BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
GRAD MOSTAR
GIMNAZIJA MOSTAR

OBRAZAC ZA PISANU PRIPREMU NASTAVNOG ČASA

1. Red. broj časa:

2. Škola: GIMNAZIJA MOSTAR 3. Razred: III
4. Nastavni predmet: HISTORIJA
5.Cjelina: NASTANAK MODERNOG SVIJETA
6. Nastavna jedinka: Vjerske borbe i raskoli - reformacija
7. Ciljevi i ishodi učenja ( znanja, vještine, stavovi i vrijednosti ):

Cilj 1.: Usvajanje znanja učenika o reformaciji, raskolu u Katoličkoj crkvi i posljedicama istih
Ishodi učenja: 1. Učenik će moći navesti uzroke reformacije i vjerskog raskola., područje zahvaćeno
reformacijom i protestantske crkve proistekle iz iste

Cilj 2.: Usvajanje funkcionalnih vještina učenika, sposobnosti kritičkog, kreativnog i

hronološkog razmišljanja
Ishodi učenja: 1. Učenik će moći prepoznati uzroke nezadovoljstva katoličkom crkvom i razloge
anstanka i širenja reformacije. Prepoznati i vrednovati posljedice reformacije – nastanak protestantske
crkve.
2. Učenik će moći predstaviti i objasniti interese svih društvenih slojeva za reformu crkve.
3. Učenik će moći objasniti načelo Augsburškog mira „Cuius regio, eius religio“ (Čija zemlja, toga i
vjera) i posljedice istog.
4. Učenik će moći identificirati shiznatički karakter protestantske crkve.
5. Učenik će moći prepoznati države koje su prihvatile protestantizam.

9. Tip časa : obrada novog gradiva

10. Metode i oblici rada : Metoda razgovora 8diskusija), rad s tekstom (analiza historijskih izvora),
metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije (geografska karta)
Frontalni oblik rada, individualni oblik i rad u parovima

11. Nastavna sredstva i pomagala: Udžbenik, školska tabla, geografska karta, nastavni listići
12. Artikulacija časa

Uvodni dio časa: (4. min) :

Usmenim putem provjeriti predstave i znanje učenika o Martinu Luteru i protestantizmu.

Glavni dio časa: (32 min)

Predavanje (5 min.)

Nakon podjele kršćanstva na katoličanstvo i pravoslavlje, Zapadnom Evropom je suvereno vladala

katolička crkva. Crkva je bila bogati feudalac, veliki zemljoposjednik, otuđen od naroda i u dobroj
mjeri je skrenula s onog prvobitnog Hristovog učenja o jednakosti među ljudima. Njene zloupotrebe
su bile česte i svima vidljive.
Niži kler (sveštenstvo) je suprotno propisima, živjelo o nedozvoljenim vezama i imalo djecu. Krupno

Španski/Španjolski trg 1
Tel.: 036/315-216 Fax.: 036/315-216
E-mail: gimn.mostar@gmail.com
sveštenstvo, na čelu s papama, vodi raskošan život i zanemaruje duhovne obaveze, služeći se svim
sredstvima da dođu do novca: prodajom crkvenih položaja (simonija) i indulgencijama (prodajom
oprosta).

Svi društveni slojevi bili su zainteresovani za reformu crkve : feudalci da se domognu velikih
crkvenih zemljišnih posjeda, a seljaci i kmetovi da se oslobode teških crkvenih nameta, dok je
građanski sloj nastojao stvoriti uslove za bolji ekonomski razvoj.

Važnu ulogu u nezadovoljstvu crkvom imalo je doba renesanse i novi pogled razmišljanja u svijetu,
gdje se u centar pažnje stavlja sami čovjek, a ne apsolutističko vladanje crkve. Također, težilo se
modernijoj i apsolutističkoj državnoj upravi, koju je ometala katolička crkva.

Sve to je dovelo do potrebe za reformacijom katoličke crkve.

Analiza izvora (13 minuta)

Zadatak I
Učenici će dobiti zadatak da analiziraju pisani izvor s ciljem prepoznavanja razloga nezadovoljstva
djelovanjem katoličke crkve (metoda diskusije)

Prošlo je vrijeme šutnje i došlo je vrijeme govorenja.. Ja sam, u skladu s našom odlukom, sastavio
nekoliko tačaka o reformaciji kršćanstva s namjerom da ih predočim kršćanskom plemstvu
njemačkog naroda...

...Privrženici Rima s velikom su vještinom podigli tri zida oko sebe kojima su dosad štitili sebe tako
da ih niko nije mogao promijeniti, čime je cijelo kršćanstvo strašno propalo...
Prvo, ako bi bili pritisnuti od svjetovne vlasti oni su učvršćivali i održavali ideju da svjetovna vlast
nema ovlast nad njima nego suprotno, da je duhovna vlast iznad svjetovne.
Drugo, ako su pokušali opomenuti ih Biblijom, oni su se protivili da niko osim pape nema pravo
tumačiti Bibliju.
Treće, ako im se prijetilo koncilom oni su uzvraćali da niko ne može sazvati koncil osim pape.

(Martin Luther, Otvoreno pismo kršćanskom plemstvu njemačkog naroda, 1520.)

