Professional Documents
Culture Documents
Kako Osnovati Udruženje Građana U Zeničko - Dobojskom Kantonu
Kako Osnovati Udruženje Građana U Zeničko - Dobojskom Kantonu
Kako Osnovati Udruženje Građana U Zeničko - Dobojskom Kantonu
Ružica Jukić-Ezgeta
Azra Smailbegović-Đuherić
Mersudina Kovačević
Saradnici:
Ena Zubčević, Melih Karan, Asmir Alagić
Zenica, 2021.
2
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
IMPRESSUM
Naslov: Kako registrovati udruženje u Zeničko-
dobojskom kantonu
Autori:
Ružica Jukić-Ezgeta
Azra Smailbegović-Đuherić Tiraž: 200 kom.
Mersudina Kovačević
Sva autorska prava pridržana
Saradnici:
Zubčević Ena, Melih Karan, Asmir Alagić
Lektura: 347.471.1:34
Mersudina Kovačević, Azra Smailbegović-Đuherić
Ružica Jukić-Ezgeta JUKIĆ-Ezgeta, Ružica
Kako registrovati udruženje u Zeničko-dobojskom kantonu /
Ružica Jukić-Ezgeta, Azra Smailbegović-Đuherić, Mersudina
Grafička obrada: Azra Smailbegović-Đuherić Kovačević. - Zenica : Ministarstvo za pravosuđe i upravu Zeničko-
dobojskog kantona, 2021. - 112 str. : ilustr. ; 21 cm
Mjesto i godina izdavanja:
Zenica, 2021. godina ISBN 978-9926-8632-0-3
3
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
SADRŽAJ:
POGLAVLJE - CIVILNO DRUŠTVO 13
A. CIVILNO DRUŠTVO KAO OBLIK UČESTVOVANJA GRAĐANA U PROCESU DONOŠENJA
ODLUKA 13
B. POJMOVI CIVILNOG DRUŠTVA, NEVLADINE ORGANIZACIJE, NEPROFITNE
ORGANIZACIJE, UDRUŽENJA I ODNOS S LOKALNOM ZAJEDNICOM 17
C. OBLICI ORGANIZOVANJA I METODE RADA 20
POGLAVLJE: PRAVNI OKVIR KOJIM JE REGULISANO OSNIVANJE I RAD UDRUŽENJA 23
A. Međunarodni okvir 23
B. Instrumenti za zaštitu ljudskih prava: Međunarodni pravni dokumenti o ljudskim
pravima i osnovnim slobodama koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba u BiH 27
C. Zakonodavni razvoj u novijoj historiji BiH 28
D. Propisi koju su trenutno na snazi 30
POGLAVLJE: POSTUPAK OSNIVANJA I REGISTRACIJE NEVLADINIH ORGANIZACIJA 35
A. PRAVNI OKVIR 35
B. REGISTRACIJA UDRUŽENJA 37
C. NAZIV, CILJEVI I DJELATNOST UDRUŽENJA 39
a) Naziv udruženja 39
b) Znak udruženja 39
c) Ograničenja vezana za naziv udruženja 39
d) Ciljevi djelovanja udruženja 40
e) Obavljanje privredne djelatnosti 40
4
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
f) Djelatnosti udruženja 41
D. OSNIVANJE UDRUŽENJA 44
a) INCIJATIVA ZA OSNIVANJE UDRUŽENJA 44
b) OSNIVAČKA SKUPŠTINA 45
c) OSNIVAČKI AKT 45
d) STATUT 46
e) ORGANI UDRUŽENJA 47
f) ODLUKE O IMENOVANJIMA NADLEŽNIH LICA 49
g) Zapisnik sa osnivačke skupštine 49
E. REGISTAR I REGISTROVANJE UDRUŽENJA I FONDACIJA 51
a) Registar udruženja i fondacija 51
b) Dostupnost upisanih podataka 51
c) Podnošenje zahtjeva za upis u Registar (osnivanje udruženja) 52
F. UPISI PROMJENA NASTALIH U RADU I ZASTUPANJU 55
a) Podnošenje zahtjeva za upis promjena naziva, sjedišta, ovlaštenih lica, ili
prestanak rada udruženja 55
b) Podnošenje zahtjeva za upis promjena djelatnosti, statuta i članova organa
upravljanja 55
G. IMOVINA I POSLOVANJE UDRUŽENJA 56
Računovodstvo udruženja građana 59
Godišnji finansijski izvještaj udruženja građana 59
H. PRESTANAK RADA I BRISANJE IZ REGISTRA 63
5
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
6
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
PRIJE UVODA
***
7
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Riječ autora
U Priručniku se analiziraju udruženja kao elementi civilnog društva i instrumenti učestvovanja građana
posebno na lokalnom nivou u zakonskom, kulturnom i političkom okviru, te nevladine organizacije kao područje
institucija, organizacija, mreža i pojedinaca smještenih između porodice, države, tržišta povezanih nizom
„legislativnih“ i društvenih-civilnih pravila koja zajedno djeluju, a u koja se ljudi dobrovoljno udružuju radi
izgradnje općih interesa.
Na prostoru koji Radna grupa sagledava, udruženja građana, nevladin sektor, neprofitne organizacije,
odnosno civilno društvo definisano je kao područje institucija, organizacija, mreža, saveza i pojedinaca (i njihovih
vrednota), smještenih između porodice, države i tržišta, povezanih nizom legislativnih i civilnih pravila koja
zajedno dijele, a u koje se ljudi dobrovoljno udružuju radi zagovaranja općih interesa. 1
Politički okvir za razvoj civilnog društva, odnosno nevladinih, neprofitnih organizacija i udruženja u
Bosni i Hercegovini, a samim tim i na prostoru Kantona opterećen je nepovjerenjem prema udruženjima, odnosno
civilnim nevladinim organizacijama kao i ambicijom vlasti da kontrolišu njihov rad.
Socio-kulturni okvir uvjetovan je naslijeđem kojega obilježava slaba zainteresovanost građana za
probleme u zajednici i društvu, te nedovoljna saradnja s privredom i državom kao važnim sudionicima društvenih
promjena. U takvim uslovima i nije za očekivati značajniji uticaj nevladinog sektora, odnosno udruženja na
promjene i procese u društvu.
U tom smislu, ne preostaje nam drugo nego da se složimo sa generalnim zaključkom Studije Transparency
International BiH2 da se ova oblast unutar civilnog društva može više posmatrati kao veliki potencijal, nego kao
1 Zakonski, politički i kulturni okvir za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, Gojko Bežovan 2002., Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta
Sveučilište u Zagrebu, dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/47567
2 TRANSPARENCY INTERNATIONAL BiH, Studija sistema nacionalnog integriteta, Bosna i Hercegovina 2007; dostupno na: https://ti-
bih.org/wp-content/uploads/2014/12/Studija_sistema_nacionalnog_integriteta_2007.pdf
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
razvijena i prisutna praksa. Ovo pogotovo stoga što se i unutar samog sektora civilnog društva ne prepoznaje
njegov značaj i snaga, te se OCD rijetko i na marginama uključuju u procese odlučivanja i provođenja politika,
verbalizujući svoje interese rijetko, najčešće slabim glasom, ne koristeći dostupne instrumente, te vrlo često
koristeći svoj ionako skučen potencijal za često sasvim sporedne ciljeve, ili na privatne finansijske koristi uskog
broja rukovodstva organizacije, zanemarujući pri tome interese šireg članstva i efekte koje će javne politike na
njih imati u budućnosti.
Tome doprinosi i veliki uticaj vladajućih struktura na OCD koje putem dodjele transfera i sredstava iz
budžeta utiču možda na snaženje jednih ili slabljenje drugih OCD, možda biraju da podrže politike koje joj nisu
u suprotnosti ili ne podržavaju one koji su otvoreni kritičari vlasti.
Stoga svaka OCD može da razmotri pitanje: da li djeluje kao korektiv ili pak kao produžena ruka vlasti?
U tom smislu želimo da ovaj Priručnik bude vodilja svim građanima zainteresovanim da svoje potrebe
verbalizuju i ostvaruju kroz udruženja građana, da promisle o ovdje ali i na drugim mjestima ponuđenim
instrumentima, osmišljeno kreiraju ciljeve svojih udruženja, pažljivo biraju rukovodstva, upoznaju načine
kontrole nad njihovim radom, nad kreiranjem politika, javnim zagovaranjem potreba članstva, kontrolu nad
utroškom finansijskih sredstava i materijalnih dobara, te da zahtijevaju rezultate koji će opravdati postojanje
udruženja koja djeluju u ime njih.
AUTORI I SARADNICI
Ružica Jukić-Ezgeta
Azra Smailbegović-Đuherić
Mersudina Kovačević
Ena Zubčević
Melih Karan
Asmir Alagić
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
UVOD
Različita su tumačenja o početku i načinima razvoja civilnog društva i u Zeničko-dobojskom kantonu kao
administrativnoj jedinici i u Federaciji Bosne i Hercegovine kao jednom od entiteta Bosne i Hercegovine.
Organizacije civilnog društva djeluju u uslovima opterećenim historijskim nasljeđem i posljedicama rata,
iskrivljenim društvenim vrijednostima i velikom nepovjerenju u institucije vlasti. U takvom okruženju djelovanje
udruženja, a i ostalih organizacijskih oblika civilnog društva nije prioritet državne politike, te je zbog toga
djelovanje društva voljnog za angažovati se na raznolikom shvatanju zajedničkih interesa i vrijednosti javnog
dobra od posebne važnosti i interesa. Vladavinu prava ograničava politička i ekonomska moć i to je razlog što
nemamo demokratsku kontrolu vlasti. Demokratija je lijepa ali put do nje je kamenit i traži puno posla da se
poravna.
Udruženja, kao jedan od oblika civilnog društva, zastupaju širok raspon interesa, od onih vezanih za
funkcionisanje vlasti, pa do onih vezanih uz lične potrebe građana. Na lokalnom nivou pruža se najviše
mogućnosti za djelovanje i uticaj civilnog društva s obzirom na to da je taj nivo najbliži građanima, te može
najbolje odgovoriti njihovim potrebama u skladu sa načelom supsidijarnosti3.
Kako bi udruženja i druge organizacije civilnog društva ostvarivale svoju svrhu i učinkovito
funkcionisale, nužan je adekvatan normativni okvir.
Osamostaljenje Bosne i Hercegovine kao samostalne države i formiranje Kantona kao prostorne i
„državne“ cjeline u okviru jednog od entiteta Bosne i Hercegovine konkretno entiteta Federacije Bosne i
3supsidijarnost je načelo prema kojem odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti preneseno na najniži mogući stepen društvene organizacije,
dok centralna vlast ima samo ulogu nadopune političkog odlučivanja na mjesnom nivou
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Hercegovine, zateklo je „staru“ legislativu kojom je bio regulisan okvir za rad udruženja kao najvažnijeg elementa
civilnog društva.
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, II. A., kao i Ustav Zeničko-dobojskog kantona II.10. - Katalog
ljudskih prava, predviđa „slobodu udruživanja sa drugima” između ostalih prava i sloboda, a što je pravni osnov
za donošenje propisa na kojima se temelji osnivanje organizacija civilnog društva.
Zakonski okvir za osnivanje i rad udruženja dugo se i sporo mijenjao. Promjenom društvenog sistema
1995. godine, u Bosni i Hercegovini se stvara povoljan okvir za osnivanje i rad nevladinih organizacija (u daljem
tekstu: NVO) odnosno organizacija civilnog društva (u daljem tekstu: OCD). Doneseni su i prvi zakoni kojima
se regulisao način registrovanja, rad i prestanak rada organizacija civilnog društva:
- Zakon o udruživanju građana ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95),
- Zakon o fondacijama i zakladama ("Službene novine Federacije BiH", broj 16/98) i
- Zakon o humanitarnoj djelatnosti i humanitarnim organizacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj
35/98).
Naposlijetku, 2002. godine donesen je Zakon o udruženjima i fondacijama („Službene novine Federacije
Bosne i Hercegovine“, broj: 45/02), kojim su uređeni uslovi i postupak za osnivanje, unutrašnja organizacija,
registrovanje, prestanak udruženja, kao i druga pitanja od značaja za slobodno i dobrovoljno udruživanje građana
i pravnih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovim Zakonom stavlja se van snage Zakon o udruživanju građana
("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), Zakon o fondacijama i zakladama ("Službene novine Federacije
BiH", broj 16/98) i Zakon o humanitarnoj djelatnosti i humanitarnim organizacijama ("Službene novine
Federacije BiH", broj 35/98), osim člana 2., 5., 11. i 12., člana 22. stav 2., čl. 26. i 27., člana 29. stav 2., člana 30.
stav 1. i člana 34. i 35.
