FUNKCIJA I GRAĐA NERVNOG SISTEMA

Nervni sistem uspostavlja i harmonizuje vezu sa vanjskom sredinom, prima obavještenja o stanju
samog tijela te uspostavlja ravnotežu unutar samog tijela. Nervni sistem upravlja radom
muskulature i žlijezda te omogućava najviše intelektualne funkcije (volja i osjećanja).
Nervni sistem se sastoji iz dvije vrste ćelija, to su nervne ćelije (ganglijske) i potporne ćelije
(neuroganglijske). Osnovna funkcionalna i morfološka jedinica nervnog sistema je neuron.
Osnovna funkcionalna karakteristika neurona je njegova podražljivost i sposobnost prenošenja ili
kočenja prenošenja podražaja na susjedne ćelije. Neuron se sastoji od tijela nervne ćelije
(neurocit) i nastavaka:
 dendriti – sprovode impuls u pravcu ćelije
 neuriti – sprovode impuls u suprotnom smijeru.
Tijela nervnih ćelija u centralnom nervnom sistemu izgrađuju sivu masu (substantia grisea) a u
perifernom nervnom sistemu ganglije. Bijela masa centralnog nervnog sistema (substantia alba)
izgrađena je od nastavaka nervnih ćelija dok ti nastavci u perifernom nervnom sistemu grade
nervna vlakna.
Nervni sistem je izgrađen iz centralnog nervnog sistema (systema nervorum centrale) i
perifernog nervnog sistema (systema nervorum perifericum). Centralni nervni sistem formiraju
kičmena moždina (medulla spinalis) i mozak (encephalon). Periferni nervni sistem čine moždani
živci (nervi craniales), kičmeni živci (nervi spinales) i autonomni nervni sistem (systema
nervorum autonomicum).

MEDULLA SPINALIS – OBLIK I TOPOGRAFIJA

Kičmena moždina ima izgled vrpce debljine oko 10 mm. Nalazi se u kanalu kralježnice od atlasa
do drugog lumbalnog kralješka. Njen donji kraj ima oblik kupe (conus medullaris) i od tog dijela
do baze krsne kosti pruža se završni končić (filum terminale). On je okružen krsnim živcima koji
silaze kroz kralježnički kanal i obrazuju formaciju u obliku konjskog repa (cauda equina).
Na kičmenoj moždini se nalaze dva zadebljanja, jedno u vratnom predjelu (intumescentia
cervicalis) a drugo u lumbalnom predjelu (intumescentia lumbalis), odakle izlaze korijenovi
moždinskih živaca za gornji i donji ekstremitet.
Moždina je sa dva središnja uzdužna žlijeba, prednjim (sulcus medianus anterior) i zadnjim
(sulcus medianus posterior) podijeljena na dvije jednake polovine. Na bočnim stranama moždine
nalaze se dva plitka žlijeba, prednji (sulcus lateralis anterior) i zadnji (sulcus lateralis posterior)
iz kojih izlaze prednji i zadnji korijenovi moždinskih živaca.
 GRAĐA KIČMENE MOŽDINE

Na poprečnom presjeku kičmene moždine razlikujemo sivu masu (substantia grisea) i bijelu
masu (substantia alba). Siva masa je smještena oko centralnog kanala moždine (canalis centralis)
i ima oblik slova H. Na njoj se razlikuju središnji dio (commisura grisea) i dva para rogova,
prednji (cornu anterius) i zadnji (cornu posterius), koji odgovaraju stubovima sive mase
(columna anterior et posterior).
U prednjem rogu se nalaze motorni neuroni čija vlakna ulaze u sastav motornih živaca koji
inerviraju odgovarajuće mišiće. Zadnji rog sadrži neurone čiji dendriti grade senzitivne živce
koji senzitivno inerviraju periferiju tijela. Od ovih neurona odlaze senzitivni putevi u više
dijelove CNS-a noseći informacije o raznim modalitetima osjeta. Na bočnim dijelovima središnje
spojnice nalaze se bočni stubovi (columna lateralis) koji na presjeku imaju izgled roga (cornu
laterale).
U dijelu bočnih rogova, od osmog vratnog do drugog lumbalnog segmenta moždine, nalazi se
centar simpatikusa (centrum symphaticum) i centar parasimpatikusa (centrum parasymphaticum
sacrale) koji ulaze u sastav autonomnog nervnog sistema.
Bijela masa (substantia alba) moždine je rogovima sive mase podijeljena u tri vrpce (funiculus
anterior, lateralis et posterior). Prednje vrpce spaja bijela masa (commisura anterior alba) dok su
zadnje vrpce u potpunosti odvojene. U vrpcama bijele mase moždine nalaze se ushodni putevi
koji nose informacije o senzibilitetu (ushodni, senzitivni i centrifugalni) i nishodni putevi koji
silaze iz viših dijelova CNS-a noseći informacije za kontrolu pokreta (nishodni, motorni i
centripetalni).
U zadnjoj vrpci se nalaze dva senzitivna puta (tractus gracilis Golli i tractus cuneatus Burdach)
koji prenose osjet dubokog, svjesnog senzibiliteta te osjete dodira, vibracija i pritiska. Kroz
bočnu vrpcu prolaze tri senzitivna puta:
 tractus spinothalamicus lateralis – prenosi osjet površnog senzibiliteta za toplotu, bol,
svrbež i seksualne osjete
 tractus spinocerebelaris anterior et posterior – dva puta koja prenose duboki senzibilitet i
grubi dodir.
Dio motornih puteva pripada piramidnom sistemu (tractus corticospinalis) dok ostali putevi
pripadaju ekstrapiramidalnom motornom sistemu (tractus rubrospinalis, tractus nigrospinalis itd).
Kroz prednju vrpcu prolazi senzitivni put (tractus spinothalamicus anterior) i motorni put (tractus
corticospinalis anterior). Iz kičmene moždine, kroz intervertebralne kanale (canalis
intervertebralis), izlaze moždinski živci (nervi spinalis) koji imaju dva korijena, prednji korijen
(radix anterior seu motoria) koji sadrži motorna vlakna i zadnji korijen (radix posterior seu
sensitiva) koji sadrži senzitivna vlakna. Spajanjem ova dva korijena nastaje moždinski živac.
 ENCEPHALON

Mozak je dio CNS-a koji se nalazi u lobanjskoj duplji. Dijeli se na:

 rombasti mozak (rhombencephalon) – u njega spadaju produžena moždina (medulla
oblongata), most (pons), mali mozak (cerebellum) i centralna šupljina četvrte moždane
komore (ventriculus quartus)
 srednji mozak (mesencephalon)
 međumozak (diencephalon)
 veliki mozak (telencephalon).