-Navedite i objasnite nezadovoljstvo Martina Lutera u pismu!

Iz Luterovih teza o indulgencijama :

21. Stoga se varaju navjesnici oprosta kada vele da će čovjek po papinskom oprostu biti prost od
muka i blažen.

27. Ko kaže da će duša onaj čas seliti iz čistilišta čim groš padne u škrinjicu i zazveči, taj propovijeda
trice i kučine.

32. Ko drži da je oprosnim pismom siguran za svoje blaženstvo, taj će zajedno sa svojim učiteljima
otići do bijesa.

36. Svakom kršćaninu koji osjeća pravo kajanje i bol zbog svojih grijeha potpuno se praštaju muke i
krivnje, te ga to ide i bez oprosta.

2
66. Blago oprosta je mreža kojom se u sadašnje vrijeme hvata bogatstvo ljudi.

Predavanje i diskusija (7 min)

Luter je tražio, između ostalog, da se crkva vrati izvornom učenju i da sama bude moralni primjer
drugima, primjer siromašnima svojim siromaštvom tako što će se odreći materijalnih bogatstava, te
da drži molitve na narodnim jezicima, a ne na narodu stranom latinskom.
Takvo učenje je odbijeno od strane pape, koji je isključio Lutera iz katoličke crkve, što je dovelo do
vjerskog raskola.

Pitanje za učenike :
-Zašto je papa isključio Lutera iz katoličke crkve i kako je to dovelo do vjerskog raskola tj.do
nastanka nove religije?

Luter je stekao mnogo pristalica i organizovao novu crkvu koja je nazvana luteranska ili
protestansska. Dobio je podršku njemačkih feudalaca, uglavnom iz srednje i sjeverne Njemačke.
Feudalci i građanski sloj su time vidjeli mogućnost da ojačaju svoju moć nasuprot katoličkoj
vladavini, a seljaci i kmetovi oslobođenje od feudalnih odnosa (što se nije desilo).

Pitanje za učenike:
-Zašto nije došlo do ukidanja feudalnih odnosa?

Nova religija je dovela i do vjerskog rata između pristalica katoličke i protestanske crkve, koji je
zaključen mirom u Augsburgu 1555. godine, kojim je zvanično priznata protestanska vjera.

Pitanje za učenike :
-Zašto je priznata protestantska crkva od strane katoličke crkve?

Po odredbana ovog sabora svaki vladar u njemačkim državama je imao pravo da odabere
vjeroispovijest za svoje podanike po načelu „Cuius regio, eius religio“ (Čija zemlja, toga i vjera)

Pitanja za učenike :
-Šta je to načelo značilo na terenu u praksi?

Oni stanovnici koji nisu htjeli prihvatiti vjeru svog vladara morali su se iseliti.

Luterova reformacija nije bila jedina :

Analiza izvora (7 minuta)

Zadatak II
Učenici će dobiti zadatak da analiziraju historijsku kartu u udžbeniku (str.27) s ciljem upoznavanja
reformističkih pokreta i novih crkava, te teritorija koje su zauzimali (luteranstvo, kalvinizam,
anglikanizam)

Završni dio časa: (9 min.):

Provjeriti da li su učenici razumjeli gradivo putem kratkog testa.

3
Zadatak III

1.Navedi najveće razloge nezadovoljstva katoličkom crkvom

Zaokruži tačan ili tačne odgovor/e!

2. Indulgencija je :

a) prodaja crkvenih oprosta

b) kupovina crkvenih položaja
c) crkveni porez

3. Augsburškim mirom je:

a) priznata anglikanska (protestantska) crkva

b) priznata luteranska (protestantska) crkva
c) izvršena religijska monolitnost u demografskoj strukturi prostora Njemačke

4. Gledajući iz objektivnog ugla, protestantska crkva je:

a) shizmatska crkva
b) heretička ckva

13. Plan izgleda table:

Razlozi nezadovoljstva Katoličkom crkvom :

-Crkva-feudalac
-Simonija
-Indulgencija
-Nemoralan život i neukost sveštenstva

Društveni slojevi zainteresiranosti za reformu crkve :

-Feudalci da se domognu velikih crkvenih zemljišnih posjeda,

-Seljaci i kmetovi da se oslovde teških crkvenih nameta,
-Građanstvo nastojalo stvoriti uslove za bolji ekonomski razvoj i težnja antropocentričnom pogledu
na svijet..

1555. Augsburški mir – cuius regio, eius religio

4
14. Korelacija sa drugim nastavnim predmetima: geografija, vjeronauka

15.Napomene – zapažanja:

16. Literatura:
1. Vehid Smriko, Aldin Smriko, Historija – Udžbenik za treći razred gimnazije s historijskom
čitankom, Sarajevo, 2007.
2. Vehid Smriko, Čitanka za treći razred gimnazije, Sarajevo, 2003.
3. Povijest svijeta, Split, 2005.

Datum: septembar.2022 Nastavnik/Profesor : Amar Šipković

Direktor: Lejla Juklo

5
 BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
GRAD MOSTAR
GIMNAZIJA MOSTAR

Španski/Španjolski trg 1
Tel.: 036/315-216 Fax.: 036/315-216
E-mail: gimn.mostar@gmail.com