SVI KLASICI KNJIŽEVNOSTI

DREVNA KNJIŽEVNOST

Egipatska
Ptahotep (ministar u 5. Dinastiji oko 2400. Prne): Pouke mudrosti – prvo veliko djelo staroegipatske
literature
Razgovor razočarana čovjeka I njegove duše/Razgovor čovjeka sa svojom dušom (oko 2250. Prne):
najljepši dio staroegipatske literature, najvažniji dijelovi u stihu
Pjesme s rijeke (zbornik ljubavnih pjesama I fragmenata 15.-14. St. prne)
Ehnaton Amenofis IV., faraon (?, vladao 1370.-1352. Prne): Himna Atonu, Bogu-Suncu (vrhunac
literature Novog carstva)
+
Priča o rječitom/razgovorljivom seljaku/Seljakove pritužbe, Priča o brodolomcu, Priča o dva brata, Princ s
tri sudbine, Ramzes II. I bahtanska princeza, Venamonova plovidba
Roman/Priča o Sinuheu/Životopis princa Sinuhea/Sinuheove pustolovine, Životopis Heruefa,
Žalopojka Ipu-Ura
Ljubavna poezija
Tekstovi piramida
Tekstovi sarkofaga
Knjiga mrtvih
Savjeti Amenemhata I. sinu Sesostrisu,
Ankhšešonkovi savjeti
Mit o nebeskoj kravi
Knjiga o poznavanju Raovih stvaranja I rušenju Apepa,
Mit o Raovu tajnom imenu
Memfiska teologija,
Iz Asklepija (Hermesovo proročanstvo), Tabula Smaragdina

Sumersko-babilonsko-asirsko-akadska:
Epovi, legende, mitovi, himne bogovima, psalmi, bajke, basne, poslovice, pripovijetke.
Sin-leke-unini: Gilgameš (ep na 12 ploča 1700. Prne): npr. Osma ploča
Pripovijest o siromahu iz Nipura (13.-8. St. prne)
+Enuma Eliš – ep o kozmogoniji I teogoniji (kako je stvoren svijet)
Ep o Erri – priča o velikim bitkama iskonskog kaosa I kozmičkog poretka
Pjesma Atrahasis – priča o velikoj poplavi, možda otuda preuzeta priča o potopu I Noi
Zuina pjesma – priča o zločestoj ptici koja ukrade tablice sudbine
pjesmotvori Hvalopjev Suncu, Trava od srca, Silazak Ištarin
Hamurabijev zakonik – 282 članka

Indijska
Veda (svete staroindijske knjige, zbirke stihova I proze samhite 1500.-500. Prne): Rgveda (jedna samhita)
Mahabharata (staroindijski ep na sanskrtu od 18 knjiga s umetnutim epovima I epizodama I mlađim
filozofskim umecima 4. St. prne – 4. St. ne): izbor:
Pjesma o kralju Nali (umetnuti ep u stihu u 3. knjizi),
Bhagavadgita = “Pjesma o božanskome”- najvažniji I književno najvrjedniji od moralno-filozofskih
umetaka
Ramajana (staroindijski ep u 7 knjiga na sanskrtu, 4. St. prne-2. St. oe)

Kineska
Ši-king (Knjiga oda ili pjesama, antologija stare poezije/zbornik najstarije kineske poezije I najznačajnija
od 5 kanonskih knjiga ili Klasika stare kineske pismenosti I književnosti 1300.-400./500. Prne)
Kineska lirika (12.-6. st. pr.n.e – nakon 1870.)
Lao Tzu (ili Laozi ili Lao-Tze, filozof 601. prne-?): jedan od dva fundamentalna teksta filozofskog I
religijskog taoizma Tao Te Ching (=”esencijalni proces svemira, vrlina, kanon” 6. St. prne)
Zhuangzi ili Zhuang Zhou ili Chuang Tzu (filozof oko 4. St. prne): prvih 7 odlomaka drugog
fundamentalnog teksta taoizma od 33 sačuvana odlomka, nazvanog po ovome autoru isto Zhuangzi,
koji inače sadrži priče I anegdote, alegorije, parabole i basne, 4.-2. St. prne

Hebrejska
Biblija (hebrejska 13. St. prne.-1. St. ne.) > izbor:
Knjiga postanka (13.-4. St. prne) – Kajin I Abel,
Psalmi (11.-4. St. prne): Psalam 126: Pjesma povratnika, Psalam 137: Prognanikova pjesma,
Pjesma nad pjesmama (zbirka ljubavnih I svadbenih pjesama, Stari zavjet, 10.-4. St. prne)
Salamon (vladao oko 970.-931. Prne): mudre izreke,
Izaija (8. St. prne): Dolazak pravednoj kralja,
Jeremija (7. St. prne): Prva tužaljka,
Knjiga o Jobu (5. St. prne),
Propovjednik (3. St. Prne),
Judita (2.-1. St prne): Judita I Holoferno,
Evanđelja (1. St. ne): Evanđelje po Mateju: Sijač,
Pavao (?5.-67.): Prva poslanica Korinćanima: odlomak Hvalospjev ljubavi,
Otkrivenje ili Otkrivenje Ivanovo (grč. Apokalipsis, kraj 1. St.) – Knjiga sa sedam pečata;

ANTIKA
Grčka
Homer (8. i 7. st. pr. n. e.)/ (8. St. prne): ep Ilijada (8.-7. st. pr.n.e.); ep Odiseja (oko 700. pr.n.e.), dio su
velikog ciklusa bajki oko Trojanskog rata
Hesiod (8.-7. St.): kraći spjev Djela I dani
Alkej (1. Pol. 6. St. prne): monodijska lirika - ljubavne pjesme; himne, napitnice i političke pjesme,
epitalamiji– svadbene pjesme
Sapfa (1. Pol. 6. St. prne): monodijska lirika: ljubavne pjesme; himne, i epitalamiji
Anakreont (2. Pol. 6. St. prne): lirika- melika; jampske I elegijske pjesme
Ezop (6. St. prne): Basne
Pindar (518./522.-442. Prne): ode u čast natjecatelja ili epinikije, korska lirika
Eshil (525.-456. Prne): drame tragedije Persijanci, Okovani Prometej
Sofoklo (496.-406. Prne): tragedije Kralj Edip, Antigona (dio trilogije, 2. Drama trilogije je Edip na Kolonu)
Herodot (484.-425. Prne): legenda-anegdota Prsten Polikratov (izbor iz Povijesti Herodotove, 3. Knjiga,
početak novelistike)
Euripid (480.-406. Prne): tragedija Medeja
Aristofan (448./446.-386./385./380. Prne): komedije Ptice, Oblaci
Menandar (343.-291. Prne.): komedija Mrzovoljnik
Teokrit (3. St. prne): Idile (kraće lirske pjesme, npr. pastirske ili bukolske idile, monološke ili dijaloške)
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
Rimska
Plaut, Tit Makcije (254.-184. prne): komedije Hvalisavi vojnik; Tvrdica/Škrtac
Terencije (Publije Terencije Afer 195.-159. Prne): komedija Formion
Lukrecije (Tit Lukrecije Kar) (96./99.-55. Prne): filozofski spjev O prirodi
Katul, Gaj Valerije (84.-54. Prne): lirske pjesme (neoteričke)
Vergilije (Publije Vergilije Maron) (70-19. Prne): junački ep Eneida
Horacije (Kvint Horacije Flak) (65.-8. Prne): različite pjesme npr. satiričke epode, satire, lirske pjesme ili
ode, svečane rodoljubne korske pjesme, poslanice ili epistule (Poslanica Pizonima ili Ars poetica=
Pjesničko umijeće)
Tibul, Albije (54.-19. Prne): Elegije – lirske elegijske pjesme
Propercije, Sekst (50.-15. Prne): Elegije – lirske elegijske pjesme
Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso, 43. pr. n. e.-17./18. pr. n. e.): novelističko-lirski zbornik
mitoloških priča Metamorfoze; lascivni parodičko-didaktički ep Ljubavno umijeće
Petronije (Publije Petronije Niger= Gaj Petronije Arbiter= Tit Petronije) (11.-66. Ne): roman Satire: >
središnji dio: Trimalhionova gozba
Marcijal, Marko Valerije (oko 40.-oko 104.): Epigrami
Marko Aurelije Antonije, rimski car (121.-180.): Samom sebi=Meditacije: vodič za dobar život
najplemenitijeg rimskog cara - U dnevniku je bilježio svoja razmišljanja o životu i odnosima s ljudima.
Napisao je 9 savjeta kako se treba ponašati prema drugim ljudima (mislio je najčešće na vojnike
kojima je zapovijedao), Misli (izbor iz djela), Obrasci volje i sreće (stoički trebnik) - s Epiktetom
Apulej (oko 125.-oko 180.): fantastično-satirički roman Metamorfoze ili Zlatni magarac
Longo (Longus) (2.-3. St. n. e.): pastirski ljubavni roman Dafnis I Kloe
Indija
Pančatantra (indijska, zbirka pripovijedaka od 5 knjiga 3. St. ne)

Talmud (ima dva dijela: Mišna (Mishnah) (c. 200 CE) - prva zapisana kompilacija židovskog usmenog
prava I Gemara (c. 500 CE) - Talmud u užem smislu, rasprava, razjašnjavanje o Mishnahu and
related Tannaitic writings that often ventures onto other subjects and expounds broadly on the
Hebrew Bible.) sveta knjiga Židova, temeljna knjiga židovske religije uz Toru i Tanakh. Zbirka
rabinskih rasprava o židovskom pravu, etici, običajima, legendama i pričama.

SREDNJI VIJEK
(König Artus und seine Tafelrunde: europäische Dichtung des Mittelalters)

Indijska književnost
Kalidasa (dramatik I pjesnik 5. St. ne): drama Šakuntala, lirika: kompozicija Godišnja doba; epovi Pleme
Raghuovo, Postanak Kumare; drama Urvaši, komedija Malavika I Agnimitra; lirika – kompozicija
Oblak kao glasnik
Amaru (pjesnik, klasično doba stare Indije 6. St. ne): ljubavna lirika: zbirka od 100 pjesama Šataka
Bhartrhari (pjesnik, klasično doba, 600. Ne): lirika: tri zbirke od po 100 pjesama Trišataka
Kineska književnost
Táo Yuānmíng also known as Táo Qián, also T'ao Ch'ien in Wade-Giles (365–427) poet and politician who
was one of the best-known poets during the Six Dynasties period. He would later be regarded as the
foremost representative of what we now know as Fields and Gardens poetry. He found inspiration in
the beauty and serenity of the natural world close at hand. Othe notable works: short, influential,
and intriguing prose Account of the Peach Blossom Spring.
Li Tai-Pe ili Li Tai Po, Li Po ili Li Bo ili Li Pai ili Li Bai (najveći pjesnik razdoblja Tang (618.-907.) I najveći
kineski pjesnik uopće 701.-762.): vinska I ljubavna lirika: kratke lirske pjesme, balade. Osobito su
 poznate pjesme: Misli u tihu noć (Jing yesi), Pijući sam na mjesečini (Yua xia du zhuo), Težak put do
Shua (Shudao nan), Stare pjesme (Gufeng) i druge. He and his friend Du Fu (712–770) were the two
of the most prominent figures in the flourishing of Chinese poetry in the Tang dynasty, which is
often called the "Golden Age of Chinese Poetry".
Tu Fu (Du Fu, Tou Fou) (najvažniji kineski pjesnik nakon Li Tai-pea 712.-770.): lirika. Uz prijatelja,
starijega Li Baia, smatran najvećim kineskim pjesnikom uopće. Od Li Baia razlikovao se vezanošću uz
konfucijansku pismenu tradiciju.
Po Či-Ji ili Pe Lo-tien (treći klasik kineske poezije 772.-846.): lirika, I satirična; dva epa
Su Ši (Su Shi) nadimak Su Tung-po (vodeći pjesnik razdoblja Sung (960.-1279.) 1030.-1101.): pjesme:
lirika I socijalna I filozofska, his popular politically charged poetry. He also wrote poems on Buddhist
topics; proza. Djela: poezija: Former and Latter Odes on the Red Cliffs, The Cold Food, Observance.
Around 2,700 of Su Song's poems have survived, along with 800 written letters. First and Second
Chibifu (The Red Cliffs, written during his first exile), Nian Nu Jiao: Chibi Huai Gu=Remembering
Chibi, to the tune of Nian Nu Jiao, and Shui diao ge tou (Remembering Su Zhe on the Mid-Autumn
Festival). Su Shi wrote essays as well, many of which are on politics and governance, including his
Liuhoulun. Daytrip essay known as Record of Stone Bell Mountain
Japanska književnost
Man’jōšū ili Knjiga od 10 000 listova (oko 450.-764.) = najstarija I najveća antologija stare japanske
poezije:
Kakinomoto no Hitomaro (najveći japanski pjesnik svih vremena 660.-720.): ljubavna I refleksivna
lirika, oda prirodi I carskom domu
Jamanoe no Okura (660-733.): poezija socijalne I obiteljske tematike
Otomo no Tabito (665.-731.): kratke pjesme o životnim radostima I prirodi
Takači no Mušimaro (oko 730.): kratke lirske pjesme, ode
Jamaba no Akahito (710.-750): najveći japanski pjesnik pejzažist
Otomo no Jakamoči (sin Tabitov 718.-785.): ljubavna lirika, glavni sastavljač zbirke Manjošu
Kokinšu ili Kokinvakašu (8.-10.st.) – Zbirka starog I novog pjesništva, prva, najvažnija I najbolja od 21
službene antologije japanske poezije sastavljene po nalogu careva, zbirka klasične faze perioda Hejan
(793.-1186.):
Arivara no Narihira (825.-880.): suptilna ljubavna lirika
Ono Komači (834.-885.): pjesnikinja: jednostavna ljubavna lirika
Ošikoči no Micune (859.-910.): većinom pjesme o nesretnoj ljubavi
Jošimine Sosei Hoši (svjetovno ime Jošimine no Hatoši ?-916.): suptilna ljubavna lirika I
kontemplativne pjesme
Ki no Cirajuki (871.-945.): lirika većinom refleksivna; proza; glavni sastavljač zbirke Kokinšu I napisao
poznati predgovor zbirci
Murasaki Šikibu (?978.-oko 1025.): spisateljica, najznačajniji predstavnik klasične japanske proze: roman
Pripovijest o knezu Gendži (Gendži monogatari, oko 1010.); zbirka pjesama; prozni dnevnik
Arapska književnost
Imru Ul Kais (najveći predislamski arapski pjesnik oko 500. – oko 540.): zbirka pjesama kasida Divan u
kojoj prevladavaju erotski motivi
Kuran (612.-653.) ili Kur'an (arapski al-qur'ān= “što je za čitanje”) sveta knjiga islama od 114 poglavlja
sura, moralne, pravne I religiozne pouke. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi preko
Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar.
Džibril). Definira islamski vjerozakon – šerijat, koji interpretiran kroz islamsko pravo uz pomoć hadisa
(riječi i djela Muhameda) nastoji usmjeriti živote muslimana u skladu s islamom.
Hasan ibn Hani Abu Nuvas, (majka Perzijanka, glavni pjesnik zlatnog doba, jedan od najvećih pjesnika
arapskog jezika ?756.-?810.): ljubavna I vinska lirika Divan
Ahmad al Mutanabi (arap. Abū ’l-Ṭayyib Aḥmad ibn Ḥusayn al-Mutanabbī, najveći arapski pjesnik 905.-
965.): zbirka Dīwān objavljena 1936.
Šarafadin Omar Ibn al Farid (arapski ‘Omar ibn ‘Alī al-Miṣrī al-Sa‘di ibn al-Fāriḍ, Egipćanin, 1182.-1235.):
mistični pjesnik -sufijski, nevelik Divan refleksivne lirike I nekoliko ljubavnih pjesama
Tisuću i jedna noć (arapska, negdje između 800. i 900. g.)/Hiljadu I jedna noć (9.-14. St.): arapski zbornik
priča (fantastične priče, gradske novele, erotske priče, historijske novele) npr. Pripovijest eunuha
Kafura, Treće putovanje moreplovca Sindbada (o Aladinu I svjetiljci, o Ali-Babi)
Perzijska književnost:
Abdul Kasim Mansur Firdusi (Abū ’l-Qāsim Manṣūr Ḥasan Firdūsī ili Firdawsī, Abul-Qâsem Ferdowsi Tusi/
Firdawsi or Ferdowsi) (932.?-1021.?): nacionalni ep Šahnama (Knjiga kraljeva) u rimovanim
dvostisima - one of the world's longest epic poems created by a single poet, and the greatest epic of
Persian speaking countries, religiozno-ljubavni ep Jusuf I Zuilejha
Omar Haj(j)am (1030.-1123.?): lirske pjesme, zbirka pjesama četverostihova Rubaije
Hafiz (pravo ime Šams ad-din Muhamed 1320.-1389.?): lirske pjesme, većinom gazele o ljubavi, vinu I
svim životnim užicima, posmrtno sakupljen Divan
Rumi odn. Mevlānā Ǧalāluddīn Rūmī (1207.-1273.): vrhunac perzijskoga mističkog pjesništva: zbirka
pjesama (Dīwān): gazele i rubaije, najpoznatije djelo Mesnevija (Maṯnawī-i ma‘nawī)- opsežno
didaktičko djelo i svojevrsna enciklopedija sufizma u 27 000 stihova
Evropska većinom
Beowulf (8. St.) = staroengleski (anglosaksonski) junački ep/spjev
Edda (9. St.) = dva islandska zbornika:
---Starija Pjesnička Edda - zbornik staroislandskog pjesništva (junačke pjesme (većinom o
nibelunškoj legendi) I mitološke nordijske pjesme, tu je I Odlomak pjesme o Sigurdu)
modern name for an untitled collection of Old Norse anonymous narrative poems. Several versions
exist, all primarily of text from the Icelandic medieval manuscript known as the Codex Regius,
which contains 31 poems. The Codex Regius is arguably the most important extant source on Norse
mythology and Germanic heroic legends. Poems similar to those found in Codex Regius (mitološke
pjesme) are also included in many editions of the Poetic Edda. After the mythological poems, Codex
Regius continues with heroic lays about mortal heroes, examples of Germanic heroic legend. The
heroic lays are to be seen as a whole in the Edda, but they consist of three layers: the story of Helgi
Hundingsbani, the story of the Nibelungs, and the story of Jörmunrekkr, king of the Goths. These
are, respectively, Scandinavian, German, and Gothic in origin.
Poets who have acknowledged their debt to the Codex Regius include Vilhelm Ekelund, August
Strindberg, J. R. R. Tolkien, Ezra Pound, Jorge Luis Borges, and Karin Boye.
----Mlađa Prozna Edda - The Prose Edda, also known as Snorri's Edda (Icelandic: Snorra Edda) or
Edda: an Old Norse textbook written in Iceland during the early 13th century - prozni priručnik
nordijske mitologije I poetike Islanđanina Snorrija Sturlusona
Skandinavske sage: nordijska inačica epa, većina zapisana tijekom 13. i 14. st. na Islandu,
radnja se odigrava u razdoblju od 930. do 1030., poznatom kao doba saga
Heimskringla, skup životopisa norveških kraljeva od legendarne dinastije Ynglinga do smrti
pretendenta Eysteina Meyle 1177., zapisao ju je veliki islandski pisac Snorri Sturluson (1179.-1245).
Völsunga saga – tzv. legendarna saga, kraj 13. St., iz pera nepoznatog autora, legenda o junaku Sigurdu,
prati mnogo generacija obitelji Völsung
Saga o spaljenom Njalu (Njálssaga, oko 1285.), – tzv. islandska saga ili iz Sage o Islanđanima
Saga o Egilu Skallagrimssonu – tzv. islandska saga
Saga o Sturlunzima – tzv. suvremena saga, kompilacija priča o moćnoj plemićkoj obitelji s Islanda. Ona je
najvažniji izvor za povijest Islanda od dolaska lokalnog vladara Geirmunda Heljarskinna koji se u 8.
st. doselio na Island bježeći od moćnoga norveškoga kralja Haralda Lijepokosog, do 1264. kada je na
 Islandu zakonogovornik (najviša politička funkcija) bio Sturla Thordarson, nećak Snorrija
Sturlusona
Saga o Hrafnkelu (Hrafnkelssaga) – jedna od najkraćih
Egil(l)’s saga - Icelandic saga (family saga) on the lives of the clan of Egill Skallagrímsson (Anglicised as
Egill Skallagrimsson), an Icelandic farmer, viking and skald. The saga spans the years c. 850–1000
and traces the family history from Egill's grandfather to his offspring.
Laxdæla saga - (Icelandic pronunciation: [ˈlaksˌtaiːla ˈsaːɣa] also Laxdœla saga (Old Norse pronunciation
[ˈlɑksˌdøːlɑ ˈsɑɣɑ]), Laxdoela saga, Laxdaela saga or The Saga of the People of Laxárdalr, is one of
the Icelanders' sagas. Written in the 13th century, it tells of people in the Breiðafjörður area of
Iceland from the late 9th century to the early 11th century.

