GEOGRAFIJA – VODE I TLO – SKRIPTA

SVJETSKO MORE
 Svjetsko more
o sva mora povezana u jednu cjelinu
o dijeli se na mora i oceane, proučava oceanografija

 Ocean
o jedinstvene kontinuirane mase morske vode golemih dimenzija
o tihi, atlantski, indijski, arktički i južni

1. Tihi ocean (pacifik, veliki ocean)

o najveći i najdublji ocean
o trećina zemljine površine
o polovica tekuće vode

2. Atlantski ocean (atlantik)

o drugi najveći ocean
o prometan i bogat resursima

3. Indijski ocean
o jedan od najmlađih oceana
o stvoren prije 120. mil. g. raspadom Gondvane

4. Južni ocean (antarktički ocean)

o uvršten u oceane 2000. g.
o najopasniji za plovidbu (puste obale, hladne morske struje, snažni polarni vjetrovi)

5. Arktički ocean (sjeverni ocean)

o sjeverno ledeno more i mora oko arktika
o najmanji i najplići ocean

 More
o manji dio oceana koji je odijeljen otocima ili dijelovima kopna
o sredozemna, otvorena i zatvorena

 Sredozemna mora
o mora koja se nalaze između dva ili više kontinenata
o Sredozemno more između Europe, Azije i Afrike

 Morski tjesnaci (prolazi, vrata)

o mjesto približavanja dvije veće kopnene površine koje stvaraju uzak ili širok prolaz

 Morski kanali
o umjetni vodeni tokovi i putovi
SVOJSTVA MORA
 Salinitet
o ukupna količina soli (u gramima) u litri morske vode
o izražava u promilima (‰)
o prosječna slanost svjetskog mora 35‰
o slanost Jadranskog mora 38-39‰
o najveći salinitet imaju topla mora

 Izohaline
o linije koje povezuju mjesta istog saliniteta

 Desalinizacija
o djelomično ili potpuno uklanjanje otopljenih soli iz morske ili bočate vode

 Temperatura
o utječu sunčeva zračenja, geotermalne i vulkanske aktivnosti
o viša na površini, niža na dnu

 Termoklina
o sloj u morima, oceanima, jezerima u kojem se naglo mijenja temperatura

 Prozirnost
o optičko svojstvo mora
o utječu jačina osvijetljenosti, kemijski i biološki sastav vode
o toplija mora su prozirnija

 Secchijev disk
o instrument kojim se mjeri prozirnost mora

 Boja
o utječu sunčeva svjetlost, morsko dno, živi svijet, boja obale i neba
o plava, maslinastozelena, žuta, crvena

DINAMIKA MORA
 Morski valovi
o kružna gibanja morske vode koje nastaju djelovanjem vjetra

 Bonaca (tišina, kalma)

o mirno stanje mora kada ne pušu vjetrovi

 Cunami (tsunami)
o valovi prouzročeni seizmičkim aktivnostima na morskom dnu
  Oblici valova
o neporemećeni (slobodni) i poremećeni (prisilni)
 Morske struje
o vodoravna kretanja velikih masa vode prouzročene vjetrovima
o brzina se izražava u m/h ili km/danu

 Tople struje
o golfska, kurošio, istočnoaustralska

 Hladne struje
o ojašio, humboldtova, benguelska

 Morske mijene
o plima i oseka (amplituda)
o nastaju zbog utjecaja privlačnih sila Sunca i Mjeseca i rotacije Zemlje
o prouzročuje periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske razine
o važno u pomorstvu

 Jadransko more
o visina valova kod bure su 2-3 metra i kod juga su 6 metara
o u 24h su 2 plime i 2 oseke

 Litoralizacija
o koncentracija gospodarstva i stanovništva na morskim obalama

VODA NA KOPNU
 Voda
o slana 96,5%
o slatka 3,5%
o led na kopnu 1,74%
o voda u podzemlju 0,76%
o voda na kopnu
o voda u atmosferi 0,001%

 Ledeni pokrov
o velike povezane mase leda kontinentskih dimenzija
o Antarktika, Grenland
o otapanjem se povećava razina mora

 Planinski ledenjaci
o velika ledena tijela koja nastaju u planinama iznad snježne granice

 Firn
o zrnati led koji nastaje taljenjem snijega pod pritiskom novog snijega u prostorima
iznad snježne granice
 Merzlota (permafrost)
o trajno smrznuto tlo u hladnim prostorima

TEKUĆICE
 Tekućice
o vode koje koritom teku od izvora do ušća djelovanjem gravitacije
o rijeke i potoci

 Izvor
o mjesto nastanka tekućice

 Riječno korito
o žlijeb na stijenskoj podlozi kojim teče voda tekućice

 Ušće
o mjesto ulijevanja tekućice u more, jezero ili veću tekućicu
o estuarij, delta

 Pritok
o manja tekućica koja se ulijeva u veće

 Porječje
o područje kojim protječe tekućica sa svojim pritocima

 Slijev
o prostor s kojega sve rijeke otječu prema istome moru ili jezeru

 Razvodnica
o linija koja odvaja dva porječja ili slijeva. Može biti površinska ili podzemna

 Egzoreička područja
o dijelovi kopna s kojega rijeke otječu prema moru

 Endoreička područja
o dijelovi kopna u kojima rijeke završavaju u nekim udubljenjima u kopnu