„Novi“ Zakon je značajan napredak u izgradnji demokratskog društva, posebno s aspekta načela
transparentnosti i javnosti kako rada tako i finansiranja neprofitnog, nevladinog sektora, odnosno udruženja.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Pored toga, Pravilnikom o načinu vođenja registra udruženja i fondacija i stranih i međunarodnih
nevladinih organizacija („Službene novine FBiH“, broj: 61/02, 8/08 i 78/10), donesenim nakon usvajanja novog
Zakona, propisan je postupak upisa u knjige registra udruženja i fondacija i stranih i međunarodnih nevladinih
organizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, promjene upisa u registar, oblik i sadržaj registra i način njegovog
vođenja, izdavanje izvatka iz registra i druga pitanja od značaja za upis i vođenje registra subjekata upisa.
***
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Učestvovanje građana jedan je od oblika uticanja građana na rad javne uprave i od velike je važnosti za
razvoj demokratije. Građani mogu ili neposredno učestvovati u radu uprave ili uticati na upravu izvana.
Neposredno uključivanje građana u rad vlasti i rad organa uprave (u daljem tekstu: državna uprava) naziva
se unutrašnje sudjelovanje građana, dok se uticaj na vlast i upravu izvana naziva posrednim uticajem odnosno
vanjskim djelovanjem građana. Npr. građani mogu neposredno učestvovati u radu državne uprave izborom u
tijela upravljanja javnih službi (primjer: školski odbor), učestvovanje u procesu donošenja odluka zakonodavne
vlasti (primjer: poslovnici o radu zakonodavnih tijela na svim nivoima previđaju takvo učestvovanje) ili posredno
učestvovanjem na javnim raspravama (primjer: donošenje planskih dokumenata).
Na navedeni način se pokušava institucionalizirati položaj građana kao korisnika sa osnovnim ciljem
neposrednog učestvovanja građana u procesu odlučivanja i donošenja odluka, odnosno donošenja propisa ili
strategija kroz javne konsultacije i procjene učinaka propisa te u slučajevima podnošenja predstavki građana na
rad uprave. U praksi se učešće građana u procesu donošenja propisa do sada nije pokazalo uspješnim jer su izvršna
tijela i nadalje imaju vrlo jak uticaj, kao npr. u komunalnim poslovima.
Najdifuzniji način interakcije građana i uprave je kroz odnose s javnošću, odnosno održavanje press
konferencija rukovodioca državne uprave, odnosno organa državne uprave. Ova metoda u savremeno doba dobija
na sve većoj važnosti.
Na kraju, važnu metodu uticaja čine interesne skupine koje promovišu interese pojedine grupe (lobističke
organizacije), usmjerene na određene resore ili regulatorne agencije. Među njima posebno su zanimljive one koje
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
promovišu neki javni interes, poput zaštite potrošača. Organizacije potrošača većinom imaju preventivni karakter,
upozoravaju i informišu potrošače te im pružaju zaštitu. Pod ovu kategoriju se mogu podvesti i organizacije koje
štite interese jedne profesije, advokati, notari, pa i sindikalne organizacije.
Kao jedan od važnih oblika organizacija civilnog društva
često se navode neprofitne odnosno nevladine organizacije. Ti se
pojmovi nerijetko isprepliću i koriste za opisivanje istih pojavnih
oblika organizacija.
Pojam „neprofitne organizacije“ prvenstveno je
ekonomskog karaktera, a u pravilu se odnosi na organizacije s
karakteristikama i javnog (djelovanje u javnom interesu) i
privatnog sektora (dobrovoljnost i privatni karakter za razliku od
javnog), a koje djeluju bez namjere sticanja profita.
Pojam „nevladine organizacije“ danas označava neprofitne organizacije koje djeluju u području
međunarodnih odnosa, zaštite okoliša, ljudskih prava, humanitarne pomoći i razvojne saradnje, a Ujedinjeni
narodi, OECD, Svjetska banka, OSCE-a i EU kao i druge međunarodne organizacije prepoznaju njihovu važnost
dodjeljujući im konsultativni status u kreiranju javnih politika i odluka4.
U Bosni i Hercegovini više je tipova organizacija civilnog društva: udruženja, fondacije, zadruge, komore,
sindikati i organizacije poslodavaca, vjerske zajednice, te političke stranke, neprofitne ustanove i privredna
4
Udruženja kao element civilnog društva (Doc. dr. sc. Teo Giljević, docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Doc. dr. sc. Goranka Lalić Novak, docentica na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Anheier i List, 2005: 173–174-
Internet)
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
interesna udruženja, s različitim pravnim uređenjem u pogledu njihova osnivanja i djelovanja. Najbrojnije
organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini pa i u Kantonu su udruženja.
Udruženje je definisano kao svaki oblik dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili pravnih lica radi
unapređenja i ostvarivanja nekog zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a čija
osnovna svrha nije sticanje dobiti, nego zauzimanje za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i
održivi razvoj te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, naučna, sportska, zdravstvena,
tehnička, strukovna ili druga uvjerenja.
Fondacija je pravno lice koje nema svoje članstvo, a cilj njenog osnivanja je upravljanje određenom
imovinom u općem ili zajedničkom interesu.
- politički „dnevni red“ nekog društva, otvarajući teme koje država i političari zanemaruju ili potiskuju (zaštita
ženskih ljudskih prava, zaštita marginaliziranih skupina, i slično…),
- može kritički procjenjivati političke mjere i programe koji se donose i provode (udruženje izbornih
dužnosnika, udruženje iz branilačke populacije…),
- može pritiscima ili konstruktivnim inicijativama inicirati i suodređivati te političke programe i mjere
(branilačka udruženja - na donošenje propisa iz branilačke oblasti, udruženje pacijenata - na esencijalnu listu
lijekova, ekološka udruženja na propise o zraku, buci, zaštita voda i slično …).
Brojni teoretičari dali su definicije pojma civilno društvo, od kada se kao „pojam počinje spominjati u 18.
stoljeću kada, zahvaljujući građanskim revolucijama, dolazi do odvajanja sfere političke vlasti od sfere
građanskog društva. Jedan od glavnih zahtjeva koje je postavila tadašnja mlada građanska klasa jest radikalno
ograničenje intervencije države u području građanskog društva, tržišta i poduzetništva. U takvim okolnostima
civilno je društvo imalo zadaću štititi i podučavati građane kako se obraniti od države“ 5 odnosno „da je riječ o
institucijama, organizacijama i pojedincima smještenim između obitelji, države i tržišta, u koje se ljudi
dobrovoljno udružuju radi zagovaranja općih interesa. Civilno društvo stoga se može promatrati kao
samoorganizacija društva pristupom »odozdo-gore« (bottom-up), odnosno kao obnova legitimiteta političko-
upravnog sustava od samih građana.“ 6
Generalno gledajući to su organizacije koje dajući doprinos rješavanju društvenih problema, promovišući
i verbalizujući najrazličitije interese i potrebe građana, detektujući anomalije, nedosljednosti, diskriminatorne ili
koruptivne rizike, zapravo djeluju opće korisno za pojedine skupine ili cijelo društvo.
U nastojanjima da se definiše pojam civilno društvo, može se poći od etimologije riječi, pa se može
zaključiti da sam pojam civilno upućuje na građansko, dakle da je to jedan od oblika organizovanja stanovnika
neke zajednice.
Civilno (građansko) društvo predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja
svojih zajedničkih interesa. U svoje aktivnosti najčešće uključuju volontere. Podrazumijeva aktivno građanstvo
5
S. BARIĆ, D. DOBRIĆ, Europeizacija civilnog društva u RH: Shvaćanje..Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 33, br. 2, 883-916 (2012); dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/file/158135
6
Teo Giljević, Goranka Lalić Novak; Udruge kao element civilnog društva: adekvatnost pozitivnopravne regulacije u Hrvatskoj i međunarodni primjeri aktivizma na
lokalnoj razini; Pregledni znanstveni rad; UDK 347.471(497.5):340.5 ; 061.2(497.5):340.5; dostupno na:
https://www.researchgate.net/publication/328163975_Udruge_kao_element_civilnog_drustva_adekvatnost_pozitivnopravne_regulacije_i_medunarodni_primjeri_aktivi
zma_s_naglaskom_na_lokalnu_razinu/link/5d821287a6fdcc8fd6f16c53/download
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
koje želi i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i društvu. „Pojam potječe od societas civilis, latinskog
prijevoda grčkog pojma koinōnía politikḗ (ϰοıνωνία πολıτıϰή), a označava političku zajednicu slobodnih građana.
Moderni pojam civilnoga društva javlja se u političkoj teoriji uporedno sa idejom moderne države, mijenja
se i zadobija novo značenje s temeljnim promjenama društvenih odnosa i političkih institucija“7.
Civilno društvo se sastoji od grupnih i pojedinačnih akcija i predstavlja mogućnost da se svi uključe u
društvene procese sudjelovanja u javnim raspravama i konsultacijama u procesu donošenja odluka. Također,
predstavlja mogućnost uticaja na javne politike i izabranu vlast.
Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini (Kantonu) se registruju kao udruge/udruženja
građana i to predstavlja jedinu pravno moguću opciju da iste dobiju pravni subjektivitet i da se uključe u pravno
poslovanje.
To je razlog zbog kojeg će se i u ovom priručniku koristiti termin
udruženje umjesto nevladina organizacija. Način osnivanja, registrovanja,
funkcionisanja i prestanka rada udruženja je definisan entitetskim i državnim
Zakonom o udruženjima i fondacijama.
7Hrvatska encikopledija
Citiranje: civilno društvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 9. 2021.
<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12023>.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
- privatnog (tržište),
- i građanskog (civilni ili ‘treći’ sektor).
Ako se govori o položaju civilnog društva sa aspekta sticanja profita, ili sa aspekta disponiranjem vlasti,
ili sa aspekta ciljeva organizovanja, te rješavanja društvenih problema, može se reći da postoje tri aspekta
definisanja principa civilnog organizovanja8 :
- Pravne definicije NVO-a polaze od konkretnog zakonskog određivanja pojma NVO-a u pojedinoj zemlji.
Ovaj je pristup izuzetno praktičan za neposredni rad lokalnih NVO-a, ali svojim uskim gledanjem
onemogućava shvatanje suštine nevladinog sektora, uporednu analizu te, posljedično, otežava kvalitetnu
i argumentovanu (pozitivnu ili negativnu) kritiku.
- Funkcionalne definicije ukazuju na ciljeve takvih organizacija, naglašavajući «javnu dobrobit» kojoj one
služe. Pritom, one apstrahiraju činjenicu da mnoge NVO prvenstveno služe zadovoljavanju uskih interesa
njihovih članova (na primjer, filatelističko društvo).
- Ekonomske definicije primjenjuju kriterij neprofitnosti. To, naravno, ne znači da NVO nemaju prihode,
već da ih stiču isključivo radi ostvarivanja svojih primarnih, neprofitnih ciljeva te se njihova dobit ne
dijeli članovima ili trećim licima, nego «vraća» neprofitnoj djelatnosti.
Većina teoretičara civilnoga društva slaže se s tvrdnjama da za političku tranziciju, uspostavu i legalizaciju
demokratskih institucija treba šest mjeseci, za uspostavu tržišnog gospodarstva treba šest godina, a za razvoj
civilnog društva - šezdeset godina! 9
8 Teo Giljević, Goranka Lalić Novak; Udruge kao element civilnog društva: adekvatnost pozitivnopravne regulacije u Hrvatskoj i međunarodni
primjeri aktivizma na lokalnoj razini; Pregledni znanstveni rad; UDK 347.471(497.5):340.5 ; 061.2(497.5):340.5; dostupno na:
https://www.researchgate.net/publication/328163975_Udruge_kao_element_civilnog_drustva_adekvatnost_pozitivnopravne_regulacije_i_medunaro
dni_primjeri_aktivizma_s_naglaskom_na_lokalnu_razinu/link/5d821287a6fdcc8fd6f16c53/download
9 S. BARIĆ, D. DOBRIĆ, Europeizacija civilnog društva u RH: Shvaćanje..Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 33, br. 2, 883-916 (2012); dostupno
na: https://hrcak.srce.hr/file/158135
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Oblici organizovanja civilnog društva su raznoliki: sindikati, udruženja poslodavaca, strukovne komore,
fondacije, vjerske zajednice, mediji, političke stranke, i sl. a među najbrojnijim su udruženja građana, odnosno
NVO (nevladine organizacije), koja su gotovo postala sinonim za cjelokupno civilno društvo (OCD).
Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su: fondacije i udruženja.
Udruženje je organizacija koju stvaraju građani radi rješavanja socijalnih problema u zajednici ili radi
bilo kojega drugog posebnog interesa. Za obavljanje predviđenih djelatnosti oni osnivaju udruženje kao posebno
pravno lice. Udruženje pripada širem pojmu neprofitnih (nevladinih) organizacija.
Zaklada/fondacija (iako nije predmet ovog priručnika) definiše se kao imovina koja služi ostvarivanju
neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Fondacije se razlikuju po različitim kriterijima, jesu li javne ili privatne,
prema namjeni, po načinu finansiranja, svojim programima i sl. Jedan od oblika fondacija su i fondacije lokalnih
zajednica čije djelovanje je usmjereno na poboljšanje kvalitete života u određenoj lokalnoj zajednici i najbolji je
način da se osigura poštivanje načela supsidijarnosti.