Guilhem IX, Comte de Peitieus (=Guilhem de Poitou, Guillaume de Poitiers, vojvoda Akvitanije i Gaskonje
I grof Poitiersa 1071.-1127.): trubadurski pjesnik, dvorska poezija
Geoffrey von Monmouth (1095.-1155. britanski svećenik): Die Geschichte der Könige von Britannien
(Historia Regum Britanniae), uključuje I sagu o kralju Arturu, 1136.g. (König Artus und seine
Tafelrunde: europäische Dichtung des Mittelalters)
Wace (oko 1110.-nakon 1174. normandijski pjesnik): povijest Britanije u stihu Roman de Brut (1150.-
1155.) (König Artus und seine Tafelrunde: europäische Dichtung des Mittelalters)
Pjesan o Rolandu (12. St.) =starofrancuska epopeja (monumentalan epski spjev) iz ciklusa junačkih epova
o Karlu Velikom
Anonimni kastiljanski pjesnik: epska pjesma na španjolskom Pjesan o Cidu (oko 1140.)
Slovo o vojni Igorevoj (12. St.) = staroruski ep
Kalevala (12. St.) = zbornik finskih narodnih pjesama
Chrétien de Troyes (1135.?-1185.? franc. pjesnik I trubadur): viteški roman u stihu Erec und Enide (oko
1170.) – početak srednjovjekovnog arturijanskog romana (König Artus und seine Tafelrunde:
europäische Dichtung des Mittelalters)
Jaufre Rudel (princ Blaya (JZ Francuska), sredina 12. St. trubadurski pjesnik): trubadurska lirika
Bernart de Ventadorn (dvorac Ventadour (Ventadorn), danas u Corrèzi u Francuskoj, 2. Pol. 12. St.
trubadur): provansalska trubadurska lirika
Marie de France (1160.-1215.): Lai de Lanval (između 1170. i 1215.) = jedan od 5 njenih bretonskih lajeva
(francuske I engleske srednjovjekovne kratke u stihu rimovane ljubavno-viteške priče) (König Artus
und seine Tafelrunde: europäische Dichtung des Mittelalters)
Roman o Tristanu I Izoldi (12. St.) =srednjovjekovni ljubavni roman iz keltskog ciklusa viteških romana
Walther von der Vogelweide (1170.-oko 1230. njemački dvorski pjesnik): njemački Minnesang (ljubavno
pjesništvo) I Spruch – kratke recitativne političke I religiozne a satirične pjesme
Robert Biket (1175.): Lai du Cor (kraj 12.st.), anglo-normanski bretonski laj (König Artus und seine
Tafelrunde: europäische Dichtung des Mittelalters)
Franjo Asiški (Assisi, Italija 1182.-1226.): Pjesan o bratu Suncu (=Pjesma stvorova)
Lanzelot und Ginevra oko 1230. = Lanzelot u prozi, autor je nepoznat, ali koristi prethodne zapise u stihu
npr. Ulrich von Zatzichoven: ep o Lancelotu, nakon 1194. I Chrétien de Troyes) (König Artus und seine
Tafelrunde: europäische Dichtung des Mittelalters)
Roman o Renardu (Le Roman de Renard)= Roman o liscu (francuski 12.-13. St)= skup od 27 neovisnih
pripovijedaka (parodija viteških romana)
Carmina Burana (12.-13. St.)= bavarski zbornik svjetovne I religiozne lirike
Edward (12.-13. St.) = škotska narodna balada
Pjesma o Nibelunzima (Nibelungenlied) (oko 1200.)= germanski (srednjovjekovni njemački) ep
Wirnt von Grafenberg (13. St. bavarski pjesnik): poema Wigalois (1202.-1205.) (König Artus und seine
Tafelrunde: europäische Dichtung des Mittelalters)
Guillaume de Lorris I Jean de Meun: Roman o Ruži (13. St.: oko 1230. nedovršeno, dovršen između 1275.
I 1280.)= građanski didaktičko-alegorijski spjev: priručnik trubadursko-viteškog ljubavnog umijeća +
enciklopedija filozofskih I društvenih problema

PREDRENESANSA I KRAJ SREDNJEG VIJEKA

Dante Alighieri (preteča renesanse 1265.-1321.): veliki ep Božanstvena komedija 1308.; zbirka pjesama
povezanih proznim komentarima Novi život (npr. sonet Tolike draži I sklad se u moje../Tako se mila I
čestita kaže…; ljupki novi stil ili milozvučni novi stil (tal. il dolce stil nuovo)
Francesco Petrarca (izmak srednjeg vijeka-predhumanizam 1304.-1374. lirski pjesnik): Kanconijer (lirske
ljubavne pjesme I nekoliko drugih npr. političkih (soneti, kancone, sestine, balade, madrigali))
Giovanni Boccaccio (renesansni humanist, dantist 1313.-1375.): Decameron (zbirka od 100 novela)
Geoffrey Chaucer (engleski, srednji vijek oko 1343. -1400.): niz pripovijesti Kenterberijske priče (The
Canterbury Tales, 1387.-1400.)
Romancero (14.-15. St.) = zbornik španjolskih narodnih pjesama romanci
Auziàs March (Valencija, katalonski, srednji vijek-zlatno stoljeće valenc. književnosti 1397.-1459.): lirske
pjesme
Sir Thomas Malory (engleski c. 1415 – 1471) the author or compiler of Le Morte d'Arthur, the classic
Middle English prose chronicle of the Arthurian legend, consisting of tales about the legendary King
Arthur, Guinevere, Lancelot, Merlin and the Knights of the Round Table, along with their respective
folklore. Malory compiled, rearranged, interpreted and modified material from various French and
English sources.
François Villon (1431.-1463. zadnji franc. srednjovjekovni pjesnik): lirske pjesme Mali Testament (Le Lais
– Zavještanja) I Veliki Testament
Jan Panonac/Panonije (Ianus Pannonius, otkriveni rukopisi iz Seville: Joannes Pannonius Vitesius, Ivan
Česmički – vjeroj. netočno, 1434. –1472. humanizam) humanist-latinist isključivo. Dulje pjesme u
daktilskom heksametru, 35 elegija, epigrami, govori, pisma. Najdulje i najpoznatije heksametarske
pjesme - dva panegirika. Epigrami književno najvrjedniji, sačuvano više od 400.
Farsa o advokatu Pathelinu (15. St.), franc. srednjovjekovna farsa

RENESANSA
Lorenzo de’ Medici (1449.-1492.): ciklus pokladnih pjesama npr. Trijumf Bakha I Arijadne
Marko Marulić (1450.-1524.): religiozni ep Judita
Sebastian Brant (njemački 1457./8.-1521.): stihovana satira Brod luđaka (Das Narrenschiff, 1494)
Šiško (Šišmundo Vlahović) Menčetić (1457.-1527.): petrarkističke pjesme
Michelangelo Buonarotti (1457.-1564.): Pjesme (Sonet XLVII Za nj je teško naći riječ prave jačine)
Džore Držić (1461.-1501.): petrarkističke pjesme; pjesma spjevana na narodnu: Djevojka je podranila;
Čudni san – povezan s Lucićevom Robinjom; pastoralna drama Radmio I Ljubmir; prva naša maskerata
Gizdave mladosti I vi svi ostali
Niccolò Machiavelli (1469.-1527. književnik I političar): komedija Mandragola
Lodovico Ariosto (talijanski 1474.-1533.): viteški ep Bijesni Orlando
(Lebensbeschreibung des Ritters Götz von Berlichingen (živio 1480.-1562., diktirao je svoju biografiju kad
je bio star i poluslijep): doma)
Mavro Vetranović Čavčić (1482.-1576.): lirika: religiozna, satirična, politička satirična
Hanibal Lucić (1485.-1553.): Pisni ljuvene: petrarkistička lirika (Jur ni jedna na svit vila); drama Robinja
Matteo Bandello (talijanski, oko 1485. –1561). Spisi i ljubavni kanconijer zanemarive vrijednosti. Zbirka
Novelle (1554–73) iznimno vrijedna, pripovijesti, poput kronike. Ubrzo se pročuo diljem Europe.
Nadahnuo Shakespearea (Romeo i Giulietta; Mnogo vike ni za što; San Ivanjske noći), Lopea de Vegu,
M. Cervantesa, Stendhala, G. Byrona, A. de Musseta, a divio mu se i J. Burckhardt.
Petar Hektorović (1487.-1572.): ribarska ekloga, putopis I reportaža/putopisni ep Ribanje I ribarsko
prigovaranje
François Rabelais (1494.-1553.): Gargantua I Pantagruel, fantastično-satirični roman
Hans Sachs (1494.-1576. nürnberški Meistersinger): ”Meistergesänge, Fastnachtspiele, Schwänke”
Ruzzante/Ruzante (talijanski, pravo ime Angelo Beolco, Padova, oko 1496 – Padova, 1542) venecijski
glumac i komediograf. Lik Ruzzantea prvi se put javlja u komediji La Betìa (1524–25), a među najbolja
djela ubrajaju se tri dijaloga: Najšaljiviji dijalog (Dialogo facettissimo, 1529), Zborenje Ruzantea,
povratnika iz rata (Parlamento de Ruzante che iera vegnù dal campo, 1529) i Bilora (1530) te remek-
djelo, komedija u 5 činova Mušica (La Moscheta, 1529). Italian playwright Dario Fo puts Ruzzante on
the same level as Molière, claiming that he is the true father of the Venetian comic theater
(Commedia dell'Arte) having the most significant influence on his own work.
Mikša Pelegrinović (1500.-1562.): pokladni zbornik Jeđupka 1525.-1527.
Nikola Nalješković (oko 1500.-1587.): farse Komedija V I Komedija VI
Petar Zoranić (1508.- između 1543. i 1569.): pastoralni roman s elementima putopisa Planine
Marin Držić (1508.-1567.): komedija Dundo Maroje; komedija (rustikalna farsa u stihu/pokladna igra)
Novela od Stanca; komedija Skup
Giorgio Vasari [vaza:'ri] (talijanski (1511 –1574) slikar, graditelj i pisac o umjetnosti. Trajnu slavu stekao
je biografskim djelom Životi najslavnijih talijanskih arhitekata, slikara, kipara od Cimabuea do naših
dana (Le Vite de’ più eccellenti architetti, pittori, et scultori italiani, da Cimabue insino a’ tempi nostri,
1550., drugo prošireno izdanje 1568), najznačajnijim izvorom za poznavanje talijanske umjetnosti od
XIII. do XVI. stoljeća.
Barne Karnarutić (Brne Krnarutić) (između 1515. i 1520. – ? 1573.) pjesnik. Prvi hrvatski povijesni ep
Vazetje Sigeta grada (1584). Vrijednosno kvalitenij epilij o Piramu i Tizbi: Izvarsita ljubav i napokom
nemila i nesrićna smart Pirana i Tižbe (1586) - stihovana ljubavna pripovijetka, antički predložak
znatno proširio i aktualizirao poukama koje je donijelo kršćanstvo, nije zazirao ni od petrarkističke
frazeologije.
Luís Vaz de Camões (portugalski 1524.-1580.): petrarkistička lirika; nacionalni ep - epski spjev Luzitanci
Pierre de Ronsard (francuski 1524.-1585.): pjesme: ode, ljubavni soneti, turobne ljubavne pjesme
Jan Kochanowski (poljski 1530.-1584.): lirika: kratke epigramatske pjesme I ciklus Tužaljke
Michel Eyquem de Montaigne (1533.-1592. filozof, moralist I prozaik): literarno-znanstvena proza Ogledi
- a collection of a large number of short subjective essays on various topics. Montaigne's stated goal
was to describe humans, and especially himself, with utter frankness. His work is noted for its
merging of casual anecdotes and autobiography with intellectual insight. Montaigne had a direct
influence on numerous Western writers; his massive volume Essais contains some of the most
influential essays ever written. Montaigne's writings are studied as literature and philosophy around
the world. The longest of his essays, Apology for Raymond Sebond, marking his adoption of
Pyrrhonism, contains his famous motto, "What do I know?". His essays On the Education of Children,
On Pedantry, and On Experience explain the views he had on child education.  Some of his views on
child education are still relevant today.
Dinko Ranjina (Dubrovnik, 1536 – Dubrovnik, 1607. petrarkizam, neoplatonizam). Pjesnik. 1563. Pjesni
razlike, zbirka lirike (450 pjesama), iste je godine u jednoj antologiji tiskano 27 talijanskih soneta.
Većinom ljubavna lirika, ostatak poslanice, satirične, religiozne, nadgrobne i refleksivne pjesme.
 Ranjina je najveći inovator i eksperimentator u hrvatskoj lirici XVI. st. Ljubavna lirika prilično
heterogena: petrarkizam, neoplatonizam, pastoralna ljubavna lirika, hedonističke koncepcije.
Torquato Tasso (talijanski, barok? 1544.-1595.): lirske pjesme: Sonet “Ti odlaziš pa se vraćaš, lastavice”;
nekoliko soneta posvećenih Cvijeti Zuzorić; prozni Dijalozi, pastirska igra Aminta, veliki ep Oslobođeni
Jeruzalem
Miguel De Cervantes Saavedra (španjolsko zlatno doba, razmeđe renesanse I baroka 1547.-1616.):
roman (prvotno satira na viteške romane) Bistri vitez Don Quijote od Manche 1605.-1615.; zbirka
pripovijedaka Uzorite novele
eine mittelniederdeutsche Schwanksammlung, die um 1510 erstmals unter dem Titel “Ein kurtzweilig
lesen von Dil Ulenspiegel, geboren vß dem land zu Brunßwick, wie er sein leben volbracht hat […]”
ohne Nennung eines Verfassers publiziert wurde (Till Eulenspiegel, auch Dil Ulenspiegel und Dyl
Ulenspegel)

BAROK (+RENESANSA)
Juraj Baraković (1548.-1628. barok): barokni ep/spjev Vila Slovinka
Edmund Spenser (engleski 1552 – 1599 renesansa) pjesnik. Smatra se jednim od najvećih engleskih
pjesnika. Djelo Pastirov kalendar (The Shepheardes Calender, 1579) smatra se prvim zrelim
ostvarenjem engleske renesansne književnosti. Nedovršeni duboko alegorijski ep Vilinska kraljica
(The Faerie Queene, 1590., 1596), najambicioznije djelo te vrste prije J. Miltona. Alegorija epa počiva
na arturijanskoj tradiciji (Arthur i njegovi vitezovi personifikacije su moralnih vrlina), dok se u njezinu
središtu nalazi sama vilinska kraljica, Elizabeta I. Tužaljke (Complaints, 1591); elegija Daphnaida
(1591); sonetni niz i epitalamij posvećeni njegovoj drugoj ženi (Amoretti and Epithalamion, 1595).
Lazarillo de Tormes (objavljen prvi put 1554.): španjolski pikarski roman
Luis de Góngora y Argote (španjolski barokni pjesnik 1561.-1627.): poeme Samoće (Soledades) I Polifem I
Galatea; hermetička lirika (gongorizam, kulteranizam)
Lope de Vega (Félix Lope de Vega y Carpio, španjolski, barok 1562.-1635.): prozni dijalog s pastoralnom
temom La Dorotea (1632.); Rimas humanas y divinas del licenciado Tomé de Burguillos; ljubavne
lirike O Angelikinoj ljepoti i druge pjesme (La hermosura de Angélica con otras diversas rimas, 1602. –
200 soneta), religijski stihovi Sveti versi (Rimas sacras, 1614.), Vrt parnaski (La vega del Parnaso,
1637.); drame El perro del hortelano (The Dog in the Manger), El castigo sin venganza (Punishment
Without Revenge), El maestro de danzar (The Dance Teacher); Las Flores de Don Juan; seljačko-
revolucionarna drama Fuenteovejuna; (??renesansna igra intrige Vitez čudesa);
William Shakespeare (renesansa 1564.-1616.): drame: velike tragedije Hamlet, Macbeth, Otelo I Kralj
Lear; tragedija Romeo I Giulietta; komedije Kako vam se sviđa/Kako vam drago, San Ivanjske/ljetne
noći, Mletački trgovac I Na tri kralja ili kako hoćete; rimska tragedija Julije Cezar; romantična igra
Oluja; Soneti 1609. (CXXX Ljepše se koralj od usna joj rudi; XCI Netko se gizda rodom, netko znanjem;
CXVI Brak srodnih duša zar s puta ne smetne)
Eine Sammlung bzw. ein Volksbuch mit Schildbürger-Schwänken erschien 1597 erstmals unter dem Titel
“Das Lalenbuch. Wunderseltsame, abenteuerliche, unerhörte und bisher unbeschriebene
Geschichten und Taten der Lalen zu Laleburg”; bekannt wurde die zweite Ausgabe von 1598 mit dem
Titel Die Schiltbürger (Die Schildbürger= Hauptakteure einer ganzen Reihe von kurzen Erzählungen,
den Schildbürgerstreichen > die Geschichtensammlungen zu den Schildbürgern, neben denen zu Till
Eulenspiegel die bekannteste deutsche Sammlung von Schelmen-Geschichten in Romanform)

BAROK
Giambattista Marino (začetnik marinizma 1569.-1625.): lirske pjesme; mitološki spjev Adonis
John Donne [dʌn] (engleski 1572. ili 1573. – 1631. srednji vijek-manirizam) Prozne propovijedi na
latinskom i engleskom - dotiču bitna pitanja filozofije našega doba. Lirika - ljubavna i duhovna poezija,
najistaknutiji predstavnik tzv. »metafizičke škole«, vezan za kasno srednjovjekovlje, ali i prevladava
elemente renesansnog izraza završavajući kao tzv. manirist. Tiskanje 1953. The Poems of John Donne,
I–II, 1953.–62. John Donne’s Sermons, I–X.
Stjepo Đorđić (Đurđević) (barok 1579.-1632.): komična poema Derviš (Dervišijata)
Miyamoto Musashi (1584 – 1645) also known as simply Musashi, or Shinmen Takezō, Miyamoto
Bennosuke or, by his Buddhist name, Niten Dōraku, was a Japanese swordsman, philosopher,
strategist, writer and rōnin, who became renowned through stories of his unique double-bladed
swordsmanship and undefeated record in his 61 duels. He in his final years authored The Book of Five
Rings (Go Rin No Sho), a text on kenjutsu and the martial arts in general, and a short work written by
a week before he died Dokkōdō (The Path of Aloneness, "The Way to Go Forth Alone", or "The Way
of Walking Alone").
Ivan (Dživo) Gundulić (barok 1588./1589.-1638.): drama u stihu Dubravka (1628.); religiozna poema-
barokni plač Suze sina razmetnoga; povijesno-romantični ep Osman
Friedrich Spee von Langenfeld (njemački, rani barok 1591.-1635.): religijska lirika: npr. zbirka Slavujev
pjev vjere (Trutz-Nachtigall, 1649), npr. pjesma O Heiland, reiss die Himmel auf; spis Oprez pri
suđenju ili knjiga o procesima protiv vještica (Cautio criminalis, seu De processibus contra sagas liber)
Pedro Calderón de la Barca (barokni dramatičar 1600.-1681.): drame Zalamejski sudac/Sudac Zalamejski
i Život je san

KLASICIZAM (+RENESANSA, BAROK)

