J OHN ZE R Z A N

Anarhoprimitivizam
protiv civilizacije
Priredili
Zoran Roko i Vieslav Kirini
Naklada Jesenski i Turk
Zagreb, 2004.
Izvori
John Zerzan, Elements of Refusal. Left Bank Books, 1988.
John Zerzan, Future Primitive. Autonomedia, 1994.
John Zerzan, ur., Against Civilization: Readings and Reflections.
Uncivilized Books, 1999.
John Zerzan, Running on Emptiness The Pathology of Civilisation.
Feral House, 2002.
Web: www.primitivism.com
Derrick Jensen Enemy of the State: An Interview with John Zerzan,
objavljeno u asopisu The Sun, rujan 1998. (takoer na web-stranici
http://www.derrickjensen.org/zerzan.html)
Napomena: U svojim tekstovima Zerzan nije uvijek paljiv u navoenju
izvora koje citira. Budui da njegovi tekstovi nemaju akademsku pretenziju
te zbog tehnike jednostavnosti, u ovome smo izdanju uklonili mjestimina
navoenja literature na koju Zerzan referira.
Sadraj
Predgovor
Zoran Roko: Iskoristi svoju katastrofu 7
Primitivci budunosti 19
Porijeklo i znaenje jezika 44
Umjetnost na optuenikoj klupi 58
Mladost i regresija u infantilnome drutvu 70
Praznina kao pokretalo 75
Vrijeme tuge 91
Vrijeme kao izvor nezadovoljstva 95
Protiv tehnologije 121
Katastrofa postmodernizma 133
Hakim Bey, postmoderni anarhist 160
Tko je Chomsky? 163
Dravni neprijatelj
(razgovor s Derrickom Jensenom) 168
Pogovor
Vieslav Kirini: John The Primitivist 200
Primitivci budunosti
Podjela rada, koja je odigrala bitnu ulogu na naem putu prema
dananjoj globalnoj krizi, svakodnevno nas prijei u poimanju izvora
te uasne sadanjosti. Mary Lecron Foster nedvojbeno ublaava zbilju
kada istie da ao(oo|oc|| oaoas |e(| oz|||oa | oasoa |acneo(ac|-
a. Shanks i Tilley iznose, pak, rijetku i srodnu tvrdnju: Sn|sao ao(oo-
|oc|e o|e (e| o|o (onaceoe o|os(|. ao(oo|oc|a noa o(eca(| oa
oneoo oac|oa (onaceoa o|os(| o s|o oo(eoe e|oos(o|c|e
saoaoos(|. Drutvene znanosti i sme onemoguavaju iroku i dubo-
ku viziju koja je potrebna za takvu rekonstrukciju.
Kada je rije o porijeklu i razvoju ovjeka, prostor rasprenih
podruja i potpodruja poput antropologije, arheologije, paleonto-
logije, etnologije, paleobotanike, etnoantropologije itd. zrcali od
samog poetka suavajue, osakaujue djelovanje civilizacije. No,
bez obzira na to, postojea literatura se moe pokazati itekako koris-
nom, ako joj se pristupi na primjeren nain, s primjerenom svijeu i
udnjom da se prevladaju njezina ogranienja. tovie, sve slabosti
vie ili manje ortodoksnih modela miljenja mogu biti, i doista se poka-
zuju korisnima, za sve nezadovoljnije drutvo. Nezadovoljstvo suvre-
menim ivotom se pretvara u nepovjerenje prema slubenim laima
koje se plasiraju kao opravdanja tog ivota i pojavljuje se istinitija slika
ljudskog razvitka. Odricanje i podlonost, kao odlike suvremenog
ivota, dugo su isticane kao nune sastavnice |oos|e |ooe. Pa na-
pokon, u odnosu na na predcivilizacijski ivot obiljeen neimatinom,
surovou, i neznanjem, autoritet se nadaje kao pravo dobroinstvo
koje nas je spasilo od divljatva. |ec|os|| coe| i Neaooe(a|ac se
prizivaju svaki put kada nas se eli podsjetiti gdje bismo bili bez reli-
gije, vlasti i nadniarenja.
Meutim, taj ideoloki pogled na nau prolost se u posljednjih
nekoliko desetljea radikalno izmijenio, zahvaljujui radu akademika
poput Richarda Leeja i Marshalla Sahlinsa. U antropolokim uvjere-
njima dogodio se gotovo potpun obrat, praen bitnim posljedicama.
Danas, primjerice, znamo da je ivot prije pojave pripitomljavanja i
zemljoradnje zapravo bio prilino lagodan, obiljeen bliskou s pri-
rodom, ulnom mudrou, jednakou spolova i zdravljem. Tijekom
milijuna godina to je bila naa ljudska priroda, sve dok nas nisu poro-
bili sveenici, kraljevi i efovi.
Nedavno se dogodilo jo jedno zapanjujue otkrie koje pro-
dubljuje ve spomenutu spoznaju i koje nam moda govori neto jed-
nako vano o tome tko smo bili i tko bismo jednom ponovno mogli
postati. Sredinji pravac napada na te nove opise ivota skupljaa/lo-
vaca oitovao se u poesto neizravnom i naznaenom milostivom
opisivanju tog ivota kao najvieg stupnja do kojeg je u toj ranoj fazi
razvoja ovjek uope mogao doi. Taj argument, dakle, ne porie da
je postojalo dugo razdoblje oitog blagostanja i mirnog suivota, nego
istie da ljudi jednostavno nisu bili mentalno sposobni zamijeniti jed-
nostavan ivot sloenim drutvenim i tehnolokim napretkom. U jo
jednom fundamentalnom udaru na civilizaciju, danas znamo da je
ljudski ivot neko, i to prilino dugo, bio ne samo lien otuenja ili
dominacije, nego da su kao to pokazuju istraivanja arheologa
Johna Fowlleta, Thomasa Wynna i drugih tadanji ljudi posjedovali
inteligenciju koja je bila u najmanju ruku jednaka naoj. Time je jed-
nim udarcem odbaena teza o oezoaoo, a promiljanje naeg porijekla
obasjano je novim svjetlom.
Da bi se pitanje mentalne sposobnosti kontekstualiziralo, koris-
no je razmotriti razliita (i ponovno istiem, ideoloki nabijena) tuma-
enja ljudskog porijekla i razvoja. Robert Ardrey je iznio krvoedno,
maistiko vienje pretpovijesti, to su u blaem obliku uinili i Des-
mond Morris, te Lionel Tiger. Slino tomu, Freud i Konrad Lorenz pisali
su o korijenskoj pokvarenosti ljudske vrste, pridonosei time jaanju
hijerarhije i moi. Na sreu, pojavio se i jedan bitno uvjerljiviji pogled
na stvari, pogled koji odgovara dananjem uvrijeenom pogledu na

Anarhoprimitivizam protiv civilizacije

ivot u paleolitiku. Dioba hrane se dugo vremena smatrala sastavnim
dijelom najranijeg ljudskog drutva. Jane Goodall i Richard Leakey, kao
i mnogi drugi, zakljuili su da je dioba hrane bila kljunom sastavni-
com ustanovljavanja naeg jedinstvenog ljudskog razvitka tijekom
posljednjih dvaju milijuna godina. Taj se zakljuak, koji su od poetka
sedamdesetih godina razradili Linton, Zihlman, Tanner i Isaac, poka-
zao neospornim. Jedan od snanih argumenata koji ide u prilog tezi o
suradnji, a pritom osporava onu o opem nasilju i dominaciji mukara-
ca, tie se smanjivanja razlike u veliini i snazi izmeu mukaraca i
ena u ranoj fazi evolucije. Spolni dimorfizam ili dvooblije, izvorno
se esto naglaavao ukazivanjem na obiljeja kao to su, primjerice,
istaknuti onjaci ili zo|| za |o|o kod mujaka, te puno manji onjaci
kod enki. Nestanak velikih mukih onjaka snano upuuje na to da
je enski dio vrste ee odabirao drueljubive i dijeljenju sklone
mujake. Mujaci i enke veine dananjih majmuna imaju znatno
due i vee onjake i to upravo zbog nemogunosti da njihove enke
naprave takav izbor, istiu Zihlman i Tanner.