MEDULLA OBLONGATA

Produžena moždina (medulla oblongata) i most (pons) predstavljaju intrakranijalni nastavak

moždine. Oni se dalje nastavljaju sa srednjim mozgom i svi skupa čine moždano stablo koje
povezuje mali mozak sa međumozgom i velikim mozgom. Produžena moždina ima oblik
zarubljene kupe sa vrhom okrenutim nadole. Njena centralna šupljina je kanal koji je nastavak
centralnog kanala moždine koji se prema gore proširuje u četvrtu moždanu komoru.
Sredinom prednje strane produžene moždine prolazi jedan uzdužni žlijeb u obliku pukotine
(fissura mediana anterior). Bočno od tog žlijeba nalaze se ispupčenja u obliku piramida
(pyramides) koja sadrže vlakna piramidnog puta koja se ukrštaju (deccusatio pyramidum) na
granici između kičmene i produžene moždine.
Na granici između produžene moždine i ponsa, na prednjoj strani, nalazi se poprečni žlijeb (fossa
postpontina) iz kojeg izbijaju VI, VII i VIII moždani živac (nervus abducens, nervus facialis i
nervus vestibulocochlearis seu statoacusticus). Bočno od piramidalnih ispupčenja, na prednjoj
strani produžene moždine, nalazi se sulcus lateralis anterior iz kojeg izbija XII moždani živac
(nervus hypoglossus). Bočno od ovog žlijeba nalazi se maslinasto ispupčenje (oliva), a lateralno
od ovog ispupčenja nalazi se sulcus lateralis posterior kroz kojeg izbijaju IX, X i XI moždani
živac (nervus glossopharingeus, nervus vagus i nervus accessorius).
Na dorzalnoj strani produžene moždine, bočno od središnjeg žlijeba (sulcus medianus posterior),
nalaze se dva ispupčenja, medijalno ispupčenje (tuberculum fasciculi gracilis clava) i lateralno
ispupčenje (tuberculum fasciculi cuneati).
Dorzalne strane produžene moždine i mosta čine rombastu jamu (fossa rhomboidea) koja čini
pod četvrte moždane komore. Poprečno, sredinom rombaste jame, prolaze lučna vlakna (striae
medullares acusticae) koja sadrže vlakna akustičnog puta. Sredinom rombaste jame prolazi
uzdužni žlijeb (sulcus medianus). Bočno od pomenutih žljebova nalaze se ispupčenja ispod kojih
se nalaze jedra odgovarajućih moždinskih živaca.
 PONS

Moždani most predstavlja zadebljanje moždanog stabla urokovano poprečnim vlaknima (fibrae
pontis transversae) koja se savijaju u polje i od bočne strane moždanog mosta se nastavljaju kao
srednji krak malog mozga (pedunculus cerebri medius). Na granici između bočne strane mosta i
srednjeg kraka malog mozga izbija V moždani živac (nervus trigeminus).

MALI MOZAK

Mali mozak (cerebellum) se nalazi ispod moždanog stabla. Formira ga središnji dio (vermis) te
lijeva i desna hemisfera (hemispheria cerebeli). Površina malog mozga je izdijeljena pukotinama
(fissurae cerebeli) na vijuge (foliae cerebeli). Na malom mozgu se razlikuju dvije strane, donja i
gornja, te dvije ivice, prednja i zadnja. Na srednjem dijelu prednje ivice nalazi se udubljenje
(fastigium). Bočno od njega u mali mozak ulaze njegovi kraci koji ga povezuju sa moždanim
stablom. Lateralno od krakova pruža se horizontalna pukotina (fissura horizontalis) koja odvaja
gornju stranu od donje strane malog mozga.
Gornja strana malog mozga je odvojena od hemisfera velikog mozga sa tentorium cerebeli.
Tentorium cerebeli predstavlja duplikaturu tvrde moždane ovojnice (dura mater). Na njenom
prednjem dijelu nalazi se pukotina (fissura prima) koja dijeli zadnji režanj (lobus posterior) od
prednjeg režnja (lobus anterior) malog mozga. Na donjoj strani malog mozga nalazi se pukotina
(fissura posterolateralis) koja odvaja flokulonodularni režanj (lobus flocculonodularis) od
zadnjeg režnja (lobus posterior).
Mali mozak je pomoću gornjih, srednjih i donjih krakova (pedunculus cerebeli superior, medius
et inferior) povezan sa srednjim mozgom, mostom i produženom moždinom. Mali mozak je
izgrađen iz sive i bijele mase. Jedra malog mozga su:
 nucleus dentatus
 nucleus emboliformis
 nucleus globosus
 nucleus fastigii.
Bijelu masu malog mozga čine aferentni i eferentni putevi koji ulaze i izlaze iz malog mozga
kroz njegove krakove povezujući mali mozak sa ostalim dijelovima centralnog nervnog sistema.
 ČETVRTA MOŽDANA KOMORA

Dno četvrte moždane komore gradi fossa rhomboidea a krov obrazuju mali mozak sa svojim
kracima, prednji i zadnji veo (velum medullare anterius et posterius) i tanki krovni list (lamina
tectoria ventriculi quarti). Na krovnom listu se nalaze tri otvora, donji središnji otvor (apertura
mediana ventriculi quarti) i bočni parni otvori (apertura lateralis ventriculi quarti) preko kojih
četvrta moždana komora komunicira sa subarahnoidalnim prostorom. Preko moždanog kanala
(aqueductus cerebri) četvrta moždana komora komunicira sa trećom moždanom komorom.