Pierre Corneille (1606.-1684.): tragikomedija Cid; franc. klasicistička tragedija Horacije
John Milton (renesansa 1608.-1674.): spjev-ep Izgubljeni raj I spjev Nanovo stečeni raj; tragedija Samson
borac
Andreas Gryphius (pravo prezime Greif, njemački, barok 1616.-1664.): poezija: "Nedjeljni i blagdanski
soneti" (Son- und Feyrtags-Sonette) 1639., "Epigrami" (Epigrammata. Das erste Buch) 1643., Ode
1643. (Oden. Das erste Buch), npr. Gedichte o Tridesetgodišnjem ratu: Es ist alles eitel, Menschliches
Elende, Tränen des Vaterlandes -1636.; drame: tragedije (Trauerspiele): "Leo Armenius" (Ein Fürsten-
Mörderisches Trawer-Spiel/genant. Leo Armenius) 1650., "Catharina von Georgien" (Oder Bewehrete
Beständigkeit. Trauer-Spiel) 1657., "Carolus Stuardus" (Ermordete Majestät. Oder Carolus Stuardus
König von Groß Britannien. Trauer-Spil) 1657., Cardenio und Celinde (Oder Unglücklich Verliebete.
Trauer-Spiel) 1657., Lustspiele: "Absurda comica" (Absurda Comica oder Herr Peter Squenz/Schimpff-
Spiel) 1658., "Zaljubljen duh"i "Ljubljena Trnoružica" 1660. (Verlibtes Gespenste/Gesang-Spil. Die
gelibte Dornrose/Schertz-Spil in schlesischer Mundart (Doppeldrama)) i Horribilicribrifax Teutsch
1663.; das lateinische Epos Olivetum 1646.
Christoffel von Grimmelshausen (njemački, barok 1621.-1676.): Der Simplicianische Zyklus:
Schelmenroman (der Schelm=vragolan) "Der abenteuerliche Simplicissimus“ 1668., romani
(simplicianische Romane): Lebensbeschreibung der Erzbetrügerin und Landstörzerin Courage 1670,
Der seltsame Springinsfeld 1670., Das wunderbarliche Vogelnest (1672)
Jean de la Fontaine (klasicizam 1621.-1695.): Basne
Molière (Jean Baptiste Poquelin, klasicizam 1622.-1673.): komediograf: rana komedija s elem. farse
Kaćiperke; komedije karaktera Mizantrop, Tartuff, Škrtac, Don Juan I Umišljeni bolesnik
Charles Perrault (franc. 1628. – 1703. Klasicizam, bajka). Poema Stoljeće Luja Velikoga (Le Siècle de Louis
le Grand, 1687). Bajke skupljene u zbirkama: Priče u stihovima (Contes en vers, 1694) i Pripovijesti ili
priče iz prošlosti (Histoires ou Contes du temps passé, 1697), poznatije kao Priče majke guske (Contes
de ma mère l’Oye) - he laid the foundations for a new literary genre, the fairy tale, s antologijskim
 bajkama (uglavnom novim inačicama pučke predaje - derived from earlier folk tales): Crvenkapica (Le
Petit Chaperon Rouge), Uspavana ljepotica/Trnoružica (La Belle au bois dormant), Pepeljuga
(Cendrillon), Mačak u čizmama (Le Maître Chat ou le Chat botté), Palčić (Le Petit Poucet), Modrobradi
(Barbe-Bleue). Jedan od najprevođenijih francuskih književnika.
Madame de La Fayette=Marie-Madeleine Pioche de La Vergne, comtesse de La Fayette (1634. – 1693.
klasicizam, precioznost) prozaistica. Novi oblik kratke novele – nouvelle. Novela Princeza od
Montpensiera (La Princesse de Montpensier, 1662) i roman Zaïde (1669) - slijede konvencije
preciozne književnosti. Najznamenitija - France's first historical novel and one of the earliest novels in
literature - Princeza od Clèvesa (La Princesse de Clèves, 1678) - klasicistička reakcija na baroknu
koncepciju romana. Prvo djelo u franc. književnosti u kojem se potanko tematizira psihologija
ženskoga lika rastrganoga između dužnosti i ljubavi te problematika bračnoga života. Posmrtno
objavljena novela Grofica Tende (La Comtesse de Tende, 1724). Pripisuju joj se i Sjećanja s
francuskoga dvora iz 1688. i 1689 (Mémoires de la cour de France pour les années 1688 et 1689,
1731).
Jean Racine (franc. klasicistička tragedija 1639.-1699.): tragedije Fedra, Britanik
Macuo Bašo – Matsuo Basho (japanski, pravo ime Matsuo Munefusa 1644.-1694. haiku): najveći lirik
obnove stare japanske pjesničke tradicije: razvio I doveo do savršenstva haiku - zbirke: Zimsko sunce
(Fuyu no hi, 1684), Majmunov kišni ogrtač (Sarumino, 1691), Vreća ugljena (Sumidawara, 1694).
Zaslužan i za razvoj haibuna, mješavine proze i haikua, stila kojim je pisao putopisne dnevnike: Izložen
suncu, kiši i vjetru (Nozarashi kikō, 1684–85), Skice s puta u Kashimu (Kashima kikō, 1687), Skice s
puta u Sarashinu (Sarashina kikō, 1687–88., obj. 1704), Zapisi iz putne torbe (Oi no kobumi, 1687–88.,
objavljeno 1709) te najuspjelije djelo te vrste Duga cesta prema dalekom sjeveru (Oko no hosomichi,
1689–90).
Mirza Abdulkadir Bedil (Bidil, Mirza Abdol-Qāder Bidil-é Dehlavi, indijski, turskog I mongolskog porijekla,
piše na perzijskom, pjesnik I filozof 1644./5.-1721.): velik broj djela u duhu sufijske mistike
Hasanaginica/Asanaginica, nastala između 1646. I 1649., prvi put objavljena u Albert Fortis: Put po
Dalmaciji 1774., bosanska bošnjačka narodna-usmena balada
Marie-Catherine Le Jumel de Barneville, Baroness d'Aulnoy, also known as Countess d'Aulnoy (francuska
1650/1651 –1705 bajka) literary fairy tales. When she termed her works contes de fées (fairy tales),
she originated the term that is now generally used for the genre. From Fairy Tales (Les Contes des
Fées) (1697). Npr. Bijela mačka.
Daniel Defoe (pravo prezime Foe, osnivač ili jedan od utemeljitelja engl. modernog romana 1660.-
1731.): roman Robinson Crusoe; pjesma " Čistokrvni Englez " 1701.; ironično-satirični pamflet
Najkraći postupak s otpadnicima 1702. I satirična Himna stupu srama (Hymn to the Pillory); roman
Moll Flanders (1722.).; važniji romani: Dnevnik kugine godine (A Journal of the Plague Year, 1722),
Pukovnik Jack (Colonel Jack, 1722), Uspomene jednoga kavalira (Memoirs of a Cavalier, 1724),
Roxana (1724)
Jonathan Swift (klasicizam 1667.-1745.): prozna satira Guliverova putovanja 1726.
Joseph Addison (engleski 1672 – 1719. i novinar i političar) Zapaženi putopis Zapažanja o nekim
dijelovima Italije (Remarks on Several Parts of Italy, 1705). Poema Bojna (The Campaign, 1704) u
skladu s augustovskom poetikom. Nekad omiljena neoklasična tragedija u stihu Katon (Cato, 1713),
prosvjetiteljska retorika neznatne umjetničke vrijednosti, kao i komedija Bubnjar (The Drummer,
1715). Najvrjedniji »eseji«. zapravo nova književna vrsta, novinski esej (periodical essay), tj.
svojevrsni komentar: crtice iz života, didaktične, još prevladava klasicistički svjetonazor, ali se naziru
predznaci nadolazeće smjene epoha.
Sir Roger de Coverley, fictional character, devised by Joseph Addison, who portrayed him as the
ostensible author of papers and letters that were published in Addison and Richard Steele’s
influential periodical The Spectator. De Coverley writings included entertaining vignettes (a short
 descriptive literary sketch) of early 18th-century English life that were often considered The
Spectator’s best feature.
Đurđević, Ignjat (Ignazio Giorgi Bernardo, Injacio Gjorgi, Đorđić 1675. –1737. i povjesničar, barok)
pjesnik na hrvatskome i latinskome. Opus žanrovski i tematski raznolik. Barokni religiozni spjev Uzdasi
Mandalijene pokornice. Razlike pjesni duhovne i djeloispravne (1728). Prepjev sveukupnoga psaltira
Saltijer slovinski (1729). Latinska rasprava o brodolomu sv. Pavla na Mljetu (1730). Od hrvatskih djela
u rukopisu ostali: prozni Život sv. Benedikta, rijedak primjer proze u starijoj hrvatskoj književnosti, te
zbirka Pjesni razlike: ljubavna lirika, idilski sastavi naslovljeni Egloge iliti razgovori pastijerski, dulje
pripovjedne pjesme Razlike zgode nesrećne ljubavi, nabožna lirika, pjesme »na narodnu« (Pjesni
pirne iliti začinke, Za gutke), parodijski spjev Suze Marunkove, početak drame Judita, prijevodi basana
i prepjevi s latinskoga i talijanskoga. Zbirka latinskih pjesama Latinske pjesni razlike (Poetici lusus
varii): većinom religiozna tematike, četiri metamorfoze po ugledu na Ovidija, satirični epigrami,
nekoliko ljubavnih pjesama, prigodnice i pjesničke parafraze. Biografske Vitae et carmina - životopisi
stotinjak uglavnom dubrovačkih pisaca, Đurđević stoji na početku niza dubrovačkih biobibliografa koji
su proučavali književni rad svojih sugrađana.

I PROSVJETITELJSTVO (+PREDROMANTIZAM)
Alexander Pope (prosvjetiteljstvo 1688.-1744.): junačko-komične poeme The Rape of the Lock i The
Dunciad, poetski manifest u Horacijevom stilu An Essay on Criticism, poslanica u stihu Eloisa to
Abelard
Charles Louis de Secondat, Baron de La Brède et de Montesquieu (politički mislilac I pisac,
prosvjetiteljstvo 1689.-1755.): Perzijska pisma (epistolarna novela)
Voltaire – François-Marie Arouet (filozof I književnik, enciklopedist, franc. racionalizam 1694.-1778.):
filozofski roman Candide ili Optimizam; Filozofska pisma; pisao klasicističke tragedije
Antun Kanižlić (Požega 1699. – Požega 1777. barok, rokoko, srednji vijek). Pet knjiga
vjerskoga/nabožnoga i moralno-prosvjetiteljskog-poučnog značaja, dijelom izvorne, a dijelom
prevedene, najvažnija duhovna lirika, nastala u ozračju isusovačke pobožnosti, bogat barokni
ornatus. Religiozni spjev Sveta Rožalija, panormitanska divica (1780), jedino opsežnije pjesničko
djelo, tragovi srednjovjekovne poetike, I moderniji rokoko. U Svetoj Rožaliji I u duhovnoj lirici vidljivi
tragovi dubrovačkoga baroka. Jedini pravi, iako zakasnjeli, predstavnik baroka u Slavoniji.
Johann Christoph Gottsched (1700.-1766.): tragedija (Trauerspiel) Sterbender Cato 1732. (Umirući
Katon)
Andrija Kačić Miošić (prosvjetiteljstvo 1704.-1760.): zbornik epskih pjesama I kronikalnih zapisa Razgovor
ugodni naroda slovinskog 1756.
Benjamin Franklin (američki, prosvjetiteljstvo 1706.-1790.): Memoirs of the Life and Writings of
Benjamin Franklin (Autobiografija) 1771. – 1790.
Henry Fielding (prosvjetiteljstvo, Augustan Age 1707.-1754.): roman Joseph Andrews, pikarski roman
Tom Jones
Carlo Goldoni (? Klasicizam ili prosvjetiteljstvo 1707.-1793.): komedija Gostioničarka Mirandolina
Jean-Jacques Rousseau (predromantizam 1712.-1778.): sentimentalni ljubavni roman u pismima Julija ili
Nova Heloisa; autobiografske Ispovijesti/Ispovijedi; intiman lirski dnevnik Sanjarije osamljena šetača;
pedagoško djelo Emil ili O odgoju; Društveni ugovor
Denis Diderot (filozof, enciklopedist, književnik 1713.-1784.): roman Rameauov sinovac
Cao Hsie Kin ili Ts’ao Hsüeh-ch’in (pravo ime Cao Han ili Ts’ao Chan, kineski 1715.?-1762.?): najslavniji
kineski roman Hung Lou Meng (San o crvenoj sobi) ili Priča o kamenu (ima puno lirskih stihovnih
umetaka)
Christian Fürchtegott Gellert (njemački 4. 7. 1715.-1769.): prvi njemački obiteljski roman-moralistički
"porodični roman"-sentimentalni roman Život švedske grofice von G. (Das Leben der schwedischen
Gräfin von G., I–II, 1747–48); Pjesme (Lieder, 1743), Poučne pjesme i pripovijesti (Lehrgedichte und
Erzählungen, 1754); "Basne i priče" (Fabeln und Erzählungen) 1746. – 1748., "Duhovne ode i
pjesme" (Geistliche Oden und Lieder) 1757., najpoznatije od njih "Nebeska molitva vječna slava"
("Die Himmel rühmen des ewigen Ehre") i "Božja slava u prirodi" ("Die Ehre Gottes aus der Natur"),
Lustspiele: Die Betschwester (1745), Das Los in der Lotterie (1746), Die zärtlichen Schwestern (1747).
Yosa [josa] Buson (pravo ime Taniguchi Buson, japanski pjesnik i slikar 1716 – 1784 haiku) Along with
Matsuo Bashō and Kobayashi Issa, Buson is considered among the greatest poets of the Edo Period.
Proveo reformu haikua s težnjom povratka Matsuu Bashou. Svojemu učitelju haikua posvetio je
elegiju Žal za Hokujom Rōsenom (Hokuju Rōsen o itamu, 1745), u kojoj se prvi put u njega
nagovješćuje moderan slobodni stih.
Friedrich Gottlieb Klopstock (osjećajnost-Empfindsamkeit 1724.-1803.): pjesnik: vjerski ep Mesija (Der
Messias, 1748–73); ode: Oden von Klopstock, 1750, Oden und Elegien, 1771, Oden, 1771, Oden und
Lieder beym Clavier zu Singen, 1776, Oden zur französischen Revolution, 1790–99; esej Njemačka
učena zajednica (Die deutsche Gelehrtenrepublik, 1774).
Giovanni Giacomo Casanova de Seingalt (talijanski Venecija 1725 –Češka 1798) pustolov i pisac. Neka
djela: Povijest mojega bijega iz zatvora Mletačke Republike što ih zovu Piombi (Histoire de ma fuite
des prisons de la République de Venise qu’on appelle les Plombs, 1787), utopija Icosaméron (1788).
Sjećanja/Memoari (Mémoires, 1791–98) - pružaju društveni autoportret XVIII. stoljeća, bez moralnih
predrasuda- one of the most authentic sources of the customs and norms of European social life
during the 18th century. Casanova je poslovičan primjer libertinca XVIII. stoljeća, ujedno i lik mnogih
libreta i drama, primjerice H. von Hofmannstahla, A. Schnitzlera itd., a u XX. stoljeću i junak jednoga
od najboljih Fellinijevih filmova.
Gotthold Ephraim Lessing (njem. prosvjetiteljstvo 1729.-1789.): tragedija Emilija Galotti; tragedija-
nacionalna drama Minna von Barnhelm; tragedija-građanska drama Miss Sara Sampson; filozofska
drama Nathan der Weise; Hamburška dramaturgija
Maria Sophie von La Roche (née Gutermann von Gutershofen, njemačka, prosvjetiteljstvo I osjećajnost
1730 – 1807): romansijerka: Briefroman Geschichte des Fräuleins von Sternheim. Von einer Freundin
derselben aus Original-Papieren und andern zuverläßigen Quellen gezogen. 1771., pripovijetka
Schönes Bild der Resignation (1795); časopis Pomona: Für Teutschlands Töchter (još romana ali
možda nisu bitni)
Pierre Auguste Caron de Beaumarchais (1732.-1799.): komedije Figarova ženidba/Figarova svadba I
Seviljski brijač
Christoph Martin Wieland (njemačko prosvjetiteljstvo, Weimarer Klassik 1733.-1813.): filozofska
pripovijetka u stihu/poema Musarion oder die Philosophie der Grazien: ein Gedicht in drei Büchern
(1768.); prvi Bildungsroman: Geschichte des Agathon; ep Oberon

ROMANTIZAM (+ MALO PROSVJETITELJSTVA)