Podjela rada meu spolovima jo je jedna kljuna sastavnica
ljudskih poetaka, pri emu se to stanje neko smatralo neupitnim
obiljejem skupljaa lovaca. Danas je pak uvelike prihvaeno milje-
nje da je skupljanje biljne hrane koje se neko smatralo iskljuivo
enskim poslom, nebitnim u odnosu na lov mukaraca bio glavni
izvor hrane. Budui da ene po pitanju hrane nisu, dakle, znaajno
ovisile o mukarcima, ini se da su, umjesto podjele rada, sredinje
odlike tadanjeg ivota bile fleksibilnost i zajednike aktivnosti. Kao to
istie Zihlman, najbitnija sastavnica ranog ljudskog postojanja moda
je bila potpuna fleksibilnost u ponaanju. Joan Gero pokazala je da su
kameno orue, uz mukarce, izraivale i ene, a Poirier nas podsjea
da oe os(o| o|(| eoao a|eo|o|| oo|az |o| || o(o|o oeeoe oa
so ao| |oo| ooo||| ooe|o aoa. Skupljanje hrane vjerojatno nije
zahtijevalo podjelu rada, istie Slocum, a spolna specijalizacija se javila
prilino kasno u ljudskoj evoluciji, prema tvrdnjama Zihlmana, Cra-
dera i Isaaca. Ako je, dakle, poeta prilagodba nau vrstu usredotoila
na skupljanje, kada se onda pojavio lov? Binford tvrdi da naznake o
koritenju ivotinjskih proizvoda ili, drugim rijeima, dokazi o provo-
enju klanja ne postoje, sve do razmjerno nedavne pojave anatomski
Primitivci budunosti

modernih ljudi. Ispitivanje fosilnih ostataka zuba pronaenog u

Istonoj Africi to ga je elektronikim mikroskopom proveo Walker,
upuuje na prehranu koja se ponajprije sastojala od voa, dok slino
ispitivanje kamenog orua pronaenog na milijun i pol godina starom
nalazitu Koobi Fora u Keniji pokazuje, prema rijeima Keeleya i Totha,
da su orua koritena u obradi biljnih materijala. Mala koliina mesa
u ranoj paleolitskoj prehrani vjerojatno je pribavljena sa strvina, a ne
putem lova, tvrdi Ehrenberg.
||oooo stanje vrste je oito bilo obiljeeno prehranom koja uve-
like se zasnivala na povru bogatom vlaknima, za razliku od suvremene
prehrane zasiene mastima i ivotinjskim bjelanevinama, te susljednim
kroninim poremeajima. Iako su se nai rani preci za uspjeno skup-
ljanje biljaka koristili oe(a|o|n ozoaaoen o|o||oe | sesoon o|eo-
(ac|on, kao to istie Zihlman, arheoloki dokazi o postojanju lova tek
se poslije polako poinju umnaati, napominje Hodder.
Mnogi su dokazi, meutim, potpuno izmijenili pretpostavke o
proirenosti lova u pretpovijesti. Tako se, primjerice, nakon pomne ana-
lize pokazalo da su nakupine kostiju, koje se neko smatralo dokazima
masovnog ubijanja sisavaca, zapravo bile vodeni nanosi ili pak ulov
drugih ivotinja. Tekst Lewisa Binforda leso || o !ooa||| os(oa|| |oc|
oa s|oooe:. dobar je primjer takve pomne analize. Autor u tekstu izra-
ava svoju sumnju da je lov bio vanije zastupljen sve do prije 200.000
godina. Adrienne Zihlmann je zakljuila da se |o a|a azneoo
|asoo o eo|oc|| i da se nozoa oe o(eze oa |e oo os|eoo|| s(o-
(|oo (|soca coo|oa. Postoje mnogi autori poput L. G. Strausa ili
Trinkhausa koji ne vide nikakve dokaze o postojanju ozbiljnog lova
ak i kasnije, odnosno sve do vremena kasnog gornjeg paleolitika,
dakle tek neto prije pojave zemljoradnje.
Najstarije ouvano kameno orue pronaeno je u Hadaru u
Istonoj Africi. Profinjenije bi metode datiranja mogle pokazati da je
staro ak vie od tri milijuna godina, tvrdi Klein. Glavni razlog zbog
kojeg se smatra da su ti artefakti nastali ljudskom rukom jest injenica
da su u njihovoj izradi koriteni drugi artefakti, to je, koliko nam je po-
znato, iskljuivo ljudska odlika. |ono |a||||s. ili coe| nas(o. ozna-
ava prema dosadanjim shvaanjima prvu vrstu ljudi, a njegovo se ime
odnosi na najranije zabiljeeno koritenje kamenog orua, istie

Anarhoprimitivizam protiv civilizacije

Coppens. U svojoj oeeoa(oo eooos(aoo | oc|o|o|(o ||acoo||
afrikim i azijskim prilikama, |ono |a||||s se sluio jednostavnim
uporabnim predmetima od drva i kosti, ali kako su ti materijali vrlo
podloni propadanju, njihova je zastupljenost u arheolokim nalazima
bitno manja.
U toj fazi razvoja, nai preci imali su manje mozgove i tijela od
nas, ali Poirier istie da je o||oa os(|ao|a|oa aoa(on|a, odnosno ana-
tomija lubanje, |||a |o s||coa ooo nooeooc coe|a, a Holloway do-
daje da njegova prouavanja unutarnjih osobina lubanje iz tog vremena
upuuju na moderan ustroj mozga. Nadalje, orue starije od dva mili-
juna godina upuuje na uvrijeenu prevagu desne ruke, to se vidi iz na-
ina izrade kamenog orua. Desnorukost se, kao sklonost, u modernog
ovjeka odreuje kao iskljuivo ljudska odlika, poput naglaene laterali-
zacije mozga i oita funkcionalnog odjeljivanja cerebralnih podruja,
pie Holloway. Klein, pak, zakljuuje da su o (o |ene (ene|oe |oos|e
sozoaoe | |onoo||ac|s|e soso|oos(| co(oo s|cooo |||e |so(oe.
Prema mnogim izvorima, |ono eec(os je drugi glavni predak
|ono sa|eosa i pojavljuje se prije oko 1.700.000 godina kada ljudi
izlaze iz uma, te odlaze na sue, otvorenije i travom bogate afrike
savane. Iako sama veliina mozga nije nuno povezana s mentalnim
sposobnostima, sadraj lubanje |ono eec(osa je toliko slian onom
modernog ovjeka da je ta vrsta eoa(oo |||a soso|oa za s||coe
oo|||e o ooaaoo, istiu Ciochon, Olsen i Tames. Srodno tomu,
Johanson i Edey napominju: |aoa ||sno erectusa s oaec|n nozcon
osoeo||| sa sapiensom oanaoec nozca zaoena|| |(on sa
ooca o||oa o|||eza |neoa s(a || noa|a ||(| o|oo(a. |ono
oeaooe(a|os, na najblii predak, imao je mozak neto vei od naega.
esto ismijavani Neandertalac je opisivan kao primitivno, glupo stvo-
renje u skladu s prevladavajuom hobbesovskom ideologijom
unto oitoj inteligenciji i golemoj fizikoj snazi, istie Shreeve.
Nedavno je, meutim, pogled na cijelu vrstu doveden u pita-
nje. Pozornost je privukla injenica da fosilni ostaci razliitih vrsta o-
vjeka s| eoon o|azoo neJoso|oo |se|e(eoe no|o|o|e oo|||e,
to dovodi u pitanje postojeu podjelu ovjeanstva na odvojene
rodove. Fagan, primjerice, pie da je a|o (e|o ooc| asoe (a|sooo-
n|s|e azoe|o|ce |zneJo |ono eec(osa | a|a|cooc |ono sa|eosa.
Primitivci budunosti
!
s eooe s(aoe. (e |zneJo a|a|cooc | aoa(ons|| nooeooc |ono sa|-
eosa s ooce. Foley pak dodaje da aoa(ons|e az|||e |zneJo |ono
eec(osa | |ono sa|eosa o|so e|||e. Jelinek jednoznano izjavljuje da
oena a|aoa az|oca. o| aoa(ons|oc o|(| |o|(oa|ooc, za odjeljivanje
eec(osa i sa|eosa u dvije vrste, te zakljuuje ba kao i Hublin da
se ljude od kasnog paleolitika nadalje noze sna(a(| sa|eos|na. Taj
nevjerojatan napredak u pristupu ranoj inteligenciji je nedvojbeno po-
vezan s dananjom pomutnjom po pitanju vrsta i uzmicanjem nekada
prevladavajueg, sveopeg modela evolucije.
Proturjeja oko kategorizacije vrsta zanimljiva su, meutim,
iskljuivo u kontekstu pitanja: kako su ivjeli nai preci? Unato mini-
malnom broju prirodnih ostataka koji mogu preivjeti tolike milijune
godina, ipak je mogue nazrijeti potku tog ivota i njegove poesto
uglaene odlike iz vremena prije podjele rada.
Z|||a a|a(a koju su Leakeyjevi pronali na lokalitetu Olduvai
Gorge sadravala je |aen es( eozoa(|||| (|oa a|a(a, starih otpri-
like 1.700.000 godina. Ubrzo se pojavila i acheulijanska sjekira
simetrine ljepote kojom su se ljudi koristili prije otprilike milijun go-
dina. Suzolikog oblika i iznimno uravnoteena, ona oituje sklad i
uporabljivost iz razdoblja koje uvelike prethodi simbolizaciji. Isaac
napominje da se osoooa o(e|a |oo| za o(|n o|o|na oc|(oe o
azoosoon oseco o||||a |o| o(eco oo o|oowaos|oc ozo|a |on-
|eoa |aneoa, te postavlja pitanje: kako se uope dogodilo da se
s|ozeoos( |ooJa| o|s(oecoe s |o|on ||acoJeooco. Sudei prema
urezima koji su pronaeni na ouvanim kostima, ljudi su istie
Gowlett u to davno doba tetive i kou ubijenih ivotinja rabili za
izradu konopa, vre i ogrtaa. Butzer pak istie da postoje dokazi koji
upuuju na to da su ljudi krzna rabili za oblaganje zidova peine i
sjedala, te za izradu leaja rabili morsku travu.