PROSENCEPHALON

Prosencephalon je prednji mozak, sastoji se iz diencephalona i telencephalona. Međumozak

(diencephalon) se nalazi između hemisfera velikog mozga koji ga pokriva sa svih strana izuzev
sa donje strane koja je slobodna i naliježe na tijelo klinaste kosti. Formiraju ga thalamus,
hypothalamus, subthalamus, epithalamus i metathalamus. Centralna šupljina međumozga je treća
moždana komora (ventriculus tertius).
Thalamus ima ovoidni oblik, nalazi se između treće moždane komore i unutrašnje moždane
čahure velikog mozga (capsula interna). Svojom donjom stranom srastao je sa hipotalamusom.
Talamus je izgrađen iz sive i bijele mase. Sivu masu talamusa čine jedra (nuclei thalami). Bijelu
masu talamusa čine putevi koji ga povezuju sa moždanim stablom te velikim i malim mozgom.
Putevi talamusa koji ga povezuju sa korom velikog mozga (fasciculi thalamocorticales et
corticothalamici) obrazuju četiri snopa (pedunculi thalami superior, inferior, anterior et
posterior).
Metathalamus grade dva ispupčenja, spoljašnje i unutrašnje koljenasto tjelašce (corpus
geniculatum laterale et mediale). Koljenasta tijela sadrže jedra (nucleus corporis geniculati
lateralis et medialis) u kojima se nalazi primarni optički tj. akustički centar. Između zadnjih
krajeva lijevog i desnog thalamusa nalazi se epithalamus u čiji sastav ulaze dvije pločice
(habenulae) sa spojnicom (commisura habenularum) i šišarčicom (corpus pineale).
Hipotalamus je dio međumozga koji gradi njegov pod. Na njegovoj donjoj strani vidi se, idući
sprijeda prema natrag, raskrsnica optičkih puteva (chiasma opticum), pepeljasto ispupčenje
(tuber cinereum) i parna bradavičasta ispupčenja (corpora mamillaria). Od tuber cinereum ka
dole odlazi peteljka (infundibulum) na kojoj visi hipofiza.
Hypothalamus je takođe izgrađen iz sive i bijele mase. Sivu masu hypothalamusa čine jedra
bradavičastih ispupčenja (nucleus corporis mamillaris medialis et lateralis) i retikularna
formacija koja je nastavak retikularne formacije moždanog stabla. U retikularnoj formaciji
hypothalamusa nalaze se dva veća jedra (nucleus subthalamicus i zona incerta). Bijelu masu
hypothalamusa čine aferentni i eferentni putevi koji ga povezuju sa thalamusom, retikularnom
formacijom moždanog stabla i kortikalnim vegetativnim centrima.
 MESENCEPHALON

Srednji mozak (mesencephalon) je nastavak ponsa. Njegovu šupljinu predstavlja uzak kanal
(aqueductus cerebri Sylvi) koji povezuje treću i četvrtu moždanu komoru. Ovaj kanal dijeli
srednji mozak na tri osnovna dijela:
 moždane krake (pedunculi cerebri)
 središnji dio (tegmentum mesencephali)
 krovnu ploču (tectum mesencephali).
Na krovnoj ploči (tectum mesencephali) nalaze se dvije parne kvržice, dvije gornje (colliculus
superior) u kojim se nalaze refleksni optički centri i dvije donje (colliculus inferior) u kojima se
nalaze primarni refleksni akustički centri. Kroz krake srednjeg mozga prolaze motorni putevi:
 tractus corticospinalis
 tractus corticonuclearis
 tractus frontopontinus
 tractus temporopontinus.

TELENCEPHALON – OBLIK I SASTAV

Veliki mozak je težak oko 1350 grama. Sagitalnom pukotinom (fissura longitudinalis cerebri)
podijeljen je na lijevu i desnu hemisferu (hemispheria cerebri). Hemisfere su međusobno spojene
komisurama, žuljevitim tijelom (corpus callosum), prednjom moždanom komisurom (commisura
cerebri anterior) i moždanim svodom (fornix cerebri). Centralne šupljine velikog mozga su
bočne komore (ventriculus lateralis).
Hemisfera velikog mozga ima spoljašnju, unutrašnju i donju stranu. Spoljašnja strana je
konveksna i ima veći broj plićih ili dubljih žljebova koji međusobno ograničavaju vijuge mozga
(gyrus cerebri). Hemisfera velikog mozga je glavnim dubokim žljebovima podijeljena na četiri
režnja:
 čeoni režanj (lobus frontalis)
 tjemeni režanj (lobus parietalis)
 sljepoočni režanj (lobus temporalis)
 potiljačni režanj (lobus occipitalis).
Od sredine gornje ivice hemisfere prema dole i naprijed odlazi centralni žlijeb (sulcus centralis)
koji razdvaja čeoni od tjemenog režnja. Duboki bočni žlijeb (sulcus lateralis Sylvi) razdvaja
sljepoočni režanj od čeonog i tjemenog režnja. Na dnu bočnog žlijeba nalazi se skriveni režanj
velikog mozga tj. ostrvce (insula). Prekrivena je dijelovima čeonog, tjemenog i sljepoočnog
režnja koji skupa obrazuju poklopac (operculum). Potiljačni režanj od tjemenog odvaja sulcus
parietooccipitalis.
Čeoni režanj na vanjskoj strani ima četiri vijuge, jednu uspravnu vijugu (gyrus precentralis) i tri
horizontalne vijuge (gyrus frontalis superior, medius et inferior). Na donjoj strani frontalnog
režnja nalazi se prava vijuga (gyrus rectus) a lateralno od nje nalaze se orbitalne vijuge (gyri
orbitales). Između prave vijuge i orbitalnih vijuga nalazi se mirisna glavica (bulbus olfactorius),
mirisni snop (tractus olfactorius) i prednja rupičasta supstanca (substantia perforata anterior).
Tjemeni režanj se nalazi iza centralne vijuge i sastoji se od gyrus postcentralisa i dva režnjića,
gornji režnjić (lobulus parietalis superior) i donji režnjić (lobulus parietalis inferior) kojeg grade
dvije vijuge, prednja vijuga (gyrus supramarginalis) i zadnja vijuga (gyrus angularis).
Temporalni režanj na svojoj spoljašnjoj strani ima tri vijuge (gyrus temporalis superior, medius
et inferior). Potiljačni režanj sa spoljašnje strane formiraju gyri occipitales laterales. Na njegovoj
unutrašnjoj strani nalazi se žlijeb (sulcus calcarinus) ispod kojeg je gyrus lingualis. Medijalnu
stranu hemisfera formiraju unutrašnje strane režnjeva i dvije koncentrične vijuge, periferna
vijuga (gyrus limbicus) i unutrašnja vijuga (gyrus intralimbicus).
Limbička vijuga ima izgled potkovice čiji je konkavitet upravljen naprijed. Njen donji dio (gyrus
cinguli) se nastavlja nazad sa isthmus gyri cinguli i završava gao gyrus parahypocampalis.