Rudolf Erich Raspe (njemački 1736.-1794.): “Baron Munchausen's Narrative of his Marvellous Travels
and Campaigns in Russia” ("Barun Münchhausenova pripovijest o njegovim čudesnim putovanjima i
kampanjama u Rusiji") 1774./1785.
> Gottfried August Bürger (njemački 1747.-1794.): satirische und damals durchaus politische
Münchhausen-Geschichten: “Wunderbare Reisen zu Wasser und zu Lande, Feldzüge und lustige
Abentheuer des Freyherrn von Münchhausen”; Gedichte 1778, pjesma Der Bauer an seinen
durchlauchtigen Tyrannen (Gedicht, 1774), balada Lenore 1773.
James Macpherson (škotski pjesnik, romantizam 1736.-1796.): ep Fingal; pjesme: Odlomci starih
pjesama sakupljenih u brdovitim predjelima Škotske: npr. poema Karton
Johann Gottfried Herder (filozof I književnik, Weimarer Klassik 1744.-1803.): Volkslieder I-II: npr.
Hasanaginica (Tužbalica o plemenitoj gospi Hasan Aginoj =Klaggesang von der edlen Frauen des Asan
Aga, 1775.)
Johann Wolfgang von Goethe (Sturm und Drang pa njemačka klasika=Weimarer Klassik 1749.-1832.):
dramska pjesma Faust (važan je njegov prvi dio); epistolarni roman Patnje mladog Werthera; drame
tragedije Ifigenija na Tauridi I Egmont, satirički životinjski ep Reineke Fuchs/Lisac Reineke, građanski
realistički roman (početak Bildungsromana) Naukovanje Wilhelma Meistera; zbirka najzrelije ljubavne
lirike Rimske elegije; ep iz građanskog života/idilični ep Hermann I Dorothea; balade
Tituš/Tito Brezovački (prosvjetiteljstvo 1757.-1805.): pokladna igra Matijaš Grabancijaš dijak 1804.;
komedija Diogeneš ili sluga dveh zgubljenih bratov - nije sto posto sigurno da je njegova
William Blake (engleski London 1757 – 1827) pjesnik, slikar i grafičar. Književnu kulturu stekao preko
engleskih renesansnih pjesnika (osobito Shakespearea i Spensera) i predromantika svojega doba
(osobito »Ossiana«). Svjetonazor mu se oblikovao proučavanjem Svetoga pisma, Swedenborga i
rasprava o gnosticizmu i druidizmu. Idealnom prožimanju smisla i slike približio se u zbirkama
Pjesničke skice (Poetical Sketches, 1783), Pjesme nevinosti (Songs of Innocence, 1789) i Pjesme
iskustva (Songs of Experience, 1794), kao i u rukopisnoj ostavštini: svježom, na izgled jednostavnom
metaforikom, iskazuje kompleksne i višeznačne odnose u čovjekovu svijetu. Njegove tzv. »proročke
knjige«, Knjiga o Thelu (The Book of Thel, 1789), Prva knjiga o Urizenu (The First Book of Urizen,
1794), Europa, proročanstvo (Europe, a Prophecy, 1794), Četvorica Zoa (The Four Zoas, 1797–1804),
Jerusalem (1804–20) i druge, u kojima je razradio vlastitu kozmogoniju i mitologiju, danas često
djeluju apstraktno. Najizravnije je Blakeov filozofski credo iskazan u Vjenčanju neba i pakla (The
Marriage of Heaven and Hell, 1790–93), nizu heretičkih aforizama i parabola, u svjesnom parodiranju
biblijskoga stila. To djelo rani je moderni pokušaj prevrednovanja svih vrijednosti. Svjesni protivnik
ideja francuskog prosvjetiteljstva i svođenja čovjekove biti samo na znanstvene činjenicu, ne
pristajući na slutnju da je »Bog mrtav«. U tom smislu izravno aludira i na suvremene političke
događaje – Francuska revolucija (The French Revolution, 1791), Amerika, proročanstvo (America: a
Prophecy, 1794) ili socijalna zla: Vizije kćeri Albionovih (The Visions of the Daughters of Albion, 1793).
Robert Burns (škotski, romantizam 1759.-1796.): pjesme (najljepše na škotskom dijalektu)
Friedrich Schiller (zadnji u Sturm und Drangu pa njemačka klasika=Weimarer Klassik 1759.-1805.): drama
Razbojnici; drama Don Carlos; dramska trilogija Wallenstein; drame Maria Stuart, Djevica Orleanska I
Mesinska nevjesta; Wilhelm Tell; filozofske pjesme npr. poema Pjesma o zvonu, historijske balade
npr. Rukavica I Polikratov prsten; lirska poezija puna retorike I patosa (doma npr. pjesma Die Grösse
der Welt 1778., nedovršena drama Demetrius 1802.)
Jean Paul (pravo ime Jean Paul Friedrich Richter-Johann Paul Friedrich Richter, njemački, između
Vajmarske klasike I romantizma 1763.-1825.): Abelard und Heloise (Briefroman, Jugendwerke, erste
Abteilung), 1781., Grönländische Prozesse (Satiren), 1783., Auswahl aus des Teufels
Papieren (Satiren), 1789, roman Die unsichtbare Loge. Eine Biographie, 1793., pripovijetka Leben des
vergnügten Schulmeisterlein Maria Wutz in Auenthal, 1793., roman Hesperus oder 45 Hundposttage.
Eine Biographie 1795., Biographische Belustigungen unter der Gehirnschale einer Riesin 1796.,
pripovijetka Leben des Quintus Fixlein 1796., roman Siebenkäs. Blumen-, Frucht- und Dornenstücke
oder Ehestand, Tod und Hochzeit des Armenadvokaten F. St. Siebenkäs im Reichsmarktflecken
Kuhschnappel 1796–97., Der Jubelsenior. Idylle, 1797., Das Kampaner Tal. Idylle, 1797., pripovijetka
Konjekturalbiographie 1798., roman Titan 1800–03., Des Luftschiffers Giannozzo Seebuch (Erzählung
im 2. Anhangsbändchen zu Titan) 1801; roman Flegeljahre, 1804–05., pripovijetka Des Feldpredigers
Schmelzle Reise nach Flätz 1809., Dr. Katzenbergers Badereise, nebst einer Auswahl verbesserter
Werkchen (Erzählung), 1809., Leben Fibels, des Verfassers der Bienrodischen Fibel 1812., Der Komet
 oder Nikolaus Marggraf. Eine komische Geschichte. (Roman), 1820–22., Selberlebensbeschreibung.
Autobiographie. Fragment, posthum, 1826., Selina. Romanfragment, posthum, 1827.; Vorschule der
Aesthetik 1804.; Levana, oder Erziehungslehre 1807.; Friedenspredigt 1808.; Dämmerungen für
Deutschland 1809.; Mars und Phöbus Thronwechsel im Jahre 1814.; Politische Fastenpredigten,
1817.; Wahrheit aus Jean Pauls Leben
Kobayashi Issa (pravo ime Kobayashi Nobuyuki ili Kobayashi Yataro, japanski 1763. – 1827.) haiku
pjesnik. Od 1793. služio se nadimkom Issa (japanski issa: šalica čaja). Haikue skupio u zbirkama
Putopisni pabirci (Tabishūi, 1795) i Dnevnik o posljednjim danima mojega oca (Chichui no shūen nikki,
1803). Nakon smrti kćeri Sato napisao je, u mješavini haikua i proze (haibun), najpoznatije djelo
Godina mojega života (Oraga haru, 1819). Along with Matsuo Bashō and Yosa Buson considered
among the greatest poets of the Edo Period.
François-René, vicomte de Chateaubriand (političar I pisac, franc. predromantizam 1768.-1847.): kratka
novela René
Ivan Andrejević Krilov (ruski basnopisac, satiričar I komediograf, prosvjetiteljstvo 1769. ili 1768.-1844.): u
stihu Basne (doma: prepjevi)
Friedrich Hölderlin (klasika, njemački idealizam 1770.-1843.): himnički stihovi pod utjecajem Klopstocka;
roman Hyperion ili pustinjak u Grčkoj (Hyperion oder der Eremit in Griechenland, I–II, 1797–99),
nedovršena drama Empedoklova smrt (Der Tod des Empedokles, 1800), Pjesme (Gedichte, 1826) –
npr. ode: An die Parzen, 1799, Gesang des Deutschen, Lebenslauf, Abendphantasie 1799., Heidelberg
William Wordsworth (početak engl. romantizma 1770.-1850.): pjesme: najznačajnije - Lirske balade
(zajedno sa S. T. Coleridgeom)
Walter Scott (Škot, engleski, romantizam 1771.-1832.): historijski romani Ivanhoe, Kenilworth, škotska
tematika: Lammermoorska zaručnica, Midlothiansko srce
Novalis (pravo ime Georg Philipp Friedrich Freiherr von Hardenberg, njemački 1772 – 1801 + mystic,
philosopher, civil engineer, mineralogist; rani romantizam u Jeni) Prose writer, poet. Najznačajniji
predstavnik ranoromantičarskoga kruga u Jeni. Zaručen s trinaestogodišnjom Sophie von Kühn, čija
je tragična smrt znatno utjecala na njegovo stvaralaštvo. Novalis je svojim djelima i životom postao
prototip ranoromantičarskoga pjesnika koji mistična iskustva i čežnju za smrću povezuje s tehničkim
i filozofskim znanjima. U Fragmentima (Fragmente, 1798) razvija filozofiju »magijskog idealizma«.
Objavio je Himne noći (Hymnen an die Nacht, 1800), koje se nadovezuju na tradiciju noćnoga
pjesništva. U nedovršenom romanu Heinrich von Ofterdingen (1802) Novalis nastavlja svoj program
poetiziranja svijeta stvarajući novu sliku srednjeg vijeka, u kojoj vladaju panteizam i vjerski
univerzalizam. Novalisov roman kritika je Goetheove racionalističke slike svijeta, pa se čita kao
oprjeka njegovu Wilhelmu Meisteru. Zbog prerane smrti od tuberkuloze njegovo je djelo ostalo
fragmentarno.
Samuel Taylor Coleridge (romantizam 1772. - 1834.): zbirka Pjesme o raznim temama (Poems on Various
Subjects, 1796), pjesme u razgovornom tonu, npr. Mraz o ponoći (Frost at Midnight), tragedija u
stihu Osirio (1797)= prerađena kao Kajanje (Remorse, 1813), "Lirske balade" (Lyrical Ballads, 1798,
zajedno s Wordsworthom) npr. pjesma Sunovrati, "Sibilsko lišće"/ Sibilski listovi (Sybilline Leaves,
1817), najbolje pjesme: "Pjesma o starom mornaru" (The Rime of the Ancient Mariner, objavljena u
Lirskim baladama), "Christabel" i "Kubla Khan", "Robespierreov pad" (zajedno s Southeyem), spoj
autobiografije, filozofskih razmatranja i književno-kritičkih eseja Književna biografija (Biographia
Literaria, 1817), , Svjetovne propovijedi (Lay Sermons, 1816., 1817), Savjeti o razmišljanju (Aids to
Reflection, 1824), O Ustavu crkve i države (On the Constitution of the Church and the State, 1830),
"Ispovijesti ispitivačkog duha", "Kritika o Shakespeareu", Razgovor za stolom (1836); Pisma (4
sveska; 1956); Dnevnici (3 sveska; 1971)
Wilhelm Heinrich Wackenroder (poč. njem. romantizma s Tieckom 1773.-1798.): sastavi o povijesti
umjetnosti Herzensergießungen eines kunstliebenden Klosterbruders (1796.) (s Tieckom) (doma)
Ludwig Tieck (poč. njem. romantizma (Frühromantik) 1773.-1853.): novele npr. Preobilje u životu (Des
Lebens Überfluß) - prevedeno; Herzensergießungen eines kunstliebenden Klosterbruders (1796.) (s
Wackenroderom) (doma); bajke
Jane Austen (romantizam 1775.-1817.): prividno ljubavni romani a zapravo socijalno pronicljive komedije
manira: npr. Ponos i predrasude (također: Razum I osjećaji, Mansfield Park, Emma)
Ernst Theodor Amadeus Hoffmann (romantizam 1776.-1822.): novele: najbolja Zlatni lonac (Der goldne
Topf) (a posebne su pripovijetka Majstor Martin bačvar (Meister Martin der Küfer und seine
Gesellen) I novela Gospođica pl. Scudéry (Das Fräulein von Scudéry)); Der Sandmann (Novelle 1817)
Heinrich von Kleist (njemački, na prijelazu iz klasicizma u romantizam, s egzistencijalnim tjeskobama
XX. st. 1777.-1811.): sedam drama i sedam duljih pripovijedaka između 1803. i 1811.: komedija u
slobodnim stihovima Razbijeni vrč (Der zerbrochne Krug, 1808., prvotisak 1811), komedija
Amfitrion (Amphitryon, 1807), tragedije: Pentezileja (Penthesilea, 1808), drama o slobodi volje Princ
Friedrich Homburški (Prinz Friedrich von Homburg, 1810., prvotisak 1821), Familie
Schroffenstein, Käthchen von Heilbronn; pripovijetke: Markiza od O. (Die Marquise von O., 1805/6.,
objavljeno 1808), Potres u Čileu (Das Erdbeben in Chili, 1805–6., objavljeno 1807), pripovijetka
Michael Kohlhaas (1808); esej O lutkarskom kazalištu (Über das Marionettentheater, 1810)
Clemens Brentano (njemački, Heidelberger Romantik 1778.-1842.): Satiren und poetische Spiele (1800),
roman Godwi oder Das steinerne Bild der Mutter (2 vols., 1801), glazbena drama (Singspiel) Die
lustigen Musikanten (1803), drame Ponce de Leon (1804), Victoria und ihre Geschwister (1817), Die
Gründung Prags (1815); ep u stihu Romanzen vom Rosenkranz 1852. + drama Gustav Wasa (1800),
satira Čudesna pripovijest o uraru Bogs-u (Wunderbare Geschichte von Bogs dem Uhrmacher, 1807),
pripovijest-Rahmennovelle Pripovijest o dobrom Gaši i krasnoj Anici (Geschichte vom braven Kasperl
und dem schönen Annerl, 1838), bajka Gockel, Hinkel, Gackeleia (1838); pjesme; religiozna djela; sa
šogorom Achimom von Arnimom izdao zbirku njemačkih pučkih pjesama Des Knaben Wunderhorn
(Dječakov čudotvorni rog 1805–1808)
Karoline Friederike Louise Maximiliane von Günderrode (njemačka, romantizam 1780.-1806.):
pjesnikinja: Gedichte und Phantasien 1804., Melete; Poetische Fragmente, 1805; drama Udohla,
1805; drama Magie und Schicksal, 1805; Geschichte eines Braminen, 1805 (Story of a Brahmin);
drama Nikator, 1806; Der Jüngling der das Schönste sucht, 1806 (The Youth Who Sought the
Greatest Beauty); Briefe an Friedrich Creuzer
Ludwig Achim von Arnim (1781.-1831.): roman Siromaštvo, bogatstvo, grijeh i pokora grofice Dolores
(Armuth, Reichthum, Schuld und Buße der Gräfin Dolores, 1810); roman Čuvari krune (Die
Kronenwächter, 1817); pripovijetka Isabella von Aegypten. Kaiser Karl des Fünften erste Jugendliebe
(1812), još pripovijetke: Aloys und Rose. 1803., Mistris Lee in der Sammlung Der Wintergarten. 2
Bände. 1809., Melück Maria Blainville. 1812., Die drei liebreichen Schwestern und der glückliche
Färber. 1812. Itd.
Adelbert von Chamisso (njemački, francuskog porijekla 1781.-1838.): pripovijest Čudnovata pripovijest
Petra Schlemihla (Peter Schlemihls wundersame Geschichte, 1814.); pjesma Das Riesenspielzeug
(1831); Reise um die Welt in den Jahren 1815-1818 (Tagebuch) (1836)
Stendhal (Henri Beyle) (franc. realizam 1783.-1842.): romani Crveni I crni, kronika 19. Stoljeća i
Kartuzijanski samostan u Parmi
Washington Irving (američki 1783. –1859. romantizam) short-story writer, essayist, biographer,
historian, and diplomat. He is best known for his short stories "Rip Van Winkle" (1819) and "The
Legend of Sleepy Hollow" (1820), both of which appear in his collection The Sketch Book of Geoffrey
Crayon, Gent, a set of short prose pieces, serialized from 1819 to 1820. - the personality of Irving's
pseudonymous narrator, Geoffrey Crayon is the common thread running through The Sketch Book.
Druge zbirke eseji+kratke priče (material: Dutch and German folk tales; Crayon, narrating a series of
loosely connected short stories and essays): Bracebridge Hall, or The Humorists, A Medley;
 collection of essays Tales of a Traveller—including the short story "The Devil and Tom Walker".
Fictional biographical account of Christopher Columbus A History of the Life and Voyages of
Christopher Columbus (Istorija života i putovanja Kristofora Kolumba). Slavna kratka priča Sanjiva
dolina (gothic story "The Legend of Sleepy Hollow")
Bettina von Arnim (geborene Elisabeth Catharina Ludovica Magdalena Brentano, auch Bettine,
njemačka, romantizam, Vormärz, Junges Deutschland, prihvatila ideje socijalizma 1785.-1859.):
smjesa fikcije I dokumenta Goetheovo dopisivanje s jednim djetetom (Goethes Briefwechsel mit
einem Kinde, I–III, 1835), dopisivanje s bratom Clemensom Brentanom: Proljetni vijenac Clemensa
Brentana (Clemens Brentanos Frühlingskranz, 1844), roman- Briefroman ili dopisivanje s Karolinom
von Günder(r)ode: Die Günderode 1840.; Raspuštenomu Pruskomu narodnomu saboru (An die
aufgelöste Preussische National-Versammlung ("Polenbroschüre") 1849/8); politički pogledi: Dies
Buch gehört dem König (1843), Gespräche mit Dämonen. Des Königsbuchs zweiter Teil (1852);
Tagebuch 1835.; Ilius Pamphilius und die Ambrosia. Briefroman 1847
Jakob (1785.-1863.) I Wilhelm Grimm (1786.-1859.): Kinder- und Hausmärchen (1812,1815,1822)
Alessandro Manzoni (tal. romantizam 1785.-1873.): roman Zaručnici (pod utjecajem romantizma, ali
zapravo realistično)
George Gordon Byron (Lord Byron) (romantizam 1788.-1824.): drama Manfred; satirični ep=epska satira
Don Juan; romantična poema Hodočašće Childea Harolda (1812.-1818.); lirika
Joseph Freiherr von Eichendorff (romantizam 1788.-1857.): novela Aus dem Leben eines Taugenichts
(1826.) (doma); pjesme
J. F. (James Fenimore) Cooper (američki 1789.-1851.): romantični roman Posljednji Mohikanac 1826.
Alphonse de Lamartine (poč. franc. romantizma 1790.-1869.): pjesme npr. Jezero (Meditacije I Nove
meditacije, Pjesničke I vjerske harmonije)
Franz Grillparzer (romantizam pa klasicizam, Biedermeier 1791.-1872.): drame: npr. Zlatno runo (Das
goldene Vließ, trilogija, 1822.), Vjerni sluga svojega gospodara (Ein treuer Diener seines Herrn,
1828.); Des Meeres und der Liebe Wellen (Valovi mora I ljubavi) 1840. i Der Traum, ein Leben (San
koji je život) 1840.; pripovijetka Der arme Spielmann 1847.
Eugène Scribe (1791.-1861.): well-made plays: nije bio kvalitetan osim po strukturi
Percy Bysshe Shelley (romantizam 1792.-1822.): duže I kraće lirske pjesme npr. Ševa, Oda zapadnom
vjetru; lirska drama Oslobođeni Prometej
Gustav Schwab (1792.-1850.): Najljepše priče klasične starine (1838.-1840.)
(Jan Kollár (češki, zapravo Slovak 1793.-1852.): zbirka/zbornik soneta u klasicističkom duhu Kći Slave -
poznata zbog panslavenstva-želje za ujedinjenjem svih Slavena, mala umjetnička vrijednost)
John Keats (romantizam 1795.-1821.): pjesme
John William Polidori (English 1795 – 1821, and physician). He is known for his associations with the
Romantic movement and credited by some as the creator of the vampire genre of fantasy fiction. His
most successful work was the short story "The Vampyre" (1819), the first published modern vampire
story.
August von Platen (njemački, puno ime Karl August Georg Maximilian Graf von Platen-Hallermünde),
1796. – 1835.) Raznovrsna lirika: balade, romance, epigrami, ode, himne. Intimna previranja:
Dnevnici (Tagebücher, I–II, objavljivani 1896–1900. Radikalno slobodarskoga stajališta, pisao
političku liriku (Poljske pjesme – Polenlieder, nastale 1831/32., objavljene 1844). Zbirke pjesama
Gazele (Ghaselen, 1821), Venecijanski soneti (Sonette aus Venedig, 1825), Pjesme (Gedichte, 1834);
komedija Romantični Edip (Der romantische Oedipus, 1829) i dr.
Annette von Droste-Hülshoff (Biedermeier 1797.-1848.): pjesme, npr. epovi, balada Der Knabe im Moor
1842.; novela Die Judenbuche 1842.; Joseph. Eine Kriminalgeschichte. Fragment, geschrieben 1845,
veröffentlicht 1886.; Briefe von Annette von Droste-Hülshoff und Philipp W. (?) (njeno dopisivanje s
Levinom Schückingom)
Mary Shelley (romantizam 1797.-1851.): roman Frankenstein ili Moderni Prometej (+"Lodore",
"Falkner", "Perkin Warbeck", "The last man"). Slavna gotska kratka priča Smrtni besmrtnik – The
Mortal Immortal.
Alfred de Vigny (romantizam 1797.-1863.): (PATNJA) filozofska poezija: npr. Mojsije, Vukova smrt/Smrt
vuka, Krist na Maslinovoj gori, Boca u moru, Samsonov gnjev; drama Chatterton I roman Stello:
oboje o odnosu pjesnika I društva; povijesni roman Cinq-Mars ili jedna zavjera pod Louisom XIII -
pisan u maniri W. Scotta
Heinrich Heine (prijelaz iz romantizma u moderno doba, Vormärz, pokret Junges Deutschland 1797.-
1865.): pjesme: npr. pjesma Lorelai, Knjiga pjesama (Buch der Lieder) 1827.; Florentinske noći;
društveno angažirane pjesme npr. Šleski tkalci; epske satiričke poeme protiv društv. poretka u
Njemačkoj Deutschland, Ein Wintermärchen (1844.), Atta Troll 1843.; Romanzero (baladne pjesme)
1851.; Lirski intermeco; Suvremene pjesme; Pabirci; u prozi Reisebilder. Erster Teil 1826.-1831.: npr.
Putovanje po Harzu (doma: prepjevi)
Giacomo Leopardi (tal. romantizam 1798.-1837.): lirika PATNJA, refleksivna proza Moralna djelca 1827.,
Misli 1845.
Adam Mickiewicz (poljski romantizam, vezan za Litvu 1798.-1855.): Krimski soneti 1826.; idilični ep
Gospodin Tadija (Pan Tadeusz) 1834. (+ bajronovska poema Konrad Wallenrod 1828.; romantično-
patriotska drama Dziady (Dušni dan) 1823.-42.)
Aleksandar Sergejevič Puškin (klasicizam-romantizam-začetak realizma 1799.-1837.): pjesme: ode
Sloboda I Selo; Prorok, Pjesnik, Pjesnik I gomila; poeme Kavkaski zarobljenik 1820.-21., Bahčisarajska
česma/fontana 1821.-23., Cigani 1824.; folklorna poema Ruslan I Ljudmila 1820.; historijske poeme
Poltava 1828. i Bakreni konjanik 1833.; historijska drama-tragedija Boris Godunov 1825.; roman u
stihovima Evgenij Onjegin 1823.-1831.; ciklus novela Belkinove pripovijesti 1831.; pripovijest Pikova
dama 1833. (doma: male tragedije, ulomci iz poezije I proze, prepjevi).

ROMANTIZAM I PONEKI REALIZAM

Honore de Balzac (romantizam I realizam 1799.-1850.): (epopeja od romana Ljudska komedija: 92
romana:) romani Čiča Goriot (1834.), Sjaj i bijeda kurtizana (1838.–1847.), Eugenija Grandet 1833.,
Seljaci, Izgubljene/Propale iluzije 1837.-43., Rođak Pons 1846.
France Prešeren (slovenski, romantizam 1800.-1849.): ljubavni soneti Ljubeznjeni sonetje + Sonetni
vijenac; elegije Slovo od mladosti i Sonetje nesreče, Elegija svojim rojakom; Glosa; satira u tercinama
Nova pisarija; epigrami; ep Krst pri Savici; pjesma Pevcu; mračne ljubavne balade Prekop, Zdravilo
ljubezni, Ženska zvestoba, Ribič i Neiztrohnjeno srce; balada Povodnji mož; politička poema Zdravljica
Johann Nepomuk Nestroy (austrijski, Biedermeier, realizam 1801.-1862.): drame Der böse Geist
Lumpacivagabundus oder Das liederliche Kleeblatt (Zao duh Lumpacius Vagabundus), Prizemlje i prvi
kat (Zu ebener Erde und erster Stock, 1838), Rastrojen čovjek (Der Zerrissene, 1845), Sloboda u
Velikom Gnijezdu (Freiheit in Krähwinkel, 1849).
Alexander Dumas (romantizam 1802.-1870.): povijesni romani Tri mušketira (1844.); romani Grof Monte
Cristo 1845., Gospođa de Monsorot, Kraljica Margot; prva povijesna romantična drama Henrik III i
njegov dvor 1829.
Victor Hugo (romantizam 1802.-1885.): pjesme =najbolje (npr. Jesenje lišće): romantične, satirične I
refleksivne; društveno-historijski roman Jadnici (1862.); povijesni roman Zvonar crkve Notre-Dame u
Parizu (1831.); drama tragedija Hernani 1830.
Prosper Mérimée (romantizam 1803.-1870.): pripovijetke: (doma: fantastična novela Modra soba;
Colomba (1840.)) La Vénus d'Ille; Carmen; Mateo Falcone; Tamango; Etrušćanska vaza; fantastične
novele Lokis I Djoumane (La Guzla: zbirka pjesama koje su navodno bile iz Ilirije autora Hyacinthea
Maglanovicha, zapravo samo jedna pjesma bila je autentična pjesma nekog srpskog pjesnika)
George Sand (Amantine Lucile Aurore Dupin/Aurore Dupin Dudevant, romantizam-realizam-idealizam
1.7. 1804.-1867.): roman "Rose i Blanche", roman "Markiz de Villemer", pastoralni romani La Mare au
Diable (Đavolja bara 1846.), François le Champi (Nahoče Fransoa 1847.–1848.), La Petite Fadette
(Mala Fadeta 1849.), povijesni roman Les Beaux Messieurs de Bois-Doré (1857.); drugi romani Indiana
(1832.), Lélia (1833.), Mauprat (1837.), Le Compagnon du Tour de France (1840.), Consuelo (1842.–
1843.), Le Meunier d'Angibault (1845.); drame "Claudie", "Marcelle", autobiografija "Povijest mog
života", "Pisma jednog putnika", intimni "Dnevnik", autobiografski putopisni roman Un hiver à
Majorque; roman Mademoiselle Merquem (Gospođica Merkan 1868.)

Nathaniel Hawthorne (američki, romantizam 4. 7. 1804.-1864.): romani Skrletno slovo I Kuća sa sedam
zabata; doma imamo: Madež u obliku ruke (1843.) I još neke novele. Slavna gotska kratka priča Mladi
Goodman Brown ("Young Goodman Brown"). Mnogobrojne Hawthorneove priče, kakve su u
zbirkama Dvaput ispričane priče (Twice-Told Tales, 1837), Mahovina sa stare kuće (Mosses from an
old Manse, 1846), Snježna slika i druge priče (The Snow-Image and Other Tales, 1851), često s
motivima iz prastarih legendi ili mitskih događaja koje je izmislio sam Hawthorne, imaju univerzalan
filozofski i moralni smisao. Roman Blithedaleska romansa (The Blithedale Romance, 1852). Roman
Mramorni faun (The Marble Faun, 1860).
Adalbert Stifter (austrijski, Biedermeier 1805.-1868.): zbirke novela Studije (Studien, I–VI, 1844–50) I
Šareno kamenje (Bunte Steine, 1853), npr. novela Brigitta; romani Bablje ljeto (Der
Nachsommer, 1857) i Witiko (I–III, 1865–67)
Hans Christian Andersen (danski pripovjedač, romantizam 1805.-1875.): Bajke I priče 1835.-1872.
Jovan Sterija Popović (1806 –1856). Njegovom tragedijom Smrt Stefana Dečanskoga otvoreno je 1841.
prvo beogradsko kazalište. Smatra se osnivačem srpske drame. On je uporedo radio na istorijskoj
drami i na komediji, ali na istorijskoj drami sa mnogo manje uspjeha. Na književnost je gledao
očima školskog čovjeka, pedagoga i racionaliste. Dok u tragedijama obrađuje teme iz nacionalne
povijesti i narodnih pjesama („Nevinost ili Svetislav i Mileva“, „Miloš Obilić“ i „Nahod Simeon“,
docnije stvara bolje i snažnije historijske drame, ne mnogo književne, ali koje su odgovarale ukusu i
shvatanjima tadašnje rodoljubive srpske publike: „Smrt Stefana Dečanskog“, „Vladislav“,
„Skenderbeg“, Lahan (sa predmetom iz bugarske istorije), pozorišni komad „Ajduci“, vrlo
popularan, izrađen po narodnoj pjesmi, i još nekoliko prigodnih komada), u komedijama je prema
živim osobama stvorio galeriju realističnih likova (Laža i paralaža, 1830; Tvrdica, odnosno Kir Janja,
1837; Pokondirena tikva, 1838; Zla žena, 1838; Beograd nekad i sad, 1853), koji narodnim jezikom,
katkada karikirani, predstavljaju sve slojeve vojvođanskoga društva. Satirični Roman bez romana
(1838) prva je realistična proza u srpskoj književnosti. Svoje neslaganje sa srpskom politikom nakon
 1848. izrazio je u satiričnoj komediji Rodoljupci (1853). Pjesme su mu refleksivne, prožete
pesimizmom (Davorje, 1854). Većina komedija izvedena mu je i na hrvatskim pozornicama.
Solomon Northup (10. 7. 1807. - nepoznato): memoar I robovski narativ Twelve Years a Slave (1853.)
Edgar Allan Poe (američki, romantizam 1809.-1849.): proza I kratka proza: jedina dovršena
novela/roman?: Avanture Gordona Pima/Priča/Pripovijest Arthura Gordona Pyma (1838.); Groteskne
pripovijesti I arabeske (npr. Pad kuće Usherovih) 1840.; Pripovijesti 1845.; pripovijetke/kratke
priče/novele: Krabulja Crvene smrti, Crni mačak; kriminalističke kratke priče Umorstva u Rue Morgue
I Ukradeno pismo; izbor iz poezije: Gavran (1845.), Annabel Lee 1849., Opsjednuta palača, Zvona,
Israfel. Slavna horor gotska kratka priča Izdajničko srce (The Tell-Tale Heart).
Nikolaj Vasiljevič Gogolj (realizam 1809.-1852.): (romantička kozačka epopeja Taras Buljba) roman Mrtve
duše; komedija Revizor; pripovijetka Kabanica (iz: Arabeske- pripovijetke iz petrogradskog života)
(Alfred de Musset (romantizam 1810.-1857.): autobiografska pripovijest/roman Ispovijed djeteta svoga
stoljeća. Niz virtuoznih komedija, često jednočinki, ljubavne i etičke problematike, skupljenih pod
zajedničkim naslovom Komedije i izrjeke (Comédies et proverbes, 1840.): Marijanini hirovi - Les
caprices de Marianne (Mariannes Launen, 1833.), Fantasio (1834.), Ne šali se s ljubavlju-On ne badine
pas avec l'amour (Mit der Liebe spaßt man nicht, 1834.). Shakespeareovski strukturirana povijesna
tragedija Lorenzaccio (1833/34); novela Croisilles (1000 najljepših novela). Iako često smatran
hiperromantičarom, u epistolarnoj je prozi Pisma Dupuisa i Cotoneta (Lettres de Dupuis et Cotonet,
1836–37) ironizirao romantičarske književne trendove. razni većinom franc. skladatelji u 19. I 20. St.
koristili su njegovu poeziju)
Stanko Vraz (pravo ime Jakob Frass, hrvatski i slovenski, rođen u Cerovcu, Slovenija 1810.-1851.
romantizam): 1840. ljubavni kanconijer Đulabije, ljubezne ponude za Ljubicu (I–II, III. i IV. posvećen
Gajevoj nećakinji Lj. Cantily. 1841. zbirka balada i romansi Glasi iz dubrave žeravinske. Posljednja
zbirka poezije Gusle i tambura (1845) iz četiriju ciklusa: elegično intonirani Prvo lišće te Cvijeće i voće,
zbirke prepjeva i parafraza europskih romantičara Iza mora, Povjestice, satirični dodatak Istina i šala.
Zbirka od 47 soneta Sanak i istina, sadrži i 13 prepjevanih soneta. Ciklus od 7 gazela, izvorno
orijentalni lirski oblik uveo u hrvatsku književnost, ubraja se među najvažnija ostvarenja hrvatske
romantičarske lirike. Pisao je satire i epigrame, sabrane u ciklusima Neotesanci I i II, Komari i hobadi
te Cigani, u kojima se kritički osvrtao na onodobne političke i književne prilike pa i suvremenike.
Nakon prvoga posjeta Hrvatskoj 1833. oduševio se ilirskim pokretom. Iste je godine u Grazu upoznao
Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja. Od 1837. pisao je isključivo na hrvatskom jeziku, a
potkraj 1838. trajno se nastanio u Zagrebu te postao prvim hrvatskim profesionalnim književnikom.
Elizabeth Gaskell (začetnica tzv. viktorijanskoga industrijskog romana 1810.-1865.): romani Mary Barton
(1848.), Cranford (1853.), Ruth (1853.), Sjever i jug : roman o preziru i ljubavi (North and South,
1855.), kasniji romani: Silvijini ljubavnici (Sylvia’s Lovers, 1863.), Cousin Phillis (Rođakinja Phillis 1864),
Supruge i kćeri (Wives and Daughters, 1866., nedovršen); prva biografija Charlotte Brontë (The Life of
Charlotte Brontë, 1857)
Théophile Gautier (romantizam, parnasijanizam, larpurlartizam 1811.-1872.): pjesme: pripovijedna
pjesma Albertus, slično: La Comédie de la Mort, najbolje: zbirka pjesama Emajli I kameje; romani
Gospođica (de) Maupin i Roman mumije + O djetetu s hljebnim cipelicama (1000 najljepših novela) He
was widely esteemed by writers as disparate (=neskladan) as Balzac, Baudelaire, the Goncourt brothers, Flaubert, Pound,
Eliot, James, Proust and Wilde.