Vatra je u uporabu ula prije gotovo 2 milijuna godina, a vjero-
jatno bi se pojavila i ranije da u afrikoj pradomovini ovjeka nisu
vladali tropski uvjeti, istie Poirier. Razvijena uporaba vatre ukljuivala
je paljenje peina kako bi se istjerali kukci i zagrijali ljunani podovi
koji se pojavljuju u ranom paleolitiku.
Prema rijeima Johna Gowletta, jo postoje arheolozi koji sma-
traju da su sve vrste prije |ono sa|eosa, koji obuhvaa tek proteklih
"
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
30.000 godina, bile neusporedivo primitivnije od nas |s(|os||| |oo|.
No, s obzirom na ranije spomenute podatke o fundamentalno no-
oeoon ustroju mozga, ak i kod ranih ljudi, ta e se manjina morati
pomiriti sa suvremenim spoznajama koje upuuju na injenicu da je
ljudska inteligencija bila potpuno prisutna gotovo od samog poetka
razvoja ljudske vrste. Thomas Wynn je prosudio da je za izradu ache-
ulijanske sjekire bio potreban s(oao |o(e||ceoc|e |o| ooeJoe eooo
ose nooeoo ooas|o oso|o. Gowlett, poput Wynna, razmatra ra-
zinu oea(|ooc n||eoa potrebnu za koritenje primjerenog orua,
primjerene snage i primjerenog kuta udarca, te fleksibilnosti potrebne
za izradu sjekire. Zakljuuje da je izrada zahtijevala vjeto rukovanje,
koncentraciju, trodimenzionalnu vizualizaciju oblika i planiranje, te da
su spomenute sposobnosti |||e o|ezeoe |oo ao|| |oos||| ||ca |e
co(oo oa n|||ooa coo|oa i (o e, dodaje Gowlet, c|oeo|ca. a oe o|o
oacaJaoe.
U golemome vremenskom rasponu paleolitika dogodilo se, pre-
ma Rollandu, neobino malo promjena u tehnologiji. Gerhard Kraus
istie da je (|e|on oa | o| n|||ooa coo|oa oaeoa| o |aneoon
ooJo ||o aao oo||. Pod svjetlom novih spoznaja o pred-povijesnoj
inteligenciji, ta s(acoac|a prilino zbunjuje znanstvenike. Prema
Wymerovu sudu, (e|o e s|a(|(| za(o e oaeoa| ||o (a|o so. ini
mi se vrlo vjerojatnim da je upravo inteligencija, pouena uspjehom i
zadovoljstvom skupljako-lovakog ivota, pravi razlog navedenog
izostanka oae(|a. Podjela rada, pripitomljavanje ivotinja, simboli-
ka kultura sve je to odbaeno vrlo rano. Suvremeno miljenje, utje-
lovljeno u postmoderni, htjelo bi zanijekati zbiljnost rascjepa izmeu
prirode i kulture; meutim, s obzirom na mogunosti prisutne u ljudi
prije pojave civilizacije, moglo bi se rei da su oni davno odabrali
prirodu umjesto kulture. Takoer je vrlo popularno svaki ljudski in ili
predmet promatrati u njegovu simbolikom znaenju, a to je ope-
nito govorei jo jedna sastavnica negiranja suprotstavljenosti prirode
i kulture. Ali, tu je na djelu kultura kao manipulacija temeljnim simbo-
likim formama. ini se doista neupitnim da konkretizirano vrijeme,
jezik pisani svakako, a vjerojatno i govorni te broj i umjetnost, nisu
tijekom cijeloga tog vremena imali nikakvo osobito znaenje, unato
inteligenciji potpuno sposobnoj za njih.
Primitivci budunosti
#
Htio bih, onako usput, izraziti svoje slaganje s Goldschmidtom
koji istie da je s||eoa o|neoz|a o |zcaJ|aoo s|n|o||c|oca s|e(a
|ene. Srodne su tome i rijei Normana O. Browna: z|o( |ez (|aceoa
o|e o|o o|esooc eneoa, podsjeaju me na to da vrijeme kao ma-
terijalnost nije sadrano u zbilji, nego je ono toj zbilji nametnuto preko
kulture kao prvi kulturalni namet. A kako je ta osnovna dimenzija sim-
bolike kulture napredovala, tako je u jednakoj mjeri jaalo otuenje
od prirodnog.
Cohen simbole vidi ||oco|n sas(ao|cana az|(|a | oozaaoa
oo(eooc oe(|a. To poput velikog broja pozitivnih dokaza upu-
uje na injenicu da prije pojave simbola nije vladalo stanje nereda
koje bi pojavu simbola uinilo nunom. Na slinome tragu, Lvi-Strauss
je istaknuo da n|(s|o n||eoe o|e| oaeooe oo s|es(| o oe|ana
ena o||oo azeeoo. U emu dakle lei uzrok izostanka poretka,
sukoba ili opreka? Literatura koja se bavi paleolitikom gotovo da
uope ne postavlja to kljuno pitanje, iako postoje tisue monografija
posveenih pojedinim odrednicama tog razdoblja. Osobno mi se ra-
zumnom ini hipoteza da je podjela rada neprimjeena zbog svojeg
ledenjaki sporog napredovanja i neshvaena zbog svoje novine otvo-
rila sitne pukotine u ljudskoj zajednici i potaknula nezdravo ophoenje
prema prirodi. U kasnom gornjem paleolitiku, |e e(oaes( (|soca co-
o|oa. oc|oo se oaza(| (aco| sec|a||z|aooc s|o|aoa |||a|a oa
oooco |||s|oca |s(o|a. (e sec|a||z|aooc |oa, primijetio je Gowlett.
Naglu pojavu simbolikih djelatnosti dakle, obreda i umjet-
nosti u Gornjem paleolitiku, arheolozi su protumaili kao jedno od
e||||| |zoeoaJeoa pretpovijesti, uzevi u obzir nepostojanje tih dje-
latnosti u srednjem paleolitiku. No, utjecaj podjele rada i prirodne
specijalizacije sve se snanije oitovao preko razbijanja cjelovitosti i
prirodnog poretka, to je trebalo nekako nadoknaditi. Zanimljivo je
pritom da taj prijelaz na civilizaciju mnogi i dalje smatraju bezopasnim.
Foster ga gotovo oduevljeno pozdravlja, zakljuujui da se s|n|o||c-
|| o|||| o|azao eona |neo||n. |oooc| oa e Homo sapiens o-
s(ao na(e|a|o|n cosooaon s|e(a! On je zasigurno u pravu kada
istie da je ooa|a s|n|o|a |s(|os|a ||( |o|(oe, ali istodobno potpuno
zanemaruje injenicu da je ta uspjena prilagodba poluila otuenje i
unitenje prirode koje je poprimilo dananji zastraujui izraz.
$
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
Razumno je pretpostaviti da je simboliki svijet potekao iz
uoblienja jezika koji se, pak, oe|a|o oa|o |z na(|ce seo|o|a(oe
oee|a|oe |onoo||ac|e, kako istiu Tanner i Zihlman, te iz izravnog
kontakta licem u lice. Iako ne postoji slaganje u vezi s vremenom po-
jave jezika, nema, takoer, ni dokaza o postojanju govora prije razdo-
blja kulturne e|s|oz|e kasnog gornjeg paleolitika. ini se da je jezik
djelovao poput zae|e, poput sredstva putem kojega je ivot, prema
Mumfordovim rijeima, stavljen pod stroi nadzor, te je njime zaustav-
ljena poplava slika i podraaja kojoj je predmoderni pojedinac bio
|z|ozeo. U tom smislu, jezik vjerojatno oznaava poetak odstupanja
od otvorenog ivota i zajednitva s prirodom, te kretanje prema ivotu
vie usmjerenom k nadvladavanju i pripitomljavanju, a koji je uslijedio
nakon inauguracije simbolike kulture. Takoer je vjerojatno pogreno
pretpostaviti da je miljenje napredovalo ako uope i postoji neto
takvo kao oeo(a|oo miljenje, ije bi napredovanje moglo biti ope-
nito priznato budui da mi zapravo mislimo u jeziku; meutim, ne
postoje nikakvi vrsti dokazi da to tako mora biti, istie Allport.
Postoje mnogi primjeri pacijenata koji su, zbog posljedica
modanog udara ili slinih oteenja, potpuno izgubili sposobnost go-
vora, ukljuujui i mogunost intrapersonalnog, unutarnjeg razgovora,
a da su pritom bili potpuno sposobni za jasno, suvislo razmiljanje svih
vrsta. Prema Donaldovim rijeima, ti podaci snano upuuju na to da
je |oos|a |o(e|e|(oa|oa soso|oos( eo|os(eoo nocoa. ca| | |ez os-
(oaoa ez||a.
Kada je rije o djelatnoj simbolizaciji, Goldschmidt je, ini se, u
pravu kada prosuuje da je nozoa oao o|eo |o| se oa|oe o
cooen a|eo||(||o ||o ||ocoa sas(ao|ca os(oa |o|(oe. oocoooa
za osaJeoo o s||ooos( |eoo. Obred je odigrao niz vodeih uloga u
onome to Hodder naziva oesn||eo|n azoen s|n|o||c||| | oo(e-
o|| s(o|(oa koji se zbivao usporedno s dolaskom kulturnog posre-
dovanja. Obred je bio kljuno sredstvo za postizanje i uvrivanje
drutvene povezanosti, istiu Johnson i Conkey; tako, primjerice,
totemski obredi snae jedinstvo klana.
