VIII.

KERAMIKA SR.V.

PREMA FAKTURI: gruba, od pročišćene gline i glazirana keramika

PREMA TEH. IZRADE: ručno rađena, na spororotirajućem lončarskom kolu (ručno), na
brzorotirajućem lončarskom kolu (nožno)
Rani sr.v.- I. 6-8. st., ručno/prostoručno rađena ker. (gnjetenje)
II. 8-11. st., keramika rađena na spororotirajućem lončarskom kolu (ručno)
Razvijeni i kasni sr.v.- 12-16. st., keramika rađena na brzorotirajućem lončarskom kolu
(nožno)
Do prijelaza iz ručne izrade keramike na spororotirajuće lončarsko kolo je došlo negdje u 9.st.
Kelti prvi započeli s upotrebom spororotirajućeg lončarskog kola, a nakon njih tu tehniku
preuzimaju Rimljani u 7. st. Neko vrijeme zbog dolaska Slavena se opet upotrebljava ručna
izrada keramike (koji nam to donose iz svoje matične zemlje), a u 8. st. se opet vraća upotreba
lončarskog kola. Do prelaska na upotrebu brzorotirajućeg lončarskog kola dolazi na prijelazu
iz 11. u 12. st. (oko 1100.g.)- okvirni datum, što će se zadržati do novog.v.

KERAMIKA RAZV. I KAS. SR. V. (12-16. st.)

Gruba keramika/keramika od pročišćene gline- na lončarskom kolu s većim brojem
okretaja, otisci na dnu, morfološka raznolikost u odnosu na rani sr.v., ukrašeni i neukrašeni
primjerci; 12-15.st. razvijeniji obodi (trn ispod oboda, utori za poklopce)- pomoću njih se da
odrediti da li je riječ oo ranom ili razvijenom sr.v. (na lokalitetima se najbolje očuvaju dna ili
obodi).
KUHINJSKA KERAMIKA
I. LONAC- najosnovniji oblik, za kuhanje i čuvanje namirnica; 11-12.st. r.sr.v.
karakteristične su samo dvije vrste oboda (ravni i koso zasiječeni) primjer-Torčec-
Ledine i Torčec-Pod Gucane, na prijelazu iz 10. u 11. st., novina- lonac široka
otvora i jako uskog tijela, te lonac jajolika oblika s ušicama; dekoracije u vidu
valovnica, niz vodoravnih linija, okomito ubadanje (novina); primjer tehnologije
napretka- ukrašavanje posuda nazubljenim kotačićem(u vidu malih udubljenih
četverokuta) ruletiranje, kod nas se pojavljuje od 12. st. pa nadalje, u Mađ. od
kraja 11. st., primjeri- Torčec kod Koprivnice i Jalkovo kod Varaždina.
Novina u (13-14.st.)- više oblika i raznoraznih ukrasa, dobivaju nešto drugačiji
oblik, na obodu se pojavljuje trn -trnasti obod ( po tome se na nalzištu može
vidjeti kako nije riječ o r.sr.v.); sada se ukrašavaju i ostali dijelovi tijela, primjerice
obod se ukrašava s vanjske i unutarnje strane; trostruka profilacija na obodu- u
kontinentalnoj Hr. Zabilježeno na samo dva lokaliteta r.sr.v.- ovaj tip ukrašavanja
je karakterističan za 14. st.
 Restaurirani lonac, sivo- tamnosmeđa do crna boja, vodoravni nizovi jednostrukih
valovnica kod kojih se valovi preklapaju, a koje teku ramenom i
trbuhom,jednostavni rub odrezan koso prema unutra, burg Vrbovec, 13. st.

Na keramici 16.st. nema otisaka lončarskog kola. 15/16. st. se po prvi put javlja
tehnika žigosanja, zatim se javljaju i vodoravne linije, reljefna rebra (štipanje
posuda); utvrda Kličevica kod Benkovca, Vž toplice-Ciglenica, Nin-Kraljevac.
Tanke stijenke odlika keramike izrađivane na brzorotirajućem lončarskom kolu, na
spororotirajućem kolu to nemoguće.

