je radi nude i pristala1 te kada joj se pribliio kao to se ovjek priblii svojoj eni u poloaju ona mu ree: Boj se Allaha, ne prekidaj prsten osim sa pravom. Autor je u kontekstu ispustio dio da ju je on nagovarao na blud. A to je veoma bitno. Uanjaci terminologije hadiske nauke kau da nije dozvoljeno izbrisati dio hadisa za kojim postoji potreba. Osim ako se ne radi o nekoj drugoj predaji koja se ne nalazi u dva S ahi ha, a Allah najbolje zna. 2 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Nisam davao prednost porodici ni imetku. Poznato je ta je porodica ali rije 'imetak' je iri pojam. Ali znaenje je da nije davao nikome prednost u davanju mlijeka prije roditelja. Ovo nije pokueno. Zato to je to inio tumaei na takav nain. ]er u suprotnom njemu je bila obaveza da utoli glad svoje djece. Meutim ovo je uinio iz potpunosti poslunosti njima. Mislei da e se strpiti radi gladi djece i da niko nee piti prije njegovih roditelja.
304
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
nam pomozi u emu smo mi. Pa se kamen pomakao a oni su izali i otili. "1
Oni su molih Allaha sa svojim dobrim djelima, jer su dobra djela neto najvelianstvenije sa ime se rob moe pribliiti Allahu ~-Ili da se sa njima obrati Njemu i radi njih da trai od Njega. Jer je On obeao da e se odazvati onima koji vjeruju i ine dobra djela te da e im dati iz Svoje blagodati. Pa kae:
"Gospodar je va rekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja odazvati." (Sura El-Mu'min, 60)
vam se
Ovi su Ga prizivali sa robovanjem Njemu i onime to im je naredio od dobrih djela, te traenjem i skruenou pred Njim.
U ovom smislu se prenosi da je Fudajl b. Ijjada pogodila bolest oteanog mokrenja pa je rekao: "Sa ljubavlju prema Tebi, nita osim to mi pomogne." Pa mu je bilo olakano. 2 , 3
dova muhadirke kojoj je Allah oivio sina kada je rekla: "Allahu povjerovala sam u Tebe i u Tvog poslanika, i uinila sam hidru na Tvom putu." Pa je zamolila Allaha da joj oivi dijete, i slini primjeri tome. Ovo je kao to su mu'mini rekli:
i[.-;; '
~
Takoer,
..
G 8' ..J
"JJ."
~8 ~.--~-
~.J"'~ >"'; ~
t~
t' u ~ ~, :-i J ~
..
.:~C. IS, G.:~G ~ _ ,
ut~ u~ .J
...
~~ ~ d~j ~ G.:"t;j Q) );'~l~
d;;j G.:\~- . G- ;~.f-.j l/-;;~

~..., .J
?JI
;~l c..J..l.i
'J .!Ll
....
;e
Jt._
~-
~\
'7-"""
- rJ-'. -
'?'
Li)Z. '9)
,1.
"Gospodaru na, mi smo uli glasnika koji poziva vjeri: 'da vjerujete u Gospodara vaega!', pa smo povjerovali! Gospodaru na, oprosti nam grijehe, i pokrij hrave postupke nae, i usmrti
1
Buharija br. 2272 i Muslim br. 2743. Navodi ga Ebu~Nuajm u Hilje 8. dio, str. 109. 3 lbn-Usejmin- rahimehu[[ah- kae: On se posredstvom svoje ljubavi prema Allahu obratio pa mu je olakana.
2
305
nas s onima koji su dobri! Gospodaru na, daj nam ono to si nam obeao preko Svojih poslanika i ne ponizi nas na Sudnjem danu! Ti, doista, ne kri obeanje Svoje!" (Sura Al hnran, 193 194)
Traenje od Allaha i pribliavanje Njemu izvravanjem Njegovih naredbi i klonjenjem od Njegovih zabrana, injenjem onoga to voli od robovanja i pokornosti, je samo vrsta djela kojima se nada u Njegovu milost, l i iz straha od Njegove kazne, kao i traenje od Allaha Njegovim imenima i svojstvima. Kao to kae: "Molim Te da Tebi bude hvala, Ti si Taj Koji daruje, Stvaraoe nebesa i Zemlje, i zato to Si Ti Jedan i utoite svemu, Koji nije rodio niti je roen." I slino tome to biva od uzroka. Jer On kao takav koji daruje ukazuje da daruje Svojim robovima i dobroinstvo prema njima za ono za to Mu se zahvaljuju. Ili kao Jedan i utoite svemu ukazuje na Njegovu jednou u samopostojanju, tako da je On jedini Gospodar pred kojim ljudi stoje elei Njega sa svim svojim potrebama. I Koji je neovisan u odnosu na sve drugo mimo Njega, a sve to je mimo Njega ima potrebu za Njim, i oni se ne mogu zadovoljiti osim sa Njim. Ovo je razlog izvravanja potreba. To moe sadravati u sebi Njegovim imenima i svojstvima.
znaenje
zaklinjanja Njega
to se tie rijei u Ebu-Seidovom ~ hadisu: "Molim Te sa pravom, nad Tobom, onih koji Te mole i sa pravom ovog mog hoda." Ovaj hadis prenosi Atije Aufi ali u njemu ima slabosti.
lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: Autor- rahimehul!ah- kae: Od te vrste je nada u Njegovu milost. Ukazuje na to da ako se ovjek posveti ibadetu sa ovom 11amjerom da e za to biti nagraen i pohvaljen. Ovo je Vjerovjesnikov ~ nain. Uzvieni kae: Mulummed je Allahov P0$1.a.nik. A oni Aoji su sa njim esroki su
1
prodv Aafira sam1losni meu sobom. Vidi ih !<ako na ruku' i seddu padaju traei Allahovu hlagoda~ i Zildovo/jst:vo. iEl-Feth1 29). U zabludi su oni od sufija koji su rekli: Od potpunosti ibadeta je da oboava Allaha radi Allaha. Tj. ne eli nikoga osim Allaha 'jf. Rei e se: Subhanallah1 kada bi smo zastupali ove riiei sve ono to je spomenuto od nagrade u Allahovim ajetima bi bilo bezvrijedno. Covjek se nada Allahovoj nagradi1 nada se Dennetu1 od Dennetskih blagodati je gledanje u Allahovo plemenito lice i Allahovo~ zadovoljstvo.
306
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ali sa pretpostavkom njegove vjerodostojnosti on spada u ovo poglavlje, jer oni koji Ga 1 ~ prizivaju imaju pravo da im se On ~odazove. Pravo onih koji Mu se pokoravaju jeste da ih nagradi. Tako da traenje od Njega i pokornost, jesu razlozi dobijanja Njegovog odaziva i Njegove nagrade. Jer je to od onoga to pribliava Njemu i ime Mu se obraa. Ako bi se pretpostavile da je zaklinjanje Njega onda bi to bila zakletva Njegovim svojstvima. Jer je Njegov odaziv i Njegovo nagraivanje od Njegovih djela i
rijei.
Ovo bi bilo poput Poslanikovih ~'rijei u hadisu:

"Utjeem se Tvojim zadovoljstvom od Tvoje srdbe, i Tvojom zatitom od Tvoje kazne, i utjeem se Tobom od Tebe. 2 Nemogu Te pohvaliti onim koliko zasluuje, Ti si onakav kako Si Sebe pohvalio. " 3
Utjecanje stvorenjem nije dozvoljeno4 kao to je to rekao Imam Ahmed i drugi imami. Za dokaz su uzeli to to Allahov govor nije stvoren. Kao i zbog toga to je u Sahihu i na drugim mjestima potvreno da je Poslanik :;lt, rekao:
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovdje skreem panju na govor obinih masa o pravu La ilahe illallah. Mislei time da La ilahe illallah nije istina nego ono to oni ele jeste samo nagrada za La ilahe i!!allah. A nagrada za La ilahe illallah je samo Allahovo ~ djelo. T ako da e biti da su se oni posredstvom Allahovog ~ djela pribliavali Njemu. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: U tj ee m se T ob om od Tebe. Oni ne govore 'utjeem se' nego kau: Tobom od Tebe. Obini ljudi ne znaju da moraju rei Utjeem se Tobom od T ebe. Traei pomo od Allah a zbog Allaha ~- Jer nema u toira od Njega osim kod Njega. 1 Biljei ga Muslim u Sahihu br. 4R6. 4 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ovo se ne odnosi na openitu zabranu jer postoje vjerodostojni hadisi koji navode dozvoljenost traenja utoita stvorenjima. Kao to je Poslanik ;i" rekao: Onilj ko nilae sk/oniu ili utoite nelu se njime udti. lli kao to kae: Povrilmik trai utoite ove Kue. Misli na l<abu, i drugi primjeri mimo toga. Traenje utoita je kao traenje pomoi. A traenje pomoi od stvorenja u onome to mogu pomoi je dozvoljeno. Isto tako traenje utoita kod stvorenja u onome u emu ti moe pruiti utoite je dozvoljeno. P a e rei: U tj ee m se tobom od tog i tog. Ako je onaj kod koga se trai utoite sposoban da ga sprijei.
1
307
"Utjeem
se Allahovim potpunim
rijeima
od zla koje
stvara."1
Pa su rekli da utjecanje ne biva stvorenjem. Neki ljudi su ubacili rije muafat (zatita), za koju svi ehli-sutmeta kau da je muafat od djela. Svi muslimanski uenjaci ehli-sunneta i drugi kau da su djela u AUahovoj biti (potjeu od njega), te da Stvoritelj nije to i stvorenje. Ovo je stav svih Ahmedovih, afijinih i Malikovih prijatelja. Ovo je stav i Ebu-Hanifinih prijatelja. Miljenje svih muhadisa i sufija, i skupina meu apologetiarima i filozofima. 2
uenjanjaci
Ovim se dolazi do odgovora na ono to su navele Mu'atezi]e i Dehrnije od kontradiktornosti. Oni koji potvruju (Allahova svojstva, imena i djela), od muhadisa, Veine apologetiara koji priznaju svojstva od Kulabija, E'arija, Kuramija i drugih koriste kao dokaze da Allahov govor nije stvoren, tako to ako neko svojstvo potjee sa nekog mjesta propis tog svojstva se vraa na to a ne na drugo mjesto. I to mjesto se opisuje tim svojstvom a ne neko drugo. Pa ako Allah stvori neemu znanje, ili mo, ili pokret i slino tome onda e on biti taj koji zna i koji ima tu mo, koji se kree. Ali nije dozvoljeno kazati
Biljei ga Muslim u Sahihu br. 2708. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: U kontekstu je autor- rahimehullah- navodio miljenja ovih kao dokaz d,1 je istina prihvatljiva od bilo kojeg ovjeka da doe. Od sufije ili dogmatiara lapologetiara) ili filozofa ako navedu vjerodostojan govor onda ga je obaveza prihvatiti. Ovo je stil Kur'ana i sunneta. U Kur'anu Allah~ kae: A
1
!udl hi uimli neko runo djelo rekli bi: Na. ovome smo zatekli svoje pretke. N!a.h nam je to naredio. P a je A Ila h at rekao: Reci: Allah ne nareuje da ine loa djela. lEIA'raf1 28). Ali je preao preko rijei 'na ovome smo zatekli nae pretke' zato to je to istina, tako da nije bilo potrebno odbiti ovaj govor. U sunnetu Vjerovjesnik~ je EbuHurejri .$ nakon to je razgovarao sa njim ejtan i rekao mu da ako proui Ajetul kurs i u noi da e kod njega biti uvar od Allaha i ejtan mu se nee pribliiti sve dok ne osvane, rekao mu: Istinu ti je rekao a on je laov. Vjerovjesnik* se, jevrej u koji je rekao: Mi nalazimo- ej. u Tevratu- da Allah stavi Zemlju na prst i nebesa na prst1 nasmijao potvrujui njegove rijei. Ali bitno je brao moja, ako vidi neku grupu koja je u osnovi pokuena i koja je u osnovi na z,1bludi i doe sa istinom ta je onda obaveza? Prihvatiti je, a ako vidi da je se!efijska sunijska skupina izrekla neto pogreno onda je obaveza to odbaciti.
308
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
da se Gospodar kree tim pokretom, niti da On ima to (ogranieno) znanje i mo Svojih stvorenja, nego ono to je u Njemu od znanja i
moi.
Kau da ako je stvorio govor u nekom drugom, kao drvo od kojeg je pozvan Musa, onda e biti drvo to koje se okitilo sa svojstvom govora. Tako da e drvo biti to koje je reklo 10 Musa 1 (Ja sam usitinu Allah). Te da e ono to e Allah uiniti da govori od koa i ruku, tespihanja kamenia, ili spominjanja planina (od velianja Allaha) i slinog, Njegov govor, kao to su Kur'an, Tevrat ili Indil. ak svaki govor koji postoji e biti Njegov govor. Jer je On Stvoritelj svega. Ovako neto je naveo kao nunim autor Fususa (b. Arabi) i njemu slini od Dehemija, hululija i itihadija. 1 Mu'atezile navode svojstva djela poput pravde i dobroinstva. Pa se kae da je pravedan i dobroinitelj sa pravednou stvorenja u nekom drugom mimo Njega, kao i dobroinstvom stvorenja u nekom drugom mirno Njega. Ovo se uinio problematinim onome ko kae da Allah nema djela koja su u Njemu. Nego su Njegova djela poinjena i odvojena od Njega. A Njegovo stvaranje nije nita drugo osim Njegovih stvorenja. Ali oni koji odbiju pravilo i kau da su djela takoer u Njemu ali su djela stvorenja odvojena od Njega. A razlika je izmeu stvorenja i stvorenoga, pa je odbacio na taj nain njegov dokaz i na tome ustrajao. 2
r lbn-Usejmin- rahimehu!lah- kae: Zato je jedan od njih rekao: Svaki govor u postojanju je Njegov govor Bez razli ke za nas da li bio raz baca n ili sloe n. To znai da ako kau da je Kur'an Allahov govor stvoren u drvetu onda to nalae da svaki govor koji se uje da je Allahov govor. Ovo je nuno i mora biti. Nemogue je da se sauvaju od toga jer nema razlike kao to je prethodio govor njihovog voe 'Svaki govor u postojanju ... pa do kraja stihova. lli kao to lmriu I<.ajs kae: Uzdigao se breuljak nad voljenim i kuom ... a na osnovu njihovog stava to je od Allahovog govora. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je mezheb selafa i imama muslimana a to je da Allahovo djelo nije stvoreno isto kao to je djelo jezika a to je ako pie da !i je tvoje pisanje ono to je napisano? Ne, pisanje je djelo i pokret a napisano je objekat. Isto tako Allahovo stvaranje je drugo u odnosu na stvoreno.
309
Ovdje se ima za cilj istai Vjerovjesnikovo ~, utjecanje sa Njegovim oprostom i prelaskom preko grijeha od Njegove kazne iako se ne utjee sa stvorenjem. Ovo je isto kao i traenje od Allaha Njegovim odzivom i uvrivanjem, iako se ne moe traiti od Njega stvorenjem. Ko od uenjaka kae da se od Njega ne trai osim s Njim, to se ne suprotstavlja traenju putem Njegovih svojstava.l Isto kao to se nije dozvoljeno zaklinjati osim Allahom. Kao to je potvreno u vjerodostojnom hadisu od Allahovog Poslanika ~~ kada je rekao:
"Ko se hoe zakleti neka se zakune Allahom ili neka uti. " 2
U Tirmizijevoj verziji:
"Ko se zakune neim mimo Allaha
uinio
je irk."
Tinrrizi kae: "Hadis je hasen."J Pored toga, zakletva Allahovim ponosom, ili Allahovim ivotom (amr), i slino tome je ono to je potvreno od Vjerovjesnika ~~ da se zaklinjao time. I to ne ulazi u zaklinjanje 1 neim mimo Allaha. Jer termin neim mirno (u hadisu), se odnosi
1
Zato je dozvoljeno pripisato zlo stvorenju ali ne Stvorideju. U vjerodostojnom hadisu kae: Utjeem Ti se od zla kofe odreuje. Takoer, u drugom vjerodoswjnom hadisu kae: Zlo ne pripada Tehi. Prvi had is ne znai 'od zla Tvog stvaranja' nego znai od zla koje Si odredio. Tj. od odreenog zla1 tako da obavezno moramo razdvojiti izmeu subjekta i objekta. 1 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: ejh kae: T o se ne suprotstavlja pitanju Njegovim svojstvima. Ali nije rekao ne suprotstavlja se pitanju radi Njegovih svojstava. Zato to je traenje svojstava irk. Kada bi ovjek molio Allaha za svojstvo uinio bi irk. Zato to bi vjerovao da je svojstvo neto samostalno to moe odgovoriti, koristiti i tetiti. Ovo je irk1 jer je razlika izmeu toga da se trai Njegovim svojstvima i da se trai od Njegovih svojstava. ejhul islam je spomenuo slaganje oko toga da je traenje od svojstva irk. Istinu je rekao Allah mu se smilovao. A ako kae: O ivi1 o Vjeni traim pomo T vojom milou, ne znai da se pomo trai od mislosti. Nego je ovo sa strane tevesula ak i sam onaj koji priziva da li vjeruje da milost pomae? Ne, nego osjea da je Milostivi T aj Koji pomae1 bez sumnje. 2 Mutefektm alejhi. 3 Stmnen od Tinnizija br. 1535 a hadis je sahih.
310
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
na neto samostalno i odvojeno. Zbog toga selefi i drugi nisu za Kur'an i druga Allahova svojstva govorili da je to neto mimo Njega. Niti su ih nazivali da su ona neto mimo Njega. Jer rije 'neim mimo' sadri openitost poimanja. Pod tim se misli na neto samostalno i odvojeno. Tako se pod svojstvom ili onim ko se okiti njime ili njegovim dijelom nee podrazumijevati unutar rijei 'neim mimo' ili da se misli na ono to se moe predstaviti bez predstave neega mimo toga. Tako da e rije, 'neto mimo', biti u ovoj jezikoj upotrebi.l Zbog toga su se diskutanti razili po pitanju naziva 'neim mimo', to predstavlja samo jezika razilaenje. Ali to je bio razlog da se po pitanjima svojstava pojavio veliki broj sumnji, koje se ne mogu otkriti osim sa spoznajom u rijeima zajednikog spoja i predrasuda, to je pojanjeno . na drugim mjestima. Radi toga e se razlikovati izmeu rijei, 'Svojstva su neto drugo mimo Biti', i izmeu rijei, 'Allahova svojstva su neto drugo mimo Allaha'. Jer druga stavka je neistinita. I jer u ime Allah ulaze Njegova svojstva, za razliku od naziva Bit jer u njegov naziv ne ulaze svojstva. Zato se ne moe rei da su Allahova svojstva dodatak Njemu~. Ako se kae da su svojstva dodatak u odnosu na Bit, jer se misli da su dodatak u odnosu na ono to potvruju
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Allahovo svojstvo u jezikoj terimnologiji, da li moe pripadati nekome drugom ili ne? Ako bi rekli 'od drugog' ne bi to mogli sebi predstaviti bez nekog drugog, a drugi je? Mogue je da bude mo ali ne i Svemoni, znanje ali ne i Sveznajui, tako da emo neto drugo rei kao naprimjer da su stvorenj a neto drugo u odnosu n a S tvori telj a. Ovo je odvo jeno i samos talno. T ako da je svojstvo neega drugog razliito u potpunosti. Svojstvo nije isto ono sto nosi to svojstvo. Tj. da se razlikuje u svojoj sutini od onoga ko je njime opisan. Ali je to njegovo svojstvo. T ako da nije dozvoljeno rei da su A!!ahova svojstva neto drugo mimo Njega, zato to ona nisu neto drugo mimo Njega i zato to u njima ima cjelokupnog u terminu. Tj. ako bi smo odvojili onda bi se oko toga sloili. Ako kaemo: Ako se pod neim drugim podrazumijeva neto to je odvojeno i sasvim razliito onda je to bez sumnje neto drugo mimo Njega. Stvoritelj je jedno a stvorenje je drugo. Ako sa neim drugim podrazumijevamo neto to se moe predstaviti a da se ne radi o neemu mimo Njega onda Allahova svojstva nisu neto drugo u odnosu na Njega. Nego su Allahova svojstva neto drugo na osnovu toga to mi to ne moemo predstaviti sebi da su znanje, sluh i vid drugo u odnosu na Onog Koji sve uje i vidi ili je Sveznajui.
1
311
oni koji potvruju puku Bit. A Allah~~ je Bit koja posjeduje nuna svojstva. Tako da 1ime Allah 1 nije puka Bit bez svojstava u osnovi. I nije mogue takvo postojanje. Zbog toga je Ahmed - rahimehullah - u raspravi sa Dehemijama rekao: "Allah i Njegovo znanje, ili Allah i Njegova mo, Allah i Njegova svjetlost, nego kaemo Allah sa Svojim znanjem, moi i svjetlou. On je jedan Bog." Ovo je pojanjeno na drugom mjestu. l to se tie govora (pojedinih) ljudi kada kau: "Tako ti Allaha i rodbinskih veza" ili itanje:
"ijim imenom jedni druge molite, i uvajte rodbinske veze." (Sura En-Nisa, 1)
Jeste u poglavlju njihovog uzronitva. Jer rodbinska veza uzrokuje povezanost. I ukazuje da ovjek vee rodbinske veze. Tako da, onaj ko trai od nekog drugog sa njegovim rodbinskim vezama, pribliava se njemu onim to vodi ka vezanju njegove rodbine. Ovo nije od poglavlja zaklinjanja, niti od poglavlja tevesula koji ne dovodi do eljenog. Nego je to tevesul koji vodi do eljenog. Poput tevesula sa dovama vjerovjesnika i njihovom pokomou, ili donoenjem salavata na njih. Od ovog poglavlja je ono to se prenosi od Abdullaha b. Dafera da je rekao: "Kada bi traio neto od Alije a on mi to ne dadne ja bih rekao: "Sa Daferovim pravom osim da mi da." Pa bi mi dao." Ili kao to je rekao. Neki su ljudi mislili da je ovo u obliku njegovog zaklinjanja Alije sa Daferom, ili kao to kau: "Molim Te sa pravom Tvojih vjerovjesnika." Ili slino tome, ali u stvari nije tako. Nego je Dafer Alijin brat, a Abdullah je njegov sin, tako da on kod njega posjeduje rodbinsko pravo. Abdullahova rodbinska veza je veza sa njegovim ocem Daferom. Kao to je potvreno u hadisu:
Medmu'a fetava 6. dio, str. 185.
312
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Od dobroinstva je da njegov otac volio. "l

Ili gdje kae:
"Dobroinstvo
ovjek
vee veze sa amma koje je
poslije njihove smrti je da moli za njih i da trai oprosta za njih, i izvravanje njihovih ugovora poslije njihove smrti. I vezanje rodbinskih veza koje nisu osim sa njihove strane."2
A da je ovo u smislu kako su oni shvatili, onda bi njegov zahljev od Alije sa Vjerovjesnikovim :1, pravom, ili Ibrahimovim i njima slinim, bilo pree od zahtjeva Daferovim pravom. A Alija bi radi Vjerovjesnika~' zbog ljubavi i potovanja prema njemu, u odazivu na zahtjev bio bri nego kada se trai radi nekog drugog osim njega. Ali izmeu ova dva znaenja postoji razlika. Jer onaj ko trai Vjerovjesnikom, trai da mu se dadne njegovim uzrokom, iako u tome nema razloga to bi doveo do traenog. Jer u suprotnom bi bilo beznaajno. I jer zaklinjanje ovjeka neim biva sa strane velianja onoga kojim zaklinje. I ovo je ono sa ime je doao hadis od naredbe da mu se odazove na zakletvu. Zbog toga kae:
"Od Allahovih robova ima onih koji kada bi Ga zakleli On bi im dao. "3
Ili da bude od strane velianja onoga od koga trai.

Prvi sluaj nalikuje na ono to su uenjaci spomenuli od zaklinjanja sa kojin1 se eli podsticanje ili sprijeavanje. Drugi lii na traenje od onoga od koga se trai zbog njegove ljubavi prema onome koji trai, te zbog njegovog potivanja istog i panje prema njegovom pravu. To biva ono to vodi do realizacije eljenog od onoga koji trai na lijep nain, kao to ovjek trai rodbinskom vezom.
Biljei ga Muslim u Sahihu br. 2552. Biljei ga Ahmed 3. dio, str. 498, Ebu-Davud 5142, Ibn-Made 3 664, a hadis je da if. 3 Ovo je dolo u merfua hadisu, mutefektm alejhi.
2
313
U ovo spada i traenje od Allaha dobrim djelima ili devom od Njegovih vjerovjesnika i njihovim zauzimanjem. Ali to se tie samim vjerovjesnicima, ili dobrim ljudima, iz Allahove ljubavi i tovanja prema njima, i panje prema njihovim pravima koja im je darovao kao blagodat, to ne spada u ono to nalae dobijanje eljenog onome koji trai, osim sa razlogom izmeu njega i njih, da li zbog ljubavi ili pokornosti njima, za to biva nagraen, ili zbog njihove dove upuene Allahu pa mu Allah odgovori radi njihovog zauzimanja za njega. Tevesul ili pribliavanje putem vjerovjesnika i dobrih ljudi biva sa dvije stvari. Jedna je sa pokornou njima i slijeenjem njih, a druga je njihovom dovom i zauzimanjem. Ali to se tie puke dove ili pribliavanja pomou njih bez pokornosti njima, i bez njihovog zauzimanja za njega, nee mu koristiti. Makar stupanj jednog od njih kod Allaha 'M, dostigao visoki stupanj. Ova pitanja sam pojasnio na drugom mjestu. Ovdje se ima za cilj istai, da ako su selefi i imami o traenju od Allaha stvorenjima rekli ono to smo naveli, pa ta onda rei za stvorenje koje je mrtvo? Bez razlike da li se trailo od mrtvog da on trai od Allaha ili da trai on upotpunjenje njegove potrebe. I slino tome to ine pojedini ljudi, da li kod kabura umrlog, ili u njegovom odsustvu. A zakonodavac, Muhammed :Ji, je zatvorio ovaj predmet i sprijeio razloge koji vode ka irku, tako to je prokleo one koji uzimaju kaburove vjerovjesnika i dobrih ljudi mjestima molitve, i da se kod njih ne klanja Allahu. Te da se nita ne trai osim od Allaha. Od toga je upozorio svoj ummet, pa ta onda rei ako se desi neto od toga na to je upozoravao od irka ili onoga to vodi u irk? Prethodno smo govorili o narnazu kod kaburova i da se isti uzimaju za mjesta molitvi. 1
lbn-Usejmin- rahimehul!ah- kae: Autor- rahimehul!ah- je rekao: Bez razlike da li molio mrtvog da moli Allaha ili molio njega za izvrenje potrebe. Izmeu njih je razlika. Ako trai izvrenje potrebe onda je to veliki irk,. ali ako moli da ovaj moli Allaha onda je to novotarija i zabluda. )er kad ovjek umre prekidaju se njegova djela.
1
314
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Pojanjenja je da niko od selefa nije inio takvo neto osim ono to je preneeno od Ibn-Omera da se trudio da bude na mjestima gdje je odsjedao Poslanik~' i da klanja na mjestima gdje on klanjao. Do te mjere da se Allahov Poslanik ~' abdestio a ostatak vode prosuo pored drveta a Ibn-Omer je to isto uinio. Ovo je lbn-Omerov trud, da se uporedi sa njegovim postupcima, ako ima namjeru da uini ono to je Poslanik ;i, inio od boravka na tim mjestima, klanjanja i prosipanja vode pored drveta. Ali IbnOmer nije imao namjeru da klanja i dovi radi tih mjesta.1 Ovdje postoji govor o tri pitanja. Jedno je, da poreenje sa njim u obliku djela koje je inio bez poznavanja njegove namjere u tom djelu ili bez razloga radi kojeg ga ini, je ono oko ega postoji poznato razilaenje. Ibn-Omer sa skupinom uenjaka zastupa jedno od dva miljenja. Dok im se drugi u tome suprotstavljaju. Ali ono to je prevladavajue i poznatije kod muhadira i ensarija jeste da su oni inili ono to je inio Ibn-Omer- radijjallahu anhuma- ali to nije ono o emu mi sada govorimo. Od ovog poglavlja je to da, ako se ovjek bude trudio da se na svom putovanju smjesti na mjesto gdje klanjao Vjerovjesnik~' te bude klanjao na tom mjestu ako ga zadesi namasko vrijeme, onda je to ono o emu nri ovdje govorimo. Drugo pitanje, da se trudi da klanja na tom mjestu bez namaskog vremena. Nego elei da oformi namaz i dovu radi tog mjesta. Ovo nije preneeno od Ibn-Omera niti od nekog drugog. lako se neki ljudi budu pozivali na to da je to uinio Ibn-Omer treba rei da je od njegovog oca, Omera, potvreno da je to zabranjivao. A od muhadira i ensarija se prenosi mutevatir
A dova je od njegovih djela. Kako moe od njega traiti nemogue. T o znai da ako dade kod mrtvog i kae: Moli Allaha za mene. On nee moliti Allaha za tebe. Od toga je kad kae kod Poslanikovog ~~ kabura: Zauzimaj se za mene. Ovo je haram i zla novotarija. Ali ako kae: Allahov Poslanie spasi me od Vatre. To e biti veliki i rk. 1 lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: Ibn-Omer nije imao namjeru radi rog mjesta nego radi Poslanikovog ~~ postupka.
315
predajama da to nisu inili. Tako da je nemogue da je IbnOmerovo djelo - ako se kae da je to uinio - dokaz protiv njegovog oca, muhadira i eilsarija.
Tree pitanje jeste, da to mjesto ne bude na njegovom putnom pravcu nego da skrene sa svog puta prema tom mjestu. Ili da putuje radi toga na kratko ili dugo putovanje. Poput onih koji odlaze u Hiru da klanjaju u njoj ili da dove. Ili da putuje u peinu Sevr kako bi tamo klanjao i upuivao dove. Ili da odlazi na Tur gdje Allah~' razgovarao sa Musaom ~' kako bi tamo klanjao i upuivao dove. Ili da putuje na druga mjesta mirno ovih, na planine ili neka druga mjesta mimo planina, za koja se kae da su to mjesta gdje su odsjeli ili boravili vjerovjesnici ili neko mimo njih. Ili zbog meheda koji je sagraen na tragovima vjerovjesnika, poput mjesta gdje se grade graevine na tragu njihove obue. Ili kao to je na planini Kasijon, ili na planini Feth, planina Tur na Sinaju, mjesta koja se nalazi u Bejtul-Makdisu, i druga mjesta slina ovima. Ovo je ono to zna svako ko poznaje stanje Allahovog Poslanika j$, i stanje njegovih ashaba poslije njega. Tj. da se oni nisu namjeravali odlaziti na neka od ovih mjesta. Jer planina Hire, koja predstavlja najduu planinu oko Mekke, Kurejije su je prije islama posjeivale obavljajui pojedine vrste ibadeta na njoj, zbog ega je Ebu-Talib u svojoj pjesmi rekao:
I lijenika da
rekla:
izlijei
na Hiri i da se spusti
U oba Sahiha se prenosi od Aie - radijjallahu anha - da je
"Prvo to je poelo sa Poslanikom ~~ od objave su istinski snovi. Tako da nije vidio ni jednog sna a da se nije obistinio kao jutarnje svitanje. Zatim mu je osamljivanje postalo dragim. Pa je dolazio kod peine na Hiri - pa bi se posveivao ibadetu u njoj - u nekolicini noi. Zatim bi se vraao i ponovo pripremao za to. Sve dok mu nije dola objava, dok je bio u peini Hire. Pa mu je doao melek i rekao mu: "itaj." Kae: "Ja itati ne znam." Pa me je uzeo i stisnuo, da me je obuzela muka. Zatim me je popustio i
316
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
rekao: "itaj." Rekoh: "Ja itati ne znam."- dvaput ili triput -zatim mi ree:
"itaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru, koji ovjeka pouava onome to ne zna." (Sura El-Aleq, 1- 5)
Pa se vratio sa njom (objavom) Allahov Poslanik 3E;, a njegovi udovi su se tresli."