Poetak uspona pripitomljavanja ivotinja ili pripitomljavanja
prirode oituje se u kulturalnom ureivanju divljine putem obreda.
Oito je da vienje ene kao divlje ili opasne datira iz tog vremena.
Primitivci budunosti
%
Figurice \eoee. rabljene u obredne svrhe, javljaju se prije 25.000 go-
dina kao primjer najranijeg simbolikog uoblienja ene koji se rabio
u svrhu reprezentacije i kontrole, istie Hodder. Podreivanje divljine
oituje se jo konkretnije u pojavi sustavnog izlovljavanja krupnih
sisavaca; obred je bio sastavnim dijelom te djelatnosti.
Kao amanska djelatnost, obred se moe smatrati i vrstom
izlaska iz stanja u kojemu je, prema Leonardovim rijeima, svim
tadanjim ljudima zajednikom bila svijest koju bismo danas odredili
kao izvanosjetilnu. Kada su, meutim, samo specijalizirani pojedinci
preuzeli pravo na tu razinu percepcije koja je neko vjerojatno bila
zajedniko obiljeje, uinjeni su daljnji koraci u smjeru promicanja i
osnaivanja podjele rada. Povratak izvornome blaenstvu putem obre-
da gotovo je univerzalna tema mitova, pri emu obredne radnje obe-
avaju, izmeu ostalih blagodati, rastvaranje mjerljivog vremena. Taj
sadraj obreda upuuje na prazninu koju on, poput cijele simbolike
kulture, navodno popunjava. Kao sredstvo usporeivanja osjeaja, kao
metoda kulturnog usmjeravanja i obuzdavanja, obred prema Ben-
deru uvodi umjetnost, kao vid obrednog izraza.
Nena o||a|e oo|e, istie Gans, oa az||c|(| o|||c| se(ooe
one(oos(| soe o|e||o o|o |z o|eoa. Poinje se javljati osjeaj
nelagode, osjeaj da ranija, izravna izvornost polako nestaje. Mislim da
je La Barre u pravu kada prosuuje da | one(oos( | e||c|a |zo|co |z oe-
zaooo|eoe zoooe. Kultura, dakle u poetku apstraktnim, jezinim
putem, a zatim posredstvom obreda i umjetnosti pokuava umjetnim
putem rijeiti duhovnu i drutvenu tjeskobu. Obred i magija, istie
Wymer, vjerojatno su imali snanu prevlast u ranoj, gornjopaleolitskoj
umjetnosti, te su uz sve naglaeniju podjelu rada igrali kljunu
ulogu u koordinaciji i usmjeravanju zajednice. Slino tomu, Pfeiffer je
slavne peinske crtee, nastale u Europi u vrijeme gornjeg paleolitika,
opisao kao izvorni oblik inicijacije mladei u tada ve sloeni drutveni
sustav, oblik nuan za odravanje reda i discipline. I umjetnost je,
dakle, pridonijela uspostavi nadzora nad prirodom, primjerice kao dio
razvitka najranije faze teritorijalizma.
S pojavom simbolike kulture, i njoj inherentne volje za mani-
pulacijom i nadzorom, otvoren je prostor pripitomljavanju prirode.
Nakon dva milijuna godina ljudskog ivota u granicama prirode, ivota
&
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
u ravnotei s drugim divljim vrstama, poljoprivreda je izmijenila na
nain ivota, nain prilagoavanja i to na nevien nain. Nikada prije
nije se dogodila toliko bitna i radikalna promjena jedne vrste u tako
kratkom vremenu. Samopripitomljavanje putem jezika, obreda i
umjetnosti je nadahnulo pripitomljavanje biljaka i ivotinja koje je
ubrzo uslijedilo.
Pojavivi se prije tek 10.000 godina, zemljoradnja je ubrzo
odnijela pobjedu; jer nadzor, po svojoj naravi, s vremenom postaje sve
snaniji. Kada se jednom javila elja za proizvodnjom, pokazalo se da
je proizvodnja sve produktivnija to je nadzor uinkovitiji, odnosno
snaniji i prilagoeniji. Zemljoradnja potie sve snaniju podjelu rada,
uspostavlja materijalne temelje drutvene hijerarhije i pokree raza-
ranje okolia. Sveenici, kraljevi, naporan rad, spolna nejednakost i
ratovi, neke su od njezinih prilino izravnih specifinih posljedica. I
dok su paleolitski ljudi uivali veoma raznovrsnu prehranu, koristei se
u prehrambene svrhe tisuama biljaka, s pojavom zemljoradnje ti su
izvori uvelike smanjeni.
S obzirom na inteligenciju i veliko praktino znanje ovjean-
stva iz kamenog doba, esto se postavljalo pitanje: Za(o se zen|o-
aooa o|e oa||a n|||oo coo|oa |e ||s(a. oeco (e| osan (|soca
coo|oa |e ooe ee? Osobno sam ponudio kratak odgovor u smislu
lagano ubrzavajueg otuenja, koje se javilo kao posljedica podjele
rada i simbolizacije, no uzevi u obzir negativne rezultate tog procesa,
spomenuti fenomen jo zasluuje prilinu pozornost. Prema Bin-
fordovim rijeima, ||ocoo |(aoe o|e. s(oca. za(o se zen|oaooa...
o|e osooa eooo|||o az||a. oeco za(o se ooa ooce az||a?
Okonanje razdoblja skupljako-lovakog ivota donijelo je opadanje
u veliini, stasu i snazi grae ljudskog kostura, te potaknulo propada-
nje zub, razliita oboljenja vezana za prehranu i najzaraznije bolesti.
leooon |eco, zakljuuju Cohen i Armelagos, oc| ezo|(a( (e one-
oe e ||o seo|o|a(o| ao |a|oce a eoa(oo | oo||oe |oos|oc
z|o(a.
Sljedei je ishod bio izum broja koji je prije pojave vlasnitva
nad usjevima, ivotinjama i zemljom, kao temelja zemljoradnje bio
potpuno nepotreban. Razvoj brojeva dodatno je potaknuo poriv da se
zemlji pristupa kao neemu to treba podrediti. Pripitomljavanje je
Primitivci budunosti
'
potaknulo i potrebu za pismom zbog najranijih poslovnih transakcija i
politike administracije. Lvi-Strauss je u tom smislu prilino uvjerljivo
izveo tvrdnju da je primarna funkcija pismene komunikacije bilo
olakanje iskoritavanja i podinjavanja; gradovi i carstva, primjerice,
bez nje ne bi mogli postojati. Tu jasno uoavamo zdruivanje logike
simbolizacije i rasta kapitala.
Usklaivanje, ponavljanje i ustaljenost kljune sastavnice civi-
lizacije zaslune za njezin uspjeh zamijenile su spontanost, oaranost
i oitovanja predzemljoradnikog ljudskog stanja koje se dugo odralo.
Clark upuuje na |zo|||e oo|o||ce u vrijeme skupljaa lovaca, te zaklju-
uje da oao oo|o||ca | oz oo ezao |acooao oac|o z|o(a. za az|||o
oo os|oo|ce | ce|oooeooc |o(aoa. ||e oocoo oa |(aoe ooco(aoe
s(a(|coos(| oo(eooc z|o(a. Jedan od najtrajnijih i najproirenijih mi-
tova govori o postojanju zlatnog doba obiljeenog mirom i nevinou,
te o pojavi neeg to je unitilo tu idilu i osudilo nas na bijedu i patnju.
Slika raja, ili kako god to nazvali, slika je ivota naih pretpovijesnih
predaka koja izraava udnju osvijetenih poljodjelaca za izgubljenim
ivotom slobode i odgovarajueg spokoja.
Neko bogato okruje koje su ljudi naseljavali prije javljanja
pripitomljavanja i zemljoradnje, danas vie ne postoji. Nekolicini pre-
ostalih prastanovnika danas su ostala samo najzabaenija podruja,
ona izolirana mjesta koja zemljoradnicima trenutano nisu potrebna.
Svi preivjeli skupljai lovci, koji su nekako uspjeli izbjei snanom na-
stojanju civilizacije da ih pretvori u robove odnosno zemljoradnike,
politike subjekte, nadniare, itd. izloeni su posljedicama susreta s
drugim narodima.
Duffy istie da su u dananjih skupljaa lovaca koje je pro-
uavao, Mbuti Pigmeja iz Sredinje Afrike, uoljive promjene u kulturi
nastale kako zbog viestoljetnog dodira sa susjednim zemljoradnikim
puanstvom, tako i zbog dugotrajne izloenosti dravnim vlastima i
misionarima. No, ini se da je nagnue izvornom ivotu ipak uspjelo
preivjeti sve te godine: |o|oa(e zan|s||(|, pie Duffy, oac|o z|o(a o
|oen so zen|a. s|o|(e | |aoa s|o|ooo| | coe oena oJa. e|oa.
o||(||e. ocao|z|aooc ||n|oa|a. oeza ||| za|ooa. |ooa(e (one eo-
oos(| |aoaoa oo(o o |oeno se se o|e||. o |oeno oena |oca(||
| s|onao|| | o |oeno seca oe zoac| oa|o|aoe na(e|a|o|| |oca(-
!