KORA VELIKOG MOZGA

Veliki mozak je izgrađen iz sive i bijele mase. Sivu masu velikog mozga čine kora (cortex
cerebri) i subkortikalne sive mase (corpus striatum, claustrum et amigdaloideum). U kori velikog
mozga nalaze se motorni, senzitivni i senzorički centri. Primarni motorni centar koji nadzire
voljne kontrakcije poprečno-prugastih mišića tijela nalazi se u kori gyrus precentralis. Kora
frontalnog režnja ispred precentralne vijuge spada u koordinacione zone.
Primarni senzitivni centar je u kori gyrus postcentralis. Primarni optički centar je area striata koja
obuhvata sulcus calcarinus i gyrus lingualis. Primarni slušni centar se nalazi u gyrus temporalis
superior. Primarni mirisni centar je u limbičkoj vijugi dok je primarni centar za okus u prednjem
donjem kraju parahipokampalne vijuge tj. u dijelu iza uncusa. Kora oko primarnog senzitivnog,
optičkog i slušnog centra je sekundarni i tercijarni centar nazvan asocijativne zone kore.
 SUBKORTIKALNE SIVE MASE VELIKOG MOZGA

Ove sive mase se nalaze u prostoru između insule i thalamusa. Najveća subkortikalna siva masa,
prugasto tijelo (corpus striatum), predstavlja najviši centar ekstrapiramidalnog motornog sistema.
Druge dvije subkortikalne sive mase, claustrum i corpus amigdaloideum, pripadaju olfaktivnom
sistemu. Claustrum je dio kore insule dok corpus amigdaloideum ulazi u sastav mirisne vijuge
uncusa. Corpus striatum je sastavljen iz dva jedra, repatog (nucleus caudatus) i sočivastog
(nucleus lentiformis), koja nepotpuno razdvajaju prednji krak unutrašnje moždane čahure.
Repato jedro je u vidu potkovice koja svojim konkavitetom, upravljenim prema naprijed,
okružuje spoljni dio talamusa. Njegov prednji, zadebljani kraj tj. glava (caput) nalazi se iznad
prednje rupičaste supstancije dok zadnji kraj tj. rep (cauda) savija ispod thalamusa i pruža se ka
prednjem kraju parahipokampalne vijuge. Sočivasto jedro je u vidu klina čiji je vrh upravljen ka
spoljašnjoj strani thalamusa. Sočivasto jedro ima dva dijela, ljusku (putamen) i blijedo tijelo
(globus pallidus), od kojih prvi čini njegovu bazu.
Ekstrapiramidalni motorni sistem reguliše automatske pokrete našeg tijela i tonus mišića. On
omogućava i automatsku kontrolu voljnih pokreta. U njegov sastav ulaze subkortikalni motorni
centri i njihovi aferentni i eferentni putevi. U subkortikalne motorne centre spadaju:
 corpus striatum
 nucleus subthalamicus
 zona incerta
 sive mase krovne ploče srednjeg mozga
 nucleus ruber
 substantia nigra
 formatio reticularis
 nuclei vestibulares
 nucleus olivaris
 cerebellum.
Oni su međusobno povezani uglavnom dvosmijernim putevima i dobijaju aferentne puteve iz
subkortikalnih senzitivnih centara, iz thalamusa i kore malog mozga. Iz njih polaze eferentni
ekstrapiramidalni motorni putevi:
 fasciculus longitudinalis medialis
 tractus tectospinalis
 tractus rubrospinalis
 tractus reticulospinalis
 tractus olivospinalis
 tractus vestibulospinalis.
 SPROVODNI PUTEVI CNS

Moždani putevi se dijele na asocijacione, komisuralne i projekcione puteve. Asocijacioni putevi

velikog mozga povezuju istostrana područja kore hemisfera velikog mozga i omogućavaju njene
najviše funkcije (intelekt, volja, memorija i svijest). Komisuralni putevi povezuju sive mase
suprotnih hemisfera (corpus callosum, fornix, commisura cerebri anterior). Projekcioni putevi
povezuju sive mase različitih dijelova centralnog nervnog sistema. Dijele se prema smijeru
svojih vlakana i funkciji na ushodne (motorne), nishodne (senzitivne) i senzorijalne.