Zakoni i na nivou države Bosne i Hercegovine i na nivou entiteta predviđaju dva osnovna formalna
oblika/modaliteta osnivanja i djelovanja organizacija civilnog društva kao neprofitnih organizacija:
- udruženja, kao oblik dobrovoljnog udruživanja svojih članova radi ostvarivanja nekog zajedničkog interesa,
bez primarne namjere sticanja profita,
- fondacije, kao pravna lica koja nemaju svoje članstvo, a čiji je cilj upravljanje određenom imovinom u javnom
interesu ili u dobrotvorne svrhe (u RS fondacija se može osnovati radi ostvarivanja javne ili zajedničke svrhe).
To predstavlja jedinu pravno moguću opciju da iste dobiju pravni subjektivitet i da se uključe u pravno
poslovanje.
Zakoni u Bosni i Hercegovini koji regulišu oblast nevladinih organizacija, odnosno udruženja i fondacija
uređuju pravni status udruženja i fondacija i neke njihove specifičnosti za svaki od tih oblika.
Organizacije civilnog društva svoje ciljeve provode primjenjujući široku lepezu metoda i modela rada, od
zagovaranja, do javnih okupljanja, peticija, inicijativa, lobiranja, apela i drugih, a tražeći od nosioca zakonodavne
vlasti normativno uređenje problema, od nosioca izvršne vlasti provedbu zakona ili obezbjeđenje sredstava za
funkcionisanje i ostvarivanje programskih ciljeva, od sudske vlasti održanje sistema pravednosti i pravičnosti i
dr.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
10TRANSPARENCY INTERNATIONAL BiH, Studija sistema nacionalnog integriteta, Bosna i Hercegovina 2007; dostupno na: https://ti-
bih.org/wp-content/uploads/2014/12/Studija_sistema_nacionalnog_integriteta_2007.pdf
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
II.A.1. Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. postavila je opće standarde za zaštitu i promovisanje
ljudskih prava. Opća deklaracija je najraširenije prihvaćena izjava o ljudskim pravima. Opću deklaraciju su
jednoglasno 10.12.1948. godine prihvatili UN. Ona iznosi popis osnovnih prava svakog čovjeka na svijetu bez
obzira na njegovu rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno
porijeklo, vlasništvo ili neki drugi status. Općom deklaracijom države su se obavezale pridržavati se određenih
prava, i to ne samo svojih građana, nego i prava ljudi u drugim zemljama. Standardi ljudskih prava određuju što
vlade moraju napraviti za svoje građane i također ono što ne smiju učiniti svojim građanima. Svaka osoba ima
prava ali ima i obavezu i odgovornost poštovati ih. Ljudi imaju prava čak i kada ih zakoni njihove zemlje ne štite.
U članu 30. Opće deklaracije nabrojana su prava koja jednako pripadaju svakoj osobi na svijetu. Npr. član 20.
Opće deklaracije propisuje da: „Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja“, što znači da svako
ima pravo sastajati se sa drugim ljudima i javno i privatno, održavati sastanke, organizovati mirne demonstracije
i proteste. Svako ima pravo udružiti se i pridružiti se političkim strankama, sindikalnim organizacijama i drugim
udruženjima. Istovremeno, niko nema pravo prisiliti osobu da se udruži ili pridruži nekoj grupi ako to sama ne
želi. Prvobitno navedena Deklaracija nije bila pravno obavezujuća i nije bila dokument zakonske odnosno
imperativne norme ali je bila moralno obavezujuća.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
U početku je Konvencijom bila uspostavljena Komisija za ljudska prava kojoj su pojedinci mogli
podnositi zahtjev protiv one države - potpisnice Konvencije - za koju su smatrali da im je povrijedila neko
Konvencijom zagarantovano pravo. Komisija je prvo donosila odluku da li je zahtjev dopušten, prema kriterijima
dopuštenosti (formalni kriteriji). Ako je zahtjev bio dopušten, Komisija je odlučujući o meritumu, donosila
poseban izvještaj o tome da li je tužena država povrijedila neko pravo podnosioca zahtjeva iz Konvencije ili ne.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Nakon toga je tužena država ili pak Komisija mogla predmet iznijeti pred Sud za ljudska prava (u daljem tekstu:
Sud ili Evropski sud) čija je presuda u tom slučaju bila konačna.
Najveći doprinos Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je što u članu 11. propisuje da
svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugima, uključujući pravo osnivati
sindikate ili im pristupiti radi zaštite svojih interesa. Ne mogu se postavljati nikakva ograničenja ostvarivanju tih
prava, osim onih koja su propisana zakonom i koja su u demokratskom društvu nužna radi interesa državne
sigurnosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite
prava i sloboda drugih. Ovim članom se ne zabranjuje pravo pripadnicima oružanih snaga, policije ili državne
uprave da se udružuju. Pravom na slobodu udruživanja garantuje se pravo osnovati i učlaniti se u udruženja,
političke stranke, vjerske zajednice, sindikate, udruženja poslodavaca, trgovačka društva i razne druge oblike
udruživanja. Udruženje ne mora imati formalni status, npr. biti registrovano ili na drugi način priznato kao pravno
lice. Naime, član 11. Konvencije štiti i neformalna udruženja, pod uslovom da udovoljavaju minimalnom stepenu
trajnosti i organizovanosti.
Nepriznavanje statusa pravnog lica neformalnom udruženju kao npr. odbijanje registracije, može
predstavljati povredu člana 11. Konvencije.
U Konvenciji se daje posebna pažnja udruženjima javnog prava kao što su npr. ljekarske, notarske,
advokatske, zanatske i slične komore u koje se obavezno udružuju pojedinci tih zanimanja i oni koji obavljaju
tu djelatnost, te isti i moraju biti upisani u registar, odnosno član 11. Konvencije se na njih ne odnosi. Komore
prije svega vrše javnopravni nadzor nad članovima struke te stoga prvenstveno promovišu javni interes, te s toga
aspekta trebaju biti upisane u registar kako bi stekle status pravnog lica.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Pravna osnova za osnivanje, registraciju i rad nevladinih organizacija utvrđena je Ustavom Bosne i Hercegovine,
koji predviđa slobodu udruživanja sa drugima u Katalogu prava (član 2. tačka 3)). To je, dakle, ustavno pravo svih fizičkih
i pravnih lica, pa i stranih državljana uz određene uslove na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Međutim, mnogobrojni međunarodni dokumenti garantuju slobodu udruživanja kao jednu od osnovnih
građanskih i političkih sloboda koja je nužna za funkcionisanje savremenih pluralističkih demokratija.
Prvi zakon u Bosni i Hercegovini (BiH), odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim se uređuju opća
pitanja osnivanja, registrovanja, pravnog položaja i prestanka postojanja udruženja sa svojstvom pravnog lica
donesen je 1995. godine - Zakon o udruživanju građana ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95). Tim je
Zakonom predviđen samo jedan oblik slobodnog udruživanja građana, udruženja, za razliku od zakonodavstva
iz bivše države koje je predviđalo dva oblika slobodnog udruživanja građana (društvene organizacije i udruženja
građana).
Zakon o fondacijama i zakladama ("Službene novine Federacije BiH", broj 16/98) i Zakon o humanitarnoj
djelatnosti i humanitarnim organizacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/98), su znatno
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
demokratičniji u odnosu na zakone do 1998. godine. Zakonom iz 1998. godine prvi put je uređen položaj
neformalnih udruženja na koje se primjenjuju propisi koji se odnose na obavezno pravni institut ortaštva (član
3.), smanjen je minimalni broj osnivača udruženja sa 30 na 3 (član 10.), udruženjima je data puna sloboda
međusobnog udruživanja i uspostave unutrašnje organizacije (član 7.), ukinute su diskriminatorne odredbe koje
su ograničavale pravo stranaca i stranih pravnih lica na slobodu udruživanja, te je omogućeno da udruženje može
osnovati poslovno sposobno fizičko lice te pravno lice (član 10. stav (2)).
Zakonom je ojačana autonomija udruženja, a postavljeni su i temelji za razvoj mjerila, kriterija i postupaka
za finansiranje iz budžeta putem projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode udruženja.
Izrada „novog“ Zakona o udruženjima i fondacijama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 45/02), u
daljem tekstu Zakon, smatra se primjerom dobre prakse izrade propisa s obzirom na to da su već u fazi kreiranja
javne politike u proces uključeni svi zainteresovani akteri, od tijela javne vlasti, udruženja civilnog društva do
akademske zajednice odnosno provedena je javna rasprava koja je omogućila građanima sudjelovanje u procesu
donošenja odluka.
Zakonom su prvi put utvrđena načela djelovanja udruženja: nezavisnost, javnost, demokratski ustroj,
neprofitnost, te slobodno učestvovanje u javnom životu, a na udruženje se mogu prenijeti i javne ovlasti (član
11). Također, proširen je krug osnivača udruženja.
Sada osnivači moraju imati pravnu sposobnost, tj. moraju biti punoljetna lica (stariji od 18 godina).
Osnivači mogu biti i strani državljani koji imaju pravno regulisano boravište u BiH, a Zakon predviđa da oni
moraju prethodno boraviti godinu dana u Federaciji Bosne i Hercegovine da bi mogli biti osnivači domaće
nevladine organizacije (član 11). Članstvo u udruženju mogu imati i lica mlađa od 18 godina, ako statut udruženja
ne predviđa drugačije.
Također, stranac koji je stalno nastanjen ili boravi duže od jedne godine na teritoriji Federacije sam ili
zajedno s građanima Federacije može biti osnivač udruženja (član 11). Maloljetna lica mogu biti članovi
udruženja kao i stranci i pravna lica (član 16).
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Udruženja imaju obavezu da u svom statutu navedu kako će osigurati javnost djelovanja (član 27).
Zakon predviđa da će Registar udruženja, uz statut udruženja i ostale podatke o radu udruženja,
omogućavati pristup i izvještajima o finansijskom poslovanju udruženja sa propisanom dokumentacijom.
Preciznije je regulisano šta čini imovinu udruženja i pod kojim uslovima udruženje može obavljati privrednu
djelatnost (član 4, 38, 40 i 41).
Tijela javne vlasti finansiraju i ugovaraju provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro na
osnovu provedenog javnog poziva odnosno konkursa ili na osnovu posebnog propisa o finansiranju javnih
potreba.
U prijelaznim odredbama utvrđena je obaveza za udruženja da usklade svoje statute sa ovim Zakonom u
roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona, a što su udruženja već i učinila do dana izrade ovog Priručnika.
Udruženja kao najvažniji i najbrojniji element civilnog društva u Zeničko-dobojskom kantonu odgovorna
su za svoje zakonito, demokratsko i transparentno funkcionisanje kao i za postizanje konkretnih rezultata u svom
autonomnom djelovanju. Zakonom o udruženjima i fondacijama iz 2002. godine, kao i podzakonskim propisima,
stvoren je solidan normativni okvir, no za uspješnu provedbu nužna je saradnja tijela javne vlasti zaduženih za
primjenu propisa (Ministarstva za pravosuđe i upravu, Sekretarijata za zakonodavstvo, Ministarstva finansija,
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Porezne uprave i drugih resornih organa državne službe/ uprave u čijoj su nadležnosti ciljevi i djelatnosti
udruženja) koja će morati koordinirano djelovati kako bi pratila primjenu zakona, ali i pružati pomoć udruženjima
za primjenu zakona, za što one počesto nemaju dovoljan administrativni kapacitet.
Učešće udruženja i drugih organizacija civilnog društva na lokalnom nivou očituje se u različitim
aspektima i područjima – od učestvovanja u donošenju odluka lokalnih javnih politika, obavljanja javnih usluga
u području obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite i drugih poslova iz samoupravnog djelokruga lokalnih
jedinica, poticanja građanskog aktivizma na lokalnom niovu, pa do, iako u manjem broju slučajeva, sklapanja
kodeksa i povelja saradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave sa organizacijama civilnoga društva.
Primjer dobre prakse za saradnju između udruženja i jedinica lokalne samouprave u Zeničko-dobojskom
kantonu je i potpisani Sporazum o suradnji iz 2015. godine Vlade Zeničko-dobojskog kantona sa OCD, sadržan
u II dijelu priručnika – Vlast i OCD.
No, nužno je dalje jačanje kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave za razvoj strateške saradnje
sa organizacijama civilnog društva i sufinansiranje njihovog rada i razvoja. Takva je potreba prepoznata i u
Nacrtu Strategije za uspostavljanje poticajnog okruženja za razvoj održivog civilnog društva u Bosni i
Hercegovini.
Sa druge strane, nužno je razvijati i kapacitete udruženja za saradnju s lokalnom zajednicom, u različitim
područjima i s različitih aspekata.