II. TANJURI- novi oblik i nije čest, kod nas samo jedan primjer- Torčec-Rudićevo
selo (kraj 13/poč. 14.st.), na njemu vidljiv otisak lončarskog kola. prvi put se javlja
u 13. st., a u mađ. materijalu ga nije bilo od vremena rimljana.

III. POKLOPCI- nasljeđuju izgled antičkih (Slaveni preuzimaju poklopac od

romanskog stanovništva), Nin-Sv. Križ u sklopu naseobinskog kompleksa. Nakon
toga se prvi put javlja u burgu Vrbovec (fragmenti poklopca oblika zvona-
tamnosive-smeđe boje)
15/16.st. Kličevica 2x, Ružica grad (1. primjer s rupom kod nas); najčešći primjeri su sa
zvonastim proširenjem i dugmetom na vrhu.
IV. KOTLIĆI- konične posude s ravnim dnom, ovaj oblik ostaje nepromijenjen do
14.st. pa nadalje; po ušici s rupon se jasno izdvaja od drugih materijala na
nalazištima; ukrasi u vidu valovnica...primjer- Kličevica 15/16.st.

V. PEKE (POKLOPCI PEKA)- 15/16.st., Nin-Kraljevac (veći dio), Kličevica

(fragment); isti oblik ako i danas

STOLNA KERAMIKA
I. VRČEVI- javljaju se kroz 13.,14. i 15. st., dosta rijetki nalazi; u Primorju i
Dalmaciji ih zasad nea; u Kontinentalnoj Hr.-burg Vrbovec:

Restaurirani vrč kljunastog/trolisnog izljeva, crvene boje sa sivosmeđim

dijelovima; jednostavnog ruba, žljebljenje/rebrenje čitavom dužinom vrata, ručka
ukrašena dubokim kosim zarezima

Vrčevi se u kasnom sr.v. počinju javljati od 13. st. na području Mađarske kao
uvozna roba u plemićkim i kraljevskim burgovima korišteni su kvalitetni vrčevi
poznate bečke radionice s karakterističnim urezima na ručkama. Izrađivani su od
redukcijsko sivo pečene gline s dodavanjem grafita, rubovi su im isprva
jednostavno ravno ili ljevkasto izvučeni, a u 14. i 15. st. naglašenije profilirani ,
značajka im je i znak bečkih radionica utisnutih na rubu ili ručki.
Naši primjerci, tj. s burga Vrbovca su oksidacijski pečeni i svijetlijih su tonova, te
predstavljaju proizvode domaćih radionica. Ukrašavani su kombinacijama snopova
 žljebljenih linija i valovnica, javlja se i urezivanje kružnice ispod ručke, motivi
žigosanih kvadratića u vidu nanizanih štapića te pravilno raspoređenih rombova...
Imamo i primjer s Ružice grada s kružnim otvorom, 15-16. st.

II. BOCE- rijedak nalaz, 15-16. st., nalazimo im samo gornje dijelove
Vž toplice- Ciglana, Čanjevo (jedini nalaz zasad kod nas, visok vrat ispod njega
reljefnoo rebro)- Luka Begić

III. ČAŠE- najčešći nalazi grube keramike, Matija Guštin se bavio njima-Slovenija,
ukrašene (ubadanje, niz valovnica, barbotino...) i neukrašene ; Glogovnica kod
Križevaca, Ružica grad, burg Vrbovec, Gudovac kod Bj, Kličevica- 15/16.st.

IV. ZDJELE- u gruboj i glaziranoj varijanti, ima ih dosta na području Slovenije,

Italije, 15/16. st. , burg Vrbovec

OSTALA KERAMIKA

I. LAMPE/ULJANICE- kod nas najveći broj primjera s burga Vrbovec (30ak

ulomaka) najraniji primjerci su iz 13. st., a kasniji su iz 15/16. st.- male keramičke
posude u obliku zdjelica, uglavnom uvučenog ruba koji je mogao imati tzv. nos u
obliku izljeva. U nos se stavljao fitilj, a u recipijent ulje ili loj za sagorijevanje.
Ovaj tip uljanice se prema nekim autorima javlja u 12. st., no učestao je u 13.,
14/15. st., a prema drugima im se početak veže i u 13. st. upotrebljavaju se do u
rani novi vijek bez velikih promijena u obliku .

Rekonstruirana uljanica, burg Vrbovec, kraj 15. početak 16. st.