MOTORNI PUTEVI

Motorni putevi se prema mjestu početka dijele na kortikalne i subkortikalne. Kortikalni motorni
putevi polaze iz kore velikog mozga i dijele se u dvije grupe prema načinu prolaska kroz
moždano stablo, na kortikalne direktne i kortikalne indirektne puteve.
Kortikalni direktni putevi polaze iz primarnog motornog polja (gyrus precentralis) i odlaze
prema sivim masama na kojim završavaju kao glavni kortikalni putevi tj. završavaju na
motornim jedrima moždinskih nerava (tractus corticospinalis) ili na motornim jedrima moždanih
živaca (tractus corticonuclearis). Takođe, kortikalni putevi završavaju i kao sporedni kortikalni
putevi koji završavaju na subkortikalnim sivim masama i sivim masama moždanog stabla.
Kortikalni indirektni putevi prolaze kroz mali mozak te preko njega uspostavljaju vezu kore
velikog mozga sa moždanim stablom i kičmenom moždinom (tractus temporopontinus, tractus
frontopontinus i tractus corticocerebelaris).
Subkortikalni motorni putevi polaze iz subkortikalnih sivih masa i sivih masa moždanog stabla,
završavaju na sivim masama moždanog stabla i jedrima moždinskih nerava.
Tractus corticospinalis i tractus corticonuclearis sprovode impulse voljnih pokreta tijela. Tractus
corticospinalis je u cjelosti ukršten i sva vlakna ovog puta završe na suprotnoj strani. Odgovoran
je za voljne pokrete trupa i ekstremiteta. Tractus corticonuclearis je dijelom ukršten za motorna
jedra III, IV, V, VI, VII, IX, X, XI i XII moždanog nerva, a dijelom neukršten. Odgovoran je za
voljne pokrete muskulature glave. Indirektni i subkortikalni motorni putevi regulišu automatske
kretnje i složene voljne kretnje.
 SENZITIVNI PUTEVI

Senzitivni putevi se prema načinu prolaska kroz moždano stablo dijele na direktne (putevi
svjesnog senzibiliteta) i indirektne (putevi refleksnog senzibiliteta) koji prolaze kroz mali mozak.
Direktni senzitivni putevi su tractus spinothalamicus (svjesni površni senzibilitet trupa i udova) i
lemniscus medialis (svjesni duboki senzibilitet trupa i udova te opšti senzibilitet glave i vrata).
Indirektni senzitivni putevi su tractus spinocerebelaris dorsalis et ventralis (refleksni, nesvjesni
duboki senzibilitet trupa) i tractus nucleocerebelaris (refleksni, nesvjesni duboki senzibilitet
glave).
Završavaju u elementarnom kortikalnom senzitivnom centru (gyrus postcentralis). Putevi
površnog senzibiliteta prenose utiske bola, temperature i dodira dok putevi dubokog senzibiliteta
prenose utiske iz dubokih struktura tijela, kostiju, zglobova i mišića.

SENZORIJALNI (ČULNI) PUTEVI

Čulni putevi su optički, statički, olfaktivni i gustativni. Optički put prenosi utiske promjene
preko neuroepitelnih ćelija retine odnosno preko primarnih optičkih centara međumozga (corpus
geniculatum laterale i pulvinar thalami) do optičkog centra velikog mozga (area striata) što
predstavlja vizuelni snop optičkog puta. Takođe prenosi utiske i preko primarnih optičkih centara
srednjeg mozga (colliculus superior) do jedara moždanih živaca smještenih u moždanom stablu
te motornih i moždinskih nerava (refleksni snop optičkog puta) što dovodi do refleksnih pokreta
izazvanih optičkim utiscima.
Akustički put povezuje neuroepitelne ćelije kortijevog organa, preko akustičkih jedara
rombastog mozga i primarnih akustičkih centara srednjeg mozga i međumozga (colliculus
superior i corpus geniculatum mediale), sa kortikalnim akustičkim centrom (gyri temporales
transversi).
Statički put je refleksni čulni put odgovoran za statičku i dinamičku ravnotežu tijela te
orijentaciju u prostoru. Prenosi čulne utiske neuroepitelnih ćelija statičkog dijela unutrašnjeg uha
preko vestibularnih jedara rombastog mozga do malog mozga.
Olfaktivni put prenosi utiske iz sluznice nosne duplje (regio olfactoria), preko primarnih i
sekundarnih olfaktivnih centara, do kortikalnih centara velikog mozga (hypocampus, nucleus
amigdale i gyrus dentatus)
Gustativni put prenosi utiske primljene putem gustativnih papila jezika do centara u kori velikog
mozga (gyrus hypocampi) preko vlakana XII i IX moždanog nerva.
 MENINGES I LIQUOR CEREBROSPINALIS

Centralni nervni sistem je obavijen sa tri ovojnice:

 vanjska ovojnica (dura mater)
 srednja ovojnica (arachnoidea)
 unutrašnja ovojnica (pia mater).
Između srednje i unutrašnje ovojnice je subarahnoidalni prostor (cavum subarachnoidale) u
kojem se nalazi cerebrospinalna tečnost (liquor cerebrospinalis). Cerebrospinalna tečnost se
stvara u plexus chorioideus bočnih komora a onda kroz foramen interventriculare Monroi prelazi
u treću moždanu komoru koja takođe produkuje ovu tečnost u plexus chorioideus ventriculi
tertius.
Cerebrospinalna tečnost nakon toga prolazi kroz moždani kanal (aqueductus cerebri Sylvi) u
četvrtu moždanu komoru u čijem horioidnom spletu (plexus chorioideus ventriculi quartus)
takođe stvara likvor. Likvor zatim kroz otvore na krovu četvrte moždane komore prelazi u
subarahnoidalni prostor iz kojeg bude resorbovan preko foracija srednje moždane ovojnice
(granulaciones arachnoidales) u venske sinuse tvrde moždane opne.
Subarahnoidalni prostor se prostire do drugog sakralnog kralješka, a kičmena moždina do drugog
lumbalnog kralješka. Između drugog lumbalnog i drugog sakralnog kralješka nalazi se cisterna
terminalis. To je proširenje subarahnoidalnog prostora iz kojeg se uzima likvor bez opasnosti da
se povrijedi moždina.
 PERIFERNI NERVNI SISTEM

Periferni nervni sistem se sastoji od:

 moždanih živaca (nervi craniales)
 moždinskih živaca (nervi spinales)
 autonomnog nervnog sistema (systema nervorum autonomicum).