Na to upućuju i podaci iz upisa u Registar udruženja Zeničko-dobojskog kantona. Prema evidenciji,
najčešće područje djelovanja udruženja je kultura i socijalno područje, a najčešći tip djelatnosti koje se provode
u udruženjima su obrazovanje, sport i kultura (postotak od 1452 kao ukupnog broja registrovanih udruženja,
razvrstanih po djelatnosti)11 :
11
Informacija o nevladinom sektoru u Zeničko-dobojskom kantonu za 2019. godinu, usvojena na 72. sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona,
održanoj dana 01.09.2020. godine, i na 26. sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, održanoj dana 29.09.2020. godine
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
• udruženje boraca, organizacija RVI, organizacija porodica šehida i poginulih boraca 152
(10,46%)
• udruženja paraplegičara, građana oštećenog sluha, slijepih lica, udruženje distrofičara, udruženje dijabetičara 56
(3,85%)
• kultura i muzika 353
(24,31%)
• sport 468
(32,23%)
• obrazovanje, pomoć ženama, planinari, izviđači 103
(7,09%)
• socijalna skrb, sindikati, udruženje penzionera, udruženje logoraša 111
(7,64%)
• udruženje poljoprivrednika, lovačka udruženja, udruženje pčelara 69
(4,75%)
• civilna zaštita, vatrogasci, dobrovoljno vatrogasno društvo 22
(1,51%)
• udruženje privrednika/poduzetnika, udruženje taksista 29
(1,99%)
• ekološka udruženja, udruženje seoski vodovodi 56
(3,85%)
• udruženje mladih, omladinska organizacija 43
(2,96%)
• humanitarne organizacije i udruženja 15
(1,03%)
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
· udruženje paraplegičara, udruženje građana oštećenog sluha, udruženje slijepih osoba, udruženje distrofičara, udruženje
dijabetičara
· kultura i muzika
· sport
A. PRAVNI OKVIR
Udruženje se osniva isključivo na načelu dobrovoljnosti i slobodne volje: tri ili više punoljetnih lica
mogu osnovati udruženje kako bi ostvarile ili unaprijedile neki zajednički, opći interes ili cilj, a njihova svrha
nije sticanje dobiti. Pored građana to mogu biti i pravna lica kao što su privredna društva ili preduzeća, ustanove,
odnosno kombinacija građana i pravnih lica.
Ovo pravo mogu ostvariti i strani državljani pod uslovom da na zakonom propisan način borave u Bosni
i Hercegovini.
Zakon o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine imperativno propisuje da osnivač udruženja ne
može biti: država Bosna i Hercegovina, entiteti, kantoni, gradovi, općine, mjesne zajednice, državni organi,
državna preduzeća i fondovi, dok Zakon o udruženjima i fondacijama Federacije BiH ne sadrži direktno ove
odredbe, odnosno ovo ograničenje nije decidno propisano.
Zakonom su propisani standardi za registrovanje koje treba poštovati, što znači da nadležni organ ne može
izvršiti upis udruženja u registar bez cjelokupne i uredne dokumentacije.
U praksi se dešava da Ministarstvo nakon primljenog zahtjeva za upis udruženja u registar ne izvrši upis
u registar i traži dostavljanje dodatnih akata i dopunu priloga uz zahtjev. To usporava proces, a zahtijeva i dodatno
vrijeme, ponovno okupljanje osnivačke skupštine kao i dodatne troškove za te aktivnosti (npr. odlazak u sjedište
Ministarstva i dostava dokumentacije). Zato treba biti pažljiv pri pripremi akata za registrovanje, a najbolje je
angažovati stručnu osobu da obradi dokumentaciju.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
B. REGISTRACIJA UDRUŽENJA
Statutom udruženja se može propisati da udruženje ima svoje urede, predstavništva ili druge oblike
podružnica izvan sjedišta udruženja određenog u osnivačkim aktima udruženja.
Registrovanje udruženja je prvi korak u procesu djelovanja udruženja u pravnom prometu.
S danom upisa u registar udruženje stiče svojstvo pravnog lica, što znači da udruženje danom upisa može
biti nosilac prava i obaveza u skladu sa ciljevima i djelatnosti upisanoj u registar udruženja.
U slučaju da se od dana osnivanja, odnosno održavanja osnivačke skupštine i usvajanja osnivačkog akta
od strane osnivača poduzimaju radnje koje stvaraju obaveze, takve obaveze su samo za one osobe koje su ih
stvorile, odnosno koje su poduzele tu radnju. Ako se želi da te obaveze budu obaveze udruženja onda ih mora
verifikovati organ uprave udruženja koje je osnovano.
Osnivači udruženja ovisno o mjestu provođenja djelatnosti za koju se
udružuju, odlučuju, samostalno, u kojem registru će izvršiti registraciju,
odnosno upis. Na svakom nivou vlasti postoje registri za upis udruženja, kako
slijedi:
1) Registri ministarstava pravde kantona;
2) Registar Federacije BiH kod Ministarstva pravde FbiH;
3) Registar Republike Srpske koji se vodi kod Ministarstva lokalne uprave
i samouprave (ako je sjedište udruženja u nekoj općini u Republici
Srpskoj registrovanje se može izvršiti u osnovnom sudu u sjedištu
okružnog suda na čijem području udruženje ima svoje sjedište, a
jedinstveni Registar se vodi u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave
kojem sudovi prosljeđuju podatke);
4) Registar u Brčko Distriktu BiH;
5) Registar - Državni registar kod Ministarstva pravde BiH.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
U načelu ne postoje zakonske smetnje za registriranje i rad udruženja bez obzira gdje njegovi osnivači
odluče izvršiti registrovanje.
Ako su svi zakonski uslovi ispunjeni udruženju se izdaje Rješenje o upisu u registar udruženja ili
fondacije. Rješenje izdaje nadležno ministarstvo odnosno sud. Rješenje je upravni akt i ima sve elemente
upravnog akta.
Formalno-pravno udruženje se može upisati u jedan registar udruženja prema mjestu vršenja djelatnosti i
volji osnivača, a ako se želi upisati u druge registre za svaki upis se plaća taksa i traži ispunjenje svih uslova koji
su potrebni za upis udruženja u registar udruženja, a o registru udruženja više će biti riječi u nastavku ovog
Priručnika.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
a) Naziv udruženja
U skladu sa članom 6. Zakona, naziv udruženja i fondacije mora biti na jednom od službenih jezika Bosne
i Hercegovine. Naziv udruženja i fondacije može se, ako je to predviđeno statutom, upisati u registar i u prijevodu
na jednom ili više stranih jezika, s tim što naziv na službenom jeziku mora biti upisan na prvom mjestu.
Uz puni naziv udruženje ili fondacija može koristiti i skraćeni naziv koji mora sadržavati oznake po kojima
se razlikuje od drugih udruženja odnosno fondacija.
b) Znak udruženja
Udruženje i fondacija mogu imati svoj znak, koji se mora jasno razlikovati od
naziva i znaka drugih udruženja ili fondacija.
Udruženja svoje ciljeve u skladu sa članom 3. Zakona, samostalno utvrđuju, u skladu s Ustavom i
Zakonom.
Kako svako udruženje ima svoje ciljeve i djelatnosti one
su razvrstane po vrsti djelatnosti koja ne može biti u suprotnosti
s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne
i Hercegovine ili Zeničko-dobojskog kantona niti usmjerene ka
njegovom rušenju, niti raspirivati nacionalne, rasne, vjerske i
druge mržnje ili diskriminacije zabranjene Ustavom i
Zakonom.
Ciljevi i djelatnost udruženja ili fondacije ne mogu
uključivati angažovanje u predizbornoj kampanji političkih
stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke
i njihove kandidate i finansiranje kandidata, odnosno političkih
stranaka.
f) Djelatnosti udruženja
12
Informacija o nevladinom sektoru u Zeničko-dobojskom kantonu za 2019. godinu, usvojena na 72. sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona,
održanoj dana 01.09.2020. godine, i na 26. sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, održanoj dana 29.09.2020. godine
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Na području Zeničko-dobojskog kantona prema evidenciji u 2020. godini izvršen je upis udruženja u
registar Ministarstva za pravosuđe i upravu, te je vidljivo da su prema djelatnosti najbrojnija udruženja kako
slijedi:
• sportska udruženja (sportski klubovi)
• udruženja koja se bave kulturom i muzikom
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
D. OSNIVANJE UDRUŽENJA
Postupak osnivanja, unutrašnja organizacija, registrovanje, prestanak rada udruženja, kao i druga pitanja
od značaja za slobodu i dobrovoljno udruživanje građana i pravnih lica propisani su Pravilnikom i Zakonom. Sam
upis u Registar provodi se po načelima upravnog postupka koji na području Zeničko-dobojskog kantona provodi
Ministarstvo za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona, a na osnovu podnesenog zahtjevu za
registrovanje i ispunjenje potrebnih uslova.
b) OSNIVAČKA SKUPŠTINA
U skladu sa članom 12. Zakona osnivačka skupština donosi osnivački akt udruženja, statut udruženja i
imenuje organe upravljanja.
Dakle, osnivačka skupština udruženja građana ima obavezu na svom prvom zasjedanju usvojiti:
1. osnivački akt, odnosno odluku o osnivanju udruženja;
2. statut udruženja;
3. odluku o imenovanju osobe ovlaštene/ih za zastupanje i predstavljanje udruženja;
4. voditi zapisnik.
c) OSNIVAČKI AKT
U skladu sa članom 11. Zakona, udruženje mogu osnovati najmanje tri fizička odnosno pravna lica koja
su državljani Bosne i Hercegovine, ili stranci koji su stalno nastanjeni ili borave duže od jedne godine na teritoriji
Federacije sami ili zajedno s građanima Federacije.
Udruženje se osniva donošenjem osnivačkog akta, a svojstvo pravnog lica stiče upisom u registar. Pravne
radnje poduzete prije upisa udruženja u registar stvaraju obaveze samo za lica koja su poduzela te radnje.
Osnivački akt u skadu sa članom 13. Zakona sadrži:
1) imena i prezimena i adrese, odnosno naziv i sjedište osnivača;
2) naziv i sjedište i adresu udruženja;
3) osnovne ciljeve osnivanja udruženja;
4) ime i prezime ovlaštenog lica koje će obaviti poslove upisa u registar udruženja;
5) potpise osnivača i jedinstveni matični broj građana, ukoliko su osnivači državljani Bosne i
Hercegovine, a za strane državljanje godina boravka na području Federacije Bosne i Hercegovine.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
d) STATUT
e) ORGANI UDRUŽENJA
Upravni odbor je izvršni odnosno poslovodni organ, koji u skladu sa članom 19. Zakona:
Nadzorni odbor:
U skladu sa članom 17. i 23. Zakona, statutom se mogu predvidjeti i drugi organi udruženja. U praksi je
to najčešće nadzorni odbor. Statutom se određuje način imenovanja i opoziva članova, trajanje mandata, kvorum
i pravila glasanja, prava i obaveze članova nadzornog odbora, odnos skupštine, upravnog i nadzornog odbora kao
i sva druga pitanja koja su od značaja za funkcionisanje tog organa.
❖ Statutom se može predvidjeti i osnivanje stručnih savjeta, komisija, radnih i drugih tijela, te propisati
način njihovog rada.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Zakona o upravnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, broj 2/98 i 48/99) propisano da se u postupku
mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju se moraju utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje
zakonitog i pravilnog rješenja, kao i da je članom 133. Zakona o upravnom postupku propisano da se prije
donošenja rješenja imaju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje.
Nakon održane osnivačke skupštine podnosi se zahtjev za upis udruženja u Registar Ministarstva Kantona
na obrascu broj 3 (pogledati na kraju Priručnika u PRILOZIMA).
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Prilozi uz ovaj zahtjev za upis u Registar se podnose u originalu ili ovjerenom prijepisu odnosno fotokopiji
kod nadležnog organa za ovjere.
Podaci o osnivaču podnose se na Obrascu broj 4, a popis članova organa upravljanja na Obrascu broj 5.