Hadis u cjelosti sa svojom duinom. 1 Njegova pobonost i ibadet u peini Hire je bio prije poslanstva. A nakon toga to ga je Allah poastio vjerovjesnitvom i poslanicom, i nakon to je naredio stvorenjima da vjeruju u njega, da mu se pokoravaju i da ga slijede, on je u Mekki ostao neto vie od deset godina. Ni on i niti oni koji su povjerovali u njega od prvih muhadira koji predstavljaju najbolja stvorenja, tj. Poslanik ~~niti neko od njegovih ashaba nisu odlazili u peinu Hire. Zatim nakon preseljenja u Meinu obavio je etiri umre. Umra Hudejbije u kojoj su ga murici sprijeili da doe do Bejtul Harama Hudejbija je na tvojoj desnoj strani kada ide u Mekku ako prolazi pored Ten'ima kod damija koje se nazivaju Aiine damije. A planina na tvojoj desnoj strani se naziva planina Ten'im tako da Hudejbija doe sa njene zapadne strane. Zatim je obavio umru sljedee godine koja predstavlja naknadnu umru.2 On i veliki broj ashaba su uli u Mekku gdje su ostali tri dana. Zatim kada je oslobodio Mekku i kada je otiao prema Hunejnu i Taifu istono od Mekke i kada se borio protiv Havazina u dolini Hunejna, a nakon ega je opkolio stanovnike Taila i poslije podjele plijena
Sahihul Buhari br. 3, Feth. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Naknadna umra koja se naziva takoder Umra nadoknade i to je ona umra koju je Allahov Poslanik ~~ dogovorio sa muricima. Dokaz tome je da veliki broj ashaba nisu bili sa Poslani kom ;fi. Dok je umra koja im je sprijeena upisana kao obavljena.
1
317
Hunejna u Di'irani, doao je obaviti umru u Mekki nakon Di'irane. etvrtu umru je obavio sa oprosnim hadom. Sa njime je obavio had svaki musliman, osim onih za koje je Allah htio da ga ne obave. U toku svega toga, niti je on niti neko od njegovih ashaba dolazio u peinu Hire, niti ju je posjeivao, niti bilo koje mjesto u blizini Mekke. Nije postojao nikakav vid ibadeta, osim u Mesdidul-Haramu, te izmeu Saffe i Merve, na Mini, Muzdelifi i Arefatu. Podne i ikindiju je klanjao u dolini Urene. Zatim mu je postavljena kupola na dan Arefata kod Nemire pored Arefata.1 Nakon njega niko od njegovih pravednih halifa, niti neko drugi od prvih generacija muslimana, nisu odlazili u peinu Hire i na druga mjesta kako bi klanjali na tim mjestima ili upuivali dove.
Takoer,
peina
koja je spomenuta u Kur'anu u
rijeima
Uzvienog:
"... kad je s njim bio samo drug njegov, kad su njih dvojica bili u peini." (Sura Et-Tewbe, 40)
To je peina na brdu Sevr, desno od Mekke, ali svom ummetu nije propisao putovanje radi nje, niti posjetu, niti namaz ili dovu u njoj. Niti je Allahov Poslanik ~~ u Mekki sagradio damiju, mimo Mesdidul-Harama. ak, sve postojee damije
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Autor - rahimehullah - kae da je Nemira pored Arefata to ti pojanjava da ejh i drugi uenjaci smatraju da Nemira ne pripada ArefattJ. Ovo je ispravno u to nema sumnje. Ali problematinim se pojavljuje hadis od Dabira b. Abdullaha.:;. kada je rekao: AUahov Poslanik ~1 je krenuo na Arefat i rekao je: Kurejije nisu sumnjale osim zato to je stao kod Mearil harama1 a to je Muzdelifa. Kao to su Kurejije inile pored kretanjem pa je proao dok nije doao na Arefat. Poznato je da mu je postavljena kupola na Nemiri. T u je boravio dok sunce nije prelo pola neba. Ali neki uenjaci su misli da kada je rekao: Sve dok nije doao do Arefata pa je stao na njemu zato to su Kurejije iz oholosti i inata govorili: Nemogue je da stojimo Arefat na Arefatu, jer je Arefat izvan Harema a mi smo stanovnici Harema. Neemo stajati osim na Muzdelifi. Zbog toga je Uzvieni rekao: Krenite oda/de kreu /jud1: IEI-Beqare, 199). Tj. od Arefata. Bitno je da je govor ejhul islama jasan, a to je da Nemira nije od Arefata. )er kad bi neko stajao na njoj sve do zalaska sunc,l zatim krenuo njegov had ne bi bio valjan. A ne znam oni koji tvrde da je od Arefata da li se dre vjerodostojnosti had isa ili ne.
1
318
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
tamo su na novo sagraene, poput Mevlud-damije i drugih. Svom ummetu nije propisao posjetu Mevlud-damije, niti im je naredio da posjeuju mjesto prisege na Akabi, koja se nalazi iza Mine, a tamo je sagraena damija. Poznato je, da je nekim sluajem ovo bilo propisano i poeljno ili ono za to Allah nagrauje, Vjerovjesnik~' bi to bolje poznavao od drugih ljudi, i pourio bi da to uini. Zatim tome bi poduio svoje ashabe. A one koji su doli poslije njih bi podstakao na to. Ali poto oni nisu davali panju niemu od toga, zna se da su to novotarijske i inovacijske stvari koje nisu ubrajali u pokornost, ibadet ili ono to pribliava Allahu~A onaj ko ih takvima uini slijedi put nekog mimo njih i u vjeri propisuje ono to Allah nije dozvolio. To znai, da je ovo propis vezan za mjesto naeg Vjerovjesnika :i;, poput peine Hire u kojoj je poelo vjerovjesnitvo i poslanstvo, i gdje mu je objavljen Kur'an, imajui na umu da se na tom mjestu prije islama posveivao ibadetu. Ili kao to je peina spomenuta u Kur'anu u kojoj je Allah spustio smiraj na Svog Poslanika ;:i. je poznato, da mjesta drugih vjerovjesnika bivaju jo udaljenija od toga da bi se propisalo namjerena posjeivanje istih, ili putovanje radi namaza, dove i slinog na tim mjestima. I to ako se potvrdi da su istinska i vjerodostojna. A ta rei ako se zna da su lana ili da se ne zna njihova vjerodostojnost?
~~obavio
Takoer
je, po stavu svih uenjaka, da kada je Poslanik had, nije se doticao Kabe osim dva oka sa Jernanske strane. Dok dva oka sa strane ama nije doticao, niti neke druge krajeve od Bejtullaha, niti Ibrahimova mjesto, niti bilo koje drugo mjesto od mjesta obreda. Ali to se tie poljupca nije poljubio nita od toga osim Cn1og kamena. t A
potvreno
lbn-Usejmin- rahimehuHah- kae: T akoer1 prema njemu nee pokazivati iaretom ako mu se onemogui da ga poljubi. Nego e pokazati iaretom samo prema Crnom kamenu zato to je on vrijcdniji od Jemanskog rukna. T akoder1 nije propisano da se
1
319
Oko Jemenskog oka postoji razilaenje, pa se kae da e ga poljubiti, dok drugi kau da e ga dotai i poljubiti ruku. Trei kau da ga nee ljubiti nikako niti e ljubiti ruku. Sva tri stava su poznata u Ahmedovom mezhebu i kod drugih. Ali je tano da ga nee ljubiti niti da e ljubit ruku nakon to ga dotakne. Jer Vjerovjesnik~' nije uinio ni ono niti ono. O emu govore vjerodostojni hadisi. Zatim ovo pitanje predstavlja taku razilaenja. Ali to se pitanja oko kojih postoji konsenzus, nema razilaenja meu etvoricom imama, niti bilo kim od imama znanja, da nee doticati okove sa strane ama niti bilo ta drugo od Bejtullaha. Allahov Poslanik~' nije doticao nita osim okova od Jemena, na emu su svi selefi. Prenosi se da su Ibn-Abbas i Muavija obilazili oko Kabe, pa je Muavija dotakao sva etiri oka. Ibn-Abbas mu na to ree: "Allahov Poslanik ~ nije doticao osim ]emwski oak." Pa je Muavija rekao: "Od Kabe se nita ne izostavlja." Na to mu Ibn-Abbas odgovori: "Vi ste u Allahovom Poslaniku imali najbolji primjer." Pri emu se Muavija priklonio Ibn-Abbasu .1,
tie
su se sloiti da, u onom to postoji od sunneta, nije propisano doticati i ljubiti Mekami-Ibrahim kojeg je Allah ~' spomenuo u rijeima:
Uenjaci
poljubi za razliku od Crnog kamena1 niti e kod njega donijeti tekbir za razliku od Crnog kamena. 1 Biljei ga Buharija u Sahibu br. 1607, Feth, od Ebu-aasa'a kao murse! predaju koju Abdurrczak u Musanefu vee u 5. dijelu, str. 45. biljei ga Tinnizi u Sunnenu br. 858, Ahmed l. dio, str. 217 od Mudahida od Ibn-Abbasa u veziji koju je naveo autor. A predaja j e vjerodostojna. 1 lbn-Usejmin ~ rahimehullah ~kae: U ovom ajetu je velanstvena korist. A to je da Poslanikov ~~ sunnet biva sa injenjem i ostavljanjem. Ako je neto ostavio radi postojanja razloga1 onda se treba znati da je sunnet da se to izostavi. A ako je neto uinio ond,1 je to sunnet. U tome nema nita problematino. Ibn-Abbas- radijjalbhu anhuma - je to uzeo kao dokaz za izostavljanje doticanja okova koji &u okrenuti prema amu zato to ih Poslani k~~ n i je doticao. Dakle sunnet je slijediti Poslanika ;li$1 u injenju i ostavljanju. Ako je neto izostavio pored postojanja razloga da se to uini 1 znat e se da je sunnet to izostaviti. Mi
320
SLUEENJE
PRAVOG PUTA
"Neka vam mjesto na kojem je Ibrahim stajao bude prostor gdje ete namaz obavljati!" (Sura El-Beqare, 125)
Pa ako je za ovo mjesto (tj, Mekami-Ibrahim), mutevatir sunnetom i slaganjem uenjaka, potvreno da ga nee ljubiti usnama niti doticati rukama, onda je pree da se druga mjesta vjerovjesnika ne ljube usnama niti dotiu rukama. 1 Takoer, mjesta na kojima je Vjerovjesnik ~' klanjao J. Poslanikovoj Medini, niko od selefa nije doticao niti ljubio, niti b]o koje drugo mjesto gdje je klanjao u Mekki i na drugim mjestima. Pa ako su mjesta gdje je stajao sa svojim plemenitir_l stopama i gdje je klanjao ta koja nije svom umrnetu naredio da ih dotiu ili da ih ljube, ta onda rei za ona za koja se kae da je neko drugi stajao na njima ili spavao na istima? Ako ovo nije propisano po pitanju mjesta njegovih stopa i gdje je klanjao, kakav je onda sluaj sa obuom gdje su bile njegove stope radi hodanja i drugih potreba? Ovo u sluaju da se radi o vjerodostojnim predajama. A ta e tek biti za ono za to se ne zna da li je potvreno kao vjerdostojno, ili za to se zna da je la? Poput velikog broja kamenja koje uzimaju laovi i na kojima uklesavaju stope tvrdei pred neznalicama da su to stope Allahovog Poslanika ~. Ako ove .stvari nisu propisane u pogledu mjesta njegovih stopa niti Ibrahimovih ~~ stopa, mjesto za koje nema sumnje, i pored toga to nam je nareeno da to mjesto uzmemo za mjesto obavljanja namaza, ta je onda sa onim mjestima za koja se kae da
kaemo pored postojanja razloga, zato to se iz toga izdvaja ono za ta postoji razlog nakon Poslanikove ;l!51 smrti to ukazuje na poeljnost pa e se uiniti. Zato smo rekli, da nije od sunneta koristiti misvak kod ulaska u damiju1 za razliku od onih koji kau: Sunnet je koristit misvak kod ulaska u damiju, jer se zna da je prvo to bi uinio Allahov Poslanik kod ulaska u kuu ienje zuba sa misvakom a Allahova kua je prea. Rei e se: U vrijeme Allahovog Poslanika :i;1 je postojao razlog ali nije preneeno da je Poslanik~~ kad bi uao u damiju otpoeo ienjem zubi mi svakom. T ako da nije sunner to initi kod ulaska u damiju za razliku od onih pravnika- rahimehumullahkoji su smatrali to poeljnim. 'lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Doticanje je potrljati rukom neto. Zato se ruka mora staviti na Cmi kamen ko ga e! i potrljati zato to je to sunnet.
321
su mjesta njegovog stajanja, iznosei lai i izmiljotine. Poput tragova njegovih nogu na stijeni u Bejtul-Makdisu i na drugim mjestima gdje je odsjedao. Neko e rei da je Allah ~' naredio da Ibrahimova mjesto uzmemo mjestom obavljanja molitve radi ega emo analogno uzeti i druga mjesta radi toga. Njemu e se rei, da je ovo poseban propis za MekamiIbrahim u Mekki, bez obzira da li se to odnosilo na mjesto koje se nalazi pored Kabe gdje je Ibrahim ~ stajao, ili da se misli na mjesta obreda, Arefat, Minu i Muzdelifu. Nema razilaenja meu muslimanima, da su ova mjesta obreda posebno odreena za ibadete mimo ostalih mjesta, kao to je posebno odreeno da se tavaf ini samo oko Kabe. Tako da ono to je posebno odreeno od tih mjesta, nije mogue porediti druga mjesta sa njin1a. A ono to nije propisano na njima pree je da se ne dozvoli initi na drugim mjestima. Mi smo dokazali da, ako na tim mjestima nije propisano ljubljenje niti doticanje onda je pree da se to ne ini ni na drugim mjestima mimo njih. Takoer, nije nuno da ono to je propisano na ovim mjestima to isto bude propisano i za druga mjesta. Od toga je graL1evina na brdu Arefata, za koju se kae da je Ademova kupola. Radi nje nije propisano namjerno posjeivanje radi namaza i dove po slaganju svih uenjaka. ak ni sama brdovita uzviica na Arefatu za koju se kae Debelu rahrne(t), ije je ime uzeto po deklinaciji 'hilal' nije dozvojeno po njihovom slaganju. 1 Nego je sunnet da se stoji na Arefatu, da li kod stijena,
' Ibn-U sejmin- rahimehul!ah- kae: Kao to se pria da je ovjek od kraljeva zavjetovao se Allahu da e uiniti Allahu ibadet u kojem mu se niko nee pridruiti. Koji je to ibadet u kojem mu se niko nee pridruiti, da li je to post, ili sadaka ili namaz ili zikr. Pa je obilazio uenjake pitaui ih kako bi ispunio svoj zavjet. jedan od njih je rekao: Ispraznite mu mjesto tavafa jer ako bude tavafio sam niko mu se u tome nee pridruiti. ejhrahimehullah- kae: Za Ibrahimova mjesto spomenuto u Allahovim rijeima: Od /hra.himovg mjesta. uzima.jte mjesto za. klanj.a.nje. Da je mogue rei da je to mjesto pored Kabe ili da se odnosi na sva mjesta na kojima je stajao Ibrahim~ kao to su Mina, Muzdelifa. T ako da je drugi stav openit. Ako bi neko rekao: l<ada je Allahov Poslanik~~ uio odstupajui od [brahimovog mjesta: Od lhra.himovg mjestd
322
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
gdje stajao Poslanik :J$, ili na bilo kojem drugom mjestu na Arefat. Jer je Allahov Poslanik ;i, rekao: "Cijeli Arefat je mjesto stajanja a izbjegavajte dolinu Urene." 1 sve damije koje su tamo sagraene, poput damije koja je sagraena kod demreta (mjesta bacanja kamenia na Mini), ili pored damije Hif damija za koju se kae Gar murselat, gdje je objavljena sura Murselat. Ili iznad brda damija koja se naziva Mesdidul keb, i slino tome. Vjerovjesnik ~~ nije propisao namjernu posjetu na ova mjesta radi namaza, dove ili
neeg slinog.
Takoer,
to se tie ljubljenja i doticanja bilo ega od ovih mjesta, stvar je oita, jer je kod uenjaka bilo optepoznato u vjeri islamu da ovo nije od erijata Allahavog Poslanika~Skupina pisaca o obredima su napisali da je poeljno posjetiti damije u Mekki i one oko nje. Ja sam to naveo u obredima prije nego to sam obavio hadd na poetku svog ivota, prenosei od nekih ejhova i to sam sakupio od nekih uenjaka. Zatim mi je postalo jasnim da su to sve inovirane novotarije koje nemaju osnove u erijatu. Te da prve generacije od muhadira i ensarija nisu nita od toga inile. Te da imami znanja i upute zabranjuju takve postupke. Kao i to da je Mesdidul-haram mesdid za koji nam je nareeno da ga posjeujemo radi namaza, dove, tavafa i slinih ibadeta. Ali nam nije nareeno da
uzim.1jte mjesco za klanjanje. Zar nije pree da se odnosi na ovo mjesto? Moemo i ovo, ali moemo rei da je htio protumaiti ajet samim ajetom. Pa ako kae: Od lbrahimovog mjesta uzimajte mjesto klanjanja1 ovjeku nije nareeno da klanja na lbrahimovom mjestu ondje gdje su njegove stope na Arefatu. Rei emo da se rije 'musala' moe odnositi na tennin poznatog namaza1 ili da se odnosi na dovu ili mjesto dove. Jer namaz u arapskom jeziku znai dova kao to Uzvieni kae: Uzmi iz njihovih imetak.:l s.adaku kojom e ih oisdti i h/.igos/ov/jenim.a uiniti i pomoli se za njih (vesa !li alejhim/. (Et-Tewbe1 IOJ). Tj. dovi za njih,
tei
~l
Biljei ga Maliku u Muveti l. dio, str. 388, prekinutim lancem kod ashaba. Prenosi ga kao radijjallahu an huma. Muslim ga biljei u Sahihu br. kao merfua h adis gdje kae: "Cije li Are fat j e mjesto
prenosei od Vjerovjesnika ;W!;, sa mevkuf predaju od lbn-Zubejra 1218 u dugakom had isu od Dabira staj anja."
323
bilo koju drugu damiju u Mekki osim MesdidulHarama. I nije dozvoljeno da se tamo sagradi damija koja e se suprotstavljati njemu u bilo emu od propisa. A sve ono to ovjek uini u tim damijama, od namaza i dove i drugih stvari_ ako to uini u Mesdidul-Haramu bit e mu bolje, ak ta vie, to je propisani sunnet. Ali namjeravanje drugih damija na tom mjestu trudei se u nalaenju vrijednosti u njima je ne propisana novotarija. Osnova ovoga jeste da damije u koje je propisano pu tovati, tj. tri damije, kao to je potvreno u oba Sahiha od Vjerovjesnika f:ll!;, u hadisu od Ebu-Hurejre ~~i Ebu-Seida ~'da je Vjerovjesnik~' rekao: ''Ne priteu se sedla osim u tri damije; Mesdidul Haram, Mesdidul-Aksa i u ovu moju damiju." Ova predaja je preneena i u drugim verzijama. A hadis je potvren od Vjerovjesnika ~' oko ega se slau uenjaci i to predstavlja taku prihvatanja kod njih. Putovati u ove tri damije radi namaza, dove, zikra, uenja i itikafa je od dobrih djela. Ali to se tie svih ostalih damija mimo ove tri nije dozvoljeno putovati konsensuzorn uenjaka. ak i Mesdidu1 Kuba u njega je poeljno odlaziti iz oblinjih mjesta kao to je Medina. Ali nije dozvoljeno da ovjek pritee sedla rnaksuz radi njega. U oba Sahiha od Ibn-Omera- radijjallahu anhurna- se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik ~je dolazio u Mesdidu Kuba 1 svake subote pjeke ili jaui. "1 To isto je inio i Ibn-Omer. U Muslimovoj verziji stoji: "Pa bi u njemu klanjao dva rekata. "Z Buharija ga navodi bez lanca prenosilaca. 3 A to je zato to mu je Allah zabranio da obavlja namaz u mesdidul diraru pa kae:
Sahihul Buhari br. 1193, Feth, i Sahihu Muslim br. \399. Sahihu Muslim br. \016. 3 Fethul Bari 3.dio, str. 89. Ibn-Nemir dodaje pa kae "Govorio nam je Ubejdullah od Nafic ... " pa ga navodi. Hafiz kae: "Lanac Ibn-Nemira povezuju Muslim i Ebu-J'ala."
1
posjeujemo
324
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
i)wJ;J ~j:-JI ~ L...i:_ri.;J I~J l)_rf> l~ IJ.b:WI ~fliJ
::.i'
....
l.JI
."
.,...
~ ... ,;
~~J.
....
;: ....
~ .....
lJ
JI
..
;..;
------
-;;: .... ,...
::J1 ~~s~.-1 ~~_, .~':..il~~ u~Jf

\v~ ~
;
!..t
51 ~_,i~; i f >;J~~_,~~
~
.-
...
..:....Jb- ~ ~-:~
"'
~~uf :);-t ...;:. J~f ~~~~J;. ::r-;f ~~i)~~ '9 oY.~

o$ .,. ",. .... "'
~
.....
~<:-'!~t~~ .::...r-~~~ li ~ ~ij r):g6:-'; J s~ je;.~~~

~L.::J -:!'?.- c;s
1..5:"
J? >~:.-_:->! ~f:; 1t::,;.;. 0~JJ ~~ J

<;
-.:__s )..D
-
J;.
,t~l ,,,, ... 'li",,-'. ~~11!1~-~~~~ ~ '--'j-:! ) ~l ("_,.:....1
'-.S:-4--<
-
~ -..1.\IJ ~ dL
-
~~- ~;;,,
eJ
~~ )--d_:; li
--~J-.
"A oni koji su damiju sagradili da bi tetu nanijeli, i nevjerovanje osnaili, i razdor meu vjernike unijeli, pripremaJUCI je za onoga koji se protiv Allaha i Njegova Poslanika jo prije borio, sigurno e se zaklinjati: 'Mi smo samo najbolje eljeli, a Allah je svjedok da su oni pravi laljivci. Ti u njoj nemoj nikada molitvu obaviti! Damija iji su temelji, ve od prvog dana, postavljeni na strahu od Allaha zaista vie zasluuje da u njoj obavlja molitvu. U njoj su ljudi koji se vole esto prati, a Allah voli one koji se mnogo iste. Da li je bolji onaj koji je temelj zgrade svoje postavio u strahu od Allaha i u Njegovom zadovoljstvu, ili onaj koji je temelj zgrade svoje postavio na rub podlokane obale koja se nagnula, da se zajedno s njim u vatru dehennemsku srui? A Allah nee ukazazati na Pravi put narodu koji sam sebi nepravdu ini. Zgrada koju su oni sagradili, stalno e unositi nemir u srca njihova, sve dok im srca ne popucaju a Allah sve zna i Mudar je." (Sura Et-Tewbe, 107 -110)
l
l
Ova damija koja je sagraena sa ciljem nanoenja tete, mesdidul dirar, je bila sagraena radi Ebu-Amira, grijenika za kojeg se govorilo da je Ebu-Arnir Rahib. U dahilijetu je primio kranstvo. Murici su ga veliali, ali dolaskom islama obuzela ga zavist koja je producirala suprotstavljanje Allahovom Poslaniku ~f i pribjegavanje kafirima. Tako da je skupina munafika izgradila ovu damiju sa ciljem da bude sagraena radi Ebu-Amira. Pria je
325
poznata 1 te kako je nisu sagradili radi Allahove ~' ili Poslanikove ~ naredbe, nego radi drugih ciljeva. U ove okvire ulaze sve vrste graevina, koje su sagraene kako bi se njima natjecalo sa damijama muslimana, u nepropisanim vrstama ibadeta, kao to su mesltedi i drugo. Posebno ako se u njima nalazi ono to vodi ka teti, kufru i razjedinjavanju mu~mina, i pripreme za munafike, novotare u borbi protiv Allaha i Njegovog Poslanika~. I ono to ih jaa da lie na mesdidul dirar. Allah i3t je Svom Vjerovjesniku ti rekao:
~J rlU J ~~-:Y- ~~t~..:...;~~ J.rEt-Tewbe, 108)
:r:' ~
"Damija iji su temelji, ve od prvo dana, postavljeni na strahu od Allaha zaista vie zasluuje da u njoj obavlja molitvu.n (Sura
Dok je Mesdidul Kuba' bio postavljen na bogobojaznosti. Ali Poslanikova ~, damija je velianstvenija po pitanju umtemeljenja na bogobojaznosti od Mesdidul Kuba'a. Kao to je i potvreno u Sahihu od Poslanika~' da je bio upitan o damiji koja je utemeljena na bogobojaznosti pa je rekao: "Ova moja damija. " 2 Tako da su obije damije utemeljene na bogobojaznosti, ali je njegova damija specifina jer se izdvojila po pitanju ovog svojstva. Tako da je klanjao namaze petkom u svojoj damiji a subotom bi dolazio u Mesdidul Kuba' .3 U Sunnenu od Usejda b. Hudajra se prenosi da je Allahov Poslanik :i rekao: "Namaz u Mesdidu Kuba' nosi vrijednost umre." Biljee Ibn-Made i Tirmizi i kae: "Hadis je hasen garib." 4 Od Sehla b. Hunejfa +,se prenosi da je rekao:
Pogledaj B idaj e ve nihaje 5. dio, str. 21. Biljei ga Muslim br. 1398. 3 lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Obije damije su utemeljene na bogobojaznosti, ali je Poslanik~' dumu klanjo u svojoj damiji to je dokaz da je njegova damija vrijednija u odnosu na Mesdidul Kuba'. Ali bi subotom dolazio u Mesdidul Kuba' da bi potvrdio istinitost Allahovih ~~ rijei jer je Mesdidlu Kuba' utemeljen na bogobojaznosti. 4 Biljee ga Tinnizi 324, Ibn-Made 1411 a hadisje hasen.
2 1
326
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Allahov Poslanik :i; je rekao: "Ko se abdesti u svojoj kui, zatim doe u mesdidul Kuba' i u njoj klanja namaz, imat e nagradu kao da je obavio umru." Biljee ga Ahmed, Nesai i Ibn-Made.l Neki uenjaci o njegovim rijeima: "Ko se abdesti u svojoj kui, zatim doe u mesdidul Kuba"' kau da se ovdje eli ukazati kako se ne smiju pritezati jahalice radi dolaska u ovu damiju. Nego e ovjek doi u nju iz svoje kue gdje se moe abdestiti. Zatim e u nju doi sa namjerom istom onakvom kao kada namjerava da posjeti damiju u svom mjestu mimo damija radi kojih se putuje. to se tie tri damije, uenjaci su se sloili da je poeljno dolaziti u njih radi namaza i slinih ibadeta. Ali ako se zavjetuje na to, da li mu je taj zavjet vadib? Postoje dva miljenja meu
uenjacima.
Jedno je, da zavjet ove vrste nije vadib, osim ako se posebno ne zavjetuje na posjetu Mesdidul-Haramu. Ovo je jedno od afijinih miljenja to predstavlja i Ebu-Hanifin mezheb. Temeljei ovo na osnovi da zavjetom ne biva vadib osim ono to je njegov rod vadib u erijatu. Drugo miljenje, koje predstavlja Malikov, Ahrnedov i mezheb drugih da je obaveza doi u ove tri damije ako se zavjetuje na to. Ali ako doe kod vrijednije to e biti dovoljno u odnosu na onu koja je manje vrijedna. Pa ako se zavjetuje da e 1 doi u Poslanikovu damiju ili damiju Ilija e bit e mu dovoljno da doe u Mesdidul-Haram. Ako se zavjetuje da e doi u damiju llija1e bit e mu dovoljno da doe u jednu od dvije damije, mesadidul haremejn. A to je zato to se u Sahihu navodi da je Vjerovjesnik rekao: "Ko se zavjetuje da e biti pokoran Allahu neka bude pokoran, a onaj ko se zavjetuje na nepokornost pa neka ne bude nepokoran. "2
1 2
~'
Ahmed 3. dio, str. 487, Nesai 675, lbn-Made 1412, a hadis je sahih. Biljei ga Buharija u Sahihu br. 6700, Feth.
327
Ovo obuhvata svaki vid pokornosti, bez razlike da li njen rod bio vadib ili ne. Ali je bolje da uini kao to je navedeno prethodnim hadisom. Ovo nije mjesto da se pojanjava ova tema. Nego je cilj istai da nije propisano putovati osim u tri damije, te ako se osoba zavjetuje na to, nije joj vadib to uiniti po stavu svih imama. Da li je duan da se otkupiti kefaretom radi zakletve? Postoje dva poznata miljenja. U Medini ne postoji damija u koju bi bilo propisano dolaziti osim Mesdidul Kuba 1 to se tie svih ostalih damija, na njih se odonosi propis svih obinih damija, jer ih Vjerovjesnik~~ nije izuzeo sa posjetom. Zbog toga pravnici od stanovnika Medine nisu namjeravali nita od tih mjesta osim posebno Kuba'. U Musnedu od Dabira b. Abdullaha- radijjallahu anhurna - se prenosi da je Vjerovjesnik :!j, u damiji Feth dovio tri dana, ponedjeljak, utorak i srijedu. Pa mu se prihvatila dova u srijedu izmeu dva namaza. Tako da se primjetilo veselje na njegovom licu." Dabir kae: "Nikada me mje pogodila neka bitna sh1ar a da se nisam potrudio da davim u tom asu. Pa bih uoio odaziv. "1 U lancu ovog hadisa se nalazi Kesir b. Zejd o kojem ima govora. Ibn-Mein ga jednom prilikom ocjenjuje vjerodostojnim a drugom prilikom slabirn.2 Po ovom hadisu radi skupina naih prijatelja i drugih, pa bi se trudili da ue dove u ovom vremenu, kao to je preneeno od Dabira, ali od Dabira nije preneeno da se trudio da ui dovu na odreenom mjestu nego u odreeno vrijeme. Ako je ovakav sluaj sa ovom darnijom u kojoj je klanjao Allahov Poslanik ~~ i koja je sagraena njegovom dozvolom, i u njoj nema nita to bi se izdvojilo radi posjeivanja istog, osim putovanja radi nje, ako se izuzme Mesdidu Kuba 1, kakav je onda sluaj sa drugim mjestima?
Biljei ga Ahmed 3. dio, str. 332, lanac muje slab. Ebu-Hatim o njemu kae: "Dobar, ali nije jak." Nesai ga je ocjenio slabim. Taberi kae: "Kesir b. Jezid je kod njih bio onaj koji se ne uzima za dokaz." Tchzib.
2
328
POGLAVLJE MESDIDUL-AKSA JE JEDNA OD TRI DAMIJE RADI KOJIH SE PRITEU ]ARALICE