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
s(aa. Valja dodati da Mbutiji nikada nisu pripitomljavali ivotinje, niti
sijali usjeve.
Nezemljoradnike skupine odlikuje veoma zdrav spoj male
koliine rada i materijalnog obilja. Bodley je otkrio da pleme San ili
Bumani iz negostoljubivog podruja pustinje Kalahari u Junoj Africi,
rade vremenski manje, a manji broj lanova plemena uope ne mora
raditi, u usporedbi sa susjednim plemenima koja obrauju zemlju. U
doba sue, meutim, ta se susjedna plemena za pomo obraaju upra-
vo plemenu San. Tanaka, primjerice, istie da |onao| zacoooo na|o
eneoa oooe aoec|. a ooo eneoa (oe oa oono | za|ao, dok
drugi autori esto napominju da su Bumani puno vitalniji i slobodniji
od okolnih sjedilakih zemljoradnika, te zbog toga ive puno sigurnije
i mirnije.
Flood napominje da prema miljenju Australskih Aboridina
ao oa o|aJ|aoo zen|e | saJeoo |||a|a oe|||e enaoe nococe
eooos(| (a|oc z|o(a. Govorei openito, Tanaka je ukazao na izo-
bilje i postojanost biljne prehrane u drutvima ranog ovjeanstva jed-
nako kao i u sa|on nooeoon s|o|ac|on oo(o. Jednako tako i
Festinger upuuje na injenicu da je u paleolitiku zoacaoa |o||c|oa
|aoe |||a oos(ooa |ez ooo (ooa, te dodaje da i oaoaoe s|o|oe
s|o|aca |oaca z|e sas|n oo|o. |a|o so s(eaoe o |o sozeoa
oooca. Hole i Flannery sabiru sve to i istiu da o|(| eooa s|o|oa oa
s|e(o oena |e s|o|ooooc eneoa oo s|o|aca |oaca |o| (o |ene
(oe ooa|e oa |co. azcoo | oo(aoe. Oo| |nao nooco |e
s|o|ooooc eneoa, dodaje Binford, oo soeneo|| |ooos(|s||| |||
o|o|eoo|| aoo||a. a ca| | oo o|esoa a|eo|oc|e.
Prema Vaneigemovim rijeima, oe||(on|eo| zoao oa sano
saoaoos( noze ||(| o(ooa. To zapravo znai da oni vode neuspore-
divo neposredniji, zbijeniji i strastveniji ivot od nas. esto se govori
da nekoliko revolucionarnih dana vrijedi vie od cijelog stoljea; dok
ne dou takvi dani os(ae oan oa c|eoano o oce | so(a, pie Shelly,
| cezoeno za oo|ne (o o o|e...
^|o saoaoos( |ooe a||oo |sooeoa. o|os( | |ooocoos( ce
se, prema vjerovanju plemena Mbuti, o||oo(| sane za se|e. U ivoti-
ma primitivnih naroda sjeanja ne igraju nikakvu ulogu i oni openito
ne obraaju pozornost na roendane ili mjerenje godina, napominje
Primitivci budunosti
!
Cipriani. Kada je pak rije o budunosti, oni ne pokazuju veliku elju
za utjecanjem na neto to jo ne postoji, ba kao to ne ele osobito
utjecati na prirodu. Njihovo iz-trenutka-u-trenutak sjedinjavanje s pro-
laskom i tijekom prirodnoga svijeta ne iskljuuje svijest o godinjim
dobima, ali ona ne stvara otuenu svijest o vremenu koja bi ih odvo-
jila od sadanjosti.
Iako suvremeni skupljai lovci jedu vie mesa od njihovih pret-
povijesnih predaka, biljna hrana jo ini osnovu njihove prehrane u
tropskim i suptropskim krajevima, istiu Lee i Yellen. I pleme San iz
Kalaharija i Hazda iz Istone Afrike, gdje divljai ima puno vie nego
u Kalahariju, 80 posto sredstava za ivot pribavljaju skupljanjem, napo-
minje Tanaka. lanovi !Kung ogranka plemena San tragaju za vie od
stotinu vrsta biljaka i ne pokazuju nikakve znakove oboljenja vezanih
uz prehranu. Isto se moe rei za zdravu, raznovrsnu prehranu aus-
tralskih prastanovnika, napominju Fisher i Flood. Prehrana skupljaa je
openito bolja od one obraivaa, glad je u njih vrlo rijetka, a zdrav-
stveno im je stanje openito puno bolje, s puno manje kroninih obo-
ljenja, tvrde Lee, Devore i Ackerman.
Lauren van der Post zadivilo je izobilje smijeha u plemena San.
Smijeh je to koji oo|az| |z sanoca (|o|a | oe noze ca se co(| neJo c||-
||z|ao|n |oo|na. To autorica smatra znakom velike krepkosti i ulne
izotrenosti koja se nekako ipak uspjela odrati i izbjei naletima civi-
lizacije. Truswell i Hansen nali su to isto kod lana plemena San koji
je preivio goloruki sukob s leopardom; iako je pretrpio ozljede, uspio
je ubiti ivotinju golim rukama.
Stanovnici Andamanskog otoja smjetenog zapadno od Thai-
landa nemaju voa, simboliko predstavljanje posve im je nepoznato
i nemaju domaih ivotinja. Meu njima nema agresivnosti, nasilja i
bolesti; rane im zacjeljuju iznenaujue brzo, a vid i sluh osobito su
im izotreni. Navodno su ta ula poneto oslabila nakon provale Eu-
ropljana u 19. stoljeu, no oni jo pokazuju neobine tjelesne sposob-
nosti pa su tako, primjerice, imuni na malariju, koa im je dovoljno
rastezljiva da sprjeava pojavljivanje postporoajnih strija i bora koje
obiavamo povezivati sa starenjem, a zubi su im oeeoa(oo snani:
Cipriani potvruje da je vidio djecu od 10 do 15 godina starosti kako
zubima lome avle. Takoer je posvjedoio andameki obiaj skup-
!
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
ljanja meda bez ikakve zatitne odjee; |a|, pie Cipriani, ce|e ||
o||aoa oe o|ooo. a c|eoaoc| || | (on os|o. coe| oo||a oseca
sooe|oaoa o oe|o oeoo (ao| |oa e oes(a|a o c||||z|aoone
s|e(o.
De Vries je naveo velik broj usporedbi koje potvruju bolje
zdravlje skupljaa lovaca, ukljuujui izostanak degenerativnih obo-
ljenja i mentalnih retardacija, te lak i bezbolan poroaj. On takoer
istie da te odlike poinju slabiti od trenutka dodira s civilizacijom.
Postoji, nadalje, itav niz dokaza koji upuuje ne samo na tje-
lesnu i emocionalnu krepkost lanova primitivnih zajednica, nego i na
njihove izotrene osjetilne sposobnosti. Darwin spominje ljude koji su
na najjunijem dijelu June Afrike hodali gotovo posve goli po velikoj
hladnoi, dok Peasley spominje Aboridine koji su poznati po sposob-
nosti da preive vrlo hladne pustinjske noi |ez |na|o ooece. Lvi-Stra-
uss je bio zapanjen sposobnou lanova jednog (juno-amerikog)
plemena da |oe |aoe( \eoeo oseo ||e|a oaoa, sposobnou koja je
usporediva s onom sjeverno-afrikog plemena Dogon koje Sirius B
smatra najvanijom zvijezdom; lanovi tog plemena su svjesni, bez
ikakvih pomagala, postojanja zvijezde koju je mogue pronai isklju-
ivo najsnanijim teleskopima. Na tom tragu, Boyden je potvrdio
sposobnost Bumana da golim okom vide etiri Jupiterova mjeseca.
U djelu |ezoaso| |oo| iz 1959. godine, Marshall spominje
kako je jedan Buman bez prestanka hodao do odreenog mjesta u
sreditu goleme ravnice, oa |oen o|e |||o o||a|oc cna ||| oe(a
|oe || ca ozoacaa|o, te je ukazao na vlat trave omotanu jedva pri-
mjetnom niti penjaice. Naiao je na nju prije nekoliko mjeseci u
kinom razdoblju, dok je jo bila zelena. Sada je, u vrijeme sue, na
tome mjestu iskopao soan korijen i utaio e. Van der Post je,
takoer u pustinji Kalahari, razmatrao sansko-bumansku sjedinjenost
s prirodom, razinu iskustva koju bi se noc|o oaza(| co(oo n|s(|coon.
C|o| se. |ne|ce. oa c|aoo| |eneoa zoao |a|a e (o oseca ||(|
s|oo. |a. ao(||oa. ||o|. co(e. ocas(| n|. |ocono||a. s(a||o |ao-
|a|a. zo(oeca |o|a ||| zezooo|| asaoac. oa soneoen (e| o|o
zacooooc noo(a z|o(|oa neJo |o|na z|e. ini se gotovo neugled-
nim dodati da se skupljaima lovcima oduvijek pripisuje sposobnost
praenja tragova koja se gotovo ne moe razumski objasniti.
Primitivci budunosti
!!
Rohrlich-Leavitt je zapisao da ooac| o|azoo oa so s|o|ac|
|oc| ec|oon oe(e|(o|a|o| | |||o|a|o|. oa oo|acoo oas||e | oa(ecaoe
o s|o|o|. s|o|oooo o|e|e sa seos(a. c|eoe eooa|os( | oso|oo
ao(ooon|o o |oo(e|s(o s|ooe soaooe. (e so ||zo| | oezo| oo|(e||.