3. Popis osnivača i članova upravnih organa (u formi „odluke“ koju donosi osnivačka skupština,
sa ovjerenom kopijom ličnih karata ako su osnivači građani Bosne i Hercegovine, a ako
osnivači nisu građani Bosne i Hercegovine potrebno je priložiti putovnicu/pasoš i dokaz o
odobrenom boravku u Bosni i Hercegovini. Ako je osnivač pravno lice potrebno je priložiti
izvod iz registra za osnivača ili drugi pravni akt kojim se dokazuje svojstvo pravnog lica
osnivača udruženja;
4. statut udruženja u dva primjerka, u skladu sa članom 12. Zakona;
5. ovjerenu izjavu podnosioca zahtjeva kojom pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom
odgovornošću izjavljuje da udruženje u osnivanju nije registrovano pod istim nazivom kod
drugog registarskog tijela u Bosni i Hercegovini;
6. Odluku Skupštine o zastupanju i predstavljanju udruženja, odnosno imena i adrese lica koja
su ovlaštena za zastupanje udruženja (u formi odluke sa ovjerenom fotokopijom lične karte i
ovjerenim potpisom tog/tih lica);
7. Naziv udruženja i skraćeni naziv ako postoji (ako udruženje ima naziv i na stranom jeziku,
onda prevod istog od strane ovlaštenog sudskog prevodioca);
8. Primjerak i otisak znaka udruženja ako je predviđen statutom;
9. Odluku o imenovanju tijela udruženja koja sadrži imena, prezimena i adrese imenovanih lica,
njihove dužnosti u udruženju, trajanje mandata, stupanje na snagu odluke, datum, broj i potpis
predsjednika osnivačke skupštine udruženja;
10. Saglasnost nadležnog tijela grada, općine ili naseljenog mjesta o upotrebi naziva grada,
općine ili naseljenog mjesta u nazivu udruženja;
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
11. Dokaz o uplati administrativne takse, u iznosu od 170,00 KM (100,00 KM za upis u registar,
zatim 50,00 KM za objavu oglasa u Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona i 20,00
KM administrativne takse);
12. i drugi dokazi u skladu sa statutom udruženja.
❖ Primjer statuta udruženja, primjeri osnivačkog akta i ostale potrebne dokumentacije za osnivanje
udruženja građana možete pogledati i u ovom Priručniku, na samom kraju, u dijelu PRILOZI.
Nakon registrovanja udruženja, odnosno upisa u Registar Ministarstva za pravosuđe i upravu Zeničko-
dobojskog kantona, izdaje se rješenje o upisu, nakon čega je potrebno napraviti i pečat udruženja, te otvoriti
bankovni račun.
Pečat se izrađuje na način da se pečatoreznici podnese zahtjev za izradu pečata (kako je propisan u statutu
udruženja), a uz zahtjev se obavezno dostavlja i kopija rješenja o upisu udruženja.
Nakon upisa u registar i izdavanja rješenja Ministarstva o upisu udruženja, u Zavodu za statistiku podnosi
se zahtjev za broj o razvrstavanju djelatnosti, te se u Poreznu upravu podnosi zahtjev za određivanje
identifikacionog broja. Nakon što se odredi identifikacioni broj u izabranoj banci se otvara račun za potrebe
udruženja.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
U skladu sa članom 33. Zakona, udruženja su dužna prijaviti promjenu statuta, naziva, sjedišta, djelatnosti,
lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje, članova organa upravljanja, pripajanja, razdvajanja ili
transformaciju i prestanak rada udruženja i to u roku od 30 dana od dana izvršene promjene.
a) Podnošenje zahtjeva za upis promjena naziva, sjedišta, ovlaštenih lica, ili prestanak rada
udruženja
U skladu sa članom 7. Pravilnika, i stranih i međunarodnih nevladinih organizacija, udruženje je dužno
podnijeti zahtjev za upis promjene:
- naziva,
- sjedišta,
- lica ovlaštenih za zastupanje i predstavljanje,
- pripajanje, razdvajanje ili transformaciju,
- prestanak udruženja.
Zahtjev za upis ovih promjena podnosi se na Obrascu broj 6. Uz zahtjev se prilažu sljedeći dokazi:
- izmjene i dopune statuta ili novi statut,
- odluka o pripajanju, razdvajanju ili transformaciji, odnosno prestanku subjekta upisa.
Prijava za upis ovih promjena podnosi se na Obrascu broj 7. Uz prijavu se prilažu sljedeći dokazi:
- izmjene i dopune statuta ili novi statut,
- popis novih članova organa upravljanja na Obrascu broj 5.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Navedeni prihodi se mogu upotrijebiti za aktivnosti udruženja, kao i za nabavku opreme, namještaja i
drugih tehničkih sredstava za rad.
Član 41. Zakona propisuje da su organi udruženja ili fondacije dužni upravljati imovinom udruženja ili
fondacije s pažnjom dobrog domaćina i na odgovoran i zakonit način.
Član organa udruženja ili fondacije ne može glasati o imovinskim pitanjima u kojima se on, njegov bračni
drug ili njegov srodnik do trećeg stepena pojavljuje kao zainteresovano lice.
Članovi organa udruženja ili fondacije dužni su osigurati da se svi pravni poslovi udruženja ili fondacije
zaključuju po tržišnoj vrijednosti, ili po uslovima koji su povoljniji za udruženje ili fondaciju.
Rad kancelarija i aktivnosti nevladinog sektora u Zeničko-dobojskom kantonu su do sada uglavnom
finansirane od stranih međunarodnih organizacija vladinog i nevladinog sektora, a sada ih kroz projekte
finansiraju domaći organi vlasti sa različitih nivoa.
Postoji više oblika javnog finansiranja od strane države koji su u pravilu dostupni udruženjima. To su:
- donacije,
- grantovi,
- nabavke,
- naknade nevladinim organizacijama za usluge koje su one pružile,
- korištenje državne ili općinske imovine.
Metode prikupljanja novca su različite kao i ciljevi onih koji daju novac u vidu donacija (npr. reklama
donatora, oslobađanje od poreza i dr.). Prije nego pristupi prikupljanju novca udruženju su potrebne:
1. Informacije o finansijeru i
2. Plan prikupljanja
U Kantonu udruženja sredstva za rad i djelatnost dobijaju od Vlade Kantona u skladu sa postojećim
zakonskim propisima prema kriterijima, načinu i dodjeli sredstava sa opredjeljenjem za vrlo javnu i transparentnu
proceduru dodjele finansijskih sredstava, što predstavlja jasan napredak u pravcu izgradnje povjerenja između
vladinog i nevladinog civilnog sektora.
Da se primijetiti, kroz analizu godišnjih Informacija o nevladinom sektoru u Zeničko-dobojskom kantonu,
da trend finansiranja udruženja postaje vladin interes odnosno sredstva za potrebe udruženja izdvajaju se iz
budžeta svih nivoa vlasti, te je neophodno u tom pravcu što hitnije izraditi:
1. Pravila, odnosno kriterije za dobijanje tih sredstava;
2. Javna dostupnost informacija o mogućnosti, načinu i postupku dobijanja sredstava;
3. Termin-plan objave javnih poziva za dodjelu sredstava pojedinih ministarstava;
4. Prava i obaveze davatelja i primatelja sredstava i način njihovog korištenja,
5. Stvoriti zakonske pretpostavke za oslobađanje udruženja poreskih i carinskih obaveza kao vid
stimulisanja.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Pojedina udruženja nemaju potrebu za stalnim angažmanom računovođe, ali imaju obavezu predati
godišnji finansijski izvještaj udruženja građana po „osiromašenom kontnom planu“ uz svu potrebnu
dokumentaciju.
Računovodstveni iskazi
Članarine i naknade
Obrazac P/GK FBIH (komore) Ne predaje se
Obrazac TZ (turističke zajednice) Ne predaje se
Obrazac ONŠ (naknada za šume) Ne predaje se
Obrazac OVN (vodne naknade) Može ali nije obavezan
Obrazac ZS (naknada za nesreće) Obavezno
OBRAZAC ČOK (zanatske komore) Može ali nije obavezan
U ovakvim slučajevima dovoljno je krajem godine angažovati certificiranog računovođu koji će napraviti
izvještaj sastavljen od:
1. Prometa blagajne;
2. Prometa žiro računa;
3. Knjige ulaznih računa i troškova (eventualni troškovi za putovanja, opremu…).
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Udruženjima čiji budžeti prelaze nekoliko desetaka hiljada maraka godišnje, nije dovoljno ovakvo
finansijsko izvještavanje.
Predstavnici takvog udruženja imaju potrebu za stalno angažovanim računovođom, a možda i za
prilagođenim računovodstvenim softverom (program). Ako udruženje ima stalno zaposlene, postoji i obaveza da
se Poreznoj upravi preda MIP što je djelokrug rada certificiranog računovođe.
Finansijski izvještaji udruženja čuvaju se najmanje pet godina osim ako posebnim propisom nije utvrđen
duži period čuvanja.
Nepodnošenje godišnjih finansijskih izvještaja na propisanim obrascima predstavlja prekršaj koji je
sankcionisan novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM (za odgovorno lice od 500,00 KM do
3.000,00 KM), u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene
novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 15/21).
Vlada Zeničko-dobojskog kantona daje podršku nevladinim organizacijama i njihovim projektima, a u
cilju održivog razvoja i većeg učešća građana radi zaštite njihovih prava i interesa, te razvoju aktivnog učešća
građanstva i nevladinih organizacija u donošenju odluka i kreiranja javnih politika.
Vlada na prijedlog premijera Kantona i ministarstava odobrava sredstva i ista se dodjeljuju kako slijedi,
od13:
1. Ureda Premijera;
2. Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport;
3. Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice;
4. Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline;
5. Ministarstva za privredu/Ministarstvo za gospodarstvo;
6. Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu;
7. Ministarstva za boračka pitanja/ Ministarstvo za braniteljska pitanja;
13
Informacija o nevladinom sektoru u Zeničko-dobojskom kantonu za 2019. godinu, usvojena na 72. sjednici Vlade Zeničko-
dobojskog kantona, održanoj dana 01.09.2020. godine, i na 26. sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, održanoj dana
29.09.2020. godine
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Svi korisnici budžetskih sredstava su obavezni po završenom projektu dostaviti izvještaj ministarstvu o
utrošenim sredstvima.
❖ NAPOMENA: Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji FBiH, predsjednik, direktor ili drugo ovlašteno
lice neprofitne organizacije odgovorno je i za tačnost, kompletnost, istinitost, fer prezentovanje i
blagovremeno podnošenje finansijskih izvještaja (član 40).
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Postupak za zabranu rada udruženja odnosno fondacije pokreće federalni tužilac odnosno kantonalni
tužilac.
Presudu o zabrani rada udruženja odnosno fondacije donosi Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine
odnosno kantonalni sud.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Zbirka isprava vodi se za svaki subjekt upisa upisan u registar, u skladu sa članom 17. Pravilnika.
Zbirka isprava predstavlja registar isprava koje su bile osnov za upis podataka o subjektu upisa u registar.
U zbirku isprava se u skladu sa članom 18. Pravilnika
odlaže: jedan primjerak zahtjeva za upis, akt o osnivanju,
statut, izmjene i dopune statuta, rješenje o upisu u registar,
kao i svi prilozi uz zahtjev na osnovu kojih je izvršen upis
odnosno promjena upisa.
Registar i zbirke isprava, propisane ovim
Pravilnikom, smatraju se knjigama trajne vrijednosti i čuvaju
se trajno, u posebnim prostorijama, smještene u željeznim ili
drvenim ormarima osiguranim bravom.
Knjige registra odlažu se na posebne police, odvojeno
od polica predviđenih za odlaganje zbirki isprava.
Ovlašteno lice, zaduženo za vođenje registra, dužno je čuvati registre i zbirke isprava na način da ih zaštiti
od zloupotrebe, oštećenja i uništenja (član 19. Pravilnika).
L. KANCELARIJSKO POSLOVANJE I
ARHIVIRANJE
Što se tiče kancelarijskog poslovanja pojedinačnih
udruženja, svako udruženje ovo poslovanje uređuje za sebe
svojim internim aktima u skladu sa statutom udruženja.
Pored toga, preporučeno bi bilo da se u evidencijama trajno čuvaju i sve donesene odluke Skupštine,
Upravnog odbora, Nadzornog odbora, zapisnici, pravilnici, finansijski izvještaji, izvještaji o radu, i drugi važni
akti potrebni u redovnom radu, ili koji bi mogli biti potrebni u slučaju nadzora ili inspekcijske kontrole.
Udruženje ima pečat. Pečatom se utvrđuje autentičnost akata koji nastaju u radu udruženja. Udruženje
može imati više pečata, s tim što svaki mora biti numerisan brojevima.
Članom 14. stav (1) tačka 5) Zakona propisano je da se oblik i sadržaj pečata udruženja propisuje statutom
udruženja. To znači da u statutu treba predvidjeti veličinu pečata, izgled/oblik, sadržaj teksta/natpisa, jezik i
pismo na kojem je ispisan tekst, sjedište, te eventualno znak udruženja, logotip i sl.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Zbog toga je poželjno da udruženje donese pravilnik o načinu upotrebe, čuvanju i uništavanju pečata,
kako bi se regulisala ova stvar.
U pravilniku bi trebalo razraditi:
- način upotrebe pečata i stavljanje otiska na akt,
- gdje se čuva pečat,
- sadržaj odluke o imenovanju lica koje ima pravo na upotrebu pečata,
- sadržaj odluke o imenovanju lica koje je odgovorno za čuvanje pečata,
- sadržaj odluke o imenovanju lica koje rukuje pečatom, i odgovorna je za sprečavanje neovlaštene
upotrebe,
- postupanje u slučaju oštećenja ili dotrajalosti,
- način uništavanja pečata,
- prijava nestanka pečata,
- i sl.