NERVI OLFACTORII

Mirisni živac. Podijeljen je u 15 do 20 snopića koji polaze iz njušnog epitela sluzokože nosa a
završavaju se u bulbus olfactorius.

NERVUS OPTICUS

Vidni živac, to je prvi neuron vidnog puta. Polazi sa ganglijskih ćelija retine, prolazi kroz canalis
nervi optici, ulazi u lobanju gdje se križa sa vidnim živcem sa suprotne strane gradeći ukrštanje
vidnih puteva (chiasma opticum) odakle se nastavlja tractus opticus.

NERVUS OCULOMOTORIUS

Jedra ovog živca su smještena u srednjem mozgu. On inervira sve vanjske mišiće pokretače oka
izuzev gornjeg kosog i vanjskog pravog mišića očne jabučice. Svojim parasimpatičkim vlaknima
inervira m.sphincter pupillae i m.cilliaris.

NERVUS TROCHLEARIS

Ima samo jedno motorno jedro u srednjem mozgu. Inervira gornji kosi mišić očne jabučice
(m.obliquus bulbi superior).
 NERVUS TRIGEMINUS

Ima tri grane od kojih su dvije čisto senzitivne (nervus ophthalmicus i nervus maxillaris) koje
senzitivno inerviraju lice do donjeg ruba usne i jednu motorno-senzitivnu granu (nervus
mandibullaris) koja motorno inervira žvakaću muskulaturu, a senzitivno sluzokožu usta, jezika i
kožu od donjeg ruba donje usne do ruba donje vilice. U ponsu se nalaze jedra ovog nerva.
Nervus trigeminus posjeduje četiri jedra:
 nucleus motorius
 nucleus sensorius superior
 nucleus tractus mesencephalici
 nucleus tractus spinalis.

NERVUS ABDUCENS

Ima samo motorno jedro (nucleus motorius) koje je smješteno u ponsu. Svojim vlaknima inervira
vanjski pravi mišić očne jabučice (m.rectus bulbi lateralis).

NERVUS FACIALIS

Sadrži motorna, senzitivna i parasimpatička vlakna. Motornim vlaknima inervira mimičnu

muskulaturu. Senzitivna vlakna inerviraju papilae fungiformes dok parasimpatička inerviraju
podjezičnu i podviličnu pljuvačnu žlijezdu. Nervus facialis ima tri jedra:
 nucleus motorius – inervacija mimične muskulature lica
 nucleus tractus solitarii – somatosenzitivno jedro koje je zajedničko sa IX i X moždanim
živcem
 nucleus salivatorius superior – parasimpatičko jedro za inervaciju pljuvačnih žlijezda,
izuzev glandulae parotis.
 NERVUS VESTIBULOCOCHLEARIS SEU STATOACUSTICUS

Osmi moždani živac je senzorički živac i sastoji se iz dva živca, slušnog (nervus acusticus seu
cochlearis) i statičkog (nervus vestibularis seu staticus). Slušni živac polazi iz ganglion spirale
unutrašnjeg uha i predstavlja periferni neuron slušnog puta. Statički živac polazi iz macula
utriculi i macula saculi statičkog dijela unutrašnjeg uha. Oba živca se sastaju i čine zajednički
živac koji ulazi u meatus acusticus internus a potom ulazi u moždano stablo.
Osmi moždani živac posjeduje šest jedara, dva akustička (nucleus cochlearis dorsalis et
ventralis) i četiri vestibularna (nucleus vestibularis superior, inferior, medialis et lateralis).

NERVUS GLOSSOPHARINGEUS

Sadrži motorna, senzitivna i parasimpatička vlakna. Motorno inervira mišiće ždrijela, senzitivno
inervira nepčane lukove tj. tonzile (papillae vallatae et folliatae) dok parasimpatičko inervira
parotidnu žlijezdu. Ovaj nerv posjeduje dva zajednička jedra sa X moždanim živcem (nucleus
ambiguus i nucleus tractus solitarii) te jedno zasebno (nucleus salivatorius inferior).

NERVUS VAGUS

Sadrži motorna, senzitivna i parasimpatička vlakna. Svojim motornim vlaknima inervira mišiće
ždrijela, grkljana i mekog nepca dok senzitivnim vlaknima inervira sluzokožu ždrijela i grkljana.
Njegova mnogobrojna parasimpatička vlakna parasimpatički inerviraju sve organe grudne
duplje, trbušne duplje i male zdjelice. On izlazi kroz jugularni otvor a onda se spušta kroz vrat
zajedno sa karotidnom arterijom i unutrašnjom jugularnom venom. Iza plućnih korijenova oba
nerva silaze niz jednjak gdje dalje tako silaze do želuca gradeći međusobno anastomoze.
Od vratnog dijela vagusa najvažnije grane su nervus laringeus superior, rami cardiaci, rami
pharingei i nervus reccurens. Od grudnog dijela vagusa najvažnije grade su rami bronchiales i
rami esophageii.
Nervus vagus ima tri jedra:
 motorno (nucleus motorius) – zajedničko sa IX moždanim živcem
 parasimpatičko (nucleus dorsalis nervus vagi)
 somatosenzitivno (nucleus tractus solitarii) – zajedničko sa IX, X i XII moždani živac.
 NERVUS ACCESORIUS

Sadrži samo motorna vlakna za unutrašnju inervaciju mišića grkljana (ramus internus). Vanjska
grana (ramus externus) inervira m.sternocleidomastoideus i m.trapezius.

NERVUS HYPOGLOSSUS

Sadrži samo motorna vlakna za inervaciju mišića jezika.