REALIZAM I JOŠ ROMANTIZAM

William Makepeace Thackeray (realizam 1811.-1886.): romani Vašar/sajam taštine 1848., roman bez
glavnog junaka, historijski roman Henry Esmond/Povijest Henryja Esmonda, Virginijanci, Četiri
Georgea, zbirka skica I eseja Knjiga snobova. A satirical work of fantasy fiction The Rose and The Ring
Fanny Lewald (njemačka, feministkinja 1811.-1889.): puno pisala: početak: 1842 roman Clementine,
1843 roman Jenny, 1843 Einige Gedanken über Mädchenerziehung, 1843 Andeutungen über die
Lage der weiblichen Dienstboten, 1845 roman Eine Lebensfrage, 1846 pripovijetka Der dritte Stand,
1847 Diogena. Roman von Iduna Gräfin H...H..., 1847 Italienisches Bilderbuch, 1849 Prinz Louis
Ferdinand, 1850 novela Auf rother Erde, 1850 Erinnerungen aus dem Jahr 1848, 1850 roman
Liebesbriefe. Aus dem Leben eines Gefangenen, 1851 Dünen- und Berggeschichten. Reisetagebuch,
1851 und 1852 England und Schottland. Reisetagebuch, 1853 roman Wandlungen, 1855 roman
Adele, 1856 roman Die Kammerjungfer, 1856 4 pripovijetke Deutsche Lebensbilder. Vier
Erzählungen (Die Hausgenossen, Das große Los, Kein Haus, Die Tante) itd.
Harriet Beecher Stowe (američka 1811.-1896.): anti-robovlasnički sentimentalni roman Čiča Tomina
koliba (Uncle Tom’s Cabin)
Charles Dickens (realizam 1812.-1870.): romani Velike nade/Veliko očekivanje, Bleak House (Sumorna
kuća 1852.-1853.), autobiografski roman David Copperfield, humorističn/ki roman Posmrtni spisi
Pickwickova kluba, Oliver Twist 1838., Nicholas Nickleby, povijesni roman A Tale of Two Cities (Priča
o dva grada) 1859. A novella A Christmas Carol. In Prose. Being a Ghost Story of Christmas,
commonly known as A Christmas Carol.
Ivan Aleksandrovič Gončarov (realizam 1812.-1891.): romani Obična pripovijest (1847.), Oblomov
(1859.), Bezdan/Ponor (1869.)
Dragojla Jarnević (1812.-1875.): zbirka pripovijesti Domorodne poviesti 1843., roman Dva pira 1864.,
Život jedne žene. Odabrane strane Dnevnika 1958., Dnevnik 2000.
Georg Büchner (Vormärz, pokret Junges Deutschland 1813.-1837.): drame: Leonce und Lena (Komödie),
povijesna drama Dantons Tod (Tragödie), Woyzeck (Tragödie); novela Lenz; revolucionarni pamflet
Der Hessische Landbote 1834.
Antun Nemčić (Nemčić Gostovinski) (Edde, Madžarska 1813 – 1849). Nemčićev književni opus jedan je
od rijetkih koji je većim svojim dijelom nadživio pragmatičnu i budničarsku funkciju preporodne
književnosti njegovih ilirskih suvremenika. Oveći pjesnički opus, u kojem je ustrajao na ljubavnim
motivima romantičarskoga podrijetla (posmrtno okupljene u knjizi Pjesme, 1851). Njegove
Putositnice (1845) kanonsko su djelo hrvatskog romantizma. Putopis, nastao po uzoru na
Sentimentalno putovanje L. Sternea, strukturom, izvedbom te ironičnom i eruditnom autorskom
pozicijom svjedoči o relevantnim europskim dometima hrvatske romantičarske proze. Ostatak je
Nemčićeva opusa fragmentaran i nedovršen: drugi dio Putositnica (Neven, 1852), pet ulomaka
Udesa ljudskoga (Neven, 1854), jednog od prvih pokušaja modernoga romana u hrvatskoj
književnosti, pisanoga također u antimimetičkoj tradiciji L. Sternea, te vrlo uspjela farsična komedija
- drama Kvas bez kruha ili Tko će biti veliki sudac? (Neven, 1854), u kojoj se ironiziraju hrvatski
politički život i izborne makinacije. Napisao je više feljtona i novinskih članaka te kritičku biografiju
Život Tome Blažeka (u knjizi Političke pjesme Tome Blažeka, 1848). Nemčić je poslužio kao model za
lik Antuna Gostinskoga, pripovjedača romana Ispovijest B. Lorkovića (Dragoljub, 1868).
Petar Petrović Njegoš (romantizam 1813.-1851.): dramska pjesma Gorski vijenac 1847.
Friedrich Hebbel (idealizam – realizam 1813.-1863.): drame: tragedije "Judith", "Genoveva", tragedija iz
običnog života "Maria Magdalena", tragikomedija "Tragedija u Siciliji", "Gyges i njegov prsten",
trilogija tragedija Nibelunzi
Mihail Jurjevič Ljermontov (romantizam 1814.-1841.): lirika – vrhunac njegovog stvaranja npr. Jedro,
Sam u noći idem prema drumu; psihološki roman Junak našeg doba (1840.) – početak realizma;
poeme/bajronovske pjesničke pripovijesti I epsko-lirske pjesme Mciri (Mcyri) 1840. i Demon 1841.;
poema u duhu ruskih narodnih bilina Pjesma o trgovcu Kalašnikovu
Louise Franziska Aston (njemačka, borac za demokratsku revoluciju I feministkinja, Vormärz, Junges
Deutschland 1814.-1871.): pjesme: 1846: Wilde Rosen. Gedichte, 1850: Freischärler -
Reminiscenzen. 12 Gedichte; 1846: Meine Emancipation. Verweisung und Rechtfertigung; 1847: Aus
 dem Leben einer Frau. Autobiografischer Roman; 1848: Lydia. Roman; 1849: Revolution und
Contrerevolution. Roman
Ivan Mažuranić (klasicizam-romantizam-protorealizam 1814.-1890.): ep Smrt Smail-age Čengi(ji)ća
(1875.)
Taras Hrihorovič Ševčenko (ukrajinski, romantizam, elementi realizma 1814.-1861.): pjesme – najbolja je
lirika, npr. zbirka ukrajinskih lirskih pjesama I poema Kobzar 1840.: lirske pjesme, poslanice, dumke,
balade, poeme, u kojima se uz obilježja romantizma probijaju elementi realizma. Lirsko-epska
poema San (Son, 1844), s podnaslovom komedija, razorna je politička satira s grotesknim prikazom
dvora i cara i njihove neizbježne propasti. Sarkastično je u parodijskoj poemi Kavkaz (1845) prikazao
»uživanje« koloniziranih naroda u carskoj Rusiji. Kao član protucarskoga Ćirilometodskoga društva
bio je uhićen 1847. te je u tamnici napisao pjesnički ciklus U zatvoru (U kazemati, 1847), koji se
smatra remek-djelom njegove pejzažne i intimne lirike. Nakon povratka iz progonstva postigao je
vrhunac stvaralaštva: poeme Neofiti (Neofity, 1857), Marija (1859) i dr., triptih Sudbina (Dolja),
Muza, Slava (sve 1858), istančana lirika često prožeta biblijskim motivima i vjerom u pobjedu
božanske čovjekove naravi (npr. Svijete tihi – Svite tyhyj, 1860).

REALIZAM
Charlotte Brontë (realizam 1816.-1855.): roman Jane Eyre (1847.), romani Profesor, Shirley, Villette
Ivan Kukuljević Sakcinski (1816 – 1889) hrvatski povjesničar, književnik, bibliograf i političar. Drama s
povijesnim sadržajem: Juran i Sofija, 1839., tragedija Marula (1879) te pjesme: Slavjanke, 1848;
Povijesne pjesme, 1874).
Henry David Thoreau (američki, transcendentalizam 1817.-1862.): Walden ili život u šumi (1854.)
Theodor Storm (realizam 1817.-1888.): pjesme"Gedichte" 1852., novele: Der Schimmelreiter ("Jahač na
bjelcu") 1888., Carsten Curator, Der Herr Etatsrat 1881., Hans und Heinz Kirch 1883., Im
Nachbarhause links, Bötjer Basch, Ein Doppelgänger 1886., Zwei Kuchenesser der alten Zeit, (doma:
novele Immensee 1849., Posthuma, Via tricolor 1874., Psyche 1875., Aquis Submersus 1876., Zur
Chronik von Grieshuus 1884.), novela „Pole Poppenspäler“
Frederick Douglass (born Frederick Augustus Washington Bailey African-American 1817/1818 –1895) a
social reformer, abolitionist, orator, writer, and statesman. After escaping from slavery in
Maryland, he became a national leader of the abolitionist movement in Massachusetts and New
York, becoming famous for his oratory and incisive antislavery writings. Northerners at the time
found it hard to believe that such a great orator had once been a slave. It was in response to this
disbelief that Douglass wrote his first autobiography. Autobiographies: Narrative of the Life of
Frederick Douglass, an American Slave (1845), My Bondage and My Freedom (1855), Life and Times
of Frederick Douglass (1881). Fiction: The Heroic Slave, a heartwarming Narrative of the Adventures
of Madison Washington, in Pursuit of Liberty (1852). Speeches: American Anti-Slavery Society 1843
lecture tour, "What to the Slave Is the Fourth of July?" (1852), "The Constitution of the United
States: is it pro-slavery or anti-slavery?" (1860), "Self-Made Men" (1885)
Emily Jane Brontë (realizam 1818.-1848.): roman Orkanski visovi (1847.)
Petar Preradović (1818.-1872.): pjesme: Zora puca, bit će dana; Pervenci: različne piesme od P.
Preradovića, Zadar, 1846., Nove pjesme, Zagreb, 1851.; nedovršeni epovi Lopudska sirotica I
Pustinjak
Ivan Sergejevič Turgenjev (realizam 1818.- 1883.): romani Očevi i djeca (1862.), Uoči novih dana (1860.),
Rudin, Plemićko gnijezdo, Prva ljubav; zbirka pripovijedaka iz seoskog života Lovčevi zapisi; zbirke
crtica Pjesme u prozi, Senilia
Charles-Marie, Leconte de Lisle (glavni parnasovac, 1818.-1894.): Antičke poeme/pjesme; Barbarske
poeme/pjesme, Tragične pjesme, Posljednje poeme/pjesme
George Eliot (to je žena Mary Ann Evans!, viktorijansko doba, realizam 1819.-1880.): većinom psihološki
romani Middlemarch, roman iz provincijskog života (1871.–72.), Adam Bede (1859.), The Mill on
the Floss (Mlin na Flossi) (1860.), Silas Marner (1861.), Romola (1862.–63.), Daniel Deronda (1876.),
Silas Marner: The Weaver of Raveloe (Silas Marner: tkalac iz Raveloea 1861.)
Gottfried Keller (švicarski, njemački realizam 1819.-1890.): autobiografski odgojno-obrazovni roman I
prvi roman Der grüne Heinrich (Zeleni Heinrich); zbirke novela Leute von Seldwyla (Ljudi u Seldwyli,
1856.) I Zürscher Novellen (Züriške novele, 1878.), npr. novele („Romeo und Julia auf dem Dorfe“,
„Pankraz der Schmoller“, „Das Fähnlein der 7 Aufrechten“, zauberhafte Erzählung „Spiegel das
Kätzchen“; zadnji roman Martin Salander
Walt Whitman (američki, realizam-transcendentalizam-začetnik simbolizma 1819.-1892.): zbirka
pjesama Vlati trave (The Leaves of Grass) 1885.: Pjesma o sebi, Mannahata, O, kapetane, moj
kapetane!; esej Pogled na prijeđene putove
Herman Melville (američki, romantizam 1819.-1891.): roman Moby Dick or The Whale (1851) (+romani
Typee: A Peep at Polynesian Life, Omoo: A Narrative of Adventures in the South Seas , Mardi: And a
Voyage Thither, Redburn: His First Voyage I White- Jacket, or, The World in a Man-of-War); poetry
collection Timoleon (1891.), poetry collection Battle-Pieces and Aspects of the War (1866.), poetry
collection John Marr and Other Sailors (1888.), epic poem Clarel: A Poem and Pilgrimage in the Holy
Land (1876.). Poznata kratka priča Pisar Bartleby ("Bartleby, the Scrivener").
Theodor Fontane (1819.-1898.): Grete Minde (historische Novelle); romani: Schach von Wuthenow,
Irrungen, Wirrungen (Zabune, zablude), Stine. Berliner Sitten-Roman, Effi Briest, Der Stechlin,
Gospođa Jenny Treibel (Frau Jenny Treibel, 1892); sjećanja: autobiografija Moje djetinjstvo
(Erinnerungen an meine Kindheit)/ Meine Kinderjahre. Autobiographischer Roman 1894., Von
Zwanzig bis Dreissig. Autobiographisches 1898.; roman Mathilde Möhring. In: Aus dem Nachlaß von
Theodor Fontane 1908., pjesme I balade: Archibald Douglas (1854), Die zwei Raben (1855), Das
Trauerspiel von Afghanistan (1859), Gorm Grymme (1864), Die Brück’ am Tay (1880), John
Maynard (1885), Herr von Ribbeck auf Ribbeck im Havelland (1889)
John Ruskin (engleski 1819.-1900.) Filozof. Jedino fikcionalno djelo: a fantasy story The King of the
Golden River or The Black Brothers: A Legend of Stiria.
Anne Brontë (1820. – 1849.): roman The Tenant of Wildfell Hall (+roman Agnes Grey)
Multatuli (pravo ime Eduard Douwes Dekker, nizozemski 1820.-1887.): roman Maks Havelaar ili
Nizozemska trgovačka kompanija prodaje na dražbi kavu; zbornik priča, parabola, eseja I aforizama
Ideje (1862.-77.)
(Émile Augier (1820.-1889.): drame L'Aventurière (1848), Mariage d'Olympe (1855), Gabrielle (1849),
Lionnes pauvres (1858), Les Effrontés (1861), Le Fils de Giboyer (1862) Le Baron d'Estrigaud (1866),
in collaboration with Jules Sandea: Lions et renards (1869) i Le Gendre de Monsieur Poirier (1854),
drawing-room comedy Philiberte (1853), Jean de Thommeray, problem plays Madame Caverlet
(1876) i Les Fourchambault (1879))

REALIZAM-NATURALIZAM, BAUDELAIRE, ŠENOA I MALO OSTATAKA ROMANTIZMA, POČINJE 20.

