UKRCAJ PRIJEVOZ I ISKRCAJ TERETA

KRCANJE TERETA
Neposredno prije krcanja tereta tank mora biti propisno inertiran. Kad započne ukrcaj, nadolazeći tekući teret istiskuje inertni
plin kroz sigurnosni ventil na palubi. Ako kod krcanja tereta tank nije inertiran, prazan prostor iznad tereta brzo bi se punio
parama ugljikovodika. Pare ugljikovodika formiraju se u tri tipa koncentracije. Kada inertiranje nije izvršeno, a nakon
ukrcaja određene količine sirove nafte, iznad samog sloja tereta formira se tzv prebogata koncentracija (>9%) koja nije
zapaljiva ali u određenom omjeru s kisikom može postati eksplozivna smjesa. Iznad sloja prebogate koncentracije formira se
tzv zapaljiva koncentracija (2-9%), koja čini najopasnije područje. Konačno treći sloj čini tzv presiromašna
koncentracija (do 2%) koja predstavlja nezapaljivo područje. Na samom početku krcanja tereta iznad presiromašne
koncentracije nalazi se još I sloj zraka. Dotokom tereta u tank, zrak a zatim presiromašna te zapaljiva koncentracija napuštaju
tank kroz sigurnosni ventil na palubi a ostaje u određenoj količini prebogata koncentracija. (slika)

PRIJEVOZ TERETA
Praks je pokazala da sustav inertnog plina treba povremeno upućivati ako dođe do pada tlaka u tanku tereta. Razlog pada
tlaka može biti loša brtva sondi, odušnika ili poklopaca. Ako dolazi do daljnjeg pada tlaka a time I nivoa tereta u tanku se
ponovo stvara prebogata koncentracija para ugljikovodika. Na brodovima se problem rješava automatskim ili ručnim
uključivanjem sustava inertnog plina te se tlači inertni plin dok se ne postigne potreban tlak I postotak kisika do 5%.
U toku plovidbe stalno se mjeri tlak u tanku, a mjerni instrumenti najčešće se nalaze na komandnom mostu.
Stabilnost atmosfere u tanku objašnjava graf. (slika)

Iscrtkano područje na grafu prikazuje najopasnije područje tj područje zapaljive koncentracije

ISKRCAJ TERETA
Za vrijeme iskrcaja tereta sustav inertnog plina mora biti uključen a plin se ubacuje pod malim tlakom.
Opasnost od eksplozije kod iskrcaja mnogo je veća nego kod ukrcaja jer dolazi do stvaranja eksplozivne smjese nastale
mješanjem para tereta i kisika. Kod iskrcaja tereta također se stvaraju tri tipa koncentracije ali obrnutim redosljedom
nastajanjau odnosu na krcanje. Najprije se stvori prebogata koncentracija, zatim zapaljiva koncentracija (najopasnija),
konačno se stvori presiromašna koncentracija a blizu samog kraja iskrcaja dođe u tank i nešto kisika iz zraka.
Prazan prostor u tanku nastao iskrcavanjem tereta treba ispuniti inertnim plinom, dakle IGS treba raditi punim kapacitetom.
Pri korištenju IGS-a treba provjeriti sa li je dovod zraka potpuno zatvoren.
Na sustav IG ugrađuje se i poseban sustav za degazaciju tankova. Tankovi se degaziraju prije ulaska u sam tank a sama
degazacija može se izvršiti ventilatorima IG sustava ili posebnim prijenosnim ventilatorima. Tank se smatra degaziranim kad
se postigne zadovoljavajuća koncentracija kisika od 21% i manje od 1% zapaljivih para. Prije početka degazacije provodi se
dodatno inertiranje (kad smo nakon iskrcaja terta tankove oprali sistemom COW).

TERMINALI ZA MANIPULACIJU SIROVE NAFTE

Pojava sve većih tankera uvjetovala je gradnju terminala sve dalje od naseljenih mjesta i klasičnih luka koje nisu više
udovoljavale zahtjevima velikih tankera, u prvom redu zbog velikog gaza tankera.
U svijetu se nastoji graditi vezove što bliže rafinerijama odnosno skladišnim prostorima pa u tom smislu razlikujemo
nekoliko tipova terminala. Jedan od klasičnih vezova je izduženi gat u obliku slova “T”. Dva takva veza dužine od po 120 m
i dubine 29 m nalaze se na našem najvećem naftnom terminalu luke Omišalj. Pristati mogu brodovi od 30 000 – 300 000 dwt
Vezovi na gatovima su opremljeni automatskim kukama za brzi odvez broda u slučaju nužde.
Drugi tip terminala sastavljen je od više plutača i poznat je kao “MBM” sustav (multy buoy mooring) U oba slučaja brod je
tako privezan da je nemoguće njegovo pomicanje.
Sustav “SBM”(single buoy mooring) koristi se za prihvat tankera na otvorenom moru a sastoji se od vertikalnog stupa i
prstena koji se oko njega okreće. Sustav je usidren sa osam sidara a podvodnim naftovodom povezan je gibljivim cijevima pa
se brod može okretati oko glavnog stupa ovisno o hidrometereološkim prilikama.Ovakav privez omogućuje manipulaciju
teretom i do 4 m visine vala, brzini vjetra do 50 km/h i morskoj struji do 1,5 čv. Sustav posjeduje tzv SBM tank te heliodrom.
OFF-SHORE terminal na otvorenom moru je kombinacija off-shore platforme i SBM sustava a radi na način da se sirova
nafta pumpa iz skladišnog prostora fiksne off-shore platforme kroz naftovod položen na morsko dno do SBM tankova odakle
se pumpa u brodske tankove.
Prije početka bilo kakvih operacija ukrcaja ili iskrcaja tereta, potrebno je ispuniti check listu.
Check listu ispunjava brod i terminal pa se tek nakon usaglašavanja obiju strana pristupa manipulaciji teretom.