NERVI SPINALES

Iz kičmene moždine izlazi 31 par moždinskih živaca od kojih je 8 vratnih (nervi cervicales), 12
torakalnih (nervi thoracici), 5 slabinskih (nervi lumbales), 5 sakralnih (nervi sacrales) i 1 trtični
(nervus coccygeus). Svaki živac izbija iz bočnih žljebova moždine sa dva korijena, prednji
korijen (radix anterior seu motoria) i zadnji korijen (radix posterior seu sensitiva). Živcima je
pridodat spinalni ganglion (ganglion spinale).
Svaki živac se nakon prolaska kroz foramen intervertebrale podijeli na četiri grane:
 ramus meningeus – senzitivna grana za inervaciju moždanih ovojnica
 ramus communicans albus – sadrži simpatička vlakna
 ramus dorsalis seu posterior – za motornu i senzitivnu inervaciju mišića i kože zadnjih
strana glave, vrata i trupa
 ramus ventralis seu anterior.
Prednje grane (ramus anterior) susjednih moždinskih živaca grade spletove (plexuse) izuzimajući
prednje grane međurebarnih živaca (nervi intercostales) koje ne grade spletove nego se pružaju
duž donje ivice rebra, duž međurebarnog prostora, inervirajući međurebarne mišiće. Zadnjih šest
međurebarnih nerava završava slobodno u zidu trbušne duplje. Na svom putu daju dvije kožne
grane, prednju i lateralnu (ramus cutaneus lateralis et anterior), koje inerviraju kožu prednje i
bočne strane grudi i trbuha. Prednje grane moždinskih živaca daju sledeće spletove:
 vratni splet (plexus cervicalis)
 rameni splet (plexus brachialis)
 slabinski splet (plexus lumbalis)
 krsni splet (plexus sacralis)
 stidni splet (plexus pudendus).
 PLEXUS CERVICALIS

Nastaje od prednjih grana prva četiri vratna živca. Iz ovog spleta nastaju senzitivne i motorne
grane. Senzitivne grane senzitivno inerviraju kožu prednje i bočne strane vrata (n.occipitalis
minor, n.auricularis magnus, n.transversus coli i nn.suprascapulares). Motorne grane
(n.phrenicus) inerviraju dijafragmu.

PLEXUS BRACHIALIS

Njega obrazuju prednje grane zadnja četiri vratna živca i prednja grana prvog torakalnog živca.
One najprije grade tri primarna stabla (fasciculus medialis, lateralis et posterior). Iz njih nastaju
živci koji senzitivno i motorno inerviraju rame i ruku. Nervi ramenog pojasa su:
 prednji (n.subclavius i nn.thoracales) – inerviraju m.subclavius, m.pectoralis major i
m.pectoralis minor
 zadnji (n.dorsalis scapulae, n.suprascapularis, n.thoracicus longus, n.subscapularis i
n.thoracodorsalis) – inerviraju zadnje mišiće ramena i sve spinohumeralne mišiće izuzev
m.trapezius
 n.axillaris – inervira m.deltoideus, m.teres minor i daje senzitivnu granu (n.cutaneus
antebrachii lateralis) za kožu spoljašnje strane nadlaktice
 n.radialis – inervira m.triceps brachii, mišiće zadnje, bočne grupe podlaktice i kožu
zadnje strane nadlaktice i zadnje strane podlaktice, dorsum šake i dorzalne strane prva tri
prsta
 n.musculocutaneus – inervira m.briceps brachii i m.brachialis, daje senzitivnu granu
(n.cutaneus antebrachii lateralis) za inervaciju kože lateralnog dijela podlaktice sve do
korijena šake
 n.medianus – polazi od spoljašnjeg snopa, inervira sve mišiće prednje lože podlaktice
izuzev m.flexor carpi ulnaris i unutrašnje polovine m.flexor digitorum profundus koji su
inervirani od strane n.ulnaris. n.medianus inervira i mišiće tenara, završne grane ovog
živca su nn.digitales palmares communes za inervaciju prva dva lumbrikalna i
međukoštana mišića. Njegova senzitivna grana (ramus palmaris) senzitivno inervira kožu
tenara i palmarne strane prva tri prsta
 n.ulnaris – polazi od unutrašnjeg snopa, inervira m.flexor carpi ulnaris i unutrašnju
polovinu m.flexor digitorum profundus, mišiće hipotenara, dva posljednja lumbrikalna i
međukoštana mišića, a senzitivno inervira unutrašnju polovinu kože podlaktice, kožu
hipotenara, palmarne i dorzalne strane IV i V prsta
 n.cutaneus brachii medialis – najmanja grana unutrašnjeg snopa ramenog pojasa, inervira
kožu unutrašnje strane nadlaktice.
 PLEXUS LUMBALIS

Grade ga prednje grane prva tri lumbalna živca. On daje 6 završnih grana:
 n.ilioinguinalis i n.iliohypogastricus – inerviraju kožu i mišiće prednjeg bočnog zida
trbuha
 n.genitofemoralis – inervira m.cremaster i kožu subingvinalne regije i genitalija
 n.cutaneus femoris lateralis – inervira kožu bočne strane trbuha
 n.femoralis – motorno inervira m.quadriceps femoris, m.sartorius i m.pectineus dok
senzitivno inervira kožu prednje strane buta. Njegova najduža grana (n.saphenus) inervira
kožu unutrašnje strane potkoljenice
 n.obturatorius – inervira unutrašnju ložu mišića natkoljenice. Bočne grane lumbalnog
spleta inerviraju m.iliopsoas i m.quadratus lumborum.