to se tie Mesdidul-Aksa, ona predstavlja jednu od tri damije radi kojih se priteu jahalice (poduzima putovanje). Kada su muslimani oslobodili Bejtul-Makdis u vrijeme Omera b. Hattaba, i kada im je Omer doao, te su krani predali Omeru grad -on ue u njega a na stijeni zatee ogromno srnee koje su krani bacali na nju kako bi rasrdili jevreje, koji su veliali stijenu i prema kojoj su se okretali u svojim molitvama. Pa on neto od tog smea nakupi u svoj ogrta u emu su ga slijedili muslimani. A kae se da je odredio ljude koji e je oistiti, zatim ree Ke'abu, nekadanjem jevrejskom uenjaku:
"ta misli gdje da sagradim muslimanima mjesto klanjanja?" Kae: "Izgradi ga iza stijene." Kae: "Sine jevrejke, pomijeala ti se jevrejstvo."
Ili kao to je ve rekao. Omer zatim ree:
"Sagradit u je na prednjem dijelu damije, jer nan-za pripadaju prednji dijelovi damija.''
Tako da ju je sagradio na dijelu damije prema Kibli." 1 Taj dio veina dananjih obinih ljudi nazivaju Aksa, dok je Aksa naziv za cijelu damiju. Ali ona, niti neto drugo se ne nazivaju haremom, nego su posebno Haremi Mekka i Medina. 2 ,3
Predaju navodi Ibn~Kesir u Bidaje ve nihaje 7. dio, str. 58. Ovdje se pod haremom podrazumijeva ne samo sveto mjesto nego i predio gdje je zabranjeno ubijati, loviti ili initi bilo koji vid nereda u pogledu ljudi, ivotinja ili biljaka i sl. (o. p.) 3 lbn-Usejmin- rahimehu!lah- kae: to se tie Mekke o tome postoji konsenzus ali to se tie Medine postoji razilaenje. Ali da Medina nema svog Harema je slabo miljenje. A glede doline Vedda je slabi je od s [abi jeg miljenja. Al i je poznato da je dolina Vedda zelena kao to pozeleni zemlja u kojoj se nae mnogo trave i tako.
1
329
to se tie doline Vedda u Taifu, meu uenjacima postoji razilaenje. Omer je sagradio musalu prema Kibli, i kae se da se ispod nje nalaze stepenice kojima se penjao u prednji dio Akse, tako da ju je sagradio na stepenicama, jer se niko nije molio osim krana. Omer, a ni muslimani, nisu klanjali pored stijene niti su je dodirivali rukama niti su je ljubili. Nego se kae da je Omer klanjao kod Davudovog ~\, mihraba na vanjskom dijelu. je da je Abdullah b. Omer, kada bi dolazio u Bejtul-Makdis, ulazio unutar i klanjao na tom mjestu. Ali se nije pribliavao stijeni, niti je dolazio kod nje, niti se pribliavao bilo kojem od tih mjesta. Isto tako je preneeno od uglednih selefa kao to su Omer b. Abdul-Aziz, Evzai, Sufjan Sevri i drugi. A to je zato to ni jedno mjesto u damiji nema prednost nad mllin drugim, osim onoga to je Omer sagradio kao musalu za muslimane. Ako su Mesdidul-Haram i Medinska damija vrijedniji od Mesdidul-Aksa konsenzusom- tako da je jedan od njih dva: a u Sahihu je potvreno da je Poslanik~' rekao:
Potvreno
"Namaz u ovoj mojoj damiji je vrijedniji hiljadu puta u odnosu na ostale damije osim Mesdidul-Harama."
Dok je drugi onaj radi kojeg je Allah uinio obaveznim had, tavaf u njemu za Njega i uinio ga Kiblom Svojim robovima muslimanima - i pored toga u njemu nema niega to bi se dodirivalo rukama ili ljubilo usnama osim onoga to je Allah na Zemlji uinio u smislu Desnice. A to je haderul esved, pa ta onda rei za Mesddul-Aksa to se u njemu dotie ili ljubi. Stijena je bila otkrivena i niko od ashaba, niti od njihovih pretpostavljenih, niti njihovih uenjaka nije izdvajao stijenu sa odreenim ibadetom. Tako je bila otkrivena u vremenu Omerovog i Osmanovog hilafeta u amu. Isto tako i u vremenu Alijinog ~
330
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
hilafeta iako nije vladao tim dijelom. Zatim isto tako i u vrijeme vladavine Muavije i njegovog sina, i sina njegovog sina. 1 Kada je dolo vrijeme Abdul-Melika izmeu njega i IbnZubejra se desila smutnja koja se desila, a on je sagradio kupolu nad stijenom. Kae se da su ljudi namjeravali had, pa bi se sakupljali sa Ibn-Zubejrom, ili su se namjeravali njemu sa obavljanjem hada. Zbog toga je Abdul-Melik htio da uvelia znaaj stijene time to je sagradio graevinu nad njom. Odjenuo bi je odorom u zimu i ljeto, kako bi ljudi im vie dolazili radi BejtulMakdisa. ime bi se odvratili od posjete Ibn Zubejru, dok su ljudi bili u vjeri kraljeva. U tom vremenu se kod ljudi uveliko pojavilo tovanje stijene i Bejtul-Makdisa, to do tada muslimani nisu poznavali. Pojedini ljudi su o njoj poeli prenositi israilijate (prie od sljedbenika Knjige), o velianju stijene. Tako da neki prenose od K'aba Ahbara kod Abdul-Melika b. Mervana - dok je Urve b. Zubejr bio prisutan kod njega - ; "Da je Allah rekao stijeni: "Ti si Moj nii ar." Pa je U rve rekao:" Allah lk kae:
~....
u-"~''1\j -:''~: ~
-"~
.."
ll
'' ' ~? ::"J
"Njegova Kursija obuhvata nebesa i Zemlju." (Sura El-Beqare, 225)
A ti kae da je stijena Njegov Ar." 2 I slino tome. Nema sumnje da pravedne halife nisu gradili nita od ove kupole, niti su ashabi veliali stijenu, niti su se trudili da obavljaju namaz pored nje. ak ni Ibn-Omer- radijjallahu anhuma- pored toga to je dolazio iz Hidaza u Mesdidul-Aksa, nije dolazio kod stijene. Zbog toga to je ona bila prva kibla zatim je derogirana a ostala kibla jevrejima. U naem erijatu nije nita preneeno to bi nalagala obaveznim propisom njeno velianje. Isto kao to u naem erijatu nema niega to bi nalagala obavezno velianje subote. A u
On je Muavija b. Jezid b. Muavija b. Ebu-Sufjan. Hali fa sin halife sina halife. Bio je veoma poboan i veliki suptilista. Njegov hilafet nije trajao dugo, ak manje od jednog dana jer je osjetio nepotrebu za njim i ostavio ga, i nije ga nikome oporuio, da mu se Allah smiluje i da ga uvede u prostranstva Njegovih denneta. 2 Pogledaj Me naru! M un if od Ibn-Kajjima el-Devzije- rahimehullah- str. 86.
1
331
njenom posebnom izdvajanju velianjem je poistovjeivanje sa jevrejima. A govor uenjaka o suboti i Auri je prethodio. Kasnije generacije meu pravnicima i naim prijateljima te drugi, spominju da se zaklinjanje pootrava ako se zakune u BejtulMakdisu kod stijene. Isto kao to je to sluaj u Mesdidul-Haramu sa zaklinjanjem izmeu Crnog kamena i Mekami-Ibrahim, ili kao to je to sa zaklinjanjem u Poslanikovoj ~~ damiji kod njegovog mimbera. Ali ovo nema osnove u Alunedovim rijeima niti kod bilo kojeg drugog imama. Nego je sunnet da se zakletva u njegovoj damiji pootrava, kao to se pootrava u svim drugim damijama kod mimbera. Niti e se pootriti zakletva, ako bude poloena pored onoga to muslimani u osnovi ne veliaju. Kao to se ne pootrava zakletvom kod melzeda, mjesta vjerovjesnika i slinog tome. A onaj ko to uini je zalu tao, nov otar i oprean je erij atu. 1 Pojedini ljudi su napisali djela o vrijednostima BejtulMakdisa i drugih mjesta koja se nalaze u amu. Pri tome su navodili preneene predaje od kitabija i od onih koji su uzeli znanje od njih. Iako muslimanima nije dozvoljeno da svoju vjeru temelje na njihovim predajama. Primjer onoga od koga se prenose te predaje jeste Ke'ab Ahbar a stanovnici ama su preuzeli od njega veliki broj israilata. Muavija ~ kae: ' Meu njima koji su prenosili od kitabija nismo vidjeli nikog slinog Ke 'abu iako smo ponekad
1
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Pootravanje u zakletvi ne biva osim ako se ne radi o greki kao to je ubistvo ili kamenovanje i slino tome. A biva u vremenu1 mjestu1 obliku i poloaju. Vrijeme: Poslije ikindije kao to Uzvieni kae: Za.dr.a.t: e te ih pos/;je namaza. 1ElMaide1 106!. A namaz koji je ovjde spomenut je ikindija. Mjesto: Kao to je ejh ~ rahimehullah - rekao: U Mekki izmeu dva oka i lbrahimovog mekama. A na drugim mjestima e to biti kod mimbere. za dumansku h urbu. Poloaj: Da ovjek stoji 1 jer uenjaci kau zato to je stajanje najblie kanjavanju1 ako se desi. Zato to e biti najblii kazni dokstoji1 da nas Allah sauva. Oblik: T o je oblik zakletve k.:""to da kae: Kunem se Uzvienim Allahom. Ovim stvarima se ima cilj straenje.
332
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
od njega rekao:
uli
i la. 111 U Sahihima je
potvreno
da je
Vjerovjesnik~
r'Ako vam budu kitabije govorili nemojte im vjerovati niti negirati jer vam oni mogu govoriti la pa da povjerujete ili vam mogu govoriti istinu pa da ih u la utjemjete. "2
da je ovaj erijat ouvan i zatien pored ovog sauvanog ummeta koji se nee sakupiti na zabludi. Pa ako neko prenosi od pojedinih tabiina od Vjerovjesnika ~, hadise, poput Ata'a b. Ebi-Rebaha, Hasana Basrija, Ebu-Alije i njima slinih, a oni se ubrajaju meu najbolje islamske uenjake i velike vjerske voe, ueni se zaustave pred njihovim (mursel) predajama. Neki od njih openito odbijaju mursel predaje, dok ih drugi prihvataju pod uslovima. Meu njima je bilo onih koji su razlikovali izmeu onoga iji je obiaj da ne prenosi osim od povjerljivih, poput Seida b. Musejjiba, Ibrahima Nehaija, Muhameda b. Sirina i izmeu onih za koje se znalo da prenose i od nepovjerljivih poput Ebu-Alija i Hasana Basrija, a izmeu njih i Vjerovjesnika :i:, ne postoji vie od jedan, dvojice ili trojice ljudi. to se tie sadraja trenutanih knjiga kod muslimana, od hadisa koje spominju autori knjiga, murse! predaje nije dozvoljeno presuditi da su vjerodostojne po slaganju uenjaka, osim ako se zna da su preneene od uenih u hadiskoj nauci, koji ne prenose osim ono to je vjerodostojno kao to je Buharija u Muallekat (hadisi uslovljene vjerodostojnosti jer nedostaje jedan od prenosilaca u lancu predaje), za koje potvrdno kae da su vjerodostojne kod njega. Ili mevkuf predaje kao to kae: 11 Spommje se od Behza b. Hakima od njegovog oca od njegovog djeda. 11 I slino tome, to kod njega predstavlja dobre predaje. Ovo ue sluaj sa Buharijom), a ispod nebeskog svoda poslije Kura'na ne postoji vjerodostojnija knjiga od Buharijine, pa ta onda rei za ono Ono to je
Biljei ga Buharija u svom Sahihu br.736l, Feth. Hafiz u Fethu kae Ibn Hibban u Knjizi povjerljivih kae: "Muavija je htio rei da j ponekad grijeio u onome to je govorio a nije htio rei daje bio laov.'' Drugi kau da se zamjenica u njegovim rijeima odnosi na knjigu a ne Ke'aba jer u njigovim knjizi se nalazi mnogo lai zbog toga to su je izmjenjili i falsificirali. Fethul bari l3 dio str. 413. 2 Biljei ga Ahmed 4. dio str. 13 6. Nj emu slino ga bi \jei B ubarij a u had isu od EbuHurejre 4o br. 7362.
1
udno
333
to prenosi K'abul Ahbar od (prijanjih)vjerovjesnika i njemu slini. A izmeu K'aba i vjerovjesnika od kojeg prenosi je period od hiljadu godina, manje ili vie? Pri tome, on ne pripisuje predaje povjerljivom od povjerljivog, nego sve to uini jeste da ih prenese iz nekih knjiga koje su napisali jevrejski uenjaci. Allah~' govori o njihovim izmjenama i falsifikacijama, kako je onda dozvoljeno rnuslimanu da povjeruje neto od toga, oslanjajui se na ove puke predaje? Nego je obaveza da se u to ne vjeruje, niti negira osim sa dokazom, koji e dokazati ovu la. Ovo nam je naredio
Vjerovjesnik~.
U ovim israilijatima postoje lai o vjerovjesnicima, ili ono to je pak derogirana u naem erijatu, i to ne poznaje osim Allah
~.
Poznato je da su Vjerovjesnikovi ~' ashabi meu prvacima i meu onima koji su ih slijedili u dobroinstvu, osvojili drave nakon Vjerovjesnikove ~' smrti. Te da su se nastanili u amu, Iraku i Egiptu, kao i na drugim mjestima. Oni su najbolje poznavali ovu vjeru i najbolje su je slijedili. I niko nema pravo da im se u tome suprotstavlja.
posveivali
A ono to je bilo od ovih mjesta oni nisu veliali, niti su mu posebnu panju radi namaza ili dove ili iz s1inih razloga. A mi nemamo pravo da im se u tome suprotstavljamo. Iako su pojedini meu uglednima u vjeri uinili tako. A slijeenje njihovog puta je pree nego da se slijedi put onih koji im se suprotstave. I ni od koga nije preneeno da se suprotstavio njihovom putu a da nije preneeno od nekog drugog - ko je bio ueniji i vrijedniji od njega - da se suprotstavio putu ovog protivnika. Ovo je openita reenica i nije mogue je pojasniti na ovom mjestu. U Sahihu se potvruje, da kada je Vjerovjesnik~, doao na Isra u u Bejtul-Makdis, da je klanjao dva rekata.l A nije klanjao na nekom drugom mjestu niti ga je posjetio. Meutim u hadisu o Miradu irna onoga to je u Sahihu, kao i onoga to je u
1
Biljei Muslim br. 162.
334
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Musnedima ili Smmenima, kao i onoga to je od slabih predaja. A u njemu ima onoga to je od podmetnutih i izmiljenih predaja. Kao naprimjer, to se prenosi da je Dibril ~1, rekao Poslaniku :!i:
"Ovo je kabur tvog oca Ibrahima, sii pa klanjaj u njemu. A ovo je Bejtul-lahm, kua tvog brata Isa'a, sii pa klanjaj u njoj."
Jo udnije od toga da se o njemu prenosi da mu je reeno u Medini: "Sii i klanjaj ovdje." Prije nego to je sagraena damija. Ali na tom mjestu je bilo idolopokloniko groblje. A Vjerovjesnik~ je nakon hidre doao u Meinu i smjestio se na tom mjestu gdje je legla njegova deva. Ove i njima sline lai su izmiljenje oko ega su se sloili uenjaci. Bejtul-lahm je crkva od kranskih crkava. U njenoj posjeti nema vrijednosti za muslimane, bez obzira da li to bilo mjesto Isaovog roenja ili ne. Ashabi - radijjallahu anhum niti oni koji su ih slijedili u dobroinstvu od tabiina, nisu dolazili kod Ibrahimovog kabura da bi klanjali kod njega, niti da bi uili dove, niti su uope to mjesto nan1jerava1i u svojim posjetama. Muslimani su vie puta dolazili u am, kao to je to bio sluaj sa Omerom b. Hattabom, pored toga to se zna da se veliki broj ashaba nastanio u amu. Ali meu njima nema onih koji su uinili takvo neto. I muslimani nad njima nisu gradili damije. Ali kada su krani zagospodarili ovim mjestima na kraju etvrtog stoljea, i kada su preuzeli Bejtul-Makdis, radi toga to su prethodno amom zavladale ije - dok su bili kraljevi Egipta. ije su ponieni narod, 1 koji nemaju ispravnog razuma, niti vjerodostojne predaje, niti prihvatljive vjere, niti podrke na dunjaluku - krani su ojaali i preuzeli obale i druga mjesta od ija. U tom vremenu su krani razvalili sobu u kojoj je ukopan Ibrahim~~- Pri tome su napravili vrata, a to mjesto je uzeto za hram od strane krana, dok to niko nije uinio od selefa ovog ummeta i meu njenim odabranicima.
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Dakle ije, tj. Fatimije koje su zavladale amom1 krani su preuzeli Bejtui-Makdis. Onaj ija je vlast u rukama ija on je ponien, kao to je ejhu! islam - rahimehullah - rekao. Ove rijei nagovjetavaju dobro, molimo Allaha da ih osramoti u njihovoj pokvare noj davi.
335
POGLAVLJE OSNOVA VJERE KOD MUSLIMANA JE DA SE NI JEDNO MJESTO NE IZDVAJA POSEBNO RADI NAMJERENOG IBADETA OSIM POSEBNIH DAMIJA
Osnova vjere kod muslimana je da se ni jedno mjesto ne izdvaja posebno radi namjerenog ibadeta osim posebnih damija. A ono na emu su bili mnogoboci i kitabije od velianja mjesta ibadetom osim damija, kao to su to inili u dahilijetu, dok su veliali Hiru i njoj sliana mjesta, je ono to je islam izbrisao, dokinuo i derogirao svojim dolaskom. Zatim zajedniko za sve damije jeste da se u njima obavlja ibadet_l Tako da sve ono to se ini u jednoj damiji isto to se ini i u ostalim damijama. Osim to je posebno izdvojen MesdidulHaram sa tavafom i slinim ibadetima. Ili u specifinostima Mesdidul-Hararna se ne udruuje ni jedna druga damija, kao to se ne moe ni prema jendoj drugoj damiji klanjati kao to se klanja prema Mesdidul-Haramu. to se tie Vjerovesnikove ~~damije i Mesdidul-Aksa, pa ono to je propisano od ibadeta u njima propisano je u svim drugim damijama, od namaza, dove, zikra, uenja i itikafa. 2 A u
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Mesdidu[-Haram je poseb.m po onome to nisu druge damije. Kao to je naprimjer ta v af. la sam spomenuo priu o kralj u koji se zavjetovao da e oboavati Allaha sa ibadetom u kojem mu se niko nee pridruiti. ] lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: to se tie ejhovih - rahimehullah -rijei o itikafu1 ispravno je boraviti u itikafu u svim damijama kao to Uzvieni kae: Nemojte sa njima opid dok ste u dam1/ama. (E!-Beqare, 187!- A ono to sc spominje u hadisu od Huzejfe b. )ernanija~ da nema itikafa osim u tri damije niti itikafa bez posta1 je apokrifan hadis. Zbog toga to se suprotstavlja postupcima muslimana. Zatim Huzejfe '*"kada je njime bio spomenut [bn-Mes'ud rekao je: Moda su znali za nesto to ja nisam1 ili su se sjetili a ja sam zaboravio. lJi neto slino tome. A kada bi smo rekli da je had is vjerodostojan i bez nedostataka odnosio bi se na potpun iti kaf u ove tri damije. to je ispravno. Zbog toga e vidjeti pojedine ljude koji vole da borave u itikavu na osnovu ovog hadisa kako se trude da_ dou u Damiju Kabe ili Poslani kovu~ damiju u iti kaf jer navodno iti kaf nije ispravan osim u tri damije. Ali
1
337
njima nije dozvoljeno ono to nije dozvoljeno ni u drugim damijama. Niti e se u njima ta poljubiti, niti doticati, niti e se oko ega obavljati tavaf i slino tome. Ali ove dvije damije su vrijednije od drugih. Jer se namaz u njima mnogostruko vrijednuje u odnosu na druge damije. to se tie Vjerovjesnikove ~' damije, u Sahihu se potvruje da je namaz u njoj vrijedniji od hiljadu namaz u nekoj drugoj damiji osim u Mesdidul-Haramu. Ovo je preneeno od Vjerovjesnika j!!';, u drugim verzijama. U oba Sahiha od Ebu-Hurejre ~se prenosi da je rekao:
uAllahov Poslanik~ kae: "Namaz u ovoj mojoj damiji je vrijedniji hiljadu puta nego u nekoj dmgoj damiji osim u Mesdidul-Haramu.Ja sam posljednji meu vjerovjesnicima, a moja damija je posljednja meu damijama. " 1
Muslimovom Sahihu od Ibn-Omera anhuma - se prenosi da je Vjerovjesnik~ rekao:
U
radijjallahu
"Namaz u ovoj mojoj damiji je vrijedniji hiljadu puta nego u nekoj drugoj damiji osim u Mesdidul-Haramu. "2
kod Muslima se prenosi od Ibn-Abbasa radijjallahu anhuma - da je rekao:
Takoer,
"ena se poalila pa je rekla: "Ako me Allah ozdravi otputovat u pa u klanjati u Bejtul-Makdisu." Pa je ozdravila, a onda se pripremila elei put. Nakon toga je dola Mejmuna, Poslanikova ~supruga, te ju je obavijestila o tome, a ona joj ree: "Sjedi, pojedi ono to si pripremila, i klanjaj u Poslanikovoj damiji, jer sam ula Allahovog Poslanika~ da kae: ''Namaz u njoj je vrijedniji od hiljadu namaza mimo ostalih damija osim Mesdidul Ka 'be. "3
U Musnedu od Ibn-Zubejra- radijjallahu anhuma- se prenosi da je rekao:
ono u ta nema sumnje da je ispravno, kod nas, jeste da je itikaf valjan u svim damijama. 1 Sahihul Buhari br. 1190, Feth. Sahihu Muslim br. 1394. 2 Sahih Muslim br. 1395. 3 Sahih Muslim br. 1396.
338
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Allahov Poslanik~, kae: "Namaz u ovoj mojoj damiji je vrijedniji hiljadu puta nego fl nekoj drugoj damiji osim u Mesdidul-Haramu.1 A namaz u Mesdidul-Haranw je vrijedniji od namaza fl mojoj damiji za stotinu namaza." 2
Makdisi kae: "Lanac mu je vjerodostojan po uslovima Sahiha." Zato je erijat doao sa erijatskim itikafom u damijama, za razliku od onoga to se inilo kod peine na Hiri prije islama i
Ebu~Abdullah
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovo je tano zato to je pojanjenje posebno za Damiju Kabe. A to se tie ostalih damija u Mekki oni su vrijedniji od onih koji su van Harema bez sumnje. Ali o njima nema posebnog pojanjenja. Ali ko kae da se odnosi na cijeli H arem koristei kao dokaz rijei Uzvienog: Nek:l. je slavljen OJYj
1
Koj; je Svog roba. preveo u djelu nob" iz Mesdidu!-Ha.r;mu u Mesdidu!-.Aksa aju Smo okolinu b/.lgOS/ov/jneom uinili. (El-Isra, 1). Sa njim se otputovalo iz kue
Ummu Hani' a ovo je slabo jer u Buharinom Sahihu je potvreno da se Isra desila iz Hidra tj. iz sobe Kabe. A to je bez sumnje unutar Mesdidul-Harama. MesdiduiHaram se odnosi na Mesdid sam po sebi i Mesdid Kabe. Moe se odnositi na cijeli Harem ali se ne moe odnositi na cijeli Harem osim sa dadtnim pokazateljem na to. Neki su kao dokaz da se odnosi na cijeli Harem navodili rijei Uzvienog: Mu.rici su neist neka se ne prihlibv.tju Mesdidui-Hara.mu. 1Et-Tewbe1 2.8). Kae: Murici nee ulaziti u cijeli Harem, a to je dokaz da je Mesdidui-Haram cijeli Harem. Rei e se da je ovaj ajet dokaz protiv vas protiv onoga ko kae: Da je Mesdidul-Haram openito Harem. Zato to Njegove rijei: Neka se ne pribliavaju nisu isto to neka ne ulaze. Poznato je da je kafiru dozvoljeno da doe do zadnje take izvan Harema do tc mjere da izmeu njega i Harema ne ostane ni koliko je dlaka razmak. Ako bi smo rekli da je Mesdidul-Haram cijeli Harem onda bi rekli da moraju postojati granice koje ga obiljeavaju od pribliavanja granicama Harema. Ali nije tako. Bitno je da se sunnetom pojasnilo da vrijednost umnogostruavanja namaza do stotinu hiljada namaza odnosi posebno na damiju u kojoj se nalazi Kaba. l u kojoj je ta v af ispravan i radi koje se priteu jaha lice. l niko ne moe rei: Pritegnu t emo jahalice radi damije u Aziziji i slino tome. Ali ako bi neko rekao: Ako bi mi bilo teko do kod K.abc radi guve i ometanja [judi i to to oni meni smetaju. Moda e mi biti olakane da obavim ruku' u potpunosti ili seddu u potpunosti ta je bolje. Da sve ovo uinim grijeei 1 ili da klanjam u nekoj od damija u Mekki smireno i skrueno? Rei emo ovo drugo. )er ova vrijednost, mislim na smirenost i skruenost se vraa na sr ibadeta. A vrijednost koja se vee za sr ib;tdeta je prea od vrijednosti koja se vee za svoje vrijeme ili mjesto. to je potvreno i poznato kod uenjaka. l kao to je potvreno i poznato u sunnetu da je posvcivanje panje samom ibadetu pree od posveivanja panje njegovom vremenu ili mjestu. 2 Musned Ahmed 4. dio, str. 5.
339
Allahov Poslanik ~~ je provodio deset zadnjih dana u itikafu svakog Ramazana sve dok ga Allah~' nije uzeo Sebi.1 Itikaf spada u propisane ibadete u damijama po slaganju svih uenjaka, 2 kao to Uzvieni kae:
J',
slinog.
~10: 0~~_....;.;1_, J-'~ ;j_,
"............. ..
""'
....
r ...
J ~....
.......-.;;;
"
,.. "
.., ...
"l Nemojte sa njima polno damijama." (Sura El-Beqare, 187)
opiti
dok ste u itikafu
Tj. dok ste u stanju vaeg itikafa u damijama, da ne opite sa svojim enama, makar to bilo i izvan damije, zbog ega su uenjaci rekli da je rukn itikafa stalni boravak u damiji radi ibadeta Allahu ~. A ono to je od njegovih zabrana i to bi ga pokvarilo jeste openje sa enama. to se tie itikafa ili bdijenja kod drveta ili kamena, kipa ili neeg mimo kipa, ili bdijenje pored vjerovjesnikovog ~~ kabura ili neijeg drugog kabura, ili mjesta gdje je boravio vjerovjesnik ili
Ovo se biljei u Sahihima od Aie - radijjallahu anha. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ako bi neko rekao: Zato je Allahov Poslanik~ boravio u itikafu? Odgovor je: Bouvio je u itikafu trudei se da pronae lej[etu[ Kadr. Na osnovu ovoga ne postoji itikaf osim u Ramazanu. Niti u nekim drugim danima Ramazana osim ovih deset dana i zato to to Poslanik ;ll nije propisao svom ummetu. Nego ga je uzeo za sunnet radi razloga koji se ne nalazi osim u Ramazanu. A to je traenje lejlerul !udra. Zbog toga je boravio u itikafu prvih deset dana Ramazana, zatim srednjih deset a onda u posljednih deset. Ali ono to su rekli pojedini pravnici rahimehumul!ah - da ako se namjeri otii u damiju da je potrebno nanijetiti itikaf onoliko koliko misli ostati vremena u njemu. Ovo je neispravno miljenje jer ako bi se reklo da je novotaria bi lo bi oba veznij e. Jer da je to propisano u vjeri Poslan i k ~ bi to uinio ili bi ga pojasnio ummetu. Kada se spomenula prednost dume spomenuto je ono to slijedi radi svakog asa od odreene nagrade. Ali iti kaf nije spomenut niti ga je nagovjetavao u govoru. Ako bi neko rekao: ta e rei za had is u kojem se Omer .;i<. zavjetovao da e boraviti u itikafu u Mesdidul-Haramu. Allahov Poslanik~ je rekao: Ispuni svoj ZAvjed Rei emo da je ovo zavjet na kojeg se Omer zavjerovao u Mesdidul-Haramu pa mu je Poslanik~ naredio da ispuni svoj zavjet. Ako bi neko rekao: Da li je uslov da se zavjetuje k..1ko bi ispunio zavjet? Rei emo da nije ali Omer je traio da mu se pojasni neto to se desilo. Pa ga je Vjerovjesnik ~ obavijestio i nije uputio ummet da se zavietuju na itikaf pa da ga obave.
2
340
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
neko drugi, nije od vjere muslimana, nego je to vrsta vjere murika o kojima je Allah obavijestio u Svojoj Knjizi, pa kae:
'"'
~~
J
e: ,_..vYJ) "-::/'1 J Li ~~ ~ L<~< ~) '~~- i f ,~JJ.,~ ~-;.~ Ql~ :liJ j

....... _,. ",.,. !: ... ",. ......
~
....
j .......
.:J5 :u.J Ju ~- ~ ~ 1:1 ..--: _,~ '1t"'
...
.".
t;~t;~-
~ ..
ub-J' i1u or-:;- 1:1 ~ ';e.:: . 'Y '1t"'
l'
~i
...
-"IT '1 ,~~~JI ~ ;.F~
...-:
..;
.1l.fj ---: ..,~\ ~ __.Sj.; , l:o. Gf) ~ ~~ .sili ._,.;,j'~lj .:.-~\