(primjer Pravilnika o pečatima u pogledati na kraju Priručnika, u dijelu PRILOZI).
Pečatom može rukovati i upotrebljavati ga samo ovlašteno službeno lice, i to samo u svrhe određene
Zakonom i drugim propisima.
Ovlašteno lice (npr. predsjednik udruženja, sekretar udruženja, upravni odbor) može u pismenoj
formi ovlastiti drugo lice da čuva i upotrebljava pečat.
b) Čuvanje pečata
Pečat se čuva i upotrebljava u službenim prostorijama udruženja, a izuzetno može se upotrebljavati van
službenih prostorija, kada treba izvršiti određene službene radnje izvan njih.
Pečati se čuvaju u sefu-kasi ili na drugom mjestu koje se može zaključati.
d) Uništavanje pečata
Pečat koji je zbog istrošenosti ili zbog drugih razloga postao neupotrebljiv, kao i u slučaju promjene naziva
ili sjedišta udruženja, mora se odmah uništiti.
Smatra se da je pečat zbog istrošenosti neupotrebljiv ako se iz otiska jasno ne vidi tekst koji treba da je
otisak pečata.
Postupak uništenja pečata se vrši komisijski i o tome se sačinjava zapisnik.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
e) Nestanak pečata
O nestanku pečata lice zaduženo i ovlašteno za upotrebu pečata dužno je pismeno obavijestiti organe
udruženja, a u slučaju kasnijeg pronalaska istog, taj pečat se uništava.
Nestanak pečata prijavljuje se nadležnom organu za unutrašnje poslove i oglašava u Službenim novinama
Zeničko-dobojskog kantona.
O. PREKRŠAJNE ODREDBE
Kazne za prekršaje definisane su članom 51. Zakona:
Novčanom kaznom od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj udruženje odnosno fondacija:
1) ako obavlja djelatnosti koje nisu u skladu sa statutarnim ciljevima i djelatnostima udruženja ili fondacije
(član 3. st. 2. i 3., član 4. st. 1. i 2. i čl. 14. i 22.),
2) ako u pravnom prometu ne upotrebljava naziv pod kojim je upisano u registar (član 7. stav 5.);
3) ako Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom organu ne prijavi promjene podataka koje se upisuju
u registar u roku od 30 dana od dana nastupanja promjene (član 33.);
4) ako ne upotrijebi višak prihoda nad rashodima ostvarenim obavljanjem privrednih djelatnosti na način
predviđen Zakonom i statutom.
Odgovornim licem iz stava 2. ovog člana smatra se lice ovlašteno za predstavljanje i zastupanje odnosno
drugo lice koje je neposredno zaduženo da izvrši određeni posao.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
A. O INICIJATIVI
Važnost učešća građana u odlučivanju i procesima donošenja najvažnijih odluka savremena društva su
prepoznala, što je rezultiralo inicijativom Partnerstvo za otvorenu vlast.14
Začetnik Inicijative je američki predsjednik Barack Obama. U govoru na Općoj skupštini UN-a, u
septembru 2010. godine, Obama je kao jednu od okosnica svog programa najavio osnovna načela koja su uveliko
naslonjena na Direktivu o otvorenoj vlasti (Open Government Directive).
Inicijativa „Partnerstvo za otvorenu vlast“ predstavljena je u
Washingtonu 12. jula 2011. godine u State Departmentu, na sastanku
kojem su domaćini bili državna sekretarka SAD Hillary Clinton i brazilski
ministar vanjskih poslova Antonia Patriota, uz učešće predstavnika
državnih tijela i organizacija civilnoga društva više od šezdeset država.
„Partnerstvo za otvorenu vlast“ formalno je inaugurirano 20.
septembra 2011. godine, na marginama Opće skupštine UN-a u New
Yorku, kada je osam država članica Upravnog odbora Inicijative (Brazil,
Meksiko, Filipini, Indonezija, Južnoafrička Republika, Norveška,
Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija) potpisalo Deklaraciju o
otvorenoj vlasti, te najavilo akcione planove za svoje zemlje.
14 http://ogp.ba/o-partnerstvu/sta-je-partnerstvo-za-otvorenu-vlast/
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Danas partnerstvo ima 66 članica, a da bi država postala članica Inicijative mora ispuniti minimalne uslove
za pristup Inicijativi, a to su:15
• Fiskalna transparentnost: blagovremeno objavljivanje osnovnih budžetskih dokumenata čini sastavni dio fiskalne
odgovornosti te otvorenog i transparentnog budžetskog sistema;
• Pristup informacijama: usvojen Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji garantuje pravo javnosti na
informacije i pristup podacima tijela javne vlasti, što je preduslov napretka prema otvorenosti rada vlasti;
• Javnost imovinskih kartica zvaničnika odnosno rukovodećih službenika: prihvaćeni propisi koji iziskuju javno
objavljivanje i uvid u prihode i imovinu zvaničnika odnosno rukovodećih službenika ključni su za suzbijanje korupcije,
otvoreno i odgovorno upravljanje;
• Uključivanje građanstva: otvorena vlast podrazumijeva spremnost na uključivanje građana i civilnoga društva u procese
donošenja i provedbe javnih politika te zaštitu građanskih sloboda.
15 http://ogp.ba/o-partnerstvu/minimalni-uvjeti-za-pristup-inicijativi/
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
U svojoj Studiji nacionalnog integriteta16 osvrćući se na interakciju civilnog društva, vlasti i drugih
subjekata koji čine stubove nacionalnog integriteta, Transparency International se zapitao u kojoj mjeri je civilno
društvo ključni dio nacionalnog integriteta države? Sa kojim ostalim stubovima najviše sarađuje? Na koje se
oslanja, formalno i u praksi? Sa kojim drugim stubovima bi trebalo intenzivnije da sarađuje?
U poglavlju 7. Studije, Transparency International
elaborira odgovore na ova pitanja, te zaključuje da civilno
društvo ima direktne odnose sa regionalnim i lokalnim vlastima,
legislativnim dijelom vlasti, te međunarodnim organizacijama,
a posebno intenzivno sa medijima. Sa druge strane, mediji u BiH
sve više prepoznaju aktivnosti civilnog društva kao važan izvor
informacija za svoj rad, te posvećuju sve veću pažnju praćenju
aktivnosti NVO.
Primjećeno je da NVO kontinuirano unapređuju svoju
saradnju sa vlastima u BiH, te da u odnosu na raniji period kada su ovi odnosi i saradnja bili loši i rijetki, većina
NVO sada ističe da je saradnja dobra, naročito sa općinskim, te entitetskim i kantonalnim vlastima. Smatra se da
bi saradnja svakako mogla biti poboljšana, jer često donosioci odluka ne uključe bitne segmente i potrebe
identifikovane od strane civilnog društva, dajući prednost političkim usaglašavanjima.
Prema navodima Studije, jedan od važnih partnera NVO su i međunarodne agencije i organizacije jer su
pored donatorske uloge, i partneri organizacijama civilnog društva u BiH u provođenju raznih aktivnosti. Ovaj
16
TRANSPARENCY INTERNATIONAL BiH, Studija sistema nacionalnog integriteta, Bosna i Hercegovina 2007; dostupno na: https://ti-
bih.org/wp-content/uploads/2014/12/Studija_sistema_nacionalnog_integriteta_2007.pdf
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
odnos uključuje saradnju na planiranju i provođenju projekata te razmjenu informacija. Ipak, TI uočava i
prekomjernu zavisnost NVO u odnosu na međunarodne organizacije što postaje limitirajući faktor u razvoju i
održivosti civilnog sektora u BiH.
Na pitanje da li vlasti generalno sarađuju sa OCD, TI cijeni da lokalne vlasti sarađuju sa NVO značajno
više nego prije dvije do tri godine. One su prisiljene suočavati se sa zahtjevima građana za rješavanje problema
u zajednicama, često i izvan svoje nadležnosti, te u uslovima limitiranih kapaciteta (ljudskih, finansijskih i
tehničkih) sve više prepoznaju OCD kao saveznike i partnere u zadovoljavanju potreba društva.... S druge strane,
viši nivoi vlasti tek pokazuju značajnije namjere za saradnju sa OCD. Trenutno, ta saradnja nije ni izbliza na
nivou potrebne i očekivane, ali postoje ohrabrujući indikatori da bi se stanje moglo poboljšati.
Sa druge strane, trenutno postoje NVO koje se bave ili barem deklarišu
svoj rad u oblasti praćenja i vrednovanja pružanja javnih usluga od strane vlasti,
te kao rezultat njihovih aktivnosti postoje i izvještaji o radu vlasti ili javnih
institucija u ovoj oblasti. Iako ove aktivnosti monitoringa nisu stalne, već se
provode u skladu sa raspoloživim projektima NVO, one pružaju važne nezavisne
informacije za procjenu uticaja politika i praksi BiH vlasti i često su predmet
interesovanja medija, ali i drugih NVO.
Na kraju TI zaključuje da se opisane aktivnosti monitoringa od strane
NVO, u stvarnosti, suočavaju sa problemom kvalitete pristupa kao i raspoloživih
resursa (veličina uzorka, angažovani pojedinci) što potencijalno ima uticaja na
kvalitet informacija dobijenih analizama. NVO su značajno okupirane svojim
aktivnostima u oblasti pružanja socijalnih usluga kao i sopstvenim
institucionalnim jačanjem da bi mogli snažnije odgovoriti izazovu nezavisnog i
stručnog monitoringa pružanja javnih usluga od strane vlasti. NVO imaju
određene uloge monitora i komentatora rada vlasti, jer posjeduju brojne podatke
o kvalitetu javnih usluga koje dobijaju od građana, što je važan aspekt i povratna
informacija od korisnika. No proces treba posmatrati integralno, što znači da se u ravan sa kvalitetom isporučenih
usluga (uz respektabilan uzorak ispitanika) dovede i praćenje planiranja/realizacije budžeta (budget tracking) kao
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
i identifikacije prioriteta od strane vlasti. Ovakav pristup traži značajno razvijenije kapacitete NVO što je trenutno
problem kako zbog 'odliva' kadrova iz NVO tako i zbog limitiranih resursa kojima bi se finansirao razvoj ovih
kapaciteta.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Vlada Zeničko-dobojskog kantona je u 2013. godini potpisala Sporazum o saradnji s NVO-om, koji
glasi:
I Uvod
(1) Sporazum o saradnji (u daljem tekstu: Sporazum) između Vlade Zeničko-dobojskog kantona (u daljem
tekstu: Vlada kantona) i nevladinog sektora (u daljem tekstu: NVO sektor) zaključuje se kao izraz dobre
volje potpisnica Sporazuma za uspostavljanje institucionalnog okvira saradnje za unapređenje dijaloga i
partnerske saradnje zasnovane na osnovnim vrijednostima i principima moderne demokratije i civilnog
društva.
(2) Civilno društvo je prostor u kojem građani i građanke, odnosno građanske inicijative, organizovani u
različitim oblicima formalnih i neformalnih grupa i udruženja, pa i individualno, uključivanjem u javni
politički proces nastoje zastupati različite interese i vrijednosti u cilju demokratizacije odnosa u javnom,
političkom, ekonomskom, kulturnom i svim drugim sferama društvenog života.
(3) Osnovna svrha Sporazuma je promocija javnog (općeg) interesa, odnosno snažniji razvoj lokalnih resursa
kroz dijalog i zajednički rad predstavnika Vlade Kantona i NVO u cilju poboljšanja ukupnog kvaliteta
življenja svih stanovnika Zeničko-dobojskog kantona.
(4) Ovim sporazumon Vlada Kantona i NVO u Zeničko-dobojskom kantonu pridružuju se Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine, nekim kantonima i općinama širom Bosne i Hercegovine koji su već usvojili slične
sporazume o međusektorskoj saradnji. Ovaj sporazum predstavlja novi doprinos procesu primjene nove
demokratske prakse u odnosima vlasti i civilnog društva u našoj zemlji.
(5) NVO mogu svojim znanjem i nezavisnom ekspertizom dati značajan doprinos u procesu donošenja
odluka. Zbog toga se Vlade na svim nivoima, od lokalnih preko regionalnih do državnih, kao i
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
međunarodne institucije, koriste relevantni iskustvima i znanjem koje imaju NVO u razvoju i
implemntaciji postavljenih pravaca djelovanja. NVO uživaju posebnu vrstu povjerenja među svojim
članovima, kao i u društvu u cjelini, jer im omogućavaju da izraze zabrinutost, zastupaju njihove interese
i omogućavaju im upliv u značajna pitanja.
II Pojam Sporazuma
(1) Sporazum predstavlja pismeni dogovor Vlade Kantona i nevladinih organizacija koje djeluju na području
Kantona o principima na kojima će zasnivati svoje buduće odnose,
(2) Sporazum uspostavlja okvir za razvoj kontinuiranog dijaloga i partnersku saradnju predstavnika Vlade
Kantona i nevladinih organizacija u rješavanju prioritetnih pitanja javnih politika i usluga od značaja za
Kanton i sve njegove građane, kroz razmjenu informacija i međusobne konsultacije.