 Areička područja
o područja bez otjecanja tekućica

 Vodostaj
o razina vode u koritu rijeke

 Protočni režim
o promjena vodostaja rijeke tijekom godine
o kišni, snježni, ledenjački, kombinirani
JEZERA I MOČVARE
 Jezera
o udubine u Zemljinoj kori ispunjene vodom

 Prema položaju
o Depresije
o jezera koja su čitava smještena niže od srednje razine mora
o Kriptodepresije
o jezera čije je dno ispod, a površina iznad srednje razine mora

 Prema postanku
o Tektonska jezera
o jezera čija je potolina nastala nekim od tektonskih procesa
o Erozijska jezera
o jezera koja su nastala nekim od erozijskih procesa
o Akumulacijska jezera
o jezera nastala prirodnim procesima akumuliranja materijala nanošenih
ledenjacima, rijekama, vjetrom ili onoga organskog podrijetla

 Prema stalnosti
o Stalna jezera
o jezera koja cijele godine imaju vodu te nikada ne presušuju
o Sezonska jezera
o jezera koje gube vodu u sušnom dijelu godine
o Povremena jezera
o jezera koja najčešće nemaju vodu, nego su im udubljenja suha, a vodom
se pune samo za rijetkih padalina

 Prema slanoći
o slatka
o slana

 Prema organskoj produkciji

o Eutrofna jezera
o jezera s velikom organskom produkcijom
o Oligotrofna jezera
o jezera sa smanjenom, ali još uvijek prisutnom organskom produkcijom
o Distrofna jezera
o jezera čija je organska produkcija vrlo mala, no mutna su i na dnu se taloži
mulj

 Močvare
o vlažna staništa obrasla specifičnom vegetacijom iz koje se stvara treset
  Ramsarska konvencija
o konvencija donesena 1971. godine radi zaštite vlažnih i močvarnih staništa

PODZEMNE VODE
 Voda prozračne zone
o podzemna voda nakupljena u porama i pukotinama povremeno ispunjenima
vodom

 Voda temeljnica
o podzemna voda nakupljena u potpuno zasićenim porama i pukotinama
o doseže do podloge od vodonepropusnih stijena

 Arteška voda
o podzemna voda ukliještena između vodonepropusnih slojeva
o u slučaju bušenja pokrovnog sloja izbija pod tlakom na površinu

 Mineralna voda
o voda s udjelom mineralnih sastojaka većim od 1 grama po litri vode

 Termalna voda
o podzemna voda temperature više od srednje godišnje temperature zraka na
mjestu izvora

 Vrelo
o tip izvor u krškim prostorima gdje podzemna voda izbija na površinu oblikujući
malo jezero iz kojega istječe tok

 Vrulja
o izvor podzemne vode na morskom dnu

 Ponornica
o rijeka u krškom prostoru koja stalno ili djelomično teče podzemljem

TLO
 Tlo
o rastresiti površinski sloj na Zemljinoj površini
o nastaje trošenjem stijena
o proučava pedologija
o plodna tla – gusta naseljenost
o 2000-5000.g. potrebno za razvoj cjelovitog profila tla

 Čimbenici
 o aktivni
o klimatološki, biološki, antropogeni
o pasivni
o litološka podloga, reljef, vrijeme

 Tri osnovna sloja tla

1. horizont A - živica
o humus, organski sloj na površini
2. horizont B – mrtvica
o organsko djelovanje korijenja
3. horizont C – stanac
o stijenska podloga

GLOBALNA RASPODJELA TLA

 Ne postoji jedinstvena klasifikacija tla

 Tri vrste tla prema postanku i smještaju

1. Zonalna tla
o nastala dugotrajnim i složenim procesima na geološki stabilnim prostorima
2. Azonalna tla
o u procesu raspadanja i pedogeneza nije završena
3. Ekstrazonalna tla
o močvarna, slana, smeđa tla na vapnencima i dolomitima

TLA U HRVATSKOJ
 Panonska Hrvatska
o najvažniji poljoprivredni prostor

 vrste tla
o najvažnija crnica (istok HR)
o smeđa tla (zapad nizinske HR)
o podzolasta tla (gorska HR)
o crvenica (primorska HR)

ZAŠTITA TLA
 Značenje tla
o proizvodnja biljaka, poljodjelstvo
o negativan utjecaj čovjeka, zagađenje tla
 o sastavni dio atmosfere
o regulira kemijski sastav niže atmosfere i hidrosfere
o omogućuje biološko kruženje tvari
o regulira raspodjelu i brojnost organizama u ekoustavu
o izvor sirovina
 Suvremeni načini ugrožavanja tla
o onečišćenje iz atmosfere
o smanjivanje humusa u sastavu tla
o erozija tla
o nekontrolirana sječa šuma
o požari
o unos kemijskih sredstava u tlo
o prenamjena poljoprivrednih površina

 Dezertifikacija
o proces širenja pustinja
o presudan utjecaj čovjeka i iskorištavanje tla
o dolazi do gubitka bioraznolikosti
o ¼ svjetskog kopna
o Afrika

 Salinizacija
o proces zaslanjivanja tla
o taloženje velike količine soli u tlu
o uzrok je smanjen protok vode u rijekama
o prijetnja biljnom i životinjskom
o Australija

 Laterizacija
o nekontrolirana sječa šuma
o deforestacija
o narušava kvalitetu tla
o povećanje udjela željeza i aluminija u tlu
o Južna Amerika, Jugoistočna Azija