STOLJEĆE
Charles Baudelaire (moderna književnost 1821.-1867.): lirske pjesme Cvjetovi zla (Les Fleurs du mal
1857.): npr. Suglasja, Albatros; male pjesme u prozi Spleen Pariza
Gustave Flaubert (realizam 1821.-1880.): romani iz svakodnevnog malograđanskog života
Madame/Gospođa Bovary 1857., Sentimentalni odgoj, Jednostavno srce I nedovršeni Bouvard i
Pecuchet; povijesni roman o Kartagi Salambo, filozofski roman Iskušenje svetoga Antuna
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (realizam 1821.-1881.): veliki romani Braća Karamazovi, Zločin i kazna
(1866.), Idiot 1869., «Bjesovi»/»Demoni»/»Zli dusi» (1872.), ruska inačica njemačkoga odgojnoga
 romana Mladić/Žutokljunac; početna dulja epistolarna pripovijest Bijedni ljudi – napredne ideje,
kratki roman Dvojnik; autobiografski fikcionalni zapisi Zapisi iz mrtvog doma; roman Zapisi iz
podzemlja, dulja pripovijest sa strujom svijesti Krotka
Edmond I Jules Goncourt (Edmond 1822.-1896., Jules 1830.-1870. naturalizam): dnevnici Journal des
Goncourt - vođeni od 1850. zajednički I od 1870. kad je umro Jules samo od Edmunda, romani
Sœur Philomène (1861), Renée Mauperin (1864), proleterski roman Germinie Lacerteux (1865) –
prvo djelo naturalizma, Manette Salomon (1867) I Madame Gervaisais (1869); umjetničke, kulturne
I običajne povijesti: Portraits intimes du XVIIIe siècle (1857), kulturnopovijesna monografija La
Femme au XVIIIe siècle (1862), biografija La du Barry (1878), + biografije Marie Antoinette i
Madame de Pompadour; Edmund nakon bratove smrti sam napisao nekoliko romana I drugog
Sándor Petőfi (romantizam 1823.-1849.): lirika: intimna, rodoljubno-revolucionarna
Ljubiša, Stefan/Stjepan Mitrov (crnogorski 1824. – 1878. I političar, folklorni realizam). Samouk, posebno
se izvještio u talijanskom jeziku, kojim se služio kao materinskim. Rano je ušao u politiku i brzo
napredovao do visokih dužnosti. Prvo mu je važnije književno djelo spjev »na narodnu« Boj na Visu
(1866). Objavio pripovijest Šćepan Mali, koja se tematski podudara s Njegoševim spjevom Lažni
car Šćepan Mali. Zbirkama Pripovijesti crnogorske i primorske (1875) i Pričanja Vuka Dojčevića
(posmrtno, 1879), u puku glasovita mudraca i kazivača, smještenima tematski u kasno XV. stoljeće,
postao je najistaknutiji crnogorski prozaik tzv. folklornoga realizma. Stekao je glas »Njegoša u
prozi«, što je potonja kritika uglavnom osporavala. Unatoč njihovim očitim srodnostima, kod
Ljubiše prevladava usmenoknjiževna baština lokalnoga ozračja, dok se Njegoš više oslanjao na
junačku epiku. Osobito često tematizirao je stariju povijest, uspjelo prikazavši specifičnosti
crnogorskoga srednjega vijeka (Kanjoš Macedon(ov)ić, 1870). Pripovijetke Prodaja Patrijare Brkića
(1870) i Gorde, ili kako Crnogorka ljubi (1877) smještene su u XVIII. stoljeće, u razdoblje
nagovještaja nacionalnoga buđenja. Ljubiša je tipičan pisac prijelaznoga razdoblja sazrijevanja
stilova između još uvijek jake klasicističke tradicije, zreloga romantizma i zamaha realizma u prozi.
Alexandre Dumas fils (sin Alexandrea Dumasa, romantizam 1824.-1895.): roman Dama s kamelijama
1848. I istoimena drama 1852.
George MacDonald (škotski 1824 – 1905 and Christian minister, fantasy) author, poet. He was a
pioneering figure in the field of modern fantasy literature and the mentor of fellow writer Lewis
Carroll. He wrote fairy tales. Notable works: a fantasy novel Phantastes (1858), first realistic novel
David Elginbrod (1863), a children's fantasy book At the Back of the North Wind (1871), a children's
fantasy novel The Princess and the Goblin (1872), a fantasy novel Lilith (1895). The Lost Princess: A
Double Story, first published as The Wise Woman: A Parable, a fairy tale novel. The Day Boy and
Night Girl, also referred to as The Romance of Photogen and Nycteris, is a fairy tale novel. The
Princess and Curdie is a children's classic fantasy novel.
Carlo Collodi (pravo prezime Lorenzini) (talijanski 1826 – 1890) pisac i novinar. Svjetsku je slavu stekao
bajkom Pinocchiove pustolovine. Priča o jednom lutku (Le avventure di Pinocchio. Storia di un
burattino; isprva u nastavcima u listu Giornale per i bambini, kao knjiga 1883), u kojoj priča o
drvenom lutku prerasta u parabolu o sazrijevanju.
Johanna Louise Spyri (švicarska 1827.-1901.): autorica za djecu: knjiga-fikcija za djecu Heidi 1881.=
Heidine godine učenja i lutanja (Heidis Lehr- und Wanderjahre, 1881), drugi dio: 1881 Heidi kann
brauchen was es gelernt hat; zbirke priča za djecu Priče za djecu i one koji djecu vole (Geschichten
für Kinder und auch für solche, welche die Kinder lieb haben, I–XVI, 1879–95), prva zbirka priča za
djecu Bez doma (Heimatlos > mit den Erzählungen Am Silser- und am Gardasee und Wie Wiseli’s
Weg gefunden wird 1881), zbirka pripovijedaka Iz švicarskih planina (Aus den Schweizer Bergen,
1891. - mit den Erzählungen In Hinterwald, Die Elfe von Intra und Vom fröhlichen Heribli); prva
pripovijetka (?za odrasle) Ein Blatt auf Vrony’s Grab 1871.; Wo Gritlis Kinder hingekommen sind
(1883); Gritlis Kinder kommen weiter (1883)
Jules Verne (1828.-1905.): pustolovni roman Pet tjedana u balonu (Cinque semaines en ballon, 1862)=
početak niza od ukupno 62/64 romana pod zajedničkim naslovom Neobična/Čudesna putovanja
(Voyages extraordinaires): neki popularno-znanstveni romani, neki preteče suvremene znanstvene
fantastike, najpoznatiji: SF roman Put u središte Zemlje (Voyage au centre de la Terre, 1864), Djeca
kapetana Granta (Les Enfants du capitaine Grant, 1865), Put na Mjesec (De la Terre à la Lune,
1865), SF roman Dvadeset tisuća milja pod morem (Vingt mille lieues sous les mers, 1869),
Tajanstveni otok (L’Île mystérieuse, 1874), Put oko Mjeseca (Autour de la Lune, 1869), Plutajući
grad (Une ville flottante, 1871), pustolovni roman Put oko svijeta za osamdeset dana (Le Tour du
monde en quatre-vingt jours, 1872), Carev glasnik (Michel Strogoff, 1875), Petnaestogodišnji
kapetan (Un capitaine de quinze ans, 1878), s radnjom u Istri Matijaš Sandorf (Mathias Sandorf,
1885), Dvorac u Karpatima (Le Château des Carpathes, 1892), Ledena sfinga (Le Sphinx des glaces,
1897), + "Crna Indija" (1877.), "Škola za Robinsone" (1882.), "Arhipelag u plamenu" (1884.), SF
roman "Putovanje na kometu" 1877., SF roman Robur osvajač 1886., Gospodar svijeta 1904., An
Antarctic Mystery 1897., Dunavski peljari, pustolovni roman Claudius Bombarnac, zadnji roman od
62 Čudnovata pustolovina misije Barsac, Doktor Oks, Doživljaji kapetana Haterasa, Doživljaji tri Rusa
i tri Engleza, Dve godine raspusta, Hektor Servadak: putovanja i doživljaji po sunčanom sistemu:
roman, Južna zvijezda: potraga za nestalim dijamantom/Zvijezda Juga ili U zemlji dijamanata =
(L'etoile du sud): roman, Krvava noć u Mehiku ili Osvećena izdaja, Kula svetilja na kraju sveta, Lovci
kitova ili Što nam priča Jean Marie Cabidoulin: ilustrovano sa 11 slika, Lovci na meteore, Morska
zmija, Najveće avanture, Pariz u XX. Stoljeću, Parna kuća: putovanje kroz severnu Indiju, Podzemni
grad, Zeleni zrak, Zemlja krzna; pripovijetka Gospodin Dis i gospođica Es: božićna priča
Henrik Ibsen (norveški, romantizam-realizam, utemeljio modernu dramu 1828.-1906.): drame:
nacionalna hisorijska drama Pretendenti na prijesto; izlaz iz romantizma drama u stihu Peer Gynt
(1867.); društveni problemi: Nora-Lutkina kuća, Stupovi društva, Sablasti, Neprijatelj naroda;
približavanje simbolizmu: Divlja patka, Rosmersholm, Žena s mora, Hedda Gabler, Graditelj Solness;
Kad se mi mrtvi probudimo
Lav Nikolajevič Tolstoj (realizam 1828.-1910.): romani glavni: Rat I mir, Ana Karenjina (1873.-1877.) i
Uskrsnuće; pučka drama Vlast mraka= Moć tmine=Vlast tmine; autobiografska trilogija Djetinjstvo-
Dječaštvo-Mladost,; zbirka pripovijedaka Sevastopoljske priče. Slavna kratka priča Smrt Ivana Iljiča -
considered one of the masterpieces of his late fiction, written shortly after his religious conversion
of the late 1870s.
Emily Dickinson (američka, romantizam, anticipira poeziju 20. stoljeća 1830.-1886.): lirske pjesme
Marie Freifrau Ebner von Eschenbach (rođena kao Marie Dubský von Třebomyslice, moravsko-austrijska,
antisemitistkinja 1830.-1916.): kratki roman Božena 1876., Aphorismen (1880), Dorf- und
Schlossgeschichten 1883. (npr. novele Krambambuli, Die Spitzin, Er lasst die Hand küssen),
pripovijetka Lotti die Uhrmacherin 1880., roman Das Gemeindekind 1887., dijaloške novele: Ohne
Liebe (1888) i Am Ende (1895), 1906. sjećanja Meine Kinderjahre;
Frédéric Mistral NN (zajedno s J. Echegaray y Eizaguirreom) (okcitanski (provansalski) 1830 – 1914)
pjesnik i prozaik. Jedan od inicijatora pokreta preporoda okcitanske (provansalske) kulture i jezika
félibrige. Provansa je glavna tema njegovog pjesništva, glavne su duge narativne poeme: pastorala
o provansalskome seoskom okolišu Mireja (Mirèio, 1859), alegorijski prikaz provansalske prošlosti
Kalendal (Calendau, 1867), Nerta (Nerto, 1884) te Pjesma Rhône (Lou Pouèmo dóu Rose, 1897).
Zbirka lirike Zlatni otoci (Lis Isclo d’or, 1875), u kojoj su pjesme žanrovski razvrstane po uzoru na
srednjovjekovnu okcitansku trubadursku liriku. Povijesna tragedija Kraljica Ivana (La Rèino Jano,
1890). Memoarska proza Moji izvori: sjećanja i priče (Moun espelido: memòri e raconte, 1906).
Slavljen kao najveći okcitanski pjesnik svojega doba, ali i kao jedan od najistaknutijih onodobnih
francuskih pjesnika.
Pau von Heyse NN (njemački 1830 –1914 klasicizam - romantizam). Mnogobrojne njegove novele
odlikuju se stilom i dobrim poznavanjem ženske psihe (Moralne novele – Moralische Novellen,
1869). Pisao i romane Djeca svijeta (Kinder der Welt, I–III, 1873), U raju (Im Paradiese, I–III, 1875),
Merlin (I–III, 1892), Nad svim vrhuncima (Über allen Gipfeln, 1895), Venerino rođenje (Die Geburt
der Venus, 1909). Za života slavljen kao Goetheov nasljednik, nakon I. svjetskog rata pao u zaborav,
kao klasicističko-romantičarski epigon.
Fran Levstik (slovenski, folkloristički postromantizam, naturalizam 1831.-1887.): putopisni esej
Put/Putovanje od Litije do Čateža (Popotovanje iz Litije do Čateža) 1858., pučka pripovijetka Martin
Krpan z Vrha 1858.(, pripovijetka Deseti brat 1863; komična igra Juntez)
(Victorien Sardou (1831.-1908.): drama: well-made-play (kao Scribe), puno je napisao)
Lewis Carroll (engleski, pravo ime Charles Lutwidge Dodgson 1832.-1898. fantastika, literary nonsense):
knjiga dječje fantastike Alisa u zemlji čudesa 1865., nastavak Alisa s one strane ogledala (Through
the Looking-Glass: And What Alice Found There, 1871). His poems Jabberwocky (1871) and The
Hunting of the Snark (1876) are classified in the genre of literary nonsense.
Bjørnstjerne Martinius Bjørnson (NN) (norveški 1832 – 1910 I novinar i političar). Pisao poeziju, prozu i
dramu. Pod utjecajem Brandesa i norveške stvarnosti, u njegovu djelu isprva prevladavaju
nacionalno-romantični motivi, pa nastaju njegove povijesne drame: Kralj Sverre (Kong Sverre,
1861), Sigurd Slembe (1862) i dr. te pripovijetke iz seoskoga života Synnøve Solbakken (1857), Otac
(Faderen, 1861) i dr. Autor je stihova norveške himne Da, mi volimo ovu zemlju… (Ja, vi elsker dette
lande, 1859). Pod utjecajem francuskoga realizma, u skladu s idejama svojega naraštaja, utire nove
putove norveške književnosti. U dramama Stečaj (En Fallit, 1875), Urednik (Redaktøren, 1875), Kralj
(Kongen, 1877), Leonarda (1879), Iznad moći shvaćanja (Over Ævne, I, 1883., II, 1895) i dr. bavio se
problemima poslovnoga morala, bračnoga života i izravnim političkim pitanjima.
José Echegaray y Eizaguirre [ečeγarai' i eiϑaγi'r:e] NN (zajedno s F. Mistralom) (španjolski 1832 – 1916 i
političar) dramatičar. Više od 60 kazališnih djela. Njegove melodrame vladale su kazališnim
daskama od 1875. do 1905. Snažno utjecao na mlađe dramatičare, ali često nepovoljno.
Versifikacija mu je nadahnuta, likovi kruti, a raspleti nevjerojatni i grubi.. Djela: Izabrana dramska
djela (Obras dramáticas escogidas, 12 sv., 1884–1905) i Izabrane drame (Teatro escogido, 1955. i
1959). Najpoznatiji komadi: Veliki galijot (El gran galeote, 1881), Don Juanov sin (El hijo de don
Juan, 1892) i dr.
William Morris (english 1834 – 1896 also a textile designer, artist, architectural conservationist, printer,
socialist activist associated with the British Arts and Crafts Movement; fantasy) poet, novelist. He
also achieved success with the publication of his epic poems and novels, namely The Earthly
Paradise (1868–1870), A Dream of John Ball (1888), the Utopian News from Nowhere (1890), and
the fantasy romance The Well at the World's End (1896).
Giosuè Carducci NN (talijanski, protiv romantizma=neoklasicizam 1835.-1907.): pjesme: First book of
poems (Rime, 1857; later collected in: U ranim zbirkama Mladenačke pjesme (Juvenilia, 1850–60) i
Lake teške stvari (Levia Gravia, 1861–71) slavi moralni idealizam i potiče antički duh kao zalog
obnove. ?Zbirka se završava znamenitim Hvalospjevom Sotoni (Inno a Satana, 1863). Jambi i epodi
(Giambi ed Epodi, 1867–79) sarkastično se okomljuju na papinsku svjetovnu vlast. U velikoj zbirci
Nove pjesme/Novi stihovi (Rime nuove, 1861–87) politička žestina smiruje se u vedrijem pogledu
na prirodu, sjetu, ljubav i divljenje pjesničkim veličinama antike i renesanse. Remek-djelo
antiromantičnoga nadahnuća Barbarske ode (Odi barbare, objavljene 1877., 1882. i 1889).
Polemički, književnokritički i politički spisi okupljeni su u zbirkama Pepeo i iskre (Ceneri e faville) te
Ispovijesti i bitke (Confessioni e battaglie, 1861–1901).
Mark Twain (Samuel Langhorne Clemens, američki, realizam) (američki 1835.-1910.): šaljivi pustolovni
roman Doživljaji Huckleberry Finna, Doživljaji Toma Sawyera 1876., memoarski zapisi Život na
Mississipiju (tall tale); humoristične putopisne crtice s puta Naivčine na putovanju/ Naivčine u
 inozemstvu – The Innocents Abroad, 1869., +doma: 7 godina pustolovina 1872., pripovijetke npr.
humoreska Slavna skočižaba iz Calaveraskog okruga (The Celebrated Jumping Frog of Calaveras
County, 1865), niz humoreski i kratkih priča nadahnutih usmenom tradicijom (tzv. tall tales –
lovačke priče); roman za mladež Kraljević I prosjak/siromah; satirično-povijesni roman Yankee na
dvoru kralja Arthura (A Connecticut Yankee in King Arthur’s Court, 1889.); zbirka priča Novčanica od
milijun funti i druge nove priče – The £1,000.000 Bank-Note and Other New Stories, 1893.); Čovjek
koji je pokvario Hadleyburg i druge priče i skice (The Man That Corrupted Hadleyburg and Other
Stories and Sketches, 1900.)
Francis Bret Harte (američki, realizam 1836.-1902.): pjesnik I pisac, pripovijetke local-colour stories,
Ilijada Sandy bara (Two Men of Sandy Bar (1876.)); novele Sreća/Srećko bučnog logora "The Luck of
Roaring Camp" I Prognanici/Izgnanici iz Poker Flata 1869. (The Outcasts of Poker Flat) iz
Sreća/Srećko Roaring Campa i druge crtice (The Luck of Roaring Camp and Other Sketches, 1870.),
pripovijetka Tennesseejev ortak (1000 najljepših novela)
August Šenoa (prijelaz romantizam-realizam 1838.-1881.): (pjesme O ti dušo moje duše i Oj vi magle;
balada I legenda u stihu: Ribareva Jana i Vir; pjesme s pokretačkim idejama I polit. Programom Na
Ozlju gradu, Hrvatska pjesma, Budi svoj!, U slavu J. J. Strossmayera, Klevetnikom Hrvatske, Hrvat
Bosni;), povjestice (»historičke balade«) i pjesničke pripovijesti i legende – povijesne: Smrt Petra
Svačića, Propast Venecije, Fratarska oporuka, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović, Šljivari, Prokleta
klijet, po pučkim pričama: Postolar i vrag, Kugina kuća, Kameni svatovi, Zmijska kraljica + Vilin
prsten, Božja plahtica, Gvozden div, Mile Gojslavica. Povijesna pripovijetka Turopoljski top, 1865.,
povijesni romani Zlatarovo zlato I Seljačka buna 1877. (+ Čuvaj se senjske ruke, 1875., Diogenes,
1878. i nedovršena Kletva 1881., dovršio J. E. Tomić); romani iz suvremenoga života Mladi
gospodin, 1875; Prosjak Luka, 1879; Vladimir, 1879; Branka, 1881., takve novele Prijan Lovro, 1873;
Barun Ivica, 1874; Ilijina oporuka, 1876; Karanfil s pjesnikova groba, 1878; Kanarinčeva ljubovca,
1880.; građanska drama Ljubica