Mnogi istraivai primjerice, Marshall, Sahlins, Pilbeam, Da-
mas, Diamond, Lafitau, Tanaka, Wiessner, Morris, Riches, Smith i
Mithen istiu meusobnu diobu i jednakost kao moda najsnanije
odlike takvih skupina. Lee je ukazao na oceo|(o s||ooos( o|o|| neJo
as(aooo|c|na, dok Marshalovo klasino djelo iz 1961. godine govori
o e(|c| oaez||os(| | s|onoos(| koja upuuje na oac|aeoo eooa|os(
meu skupljaima lovcima. Tanaka donosi tipian primjer: Naceoe-
o|a |aa|(eoa oso||oa e oaez||os(. a oaezeo|e | oaonazeo|e
so |(os( | se||coos(.
Baer navodi eooa|os(. oeno|ac|o. oso|oos(. |oo||ooa||zan |
||zoos( kao kljune vrline neciviliziranih, a Lee upuuje na o(oo|
zazo oo ||ea||s|oc s(ooeaoa meu eooos(ao|n as(aoo-
o|c||n oaoo|na o||en s|e(a. Leacock i Lee su naznaili da sa|o
son|oaoe ao(o|(e(a |zaz|a neJo c|aoo|na |eneoa !|ooc |sn|a-
aoe | soz|o. a |s(o |eo| | za \|o(|e. |azoe. \oo(acoa|s-Nas|a|e
| nooce ooce. Ca| o|(| o(ac |e o||(e|| oe noze ec| so|n s|oo|na
| |ce|na (o (e|ao ao|(|. Govorei o plemenu !Kung iz Botswane,
Lee istie da se ec|oa c|aooa aoa ena |as(|(on ooo(aoen
oa|oJeoo. Ingold prosuuje da je u ec|o| |oac||| | s|o|ac||| oo-
(aa oa|a |eooos(. oace|o ao(ooon|e oeo|oca, to je slino
Wilsonovu isticanju e(||e oeo|soos(| koja je sos(eoa s|n o(oeo|n
oo(|na. Cijenjeni terenski antropolog Radin odlazi tako daleko da
istie kako je o |n|(|oon oo(o sa|| zan|s||| o|||| oso|ooc oc|-
(oaoa ||| |zaza o(ooo s|o|ooao | o|(| eoao |o |oos|e oso|oos(| oe
oo||eze noa|oo osoo|.
Turbull je ustroj drutvenog ivota plemena Mbuti opisao kao
a|oon. |zos(aoa| ooo(aoec sos(aa |o| e co(oo aoa||cao. Prema
Duffyju, \|o(|| so o |oo| ace|a|o| oenao oJa ||| |aoaa. a oo|o-
|e ezaoe oz s|o|oo oooose se |ooseozoson. Razlika izmeu staro-
sjedilaca i zemljoradnika po tom pitanju, kao i po mnogim drugim,
jednostavno je golema. Primjerice, zemljoradnika Bantu plemena,
poput Saga, okruuju pleme San i ustrojena su po naelima kraljevstva,
!"
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
hijerarhije i rada; pleme San iskazuje jednakost, autonomiju i diobu.
Razlog te drastine razlike lei u naelu pripitomljavanja.
Dominacija u drutvu nije nepovezana s dominacijom nad
prirodom. U skupljako-lovakim drutvima nema, meutim, nikakve
vrste hijerarhije izmeu ljudske i neljudskih vrsta istie Noske a
odnosi meu lanovima takoer su nehijerarhijski. ivotinje koje love
za hranu, oni u pravili smatraju sebi jednakima; taj bitno egalitaran
odnos biva dokinut pojavom pripitomljavanja. Kada se sve snanije
otuenje od prirode pretvorilo u oit drutveni nadzor (primjerice u
zemljoradnji), nisu se izmijenili samo drutveni odnosi. Opisi mornara
i istraivaa koji su stizali u oooo(||eoa podruja govore nam da
divlji sisavci i ptice nisu pokazivali nikakav strah pred ljudskim uljezi-
ma, istie Brock. Nekolicina suvremenih skupljakih naroda, poput
filipinskih Tasadyja, uope se nije bavila lovom prije susreta s vanjskim
svijetom, a iako veina nedvojbeno lovi, (o oacece o|e oas||ao c|o,
istie Rohrlich-Leavitt. Turnbull opisuje lov Mbutija kao in lien
nasilnog duha koji je ak proet nekom vrstom aljenja. Hewitt izvje-
tava o suosjeanju izmeu lovca i lovine u Xan Bumana na koje je
naiao u 19. stoljeu.
Kada je rije o nasilju meu skupljaima lovcima, Lee istie da
|ene !|ooc nz| (ocoao. a sa|oca (|o se ze|| (oc| sna(ao c|o|n.
Prema Duffyjevim rijeima, \|o(|| oa sa|| o|||| oas||a |zneJo o|e
oso|e c|eoao s e||||n zcazaoen | oo|oooco. a oas||e o||aoa o|e
eos(a|eoo o o||oo |eso | o|zoeo|na.
Ubojstva i samoubojstva, zakljuuje Bodley, eona so |e(|a
meu nepomuenim lanovima skupljaa lovaca. Kroeber pak istie
da je a(o|ooa oaa starosjedilakog stanovnitva Amerike esto bila
potencirana kako bi se opravdali europski osvajaki pohodi; pleme
Komani, istie Fried, ivjelo je stoljeima prije nadiranja Europljana
potpuno nenasilnim ivotom, a nasilni su postali tek nakon dodira s
pljakakom civilizacijom.
Razvoj simbolike kulture, koji je brzo doveo do pojave zemljo-
radnje, povezan je preko obred s otuenim drutvenim ivotom
lanova preostalih skupina prastanovnika. Bloch je naao povezanost
izmeu razin obreda i hijerarhije. Shvaena negativno, Woodburn-
ova istraivanja mogu otkriti povezanost izmeu odsutnosti obreda i
Primitivci budunosti
!#
odsutnosti specijaliziranih uloga i hijerarhije meu alnovima tanzanij-
skog plemena Hazda. Turnerovo istraivanje zapadno-afrikog plemena
Ndembu otkriva izobilje obrednih struktura i obred koji su zamiljeni
kao svojevrsno uprizorenje sukob koji su se javili nakon raspada rani-
jeg, otvorenijeg drutva. Svi ti obredi i strukture djeluju u smjeru poli-
tikog sjedinjenja. Obred je repetitivna djelatnost iji je ishod i uinak
u biti osiguran drutvenim ugovorom; on samo upuuje na injenicu
da simbolike djelatnosti, putem lanstva u skupini i drutvenih pra-
vila, osiguravaju nadzor, pie Cohen. Obred batini koncept nadzora
i dominacije te, prema Hitchcockovim rijeima, stremi uspostavi vode-
ih uloga i centraliziranih politikih struktura. Monopol obrednih insti-
tucija, dodaje Bender, oito proiruje koncept autoriteta, a moda je
i samo izvorite formalnog autoriteta.
Meu zemljoradnikim plemenima Nove Gvineje, vodstvo je
zajedno s nejednakou koju ono podrazumijeva zasnovano na su-
djelovanju u hijerarhijama obredne inicijacije ili na amanistikom
duhoposrednitvu. U ulozi amana vidimo, stoga, konkretno oitova-
nje obreda i njegov doprinos dominaciji u ljudskome drutvu.
Radin je razmatrao estu pojavu, eooa|o zas(o|eoo meu
azijskim i sjeverno-amerikim plemenima, kada amani ili lijenici
san| oon||ao | az|ao (eo|o |a|o so eo|oo oo| o oo(|cao s oao-
oaao|n. Taj iskljuivi pristup opunomouje ih na tetu drugih; Lo-
mmel je uoio aoo(ezo |zneJo acaoa oo|ooe soace anaoa |
s|a||eoa (e soace o os(a||| c|aooa s|o|oe. Obred, stoga, ima prilino
oit utjecaj na odnose moi u svim podrujima ivota i utjelovljena je
suprotnost ranijih razdoblj lienih religijskog vodstva.
amani Brazilskog plemena Batuque tvrde, primjerice, da svaki
od njih ima vlast nad pojedinim duhovima te, poput sveenika iz sekt
koje se meusobno natjeu za prevlast, nude klijentima nadnaravne
usluge. Prema Mullerovu miljenju, specijalisti te vrste koji |nao nac|-
coo |as( oao |ooon... oa |ao o a||o s(eco |as( oao |oo|na.
I doista, aman je esto najmoniji pojedinac u predzemljoradnikim
drutvima; on ima mogunost pravljenja promjena. Johannessen iznosi
tezu da je otpor prema novom konceptu planiranja prisutan, primje-
rice, u indijanskih plemena na jugozapadu Amerike, potisnut upravo
utjecajem amana. Marquardt je, slino tome, naznaio da su strukture
!$
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
obrednog autoriteta odigrale vanu ulogu u pokretanju i organiziranju
proizvodnje u Sjevernoj Americi. Jo jedan istraiva amerikih ple-
mena, Ingold, opazio je vanu vezu izmeu amanskog ovladavanja
onim divljim u prirodi i pojave podinjavanja ena.