(3) Sporazum je dinamičan dokument koji će se s vremenom mijenjati u skladu sa razvojem međusobnih
odnosa strana potpisnica i promjenama u okruženju u kojem se realizuje.
V Osnovni ciljevi
(1) Vlada kantona i nevladine organizacije u Kantonu ovim sporazumom izražavaju volju i spremnost da
zajednički rade u pravcu ostvarenja slijedećih osnovnih ciljeva:
a) Unapređenje međusobnog dijaloga i saradnje u planiranju i pružanju osnovnih usluga za građane
Zeničko-dobojskog kantona,
b) Povećanje stepena uzajamnog poštovanja i uvažavanja specifične uloge i odgovornosti koje Vlada
Kantona i NVO sektor imaju za razvoj Kantona i dobrobit svih njegovih građana,
c) Veće učešće građana i nevladinih organizacija u donošenju odluka i kreiranju javnih politika iz okvira
nadležnosti i ovlaštenja Zeničko-dobojskog kantona,
d) Planska podrška i sufinasiranje održivog razvoja NVO sektora i Zeničko-dobojskog kantona,
e) Promocija i podrška slobodnom udruživanju građana radi zaštite njihovih prava i interesa, te razvoj
aktivnog građanstva,
f) Podrška razvoju dobrovoljnog (volonterskog) rada, društvene solidarnosti i socijalnog kapitala,
g) Osiguranje zajedničkog djelovanja Vlade Kantona i NVO sektora u procesu evropskih integracija,
h) Zajedničko zagovaranje i lobiranje prema višim organima vlasti na entiteskom i državnom nivou za
rješevanje problema građana.
(2) Ovi ciljevi će se realizovati kroz izradu i usvajanje Kodeksa dobre prakse (Pravila) koji će se, nakon
njihovog usvajanja, smatrati sastavnim dijelom ovog sporazuma.
VI Principi saradnje
(1) Potpisnici ovog sporazuma složili su se da će svoje buduće odnose zasnovati i razvijati na slijedećim
osnovnim vrijednostima i principima:
a) Postojanje i djelovanje nevladinih organizacija od ključnog je značaja za razvoj slobodnog i
demokratskog društva,
b) Nezavisnost i samostalnost strana potpisnica Sporazuma je ključni uvjet za redovno i efikasno
ostvarivanje njihove uloge u zajednici i društvu,
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
c) Strane potpisnice Sporazuma imaju različite, ali komplementarne uloge u zadovoljavanju potreba
građana, zajednice i društva uopće,
d) Dijalog i saradnja Vlade Kantona i nevladinih organizacija doprinosi boljem kvalitetu i efektima
javnih politika, te efikasnijem i kvalitetnijem pružanju javnih usluga,
e) Privrženost promociji društvene uključenosti i jednakih mogućnosti za sve građane, bez obzira na
njihovu nacionalnu, etničku, vjersku, dobnu, spolnu i svaku drugu pripadnost i opredjeljenje,
f) Specifični karakter NVO sektora leži u neprofitnom karakteru njhove djelatnosti i posebnoj ulozi koju
imaju u zajednici i društvu.
IX Primjena Sporazuma
(1) Strane potpisnice Sporazuma su se dogovorile da će:
a) Dosljedno ispunjavati obaveze iz Sporazuma u vezi s njegovom primjenom, praćenjem i evaluacijom,
te eventualnim izmjenama i dopunama,
b) Identificirati i imenovati osobe koje će biti glavni kontakti za sva pitanja u vezi sa Sporazumom i
budućom saradnjom,
c) Široko distribuirati Sporazum, te da će organizirati informativnu i promotivnu kampanju unutar svojih
organizacija/institucija, sa osnovnim ciljem da se osoblje, članovi, korisnici i volonteri upoznaju sa
Sporazumom i shvate mogućnosti koje on pruža za razvoj međusektorske saradnje,
d) Zajednički raditi na redovnom praćenju i evaluaciji Sporazuma, uključujući izradu godišnjih
operativnih planova,
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
(2) Strane potpisnice su se dogovorile da će u roku od 2 mjeseca od usvajanja Sporazuma izraditi operativni
akcioni plan za primjenu Sporazuma u 2012. godini.
(3) U akcionom planu će se definirati osnovni ciljevi primjene Sporazma, uključujući opis glavnih aktivnosti,
njihove nosioce i rokove izvršenja. Sastavni dio akcionog plana bit će i spisak organizacija koje su
učestvovale u izradi Sporazuma i koje su potpisale Izjavu o pristupanju.
e) planiranje i organizacija godišnjeg sastanka (Foruma) predstavnika Vlade Kantona i organizacija radi
ocjene rezultata ostvarenih u primjeni Sporazuma, te utvrđivanje okvira za akcioni plan za narednu
godinu,
f) utvrđivanje preporuka za izmjene i dopune Sporazuma,
g) pravljenje godišnjeg izvještaja o svom radu i primjeni Sporazuma, te njhovo dostavljanje na usvajanje
Vladi i Skupštini Kantona i Mreži „Sporazum plus“-Zeničko-dobojski kanton.
(3) Savjet je stručno i savjetodavno radno tijelo Vlade Kantona koji se sastoji od 20 članova, od kojih će 10
biti predstavnici Vlade Kantona, a 10 predstavnici nevladinih organizacija.
(4) Članove Savjeta imenuje odlukom Vlada Kantona i NVO Mreže „Sporazum plus-Zeničko-dobojski
kanton, i to:
a) Predstavnike Vlade Kantona na prijedlog resornih ministarstava u Vladi Kantona,
b) Predstavnike nevladinih organizacija na prijedlog NVO Mreže „Sporazum plus“- Zeničko-dobojski
kanton,
c) Članovi Savjeta imenuju se na period od 4 (četiri) godine.
(5) Predsjednika i zamjenika predsjednika Savjeta bira Savjet iz reda svojih članova. Način rada Savjet će
definirati u svom Poslovniku o radu. Za ostvarenje pojedinih zadataka i poslova Savjet može formirati
posebna stalna i „ad hoc“ radna tijela (radne grupe, timove, komisije, ekspertne grupe i sl.)
(6) Pored formiranja Savjeta, Vlada Kantona će identificirati i imenovati jednu osobu koja će u ime Vlade
biti odgovorna za odnose s nevladinim organizacijama. Ova osoba će pružiti tehničku i logističku podršku
u radu Savjeta.
(7) Da bi se mogao pratiti i (pr)ocjenjivati uspjeh u primjeni Sporazuma, Savjet će izraditi Plan praćenja i
evaluaciju, sa odgovarajućim pokazateljima uspjeha.
(8) Jednom godišnje Savjet organizira Forum predstavnika Vlade Kantona i NVO sektora, s ciljem da se
obavi rasprava i ocijeni uspjeh u primjeni Sporazuma, definiraju i usvoje zaključci i preporuke za
eventualne izmjene i dopune Sporazuma i izradu Akcionog plana za narednu godinu. Na osnovu rezultata
rada Konferencije, Savjet će sačiniti godišnji izvještaj o primjeni Sporazuma i dostaviti ga na usvajanje
Vladi Kantona, Skupštini Zeničko-dobojskog kantona i NVO Mreži „Sporazum plus“-Zeničko-dobojski
kanton. Ovaj izvještaj će biti osnova za izradu akcionog plana Savjeta za narednu godinu.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
XI Pristupanje Sporazumu
(1) Svaka nevladina organizacija koja djeluje na prostoru Zeničko-dobojskog kantona može pristupiti
Sporazumu, tako što će potpisati Izjavu koja se nalazi u prilogu ovog sporazuma.
(2) Sve nevladine organizacije u Kantonu će od potpisnica Sporazuma biti aktivno podsticane da pristupe
Sporazumu. One organizacije koje potpišu Izjavu bit će pozvane da učestvuju na zajedničkom godišnjem
svečanom skupu (Forumu) na kojem će i zvanično biti proglašene kao potpisnice Sporazuma.
REZIME
U pripremi strateškog planiranja vrlo je važno odrediti proces koji će dovesti do dobrih rezultata i za čiju
realizaciju će se zalagati svi članovi, uzimajući pritom u obzir specifičnosti organizacije. Pri odlučivanju o načinu
planiranja vrlo je važno imati na umu dvije ključne stvari: - biti realističan u pogledu organizacijskog iskustva
vođenja procesa planiranja i vremena koje imamo na raspolaganju, i - planiranje fokusirati na najvažnija pitanja
i probleme s kojim se suočavamo.“
VIZIJA Zauvijek
MISIJA Dok postojimo
STRATEŠKA VIZIJA 5-10 godina unaprijed
ORGANIZACIJSKI CILJEVI 3-5 godina
STRATEGIJE 1-5 godina
CILJEVI 1-3 godine
PLAN AKTIVNOSTI 1-3 godine
U tom procesu, udruženja nailaze na razne prepreke, kao što su: problemi u radu i organizacijske
poteškoće, nedostatak sredstava, izostanak podrške vlasti kada je neophodna, nedostatak osoblja ili osoblje sa
skučenim znanjima i vještinama, loše strateško planiranje, slab izbor aktivnosti koje vode ostvarenju cilja ili loše
programiranje predstojećih aktivnosti.
Ono što je najnepovoljniji ishod za jedno udruženje je njegovo pasiviziranje, osipanje članstva,
marginalizacija u društvenoj sferi, što dovodi do pojave tzv. pasivnih udruženja, kojih je prema podacima iz
Registra gotovo polovina od ukupnog broja registrovanih u Zeničko-dobojskom kantonu, i što naposlijetku
dovodi do njihovog ukidanja.
U tom smislu udruženja treba da budu svjesna prijetnji i prilika, da konstantno rade na smanjenju štetnih
uticaja svih problema na koje nailaze, a da budno prate i spremno dočekaju priliku, da bi je prepoznali kada se
ukaže, i da bi je iskoristili na najbolji način.
Takve prilike treba i graditi, iznalazeći načine da se razriješe problemi organizacije, na način da se prate
Javni pozivi putem kojih organi vlasti ili međunarodni donatori daju finansijsku podršku udruženjima, da se
razmotri mogućnost uključivanja u mreže nevladinih organizacija, udruživanja sa partnerskim organizacijama
koje imaju iste ili slične ciljeve, da se osoblje i članovi organizacije dodatno osposobljavaju za rad u udruženju
kroz seminare, radionice, konferencije i sl.
Pored toga, da bi se ostvarila misija udruženja, ono mora postati vidljivo, i njegove ciljeve treba snažno
propagirati, kako bi i udruženje i njegova misija postali prepoznatljivi.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Razvoj civilnog sektora, odnosno nevladinog, neprofitnog, dobrovoljnog sektora, uz slobodu udruživanja
i djelovanja za opće dobro su prioriteti u civilnom društvu i prepoznati su kao važan element u javnoj sferi našeg
društva. Nevladine organizacije imaju posebnu vrstu povjerenja među članovima, kao i u društvu u cjelini, što
im omogućava da izraze svoj stav, verbalizuju svoje interese i učestvuju u kreiranju određene politike i inicijativa
u zajednici.
U konačnici, udruženja kao dio civilnog društva u Zeničko-dobojskom kantonu treba da budu partner
vlastima, da se njeguje i razvija povjerenje i partnerski odnos između javnog i neprofitnog sektora, koji kao
predstavnici zainteresovane javnosti treba da imaju mogućnost da se izjašnjavaju i budu konsultovani, te tako i
uključeni u procese kreiranja politika, ali i praćenje provođenja i napretka zacrtanih politika.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
NA KRAJU
IZVORI
- Udruge kao element civilnog društva (Doc. dr. sc. Teo Giljević, docent na Katedri za upravnu
znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Doc. dr. sc. Goranka Lalić Novak, docentica na
Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Anheier i List, 2005: 173–174-
Internet)
- Zakonski, politički i kulturni okvir za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, Gojko Bežovan 2002.,
Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilište u Zagrebu, dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/file/47567
- TRANSPARENCY INTERNATIONAL BiH, Studija sistema nacionalnog integriteta, Bosna i
Hercegovina 2007; dostupno na: https://ti-bih.org/wp-
content/uploads/2014/12/Studija_sistema_nacionalnog_integriteta_2007.pdf
- S. BARIĆ, D. DOBRIĆ, Europeizacija civilnog društva u RH: Shvaćanje..Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij.
(1991) v. 33, br. 2, 883-916 (2012); dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/158135
- Teo Giljević, Goranka Lalić Novak; Udruge kao element civilnog društva: adekvatnost
pozitivnopravne regulacije u Hrvatskoj i međunarodni primjeri aktivizma na lokalnoj razini;
Pregledni znanstveni rad; UDK 347.471(497.5):340.5 ; 061.2(497.5):340.5; dostupno na:
https://www.researchgate.net/publication/328163975_Udruge_kao_element_civilnog_drustva_adekv
atnost_pozitivnopravne_regulacije_i_medunarodni_primjeri_aktivizma_s_naglaskom_na_lokalnu_r
azinu/link/5d821287a6fdcc8fd6f16c53/download
- Hrvatska encikopledija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno
6. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12023>.