NATURALIZAM I REALIZAM, I PARNASOVCI I SIMBOLIZAM, I MALO I MODERNIZAM

(Sully Prudhomme NN (francuski, parnasovac 1839.-1907.): pjesnik I esejist, Stances et Poèmes ("Stanzas
and Poems", 1865): his most famous poem Le vase brisé; ? Impressions de la guerre (1872) and La
France (1874.), njegova filozofija u pjesmama La Justice (1878.) and Le Bonheur (1888.), prvi
dobitinik Nobelove nagrade za književnost 1901.)
Alphonse Daudet (francuski Provansalac, prema naturalizmu 1840.-1897.): zbirka pripovijedaka Pisma iz
mog mlina; autobiografski roman Mališan, humoristična proza Tartarinova trilogija (Tartarin
Taraskonac, Tartarin na Alpama I Luka Taraskon); skoro naturalistički romani iz suvremenog franc.
života Fromont mlađi I Risler stariji, Jack I Numa Roumestan; romani Nabab I Kraljevi u progonstvu;
drama "Arležanka"
Émile Zola (francuski, osnivač naturalizma 1840.-1902.): roman Thérèse Raquin – u predgovoru definirao
naturalizam; drama Toljaga; ciklus 20 romana Rougon-Macquartovi ili Prirodna i društvena povijest
jedne obitelji pod Drugim carstvom (Les Rougon-Macquart, 1871.-1893.): prvi dio 1. La Fortune des
Rougon (1871), 2. La Curée (1871–72), 3. Trbuh Pariza- Le Ventre de Paris (1873), 4. La Conquête de
Plassans (1874), 5. La Faute de l'Abbé Mouret (1875), 6. Son Excellence Eugène Rougon (1876),
7. L'Assommoir -Jazbina (1877), 8. Une page d'amour (1878), 9. Nana 1880., 10. Pot-Bouille (1882),
11. Au Bonheur des Dames (1883); 12. La joie de vivre (1884), 13. Germinal 1885., 14. L'Œuvre
(1886), 15. Zemlja 1887., 16. Le Rêve (1888), 17. La Bête humaine- Čovjek-zvijer (1890), 18. L'Argent
(1891), 19. Slom- La Débâcle (danas manje cijenjen roman, 1892), 20. Le Docteur Pascal (1893), u
 sklopu afere Dreyfus" napisao proglas predsjedniku Republike "Optužujem!" - "J'accuse!"; roman
trilogija Tri grada (Trois Villes - Lourdes 1894., Rome 1896., Paris 1898.) i nedovršena roman
tetrologija Četiri evanđelja - Plodnost, Rad, Istina i Pravda (Les Quatres Evangiles - Fécondité
(1899.), Travail (1901.), Vérité (1903.), Justice (nedovršeno); prvi roman Claudeova ispovijest (La
Confession de Claude, 1865), feljtonističko pripovijedanje-roman Tajne Marseillea – Les Mystères
de Marseille, 1867., roman Madeleine Férat, 1868., rasprave Romanopisci naturalisti i
Eksperimentalni roman; biografija Dobar dan, gospodine Zola; zbirka novela Médanske večeri (Les
Soirées de Médan, 1880) – zajedno s drugim članovima njegove médanske škole
Giovanni Verga (začetnik verizma =naturalizam 1840.-1922.): zbirke pripovijedaka Život polja i Seoske
novele; kratka priča Cavalleria rusticana, romani Obitelj Malavoglia I Meštar don Gesualdo
Thomas Hardy (viktorijanski realist 1840.-1928.): romani: tzv. romani karaktera I okoline: npr. Far from
the Madding Crowd (Daleko od bjesomučne gomile 1874), The Mayor of Casterbridge
(Gradonačelnik Casterbridgea 1886), Tess of the d'Urbervilles: A Pure Woman Faithfully Presented
(Tessa iz porodice D'Uberville ili Čista žena 1891), Jude the Obscure (Neslavni Jude 1895), Under the
Greenwood Tree (Pod zelenim stablom 1872), The Return of the Native (Povratak u zavičaj 1878),
The Woodlanders (1887); jedini povijesni roman The Trumpet-Major (1880); puno kratkih priča npr.
"The Three Strangers" (Tri stranca 1883), "A Mere Interlude" (Puka međuigra 1885), "Alicia's Diary"
(1887), "A Tragedy of Two Ambitions" (1888), "Our Exploits At West Poley" (1892–93), "Barbara of
the House of Grebe" (1891)"The Fiddler of the Reels" (1893), "The Unconquerable"(1992), "An
Imaginative Woman" (Žena s maštom 1894); poezija
Stéphane Mallarmé (parnasovac, simbolizam, anticipirao kubizam, futurizam, dadaizam I surrealizam
1842.-1898.): poema Faunovo poslijepodne (1876.), najavangardnija je poema Bacanje kocki nikad
neće ukinuti slučaj (1897.), poema Azur
José Maria de Hérédia (kubansko-francuski, parnasovac 1842.-1906.): Les Trophées 1893.
Karl May (njemački 1842.-1912.): klasični trivijalni pustolovni i putopisni romani: Sin lovca na medvjede
(Der Sohn des Bärenjägers, 1887), Sablast Llana Estacada (Der Geist des Llano Estacado, 1888), U
balkanskim gudurama (In den Schluchten von Balkan, 1888), Kroz pustinju (Durch die Wüste,
1892), Winnetou (I–III, 1893–1910), Blago u Srebrnom jezeru (Der Schatz im Silbersee, 1894), Old
Surehand (I–III, 1894–96), U carstvu srebrnog lava (Im Reiche des silbernen Löwen, 1898); "Na
dalekom zapadu", "Lovci na medvjede", »Divljim Kurdistanom«, »U Mahdijevoj zemlji (I-III)«, +
Abenteuer in Nord-Afrika: Reiseerzählungen, Auf fremden Pfaden, Bei den Buren:
Reiseerzählungen; Benito Juarez, Crni mustang; Jednooki Joe Burkers, Durch das Land der
Skipetaren: Reiseerlebnisse (Kroz zemlju Arbanasa), Dvorac Rodriganda, Đavo i Iskariot (I-III) +
Satan i Iskariot: pripovijest iz Mexica, In den Kordilleren (U Kordiljerima), Iz Bagdada u Stambul,
Jastrebov Kljun, Kapetan Kaiman, Karavana robova, Knez sa Tahitija: putna pustolovina sa Tihog
oceana, Kod ruševina Babilona, Kralj petroleja, Kuang - Lu ili Razbojnici na Žutoj rijeci: putopis iz
Kine, Među orlovima, Na Rio de la Plati, Okamenjena molitva, Opasno poznanstvo: prijevod s
njemačkoga, Oporuka Inka, Otok dragulja, Piramida boga Sunca, Lav krvne osvete, Pustinjski
razbojnik, Robert Surcouf: gusarski kapetan, Sablast šipražja, Sibirski lovac: roman, Three carde
monte: slika iz života u Sjedinjenih sjevero-amerikanskih državah, Tigrov most: nastavak
pripovijesti "Otimač djevojaka", Umirući car, Winnetouovi baštinici, Žuti harambaša, Žezlo I čekić.
Ambrose (Gwinett) Bierce (američki 1842 – ? 1914 I Istaknuti novinski kolumnist) novelist. Autor izvrsnih
novela iz Američkoga građanskog rata (u kojem je sudjelovao): npr. Nebeski konjanik (A Horseman
in the Sky, 1891). Glavne zbirke novela: Paučina iz prazne lubanje (Cobwebs from an Empty Skull,
1874), Priče vojnika i civila (Tales of Soldiers and Civilians, 1891), Ima li takvih stvari (Can Such
Things Be?, 1893). Jako dobra kratka priča: Na sovinu mostu ("An Occurrence at Owl Creek
Bridge") - "one of the most famous and frequently anthologized stories in American literature"
and an early example of the stream of consciousness narrative mode. Lucidnošću zapažanja
 odlikuje se njegov leksikon ironičnih i satiričnih definicija Đavolji rječnik (The Devil’s Dictionary,
1911). Trag mu se zameo u Meksiku za građanskoga rata.
Henry James (američko-britanski, realizam-modernizam 1843.-1916.): romani psihološki roman The
Portrait of a Lady (Portret jedne ledi/Portret dame), svojevrsna trilogija The Wings of the Dove,
The Ambassadors (Ambasadori/Poslanici) I The Golden Bowl (Zlatni pehar), Confidence, The
Bostonians, The Princess Casamassima (Princeza Casamassima), The Tragic Muse, The
Reverberator, gotički roman The Turn of the Screw (Okretaj zavrtnja), The Awkward Age, The
Sacred Fount, roman o umjetniku (Künstlerroman) Roderick Hudson, kraće priče The Aspern
Papers (Aspernovi spisi), Daisy Miller, "A Tragedy of Error" (1864), "The Story of a Year" (1865), A
Passionate Pilgrim (1871), Madame de Mauves (1874), The Lesson of the Master (1888), The Pupil
(1891), "The Figure in the Carpet" (1896), The Beast in the Jungle (Zvijer u đžungli) (1903), The
American, What Maisie Knew (Što Maisie zna), Washington Square (=); autobiografije A Small Boy
and Others I Notes of a Son and Brother, kratka priča Drvo znanja
Friedrich Nietzsche (filozof 1844.-1900.): filozofski roman Also sprach Zarathustra: Ein Buch für Alle und
Keinen 1883.-1885. (Tako je govorio Zaratustra/Tako govoraše Zaratustra)
Anatole France NN (= Anatole Thibault, modernizam 1844.-1924.): romani Zločin Silvestra Bonnarda,
povijesni Thais i filozofski roman Pečenjarnica kraljice Pedauque, društvena kritika: Suvremena
historija i filozofsko satirički romani Otok pingvina, Bogovi žeđaju i Pobuna anđela (1914.); Crveni
krin; Doma još: Na belome kamenu (1905.); autobiografska djela Knjiga mog prijatelja I Mali Pierre
Paul Verlaine (parnasovstvo-preteča simbolizma 1844.-1896.): lirika: Saturnijske poeme, Galantne
svetkovine; Dobra pjesma; Romance bez riječi; Razboritost; Nekoć I sad; npr. pjesma Jesenja
pjesma, manifestna pjesma simbolizma Art poétique
Carl Spitteler NN (švicarski 24. IV. 1845 –1924). Pripovjedač, esejist, liričar, epičar. U svojem epskom
djelu stvara novi filozofsko-kozmički mit, nadahnut A. Schopenhauerom i F. Nietzscheom te prožet
elementima grčke i biblijske mitologije. Glavna djela: ep Olimpijsko proljeće (Olympischer Frühling,
I–IV, 1900–05) i roman Imago (1906), koji je izravno utjecao na S. Freuda.
Henryk Sienkiewicz NN (poljski, modernizam 1846.-1916.): povijesni romani nazvani Trilogija (Trylogia,
1882–88): roman o poljsko-kozačkom ratu nazivan i »vesternom Istoka« Ognjem i mačem (Ogniem
i mieczem, 1883–84), roman o švedskoj najezdi na Poljsku Potop (1886), roman o tijeku rata i
pobjedi Poljaka nad Turcima kod Hotina 1673. Gospodin Wołodyjowski (Pan Wołodyjowski, 1888);
roman iz studentskoga života Uzalud (Na marne, 1872), niz uspjelih pripovijedaka i novela iz
društvenoga života Humoreske iz Worszyłłina fascikla – Humoreski z teki Worszyłły, 1872 i Skice
ugljenom – Szkice węglem, 1880.; roman o progonu prvih kršćana u Rimu za Neronove vladavine
Quo vadis (1896); ostali značajni romani: Bez dogme (Bez dogmatu, 1891), Obitelj Połanieckih
(Rodzina Połanieckich, 1895), monumentalni povijesni roman Križari (Krzyżacy, 1900), svjetski
poznat roman za mladež Kroz pustinju i prašumu (W pustyni i w puszczy, 1911)
Milovan Glišić (srpski 1847 – Dubrovnik 1908. realizam) Jedan od začetnika realizma u srpskoj
književnosti. Satirične pjesme i crtice. U pripovijetkama/novelama zavičajne tematike - Glava
šećera, Prva brazda, Šilo za ognjilo - opisao život sela pritisnuta birokracijom i lihvarenjem.
Komedije Dva cvancika (1883) i Podvala (1885).
Hristo Botev (bugarski, romantizam 1848.-1876.): pronađene samo 22 pjesme, balade i elegije. Pjesme
kao balada Hadži Dimităr, Vješanje Vasila Zevskog, Majci, Na oproštaju pripadaju vrhuncu
europske romantičarske klasike.
Octave Mirbeau (francuski 1848 – 1917). Isprva politički novinar u bonapartističkom i rojalističkom tisku.
Ugled je stekao djelima o normandijskome ruralnom ambijentu: zbirkom novela Pisma iz moje
kolibe (Lettres de ma chaumière, 1886) i romanesknom prozom Kalvarija (Le Calvaire, 1887), a
potvrdio ga romanima autobiografskih tonova Opat Jules (L’Abbé Jules, 1888) i Sébastien Roch
(1890), o isusovačkom odgoju. Najuspjeliji su mu satirični romani Vrt muka (Le Jardin des
 supplices, 1899) i Dnevnik jedne sobarice (Le Journal d’une femme de chambre, 1900). Napisao je
i više drama, npr. Zli pastiri (Les Mauvais Bergers, 1897), Posao je posao (Les Affaires sont les
affaires, 1903), u kojima je, kao i u cijelom stvaralaštvu, nastojao nadići rascjep naturalizma i
simbolizma.
August Strindberg (švedski, naturalizam-simbolizam-prema ekspresionizmu, utemeljio modernu dramu
1849.-1912.): romani Sin služavke i Inferno, drame Otac i Gospođica Julija; dramska trilogija Prema
Damasku, Mrtvački ples I Igra sna/snova; drama Majstor Olof (verzija u prozi I u stihu), roman
Crvena soba, kulturno-historijske studije Stari Stockholm, serija pripovijedaka Švedske sudbine I
pustolovine; Giftas (Ženiti se= Brakovi); romani Gotske sobe I Crne zastave; drama Spöksonaten
(Ghost Sonata)
James Whitcomb Riley (američki 1849 – 1916): poezija, većinom dijalektalna, I za djecu, npr. pjesme
"Little Orphant Annie" i "The Raggedy Man", većinom humoristične, I neke sentimentalne npr.
"Little Mandy's Christmas-Tree", "The Absence of Little Wesley", "The Happy Little Cripple"
Guy de Maupassant (naturalizam 1850.-1893.): novela Dunda/Grudvica loja; oko 300 novela, npr. novela
Na vodi; npr. zbirke pripovijedaka Kuća Tellier (1881.), Lovačke pripovijesti (1883), Gospođica Fifi
(Mademoiselle Fifi, 1883), Mjesečev sjaj (Clair de lune, 1884), Sestre Rondoli (Les Sœurs Rondoli,
1884), Yvette (1884), fantastične novele u zbirkama Le Horla (1887) i Uzaludna ljepota (L’Inutile
Beauté, 1890), romani Jedan život, Pierre I Jean (Petar I Ivan), Bel-Ami, Jaka/Jak kao smrt, Naše
srce; roman Ljubimac
Robert Louis Stevenson (poznat pod inicijalima R. L. S.) (škotski 1850 – Vailima, Samoa, 3. XII. 1894
neoromantizam). Okušao se kao pjesnik, putopisac i esejist, ali je najviše poznat po pustolovnim
romanima i pripovijestima. Od 1888. trajno je boravio na Samoi i samo jednom posjetio Europu.
Od djelâ za mladež najpoznatiji je roman Otok s blagom (Treasure Island, 1883). Napisao je i niz
djela vezanih uz škotsku i englesku povijest: pustolovni roman Otmica (Kidnapped, 1886), povijesni
roman s temom osvete i primjesama nadrealnoga Gospodar Ballantraea (The Master of Ballantrae,
1889), povijesnu romansu o Ratu dviju ruža Crna strijela (The Black Arrow, 1888). U zbirci
pripovijedaka od kojih su neke nedovršene, Noćne razonode na otoku (Island Night’s
Entertainments, 1893), pokazao je gotovo postkolonijalnu osjetljivost u odnosu prema
domorodačkomu stanovništvu. Osobito je značajna njegova romaneskna psihološka fantazija
Neobičan slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea (The Strange Case of Dr. Jekyll and Mr. Hyde, 1886).
Slijedom Frankesteina M. Shelley po tome što pokazuje tragičnu sudbinu znanstvenika, sanjara i
samotnjaka koji prelazi granice prirode, pa tako i dobra i zla, Stevenson odlazi i korak dalje u
tematizaciji dvojnosti ljudske psihe koja je obilježila ne samo književnu produkciju već i
psihoanalizu na prijelazu iz XIX. u XX. st. Jedan od najčitanijih pisaca engleskoga jezika,
svjetonazorom i poetikom neoromantik.