.,
~-".
"'
.....
.,.
.._T
....
....
:'.1 ~~ -;;\~ \~~~ :r-.r.:L. i_,3; J~ ~i~~"] f""T "' "." "'
"'
_,..
..
.l'
...
"Mi smo JOS prije Ibrahimu razboritost dali i dobro smo ga poznavali. Kad on ocu svome i narodu svome ree: "Kakvi su ovo kumiri kojima se i dan i no klanjate?", oni odgovorie: "l nai preci su im se klanjali. l vi ste, a i preci vai, bili u oitoj zabludi", ree. "Govori li ti to ozbiljno ili se samo ali?", upitae oni. 11 Ne", ree "Gospodar va je Gospodar nebesa i Zemlje. On je njih stvorio, i ja u vam to dokazati. Tako mi Allaha, ja u, doista, vaim kumirima napakostiti nakon to se udaljite okrenuti. l porazbija ih on u komade, osim onoga najveeg, da bi se njemu obratili." (Sura El-Enbija, 51- 58)
l kae:
ill
e _;..Jj /'1 JL:; ~~ ~;.1 Wr~:l~ 1 ~;\j 1.,Ju Q.,~ )i~;;;.~ ji 0;.:u ~;~~~Ju~ 4J j"<.~
~Ct\~.;~ i_,JL:; ;)_,'(:';
' "'
<..-V
",.",.
<l.....
.;o
",._,..
"'
_..
~
..
J.
..
'll'
,.
".
~'<:-~i
....
'
~ ~~_;;i JL:;
..,..
0"J: 1~ -iu_.lS"
.... ""'
u;~1; "C~) ~
341
" i kai im vijest o Ibrahimu, kad je oca svoga i narod svoj upitao': 'emu se vi klanjate?', a oni odgovorili: 'Klanjamo se kumirima i povazdan im se molimo', on je rekao: 'Da li vas oni uju kada se molite,. ili, da li vam mogu koristiti ili nakoditi?' 'Ne', odgovorie, 'ali mi smo upamtili pretke nae kako tako postupaju.' 'A da li ste razmiljali', upita on 'da su oni kojima se klanjate,. vi i kojima su se klanjali davni preci vai, doista, neprijatelji moji? Ali, to nije Gospodar svjetova.'Koji me je stvorio i na Pravi put uputio, i Koji me hrani i poji, i Koji me, kad se razbolim, lijei, i Koji e mi ivot oduzeti, i Koji e me poslije oiviti, i Koji e mi, udim za tim, pogreke moje na Sudnjem danu oprostiti! "Gospodaru moj, podari mi mudrost i pridrui me onima koji su dobri i uini da me po lijepom spominju oni to e poslije mene doi i uini da me po lijepom spominju oni to e poslije mene doi, i uini me jednim od onih kojima e denetske blagodati darovati i ocu mome oprosti, on je jedan od zalutalih, i ne osramoti me na Dan kad e ljudi oivljeni biti, na Dan kada nee nikakvo blago, a ni sinovi, od koristi biti, samo e Onaj Koji Allahu srca ista doe spaen biti." (Sura E~
u'ara, 69- 89)
I kae:
i) u~ -;Gl ~ 0;...~ ;~ ~ iy:;t ~~ }~~i ~- c/~j ~ ~!-.:rh"' u~ o '18 i. " ~ ' <::~ \ J tJ !~\\' ~ ',l LS 1". ,\ \ LJ u-:..\ \.S'""~ "~ ;~ P ~ \ :J ' ~ rr t:: . . ' '' i~ r--~~ 'T'~
1
~~ iptS-- ~~J ~ ~
"l Mi sinove Israilove preko mora prevedosmo, pa oni naioe na narod koji se klanjao kumirima svojim. "O Musa," rekoe "napravi i ti nama boga kao to i oni imaju bogove!" "Vi ste, uistinu, narod koji nema pameti!" ree on." "Zaista e biti poniteno ono to ovi ispovijedaju i beskorisno e im biti ono to rade." (Sura Al-A'araf, 138- 139)
342
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ovo je muriko bdijenje a ono tamo je bdijenje muslimana. Bdijenje mu'mina u damijama radi robovanja i oboavanja samo jedinog Allaha Koji ortaka nema. A bdijenje murika nad onim od ega se nadaju i od ega se boje mimo Allaha i nad onima koje smatraju Allahovim ortacirna i zagovarairna kod Allaha. Niko od rnurika nije govorio da svijet ima dva stvoritelja, niti da je sa Allahom drugi bog koji lii Njemu u Njegovim svojstvima. Ovo nije rekao niko od murika, kao to nas o tome obavjetava Allah~ pa kae:
JJ ~ o} J;~'. S~ ~ u; ~ .;;J uPJ'':JI ~- y :P~ 0P J'(-. 1. -~:Ir_;.;ji~)-' ~~..::"'J:~. 11 ~5 ~ :P ..._:_;J~:u

... ....
~;:;
JI
....
,Gi
"._
"'
s/;:-:; _;u :}! ~ :)_,J/(-. 0;.w

t.... " ""'
~"''
l l
"Upitaj: 'ija je Zemlja i sve ono to je na njoj, znate li?' 'Allahova!', odgovorit e, a ti reci: 'Pa zato onda ne doete sebi? 'Upitaj: 'Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar Ara velianstvenog?' 'Allah!', odgovorie, a ti reci: 'Pa zato se onda ne bojite?' Upitaj: 'U ijoj je ruci vlast nad svim, a On uzima u zatitu, i od koga niko ne moe zatien biti, znate li?' 'To je Allahovo!', odgovorit e, a ti reci: 'Pa zato onda doputate da budete zavedeni?" (Sura EI-Mu'minun, 84- 89)
U telbiji su govorili: "Lebejke la erike lek illa eriken huve lek, temlikuhu ve ma me1ek." (Odazivamo Ti se, Ti sudruga nema osim ortaka koji je Tvoj, posjeduje ono to posjeduje)l Uzvieni kae:
G~
;~) ~ ~~.:~J-.:_~ ~ ~ ~ .f ~t :J: ~~ r-<J ~~
Biljei ga Muslim u svom Sahihu br. 1185.
343
"On vam kao primjer navodi vas same: da li se oni koji su u posjedu vaem izjednaeni s vama u onome to vam Mi dajemo, pa ste u tome isti, i da li ih se bojite kao to se vi jedni drugih bojite?" (Sura Er-Rum, 28) 1
Uzimali su svoje bogove kao posrednike koji e ih pribliiti Allahu, i koji e se zauzimati za njih, kao to Uzvieni kae:
<S"
>:;i~
'
Jii J' l~ u.~' ~l~'~ L: '_)-!, ~ (""""'
"Mi ih oboavamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili."

(Sura Ez-Zumer, 3).
Uzvieni kae:
s}!:-. '9)
1{:. 0J= ::-. -g i) lb. j.Jj1 :_p ~~::;'...

" !. ". ;,.
"'
....
Ll.
~~ ~s ~ V:~T -:."t
... .". ",..
...
..oil
..
_,..
SP.-'P~ 1_;.;~)\]Tj .;.;.f:; 1\ 1.U:. ..j~"'"._~~:,:;\ 1\ J3
"Zar oni mimo Allaha zagovornike uzimaju?! Reci: 'Zar i onda kada su bez ikakve moi i kada nita ne razumiju?' Reci: 'Sve zagovornitvo pripada Allahu, vlast na nebesima i na Zemlji Njegova je ... " (Sura Ez-Zumer, 43- 44).
Uzvieni kae:
lbn-U.sejmin - rahimehullah - kae: Znaenje ajeta: All.1h ~~ kae vi i vaa boanstva pripadate Allahu ~~ pa kako onda roba moete uiniti kao Njegovog ortaka u Njegovoj vlasti? A da vi imate roba da li bi ga uinili .svojim onakom u vaoj vlasti? Odgovor je ne. udno je da su pojedini uanjaci drave kada se rairila komunistika misao i na poetku kada se pojavila pagnaska dava o arapskom patriotizmu pojedini arapski vladari su otili kod kom un istie drave tj. njihovog voe koja e ih predvoditi u opim stvarima a dravni uenjaci su navodili ovaj i druge manje jasne ajete. Kako bi dokazali pravu .stranu teze komunizma a to su rijei Uzvienog: Vi ste u tome jedn.2ki. Tj. bogat koji posjeduje milione i siromah koji ne posjeduje nita. Oni su jednaki po pitanju bogastva. Nema .sumnje da je ovo izvrtanje rijei sa njihovih mjesta. Kakav e biti poloaj tih uenjaka kod Allaha na Sudnjem danu kada ih upita: Kako moete izokrecati Moje rijei tumaei ih suprotno onome to Sam htio? Allahu podari nam da vidimo istinu istinom i podari nam da je slijedimo.
1
344
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
u~1 \ ~-~~S) _;Lj~.~:;..

~
-g:,
~~~j
1.-. 'J e: .&l JJ~~ SJ\~_;~.:,

~ ~
U'
._ ~j~l J '9j ..;:;'): ~

'
...
'
1\ J... ;. 1:-!
-g ~ ~~SJ!: "!;f W,.,. ... 1' :.tl~

9
..
"'
"Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu ni nauditi niti im mogu kakvu korist pribaviti, i govore: "Ovo su nai zagovornici kod Allaha." Reci: "Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji neto a On zna da ne postoji!" (Sura
Junus, 18).
ovjeku
u suri Jasin1
Allah~'
kae:
"Zato da se ne klanjam Onome koji me je stvorio, a Njemu ete se vratiti? Zato da prihvaam druge bogove mimo Njega? Ako Milostivi hoe da me snae neko zlo, njihovo posredovanje nee mi biti ni od kakve koristi i oni me nee moi spasiti, a ja bih tada bio u pravoj zabludi; ja vjerujem u Gospodara vaeg, ujte mene!" (Sura Jasin, 22- 25).
Uzvieni kae: ;Tjj ~<D~ ~ ~)j ~ Jji

J
~
"........
r-<..:::llb-
w-.:...J~~
~
.:,
u;:-r",.,..
..Wj
J
.til i~:).. r-~ ~i
.... ::;:_
..
J.
",. /
t: e/ ~~~~;T :1 ',~ ~ ~) e::, ~:~
..
"A doi ete nam pojedinano, onakvi kakve smo vas prvi put stvorili, napustivi dobra koja smo vam bili darovali. "Mi ne vidimo s vama boanstva vaa koja ste Njemu ravnim smatrali, pokidane su veze meu vama i nema vam onih koje ste posrednicima drali." (Sura El-En'am, 94).
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Spomenuo je ajet o ovjeku spomenutom u suri )asin.

1
345
Uzvieni kae:
" ... vi, osim Njega, ni zatitnika ni posrednika nemate." (Sura EsSedde, 4).
Uzvieni kae:
&~ "- 'i)
dJ ~~_,-~ ~ ~ ~ ~) .1 ~t;~ ,} 0P~ ::r-;JI ~)~t:;

;;J~~-'1
.....
...
..
"',.!
...
;o
...:
"'
\;Jg1:\
"l opominji Kur'anom one koji strahuju to e pred Gospodarom svojim sakupljeni biti, kad osim Njega ni zatitnika ni zagovornika nee imati da bi se Allaha bojali." (Sura El-En'am, 51).
U pogledu ovoga su se ljudi podijelili na tri skupine, dvije koje su otile u krajnost i jedna umjerena. Tako da su murici i oni koji su se sa njima sloili od novotara kitabija, kao to su krani i novotari ovog urnrneta, potvrdili efa'at kojeg je Kur'an negirao. Dok su haridije i mu'atezile negirali Poslanikov ::i, efaat za poinioce velikih grijeha od njegovog urnrneta. Neki novotari su ak negirali da e se ovjek moi okoristiti efaatom ili dovom od nekog drugog. Kao to su negirali da mu koristi sadaka i post nekog drugog umjesto njega. efaat su negirali koristei se rijeima Uzvienog:
.lo,'' .;,- ~~~ .;,..... ; ~ ..i. .. ' l "<u>- J J~~ (, ""J-!. ;lS',- .:Jrl j;;' ~ ~ "u - ~ J i ;
" ... prije nego to doe Dan kada nee biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posrednitva!" (Sura El-Beqare, 254).
I rijeima Uzvienog:
J
t' - ~
th: .-,:
..qj ____;... ~ ~ ~
~
-,
"
" ... kada nepravednici ni prisna prijatelja ni posrednika imati koji e uslian biti." (Sura El-Mu'minun, 18).
nee
346
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
to se tie selefa ovog ummeta i imama i onih koji su ih slijedili od ehli-sunneta i demata oni su potvrdili ono to je dolo od Vjerovjsnika ~, da e se zauzimati za poinioce velikih grijeha i mnoge druge vrste efa'ata, kao i efa'ata drugih vjerovjesnika i meleka. I kau da od sljedbenika tevhida niko nee vjeno ostati u Vatri, i potvrdili su ono sa ime je doao sunnet o ovjekovom okoritavanju dovorn i efa'atom druge osobe, kao sadakom koja bude udjeljena umjesto njega, ak i postom umjesto njega, po ispravnijem miljenju meu uenjacima. O emu postoji potvrdni i vjerodstojni sunnet, i ono to spada u znaenje posta. kau da zagovara trai od Allaha i Njega moli, a kod Njega efa'at ne koristi osim sa Njegovim doputenjem. Uzvieni kae:
Takoer
"Ko se moe pred Njim zauzimati bez Njegovog doputenja?!"

I kae:
nee
"A koliko na nebesima ima meleka ije zauzimanje nikome biti od koristi, sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On hoe i u korist onoga kojim je zadovoljan. n (Sura En-Nedrn, 26)1
lbn-Usejmin- rahimehullah -kae: Na osnovu ovoga ako se ne zauzimaju ni za koga osim sa kim On bude zadovoljan, onda nije dozvoljeno zauzimati se za onoga sa kime Allah nije zadovoljan. Zato je zabranjeno da klanjamo denazu ovjeku koji je umro a nije klanjao. Zato? Zato to Allah nije zadovoljan njime jer je kafir. Kao to Uzvieni kae: Ako vi ne budete vj'erovaliAI!ah je neoviSdn o vam.t; nije zadovofian lwfrom Svojim robovima. 1Ez-Zumer1 7). ovjeku nije dozvoljeno da se u dovi zauzima za kafira niti d,1 mu klanja denazu ili neto od toga. Zato to je dova jezikom zauzimanje kao to Poslanik~ kae: Ne6e umrijeti niiedan mus!im.tn a da mu IW.nja ecrde.set fiud; denazu koji ne pn'jn"suju Allahu orta.ke ni u emu a da Allah nee pnlwarid njihov e{ ddt Z'd njef!a.
347
Sahihu je potvreno da e se uglednik meu zagovarairna, Muhammed j$, kada se od njega zatrai efa'at, nakon to se bude traio od Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa, pa e ga vratiti na Muharnmeda ~~ roba kojemu je Allah oprostio od grijeha ono to je prethodilo i ono to je kasnije uinio. Kae: U
"Pa u otii kod mog Gospodara, a kada Ga vidim niice u Mu pasti na seddu. Pa u mog Gospodara pohvaliti sa pohvalama kojima e me poduiti a kojima ne vladam sada. Pa e rei: "Muhammede, podigni svoju glavu, i reci ut e se, trai dat e ti se, zauzimaj se prihvatit e ti se zauzimanje.'' Pa u rei: "Gospodaru moj ummet, Gospodaru moj ummet. Pa e mi se odrediti granica, te u ih uvesti u Dennet. " 1
Uzvieni kae:
~j ~
"
?\ ~ S_,s:"~: ~
;J ",.. ..
~ ~J)
-"'
.:0
~ .:r.:UI IY,~I ~
.;!
~ .. ~
",.
-;::;....
~ ~,i
!)Reci: 'Molite se onima koje, pored Njega, smatrate bogovima, pa, oni vas nee moi nevolje osloboditi niti je preusmjeriti.'Oni kojima se oni mole sami trae naina kako e se to vie Gospodaru svome pribliiti, i nadaju se milosti Njegovoj i plae se kazne Njegove. A kazne Gospodara tvoga svako treba da se uva." (Sura El-Isra, 56 -57).
Grupa selefa kau da su pojedini ljudi prizivali Uzejra, Mesiha i meleke, pa je Allah objavio ovaj ajet, a u njemu obavjetava da su i ovi kojima su oni upuivali molbe nastojali da se priblie Allahu, nadali se Njegovoj milosti i strahovali od Njegove kazne. U Sahihu je potvreno da je Ebu-Hurejre ~rekao:
Biljei ga Buharija 741 O, Feth, Muslim 193.
348
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Allahov Poslanie, koji ljudi su najsretniji sa tvojim zagovaranjem na Sudnjem danu?" Kae: "Ebu-Hurejre, mislio sam da niko nije prei da me upita o ovim rijeima od tebe, zbog toga to sam vidio koliko daje panju hadisu. Najsretniji ljudi mojim zagovaranjem su oni koji kau 'La ilahe illallah' elei time iskreno Allahovo Lice."l
Tako da sve to je za slui v ati efa' a t.
ovjek
iskreniji prema Allahu vie
Ali, ko svoje srce bude vezao za neko od stvorenja, nadajui se od njega i bojei ga se, ovaj e biti najudaljeniji meu ljudima u pogledu efa'ata. Zagovaranje stvorenja kod stvorenja, biva sa pomaganjem zagovaraa onome za koga se zauzima, bez dozvole onoga kod koga se zauzima. Nego se zauzima zbog potrebe onoga radi koga se zauzima kod njega, ili zbog straha od njega. Tako da je potrebno da se prihvati njegovo zauzimanje kod njega. Allah ~~ je neovisan u pogledu svjetova. On ~~ samostalno upravlja svjetovima. I ne postoji zagovara osim poslije Njegovog doputenja. I On je Taj Koji e dozvoliti zagovaraima kod zagovaranja i On prihvata zagovaranje. Kad god se onaj koji ui dove namjeri da ui On mu se odazove na dovu, tako da sve stvari pripadaju samo Njemu. Ako se rob nada od zagovaraa meu stvorenjima, moda taj zagovara nee odabrati da se zauzima za njega. Ili ako odabere moda mu Allah nee dozvoliti da se zauzima, niti prihvata njegovo zagovaranje. Najvrijednije stvorenje je Muharnmed ~~zatim Ibrahim ~1. Vjerovjesnik~~ je odbio da se zauzima za svog amidu Ebu-Taliba, nakon to je rekao:
"Trait u za tebe oprosta ako mi se to za tebe ne zabrani. "2

Klanjao je denazu munaficima i dovio za njih, pa mu je
reeno:
1 2
Biljei ga Buharija 7410, Feth. Mutefekun alejhi.
349
'-~;J~~ ~j ~~i~~ r'ti~: ~i~
J-
,;
-"'
...
"'
...
....
~j
"l nijednom od njih, kad umre, nemoj molitvu obaviti, niti sahrani njegovoj prisustvovati." (Sura Et-Tewbe, 84).
A prethodno mu je Allah rekao:
"':-', ~1 ~~ '
r-r
>Z' ..
1 . '(~ ~
&"/ ~ ..
nee
~J _;Q ;: ~-; 0 1 .. ~
" ... molio
ak
i sedamdeset puta, Allah im
oprostiti." (Sura
Et-Tewbe, 80).
Pa kae:
"Kada bih znao da e im se oprostiti ako sedamdeset puta, ja bih poveao. " 1
Pa je Allah objavio:
E ",.. ..
poveam
vie od
~~~~.J~):=~.-;~ rt~~;~~.-.&-~~ ~T;.
"'
,...
"
_,.
"'
"'
...
...,.
nee
"Isto im je molio ti oprosta za njih ili ne molio, Allah im, zaista, oprostiti." (Sura El-Munafikun, 6).
U zvi eni kae:
j~ ~) -:~ ~ d~ -.:__;::~il :J;~j t_j~l :,_-""::"';.~if ~~ t:: i';
"l poto Ibrahima proe strah i doe mu radosna vijest, on se poe raspravljati s Naim izaslanicima o narodu Lutovu; Ibrahim je zaista bio dobroduan, saaljiv i odan. O Ibrahime, proi se toga, nareenje od Gospodara tvoga je stiglo; njih e 1 stii patnja sigurno! ' (Sura Hud, 74- 76).
Kada je mu je obeao
Ibrahim~,
zatraio oprosta za svog oca nakon to
rijeima:
Biljei ga Buharija u Sahihu br. 1366. Feth.
350
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Gospodaru na, oprosti meni, i roditeljima mojim i svim vjernicima na Dan kad se bude polagao raun!" (Sura Ibrahim, 41)
Uzvieni kae:
ij~_;.
u1 \T;..... " !pu~~ ,~ J.:Jt ~~~ ~e ~_;j r-- ~li :e; ~;lJ ~<.-1 ., , ..
~ ~ ~
J. ;. .,. ..... ~
~)':WI c.~-0 ~~~.~~! 1::G.J ~ G~ .\ill .~

~
~J
"
....
.z
,;
_,-
.;_,~ l!...)
L,!;J
'
;..e
...
".,;-
.!.U o) :~-..:~'9 L~_/~

.. ";o ;' ...
~;.1 J_;:i ~\ ,~J.;__) ,&{_, ip~ '~ l~f :1 ~ l~Jij

~r
... ; :
..
".
"Bio vam je dobar uzor u Ibrahimu i u onima koji su s njim kad su narodu svome rekli: Mi s vama namamo nita, a ni sa onim to vi, umjesto Allaha, oboavate, mi vas se odriemo, i neprijateljstvo i mrnja e se izmeu nas stalno javljati sve dok ne budete u Allaha, Njega Jedinog, vjerovali? - ne i u Ibrahimovim rijeima ocu svome: "Ja u se moliti da ti se oprosti." (Sura El-Mumtehine, 4).
I Uzvieni kae:
~jt i)Jtb. _;)_; ~-/'4i~ lJ~:=~~) i}l:1~ J-:Jij
:?
SlS""~
"Vjerovjesniku i vjernicima nije doputeno da mole oprosta za mnogoboce, makar im bili i rod najblii, kad im je jasno da e oni stanovnici u Dehennemu biti. A to je Ibrahim traio oprosta za svoga oca bilo je samo zbog obeanja koje mu je dao. A im mu je bilo jasno da je on Allahov neprijatelj, on ga se odrekao." (Sura Et-Tewbe, 113 -114).
ima prava u kojima Mu se niko ne moe pridruiti. Poslanik ~' ima prava u kojima mu se niko ne moe pridruiti. A mu'mini kod mu'mina imaju zajednika prava. U oba Sahiha od Muaza b. Debela ~se prenosi da je rekao:
Allah~'
351
"Bio sam pored Vjerovjesnika ~pa mi ree: "Muaze, zna li koje je Allahovo pravo nad robovima?" Rekoh: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Kae: "Njegovo pravo nad njima je da Ga oboavaju i da Mu nikoga kao ortaka ne pripisuju." Muaze, zna li kako je pravo robova kod Allaha, ako to uine?" Rekoh: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Kae: ''Njihovo pravo kod Njega je da ih ne kazni. "1
Allah ~~ ima pravo da bude oboavan i da Mu se ne pripisuju ortaci. Ovo je osnova tevhida sa kojim je poslao poslanike i o emu je objavio knjige. Uzvieni kae:
"A pitaj one koje smo prije tebe od Naih poslanika poslali da li smo Mi nareivali da se, osim Svemilosnog, boanstva oboavaju?" (Sura Ez-Zuhruf, 45).
Uzvieni kae:
"Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: 11 Nema boga osim Mene, zato Meni ibadet inite!" (Sura
El-Enbija, 25).
I Uzvieni kae:
"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu ibadet a kumira se klonite!" (Sura En-Nahl, 36).
inite,
U to ulazi da se ne bojimo nikoga osim Njega, i da se ne pazimo ni od koga osim Njega, kao to Uzvieni kae:
Q,j,uj\ ~~j tJ ~j :11 J.ij ~~;.JJ .Itl~.~ _}j ~ ~~ ; , y-:o
Sahihul Buhari br. 2856, Feth, Sahih Muslim br. 30.
352
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Oni koji se Allahu i Poslaniku Njegovu budu pokoravali, koji se Allaha budu bojali i koji od Njega budu strahovali oni e uspjeti!" (Sura En-Nur, 52).
Tako da je pokornost uinio Allahu i Njegovom Poslaniku, dok je strah i bojazan uinio iskljuivo Allahu. Uzvieni takoer kae:
--.:_.;~'J~~
J.
"
:;.....
J; u~ ~_,_.JJ
..
~:;:;
JJ
.,. ...
"A trebalo bi da se zadovolje onim to im daju Allah i Poslanik Njegov i da kau: 'Dovoljan nam je Allah, Allah e nam dati iz obilja Svoga, a i Poslanik Njegov, a mi samo Allaha hoemo."
(Sura Et-Tewbe, 59).
Tako da je davanje to Uzvieni kae:
uinio
Allahu i Njegovom Poslaniku, kao
''Ono to vam Poslanik dadne to uzmite, a ono to vam zabrani toga se klonite." (Sura El-Har, 7).
Halal je ono to je dozvolio Poslanik, a haram je ono to je zabranio Poslanik, tako da je vjera ono to je propisao Poslanik j. Zadovoljstvo je uinio da bude samo Allahovo, pa kae:
"l kau: "Dovoljan nam je samo Allah."
A nije rekao i Njegov Poslanik. Kao to Uzvieni kae:
"Onima kojima se kada su im ljudi rekli: "Neprijatelji se okupljaju zbog vas, pa pazite ih se!" vjerovanje povealo, pa su kazali: "Nama je Allah dovoljan, a divan je On Zatitnik!" (Sura Al
Imran, 173).
I Uzvieni kae:
353
"O vjerovjesnie, Allah je dovoljan tebi i vjernicima koji te slijede." (Sura EI-Enfal, 64).
Tj. dovoljan je tebi i onima koji te slijede, i samo vam je On dovoljan. A ko pomisli da znai - dovoljan ti je Allah i vjernici uinio je veoma veliku greku, iz mnogobrojnih razloga koji su pojanjeni na drugom mjestu. l Zatim kae:
".. .i da kau: 'Dovoljan nam je Allah, Allah e nam dati iz obilja Svoga, a i Poslanik Njegov." (Sura Et-Tewbe, 59).
Obilje je uinio Allahu dok je Poslanika ~, spomenuo kod davanja, jer nije mubah ono to nije dozvolio Poslanik. I niko nema pravo da uzme sve ono to moe da uzme, iako nije ope doputeno (mu bah) u erijatu. 2 Zatim kae: "... a mi samo Allaha hoemo." to znai da je elju i htijenje uinio samo prema Allahu, mimo svega drugog. Kao to Uzvieni u suri El-Inirah kae:
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: lbn Kaj jim- rahimehullah- je u Zadu l Meadu ukazao na nepravilno tumaenje rijei Uzvienog gdje kae: O vj'erovj'esnie,~ Alllh j'e dovoljan tebi i vj'emiciTTM koji te slijede. Rije 'koji' je vezana za 'tebi' a ne za AUaha. AUahova pomo mu'minima je mogua ali da su mu'mini dovoljni Poslaniku nije
mogue. 2
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ako bi neko rekao: Allah e nam dati iz Svoje blagodati i Njegov Poslanik. Ovo je vrsta poasti? Ne, jer Poslanikove~~ davanje njima je po Allahovoj iiitl1 naredbi. Allah iiitl1 je istakao Poslanikove davanje njima da ne bi neko rekao da je to bilo po Pos!anikovom ~~ idtihadu te imamo pravo da se bunimo. Pa je Allah~~ pojasnio da je Allahovo davanje kao i Poslani kovo~~ davanje ali mi znamo da je Poslanikove~~ davanje po Allahovoj 'Mi, naredbi. Zato pazite na ovo.
354
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"A kad zavri, molitvi se predaj