Bernt se, prouavajui Aboridine, izmeu ostalog bavio i utjeca-
jem obredne spolne podjele rada na razvoj negativnih spolnih uloga, dok
Randolph sljedeim rijeima pogaa samu bit: o|eooa e oe|a(oos( o-
(e|oa za s(aaoe a|| no|aaca | zeoa. L |oo|. neJo(|n. oena
o||a|a az|oca za podjelu meu spolovima, istie Bender. No se noa
s(o|(| o(en |s||e | (a|oa. (e o|oo|(| o(en |oeo|oc|e | o|eoa.
Ali, drutva skupljaa lovaca po samoj svojoj naravi oduzimaju
obredu mogunost da pripitomi ene. Struktura (ili tonije nestruktu-
ra) skupina koje poivaju na jednakosti, pa ak i onih koje su najsna-
nije upravljene na lov, ukljuuje jamstvo autonomije obaju spolova. To
jamstvo lei u injenici da su tvari potrebne za odranje jednako do-
stupne i enama i mukarcima, te da, nadalje, uspjeh skupine ovisi o
suradnji zasnovanoj na toj autonomiji. Djelokrug spolova esto je
poneto odvojen, no kako je doprinos en openito barem jednak
onome mukaraca, jednakost spolova e ||ocoa oo|||a s(aoseo||ac|||
oo(aa, istie Ehrenberg. Mnogi su antropolozi poput Fluer-Lobba-
na, Rohrlich-Leavitta, Sykesa, Weatherforda i Leacocka zakljuili da
je poloaj en u skupinama prastanovnika bio vii nego u bilo kojem
drugom tipu drutva. Turnbull tako primjeuje da u svim bitnim odlu-
kama plemena Mbuti, no|ac| | zeoe |nao eooa|o ao c|asa.
|oooc| oa so |o | s|o|aoe eooa|o azo|. On jasno istie da postoji
odreena diferencijacija spolova vjerojatno puno vea nego to je to
bio sluaj u njihovih predaka a|| |ez osos(ae oooosa oaoeJeoos(|
||| ooeJeoos(|. tovie, prema rijeima Posta i Taylora, mukarci ple-
mena !Kung rade puno due od ena.
Kada je rije o podjeli rada koja se uvrijeila meu suvremenim
skupljaima lovcima, valja dodati da ta diferencijacija ulog ni u kojem
sluaju nije univerzalna. Ona to nije bila ni u vrijeme kada je rimski
povjesniar Tacit, piui o Fenikom i Baltikom podruju, zapisao da:
se zeoe e|aooo |oon. |a oo( no|aaca... a o||o e ||eo
ooo ec| oo oooa |oo| |o| se |sc|oo aoec| o o|o. Ili kada je Pro-
kopije, u estom stoljeu prije Krista, zapisao da Seritifini koji su
Primitivci budunosti
!%
ivjeli na podruju dananje Finske o|(| san| o|aJoo zen|o. o|(| (o
zeoe aoe ones(o o||. oeco zeoe o a||o |oe zaeooo s no|ac|na.
ene plemena Tiwi s Melvillskog otoja svakodnevno love, ba kao i
ene plemena Agta s Filipina. U drutvu Mbutija, so|oa sec|a||zac|e
co(oo oa oe os(o|. Ca| e | |o zaeoo|c|| osao, obavjetava nas
Turnbull, a Cotlow svjedoi da e |o neJo (ao|c|ooa|o|n |s||n|na (ili
je to barem bio) zaeoo|c|| osao c|e|e o||(e|s|e s|o|oe.
Darwin je pronaao jo jedan vid spolne jednakosti: o |aoe
|a|as||n |eneo|na, pie on, zeoe |nao ooo eco s|o|ooo ||a-
oa. oo||aoa | zaoJeoa so|| |o|ao||a. (e ooo eco nococoos(
oneoe noza oeco (o || se (o noc|o oce||a(|. !Kung Bumani i
Mbutiji primjer su, prema Marshallovim i Thomasovim rijeima, takve
autonomije ena; C|o| se oa zeoe oao(ao soe nozee sa|| o(
|aoa so oezaooo|oe so|n |a|on, zakljuuje Begler.
Marshall istie da je silovanje veoma rijetka pojava ili zapravo
uope ne postoji meu lanovima plemena !Kung. Jo jedan zadivlju-
jui fenomen meu skupljaima lovcima jest sposobnost ena da spri-
jee trudnou bez ikakvih sredstava protiv zaea. Mnoge hipoteze
pokuale su objasniti tu pojavu, pa su poput one koja istie vezu iz-
meu spreavanja zaea i koliine tjelesnog sala na kraju odbaene.
Prilino uvjerljivim ini se objanjenje zasnovano na injenici da su
nepripitomljeni ljudi bitno usklaeniji s vlastitim tijelom. Prastanovni-
ke ene nisu otuene od osjet i proces u vlastitom tijelu, niti ih na
bilo koji nain umrtvljuju; kontrola trudnoe vjerojatno nije nimalo
tajanstvena ljudima ija tijela nisu strani objekti na koje treba utjecati.
Zairski Pigmeji slave prvu mjesenicu svake djevojke na velikoj
svetkovini zahvalnosti i radosti, istie Turnbull. Mlada ena osjea po-
nos i zadovoljstvo, a itava skupina izraava veliko veselje. No, meu
zemljoradnikim seljanima, istie Duffy, ena koja prolazi menstrualni
ciklus se smatra neistom i opasnom, te putem tabua biva izolirana.
Oputeni, egalitarni odnosi meu mukarcima i enama plemena San,
te njihova fleksibilnost u ulogama i obostrano potovanje, zadivili su
Patriciu Draper; oooos e (o, jasno istie autorica, |o| ce se ooza(| se
oo| |ene z|| z|o(on s|o|aca |oaca.
Duffy je otkrio da djeca u logoru Mbutija svakog mukarca
nazivaju ocem, a svaku enu majkom. Djeci prastanovnika posveuje
!&
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
se puno vea briga, te puno vie vremena i panje, nego djeci u izoli-
ranoj jezgri civilizirane obitelji. Van der Post i Taylor opisuju gotovo
oee||oao |oo(a|( bumanske djeca s majkama i ostalim odraslim la-
novima plemena. Dojenad plemena !Kung pokazuju, prema Ains-
worthu, znakove vrlo ranog razvoja spoznajnih i motorikih vjetina.
To se pripisuje, s jedne strane vjebi i poticajima koje prua neome-
tana sloboda kretanja, te s druge, visokom stupnju tjelesne njenosti i
bliskosti meu roditeljima i djecom plemena !Kung.
Patricia Draper primjeuje da o |cana oece |eneoa !|ooc
co(oo ooce oe os(o| oa(ecaoe, a Marjorie Shostack istie da se
oeoc|ce | oecac| (oc |eneoa |cao zaeooo | aooaoo sooe|oo
o s|n |cana. Otkrila je, takoer, da djecu ne sprjeavaju u eksperi-
mentalnim seksualnim igrama, to je, prema Turnbullu, u suglasju sa
slobodom mladia i djevojaka plemena Mbuti da se o eo|acoe
so|oe oooose oos(e s e||||n sanooozoaoen | oz|(|on. S tim u
vezi, Ruth Benedict zapisala je da |ene Zoo| oe ozoae oan c|e-
|a. |eos(ao oac|o z|o(a o|e oso||(o c|eoeo... Lcooo| oooos| neJo
so|o|na sano so eoao o|||| ocooo|| oooosa neJo |oo|na... Se|s
e sas(ao| o|o se(ooc z|o(a.
Coontz i Henderson upuuju na sve vei broj dokaza koji idu
u prilog pretpostavci da su odnosi meu spolovima najegalitarniji upra-
vo u najjednostavnijim drutvima prastanovnika. ene igraju kljunu
ulogu u tradicionalnoj zemljoradnji, ali im taj doprinos prema tvrd-
njama Chevillarda, Lecontea i Whytea ne donosi odgovarajui status,
za razliku od sluaja u skupinama skupljaa lovaca. Poput biljaka i
ivotinja, ene s razvojem zemljoradnje bivaju sve snanije podvrgnute
pripitomljavanju. Kultura, osiguravi svoj status uspostavom novog
poretka, trai vrsto potiskivanje nagona, slobode i seksualnosti. Sav
nered mora biti prognan, a sve elementarno i spontano mora biti
vrsto zauzdano. Kreativnost ena i sama bit njihove seksualne osob-
nosti potiskuju se kako bi se otvorio prostor za ulogu naglaenu u
svim seljakim religijama Velike Majke, odnosno, plodne gojiteljice
mukaraca i hrane.
Mukarci juno-amerikog ratarskog plemena Munduruc po-
istovjeuju biljke i seks u iskazu koji se odnosi na podinjavanje ena:
|||(on|aano ||, govore oni, onoco |aoaoe. Simone de Beauvoir
Primitivci budunosti
!'
prepoznala je u jednaenju pluga i falusa simbol mukog autoriteta
nad enama. U amazonskom plemenu Jivaro, jo jednoj zemljorad-
nikoj skupini, ene su teglee ivotinje i osobno vlasnitvo mukaraca,
napominje Herner; o(|naoe ooas||| zeoa, dodaje Ferguson, ces(a e
oaa o a(o|na |zneJo (|| o|z|os||| ozoo-ane|c||| |eneoa.