PLEXUS SACRALIS

Krsni splet nastaje od prednjih grana IV i V lumbalnog živca te prednjih grana prva tri krsna
živca. Njegove bočne grane su:
 n.gluteus superior – inervira m.gluteus medius, m.gluteus minimus i m.tensor fasciae
latae
 n.gluteus inferior – inervira m.gluteus maximus, dok n.cutaneus femoris lateralis
senzitivno inervira kožu zadnje strane natkoljenice
Ostale bočne grane inerviraju m.piriformis, m.obturatorius internus, m.gamellus superior et
inferior i m.quadratus femoris. Njegova najveća završna grana je n.ischiadicus koja se u
zatkoljenoj jami podijeli na n.peroneus communis i n.tibialis. Njegove bočne grane u predjelu
zadnje lože buta inerviraju mišiće zadnje lože buta i unutrašnji mišić m.adductor magnus.
n.peroneus communis se u visini glave lisnjače podijeli na dvije grane:
 n.peroneus superficialis – inervira spoljašnju ložu mišića potkoljenice. Njegove završne
grane su n.cutaneus dorsalis intermedius et medialis, one inerviraju kožu gornje strane
stopala i prstiju
 n.peroneus profundus – inervira mišiće prednje lože mišića potkoljenice. Njegove
završne grane n.plantaris lateralis et medialis inerviraju mišiće i kožu tabana.
 PLEXUS PUDENDUS

On postaje uglavnom od prednjih grana krsnih živaca. Njemu su priključena i parasimpatička

vlakna krsnog parasimpatikusa koja se ubrzo odvajaju kao nn.pelvici za ganglione visceralnog
spleta (plexus pelvinus). Stidni splet svojim bočnim grana inervira mišiće karlične prečage
(m.levator ani i m.coccygeus). Njegova završna grana (n.pudendus) inervira mišiće urogenitalne
dijafragme, kožu međice i vanjske spolne organe.

VEGETATIVNI NERVNI SISTEM

Vegetativni ili autonomni nervni sistem je dio nervnog sistema koji nadzire funkcije onih organa
koji nisu pod kontrolom volje (srce, krvni sudovi, pluća). On se sastoji iz dva dijela:
 simpatikus (symphaticus)
 parasimpatikus (parasymphaticus).
Oba ova dijela inerviraju svaki utrobni organ, jedan od njih stimuliše a drugi inhibira funkciju
datog organa (npr. u srcu simpatikus stimuliše a parasimpatikus inhibira njegove funkcije dok je
u želucu obrnuto). Oba dijela autonomnog nervnog sistema imaju centar, preganglijska vlakna,
pridodate ganglione i postganglijska vlakna.
Centar simpatikusa je bočni stub sive mase kičmene moždine (columna lateralis) od osmog
vratnog do drugog lumbalnog segmenta kičmene moždine. Iz njega izlaze preganglijska vlakna
koja ulaze u sastav moždinskog živca. Ta vlakna se odvajaju od moždinskog živca nakon
njegovog grananja kao ramus communicans albus i ulaze u niz gangliona koji grade truncus
symphaticus koji leži bočno od kralježnice. Iz gangliona truncus symphaticusa izlaze
postganglijska vlakna koja odlaze do organa tako što prate arterije.
Centar parasimpatikusa nije jedna cjelina nego je sastavljen iz tri dijela:
 pars mesencephalica – predstavljen je parasimpatičkim jedrom III moždanog živca
 pars bulbaris – predstavljen je parasimpatičkim jedrima moždanih živaca koji izlaze iz
moždanog stabla, to su VII, IX i X moždani živac
 pars sacralis – bočni rogovi sive mase kičmene moždine, od drugog do četvrtog sakralnog
segmenta kičmene moždine.
Iz centara parasimpatikusa izlaze duga preganglijska vlakna koja odlaze do organa u kojima se
nalaze ganglioni iz kojih izlaze postganglijska vlakna koja su jako kratka i nalaze se u samom
organu kojeg inerviraju.
 SIMPATIČKI NERVNI SISTEM

Vegetativni ili autonomni nervni sistem je dio nervnog sistema koji nadzire funkcije onih organa
koji nisu pod kontrolom volje (srce, krvni sudovi, pluća). On se sastoji iz dva dijela:
 simpatikus (symphaticus)
 parasimpatikus (parasymphaticus).
Oba ova dijela inerviraju svaki utrobni organ, jedan od njih stimuliše a drugi inhibira funkciju
datog organa (npr. u srcu simpatikus stimuliše a parasimpatikus inhibira njegove funkcije dok je
u želucu obrnuto). Oba dijela autonomnog nervnog sistema imaju centar, preganglijska vlakna,
pridodate ganglione i postganglijska vlakna.
Centar simpatikusa je bočni stub sive mase kičmene moždine (columna lateralis) od osmog
vratnog do drugog lumbalnog segmenta kičmene moždine. Iz njega izlaze preganglijska vlakna
koja ulaze u sastav moždinskog živca. Ta vlakna se odvajaju od moždinskog živca nakon
njegovog grananja kao ramus communicans albus i ulaze u niz gangliona koji grade truncus
symphaticus koji leži bočno od kralježnice. Iz gangliona truncus symphaticusa izlaze
postganglijska vlakna koja odlaze do organa tako što prate arterije.

PARASIMPATIČKI NERVNI SISTEM

Vegetativni ili autonomni nervni sistem je dio nervnog sistema koji nadzire funkcije onih organa
koji nisu pod kontrolom volje (srce, krvni sudovi, pluća). On se sastoji iz dva dijela:
 simpatikus (symphaticus)
 parasimpatikus (parasymphaticus).
Oba ova dijela inerviraju svaki utrobni organ, jedan od njih stimuliše a drugi inhibira funkciju
datog organa (npr. u srcu simpatikus stimuliše a parasimpatikus inhibira njegove funkcije dok je
u želucu obrnuto). Oba dijela autonomnog nervnog sistema imaju centar, preganglijska vlakna,
pridodate ganglione i postganglijska vlakna.
Centar parasimpatikusa nije jedna cjelina nego je sastavljen iz tri dijela:
 pars mesencephalica – predstavljen je parasimpatičkim jedrom III moždanog živca
 pars bulbaris – predstavljen je parasimpatičkim jedrima moždanih živaca koji izlaze iz
moždanog stabla, to su VII, IX i X moždani živac
 pars sacralis – bočni rogovi sive mase kičmene moždine, od drugog do četvrtog sakralnog
segmenta kičmene moždine.
Iz centara parasimpatikusa izlaze duga preganglijska vlakna koja odlaze do organa u kojima se
nalaze ganglioni iz kojih izlaze postganglijska vlakna koja su jako kratka i nalaze se u samom
organu kojeg inerviraju.