obraaj." (Sura El-Inirah, 7- 8).
samo se Gospodaru svome
Tako da je obraanje naredio da bude samo Njemu. Allah~, nikada nije naredio da stvorenje trai od stvorenja, iako je to dozvoljeno u pojedinim prilikama, ali nije naredio. Nego je korisnije robu da nikada ne trai nita osim od Allaha, kao to je potvreno u Sahihu o atributima onih koji e ui u Dennet bez polaganja rauna:
"To su oni koji ne trae da im se ui rukja, niti se lijee igosanjem, niti su praznovjerni i na svog Gospodara se oslanjaju. "l
Tako da je od njihovih svojstava uinio to da ne trae da im se baja ili da im se ue rukje. Ali nije rekao da oni ne ue drugima odnosno da druge ne lijee. Iako je tako preneeno u nekim predajama od Muslima.2 Ali je tu greka,3 jer je Vjerovjesnik j;, rukjom lijeio sebe i druge, ali nije traio da mu se ui rukja. Jer onaj ko trai rukju trai dovu od nekog drugog, za razliku od onoga koji ui rukju, jer on dovi za njega.
Mutefekun a!ejhi. Hadis je pod brojem 220 kod Muslima lancem od Seida b. Mensura govorio nam je Huejm govorio nam je Hussajjin b. Abdu-Rabman kae: "Bio sam kod Scida b. Dubejra pa j e rekao: "Ko j e od vas sino vidio zvijezdu padalicu?" Rekoh: "Ja" a zatim rekoh: "to se mene tie nisam bio u narnazu ali sam ujeden." Kae: "ta si ttinio?" Rekoh: "Traio sam. da mi se ui mkja." Kae: "ta tc je navelo na to?" Rekoh: "Hadis kojeg nam je rekao ' abi, pa kae: "Nema mkje osim od uroka i groznice." Pa ree: "Najbolje je uinio onaj ko zavri kod onoga to je uo, ali nam je Ibn-Abbas prenio od Vjerovjesnika~" pa je naveo dugaak hadis a u njemu: "Oni su oni koji ne ue rukje niti trae da im se ue ... " hadis. 3 lbn-Usejmin- rahimehu!lah- kae: U nekim Mus!imovim predajama je dolo da ne trae da im se ui rukja niti oni ue rukje. Ovo je pogreno, zato to je njihovo uenje rukje nekom drugom dobroinstvo. Al!ah ~1 voli dobroinitelje. Vjerovjesnik ;l!i;1 je uio rukje drugim ljudima pa bi u toku rukje oboljelom rekao: Allahu/ Cospod:lru ljudi otklon; bolest; ;z/ije; jer Tr s; On.aj Koji lijei. Nema. lijeka osim Tvog lijeka koji ne ost.1.v/ja. bolesti. Na osnovu ovoga znamo da u oba Sahiha ima greki iako je osnova da su vjerodostojni bez sumnje. Zato to se greke ne nalaze ll svim lancima. T o znai da kada bi prouavao te greke shvatio bi da se ne nalaze u svim lancima. Ali su prenosioci hadisa zbog njihove predostronosti ll prenoenju emaneta i paznje prenosili ono to doe do njih.
355
Poslanik~,
je rekao lbn-Abbasu:
pomo
"Ako trai, trai od Allaha, ako moli za Allaha."1
moli je od
Allah~, je Taj na Kojeg se oslanja, od Kojeg se pomo trai, od Njega se boji, u Njega se nada i On se oboava, Njemu se srca obraaju. Nema snage niti moi niko osim Njega, niti postoji neko ko bi zatitio od Njega osim On, a Kur'an potvruje ovu osnovu.
Poslaniku ~, se biva pokorno, on se voli i sa njime se biva zadovoljno, njemu se preputaju presude, on se tuje, cijeni i slijedi. U njega se vjeruje kao i u ono sa ime je doao. Uzvieni kae:
"Ko se pokori Poslaniku pokorio se i Allahu." (Sura En-Nisa, 80).
I Uzvieni kae:
"A mi nismo nijednog poslanika poslali, osim da bi mu se pokoravalo uz Allahovo odobrenje." (Sura En-Nisa, 64).
I Uzvieni kae:
' ' ' ~~~ .) j;.i ~ y)) ~Tj
"Pree
bi bilo da su Allaha
Njegovog Poslanika zadovoljili."
(Sura Et-Tewbe, 62).
Uzvieni kae:
~~
.:::._;
~1 ~i Q~_;j ::r:<.:::.:.j
...
_..
u.;w-
....
0~ (;lo~j G~?T
,
_lJ
~~ ~~ ~~ ,
.i
"'
J!:- i/ a!p ~ ~ :~J <-~yJJ ,
...
Biljei ga Tirmizi u Sunnenu br. 2516, Ahmed br. 2537, Hakim 3. dio, str. 624, a hadis je sahih.
356
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Reci: 'Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka roba za koju strahujete da nee prohoe imati, i kue vae u kojima se prijatno osjeate miliji od Allaha i Poslanika, i od borbe na Njegovom putu, onda priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese." (Sura Et-Tewbe, 24).
U oba Sahiha se od Poslanika :!i, prenosi da je rekao:
"Onaj kod koga se nau tri stvari osjetit e slast imana: kome Allah i Njegov Poslaniku budu drai od svakog drugog, i ko bude volio ovjeka samo radi Allaha, i onaj ko bude mrzio da se vrati u kufr, nakon to ga je Allah od njega spasio, isto kao to mrzi da bude baen u Vatnt. " 1 /
I kae:
"Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, niko od vas nee vjerovati sve dok mu ne budem drai od djeteta i roditelja i svih ljudi. " 3 Pa mu je Omer rekao: "Allahov Poslanie, ti si mi drai od svakoga osim mene samoga." Kae: "Ne Omere, sve dok ti ne budem drai i od samoga tebe. " 4 Kae: "Ti si mi drai i od mene." Kae: "Sada Omere. " 1 ,2
1
2
Sahihul Buhari b. 16, Feth, Sah ih Muslim br. 43.
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Poslanikove ;'lli;1 rijei o onome ko bude mrzio da se vrati kufr su jasne u odnosu na onoga koji je primio islam nakon kufra. Ali ta ako ie u osnovi musliman! Oito je da je isto ako bude mrzio da bude kafirom isto kao to mrzi da ue u Vatru. Time e osjetiti slast imana. Nema smetnje da se kae onome ko nita ne osjea da se odnosi na njega ili da se ne odnosi. Kao to je u prii o uajbu kada je rekao svom narodu kao to je u Kur'anu: "Ako bismo vjeru vau prihvatili nakon to nas je Allah spasio nje, na Allaha bismo la iznijeli. Mi ne treba da je prihvaamo, to nee Allah, Gospodar na" 1El-A'raf1 89). Bitno je da ako musliman mrzi da se vrati u kufr i da ue u Vatru osjetio je slast imana. Al!ahu podari nam njegovu slast.
l Biljei 4
ga Buhar:ija 14, i Muslim 69.
lbn.-Usejmin.- rahimehu!lah- kae: Kae: Dok mu ne budem drai od njega samog. Ovo je negiranje potpunosti imana a ne osnove imana. Sve dok se u njegovom srcu nalazi ljubav prema Allahovom Poslaniku ~~ iako ta [iubav nije dostigla stupanj savrenosti on je mu'min ali nee se upotpuniti njegov iman sve dok mu Poslanik~~ ne bude drai on djeteta1 rodi telja i svih ljudi ak i njega samog.
357
Uzvieni kae:
"Reci: 'Ako vi Allaha volite, onda mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti! A Allah prata i milostiv je!?'" (Sura
Al Imran, 31).
I Uzvieni kae:
...
oJ_?yJ
j~
" , .....
0)_)~) ~~r_)) ~'-!_ ~~~ ~~ l..r-0-iJ l~j l y ..!L,:.L._ji
,.
....... ....
J ..... ....
-:;...,
"
&
JJJ
../
.... ....
;'oil
.... J.....
;-
..
...
.... , ........ t:-~
u;
"Mi smo tebe poslali svjedokom, i radosnih vijesti donositeljem, i opominjateljem! da u Allaha i u Poslanika Njegova vjerujete, i da ga pomognete, i tujete"
Znai
Poslanika posebno
"i da Ga -Allaha ujutro i
naveer
slavite." (Sura El-Feth, B- 9).
Tj. da
veliate Allaha~.
Tako da vjerovanje u Allaha i Njegovog Poslanika, sa tovanjem i pomaganjem Poslaniku ~' dok je sa velianjem samo Allaha.
Od znakova ljubavi prema Poslaniku #i;1 da dadne prednost njegovim rijeima nad svojom strau. Ako bi Poslanik~~ bio doveden da bude ubijen- a to je nemogue- ti e se Ttvovati za njega. T o znai da ga voli vie nego to voli sebe. 1 Mutefekun alejhi. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Ovaj ajet se naziva ispitnim ajetom jer su se [judi pozivali da vole Allaha pa je Allah Poslani ku ~~ rekao: Reci afro vo/ice Al!a.ha. onda mene slijedite. Ovo je znak ovjekove [jubavi prema njegovom Gospodaru. A svako onaj ko bude vie Poslanika~~ slijedio vie e voljeti Allaha. A velianstveni plod slijeenja A!lahovog Poslanika je Allahova ljubav. Dok tvrdnje novotara da vole Poslanika :Jl;1 lanim dokazuju njihovi postupci. )er mi kaemo: Da ste voljeli Poslanika istinski onda bi ga slijedili. A da ste istinski voljeli Allaha onda bi ste slijedili Poslanika ::W5. Ko je od nas prei da voli Poslanika~? Onaj ko slijedi njegov sunnet i ne prelazi tu granicu ili onaj ko ini sve ono od ega je upozorio? Nema sumnje da je to onaj prvi1 a pobijanje ovih nema potrebe za pomagaem jer pobijanje njihovih dokaza je veoma lahko.
358
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ova osnova je pojanjenja na nekom drugom mjestu.

Allah~' je poslao Muhammeda sa ostvarenjem vjerovanja u samo Njegovu jednou (tevhid), te negiranjem svake vrste irka ak i u rijeima. Kao to Poslanik ~' kae:
''Neka niko od vas ne kae: Ono to eli Allah i Mu.hammed, nego to eli Allah a zatim Muhammed.",12 Pa mu je ovjek rekao: "to Allah i Njegov Poslanik hoe." Kae: "Jesi li me to uinio ravnim Allahu? Reci: "Samo to Allah hoe. " 3
Svi ibadeti, koje je Allah propisao, sadre iskreno ispoljavanje vjere Allahu, realizujui Njegove rijei:
:: ~;11 ~~~~s:;
"-
g)k=_yi'
uA nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je ispravna vjera." (Sura El-Bejjine, 5).
Namaz je samo radi Allaha, sadaka je samo radi Allaha, post je samo radi Allaha, hadd je samo radi Allaha, i samo kod
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Ovaj hadis ukazuje na ono to uvijek ponavljamo a to je da ako ovjek pojasni ta je ljudima zabranjeno neka im isto tako pojasni ta je ispravno da uine kako pred ljudima ne bi zatvrao vrata. Ovo pravilo ima mnoge primjere od kojih je u Kur'anu: O vi koji vjerujee ne redu: /Yina, ve recie: Unzuma. Pa kada im je zabranio rije 'raina' dao im je zamjenu. Kada je ovjek donio klvalitetne hurme davajui ih sa'a za dva slabijih Poslanik ~1 mu ree: Nemoj to init? nego proclilj loe za srehrenjake il onda njimil kupi kvaliune. Dakle1 kad mu je to zabranio otvorio mu je vrata lijepog postupka. Ovako treba ovjek, onaj ko poduava [jude1 da im naredi dobro i sprijei zlo. Ako im pojasni koja su vrata zakljuana da im pojasni koja su otvorena. Zato posti je dvije koristi: r- Da ovaj i drugi [judi znaju da erijat ne zatvara vrata, ne zatvori vrata a da druga nee otvoriti. 2Da olaka prelazak na ono na emu je on, jer nisu zatvorena vrata svakom mimo njega, nego su mu vrata otvorena pa neka olaka prelazak na ono na emu je on. 2 Biljei ga Ibn-Made br. 2118, Ahmed u M us nedu 5. dio, str. 72, a h adis je sa h ih. 1 Biljei ga Ahmed L dlo, str. 214, 224 i 283 od Ibn-Abbasa- radijjallahu anhuma- a hadis je sahih.
1
359
Allahove kue. Cilj od hadda je da se samo Allah oboava na mjestima na kojima je Allah odredio da bude oboavan na njima. Zbog toga je hadd bio slogan monoteizma, tako da su neki od selefa rekli da 1kao pravovjerni Allahu 1 tj. kao hadije, jer jevreji i krani ne hodoaste Allahovu kuu. Skupina selefa kae da kada je Allah objavio: t_. T~'. -~~~G~_,]~~~~ );.1 ~--:-.. .::j
' u.---:: ..:r--'
r,:--
- \,:: . - u
"A onaj ko eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti primljena 11 (Sura Al Imran, 85).
Jevreji i krani su rekli: "Mi smo predani." Pa je Allah objavio:
~ ~~ .. '. -. . ". - ~L~-6--~.r.LT" ..
.- ~.:11 ~ -
...
7.<--"'"' <.J" \;.......... . .
or
~~Jr J
...
"... radi Allaha, duan je svako ko bude u mogunosti do njega (Bejtullaha) doi." (Sura Al liman, 97).
Pa su rekli:
"Neemo initi
had." Nakon ega je Allah objavio:
"A ko ne vjeruje pa, Allah je, doista, neovisan o svjetovima!"
(Sura Al Imran, 97) 1 Allah ~ kae: "A onaj ko eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti primljena." su opeg znaenja kod prvih i potonjih generacija, tj, da je vjera islam Allahova vjera sa kojom su doli Njegovi vjerovjesnici i na kojoj su Njegovi robovi mu'mini. Onako kako je to Allah spomenuo u Svojoj Knjizi, od prvog poslanika kojeg je poslao stanovnicima Zemlje, Nuha, Ibrahima, Israila, Musaa, Sulejmana, i drugih vjerovjesnika i mu'mina.
Allah~'
o Nuhu kae:
ISi.Jj ~..... . __,.~..t: "...

..,..
... _.
__.._y ;s- :)IS" JI~~

" ",. ... ".
....
~ ".. .
'".u_;iJ,... JU~~,: ....

....
",. J
6;
"JJ
L
~
y t) ~
_.. ,.
\ ..,..
._r-'
l ~J
\;b../! :..,..<.:.. ~....: ~~~)j t===/i iy ~t! ..:.-b;J ~~ ~ ~~ ,_- ~~
,..}
"
..
".
Pogledaj T efsir od Ibn-De rira Taberija 3. dio, str. 24l.
360
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
~0~: 1):"; 0G w~ ~J .~li 1-...a.J1 __;j {!t~ ~ ~ ~~

, J
:::i
... ....
;'}
.J
....
0: ~ :< 11 :J: 0fo..t oi ..:.-~ij
.,. """
"'
"'
b l.. ..."
~~ ._f'. ~~
...
",.
(.$;-t
..
"'
"Kai im vijest o Nuhu! Kada on ree narodu svome: "O narode moj, ako vam je dodijao moj boravak meu vama i moje opominjanje Allahovim dokazima, a ja se stalno uzdam u Allaha, onda se, zajedno sa boanstvima svojim, odluite, i to ne krijte; zatim to nada mnom izvrite i neodgaajte. A ako glave okrenete, pa ja od vas nikakvu nagradu ne traim, mene e Allah nagraditi, meni je nareeno da budem musliman."
{Sura Junus, 71 - 72) 1
O Ibrahimu i Israilu
Allah~'
kae:
' __..;.;) ';/l
'i~.,-
.J,""' :_;;y:; '>LJ ~..Ul -<.1

... l
.,...". . . . " .. . ~l.. ~--1 ;&\ji~ ~ ... ~.. ......;~:-d ...;! ~;.\li-<.,.. .~ .. .... .. ~
j
~J_;~.:-, .
e Y...... ...
Ju~~~ .;_;.:ji~):~;;;..~~~ ;Ty ~ ;f 0~ '!.~ \ ....
li:--) 4J1 ~r; ~~j ~;.1 .!11;1~ ;J lj~~ \'_:-; .~t~~ ""~:S~ ~
i_,Ju .s~ ...
"Ko drugi vjeru Ibrahimovu izbjegava do onaj koji ne dri do sebe! Mi smo njega na ovome svijetu odabrali, pa e on i na drugom svijetu biti meu dobrima. Kada je njemu Gospodar njegov rekao: "Predan budi!", on je odgovorio: "Ja sam predan
1
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Subhanallahil Azim1 nema nita velianstvenije niti vee od oslonca vjerovjesnika na Allaha, da ostane meu ljudima devetsto pedeset godina pozivajui ih i to da ostane sa ovom snagom i ubjeenjem u Allaha. Islam je svaka vjera koja postojano stoji, to je islam kao to je bio Nuhovog naroda i onih koji su doli poslije njih. Islam je naziv za svaku vjeru koja se pojavila u bilo kojem vremenu ili mjestu (ako je bila propisana od Allaha koju bi dostavljali Njegovi poslanici). Ako bi se derogira!a koja vjera onda bi islam ostao ona koja je negirala onu drugu. Dok sa derogiranom Allah~ nije zadovoljan kao sto kae: Oru.j l<o eli neku drogu vjeru osim ;slama ona mu se nee prihvatiti: (Al l mr an, 8s).
361
Gospodaru svjetova. l Ibrahim je, kao i Jakub, to ostavio u amanet sinovima svojim: "Sinovi moji, Allah je vama vjeru odabrao, i nipoto nemojte umrijeti drukije nego kao muslimani. Da li ste prisutni bili kada je Jakubu smrtni as doao i kad je sinove svoje upitao: "Kome ete poslije mene u ibadetu biti?" "Biemo u ibadetu", odgovorili su oni, "Bogu tvome, Bogu tvojih predaka, Ibrahima, Ismaila i Ishaka, Bogu Jedinome! l mi se samo Njemu predajemo." (Sura El-Beqare, 130133).
Uzvieni o Jusufu kae:
..:...')!: ~ ll ~G ~;G-'-11 .}.Jb

".
.....
"'
.z IS,-: Lj .!.LL.JI D:
..,..
~./-~_-;\; :J
",.
_;J ""
~1~ ~tj~:~~~.~;; ~~lj L;.bi J."-~) ._:j\ -!'j~ij

"Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti i nauio me tumaenju nekih snova! O Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti si Zatitnik moj i na ovom i na onom svijetu; daj da umrem kao musliman i pridrui me onima koji su dobri!" (Sura Jusuf, 101)
Uzvieni o Musau i njegovom narodu kae:
~ l~ 0 1 lj '1~;; ..:1:-. .1G l~~; ~ u1! ~~ ~ Juj ~!.< ~ '-;. , , ~ , , '

"l Musa ree: "O narode moj, ako u Allaha vjerujete, u Njega se pouzdajte ako ste muslimani!" (Sura Junus, 84).
O vjerovjesnicima sinova Israilovih kae:
"Mi smo objavili Tevrat, u kome je uputstvo i svjetlo. Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici, koji su bili Allahu posluni i estiti ljudi, i ueni. u (Sura El-Maide, 44).
Uzvieni o Belkisi kae: ~~._;.,).JJ

... ". ".,...
0:::!'. ~.~:i~Jj~~~. -~1-. ).1 ..;..)..:Ju

L "' ... ~""
362
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Gospodaru moj!" uzviknu ona,' 1ja sam se prema sebi ogrjeila i u drutvu sa Sulejmanom predajem se Allahu, Gospodaru svjetova." (Sura En~Neml, 44).
Uzvieni o Isaovom urnmetu kae:
"i kada sam uenicima naredio: "Vjerujte u Mene i Poslanika Moga!" oni su odgovorili: "Vjerujemo, a Ti budi svjedok da smo muslimani." (Sura El-Maide, 111).
O njima Uzvieni
.
takoer
kae:
J~~~ (~-Ll; J~~~ ,-.;-_\\j _jytL~ 15\~ T__.- -~!J

,
"Gospodaru na, mi vjerujemo u ono to si Ti objavio, mi Poslanika slijedimo, pa upii nas meu svjedoke!" (Sura Al
Irnran, 53).
Uzvieni kae:
~ :-. .' -~\ d - -'~\'--* ~r!~ ~~J "
~
,~ ,, - .;1
rJ
oU)
,_~ - : 1:.\' :-~ t-': __' '.--.:>'~t' 'o~..p.-J r u _ ~..<J .. u
:-.;)-
dobroinitelj
"Ko je bolje vjere od onoga ko je predao svoje lice Allahu, a je i slijedi vjeru Ibrahimovu ispravno, ustrajavi u njoj? A Allah je uzeo Ibrahima za prijatelja." (Sura En-Nisa, 125).
Uzvieni kae:
"Oni govore da u Dennet nee ui niko osim onoga ko bude idov ili kranin! To su puste elje njihove! Reci: "Dajte svoj
363
dokaz, ako istinu govorite! A nije tako!l Onome ko se bude Allahu predao i usto dobra djela inio, pripada nagrada kod Gospodara njegova; takvi se nee niega bojati, niti e za bilo im tugovati." (Sura El-Beqare, 111 - 112).
Predaja lica Allahu se tumai onim to sadri u sebi iskrenu namjeru roba prema Allahu, sa ibadetom kojeg ini radi Njega, i on je sa tim djelima, koja su propisana i nareena, dobroinitelj. Ove dvije osnove su sr vjere, da ne oboavamo nikoga osim Allaha, i da Ga oboavamo onime to nam je propisao a da Ga ne oboavamo sa novotarijama. Uzvieni kae:
~~-~~'-~J 5;~
. , .... ;o
.........
!lA '9) ~ ~ :y.:5~ ~J ~w i_;.._;, ~tS- .,:j

"" .... ....... ". -..,.....
"Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne pridruuje!" (Sura El-Kehf, 110).
Omer b. Hattab je govorio u svojim dovarna: "Allalzu sva moja djela dobrima i uini ih iskreno radi Tvog Lica, i ne nikome u njima udjela." Fudajl b. Ijjad o rijeima Uzvienog:
uini
uini
" ... da bi iskuao koji e od vas bolje postupati." (Sura El-Mulk, 2).
kae: "Koje je iskrenije i pravilnije." Rekoe: "Ehu-Alija, ta to znai iskrenije i pravilnije?" Kae:'' Ako djelo bude iskreno a ne bude ispravno nee biti prihvaeno. Ako djelo bude ispravno a ne bude iskreno nee biti prihvaeno, sve dok ne bude iskreno i
lbn-Usejmin- rahimehul/ah- kae: Ova rije !bela) se mnogo spominje u Allahovoj Knjizi bez postavljenog piranja kako bi bila odgovor na njega. T ada emo rei da ona sadri znaenje 'naprotiv' tj. naprotiv onaj ko se preda. Isto tako lbn-Kajjim ovu rije mnogo koristi u svom govoru a posebno u 'Nuniji' to podrazumijeva 'naprotiv' d,1 bi negirala ono to je prije nje od govora.
1
364
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ispravno. Iskreno da bude radi Allaha sunnetu."1
ispravno da bude po
Ove dvije osnove su realizacija samog ehadeta 1la ilahe illallah 1 i ehadeta 1Muhamrnedun resulullah 1 Jer svjedoenje da nema drugog boanstva koje u istinu zasluuje ibadet mimo Allaha sadri iskrenost i robovanje Njemu. Tako da nije dozvoljeno da srce oboava nekoga osim Njega, niti da voli, niti da se boji, niti da se nada, niti da slavi, niti velia, niti da eli, niti da strahuje. Nego mora da ne ispoljava nikome vjeru osim Allahu, kao to Uzvieni kae:
"l borite se protiv njih dok smutnja ne Allahova vjera ne ostane" (Sura El-Enfal, 39)2
iezne
dok samo
Ako je jedan dio vjere Allahu a drugi nekom drugom onda e na osnovu toga to biti irk. A cjelovitost vjere u hadisu kako biljei Tirmizi i drugi:
"Ko bude volio radi Allaha, mrzio radi Allaha, davao radi Allaha, uskraivao radi Allaha, upotpunit e iman.u3
Mu'mini vole Allaha i radi Allaha, dok murici vole pored Allaha, kao to Uzvieni kae:
lbnUsejmin- rahimehullahkae: Moemo li tvrditi da ono to ine novotari od nepropisanih stvari da nije prihvaeno kod Allaha? Moemo to tvrditi, jer ako bi vidjeli ovjeka koji ini neko djelo rei emo mu: Ovo tvoje djelo je neprihvatljivo. Ako bi pomislio da je taj ovjek neznalica, a neznalica nema grijeha, da li e se za njegovo djelo rei da je neprihvatljivo? Da, njegovo djelo nije prihvatljivo, iako ima nagradu za lijepu namjeru i trud1 ali nee biti prihvaeno kao da je dobro djelo. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Kae: Bez nade, velianja, aenja, niti elje niti straha ... pa do kraja njegovog govora. Da bi pojasnio ast robovanja Allahu. Ali to se tie aenja obiaja nema smetnje, kao to Poslanik i&, kae: Onaj ko vjerujeu
1
Allaha i Sudnji dan ne~ poasd svog komiju... neka poasti s vos gosta.
Biljei ga Tirmizi 2521, Ahmed 3. dio, str. 440 od Ebu-Merhuma Abdu-Rahima b. Mejmuna od Sehla b. Muaza b. Enesa Duhenija od njegovog oca kao merfua predaju.
3
365
"Ima ljudi koji umjesto Allaha kumire prihvaaju; vole ih kao to se Allah voli! Ali oni koji vjeruju, jo vie Allaha vole!" (Sura ElBeqare, 165).
da je Muhammed Allahov poslanik, obuhvata vjerovanje u ono o emu je obavijestio, i pokornost u onome to je naredio. Ono to je potvrdio obaveza je potvrditi a ono to je negirao obaveza je negirati. Kao i ono to je obaveza stvorenja da potvrde Allahu ono to je potvrdio Poslanik svom Gospodaru od svojstava i imena, te da negiraju ono to je on negirao od Njega, od istovjetnosti sa stvorenjima. Tako da e biti sauvani od ta'tila i temsila 1. ime e biti na najboljoj akidi, u potvrivanju bez poistovjeivanja, kao i negiranja svega onoga to ne dolikuje Allahu (tenzih), bez negacije onoga to Mu se mora pripisati. Na njima je da ine ono to im naredi, i da se klone onoga to im je zabranio. Da dozvoljavaju ono to im je dozvolio, a da zabrane ono to im je zabranio. Nema harama osim onoga to je zabranio Allah i Njegov poslanik. Nema vjere osim one koju je propisao Allah i Njegov poslanik. Zbog toga je Allah pokudio murike u surama ElEn'am, El-A 'raf i drugima, zbog toga to su zabranili ono to Allah nije zabranio, i zbog toga to su propisali u vjeri ono to Allah nije dozvolio. Kao to je u rijeima Uzvienog:
Svjedoenje
<. o~;~'~\j _;.,_;;J\ J t; l!... JJ i~j

",. ., ,... " "' '*" ..
"Oni odreuju za Allaha dio ljetine i dio stoke, koju je On stvorio 11 (Sura El-En'am, 136).
Ili ono to je Allah spomenuo u kao to na drugom mjestu kae:
poetku
sure El-A 'raf, ili
~~ ~ s~t tJ e ~~;ur~~ i;-_:;.; ;;,.&.p _::J (of

Ta'til je negiranje Allahovih svojstva i imena dok je temsil poreenje Allaha sa stvorenjima, odnosno navoenje primjera Allahu koji ne dolikuju Njemu nego Njegovim stvorenjima.
1
366
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Zar oni da imaju ortake koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije naredio?" (Sura E-ura, 21).
Allah ~' je Svom Vjerovjesniku ~' rekao:
"O Vjerovjesnie, Mi smo te poslali kao svjedoka, da radosnu vijest donese i opomene. l da poziva Allahu sa njegovim doputenjem kao sjajna svjetiljka." (Sura El-Ahzab, 45-46).
Obavijestio ga je da ga je poslao kao Njegovom dozvolom.
pozivaa
Njemu sa
Onaj ko bude pozivao nekome drugom mirno Allaha ini irk A ko bude pozivao Allahu bez Njegove dozvole ini novotariju. A irk je novotarija, 1 novotar navodi na irk, jer ne postoji novotar a da u njemu nema neto od irka. Kao to Uzvieni kae:
"Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sveenike svoje, i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina. A nareeno im je da samo jednom Bogu ibadet ine nema boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju." (Sura EtTewbe, 31)
Od njihovog irka je da su dozvolili zabranjeno pa su im se u tome pokorili, ili su im zabranili dozvoljeno a oni su im se u tome pokorili.
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: irk novotarija se dijeli na dvije vrste: vrsta koja se vee za uluhijet i vrsta koja se vee za rububijec to se tie one koja se vee za rubu bij et to je zato to je propisao i sam sebe postavio za sud iju i zakonodavca. )er ne ini novotariju osim zato to je smatra da se njom pribliava Allahu. A to se tie one koja se vee za uluhijet zato to slijedi svoju strast, suprotstavio se svom Gospodaru, a ovo je vezano z.1 ibadet i uluhijet.
1
367
Uzvieni je rekao:
,;j;_.))~~(? G;_;.~ 'Jj .t~l~_;;jL~ 'lj~~ S~}< 'l J;:Ji 1_/1~,-,
"Borite se protiv onih kojima je data knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allaha ni u Onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono to Allah i Njegov Poslanik zabranjuju i ne ispovjedaju istinsku vjeru sve dok ne daju glavarinu 1 posluno i ponizno" (Sura Et-Tewbe, 29).
Pored toga to ne vjeruju u Allah i Sudnji dan Allah im pripisuje i to to ne zabranjuju ono to im je zabranio Allah i Njegov Poslanik niti primjenjuju istinsku vjeru. Mu'mini vjeruju Poslaniku u onome o emu ih je obavijestio o Allahu i Sudnjem danu. Vjeruju u Allaha i Sudnji dan, pokoravaju mu se u onome to im nareuje i to im zabranjuje, to dozvoljava i sprijeava. Zabranjuju ono to je zabranio Allah i
lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: Glavarina ili dizja je ono to se uzima kao nadoknada za neto. A to je zato to zimije bivaju pod upravom muslimana i pod njihovom zatitom. T ako da im se dizja odreuje a nju odreduje imam shodno onome to smatra potrebnim. Rijei Uzvienog: sve dok ne dadnu glavarina posluno i ponizno. Tj. da svaki zimija dadne dizju svojom rukom a ne da je poalje po slugi 1 nego da doe on [ino bez razlike da li je jevrej ili kranin. Isto tako, ne smije doi dobro izgledajui ponosito, nego ponizno i bijedno. Neki uenjaci kau: Da e je namjesnik uzeti silom i osomou do te mjere kao da e je istrgnuti iz ruku im. Da bi ga time jo vie ponizio. Ali oito je da je ovo miljenje slabo. Muslimanima ne pristaje da primjenjuju osornost, ali ovo je miljenje koje je reeno. Razmisli o dananjem stanju muslimana, vidjee ih kako pruaju ruku da bi se rukovali bez potrebe i nude. Ali ako postoji nuda nema smetnje da sklopimo ugovor kao to je Poslanik oi, uinio sa stanovnicima Mekke i drugima mimo njih. Sklopio je ugovor sa jevrejima, a izmeu njega i njih je postojao dogovor. Zato niko ne moe rei da je Poslanik ~~ sklopio dogovor sa meke! ijama zato to je potivao Mekku. N e1 nego zato to nije htio da ih ubija, da li radi Mekke ili nekih drugih razloga, ali nije prekinuo ugovor. Ako bi se ovjek usprotivio i rekao: Poslanikov ~~ ugovor sa meke[ijama je bio radi Mekke. Rei emo: Zato nee da prihvati ovo jer ta e rei za Poslanikov ~~ugovor sa jevrejima Medine? Dogovorio se sa njima pa su ostali u Medini. Molimo Allaha da povrati muslimanima njihov ugled.
1
368
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Njegov poslanik,l i primjenJUJU istinsku vjeru. Allah je poslao poslanike kojima nareuje dobro a zabranjuje zlo, dozvoljava im lijepa jela, a zabranjuje im loa. Naredio im je svako dobro, a zabranio im je svako zlo. Dozvolio im je svako lijepo jelo a zabranio svako loe. Termin islam sadri predanost i pokornost, kao to sadri iskrenost koja je uzeta iz rijei Uzvienog:
"Allah navodi kao primjer ovjeka koji je u vlasti ortaka oko koga se oni otimaju, i ovjeka koji je u vlasti samo jednog
ovjeka." (Sura Ez-Zumer, 29).
Tako da u islamu predanost mora biti samo Allahu, te naputanje predanosti bilo kome drugom mimo Njega. Ovo je sutina naih 1 rijei la ilahe illallah'. Onaj ko se preda Allahu i nekom drugom mimo Allaha, on je murik. Allah nee oprostiti da mu se pripiu ortaci, a onaj ko Mu se ne preda on se uzdie nad robovanjem Allahu. Uzvieni kae:
,y..~:,
'
'
"Gospodar je va rekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati! Zaista oni koji se ohole pred time da Mi robuju ui e, sigurno, u Dehennem ponieni." (Sura El-Mu'min, 60).
Od Poslanika j!!;, se u Sahihu potvruje da je rekao:

' lbn-Usejmin - rahimehuJ[ah - kae: Oita stana ajeta da se radi o zabrani, to znai da sve ono to im je zabranio da je to runo. A nije sve to je runo haram. Vjerovjesnik~~ je bijeli i crveni luk opisao da su to dvije rune biljke, ali ih pored toga nije zabranio. zato to se bijeli i crveni luk razlikuju na osnovu ljudske prirode. Neki ljudi ih vole dok drugi ne. Naprimjer, pojedinim ljudima se skakavci gade, iako su skakvci bili na jelovniku u vrijeme Allahovog Poslanika :f!&1 dok se borio u sedam bitaka i jeli su skakavce. Pojedini ljudi ih ne jedu nego im se gadi. Neko e od njih povratiti do te mjere da mu crijeva ispadnu. Neki [judi jedu sve, ak je reeno da arapi jedu sve pa i vrstu mieva. Ali sve ono to je kod njih je ukusno i lijepo. Zbog toga ajet znai d.1 sve ono to je Allah njima zabranio da je to runo.
369
"U Dennet nee ui onaj u ijem srcu bude i koliko trun oholosti.l A u Vatru nee ui onaj u ijem srcu bude i koliko trun imana." Rekoe: "Allahov Poslanie, ovjek voli da ima lijepu odjeu i lijepu obuu. Je li to od oholosti?" Kae: "Ne, Allah je lijep i voli ljepotu. Oholost je zanemarivanje istine i nanoenje nepravde ljudima. "2
Zanemarivanje istine je njeno odbijanje i negiranje, dok je nepravda prema ljudima njihovo omalovaavanje i poniavanje. Jevreji su opisani
oholou,
dok su
krani
opisani irkom.
Allah ~' o svojstvima jevreja kae:
lbn-Usejmin - rahimehu!!ah - kae: Kae: U Dennet nee ui onaj u ijem srcu bude trun oho/osn: to znai da nee ui bez patnje. Jer su dvije vrste ulaska: ulazak
1
kojem ne prethodi patnja i ogranieni ulazak kojem prethodi patnja. Ovdje se misli na ulazak sa prethodnom patnjom. Ali isto tako ako se radi o ulasku kojem prethodi patnja Allah to moe oprostiti. Uzvieni We: A/lih nee oprostiti tk mu se pripie irk a oprostit e mimo roga kome hoe. rEn-N isa, 48 J. Isto tako Poslanikove ~ rijei: Nee ui u Vatru onaj u ijem se srcu nade trun imana. Isto tako se misli na ogranieni ulazak. )er u njegovom srcu se moe nai trun imana, ali e ui u Vatru i napatit e se shodno svojim grijesima, ali se negiranjem negira cjelovitost tj. ope negiranje. Ako bi neko rekao: ta je dokaz tvojim rijeima? Rei emo da je dokaz islamski erijat1 zato to su dokazi iz Kur'ana i sunneta jedna svjetiljka. Jedni druge odreuju, zato erijat se ne uzima iz jednog nego mnogobronih tekstova. Poslanik~~ kae: Allah je hjep voli ljepotu. Da li se pod ljepotom podrazumijeva ljepota osobe ili se misli na uljepavanje? Drugo je ono to se ovdje misli. Zato to u prvom ovjek nema udjela jer ga je AUah ~~takvim stvorio. Runi i lijepi su Allahova ~' stvorenja. Njegova ljubav se ne vee za ono u emu ima ovjek udjela, a to je uljepavanje, dokaz tome je to to su ashabi rekli: A[[ahov Poslanie, ovjek voli da mu odjea i obua budu lijepi. Je [i ovo od ljepote ili uljepavanja? Od uljepavanja. Pa je rekao: Allah je lijep voli ljepotu. Tj. ljepotu koja se postie uljepavanjem a ne po ljepoti izgleda, zato to je to po ovjekovom izboru. 2 Biljei ga Muslim u Sahihu br. 91.
370
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"l kad god vam je koji poslanik donio ono to nije godilo duama vaim, vi ste se oholili, pa ste jedne u la utjerivali, a druge ubijali." (El-Beqare, 87).
O svojstvima krana Uzvieni kae:
"Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sveenike svoje, i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina. A nareeno im je da samo jednom Bogu ibadet ine nema boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju." (Sura EtTewbe, 31).
Zbog toga je Uzvieni u kontekstu o
kranima
rekao:
"Reci: "O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko rijei, i nama i vama zajednike, da nikoga osim Allaha ne oboavamo, da Mu nita ne pridruujemo, i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne smatramo!" Pa, ako se oni okrenu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi muslimani." (Sura Allmran, 64).
U tom kontekstu Allah ~' potvrujui islam i obraajui se
kitabijama kae:
~~ ~~~;~d~ Jfi t.:j
.....
....
G; Jfi t.:j
j
~~ ~1; ~~;;
'9 ~j u-; ~~~ ~J~ L:j

ili . ,.
l
HJ
"JO
~; ~J~
J-
L:j
:k~~~ij ._:.,;a:~<.)
.D ;::
<-'L1 ~ ..
~1; G /~ l~1; 5G 0~ ~~ j _:..'g:~.. .b.f ~ ~~ ,"... ;. _,. .r "'

~
~ 1 '.. -~ 1 ~ ~ ~~ '4-=. .;s:.::...J -, e.::;:-- yJ~>J r 6 .,
~."
e.........
-J-w.. '-~" ,
~ ~
wG 1r~ 1J-' o~J ~-- ~~ ~
,.;
1 \:..:..1 J
371
"Recite: "Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se objavljuje nama, i u ono to je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i lshaku, i Jaku bu, i un u cima, i u ono to je dano Musau i Isa u, i u ono to je dano vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi ne pravimo nikakve razlike meu njima i mi smo Njemu predani. Pa ako oni budu vjerovali u ono u to vi vjerujete, na Pravom su putu; a ako glave okrenu, oni su onda daleko od Pravog puta i Allah e te sigurno od njih zatititi, jer On sve uje i zna." (Sura El-Beqare, 136 -137).
Sve dok nije rekao:
"A Allah motri na ono to vi radite." (Sura El-Beqare, 140).
Poto je jedna osnova vjere islama iako se njegovi propisi razlikuju, Vjerovjesnik~~ u vjerodostojnom hadisu kae:
"Vjera svih nas vjerovjesnika je jedna vjera."

I "Vjerovjesnici su
braa
po ocu."1
izmeu
osoba Merjeminom sinu sam ja, 2 njega nema vjerovjesnika. "3
"Najprea
mene i
Tj. oni su braa po ocu dok su im majke razliite. lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Poslanik~~ kae: Najprea osobaMerjemi"nom s;nu Silffl ja. Najprei od svih [judi radi vjerovanja, isto tako u pogledu Vlfiljeta a to je da onaj ko ga uzme za svog zatitnika jer izmeu njega i Muhammeda ~~ nema vjerovjesnika. Isa sin Merjemin je vjerovjesnik. A ono to se nalazi u knjigama arapske historije, da je nekim ljudima objavljeno je la bez sumnje kao to je Halid b. Sinan i neki drugi ovjek. Ovo je bez sumnje la zato to je A!!ah >1t1 jezikom !.brahima i Ismaila- alejhima sselam- rekao: Gospodaru naJ paa/j; ;m poslanika od njih Silmih koj; e im kaz;vati Tvoje ajete. IEI-Beqare1 129). Isto tako konsenzusom svih mufesira sa dokazom da se radi o Muhammedu 11/t. l zato to Poslanik ;1:1 kae: Izmeu mene i /Silil nema vjerovjesnika. Zato ie Poslaniku ;'l151 dola poslanica u vremenu kad je [iudima bila potrebnija od jela, pia i lijeka nakon perioda u kojem nije bilo poslanika. ljudi nisu poznavali nikakvog gospodara, niti su oboavali boga, tako da su bili u nunoj potrebi za poslanicom. 3 Sve ovo je dolo u Sahihima. Pogledaj Sahihul Buhari 3442 i 3443, i Sahih Muslim 2365.
1
372
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Njihova vjera je jedna, a to je oboavanje samo Allaha ~, Koji ortaka nema. On biva oboavan u svakom vremenu onako kako je naredio u tom vremenu. I to je vjera islam u tom vremenu. Raznolikost propisa u pogledu derogiranog i derogirajueg, od propisanih stvari, je kao raznolikost jednog erijata. Pa kao to je vjera islam sa kojom je Allah poslao Muhanuneda ;i;, jedna vjera, pored toga to je bilo vrijeme kada su se u namazima okretali prema Bejtul-Makdisu, kao to je to naredio Poslanik ~, muslimanima da ine nakon hidre neto vie od deset mjeseci, a nakon toga je bila obaveza da se okreu prema Kabi, a bilo je zabranjeno da se okreu prema stijeni. Vjera je jedna iako su se kible razlikovale u dva vremenska perioda. Zato je Allah Israilovim sinovima propisao subotu. Zatim je to derogirao i nama propisao petak. Tako da je okupljanje subotom u tom dobu bilo obavezno, nakon ega je obaveza postalo sakupljanje petkom a zabranjeno je okupljanje subotom. Ko izae iz Musaovog erijata prije derogacije ne biva muslimanom. A onaj ko ne ue u Muhammedov :i, erijat nakon derogacije ne biva muslimanom. Allah ~' nikada nije propisao ni jednom vjerovjesniku da oboava nekoga mimo Allaha. Uzvieni kae:
--~~'<~"J
~
C)
__.
~; E;.jl L$~1) ~; L~ ~)
".... E ...
e: 0;ul:) ~ t)-
G~-; :Q1i' ~-_;s~ i_,jp -1) J-;uT i~\ 5i ~j :_;..,;) ~~~
,.. ..,_
"On vam propisuje u vjeri isto ono to je naredio Nuhu i ono to objavljujemo tebi, i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i lsau: Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte! Teko je onima koji Allahu druge ravnim smatraju da se tvome pozivu odazovu." (Sura E-ura, 13).
Nareuje
poslanicima da pravu vjeru ispovjedaju i da se ne
razilaze. Uzvieni kae:

373
~~G 1;4--.~~~ uij 5~'-' ~~~t

"O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela jer Ja dobro znam to vi radite! Ova vaa vjera jedna je vjera, a Ja sam Gospodar va, pa Me se bojte!" (Sura Elinite,
. . . """'
o ....
.r
.....
Mu'minun, 51- 52).
U zvi eni kae:
~~ ~~ ~- J-~ ~ ~du 1 ~ ~~ ~~ .;~ 1; ;_ ~:.. .;r-;,.u, ~.-;~G
~ ""~
e.
c.
'
o;.l~ ~
;rw i:-;.-.\ 0:<:J.-; __;~;;If ~;u i
"Ti upravi lice svoje vjeri islamu na njemu ustrajavi! Prihvatite se Allahove iste vjere prema kojoj je ljude stvorio. Nema izmjene Allahove vjere, to je prava vjera, ali veina ljudi to ne zna." (Sura Er-Rum, 30).
Zatim kae:
v: ~:::'.JI ~ i)~ ~) ~pi \~tj ~~lj 9~ ~8~

~r~ ~
<
'
::u
....
L._, ._,?
~l(' ; ~ . ;:--- ..r 1;-... i'~~.. . -, Y
"J-
~- Y~
~'~.:>i '-V -"
._:_r.._
.:Ji
...
"Predano Mu se obraajte! Bojte se Njega i obavljajte namaz, i ne budite od onih koji mu druge ravnim smatraju, od onih koji su vjeru svoju razbili i u stranke se podijelili, svaka stranka radosna. onim to ima!" (Sura Er-Rum, 31- 32).
Murici su razjedinjeni dok su iskreni robovi sjedinjeni. U zvi eni je rekao:
"Meutim, oni e se uvijek u vjerovanju razilaziti, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje. A zato ih je i stvorio." (Sura
Hud, 118 -119).
Oni kojima je ukazana milost su sjedinjeni i slau se dok su murici ti koji su rasparali svoju vjeru i koji su se u sekte podijelili.
374
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Zbog toga e vidjeti, da ono to se uvelo i izmislila od novotarija, kako se njihovi sljedbenici razilaze. Svaki narod od arapskim murika je imao svog kumira kojeg su oboavali mimo Allaha. Njemu su se pribliavali, od njega su pomo traili, njime su irk inili. Ovi su izbjegavali kumire ovih drugih, dok su ovi isto tako izbjegavali njihove kumire. ak nekima od sljedbenika tih kumira je postojao zakon koji nisu primjenjivali sljebenici onog drugog kumira. Kao to su stanovnici Medine oboavali Menata, treeg od trojice, a izbjegavali su kretanje izmeu Safe i Merve. Tako da je Allah objavio:
"Sa fa i Merva su, doista, Allahova asna mjesta." (Sura El-Beqare,

158).
Ovako e nai one koji uzimaju neto inei radi toga irk. Poput onih koji uzimaju kaburove, i tragove vjerovjesnika i dobrih ljudi mjestima molitvi. Vidjet e kako svaki narod namjera dovu i traenje pomoi od onoga emu se ne obraa druga skupina. Za razliku od sljedbenika tevhida, jer oni oboavaju samo Allaha. Ne pripisuju Mu nita u Njegovim kuama u kojima je naredio da se velia i spominje Njegovo ime. Pored toga to im je cijelu Zemlju uinio istom i mjestom za klanjanje. Iako se meu njima desilo neto od razilaenja pod uljecajem idtihada. Ali to nije odvelo do cijepanja i dijeljenja. Nego znaju da onaj meu njima ko bude u pravu da ima dvije nagrade a onaj ko pogrijei ima jednu nagradu te da mu je njegova greka oprotena. Allah ~' je Jedini Kojeg oboavaju, samo Njega oboavaju i na Njega se oslanjaju. Njega se boje i od Njega se nadaju. Od Njega pomo i potporu trae. Njega prizivaju i od Njega trae. A kada izau radi namaza u damije ine to elei Njegovu blagodat i zadovoljstvo. Kao to Uzvieni o njihovim svojstvima kae:
. . _,.,~":;.J,
G'_,..P:;'J ~~ ~ ')l,<U L>~ ~~ l.b_)
.t~.,.. .. ,,.., . .
~""~}
. . ::=.J
r+' __,.;
j"..,
"... vidi ih kako ruku' i seddu ine, elei Allahovu nagradu i zadovoljstvo" (Sura El-Feth, 29).
375
ako otputuju u jednu od tri damije, a posebno u Mesdidul-Haram za koji im je nareeno da uine hadd prema njemu, Uzvieni kae:
Takoer,
-,Tl;; IT 'Yj ~~~ ~J ~ii;..JT .A~" 1\ 'Yj ..1\ ~T:\ ...

~ ~
i
"
~ ~~l; ~.:JT ~~ ,..
ii;..:,~_,
r-f j .; )l : -~ o;~-~-" f1;.J 1. ~ :;11~~; ':J)
"... ne omalovaavajte Allahove obrede hada, ni sveti mjesec, ni kurbane, naroito one ogrlicama obiljeene, ni one ljude koji su krenuli ka asnoj Kabi elei od Gospodara svoga obilje i zadovoljstvo." (Sura El-Maide, 2).
Oni posjeuju Njegovu kuu elei time blagodat i zadovoljstvo njihovog Gospodara. Ne ele time nikoga mimo Njega, niti se nadaju od nekoga drugoga i ne boje se osim Njega. ejtan je mnogima uljepao njihova loa djela, tako da ih je skrenuo sa iskrenog oitovanja vjere njihovom Gospodaru na mnoge vrste irka. Tako da putovanjem i posjetama oekuju neto drugo mimo Njegovog zadovoljstva. ude prema nekom mimo Njega, a jahalice pripremaju radi kabura vjerovjesnika, ashaba ili dobvrih ljudi. Ili pak za koga pretpostavljaju da je vjerovjesnik, ashab ili dobar ovjek, prizivajui njemu i udei ka njemu. Neki od njih misle da je ovo cilj hadda, tako da ne nita osim namjere prema ukopanom stvorenju.
osjea
Neki od njih smatraju ovako neto korisnijim od hada Allahove kue. Od njihovih ejhova ima onih koji se namjere ka Allahovoj kui ali kada dou do Medine vrate se zadovoljavajui se posjetom kaburu, mislei da je to potpunije!! Od njihovih neznalica ima onih koji sebi predstavljaju da je posjeta kaburovima vadib.
Veina njih moli ukopanog tmtvaca, kao to se moli ivi
Koji ne umire. Pa kae: "O gospodine moj ti taj i taj, oprosti mi,
376
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
smiluj mi se, primi moje pokajanje." Ili kae: "Vrati za mene moj dug, pomozi me protiv tog i tog, ja sam u tvojoj druini i blizini." Pojedini zavjetuju svoju djecu ukopanom, dovode mu rtve od krava i sitne stoke i drugih vrsta isto onako kao to su murici odreivali stoku za svoje kumire. Uzvieni kae:
:i
-;G. 1j ~ 1_ :j
....
1j ~L ~j ~~ ~ :&1
""
"..".
"Allah nije propisao ni behiru ni saibu ni vasilu a ni hama" (Sura

El - Maide, 103).
I kae:
"Oni odreuju za Allaha dio ljetine i dio stoke, koju je On stvorio, pa govore: Ovo je za Allaha tvrde oni a ovo za boanstva naa!" Meutim, ono to je namijenjeno boanstvima njihovim ne stie Allahu, dok ono to je odreeno za Allaha stie boanstvima njihovim. loe li je ono to oni prosuuju." (Sura El- En'am, 136).
Od sluga hramova ima onih koji zavode neznalice, pa im kau "Spomeni svoju potrebu kod ukopanog u mavzoleju (turbetu), on e je spomenuti vjerovjesniku a vjerovjesnik e je prenijeti Allahu." Od njih ima i onih koji vjeaju, na lane ili prave kaburove, store i odjeu. Kod njih ostavljaju stvari od zlata i srebra, oko ega su se muslimani sloiti da je to od murike vjere, te da nije od islamske vjere. Dok je recimo glavna damija ponitenog karaktera po izgledu i znaenju. Koliko je onih koji su ubjeeni da je njihov namaz pored kabura, koji se pripisuje nekima od onih koje veliaju a radi se o lai, velianstveniji od namaza u damijama u kojima se ne nalazi kabur i koje su iskreno radi Allaha. Oni se guraju na mjestima sakupljanja radi novotarskog irka, a ista (ta mjesta) je Vjerovjesnik
377
~f
zabranio da se uzimaju mjestima molitve, makar bila nad kaburovima vjerovjesnika. A zapostavljaju namaz u kuama u kojima je Allah naredio da se velia i spominje Njegovo ime u njima/ i o kojima kae:
~)i:=)J\ 51~) 3pT ; ut) 1

l..>
?;qr ~ftiTj
........ ....
... .J.
.&~ ~ .:.1~ :_;. .&T~ '_;4:-" LJ1

".-.._i .... .....
'-'"".....
~ ... ~l~ i_?~.) ~ji~;,;-; :iiol ~l

...
~
~..;
el
.....
..
"..
..!K-... ..; .
;jj
JJ;. .:..J)
".
....
.,.
"Allahove damije odravaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje oni su, nadati se, na pravom putu." (Sura EtTewbe, 18).
Neki od njihovih velikih ejhova kau da je Kaba samo kibla u namazu za obine mase, dok je namaz prema kaburu dotinog ejha- okreui lea Kabi- posebna kibla!! Ovo i
uenjaka.
slino
je direktni kufr po slaganju svih muslimanskih
Ova pitanja treba da se pojanjavaju i da se o njima navode miljenja uenjaka i njeni dokazi vie nego to smo mi ovdje naveli u ovoj skraenoj verziji. O tome smo pisali na drugim mjestima o prostora da bi se pisalo ovdje.
emu
se nema
Mi smo skrenuli panju na glavninu pitanja/ vrste dokaza, i ukazali smo na ciljeve erijata i ono to je u njima od iskrenog ispoljavanja vjere Allahu, oboavanju samo Njega Jedinog, Koji ortaka nema. Te ono to je erijat sprijeio od stvari koje vode u irk, veliki i mali. Ovo je osnova vjere, i sutina vjere poslanika. Primjena tevhida Gospodara svjetova.
O nazivu tevhida su pogrijeile skupine meu onima koji su vodili rasprave i meu dogmatiarirna, 1 od sufija i pobonjaka, tako da su njegovu sutinu izokrenuli u svojim duama.
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Oni kau: Svojstva su prethodna pa ako potvrdimo sluh da je prerhodio1 znanje da je prethodilo, djela da su prethodila, onda emo potvrditi vie prethodnika. l najposebniji opis za njihovog boga je l<idem1
378
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Skupina misli da je tevhid negiranje svojstava, ak negiranje i lijepih imena. Nazivajui sebe sljedbenicima tevhida. Zatim potvruju postojanje Bia bez ikakvih svojstava, i ope postojanje pod uslovom neogranienosti. Poznato je da postoji direktna logika koja odgovara vjerodostojnim predajama da se to ne moe desiti osim u mislima, ali ne i u onom to se oituje. Tvrde da potvrda svojstava nalae da se potvrdi postojanje onoga to nazivaju sklopom ili vezom. Misle da to razum odbija, kao to smo otkrili njihove tajne i pojasnili na drugom mjestu, pretjerivanje njihovog neznanja to ih je zavelo od cjelokupnih zajednikih termina. Skupina misli da tevhid nije nita drugo osim potvrda tevhidu rububijeta, te da je Allah Stvoritelj svega. To je ono to oni nazivaju tevhid djela. Od dogmatiara ima onih koji su dali uveliko panju potvrdi ove stavke, da li sa dokazom da zajednitvo nalae manjak u moi, nedostatak u savrenosti, te da je samostalnost svakog inioca u odnosu na objekat nemogua, ili sa nekim drugim dokazima mimo ovih. On misli da je na ovaj nain potvrdio jednou, i da je potvrdio da nema boga osim Njega. Te da je boanstvo ono koje ima mo stvaranja iz niega i slino. Te ako se potvrdi da ne moe stvarati iz niega niko osim Allaha i da nema sudruga u stvaranju to je kod njih znaenje onoga to mi kaemo 1 la ilahe illallah' i ne znaju da su arapski murici potvrivali ovaj vid tevhida, kao to Uzvieni kae:
~.&10J _,0 ._}.~~:lj..:;~:~ .11 ji- :Y \,'e ~-IL )j

.....
"A da ih upita: 'Ko je stvorio nebesa i Zemlju?', sigurno bi rekli: 'Allah!'" (Sura Lukman, 25).
I Uzvieni kae:
oduvijek. Sve to je prethodilo je bog1 pa kau: Ako potvrdimo vei broj svojstava potvrdit emo vie prethodnika, a ovo je irk. Ako su krani uinili irk zato to su potvrdili trojicu onda su ovi uinili irksa stotinu ili stotine ejtana.
379
"Upitaj: 'ija je Zemlja i sve ono to je na njoj, znate li?' 'Allahova!', odgovorit e, a ti reci: 'Pa zato onda ne doete sebi?"' (Sura El- Mu'minun, 84- 85).
I Uzvieni kae:
ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge Njemu smatra ravnim." (Sura Jusuf, 106).
"Veina
Ibn-Abbas i drugi kau: "Upita ih o stvaranu nebesa i Zemlje, a oni odgovaraju 'Allah', a opet pored Njega oboavaju druge."t Ova vrsta tevhida je od obaveznog tevhlda, ali sa time se nee postii svaka vrsta obaveze, niti e se samo njime postii iskrenost u odnosu na irk koji predstavlja najvei grijeh kojeg Allah nee oprostiti. Nego se mora iskreno ispoljiti vjera i ibadet samo Allahu~' tako da ne oboava nikoga mimo Njega, i da Ga ne oboava osim onako kako mu je propisao, tako da njegova vjera u cjelosti bude Allahu. Bog je Onaj Koji se oboava, i kojeg oboavaju srca. I kao takav zasluuje da posjeduje svojstva savrenstva. I niko osim Njega nema pravo da bude oboavan i voljen, a svako djelo kojim se ne eli Njegovo Lice je neispravno, biva robovanjem nekom drugom i ljubav prema nekom drugom, to opet nalae nevaljanost tog djela, kao to Uzvieni kae:
''Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se." (Sure El- Enbija', 22).
o ovome smo pojasnili na drugom mjestu. Pojasnili smo da cilj ovog ajeta nije ono to su neki rekli, od dogmatiara spominjui dokaze otpornosti, to ukazuje na jednou Uzvienog Gospodara. Jer otpornost spreava postojanje utjecaja
1
Priu
Tefsir od lbn-Derira Taberija 13. dio, str. 50-51.
380
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
koji ne nalae njegovu nepravilnost poslije njegovog postojanja. Ovo se navodi u razlozima i uzrocima koji se primjenjuju na putanji djelotvornih obrazloenja. Drugo je, da se u mudrostima i na krajevima spominje ono to se navodi kod obrazloenja koja predstavljaju ciljeve, kao to je u Njegovim rijeima:
"Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo"
Tako da je dao prednost namjerenom cilju nad sredstvom koje dovodi do toga. to je pojanjeno na drugom mjestu. Zatim, skupina onih koji su raspravljali o realizaciji tevhida na sufijski nain misle da je tevhidu rububijet vrhunski cilj. Te da je utonue u njega krajnji cilj. Te ako to posvjedoi da sa njega spada obaveza ocjenivanja dobra dobrim, ili loega loim. Tako da ih je to dovelo do ruenja institucije naredbe i zabrane, obeanja i prijetnje. Oni nisu napravili razliku izmeu Njegove volje, koja obuhvata sva stvorenja, i Njegove ljubavi i zadovoljstva, koja se posebno odnosi na pokornost, i Njegovih postojanih rijei kojima se ne moe suprotstaviti ni pokoran ni grijenik, zbog openitosti moi nad svakim stvorenjem, i Njegovih vjerskih rijei kojima je posebno izdvojio slaganje sa Njegovim vjerovjesnicima i evlijama. Rob koji svjedoi opi rububijet koji obuhvata mu'm:ina i kafira, pokornog i grijenika, na njemu je da svjedoi uluhijet kojim se izdvajaju Njegovi robovi mu'rnini, koji Ga oboavaju, pokoravaju se Njegovoj naredbi i slijede Njegove poslanike. 1
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: T o znai da ima ljudi koji su mislili da je tevhid negiranje svih svojstava u odnosu na Allaha oo;. Pa su rekli da se mora vjerovati u ope postojanje bez svojstava. Tevhid je da svjedoi La ilahe illallah tj. da nema niko moi stvaranja osim A!laha1 niti da postoji stvoritelj mimo Allaha, a ovo je tevhid rububije. Ali ono na to su se fokusirali poslanici je tevhidu uluhije1 zato to se u njemu dd.av.1 i rk. Druga skupina je mislila da je cilj posmatranje svemira1 to znai posmatranje rububijeta tako da su se zadovoljili svim onim to se desi od dobra ili zla, pokornosti i grijeha, irka i tevhida. Kau: Ovo je na tevhid, a to je da se Allah njime zadovoljio pa dao da se desi. Mi smo takoer zadovoljni time. T o su sufi je ili neki od njih koji su
1
381
Uzvieni kae:
:_::'il'c__ ~: ~r -~~. .if: ~lb.--~ 1 ~-~li.'l.-;..~ ~_.11'-f"Jl ~J.~, ~ r-;--J
i~~~~: ~l'c. . :
~~vo.,
~ ...
~b -!
"Zar emo postupiti s onima koji vjeruju i ine dobro kao sa onima koji prave nered na Zemlji, ili, zar emo postupiti s onima koji se grijeha klone isto kao i s grjenicima?" (Sura Sad, 28).
I kae:
:~;..'-:-,;_~.~~l~) i;._:1; J~LS- ~&!:~J~~~~ 1li?-~l J~i' ~rt
"Misle li oni koji ine zla djela da emo s njima postupiti jednako kao sa onima koji vjeruju i dobra djela ine, da e im ivot i smrt biti isti? Kako loe rasuuju!" (Sura El- Dasije, 21)
I kae:
"Zar emo muslimane sa zloincima izjednaiti." (Sura El Kalem, 35).
zastupali ovo. Kae da ako posmatra svemir da te se niko ne tie, radi toga pojedinci meu njima padnu u trans pri emu neznaju ta spominju. Tj. on padne u trans u odnosu na ibadet Allahu i pokornost Allahu. Naprimjer kae: Moje srce je ispunjeno Allahom i nita ne osjeam. A ibadeti nisu nita osim puka djela. Pa su rekli: Onaj ko oboava Allaha elei time Allahovu blagodat i zadovoljstvo taj Ga nije oboavao istinski. lako je ovo put vjerovjesnika, Vjerovjesnikov !i1 put i njegovih ashaba. Kao to Uzvieni kae: Vidi ih kAko na ruku' i seddu pad.lju elei Allahovu hla.god.u i zadovo{jst:vo./El-Feth1 29). Ovi, kao to ejhul islam u djelu T edmurije' kae: Oni postupaju poput luaka. jedan od njih kae: U mom ogrtau nema nikoga osim Allaha. A on se ogrnuo u ogrta! Kae: Nema nikoga u njemu osim Allaha. Od njihovih ispada je i to da kae: Razapet u svoj ator nad dehenemom i neu se brinuti. l kae: Velian sam ja, velian sam ja. Sa jakim transom kae: )a sam Gospodar!!! Neto sasvim udno. Da nas Allah sauva od njih.
382
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Onaj ko ne bude razikovao izmeu Allahovih tienika i neprijatelja, i onoga to je naredio i u obavezu stavio, od imana i dobrih djela, i onoga to je pokudio, zabranio i ormznuo, od kufra, grijeenja i nepokornosti, sa obuhvatnou Njegove volje nad svim Njegovim stvorenjima, pasti e u vjeru murika koji su rekli:
"Da je Allah htio, mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, a ni preci nai, niti bismo ita zabranjenim uinili." (Sura El- En'am,
148).
U kader se vjeruje, ali se ne uzima za dokaz, 1 nego je robu nareeno da se kaderu vraa kod nedaa, te da od Allaha trai oprosta kod grijha i nedostataka, kao to Uzvieni kae:
~~~lj ~ ~~ J;.j .:::....,; ~L;
"Pa ti budi strpljiv Allahovo je obeanje istina i moli da ti budu oproteni tvoji grijesi." (Sura El- Mu'min, 55).
~
... ., _,
.. _,.
....
Zbog toga je Adem ~1, u raspravi nadvladao Musaa ~~, kada je Musa korio Adema zbog nedae koja je pogodila njegovu djecu, radi toga to je kuao sa drveta. 2 Pa mu je Adem odgovorio:
1
lbn~Usejmin- rahimehullahkae: Ove rijei su opa pravila. Kakav je na stav do
kadera? Vjerujemo u njega ali ga ne uzimamo kao dokaz suprotno Allahovom erijatu. Zato Uzvieni kae: A d se strpi_, Allahovo obeanje je istina,. i trai oprosu. za svoje grijehe. (Cafir1 ss). ovjeku je nareeno da se kod nedaa strpi, a kod grijeha da trai oprosta, strpi se i trai oprosta za svoje grijehe, ovo je velianstveno pravilo. Kader se ne uzima kao dokaz nego se za grijehe trai oprost i pokaje se Allahu, a to se tie kadera potrebno je strpiti se. 2 lbn-Usejmin- rahimehuHah- kae: ehu l-islam je ovaj hadis naveo u verziji u kojoj je Musa iznio dokaz o Ademovoj nedai time to je izveden iz Denneta. Zato nije rekao: Otetio si nas i pogrijeio si, nego izveo si nas. Ovo koritenje kadera u odnosu na nedau. Kao da je ovo neto obavezno da mi se desi. lli kao da kae: Da si znao za to ne bi to uinio. Ovo je propisano. Ako se ovjeku desi neto na putovanju, pa mu se kae: Kako ti se desilo? Kae: Ovo neto mi je propisano. Ali da li je on putovao da bi mu se neto desilo na putovanju? Nikada, Adem nije jeo da bi bio izveden i Denneta. Nego ga je ejtan prevario i rekao: Hoe li da te uputim na drvo vjenosti i vlasti koja ne prestaje? Ali nedaa se desila Allahovom odredbom i odreenjem. Ovo je veoma dobro miljenje. Nemogue je da se Musa %EI1 koji je bio od svite
383
"Ovo mi je bilo propisano prije nego to sam stvoren." Pa je Adem nadvladao Musaa." 1 Kao to Allah~' kae:
"Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je damo, zapisana u Knjizi - to je Allahu, uistinu, lahko-."
(Sura El- Hadid, 22).
I kae:
~~~J--~ ~Tj
".
~
....
...
,l:u ~ .&~ ~~ y) :&1 0~L, ~~-~if ..:;.,w.f e