Izrabljivanje i izoliranje ena funkcije su zemljoradnikih dru-
tava, napominje Gregor, a ene i dalje obavljaju veinu ili ak sve
poslove u takvim skupinama, dodaje Morgan.
Prema Lathrapovim rijeima, spomenute skupine prakticiraju
lov na glave kao dio endemskoga rata oko eljene obradive zemlje; lov
na glave i gotovo neprekidno ratovanje prisutni su i kod ratarskih ple-
mena na visojima Nove Gvineje. Lenskijevi su nakon istraivanja
poduzetog 1974. godine zakljuili da je rat vrlo rijedak meu prasta-
novnicima, ali je izrazito uestala pojava u zemljoradnikim drutvima.
Wilson pak saeto zakljuuje: Ose(a. |eae. o|ooe. a(o| | so|o||
se oa|oo | (||co| so za ||(on|eoe oaooe.
Plemenski sukobi, tvrdi Godelier, noco se o|aso|(| eos(eoo
o ooooso ena |o|oo|a|oo oon|oac||, a njihovo ishodite ne treba
traiti o |oo|c|oo|aoo eo|o|oo|a|o|| s(o|(oa. Dodir s civilizacijom
nedvojbeno moe imati uznemirujui, degenerativan uinak, ali Gode-
lierov marksizam njegova nevoljkost da dovede u pitanje pripitomlja-
vanje/proizvodnju jest, ini se, bitna sastavnica takve prosudbe. Mo-
glo bi se, stoga, rei da Copper Eskimi u ijim se skupinama, prema
Damasovim rijeima, esto dogaaju ubojstva duguju to nasilje
uinku vanjskih utjecaja, ali valja pritom svakako spomenuti i njihovo
koritenje pripitomljenih pasa.
Arens pak, na prilino slinoj ravni s Godelierom, napominje da
je kanibalizam kao kulturalni fenomen zapravo izmiljen i da su ga
promovirali strani osvajai. Postoje, meutim, zapisi koji tu pojavu
biljee sluajno ba u naroda ukljuenih u proces pripitomljavanja.
Hoggova istraivanja otkrivaju, primjerice, kanibalizam u pojedinih
afrikih zemljoradnikih plemena, preplavljenih obredima. Kaniba-
lizam je openito oblik kulturalnog nadziranja kaosa u kojem rtva
predstavlja ono ivotinjsko ili sve ono to treba ukrotiti, istie Sanday.
Svakako je znakovito da je jedan od vanijih mitova meu stanovnici-
ma otoka Fidi, koji govori o tome |a|o so ||oz|aoc| os(a|| |ao||a||,
"
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
doslovno pria o sjetvi. Jednako tako, visoko pripitomljeni i vremena
svjesni Azteci prinosili su ljudske rtve kako bi ukrotili samovoljne sile
i odrali drutvenu ravnoteu u izrazito otuenome drutvu. Kao to
istie Norbeck, nepripitomljena, |o|(oa|oo s|onaoa drutva liena su
kanibalizma i ljudskih rtava.
Uz jednu od temeljnih potvrda teze o pojavi nasilja u sloeni-
jim drutvima, Barnes napominje da su |ze(a| o (e|(o|a|o|n so|o-
||na izmeu skupljaa lovaca o e(ooca|s|o ||(ea(o| |o |e(||.
Granice podruja plemena !Kung vrlo su nejasne i neodreene, doda-
je Lee; podruja naroda Pandaram meusobno se preklapaju, a poje-
dinci odlaze kamo god ele, itamo u Morisovu izvjeu; Hazde pak,
napominje Woodburn, slobodno prelaze iz jednog podruja u drugo;
granice i naruavanje posjeda nemaju kod Mbutija gotovo nikakvo
znaenje, istie Turnbull; a australski Aboridini odbacuju teritorijalna
ili drutvena razgranienja. Stewardovim rijeima, e(||a oaez||os(| |
cos(o|o||os(| oo|az| oa nes(o |s||oc|os(|.
Narodi skupljaa lovaca nemaju, prema procjeni Kitwooda,
az|eo oan |a(ooc |aso|(a. Kao to je ranije naznaeno, pra-
stanovnici ne poznaju civilizacijsku opsjednutost izvanjskim; u tom
smislu, Sansom Aboridine odreuje kao oaoo |ez |aso|(a.
\oe | (oe. (e |||ce s|| z|ooe|a. neJo o|na oe os(oe, zapi-
sao je Pietro o sjeverno-amerikim uroenicima na koje je naiao ti-
jekom drugog Kolumbova putovanja. Prema rijeima van der Posta,
Bumani oenao oan |aso|(a, a Lee primjeuje da spomenuto
pleme oe a| o(o az|||o |zneJo |ooo|| esosa | oo(eooc
|oca(s(a. Izmeu prirode i kulture postoji, stoga, vrsta razdjelnica, a
necivilizirani su odabrali prirodu.
Postoje mnogi skupljai lovci koji bi sve ono ime se slue mogli
ponijeti u jednoj ruci i koji umiru ne posjedujui nita vie od onoga to
su imali u trenutku roenja. Ljudi su neko sve dijelili; s pojavom zem-
ljoradnje, vlasnitvo postaje najvanije, a vrsta vlasnitvo pretpostavlja
svijetu. Rije je o deformaciji koju ni mata ne moe ispraviti. Sahlins o
tome rjeito pie: Na|n|(|o|| oaoo| s|e(a na|o (oca oseooo. a||
o|so s|onao|. S|ona(o o|e sano na|eo| |o oo|aa ||| (e| oooos
|zneJo seos(aa | c||ea; ooo e. |zoao seca. oooos neJo |oo|na.
S|ona(o e oo(eo| s(a(os. |ao (a|o. ooo e |zon c||||zac|e.
Primitivci budunosti
"
Zaeoo|c|a s||ooos( skupljaa lovaca oo|ac|aoo zen|oaooe.
se oo| |n ooa oe |ooe oane(oo(a, upuuje na otru razdjelnicu
izmeu prirode i kulture; ta razdjelnica je oita kod plemena Mbuti
koje smatra da svaki lan plemena koji postane seljak vie nije Mbuti.
Oni su potpuno svjesni da su prastanovnika skupina i zemljoradniko
selo dva suprotstavljena drutva sa suprotstavljenim vrijednostima.
Ponekad se, meutim, zaboravlja na kljuan imbenik pripi-
tomljavanja.
|o|eso| as(aooo|c|| oaoo| zaaooe o|a|e Seeoe ^ne||e
ooco so sna(ao| oeo||co|n eos(ao|c|na as(aooo||a, zapisao je
Cohen; prema Kellyjevim rijeima, |eneoa seeozaaooe o|a|e |e
sa s(eeo(|oa ooaaoa s|o|aca |oaca, budui da ti prastanovnici,
iji je glavni izvor hrane ribarenje, pokazuju bitne znaajke otueno-
sti jer imaju poglavice, hijerarhije, ratove i ropstvo. Ali, gotovo sva
istraivanja previaju uzgoj duhana i koritenje pripitomljenih pasa.
ak i ta slavna aoona||a ima, dakle, obiljeje pripitomljavanja. Nji-
hove djelatnosti poput obred, proizvodnje i mnogih prateih oblika
dominacije ine, stoga, izvorita i sastavnice nestanka ranijeg sklada.
Thomas iznosi primjer sjeverno-amerikih oona iz podruja
Velike doline i triju sastavnica njihova drutva: oona s planine
Kawich, oona s rijeke Rees i Pajuta iz Owensove doline. Tri skupine,
istie autor, pokazuju bitno razliite stupnjeve razvoja zemljoradnje, a
naglaenost teritorijalnosti, vlasnitva i hijerarhije odgovara razini pri-
pitomljavanja.
O|sa(| neotueni svijet ini se nemoguim, pa ak i nepoelj-
nim, ali osobno smatram da moemo i trebamo pokuati razotkriti
dananju udaljenost od svijeta i razlog te udaljenosti. Krenuli smo za-
straujue pogrenim smjerom simbolike kulture i podjele rada,
poavi od mjesta oaranosti, razumijevanja i cjelovitosti prema odsut-
nosti koju nalazimo u srcu doktrine napretka. Isprazna i ispranjujua
logika pripitomljavanja, te njezina tenja uspostavi vlasti nad svime to
postoji, sada nam se pokazuje u razvalinama civilizacije koja razara sve
oko sebe. Pretpostavka o podinjenosti prirode omoguava prevlast
kulturnih sustava koji e Zemlju uskoro uiniti nenastanjivom.
Postmodernizam nam govori da drutvo bez odnosa moi moe
biti tek puka apstrakcija. To je la, osim ako elimo prihvatiti smrt
"
Anarhoprimitivizam protiv civilizacije
prirode i odrei se onoga to je neko bilo i to ponovno moemo
pronai. Turnbull je govorio o intimnom odnosu izmeu naroda Mbuti
i okolne ume; ti ljudi pleu gotovo kao da vode ljubav sa umom,
zapisao je. U srcima meusobno jednakih ljudi takvo drutvo stoga
nikako nije apstrakcija; ono je zbilja koja se bori za opstanak.
Primitivci budunosti
"!