- UNDP, Priručnik za nevladine organizacije u BiH, 2014, dostupno na:
https://www.banjaluka.rs.ba/wp-content/uploads/2017/12/PrirucnikUNDP.pdf
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
PRILOZI
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Obrazac broj 3
ZAHTJEV
ZA UPIS U REGISTAR UDRUŽENJA KOJE VODI KANTONALNI ORGAN ZA UPRAVU
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
kontakt telefon
1. Naziv udruženja
4.
Datum osnivanja osnivačkog tijela
- Prilog:
1. Osnivački akt
2. Zapisnik o radu osnivačke skupštine
3. Podaci o osnivaču i popis članova upravnih tijela
4. Imena i prezimena osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
- Prilog: Statut
Broj:
Datum: M.P. ____________________________
U (potpis ovlaštene osobe)
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Obrazac broj 4
_________________________________________________
(naziv i sjedište udruženja/fondacije)
PODACI
O OSNIVAČU
Naziv i sjedište, odnosno ime i prezime i adresa osnivača Potpis
Broj:
Datum, M.P. _________________________
(potpis ovlaštene osobe)
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Obrazac broj 5
_____________________________________
(naziv i sjedište udruženja/fondacije)
_____________________________________
(naziv upravnog tijela)
POPIS
ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA
Dan,
Redni mjesec i Mjesto Adresa Vlastoručni
Ime i prezime JMBG
broj godina rođenja stanovanja potpis
rođenja
M.P. _________________________
(potpis ovlaštene osobe)
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Obrazac broj 6
1. Naziv udruženja/fondacije
Broj: ____________
Datum: __________ M.P. ______________________
U _______________ (potpis ovlaštene osobe)
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Obrazac broj 7
PRIJAVA
PROMJENE DJELATNOSTI, STATUTA I ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA
kontakt telefon
3. Sjedište udruženja/fondacije
4a. Promjena djelatnosti (datum odluke i naziv upravnog tijela koje je donijelo odluku o promjeni
djelatnosti)
4b. Promjena statuta (datum odluke i naziv upravnog tijela koje je donijelo statut)
4c. Prijava izmjena i dopuna statuta (datum odluke i naziv upravnog tijela koje je donijelo izmjene i
dopune statuta)
5. Promjena članova upravnog tijela udruženja/fondacije (datum odluke i naziv upravnog tijela)
M.P. ____________________________
(potpis ovlaštene osobe)
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Primjer Statuta
Na osnovu člana 14. i 18. Zakona o udruženjima i fondacijama (“Službene novine FBiH”, broj: 45/02),
skupština Udruženja ___________________ iz ___________, dana _________.godine, donosi:
STATUT
Udruženja
____________________________
I OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim Statutom uređuje se:
- Naziv i sjedište udruženja,
- Ciljevi i djelatnost udruženja,
- Zastupanje i predstavljanje udruženja,
- Organi udruženja, njihove ovlasti, način imenovanja i opoziva, trajanje mandata, kvorum i pravila
glasanja, uključujući i pitanja o kojima se odlučuje kvalificiranom većinom, funkciju lica ovlaštenog da saziva
skupštinu,
- Oblik i sadržaj pečata udruženja,
- Oblik i sadržaj znaka ako udruženje odluči da ima znak,
- Sticanje i raspolaganje imovinom,
- Način donošenja finansijskog izvještaja i izvještaja o radu,
- Postupak za donošenje statuta, izmjena i dopuna statuta i drugih općih akata udruženja,
- Uvjeti i način učlanjenja, prestanak članstva, kao i prava, dužnosti i odgovornost članova udruženja,
- Uvjeti i postupak za pripajanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak rada udruženja,
- Pravila za raspolaganje preostalom imovinom u slučaju prestanka rada udruženja.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Član 2.
Član 3.
Ciljevi udruženja su:
- ___________________________________.
Djelatnosti udruženja su:
- ____________________________________.
Član 4.
Udruženje zastupa i predstavlja:________________________.
V ORGANI UDRUŽENJA
Član 5.
Organi upravljanja udruženja su:
- Skupština,
- Upravni odbor.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Član 6.
Skupština udruženja je najviši organ udruženja, a sačinjavaju je svi članovi po principu jedan član jedan glas.
Članovi Skupštine mogu biti iz zemlje i inostranstva u skladu sa zakonom.
Skupština udruženja bira predsjednika udruženja i to većinom glasova svih članova udruženja na period od dvije
godine.
Prijedlog za predsjednika može podnijeti bilo koji član a glasanje je tajno.
Član 7.
Član 8.
Član 9.
Udruženje ima pečat okruglog oblika, prečnika _______ mm, na kojem je ispisan puni statutarni naziv i sjedište
udruženja.
Član 11.
Član 12.
Član 13.
Član 14.
Izmjene i dopune Statuta vrši Skupština udruženja na inicijativu najmanje jedne trećine članova, a prema
postupku koji je predviđen za donošenje Statuta.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Član 15.
Članstvo Udruženja čine: redovni članovi, vanredni članovi i počasni članovi.
Članstvo u udruženju je dobrovoljno.
Članovi udruženja imaju prava i dužnosti:
Član 16.
Članovi udruženja mogu se pozvati na disciplinsku odgovornost kada se utvrdi da su svojim ponašanjem i
djelovanjem narušili ugled udruženja ili nanijeli imovinsku štetu i prekršili odredbe ovog Statuta i drugih akata
udruženja.
Član 17.
Za učinjenu povredu odredaba ovog Statuta, članu udruženja može se izreći jedna od mjera i to:
- Javna opomena i
- Isključenje iz udruženja.
Isključenje iz udruženja izriče Upravni odbor udruženja, kada utvrdi da je učinjena gruba povreda Statuta ili se
neopravdano ne izvršavaju obaveze utvrđene Statutom.
Na odluku o isključenju može se uložiti prigovor, o kojem konačnu odluku donosi Skupština udruženja.
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Član 18.
Član 19.
Udruženje je pravno lice koje broji najmanje tri člana, a broj članova je neograničen.
Član 20.
Član 21.
Udruženje se može udruživati u saveze ili pripojiti, razdvojiti ili transformisati samo u drugo udruženje.
Član 22.
Član 23.
Preostala imovina udruženja u slučaju prestanka rada udruženja raspoređuje se na osnivače koju su oni lično
unijeli u udruženje.
Ukoliko je udruženje uživalo poreske, carinske i druge povlastice ili je primilo budžetske donacije ili donacije od
građana ili pravnih lica u ukupnom iznosu većem od 10.000,00 KM u prethodnoj ili tekućoj godini, imovina
udruženja se dodjeljuje udruženju registrovanom u Federaciji, koje obavlja istu ili sličnu djelatnost.
Odluku o raspodjeli imovine donosi Skupština uduženja uz odluku o prestanku rada Udruženja.
Član 24.
Na osnovu člana 12. Zakona o udruženjima i fondacijama (Sl. novine FBiH, broj 45/02), osnivačka
Skupština udruženja ____________________________________, održana dana _____________________
godine, donijela je: (npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
O D L U K U
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA UDRUŽENJA
(npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
I
Za Predsjednika udruženja građana _______________________________________ imenuje se
_______________, općina ___________. (npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
II
Prava, obaveze i ovlasti imenovanog uređena su Zakonom o udruženjima i fondacijama i Statutom
udruženja građana ____________________________________.
(npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
III
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Na osnovu člana 12. Zakona o udruženjima i fondacijama (Sl. novine FBiH, broj 45/02), osnivačka Skupština
udruženje ____________________________________, održana dana _____________________ godine,
donijela je: (npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
O D L U K U
O IMENOVANJU ČLANOVA NADZORNOG ODBORA UDRUŽENJA GRAĐANA
(npr. „Čist zrak iz Zenice)
I
Za članove Nadzornog odbora udruženja građana ____________________________ imenuju se:
(npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
1. _____________________________
2. _____________________________
3. _____________________________.
II
Prava, obaveze i ovlasti članova Nadzornog odbora uređena su Zakonom o udruženjima i fondacijama i
Statutom udruženja građana ___________________________________________.
(npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
III
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Broj: __________________ Predsjedavajući Skupštine
Zenica, __________ godine _____________________________
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Na osnovu člana 12. Zakona o udruženjima i fondacijama (Sl. novine FBiH, broj 45/02), osnivačka Skupština
udruženja ______________________________________ održana dana ______________ godine, donijela je:
(npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
O D L U K U
O DAVANJU OVLASTI ZA PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE UDRUŽENJA
________________________
(npr. „Čist zrak“ iz Zenice),
II
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Poštovani,
Molimo da se u Registar udruženja izvrši upis udruženja građana _________________________, a na osnovu
dokumentacije koju dostavljamo u prilogu. (npr. „Čist zrak“ iz Zenice)
prilog:
- obrasci broj:___ Podnosilac zahtjeva
- Statut
- odluke __________________
- zapisnik sa Skupštine
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Na osnovu člana 15. Zakona o pečatima Federacije Bosne i Hercegovine („Službeni novine Federacije BiH“ broj
2/94, 21/96 i 47/07) i člana _____ Statuta udruženja, Upravni odbor udruženja _________________________
(naziv udruženja), donosi
PRAVILNIK
O UPOTREBI, ČUVANJU I UNIŠTAVANJU PEČATA
I. OPŠTE ODREDBE
Član 1
Ovim Pravilnikom se uređuje način upotrebe, čuvanja i uništavanja pečata udruženja
_______________________ (naziv udruženja), koje koristi u vršenju poslova iz svog djelokruga, a čiji se sadržaj
i oblik utvrđuju u skladu sa Zakonom i Statutom.
Član 2
Pečatom se utvrđuje autentičnost isprave ili drugog akta kojim se odlučuje ili službeno opšti sa drugim organima,
pravnim licima i građanima.
Član 3
Udruženje ima svoj pečat slijedećih karakteristika: Pečat Udruženja je okrugao, veličine _____ (npr. 30 mm), sa
natpisom __________________________ (naziv udruženja) na ________________ (npr.bosanskom) jeziku i
znakom Udruženja u sredini.
Udruženje ima svoj znak. Znak udruženja je ___________ oblika, sa grafičkim prikazom (simbolom,
geometrijskim likom, oblikom, i sl) ________________ koji simbolizuje________________________ (što
preciznije i jednostavnije opisati znak udruženja).
KAKO REGISTROVATI UDRUŽENJE U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU
Član 4
O izradi pečata i njegovoj upotrebi odlučuje ______________ (odrediti koja osoba, npr. predsjednik Udruženja),
kao i o svim drugim pitanjima vezanim za pečate koji se koriste u udruzenju za obavljanje poslova iz Statuta u
skladu sa Zakonom.
Član 5
Pečat se stavlja sa lijeve strane pored potpisa ovlaštenog lica za potpisivanje službenog akta, ako Zakonom ili
drugim propisom nije drugačije određeno.
Član 6
Pečatom može rukovoditi i upotrebljavati ga samo ovlašteno službeno lice, i to samo u svrhe određene Zakonom
i drugim propisima.
Predsjednik udruženja može u pismenoj formi ovlastiti drugo lice da čuva i upotrebljava pečat.
Član 7
O primopredaji pečata sastavlja se zapisnik, koji se čuva u arhivi udruženja.
Član 8
Pečat se čuva i upotrebljava u službenim prostorijama udruženja, a izuzetno se može upotrebljavati van službenih
prostorija, kada treba izvršiti određene službene radnje izvan njih.
Pečati se čuvaju u sefu-kasi ili na drugom mjestu koje se može zaključati.
V. UNIŠTAVANJE PEČATA
Član 10
Pečat koji je zbog istrošenosti ili zbog drugih razloga postao neupotrebljiv, kao i slučaju promjene naziva ili
sjedišta udruženja, mora se odmah uništiti o čemu se stara predsjednik udruženja.
Smatra se da je pečat zbog istrošenosti neupotrebljiv ako se iz otiska jasno ne vidi tekst koji treba da je otisak
pečata.
Pečat koji treba uništiti predsjednik udruženja predlaže Upravnom tijelu koje donosi odluku o uništenju, a sam
postupak se vrši komisijski i o tome se sačinjava zapisnik.
V. NESTANAK PEČATA
Član 11
O nestanku pečata lice zaduženo i ovlašteno za upotrebu pečata dužno je pismeno obavijestiti predsjednika
udruženja.
Nestanak pečata mora se odmah prijaviti nadležnom općinskom organu za unutrašnje poslove i oglasiti u
Službenom glasniku Federacije BiH, a u slučaju kasnijeg pronalaska istog, taj pečat se uništava.
Novi pečat koji će se izraditi umjesto nestalog pečata mora biti posebno označen.