"' . ,. .... .. ,; -"
~
".
!:
"
",.
"Nikakva nevolja ne pogaa osim sa Allahovom dozvolom! A ko u Allaha vjeruje, On e uputiti njegovo srce ... "(Sura Et-Tegabun,ll)
Neki od selefa 2 kau da je to ovjek kojeg pogodi nedaa ali on zna da je od Allaha tako da bude zadovoljan i preda se.
poslanika1 postavi tako to e koristiti dokaz protiv Adema ~ za neto to mu je propisano. Nikada1 niti je mogue da Adem koristi kader kao dokaz za nepokomost1 ovo je veoma daleko. to se tie lbn-l<ajjima- rahimehullah- on ovaj hadis navodi na drugaiji nain i kae: Ovo je koritenje kadera kao dokaza nakon to se desilo odreeno za to nema smetnje. On je n,weo dokaz to to je Vjerovjesnik~~ doao kod Alije b. Ebi-Tali ba i Far ime i rekao im: Z .ar ne kl.anj.ate!P a je Ali j a ~ rekao: Nae due su u Allahovim M rukama1 da je htio probudio bi nas1 ili neto slino tome. Allahov Poslanik :!i1 se okrenuo od njih i otiao udarajui se po nozi uei: "... al\ je ovjek, vie nego iko, sprema n da raspravlja." iE l-Kehf1 54). Kae: Alija b. E bi-T al i b j e uzeo kader kao dokaz za neto to je prolo. A koritenje kadera kao dokaza za neto to je prolo nema smetnje. Ali da se koristi kao dokaz za djelo u kojem je ovjek jo uvijek ukljuen je zabranjeno. Zato kada bi ovjek uinio grijeh i kada bi ga ukorio njegov brat pa mu on odgovori: Kako e me koriti kad mi je to Allah propisao i uinio ta je htio? Ja sam se pokajao i neu se na to povratiti ina-Allah. Hoeli se ovo od njega prihvatiti? Da1 prihvatit e se1 a ovo tumaenje od lbn-Kajjima je takoe dobro. 1 Dio iz hadisa mutefekun alejhi. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Rijei "Neki od selefa" od njih je Alka me jedan od prijatelja Abdullaha b. Mes'uda ~~a bio je ugledni uenjak. ehu[-islam kao da se nije mogao 5jetiti njegovog imena dok je pisao ove retke1 to znai da ako pria o nekom od selefa i ne moe da se sjeti njegovog imena bolje je da ne odreuje. )er moe pogrijeiti pa da ta tvoja greka nateti nekom drugom na neki drugi nain. Lli
384
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Ovo je strana koju je Adem koristio kao dokaz kaderom. Ali daleko od toga, utjeem se Allahu, da je Adem to uzeo kao dokaz, ili neko ko je rnin1o njega od mu~nuna za grijehe zbog kadera. Jer da je to mogue onda bi Iblis i oni koji ga slijede od dina i ljudi isto to koristili kao dokaz. Isto bi to iskoristili narodi_ Nuhov, Adov, Semud, i svi ostali kafiri, grijenici i prijestupnici. Allah ne bi nikoga kaznio a nepravilnost ove teorije je oita putem erijata i razuma. Ovo miljenje nee niko zastupati od razumom obdarenih ljudi_ ako ga ispostavi onda bi to znailo da se niko ne moe kuditi za svoje postupke, niti da bude kanjen za bilo ta. Onaj koji koristi kader za dokaz, kada bi mu neko uinio neku nepravdu on bi zahtijevao da mu se dadne njegovo pravo, a ako je kader dokaz onda je dokaz protiv onoga kome je nepravda uinjena, jer u protivnom kader nije dokaz koji bi iao bilo kome u prilog od njih dvojice. Kada bi dokazivanje kaderom bilo prihvatljivo ljudima ne bi bilo omogueno da ive, jer svako ko bi ih napao mogao bi kader uzeti za dokaz. A oni bi prihvatili njegovo opravdanje i ne bi ga kaznili. A dvojici, koji zastupaju ovu teroiju, ne bi bilo omogueno da ive, jer svaki od njili dvojice bi imao pravo da ubije onog drugog, i svaki od njih bi mogao da uniti stvari onog drugoga, koristei pri tome kader. Zatim oni novotari koji su u tevhid uveli negiranje svojstava i oni koji su od njega uzeli slijeenje stvari, ako provjere oba stava to e ih dovesti u situaciju da nee razlikovati izmeu Stvoritelja i
da ti umanji autoritet i poloaj sa druge strane. Reci: Neki od selefa i nije nuno da spomene njegovo ime. U njegovom govoru je veoma velianstveno pravilo: Ako eli lijep ivot budi zadovoljan odredbom i odreenjem. [ nee nai nikoga ko je smirenijih misli od mu'mina u pogledu odredbe i odreenja. Zato je Vjerovjesnik ;!lt rekao: "udna li je
stvar vjemik-1/ svaki njegov postupak je dohro. l to nikome nife osim vjerniku. Ako ga pogodi zlo strpi se pa to bude dobro za njega. Ako ga pogodi radost zahvali se pa co hude dohro za nfega." [ nemoj rei: Da sam uinio tako i tako. Nego se zadovolji
onim to se desilo, a ako ti se neto desi to mrzi1 reci: Hvala A!lahu1 AUah je odredio to je htio i uinio."
385
stvorenja. Nego bi zastupali teoriju vahdetul - vududa.l Kao to su to rekli ateisti, koji zastupaju teorijariju hulula i itihada (spoj stvoritelja sa stvorenjem), i koji veliaju kipove i kumire, i one koji ih oboavaju, kao i Faraona, Hamana i njihove narode. A postojanje Stvoritelja nebesa i Zemlje smatraju postojanjem svega postojeeg, a pri tome se pozivaju na tevhid, provjeru i spoznaju. Ali u stvari su najvei murici, zavodnici i grijenici. Jedan od njihovih arifa (onih koji se pozivaju da im je podarena spoznaja), kae da pobonjak na poetku razlikuje izmeu pokornosti i grijeenja - tj. promatranjem stvari - zatim vidi pokornost bez grijeenja- tj. osvrtom na kader- zatim ne vidi niti pokornost niti grijeh - gledajui da je postojanje jedno. Ne pravi razliku izmeu jednog kao samog po sebi i jednog kao vrste. Sve to postoji je zajedniko po svom nazivu postojanja. Postojanje se dijeli na, samo po sebi i postojanje po nekom drugom. Kao i na, obavezno i mogue samo po sebi. Isto kao to iva bia imaju zajedniki naziv ivih bia. Ljudi imaju zajedniki naziv - ovjek. Pored nunog znanja da taj ovjek kao takav nije isto to je i postojanje konja. Nego ovo ivo bie samo po sebi sa svojim svojstvima ivog bia i ljudskosti nije isto kao i ovo bie po svojim svojstvima ivog bia i ljudskosti. Iako meu njima postoji neko odreeno svojstvo zajednikog karaktera, koji moe biti nazvan openitim i neogranienim ili zajednikim karakterom i slino tome. Ovo nije van dohvata razuma cjelovito, openito i neogranieno. Nego ne postoji osim odreeno i posebno kao linost za sebe. Sve to postoji ima svoje karakteristike u svojoj biti, u emu mu se niko drugi ne pridruuje, ili ak ne postoji izmeu dvije postojee stvari u vanjtini neto zajedniko. Nego postoji slino. Jer u ovom ima slinog to je u onom drugom. A svaki od njih se istie sam po sebi sa svojim biem i svojstvima u odnosu na ono to je mimo njega, pa kakav je onda sluaj sa Uzvienim Stvoriteljem?
1
Teorija vahdetu!-vududa ili panteizma (utjelovljenja Stvoritelja sa stvorenjima) koju zastupaju pojedine sufijske sekte je precizno pojanjena u Knjizi Velianstveno pravilo od istog autora i koja je prevedena na na jezik. (o.p.) i u izdanju nae kue.
386
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Sve ovo je pojanjeno na drugom mjestu. I to onako kako dolikuje Njemu, jer je ovo pitanje kod kojeg su mnoge noge pokliznule, i mnogi snovi zabludjeli. Allah upuuje onoga koga hoe na pravi put. Ko savlada prethodne dvije osnove o svojstvima, stvorenjima, naredbi, i ko bude razlikovao izmeu onoga to je nareeno i to Allah voli i sa ime je zadovoljan, i onoga drugoga sa obuhvatanjem kadera obiju stvari, i potvrdi Stvoritelju ~' svojstva koja nalau Njegovu odvojenost od stvorenja, i da u stvorenjima nema nita od Njegovog Bia, niti je neto u Njegovom Biu od stvorenja, potvrdit e tevhid kojeg je Allah poslao sa Svojim poslanicima, i sa kojim je objavio Knjige, na to je skrenuo panju u dvjema surama El- Ihlas i Kafirun:
"Reci: O nevjernici." (Sura El- Kafirun, 1).

l
"Reci: "On, Allah je Jedan." (Sura El - Ihlas, 1).
Jer "Reci: "On, Allah je Jedan." Vrijedi za treinu Kur'ana, jer Kur'an sam po znaenju se dijeli na tri dijela, treina o tevhidu, treina o priama i treina naredbi i zabrana. Jer je Kur'an Allahov govor. Govor moe biti forma (ina') ili obavjetavanje (ihbar). Vijest moe biti o Stvoritelju ili o stvorenju. Dok je forma o naredbi, zabrani ili dozvoljenosti. Tako da je u "Reci: "On, Allah je Jedan." Treina tevhida, koja predstavlja vijest o Stvoritelju. Allahov Poslanik j;i, je rekao da "Reci: "On, Allah je Jedan." vrijedi teinu Kur'ana.l Rije 'adlu' sa fethom znai neto slino neemu to nije od njegove vrste. Kao to Uzvieni kae:
~~..!il~ J~ JI
~ ~
"Ravno tome postiti" (Sura El- Maide, 95).

1
Biljei ga Buharija u Sahihu br. 5013, od Ebu-Seida el- Hudrija i drugih.
387
To znai da ima nagradu za ono to je ravno treini te vrijednosti. Ali nije isto kao ono po pitanju njegovih svojstava poput osobe koja ima hiljadu zlatnika a kod drugog je isto toliko srebrenjaka i bakrenih kovanica u istoj vrijednosti ili neto drugo. Kao to onaj koji ima neto kod sebe novca ima potrebu za svim drugim vrstama. Isto tako rob ima potrebu za naredbom, zabranom i
priama.
Sura "Reci: "On, Allah je Jedan." sadri u sebi djelatni i govorni tevhid, na kojeg ukazuju imena i svojstva. Zato je Uzvieni rekao:
_.j~ tJ)~
"'
""
... :u;. ~j~ tJ

""
o \:-4")1 ~~l{i}l ~~~~~]j 1

~QrGft~
"Reci: "On Allah je Jedan. Allah je utoute svakom. Nije rodio niti je roen, i niko Mu nije ravan." (Sura El- Ihlas).
A govor o ovoj suri smo pojasnili na nekom drugom mjestu. 1 Sura "Reci: O nevjernici." sadri u sebi tevhid namjere i djelatnosti. Kao to Uzvieni kae "Reci: O nevjernici. Ja ne oboavam on to vi oboavate." Ovim se razlikuje onaj ko oboava Allaha, od onoga ko oboava nekog drugog. Iako svaki od njih tvrdi da oboava Allaha Gospodara i Vladara svega postojeeg. Allahovi iskreni robovi, koji ne oboavaju nikoga osim Njega, se razlikuju od onih koji oboavaju druge mimo Njega i koji Mu pripisuju ortake. Ili su se osvrnuli na kader koji obuhvata sve
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Postoji posebna i velika knjiga o suri lhlas koja je pojanjena i protumaena poput irokih mora. Allah g 1 kae: "Reci: Allah je Jedan, On je utoite svemu." Ovdje se reenica sastoji od subjekta i predikata1 svaki od njih je odreen odreenim lanom, a u arapskom jeziku ako su oboje odreeni odreenim lanom ukazuje na ogranienost tj. A\\ah je utoite svemu. On i niko drugi. Es-Samed znai po tefsirima dva znaenja oko kojih krue sva miljenja tj. savrsen u svojstvima i Onaj za Kojim sva stvorenja imaju potrebu. On je savren u svojim svojstvima u kojim nema nedostatka na bilo koji nain. On je neovisan u odnosu na svakog drugog, a sve to je mimo Njega ima potrebu za Njim. On je savren u Svojim svojstvima i sva Njegova stvorenja imaju potrebu za Njim.
1
388
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
postojee.
inili
Tako da su poistovjetili mu'mine i kafire, kao to su to arapski murici. Zbog ega je Poslanik~, rekao:
"On:a je odricanje od irka. " 1

Sura "Reci: "On, Allah je Jedan." Sadri potvrdu Bia i ono to posjeduje od imena i svojstava, po emu se razlikuju oni koji potvruju Gospodara, Stvoritelja svega Jedinog kod Kojeg sve trai utoita u odnosu na one koji negiraju Njegovu bit. Negatori imena i svojstava, koji se parede sa Faraonom i njemu slinima koji su obznanili negaciju, negiranje oboavanog Boga. Iako su u svojim duama to priznavali kao to Uzvieni kae:
"1, oni ih, nepravedni i oholi porekoe, ali u sebi su vjerovali da su istinita." (Sura En -Neml, 14). Musa kae:
~)i "->~~) ~~~~:.._,;;j'~\) ..:.;~T-!"~ ~~~ ~~~ ... ~ ~ " ...

...1 ...
J) G2:J. :LiJ Ju
...
"Ti zna da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje, kao oigledna znamenja i ja mislim da e ti, o Faraone, nastradati.'' (Sura El- Isra, 102)
Allah~~
openitim
je poslao vjerovjesnike sa pojanjenom potvrdom i negiranjem. 2 Pa su potvdili svojstva i imena, ali su
Biljei ga Ebu-Davud br. 5055, Tirmizi 3403, Ahmed 5. dio, str. 4 74, a hadis je sahih. lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: Pojanjeno potvrivanje i openito negiranje, ovo je u veini sluajeva. A to je da potvrdna svojstva dolaze pojanjena. Jer svako svojstvo koje se spome11e onom kome se obraa ukazuje na savrenstvo opisanog to nije bilo poznato otprije. Zbog toga je u potvrivanju u veini sluajeva dolazilo pojanjenje. Ali moe doi i openito saeto, kao to je u rijeima Uzvienog: Allahu pripada najbolji primjer, On je Silni i Mudri. IEn-Nah!, 6o). Ovo je saeto, a najbolji znai najsavr5eniji. to se tie negiranja uglavnom biva saeto. Jer pojanjavanje kod negiranja umanjuje ugled onog koji se opisuje i to ne biva poast u njegovu korist niti podizanje njegove vrijednosti.
389
negirali slinost stvorenjima Njemu. A onaj ko im se suprotstavi od negatora i onih koji se umiljaju filozofima i drugih izokreu sluaj. Pa su doli sa pojanjenim negiranjem i openitom potvrdom. Oni kau da nije ovakav, nije ovakav, nije ovakav. Ako ele da Ga potvrde kau da je On openito postojanje sa uslovom negacije, ili sa uslovom neogranienosti. Oni u svojoj grkoj logici tvrde da neogranieni pojam sa neogranienou ne biva u vanjtini. Jer u vanjtini ne postoji neogranieno bie sa neogranienou. Niti neogranieni ovjek sa neogranienou. Niti neogrnaieno postojanje sa uslovom neogranienosti, za razliku od neogranienog bez uslova, koji se primjenju nad ovim i ovim. Ili se dijeli na ovog i ovog. Jer ovaj kae da u vanjtini ne biva osim poseban i osoban. Ili kau da je to postojanje uslovljeno negacijom svake potvrde u Njemu od Njega. Tako da ima zajedniko, sa ostalim postojeim, naziv postojanja ali sa razlikom u odnosu na njih nepostojanjem. Sve to postoji se razlikuje sa potvrdnom stvari, a postojanje je bolje od nepostojanja. Tako da najmanje vrijedno bie biva bolje od nepostojanja. to je nemogue. Jer razlika izmeu dvije stvari ne moe biti pukim nepostojanjem. Nego ne biva samo postojanjem.
putujuih
Oni koji tvrde da su najbolji meu kasnijim generacijama od filozofa, govore o postojanju obaveznog postojanja, da se
Pa ako bi neki ovjek rekao kralju od svjetskih kraljeva: Hvala Allahu Koji te nije sihirbazom, niti graevinarom, niti istaom niti timarom magaraca ... ovo bi bilo poniavanje. Ali ako bi hto da ga pohvali pa kae: Ti si kralj, nema nikog slinog tebi od svjetskih kraljeva. Ali kada hoe da negira spomenuto svojstvo Allah~ pojanjava negaciju tako to e je negirati i pojasniti ako bi se neko naao kome se ovo svojstvo ini nedostatkom Allahove :Jj linosti. Uzvieni kae: Nije rodio niti je roen. Ovo je pojanjeno, u ovome je negacija onima koji kau: Uzejr je Allahov sin, meleci su Allahove keri i slino tome. lli ako misli da se radi o nedostatku u svojstvu kao to kae: Mi smo nebesa i Zemlju i ono te je meu njima u est dana stvorili l nije Nas umor pogodio. jQaf, 38). Poto je stvaranje ovih stvorenja velianstveno moda e neko pomisliti da se Allah umorio1 pa je to Allah negirao. Ali bitno je da su poslanici a posebno njihov pear Muhammed ;IS, doli sa pojanjenim potvrivanjem, to se mora odrediti i saetim negiranjem u kojem nema pojanjavanja osim sa razlogom.
uinio
390
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
ne moe spoznati sa direktnim razumom koji odgovara njihovim logikim zakonima. to opet ukazuje na prepreku obaveznog postojanja, te da je to spoj izmeu dvije kontradiktorne stvari, to predstavlja vrhunac neznanja i zablude.1 to se tie poslanika - alejhimu sselam - njihov put je put Kur'ana. Uzvieni kae:
"Slavljen i ist je Gospodar tvoj, Gospodar dostojanstva, i visoko je iznad onoga to Mu pripisuju oni. l selam neka je na poslanike a hvala Allahu, Gospodaru svjetova." (Sura Es-Saffat, 180 -182).
Allah ;g, u Svojoj Knjizi obavjetava da je ivi, Postojei, Sveznajui, prata, milostiv je, uje i vidi, visoko je uzdignut, svaraoc je nebesa i Zemlje i onoga to je meu njima u est dana. Zatim se uzvisio nad Arom. Sa Musaom je razgovarao, brdu se otkrio pa se zdrobilo, zadovoljan je mu'minirna, srdi se nad kafirima. I sline stvari od njegovih imena i svojstava. U negaciji kae:
"Niko nije kao On." (Sura E- ura, 11).
lbn-Usejmin- rahimehullah - kae: T o znai kako e rei da je Gospodar obavezan postojanju ako postoji pod uslovom openitosti. Znai da ne postoji, oni ne spajaju izmedu ovog dvoga a to je da obavezno postoji i da je nemogue da postoji. Ovako je na osnovu njihove teorije. Ovo je neto bez ogranienja i uslova. Ovo je nemogue, jer da nije rekao od ogranienja osim postoji bilo bi dovoljno. -udno je da kau: Obavezan je postojanju1 postoji pod uslovom openitosti nemogueg postojanja, tako da spajaju izmedu dvije kontradiktornosti. Allahu sauvaj nas.
1
391
"Njemu niko nije ravan." (Sura El- Ihlas, 4).
"Zna li da ima neko Njemu slian?" (Sura Merjem, 65).

I~IJJi ~
...
IH ).J
tl
4- ....
"Zato ne inite druge Allahu ravnim." (Sura El- Beqare, 22).
Time je negirao da su Njegova svojstva kao svojstva stvorenja, te da nita nije kao On, ni po Njegovom svetom Biu po Njegovim imenima i svojstvima, niti u neem od Njegovih svojstava i djela.
~)c?j":JI) ~l -=--~<::.11 ~e:''; l~ l~ o}~~~)~~
J. ... ~." ... ""' J "" ,.,. ",.
;~
.l "'
015" ,~1 ~~/e~ J'; ~

~
l- ",..
.. ;
.:r.<jJ ......... ,... ~~ ...
e<', ~l ~J- y
...
~
.,.
...
oi)~
~
..
"ist je On i visoko uzdignut iznad onoga to govore. Njega

veliaju
sedmera nebesa, i Zemlja, i oni na njima.I l nepostoji
lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Uzvieni kae: i oni T1il nji~ru. A nije rekao 'ono to je na njima' kao to je u ajetu: Njega veli.l ono to je Tlil.nebesi~ru i n.1. Zem/ji. (El-Har1 1.4). Ono to je na njima, zato to je velianje svojstvo razumom obdarenih. Oni koji su razumom obdareni za njih se koristi lina zamjenica 'oni' ali kada je htio rei openitost Njegove vlasti kao to je u rijeima Uzvienog: Al!.th.a veli'.a ono to je n.t nebesi~ru ... (EJ-Dum'a, r). Navodi 'ono' (ar. men) to ukazuje na openotost tj. openitost vlasti. Neki uenjaci smatraju da 'ono' ima znaenje 'oni'. Ako bi neko rekao: Da [i velianje nebesa i Zemlje i onoga to je na njima obuhvata kafire? Rei emo: Stanjem jezika da, ,lli stanjem govora ne, jer kafiri ne veliaju Allaha g, onako kako to Njemu dolikuje. Ali njihovo stanje ukazuje na velianje Allaha ~i i negiranje onoga to mu ne dolikuje. Ako je ovo ovako onda to dokazuje savrenost Allah ovog~ stvaranja, odreivanja pa kako je onda uputio ovoga a u zabludi ostavio ovoga? Ali moemo rei: Kafir velia Allaha stanjem jezika ne stanjem govora. ak i predmeti veliaju Allaha a[i vi ne razumijete njihovo velianje. Kao to su kamenii veliali Allaha ~, u Vjerovjsnikovoj ~~ ruci. Predmeti imaju vo[ju jer se Uhud zatresao, kada su se na njega uspeli Poslanik~, Ebu-Bekr1 Omer i Osman. Pa mu je Poslanik~~ rekao: Smiri se U hud_, na. tebi je vjerovj'esniH,. Siddik i dva ehida.
1
392
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
velianje.
nita to Ga ne velia, hvalei Ga. Ali vi ne razumijete njihovo On je doista blag i mnogo prata." (Sura El- Isra, 43- 44)
Mu'min1 vjeruje u Al1aha i ono to ima od lijepih imena. Njima Ga priziva, i uva se nevjerovanja u pogledu Njegovih imena i ajeta. Kao to Uzvieni kae:
Ako bi neko rekao: Da [i neto to raste osui se i stane njegov rast1 prestane sa
velianjem?
Odgovor je ne, zato je teko onima kad kau da je Allahov Poslanik~~ zabo dvije grane u ka bure pa rekao: Ne hi li im se olilkhlo dok se ne osue. Neko e rei: Zato to veliaju. Ovo nije ispravno, jer na osnovu ovog pojanjenja neki ljudi smatraju odlazak na mezare poeljnim. Sjede veliajui Allaha1 pa kau: Ako velianje predmeta olakava mrtvima onda je pree da olakava velianje ljudi. Rei e se da je ovo pogrena tvrdnja. Poslanik~ kae: Ne hi li im se olakalo dok se ne osue. Ali nije spomenuo razlog, to znai kratkou vremena ol~kavanja dok se ne osue ove dvije palmine gr ane. 'lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Zahvalni smo AUahu da vjerujemo u Njega '3*1 i u ono to ima od imena, takoer od svostava. l ne pada ti na pamet da Ovaj Koji je opisan sa ovim imenima koja su mnogobrojna isto tako i svojstva da je On takoer nmogobroj an. Ovi [judi govore: Ako Mu porvrdi ime ili Mu potvrdi svojstvo to uslov[java mnogobrojnost posebno ako Mu potvrdi prethodno postojee svojstvo tj. ono sa kojim je uvijek opisan. Zato to je kod njih najposebniji opis za Boga 'kidem'. A ako potvrdi neto od prethodnog onda si potvrdio drugog boga. Pazi. Naprimjer1 ovjek od mu'attila Ioni koji negiraju svojstva i imena) kae: Ako bi Allahu potvrdio prethodno postojei vid, prethodno postojei sluh1 prethodno postojee znanje, time si potvrdio postojanje mnogbrojnih bogova, zato to je najposebniji opis za Boga 'kidem'. Ovo je bez sumnje ogromna greka. Najposebniji opis za Allaha~~ je onaj sa kojim se ne naziva niko drugi mimo Njega, niti se opisuje iko drugi mimo Njega ni imenima niti svojstvima. Niti smatra da se oboava neko osim Allaha. l ne smatra da je ovo mnogobrojnost nego Onaj Koji je oboavan sa Svojim imenima i svojstvima tehareke ve tea/a. Zato se kae da se kloni ateizma lar. ilhad) u Njegovim imenima i ajetima, kao to je autor - rahimehullah - spomenuo da nevjerovanje biva u Allahovim imenima i ajetima. Za to je naveo dokaz tj. rijei Uzvienog: Allah ima najljepaa imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskreu Njegova imena. [El-A'raf, r8o). Uzvieni kae: Zbilja, oni koji izvru Nae ajete nee se od nas sauvati. lEI- Fussilet, 40). Dakle AUah ~~ naglaava da je izokretanje u Njegovim imenima i izokretanje u ajetima. [zokretanjeAllahovih imena ima vie vrsta:
393
Najvea je negiranje imen,t1 da se kae d,t nije ispravno nazivati Allaha imenom kao .to tvrde zastranjele sekte Dehemija i Muatezi!a1 koji su negirali postojanje Allahovim imena. Druga je suprotna ovome, a to je da se potvrde Al!ahova imena ali kau da ukazuju na nazive koji lie svojstvima stvorenja. Ovo je takoer zabluda1 i ovo se smatra izokretanjem takoer. Izokretanje je odstupanje od ega je naziv /ahd-i!had dio koji je vie ukopan u jednu stranu kabura. Trea vrsta je da se Allah imenuje imenom kojim nije Sebe imenovao. Tj. da izmisli ime po svom nahoenju. Ovo je od izokretanja1 jer je obaveza da se ovjek dri lijepog odnosa prem,t Allahu~~ te da Mu ne pripisuje ime kojim nije Sebe nazvao, a ako to uini odstupio je od istine. Zar ne vidi da1 kada bi ti neko izmislio neko drugo ime koje nije tvoje poznato ime1 zar ti ne bi uinio nepravdu? Da1 nema sumnje, ako ovjek potvrdi Allahu ime kojim nije Sebe n,tzvao1 onda je izokrenuo Njegova imena, usmjelio se protiv Allaha kao da kae: Aktivni uzrok, ili kao to kau: Stvoritelj uzroka, stvorenje sa uzrokom. Pojedinci kau: uzrok uzroka to znai da postoje takoer drugi uzroci koji uzrokuju postojanje neega u stvorenjima a Allah je jedan od njih. Da [i je Allah Sebe nazvao uzrokom? Ne nije Sebe nazvao. Krani Ga nazivaju Ocem, to je takoder izokretanje. etvrta vrsta je1 da se od Allahovih imena uzimaju imena za boanstva koja oboavaju mimo Allaha. Od toga je naziv Uza od imena El-Aziz, ili Lat od Allah1 .to je takoer izokretanje Njegovih imena. Zato to su ova imena uzeta od Njegovih imena. [mena koja su suprotn,t Njegovoj~" jednoi. to e biti neprijateljski odnos prema imenima a to je izokretanje imena. Allah ~~ prijeti onima koji izokreu Njegova imena pa kae: a klonite se onih koji izokreu Njegova imena. Tj. p usti te ih Alla hu ij#j". Bic e klnjeni za ono co rade. N a ovom i onom svijew, a ako ih mimoie kazna na dunja! u ku bit e kanjeni na Ahiretu. Izokretanje Allahovim ;g, ajeta e se spoznati time ako izvrimo podjelu Allahovim ajeta na svemirske ili postojane ajete i erijatske zakonske aj ete. Od postojanih ajeti su oni koje je Allah dao da se deavaju u svemiru od izmjene dana i noi, sunca i Mjeseca. Od Njegovih dokaza je co co vas je scvono od praine zatim see vi ljudi koji se kreece. (Er-Rum, 2.0). Ovoga je mnogo u Kur'anu. Ovo su dakle svemirski dokazi, a dokazi ili ajeti su iz tog razloga to niko od ljudi ne moe da ih uzrokuje i zato to je ajet odreeni znak na to ukazuje. A da moe neko uiniti neto tako onda se ne bi nazivalo A!l,thovim aj etom. to se tie .erijarskih ili zakonskih ajeta, to su oni sa kojima su doli poslanici kao .to su Kur'an, Tevrat i lndil. Allah 3*1 kae: To su do/uzi Knjige mudre. ()unus, r). Uzvieni kae: Knjiga iji su ajed pomno obj.w/jeni. (Hud1 r). Izokretanje Al!ahovih svemirskih ajeta biva time to e se pripisati nekome drugom ili da se kae da Allah u njima ima ortaka ili pomagaa kao to je Allah ~1 to naveo u rijeima: Reci: "Zovite
one koje/ pored A!f.:~.h/ bogovima smatrate. Oni nita nemaju/ ni ko/ilw trun jedan/ ni na nebesima ni na Zemlji; oni u njima nemaju m"M.kvil udjel.:~. i On nema od njih
394
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
zajedniku
ni!Ykve pomoi "(Sebe'1 n). Tj. pomagaa, tako da je negirao neku samostalnu vlast, vlast i pomo. Pa ko kae da Allah~~ ima pomagaa on je izokrenuo Njegove ajete. Onaj ko kae da meu stvorenjima ima onih koja su samostalna u odnosu na Stvoritelja on je izokrenuo njegove ajete. Onaj ko kae da. Allah ima ortaka u stvorenjima on je izokrenuo Njegove aj ete. Izokretanje erijatskih ajeta biva negiranjem, izmjenom ili suprotstavljanjem. Ako kae: Ovo nije Allahova knjiga1 ili od izmjene kao da rije 'isteva' znai sjesti. lli suprotstavljanjem kao da ini zabranjeno ili da ostavlja nareeno, ovo je izokretanje ali je zlo. Svako onaj ko se suprotstavi tekstovima ostavljajui naredbe i inei zabranjeno on izokree ajere i odstupa od istine. Istina je, da se pridrava onoga to je All,1h naredio i da se kloni onoga to je zabranio. Uzvieni kae: Zhi/j.!l; oni koji izvru Nae ajete nee se od nas s.Iuvati. (El Fussilet1 4o). Tj. svodi t emo im raune emu su dokaz rijei Uzvienog: Da li je bolji on.Ij koji baen u Vatru di onaj ko doe siguran na Sudnjem danu. Drugi je bolji, a to je onaj koji e doi siguran na Sudnji dan. Ostaje nam da pojasnimo rijei Uzvienog: A//ahova imena su lijepa pa Ga njima prizivajte. lijepa je enski rod od ljepote, tako da u Allahovim imenima nema ni jednog imena koje ne ukazuje na savreno znaenje, lijepa znai najljepa. Na osnovu ovog pravila na koje je ukazao termin postaje jasno da pripisivanje Al!ahu pojedinih imena kao 'vrijeme' /ar ed-dehr) je velika greka. )er ima uenjaka koji su rekli da je od Allahovih imena 'vrijeme', na osnovu hadisa koji prenosi Ebu-Hurejre od Vjerovjesnika ;l;1 da je rekao: Uzvieni je rek<lo: Vrijea me ovjely psuje vri/eme a Ja sam vri/eme/ u Mo/oi ruci je stvar. Kau da je Allahovo ime vrijeme. Rei e se d,1 je ovo greka, hadis znai Ja odreujem vrijeme, okreem vrijeme, emu su dokaz rijei U zvi enog: U Mojoj ruci je stvar }a okreem no i dan. Oni koji psuju vrijeme, da li psuju Allaha ili psuju vrijeme? Nema sumnje da psuju vrijeme a ne AUaha, kao da kae: Ovo vrijeme je ovako ili ovo vrijeme je ovako, ali nemaju za cilj obavijestiti o neemu, jer da im je to bio cilj onda u tome ne bi bilo smetnje. Ako bi ovjek htio rei: Teak dan, kao da obavijesti o tome a ne formu ili kuenje, onda nema smetnje. Lut ~,je rekao: Ovo je teak dan. /Hud,
'*'
nl.
Ali bitno je da vrijeme nije ime od Allahovih imena. Meu Allahovim imenima nema ni jednog imena koje ne ukazuje na savreno znaenje nego na najpotpunije znaenje. Kao to Uzvieni kae: Allahova imena su lijepa pa Ga njima prizivajte.. ta znai: 'pa Ga njima prizivajte'? Dova, dova traenja i dova ibadeta. to se tie dove traenja kao da ovjek kae: Gospodaru oprosti mi. Ovo je traenje. to se tie dove ibadeta kao da klanja, posti i udjeljuje sadaku. Radi ega je dova imenovana ibadetom?
395
"Allah ima najljepaa imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskreu Njegova imena." (Sura El- A'raf, 180).
Uzvieni kae:
"Zbilja, oni koji izvru Nae ajete nee se od nas sauvati." (Sura
El- Fussilet, 40).
Mu'min priziva i oboava samo Allaha, i u tom ibadetu ne pripisuje svom Gospodaru ortake. A kloni se puta murika o kojima je Allah rekao:
Zato to rob eli da od A!laha dobije neto, to je uvijek na osnovu jezika stanja. Kada bi pitao bilo kojeg ovjeka koji oboava AUaha1 zato oboava AUaha? Rei e: Nadam se A!lahovoj nagradi i bojim se AUahove kazne. Tako da e dova ibadeta biti na osnovu jezika stanja. A 'prizivajte Ga njima' se odnosi na dovu traenja i dovu ibadeta. Dova traenja je da asno ime stavi ispred molbe, ili da spomene svoju potrebu pored Njegovog imena. Vjerovjesnikovo ~' poduavanje Ebu-Bekra da kae u namazu:
Oprosti mi milou ad T ehe/ smiluj mi se/ Ti s[, uistinu_, Onaj Koji oprata i Milostivi. Ovo je Allahovo ime, meutim da li je prije ili poslije traene stvari?
Poslije. Moe rei: AUahu, Koji prata, Milostivi. Prije nego to zamoli Allaha u dovi traenja. to se tie dove ibadeta je da oboava Allaha na osnovu onoga na ta ukazuju ova asna imena. Ako zna da je Milostiv onda se trudi da zaslui milost. Ako zna da prata onda se trudi da zaslui oprost. Suprotno onome to shvataju obini ljudi, obini ljudi ako znaju da praa oni grijee prema Allahu. Naviknu se na grijeh, a ako ih upita za to, kau: Allah je Milostiv i prata. T ako da uini svoj ibadet to e oboavati Allaha na osnovu znaenja ovih imena. Ako zna da prata onda se potrudi da zaslui ovaj oprost injenjem razloga. lsto tako ako zna da je Milostivi. Takoer zaslui Allahov oprost pokajanjem Njemu i\i;i. Ako zna da je od Njegovih imena Onaj Koji sve uje Es-Semia, kako e oboavati Allaha na osnovu znaenja ovog imena? Da se pazi AHaha i da ne govori nita to e uzrokovati Allahovu srdbu. Jer ako kae On~~ e te uti.
396
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
"Reci; "Molite se onima koje, pored Njega, smatrate bogovima,ali vas oni nee moi nevolje osloboditi niti je izmijeniti. Oni kojima se oni mole sami trae naina kako e se to vie Gospodaru svome pribliiti, i nadaju se milosti Njegovoj i plae se kazne Njegove. A kazne Gospodara tvoga svako treba da se uva." (El-Isra, 56-57) .
'9) ~'_f...:.Jl ~ ~j~ j(o ~ s~ -g ~~ 9'~ .;
..,..
...
......
P1 .::...r-:JI ;;.~l p
C) ._?j'~\ ~
.,.
_l" ...
...
~:.:{ 1\ ~ '9) 1w1 ~ _; ~ ,~ C)

.... ..
:J.;.:.. .:.r: ~ ~
.it' _,.
i) u ~) JG I~C i) G ~)J .:}-
..-.J
""'
.,
tP ~~~ :?- ,~ o~i ~ ~~ -~~

..,.. ...
r.."
~~~~.$';""' .Y"-' ';,:_\) 1:\i"- '-"""'" -;.

"Reci: "Zovite one koje, pored Allah, bogovima smatrate. Oni nita nemaju, ni koliko trun jedan, ni na nebesima ni na Zemlji; oni u njima nemaju nikakva udjela i On nema od njih nikakve pomoi. Kod Njega e se moi zauzimati za nekoga samo onaj kome On dopusti. l kad iz srca njihovih nestane straha, oni e upitati: "ta je to rekao Gospodar va?" - "Istinu" - odgovorie, On je uzvien i velik." (Sura Saba', 22 -23). 1
lbn-Usejmin - rahimehullah - kae: //fteci: /Zovite one kafe/ pored AI/.:Jha,t basovima ST1Ultr.tce. Ovo je izazov onima koji pripisuju irk Allahu Larom1 Uzaom i Hubelom. Kae: Zovite ih. Oni niu ne posjeduju/ ni koliko trun fed.m/ ni n.t nebesima ni n.t Zem/fi. A to je mala praica a ne kao to hemiari tvrde da je atom neto to se ne moe podijeliti. ejhul-islam- rahimehullah- je ovo odbio1 pa kae da ne postoji dio koji se ne moe podijeliti. Uvijek mora postojati podjela. Kur'an je sputen na arapskom jeziku. A to arapi shvataju da se trun odnosi na malu praicu koja se navodi kao primjer neega siunog. Ovi ne posjeduju ni koliko je jedan trun ni na nebesima ni na Zemlji. lstinu je rekao Velianstveni Allah. Svi predmeti1 ili mrtva bia1 iva bia, ne posjeduju ni koliko je trun na nebesima ni na Zemlji. Oni nemafu- tj. boanstva1 u njima- tj. u nebesima i Zemlji, udfe!J.- od ortatva, a vi vidite da se ovdje radi o imenici koja je
397
Ove reenice imaju svoje pojanjenje, a pojedine ukazuju na jasnou obraanja.
take
Mu'min se mora truditi u realizaciji znanja i imana, 1 kako bi Allaha uzeo za sudiju i zatitnika, onoga koji e ga uputiti i koji e
stavljena nakon glagola imati cime se eli potv-rditi znaenje. On od njih nema- tj. od ovih boanstava/ pomoi- tj. pomagaa. Dakle negira sva tri mogua razloga. Nema samostalne vlasti1 nema zajendike vlasti niti pomoi. Ostaje etvrta stvar na koju se mogu pozivati murici a to je efa'ar. Kae: Kod Njega efa 'at ne pomae osim onome kome On dopusti. A to su Njegove rijei: /(o je tilj ko e se kod Njega. zauzimad osim Sil. NJegovim doputenjem. IEI-Beqare, 255). D,1 li je mogue da e dopustiti ovim idolima da se zauzimaju kod Njega? Nije mogue1 jer Allah nije zadovoljan sa njima, niti je zadovoljan sa onima koji ih oboavaju. Allah je dokinuo sva sredstva i razloge na koje se mogu m~urici pozivati. Uzvieni kae: l kad iz ST"Cil.
njihovih nestJ.ne strah.y oni e upitJ. ti: /15ta je to rekao Gospodar vil.!HOva reenica se odnosi na meleke1 a oni su najve!icanstvenija i najasnija stvorenj,11 ali e se prestraiti kada Allah objavi objavu1 kada Allah objavi objavu zatresu se nebesa i Zemlja. Meleci se onesvijste od teine onoga to uju1 a kada dodu sebi l kad iz srca njihovih nestil.ne straha tj. kada strah nestane, kau- tj. rei e jedni drugima: /<til. je to rekao Cospoda.r vil.F/ tj. rekao je istinu jer Allahov 'M govor je u cjelosti istina,
istina u ijim vijestima nema lai, niti nejasnoe ili pretjerivanja u onome o emu ob,wjetava. Uzvieni kae: Rijei wog Gospodara su upotpunjene istinom i praVednou. IEI-En',1m1 nsl. Tj. istinom u vijestima, a pravednou u propisima. La je la, nepravda je la, ali Allahov govor je u cjelosti istina. On je Uzvien i Velik. Uzvien sa Svojim imenima i svojstvima u svom Biu. On je Uzvien iznad svega1 Uzvien je sa Svojim svojstvima M u Svom sluhu, vidu i drugim svojstvima. Velik tj. Gospodar veliine i gordosti. Uzvieni k.1e: On; Allaha nisu tovali onako kako Mu
dolikuje. Zemlja e cijela hiti u Njegovoj aci llil Sudnjem danu1 il nebesa e hiti savijena u Njegovoj de.snic1: IEz-Z umer, 67). 1 lbn Usejmi - rahimehul!ah - kae: Ova reenica je istinska, mu'min posjeduje
znanje, ali se mora potruditi da realizuje iman i da se oisti od podmetanja strasti u znanju i podmetanja sumnje u iman u. Veliki broj !judi posjedujLI znanje1 ali su pod pritiskom strasti koje ih ko uragan nose, do te mjere da izokreu dokaze sa njihovih mjesta iz njenih korijena na ono to im je volja. Svi novotari su od ove vrste1 jer su se suprotstavili uputi slijedei strasti1 neuzubi!lah, ali neko vie neko manje. Takoer ima ljudi koji u pojedinim pravnim praktinim pitanjima prikloni se jednoj strani1 estoko se povodi za nekim imamom ili eihom. Ovo je od pokudenih stvari jer ovjek se mora zauzimati za istinu, ali to opet ne znai da treba naginjati na jednu stranu nego da pomogne istinu. Na mu'minu je da realizuje svoj iman1 i da uvijek kontrolie svoje srce. Molim Allaha da podari istinski iman meni i vama. Mu'min uvijek mora kontrolisati srce, ta je to u
398
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
mu pomoi,. Jer je On najbolji Zatitnik i najbolji Gospodar je najbolji upuiva i najbolji pomaga.
pomaga.
A tvoj
Najbolja dova je ona dova koju biljei Muslim, Ebu-Davud i drugi od Aie- radijjallahu anha -Vjerovjesnik~' kada bi ustao da klanja nou rekao:
"Allahu, Gospodaru Dibrila, Mikaila i Israfila, Stvaraoe nebesa i Zemlje, Ti Koji zna nevidljivo i vidljivo, Ti sudi meu Svojim robovima u onome u emu su se razilazili. Uputi me na ono u emu se neu razii u istini Tvojom dozvolom. Ti upuuje koga hoe na Pravi put. "1,2
njemu? Otra strast, ljubav prema dunjaluku, ljubav vodstva, ugleda i slinog tome. Zato neka ovjek uvijek pazi na svoje srce. 1 Biljei ga Muslim u Sahihu br. 770 i Ebu-Davud u Sunnenu br. 767. 2 l bn- U s ej m in - rah imehu Ila h - kae: Vjerovjesnik ~~ je ot-poinjao noni namaz ovim rijeima: "Allahu, Gospodaru Dibrila, Mikaila i lsrafila. Da bi sebi zamislio veliinu ovih meleka, jer ijim se zamiljanjem zamilja i Allahova ~1 veliina. Zna da je D ibri l~., onakav kakvim ga je vidio Poslanik ;J:t sa est stotina krila prekrivi horizont. Ako se sjeti ove trojice i njihove veliine, proi e to pa e zamislit veliinu njihovog Stvoritelja~. Zatim Poslanik~~ je izabrao ovu trojicu zato to je u Dibrilu ivot za srca tj. donosi ono u emu je ivot za srca a to je objava za koju je zaduen. Mikai[ je zaduen za ono u emu je ivot za Zemlju i biljke, a to je kia. lsrafil je zaduen za ono u emu je ivot za tijela1 vjeni ivot, a to je 'rog'. )er kada puhne u rog drugi put ljudi e ustati gledajui. Poslanik~~ je odabrao u svojoj dovi u nonom namazu jer je noni namaz prvo to ovjek otpoinje u svom danu. Kae: Ti Koji zna vidljivi i nevidljivi svijer. Tj. cjelokupni gajb1 a to je zato to su dvije vrste gajba. Djelimini gaj b i opi gaj b. Djelimini gaj b je onaj koji se odnosi n.l odredenu osobu, dok je opi gaj b koji se odnosi na sve [jude. A ono to je posebno za Allaha j este da poznaj e opi gaj b kao to je znan je budunosti. Zbog toga je propis za onog ko doe kod gatara i vraara pa im povjeruje da je uinio kufr prema onome to je objavljeno Muhammedu ~- !sto je ko povjeruje u rijei astrologa koji kau: Roen si tog i tog datuma zato si pesimista iti si sretan i slino tome. Ov.1j je uinio kufr prema onome to je objavljeno Muhammedu ~Kae: Ti e presuditi Svojim rohovimil u onome u emu su se razii.lzili. Da li Allah presuuje na dunjaluku ili Ahiretu? Na dunja!uku i Ahiretu1 On presuuje Svojim robovima na dunjaluku. Uzvieni kae: U emu god da se raziece njegov propis se vrad.:! Allahu. (B-ura, to). Uzvieni kae: Ako se u neemu r.aziece vracice to Allahu i Poslanili.u ako vjerujete u Allaha i Sudnji clan,~ to e vam hiti ho/je i ljepe rijeenje. (En-N isa, 59). Isto tako je sa zavrnom presudom na Sudnjem danu meu robovima, tako da e Allah presuditi utej ovci za ono to joj je uinila ona sa rogovima. lako se radi o
399
Zato jer Allah kae:

oi.-') ....:.1
"Ljudi su bili jedna zajednica ... " (Sura El - Beqare, 213).
f :
J
;_".w T0ts""
....
....
ivotinjama, ali e im presuditi tog dana da bi se svijetu pokazalo savrenstvo AIIahove ~pravednosti. Kae: Uput:i me u onome u emu se razilazi ru istinu T vojim doputenjem. Ti upuuje koga. hoe ru Pravi pue. Poslanik ~, moli Ailaha da ga uputi u onome u emu se razilazi na istinu. Da [i mi ovo traimo? Malo, ali emo rei da ako Muhammed ~ trai od svog Gospodara da ga uputi na istinu u onome u emu se razilazi, na nama je onda obaveza da to traimo za sebe od Allaha ~- Da se ne oslanjamo samo na sebe, da nas ne zavede nae znanje, nego na nama je da uvijek molimo Allaha da nas uputi na istinu u onome u emu se razilazi. Kae: T vojim doputenjem. Da li se ovo odnosi na - u onome u emu se razilazi- iIi se odnosi na rijei- uput:i me- ili na obije stvari? Na obije stvari. Zato to je razilaenje sa Allahovim doputenjem i uputa je sa Allahovim doputenjem. Ti upuuje kOffa hoe na. Pravi put. A to je Allahova~' vjera.
400
SLIJEENJE
PRAVOG PUTA
Kao to je u suri Junus 1 :

~
.,..
.!.ljj
.:;-;,:a~-~ '1YJ) l~u '--~'-' {:.t '1~ U""u1

u~:;::
JJ.
....
.....
e.
"
.,. J....
,..
' __:;
J.
'j:;i """
0l5' Cj
....
. ~~-:: . w--~ ~. -~je da je tako
Ljudi nisu bili nita osim jedna zajednica pa su se razili. (Sura

]unus, 19).
Pa su se razili kako stoji u suri Junus, a preneeno u uenju2 od Abdullaha b. Mes'uda
reeno
-- -:--~ -, -:.ll - .- . . . ~# ~ ~-~u~~~ ~~

''--
JJ- u~~J / , . ,, ;.>lJ
. - ~ ~-:( . '" ......;_r-r ~~ ~\ ~

.ul
"Pa je Allah slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomenu, i po njima je slao Knjigu sa Islamom, da po njoj sudi3 ljudima u onome u emu se oni razilazie. A povod je neslaganju bila meusobna zavist, ba od onih kojima je data, i
' lbn-Usejmin - rahimehuHah - kae: ljudi su bili jedan ummet pa su se razili a zatim je Allah poslao poslanike da sude meu njima. 2 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: rj. onako kako je uio lbn-Mes'ud u njegovom kiraetu. 3 lbn-Usejmin- rahimehullahkae: Kae: ... da sudi... ovo se odnosi na koga? Na Kur'an ili na Allaha? Na Allaha ai1 ali posredstvom Kur'ana. Hvala Allahu na upotpunjeno, molimo Allaha za uspjeh. ejhul-islam- rahimehullah -je zavrio knjigu. Allah upuuje koga hoe na Pravi put. Neka mu Allah oprosti i pred'e preko grijeha i da nas sastavi sa njim u blagodatima Denneta, On je kadar da
sve
uini.
Zavren je komentar od uglednog ejha Mohammeda Ibn-Saliha ei-Usejmina rahimehullahu tea[a - neka ga Allah nagradi najboljom nagradom za islam i muslimane, i neka okoristi njegovim znanjem i da'vom sve muslimane. Amin
401
to kada su im ve bili doli jasni dokazi; i onda bi Allah, voljom Svojom, uputio vjernike da shvate istinu o onome u emu se razilazie. A Allah upuuje na Pravi put onoga koga On hoe."
(Sura El - Beqare, 213).
I neka je hvala Allahu Gospodaru svjetova, i neka je salavat i selam na uglednika meu poslanicima u svako vrijeme i doba. Amin.
402
SADRAJ:
POGLAVLJE
Poistovjeivanje
sa njima u onome to nije od naeg erijata
se dijeli na dva dijela ................................................................................. 7

-poistovjeivanje -poistovjeivanje
u onome to je od odlika njihove vjere u onom to u osnovi nije uzeto od njih
POGLAVLJE 'Praznik' je naziv za rod u kojeg ulazi svaki dan ili mjesto na kojem se skupljaju, kao i svako djelo koje praktikuju na ovim mjestima i u ovim vremenima ................................................................. 9 -znaenje rijei praznik -opasnost od pokornosti enama u pogledu poistovjeivanja POGLAVLJE
praznika je mnogo i razlikuju se ................................. 13 -ono u ta veina ljudi upada od slijeenja nevjernikih praznika -praznik Isaova roenja (Boi ili Nova godina) i ono to se vee za to -ne odaziva se na poziv obiljeavanja nevjernikih praznika -musliman im nee prodavati ono sa im e se pomoi u proslavi svojih praznika -iznajmljivanje kue zimijama -zabrana konzumiranja onoga to zakolju nevjernici za SVOJe praznike -propis onog to je zaklano na rtvenicima
Nevjernikih
POGLAVLJE Post kafirskih praznika kao izdvojenog posta ................................... 63 -miljenja uenjaka o izdvajanju subote postom
403
POGLAVLJE Post u toku karnevala, festivala i drugih idolopoklonikih praznika ..................................................... 71 POGLAVLJE Svi ostali novotarski praznici i periodi su pokuena zla bez obzira na stepen pokuenosti ............................... 73 POGLAVLJE Vremena su tri vrste, a u njih ulaze neki od novotarskih praznika vezanih za mjesta i postupke ....................... 113
-svaka novotarija je zabluda -odgovor onima koji pohvaljuju novotarije -zabrana u pogledu novotarija je opteg karaktera i nije dozvoljeno svesti je na posebne situacije -Teravija ne spada u novotarije -tumaenje Omerovih rijei 'lijepa li je to novotarija' -novotarija ezana kod dva bajrama -u Poslanikovoj uputi je zadovoljenje u poogledu ibadeta, kada bi to ljudi pojmili -novotarije su kontradiktorne sa ispravnom akidom
POGLAVLJE Dan koji je vrijedan, djelima moe postati novotari j a -praznik mj esta- .................................................................. 135
-novotarije vezane za mjesta i vremena -novotarija prvog etvrtka u redebu -novotarija obiljeavanja mevluda -novotarije oko dana Aure -u periodima koje je Allah odlikovao nad ostalim je zadovoljenje potreba ove prirode za ljude
POGLAVLJE Praznici koji su vezani za mjesta ........................................................ 141
404
-olakica klanjanja namaza sa posebnim uzrokom u pokuenirn vremenima -novotarije u odlikovanim danima -okupljanje u mesdidima na dan Arefata -praznici mjesta se djele na tri vrste -Zatu envat -velianje mjesta i injenje teberruka na njima je irk -neka idolopoklonika mjesta u Damasku -Lai oko imena pojedinih kaburova kao to je kabur Huda i UmiSeleme
POGLAVLJE Praznici vezani za mjesta koja imaju svoju posebnost ................... 155 -za odaziv na dovu postoje drugi razlozi a ne beriet kaburova i posredovanje njihovih vlasnika -opasnost od uzimanja Poslanikova kabura za mjesto praznovanja -opasnost od izgradnje mesdida na kaburima -nije dozvoljeno osvjetljavanje kaburova -cjelokupno idolopoklonstvo se temelji na velianju mrtvih njihovih kaburova -nije propisano zijaretit kabure kako bi se kod njih davilo -Greka koju prave ljudi pri slijeenju pojedinih pobonjaka -to to se muriku nekada primi dova moe biti to se nekada kod kipa iskreno obratio Allahu -vrste ljudi u pogled u dove -Malikova zabrana da se dovi pored Poslanikova kabura -niko od selefa nije dozvolio da se dovi pored ka bura POGLAVLJE Propis o injenju ostalih ibadeta kod kabura ................................... 239 -Uenje Kur'ana i injenje zikra kod ka bura je novotarija -Poslanik nije propisao uenje Kur'ana kod kabura POGLAVLJE te je zabranjeno raditi kod kabura .................................................. 245 -Klanje kod kaburova je novotarija
405
-bdijenje nad kaburima i vjeenje slika po njemu je od djela onih koji oboavaju kaburove
POGLAVLJE
Mjesta gdje su stajali, odsjedali, oboavali allaha~ vjerovjesnici i dobri ljudi ali ih nisu uinili mjestima molitve ............................ 249 -ni jedno mjesto se ne posjeuje radi injenje ibadeta osim onih koja je propisao eriat -Omerova zabrana da se mjesta na kojima je Poslanik klanjao na putovanju istiu i uzimaju za musalle -hulefau-raidin nisu radili ono to je radio ibn-Omer po ovim pitanjima -irk je u spoju sa lai -Omerovo traenje kie preko Abbasa -svi hadisi o posjeti Poslanikova kabura su lani -zaklinjanje neim pored Allaha je zabranjeno -vesilet koji je Allah naredio -dova ibadeta i dova traenja -hadis u kojem je slijepac traio od Poslanika -Vesilet koji su koristili trojica koji su bili zatoeni u peini - treenje Allahom i rodbinskim vezama ne predstavlja zakletvu -Poslanik, kao i niko od selefa nisu ili u peinu Hira (nakon to je poslanik primio objavu) -ne priteu se sedla osim radi tri damije -damije koje su napravljene nad kaburima su kao i 'damija dirar'
POGLAVLJE
Mesdidul-aksa je jedna od tri damije radi kojih se priteu jahalice ................... ,. .... ,., ............... ,., ., . ................ ,., . . ~ ................ ,., ............. ,., ., .................................. ,., .............. ,., ................. ,. ,., 329 -Omerov odlazak u am i ta je uradio u Bejtul-Makdisu -uzdizanje zakletve kod kaburova i kod stijene je zabluda -israilija ti -lai koje su dodate na hadis o isri i miradu
406
POGLAVLJE
Osnova vjere kod muslimana je da se ni jedno mjesto ne izdvaja posebno radi namjerenog ibadeta osim posebnih damija ........... 337 -krani su ti koji su uinili lbrahimov, alejhi selam, kabur mjestom
posjeivanje
-islam je ponitio velianje mjesta osim damija u kojima se ini i badet -svi mesdidi su jednaki po ibadetu osim onih koje je odlikovao Poslanik -Poslanikov efa' at -Allahova zabrana da se trai oprost za murike -islam je vjera svih poslanika -vjera poslanika je jedna iako su se razlikovali erijati -sutina vjerovanja u kader -o tevhidu esmai ves-sifat -Poslanikova dova kada bi usto na noni namaz
407

Slijedjenje Pravog Puta Tom 1-2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slijedjenje Pravog Puta Tom 1-2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ejhul-islam Ibn Tejmijje

Pravog puta u suprotstavljanu stanovnicima Vatre

Prijevod: Redaktor: Lektor: Korektura i DTP: Dizajn:

Tira: 300 primjeraka Roaje, 2006/1427. h.g.

ejhul-is lam Tekijuddin Ahtned b. Tejmijj e

usuprotstavljanju stanovnicima Vatre

0~ r~t; ~l d;:; '1) ,_~Li; J;. ~~ i01 i}.:l; ~.:J\~~ ,

Li~oJ.i;-) ~~~ ~ ~~ ~~~~;1p ~u\ ~b:; .::

~.:Ul .;J.l\ l_,.a.;IJ s:WJ l p

~"""~~~~iZ-~.; ...~ ...............

L.{<>~: l ) ~l~ I"G.-'"':11~

1: -~~ u;.:; ~G m J~;.,.J) ~~ ~ _;3 r--~;~ ~<J ~ :~u

Mutefequn alej hi je hadis oko ije su se vjerodostojnosti sloili Buharija i Muslim.

Moje djelo u ovoj knjizi

sam Kur 1anske ajete po brojevima i surama.

Hvala Allahu Gospdaru svih svjetova.

Biografija ejhul-islmna Ibn Tejmijje rahimehullah

je u Harranu, u ponedjeljak desetog rebiul

evela, godine 661 h.

zapanjeni njegovom bistrinom, zapaanja i pamenja ... 11

Pohvale uleme ejhul-islamu

I mnogi drugi spomenuli.

osim ovih koje smo

I mnogi drugi osim njih.

5Knjiga Istikmne, tampana Je verifikacijom Muhammeda Reada Salima.

Knjiga Sajedije, koju je verifikovao Muhammed Read

se blagodati zavravaju dobra djela.

~~~J :::'.:\j ~J {j a~ ~..... '~~~~J, ~l iyj ~ .c.oh u .-1~.' ,. . . ~(~ .. .. .. ~ ...

ejhuf-isfam Ibn Tejmijje

POGLAVLJE STANJE OVJEANSTVA PRIJE MUHAMMEDOVOG

ejhu/-islam Ibn Tejmijje

(6 ~4 ~_)~~L>.~: 1~ ~~~Co_j-j I_;J.J:7 ~.:Ul 1 ~ ,. r;-~ ~

ejhu/-islam Ibn Tejmijje

U suri El-Beqare kae:

u istoj suri kae:

"" / ~ ~~ ~ ~,;,9 ~ ~ ~ '

"Pa su na sebe gnjev za gnjevom navukli!" (Sura EL-Beqare, 90)

;T~t iy{i "1) ~~ 7::.!- 1 :s~~:: J rp;~. <J~, ::;=}T Jj~

J_:' 1\ ;Tr if i}~;,)~~ i) ~;,i) p v-: i).:c. D.-:JJ

cJ~J ~~ J~ 1~~ ~ir J~~) ~~J~~ r-:~ ~~ ~ ~~

Jevreji konstantno mijenjaju istinu a zastranjuju.

ejhul-islam Ibn Tejmijje

Buharija u svom 'Sahihu' od Ebu Hurejre Allahov Poslanik ~ rekao:

nas je Poslanik~ obavijestio:

"Allah nee sakupiti ovaj ummet na zabludi. "6

Isto tako Poslanik s.a.w.s. nas je obavijestio:

ejhu/-islam Ibn Tejmijje

<-~ 0':: .:Ul

'lJ ,...L.!J ...

)~ ~(j l 1_,-jj\ ~jj l~ AU\ .:G-l ~lj

1".~"-"1 T"~ '~(-~ ~ jj:t... r;l uy \.A 0~ ~ . . l u~

ejhul-islam Ibn Tejmijje

J~..~ ... ,..,f-,.,.

L.. u~"""-: '.../

;:i: .... "..

~....__.u _\./ ~ ~ . 't~\.; G.!..WJ. i

Q,:~6~ ~.'4 :? G;~

ejhuf-islam Ibn Tejmij}'e

ip,; ~ ~~~ l!h ;J)S-J-~1 ~ -::::..)~ ~~ i_,jlbj

Allah srdbu kae:

o onima koji su izazvali na sebe Njegovu

oJ-'0 lJ~~ .:.,:;J l~

;:::i ..... "..

Li~oJ.i;-) ~~~ ~ ~~;1p ~u\ ~b:; .::

;T~t iy{i "1) 7::.!- 1 :s:: J rp;~. <J~, ::;=}T Jj~

cJ~J ~~ J~ 1~~ ~ir J) J~~ r-:~ ~~ ~ ~~

~~:~b.) J~_;::;,I ~c!~.:jT

:} rJ{";_jj.J ~.J'.~-1\j ~\J.~ .--~s:J\ v.... ! -_; :;~~ " . . ~l;"~~

r LS:U\.5 1 :)