REALIZAM SE NASTAVLJA KOD NAS + ČEHOV + NJEMAČKA – NATURALIZAM, DALJE SIMBOLIZAM

Eugen (Evgenij) Kumičić (naturalizam 1850.-1904.): o Istri pripovijest-roman Jelkin bosiljak i roman
Začuđeni svatovi, Preko mora, 1889., Teodora, 1889.; o propadanju plemstva/kritika ekonomskog
I moralnog rasula -romani Olga i Lina, Gospođa Sabina (1883.), Otrovana srca; Pobijeljeni grobovi
(1896.); ratno izvješće Pod puškom (Balkan, 1886.); povijesni romani Urota Zrinsko-Frankopanska
(Dom i sviet, 1892–93) i Kraljica Lepa ili Propast kraljeva hrvatske krvi (1902).
Kate Chopin [šọu'pæn] (američka 1851 –1904 realistička fikcija) Spisateljica. American author of short
stories and novels, of Louisiana Creole heritage. Opisuje društvenu okolinu kreolaca
(Amerikanaca francuskoga podrijetla) u New Orleansu i njegovoj okolici: u novelama i u romanu
Buđenje (The Awakening, 1899), koji je izazvao skandal zbog junakinjine pobune protiv muževe
dominacije i njezinih neskrivenih spolnih pobuda. She is considered by scholars to have been a
 forerunner of American 20th-century feminist authors of Southern US or Catholic background,
such as Zelda Fitzgerald. Slavna kratka priča: Priča o jednome satu ("The Story of an Hour"),
Janko Kersnik (slovenski, realizam 1852.-1897.): romani Ciklame (Ciklamen 1883.), Agitator (1885), Rošlin
i Vrjanko (Rošlin in Vrjanko, 1889), Skorojevići (Jara gospoda, 1893); ciklus novela Seoske slike
(Kmetske slike, 1882.–91.) npr. pripovijetka Očev grijeh (Očetov greh 1894.)
Simo Matavulj (srpski, iz Dalmacije, živio u Dalmaciji, Crnoj Gori I Srbiji, realizam 1852.-1908.): roman
Bakonja fra Brne (1892.), pripovijetka Pilipenda
José Julián Martí Pérez (kubanski, modernismo 1853.-1895.): Diario de Campaña (Campaign Diary); 1869
domoljubna dramatska pjesma/drama u stihu Abdala; 1869 poznati sonet "10 de octubre"; 1871:
politički članak El presidio político en Cuba; 1873: La República Española ante la revolución
cubana; 1875: Amor con amor se paga; esej Emerson 1882.; 1882: zbirka pjesama Ismaelillo
(Little Ishmael); 1882 Ryan vs. Sullivan; 1882 Un incendio; 1882 El ajusticiamiento de Guiteau;
1883 "Batallas de la Paz"; 1883 " Que son graneros humanos"; 1883 Karl Marx ha muerto; 1883 El
Puente de Brooklyn; 1883 "En Coney Island se vacía Nueva York"; 1883 " Los políticos de oficio";
1883 "Bufalo Bil"; 1884 Los caminadores"; 1884 Norteamericanos; 1884 El juego de pelota de
pies; 1885: roman Amistad funesta; 1885 Teatro en Nueva York; 1885 '"Una gran rosa de bronce
encendida"; 1885 Los fundadores de la constitución; 1885 "Somos pueblo original"; 1885 "Los
políticos tiene sus púgiles"; 1886 Las revueltas anarquistas de Chicago; 1886 "La ensenanza";
1886 "La Estatua de la Libertad"; 1887 esej El poeta Walt Whitman; 1887 El Madison Square;
1887 Ejecución de los dirigentes anarquistas de Chicago; 1887 La gran Nevada; 1888 El ferrocarril
elevado; 1888 Verano en Nueva York; 1888 "Ojos abiertos, y gargantas secas"; 1888 "Amanece y
ya es fragor"; 1889: magazine for children 'La edad de oro'; 1889 El centenario de George
Washington; 1889 Bañistas; 1889 "Nube Roja"; 1889 "La caza de negros"; 1890 " El jardín de las
orquídeas"; 1891 zbirka pjesama Versos Sencillos (Simple Verses): npr. domoljubna pjesma
Guantanamera; Versos Libres (Free Verses) (1891); 1891 esej "Nuestra América" ("Our America"
(1881)); esej “Bolívar” (1893); 1894 "¡A Cuba!"; 1895: proklamacija kubanske nezavisnosti
Manifiesto de Montecristi- zajedno s Máximo-m Gómez-om;
Ante Kovačić (realizam 1854.-1889.): romani U registraturi (1888.), Fiškal, Među žabari, roman
Baruničina ljubav; travestija Smrt Babe Čengićkinje na Mažuranićev ep, 1880., serija feljtona Iz
Bombaja (1879., 1884.); uspjelo satiričko ostvarenje
Arthur Rimbaud (preteča simbolizma I nadrealizma 1854.-1891.): pjesme: npr. Pijani brod, zadnja
pjesma The barrack-room of night: Dream; pjesnička autobiografija Sezona u paklu; zbirka
poetskih fragmenata u prozi I slobodnom stihu Iluminacije
Oscar Wilde – puno ime Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde (modernizam-larpurlartizam I dekadentni
esteticizam 1854.-1900.): pripovijetke Zločin lorda Artura Sevila (1891.); roman Slika Doriana
Graya 1891.; drama Saloma; zbirke dječjih fantasy priča Sretni kraljević I druge bajke- The Happy
Prince and Other Stories (1888) i A House of Pomegranates (1891); salonska komedija Važno je
zvati se Ernest; Balada o readinškoj tamnici; autobiografski esejistički zapis De profundis
Ksaver Šandor Gjalski (Đalski = Ljubomil Tito Josip Franjo Babić) (realizam 1854.-1935.): lirsko-
impresionistički ciklus zapisa i sjećanja na tradiciju i ugođaje plemenitaškoga života/ svijet
zagorskoga plemstva i njegovo propadanje: zbirka novela Pod starim krovovima/Pod starimi
krovovi (1886.) npr. socijalna novela Perillustris ac generosus Cintek, roman Na rođenoj grudi i U
novom dvoru i pripovijetke Iz varmegj/đ/inskih dana, 1891. i Diljem doma, 1899.; politički roman
U noći; povijesni romani: Osvit, Za materinsku rieč i Dolazak Hrvata, romani Radmilović, Janko
Borislavić 1887.
Stevan Sremac (realizam 1855.-1906.): Pripovetke; romani (ili opsežnije pripovijetke koje su obujmom
nadrasle žanr) "Ivkova slava", 1895., "Pop Ćira i pop Spira", 1898., i "Zona Zamfirova", 1903., niz
 pripovijesti među kojima se ističu "Vukadin", "Limunacija na selu", Čiča Jordan", "Kir Geras", "Ibiš-
aga"
Karl/Carl Ewald (danski 1856 - 1908) war ein dänischer Schriftsteller. Die naturkundlichen Märchen, die
bald auf fünf Bände anwuchsen, begründeten seine literarische Bekanntheit. Weitere
Geschichten von Pflanzen, Tieren und astronomischen Gegebenheiten folgten. Er entwickelte
sich zu einem vielseitigen Schriftsteller und schrieb auch Novellen, historische und
zeitgenössische Romane, Lustspiele und satirische Skizzen. In Deutschland wurden vor allem die
Märchen und die Erzählung Das Zweibein/ Der Zweifüßler. Das Märchen vom Menschen.
bekannt.
Lyman Frank/Frank L./ Baum (američki 1856. – 1919.): pisac romana za djecu, najpoznatiji: Čarobnjak iz
Oza, napisao trinaest nastavaka serijala iz Oza. Njegov opus se sastoji od 55 romana, devet drugih
fantastičnih romana, 82 kratke priče, preko 200 pjesama, te nepoznatog broja izgubljenih
romana, scenarija i raznih rukopisa.
Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.) My Inventions: The Autobiography
of Nikola Tesla 1995- a book compiled and edited by Ben Johnston detailing the work of Nikola
Tesla. The content was largely drawn from a series of articles that Nikola Tesla had written for
Electrical Experimenter magazine in 1919, when he was 63 years old. Tesla's personal account is
divided into six chapters covering different periods of his life: My Early Life, My First Efforts At
Invention, My Later Endeavors, The Discovery of the Rotating Magnetic Field, The Discovery of
the Tesla Coil and Transformer, The Magnifying Transmitter, and The Art of Telautomatics. Tesla's
autobiography was first published as a six-part 1919 series in the Electrical Experimenter
magazine. The series was republished as Moji Pronalasci – My Inventions, Školska Knjiga, Zagreb,
1977. It is presently available in book form, My Inventions: The Autobiography of Nikola Tesla,
Hart Brothers, Williston, Vermont, 1982.
George Bernard Shaw NN (novi realizam, 2. Razdoblje modernizma 1856.-1950.): drame Kuće udovaca,
Zanat gospođe Warren, Candida, Đavolov učenik 1897., Pygmalion, Sveta Ivana 1924., Man and
Superman (1902.), Androklo I lav, Major Barbara; politički traktat The Intelligent Woman's Guide
to Socialism and Capitalism; novela The Adventures of the Black Girl in Her Search for God 1932.
Karl Adolph Gjellerup NN (danski 1857 – 1919) pjesnik i romanopisac. Iako iz svećeničke obitelji,
Gjellerup je u mladosti prihvatio radikalne Brandesove ideje: roman Idealist (En idealist, 1878),
zbirka pjesama Crveni glog (Rødtjørn, 1881) i roman Naučnik u Germana (Germanernes lærling,
1882), u kojem se izruguje teolozima. Poslije se okrenuo nacionalnim mitskim temama (tragedija
Brynhild, 1884. i dr.). Zbirka pjesama Knjiga o mojoj ljubavi (Min kjærligheds bog, 1889) i
realističan roman o svojoj ljubavi – Minna (1889), koji je postigao međunarodni uspjeh.
Naturalistički roman Mlin (Møllen, 1896). Roman Savršena supruga (Det fuldendtes hustru,
1907). Romani Božji prijatelji (Guds venner, 1916) i Zlatna grana (Den gyldne gren, 1917).
Joseph Conrad (pravo ime Jozef Teodor Konrad Nalecz Korzeniowski, engleski, poljskog porijekla,
romantički realizam, modernizam, blisko impresionizmu 1857.-1924.): antikolonijalistički pamflet-
novela "Srce tame" (Heart of Darkness), romani "Lord Jim" (Lord Jim) 1900., "Slučaj" (Chance)
1913., "Pobjeda" (Victory) 1915., "Nostromo", "Tajni agent" (The Secret Agent) 1907., "Pred
zapadnjackim očima" (Under Western Eyes), 1911., dugačke pripovijesti "Crnac s Narcisa" (The
Nigger of the Narcissus) 1897., "Mladost" 1902., "Tajfun"(Typhoon) 1903., "Pojas sjene" (The
Shsadow Line) 1917.
Hermann Sudermann (naturalizam 1857.-1928.): drama Čast (Die Ehre); zbirka pripovijedaka Im
Zwielicht (1886.), Bildungsroman s elementima Gesellschaftsromana Frau Sorge (Gospođa Briga)
1887., roman Der Katzensteg (1890.), drama Die Ehre 1889., Künstlerdrama Sodoms Ende
(Propast Sodome 1891.), drama Heimat (Zavičaj 1893.), drama Das Glück im Winkel, drama
Johannes (1898.), 4 pripovijetke Litauische Geschichten Litavske pripovijesti 1917.
Ivo Vojnović (simbolizam-protomodernizam-modernost 1857.-1929.): dramska Dubrovačka trilogija:
Allons enfants!, Suton i Na taraci; pripovijetka Geranium; drama Ekvinocij(o), salonska komedija
Psyche; lirika Lapadski soneti; drama Gospođa sa suncokretom (1912.); drama Maškarate ispod
kuplja; narodno-političke drame Smrt majke Jugovića, Lazarovo Vaskrsenje
Henrik Pontoppidan NN (danski 1857 –1943 realizam). Pisao je oštru, satiričku kritiku društva,
oslikavajući siromaštvo sela. Likovi su često ljudi koji mnogo obećavaju, no život im prolazi u
razočaranjima i završava osamljeničkom smrću. Romaneskna trilogija: Obećana zemlja (Det
fortjættede land, 1891–95), potom satira o svećenstvu i licemjerju danskog društva Sretni Per
(Lykke-Per, 1898–1904), te kritika kulturnog i političkoga života u Danskoj Svijet mrtvih (De dødes
rige, 1912–16).
Josip Kozarac (realizam-moderna 1858.-1906.): roman s tezom Mrtvi kapitali (Vienac, 1889.), nedovršeni
roman Živi kapitali; pripovijetke: socijalni problemi: Proletarci (Vienac, 1888.) i Krčelići ne će
ljepote (Dom i sviet, 1888.), odnos sela I grada: Tri dana kod sina (Prosvjeta, 1897.) i Rodu u
pohodu (Vienac, 1899.), ljepote rodnoga krajolika (Slavonska šuma, Vienac, 1888.), posljedice
raspada patrijarhalnoga morala: Tena 1894., Biser-Kata, Vienac, 1887., posljedice bračne nevjere:
Donna Ines, Vienac, 1890.; Tri ljubavi, 1894.; Mira Kodolićeva, 1895.; Oprava, 1899. Novela Moj
djed.
Selma Lagerlöf NN (švedska 1858 – 1940). Javila se romanom Saga o Gösti Berlingu (Gösta Berlings saga,
I–II, 1891). Jedna je od najizvornijih pripovjedačica u europskoj književnosti s kraja XIX. i početka
XX. stoljeća. Stvaralaštvo joj je protkano pučkim pjesmama, legendama, islandskim sagama i
usmenim pripovijetkama. Posljednjih godina uključila se u borbu protiv nacizma pomažući
židovskim izbjeglicama. Ostala djela: roman Blago gospodina Arnea (Herr Arnes penningar, 1904),
trilogija Löwensköldski prsten (Löwensköldska ringen, 1925), Charlotte Löwensköld (1925) i Anna
Svärd (1928), Legende o Kristu (Kristuslegender, 1904), djelo za djecu Čudesno putovanje Nilsa
Holgerssona po Švedskoj (Nils Holgerssons underbara resa genom Sverige, I–II, 1906–07),
memoari Priča o priči i druge priče (En saga om en saga och andra sagor, 1908), Mårbacka (1922).
Vjenceslav Novak (realizam 1859.-1905.): romani: Posljednji Stipančići; Dva svijeta; Pod Nehajem; Tito
Dorčić; pripovijetke: Iz velegradskog podzemlja; Nezasitnost i bijeda; U glib; Pripovijest o Marcelu
Remeniću; Majstor Adam; Pred svjetlom
Arthur Conan Doyle (1859 – 1930). Po zanimanju liječnik, tvorac je jednog od najpopularnijih književnih
likova, privatnoga detektiva Sherlocka Holmesa. Obogativši detektivsku fabulu strogim logičkim
zaključivanjem i pouzdanjem u egzaktne znanosti, te razrađenim odnosom enigmatičnog i
ekscentričnog junaka i njegova prijatelja, prostodušna liječnika Watsona, objavio je nekoliko zbirki
priča i romana obilježenih ozračjem kasnoga viktorijanskog razdoblja: Grimizna studija (A Study in
Scarlet, 1887), Znak četvorice (The Sign of Four, 1890), Pustolovine Sherlocka Holmesa (The
Adventures of Sherlock Holmes, 1892), Uspomene Sherlocka Holmesa (The Memoirs of Sherlock
Holmes, 1894), Baskervilski pas (The Hound of Baskervilles, 1902), Povratak Sherlocka Holmesa (The
Return of Sherlock Holmes, 1905). Pisao je i povijesne romane, npr. Bijeli odred (The White
Company, 1891), pustolovne priče, ratne izvještaje, putopise.
Sholem Aleichem/Aleykhem (Solomon Naumovich Rabinovich, iz Ukrajine, židovski, na jidišu 1859.-
1916.): Moj pohod u Berdičev (1000 najljepših novela, između 1883. i smrti, možda u 80-tima kad je
bio u Berdičevu i pisao novele tamo); Dječak Motl (Motl Peysse dem chasns =Motl, Peysi the
Cantor's Son), niz kratkih priča čiji je protagonist Tevye der milkhiker -Tewje, der Milchmann;
pripovijetka Tsvey Shteyner ("Two Stones"), autobiografija Funem yarid [From the Fair]
Jerome Klapka Jerome (engleski 1859. – 1927., humoristična djela): best known for the comic travelogue
Three Men in a Boat (1889). Other works include the essay collections Idle Thoughts of an Idle
Fellow (1886) and Second Thoughts of an Idle Fellow; Three Men on the Bummel, a sequel to Three
Men in a Boat; and several other novels.
Carl Gustaf Verner von Heidenstam NN (švedski 1859 – 1940) pjesnik i prozaik. Utemeljitelj novina
Svenska Dagbladet (1897). Postao vodećim pjesnikom novoromantičnoga pokreta 1890-ih godina.
Manje uspjeli romani: Endymion (1889) te Šveđani i njihovi poglavari (Svenskarna och deras
hövdingar, I–II, 1908–11). Knjiga eseja Renesansa (Renässans, 1889): iskazao svoje umjetničke ciljeve
i poetička shvaćanja. Druga djela: zbirke pjesama Godine hodočašća i skitnje (Vallfart och
vandringsår, 1888), Pjesme (Dikter, 1895) i Nove pjesme (Nya Dikter, 1915), , ep Karolinci
(Karolinerna, I, 1897, II, 1898), novela Sveti Juraj i zmaj (Sankt Göran och draken, 1900).
Knut Hamsun NN (neoromantizam, neorealizam 1859.-1952.): epski roman Blagoslov zemlje (Growth of
the Soil) 1917., Glad (nor.: Sult), romani Pan (1894), Zanesenjak (1904), Benoni (1908), Ruža (1908);
Misterije, Pod jesenjim zvijezdama, Posljednja radost, Skitnice, Prigušena svirka jedne skitnice,
Victoria (1898); 1893 Urednik Lynge; Nova zemlja (Ny Jord, 1893.); ??ostala djela: Na vratima
carstva (Ved Rigets Port, 1895.), Igra života (Livet Spil, 1896.), Suton (Aftenrøde, 1896.), Munken
Vendt (1902.), Kraljica Tamara (Dronning Tamara, 1903.), Djeca svoga vremena (Børn av Tiden,
1913.), Gradić Segelfoss (Segelfoss By, 1915.), Žene na studencu (Konerne ved Vandposten, 1920.)
Posljednje poglavlje (Siste Kapitel, 1923.), Kolovoz (August, 1930.), Ali život živi (Men livet Lever,
1935.), Krug se zatvara (Ringen sluttet, 1936.), Po zaraslim stazama (Paa gjengrodde Stier, 1949.)
Anton Pavlovič Čehov (kraj ruskog realizma, utemeljio modernu dramu 1860.-1904.): novele Paviljon br.
6 (Palata No. 6, 1892.), Crni monah (Černyj monah, 1894.), Student (1894.), trilogija Čovjek u futroli
(Čelovek v futljare), Ogrozd (Kryžovnik) i O ljubavi (O ljubvi) 1898., Dama sa psićem (Dama s
sobačkoj, 1899.), pripovijesti Seljaci (Mužiki, 1897), U jaruzi (V ovrage, 1900), drame Galeb (Čajka)
1896., Ujak Vanja (Djadja Vanja, 1897.), Tri sestre (Tri sestry, 1900.–01.), Višnjik (Višnëvyj sad,
1903.–04.), Podoficir Prišibejev (Podoficir Prišibejev i ostale humoreske). Poznata kratka priča Dama
sa psom ("Lady with Lapdog" ili "Lady with the Dog") - It is one of Chekhov's most famous pieces of
short fiction, and Vladimir Nabokov considered it to be one of the greatest short stories ever
written.
Sir James Matthew Barrie, 1st Baronet, OM (škotski 1860 – 1937 Petar Pan fantasy) novelist and
playwright, best remembered as the creator of Peter Pan. An adult novel The Little White Bird –
contains several chapters written in a softer tone than the rest of the book, which introduced the
character and mythology of Peter Pan. Those chapters were soon published separately as a
children's book, Peter Pan in Kensington Gardens. A 1904 West End "fairy play" Peter Pan, or The
Boy Who Wouldn't Grow Up, about an ageless boy and an ordinary girl named Wendy who have
adventures in the fantasy setting of Neverland. A biographical account of his mother Margaret
Ogilvy (1896). A comic stage play The Admirable Crichton.
Lou Andreas-Salomé (Sankt Peterburg, 12. veljače 1861. — Göttingen, 5. siječnja 1937.) bila je rusko -
njemačka psihoanalitičarka, filozofkinja, intelektualka. Napisala je brojna književna djela kao što su:
“Ruth” (1895.), “Rodinka” (1922); eseje o Nietzcheu, Lavu Tolstoju, Rilkeu, psihoanalizi, feminizmu i
dr. Također je autorica autobiografije “Moj život” (1951.). She was one of the first female
psychoanalysts and one of the first women to write psychoanalytically on female sexuality, before
Helene Deutsch, before she ever met Freud, in her book Die Erotik (1911). She wrote more than a
dozen novels and novellas, including Im Kampf um Gott, Ruth, Rodinka, Ma, Fenitschka – eine
Ausschweifung, as well as non-fiction studies such as Henrik Ibsens Frauengestalten (1892), a study
of Ibsen's female characters, and a book on Nietzsche, Friedrich Nietzsche in seinen Werken (1894).
Novel Das Haus (1921), appeared in 2021 under the title Anneliese's House.
Italo Svevo (pravoga imena Ettore (Hector Aron) Schmitz, talijanski, tršćanska književnost, modernizam
1861. - 1928.): tri romana: potresna slika dekadencije građanskog čovjeka u kozmopolitskom
ambijentu Trsta: prvi roman Una vita (1892.), drugi roman Kasna ljubav (prevedeno i kao Mlada
starost) (Senilità, 1898.), treći roman klasični modernistički roman Zenova svijest (La coscienza di
 Zeno, 1923.), priče: Uspjela podvala (Una burla riuscita, 1926.), Corto viaggio sentimentale
(nedovršeno, objavljeno postumno) I druge
Rabindranath Tagore NN (Robindronath Thakur, Bengalac, književnost na bengaliju 1861.-1941. Kalkuta)
poetry, novel, drama, short story, essay. Zbirka 103 pjesme u prozi Gitandžali (prijevod iz njegove tri
zbirke religioznih pjesama) (Pjesme darovnice)/poetska zbirka "Pjesma dara i žrtve" -višnuistička
poezija, najbolja je lirika, "Ljepota", "Mjesec/Mladi mjesec?", "Vrtlar"; zbirke pripovjetki: "Gladno
kamenje", "Prekinute veze"; drame (lirske drame): "Citra", "Kralj tamne sreće/Kralj tamne sobe",
"Sannyasi", "Žrtva", "Kralj i kraljica", "Pošta"; romani: "Brodolom", "Gradinar", "Dom i svijet", Gora,
"Binodini"; memoari: "Sjećanja"; esenji Sadhana, politička rasprava Nacionalizam
Janko Leskovar (realizam 1861.-1949.): novela Misao na vječnost 1891., pripovijetke Katastrofa i Poslije
nesreće, Kraljica zemlje, jedina dva romana: Propali dvori i Sjene ljubavi
O. Henry – pravo ime William Sydney Porter (američki 1862 – 1910) An American short story writer.
Porter's works include "The Gift of the Magi" (Dva mudraca) – slavna kratka priča - a sentimental
story with a moral lesson about gift-giving, "The Duplicity of Hargraves", and "The Ransom of Red
Chief".
Arthur Schnitzler (austrijski, Bečka moderna- fin de siècle 1862.-1931.): pripovijetke „Lieutenant Gustl“
(Poručnik Gustl 1901) und „Fräulein Else“ (Gospođica Elza 1924); drame: ciklus
jednočinki Anatol, 1889–93, Ljubakanje (Liebelei), 1895, dijaloški ciklus Kolo (Reigen. Zehn
Dialoge, 1900); Novela sna (Traumnovelle, 1926); još drame: groteska Zeleni kakadu (Der grüne
Kakadu, 1899), komedija Međuigra (Zwischenspiel, 1904), Usamljen put (Der einsame
Weg, 1904), tragikomedija Daleka zemlja (Das weite Land, 1911), Professor Bernhardi (1912)
Gerhart Hauptmann NN (naturalizam, simbolizam, 2. razdoblje modernizma 1862.-1946.): pripovijetka
Čuvar pruge Thiel (Bahnwärter Thiel 1887.) drama, roman. Drame Pred zoru/Pred sunčevim izlaskom
(Vor Sonnenaufgang); Tkalci (Die Weber 1892.); Osamljeni ljudi (Einsame Menschen, 1891.) i
Dabrovo krzno (Der Biberpelz, 1893.)
Maurice Maeterlinck NN (flamanski, piše na francuskom, = belgijski, simbolizam, 2. razdoblje
modernizma 1862.-1949.) drama, poezija, esej. Simbolističke drame Pelléas I Mélisande; Princeza
Melaine; Unutrašnjost; Plava ptica (danas dječji igrokaz); pjesnička znanstveno-popularna djela Život
pčela, Inteligencija cvijeća, Život mrava
Gabriele D’Annunzio (Carduccijev pjesnički klasicizam, verizam u pripovjedaštvu 1863.-1938.): poezija
(Primo vere, 1879) i Novi pjev (Canto novo, 1882); roman Užitak (Il piacere, 1889), romani Giovanni
Episcopo (1891) i Nevin (L’innocente, 1892); najava sutonske poezije Rajska pjesan (Poema
paradisiaco, 1893); romani Trijumf smrti (Il trionfo della morte, 1894), Djevice sa stijena (Le vergini
delle rocce, 1895), Vatra (Il fuoco, 1900); zbirke poezije Međuigra stihova (Intermezzo di rime,
1884), Pjesme Izoldi – Himera (L’Isotteo – La Chimera, 1884) i Rimske elegije (Elegie romane, 1892);
drame Mrtvi grad (La città morta, 1899) i La Gioconda (1899); lirska remek-djela Slavospjevi (Laudi,
1903–04): Maia, Elettra i Alcyone
Frank Wedekind (antinaturalizam, razvoj-preteča ekspresionizma, antiiluzionistički teatar 1864.-1918.):
drame: prva drama Proljetno buđenje (Frühlingserwachen, 1891); Zemni duh (Der Erdgeist, 1895),
Pandorina kutija (Die Büchse der Pandora, 1904), Lulu - Zusammenfassung von Erdgeist und Die
Büchse der Pandora (1913), Mrtvački ples (Totentanz, 1906., späterer Titel: Tod und Teufel), Glazba
(Musik, 1908), Der Marquis von Keith (1901); zbirka pjesama Četiri godišnja doba (Die vier
Jahreszeiten, 1905); Moritat (ulična balada o strašnom događaju) Der Tantenmörder (1902);
fragment romana ili nedovršena pripovijetka Mine-Haha oder Über die körperliche Erziehung der
jungen Mädchen, (1903); ep za djecu Der Hänseken
Erik Axel Karlfeldt NN (švedski 1864 – 1931) pjesnik. Gubitak roditeljskoga doma htio je nadoknaditi
pjesništvom, kojim je uspio rekreirati staru seosku Švedsku, od jezika pa do ozračja. Djela: Pjesme
divljine i ljubavi (Vildmarks- och kärleksvisor, 1895), Fridolinove balade i druge pjesme (Fridolins
 visor och andra dikter, 1898), Fridolinov rajski vrt i dalarnske zidne slikarije u rimama (Fridolins
lustgård och Dalmålningar på rim, 1901), Flora i Pomona (Flora och Pomona, 1906), Flora i Belona
(Flora och Bellona, 1918), Jesenji rog (Hösthorn, 1927) i dr.
Branislav Nušić (srbijanski 1864.-1938.): drame: Gospođa ministarka, Narodni poslanik, Ožalošćena
porodica, Pokojnik, Sumnjivo lice; romani: Opštinsko dete, Hajduci; humoristična Autobiografija;
pripovijetke: Politički protivnik, Posmrtno slovo, Klasa
(Velimir Deželić (Stariji) (1864.-1941.): U buri i oluji (1902.), Hrvatske slave sjaj 1924.; trilogija Petar
Krešimir 1932.)
Silvije Strahimir Kranjčević (realizam, ?radikalni romantičar u europskom smislu, socijalni pjesnik 1865.-
1908.): Pjesme (1883.-1908.), izbor iz poezije: Mojsije; Gospodskom Kastoru; Iza spuštenijeh
trepavica 1892.; pjesma Noć na Foru, zbirke Bugarkinje 1884., Izabrane pjesme, 1898., Trzaji, 1902.,
Pjesme, 1908., znamenite pjesme: Ditiramb, Angelus, Mojsije, Lucida intervalla (1893.), Mramorna
Venus (1894.), Anđeo bola, Heronejski lav (1895.), Misao svijeta, Zadnji Adam (1896.), Resurrectio,
Moj dom (1897.), Sveljudski hram (1901.)
Joseph Rudyard Kipling NN (1865.-936.): "Balade iz vojarne", "Priproste priče s planine"- Plain Tales from
the Hills, 1888, "Sablasna rikša i druge priče", "Knjiga o džungli"- The Jungle Book (1894), The Second
Jungle Book, 1895., roman ?za djecu? epizodne strukture "Kim"- Kim (1901); "Svjetlost se ugasila",
"Kako je slon dobio surlu", kratke priče "The Man Who Would Be King"- Čovjek koji je htio biti kralj
(1888) I Na gradskom bedemu (On the City Wall); zbirka o vojničkome životu Tri vojnika (Soldiers
Three, 1890); priče za djecu Baš je tako bilo (Just So Stories, 1902), Puck s Pookova brda (Puck of
Pook’s Hill, 1906); pjesme "Mandalay" (1890), "Gunga Din" (1890), "The Gods of the Copybook
Headings" (1919), "The White Man's Burden"-Breme bijelog čovjeka (1899), "If—" (1910)-Ako-
William Butler Yeats NN (irski, simbolizam, ?=modernizam 1865.-1939.): fantastična pripovijetka The
Island of Statues; pamflet Mosada: A Dramatic Poem; zbirka pjesama The Wanderings of Oisin and
Other Poems (1889., ep The Wanderings of Oisin); drama The Player Queen; drame On Baile's
Strand (1904.), Deirdre (1907.), plesna drama The King of the Great Clock Tower (1934.); pjesme
Poems (1895.), The Secret Rose (1897.), The Wind Among the Reeds (1899.); ep The Isle of Statues;
A Dialogue Between Self and Soul; zbirke poezije The Green Helmet (1910.), Responsibilities (1914.),
The Tower (1928.), The Winding Stair (1933.), and New Poems (1938.)
Romain Rolland NN (franc. 1866 – 1944). Dramatist, essayist, novelist. Drame je skupio u dva ciklusa:
Kazalište revolucije (Le Théâtre de la révolution, 1909), koje čine komadi o Francuskoj revoluciji (npr.
Vuci – Les Loups, 1898; Danton, 1899), te Tragedije vjere (Les Tragédies de la foi, 1909).
Romansirane biografije slavnih umjetnika: Michelangela (Michelangelov život – Vie de Michel-Ange,
1906), L. N. Tolstoja (Tolstojev život – Vie de Tolstoï, 1911) te posebice L. van Beethovena
(Beethovenov život – Vie de Beethoven, 1903; Goethe i Beethoven – Goethe et Beethoven, 1930;
Pjev uskrsnuća – Le Chant de la Résurrection, 1937; Nezavršena katedrala – La Cathédrale
interrompue, 1943–45). Napisao je i biografije G. F. Händela i H. Berlioza. Najpoznatije mu je djelo
opsežan ciklički roman u 10 svezaka roman rijeka (roman-fleuve) Jean-Christophe (1904–12). Nakon
burlesknoga romana u duhu F. Rabelaisa Colas Breugnon (1919), roman rijeke u 7 svezaka Očarana
duša (L’Âme enchantée, 1922–33). Mnogobrojni eseji; žestoke je polemike izazvao njegov pacifistički
pamflet Iznad svjetine (Au-dessus de la mêlée, 1914). Introspektivna autobiografska proza Unutarnji
život (Le Voyage intérieur, 1942), Memoari (Mémoires, 1956), dnevnici te bogata korespondencija
(sa Ch. Péguyem, P. Claudelom, S. Freudom, S. Zweigom, H. Hesseom, R. Tagoreom).
Herbert George (H.G.) Wells (pionir SF-a 1866.-1946.): SF romani: Vremenski stroj (The Time Machine)
(1896.), Nevidljivi čovjek (The Invisible Man) (1897.), Rat svjetova (The War of the Worlds) (1898.),
Otok doktora Moreaua (The Island of Dr. Moreau) (1896.), roman Obrisi budućnosti/Oblik stvari što
dolaze (The Shape of Things to Come) (1933.); vojni SF The War in the Air (1907); utopijski roman
Ljudi poput bogova (Men Like Gods) (1923.); komični romani Ljubav i gospodin Lewisham – Love and
 Mr. Lewisham, 1900; Povijest gospodina Pollyja – The History of Mr. Polly, 1910.; utopijski roman za
društveni napredak i socijalističke doktrine Moderna utopija – A Modern Utopia, 1905.; distopijski
roman When the Sleeper Wakes (1899, druga verzija The Sleeper Awakes, 1910); roman The World
Set Free; autobiografsko djelo Eksperiment s autobiografijom (Experiment in Autobiography, 1934);
vrhunac je njegova pesimizma nakon II. svjetskoga rata djelo, možda esej, Duh na kraju snaga (Mind
at the End of its Tether, 1945.). Slavna kratka gotska priča Crvena soba.
Jacinto Benavente y Martínez NN (španjolski 1866 –1954). Dramski pisac, obnovitelj španjolskoga
kazališta krajem XIX. i početkom XX. st. Napisao 172 dramska teksta. One of the foremost Spanish
dramatists of the 20th century. U početku satirički prikazivao društvo, poslije prigrlio
konzervativizam. Drame: Poznati ljudi (Gente conocida, 1896), Subotnja večer (La noche del sábado,
1903).

MALO MODERNIZAM, MALO SIMBOLIZAM, GORKI

Rubén Darío (pravo ime Félix Rubén García Sarmiento, Nicaragua, hispanski književnik, utjecaj
parnasovaca I simbolista, začetnik španjolsko-američkog pokreta modernismo 1867.-1916.): pjesme
I tekstualna proza Azul 1888., 1890. prošireno; Epístolas y poemas =Primeras notas; Rimas (1887.),
Abrojos (1887.); Prosas profanas y otros poemas; članci o piscima Los raros; kronike o stanju
španjolske nacije España Contemporánea: Crónicas y retratos literarios; Cantos de vida y esperanza,
los cisnes y otros poemas: npr. pjesma "Salutación del optimista"; autobiografija La vida de Rubén
Darío escrita por él mismo; njegov književni razvoj Historia de mis libros; Canto a la Argentina y otros
poemas
John Galsworthy NN (edvardijanska era 1867.-1933.): Tamni cvijet (The Dark Flower 1913.); romani The
Forsyte Saga (1906.–1921.): prvo djelo iz trilogije Forsyte: The Man of Property (1906.), its sequels: A
Modern Comedy and End of the Chapter (The Forsyte Chronicles obuhvaćaju ukupno 17 djela);
kratke priče From the Four Winds; The Island Pharisees (1904.); drama The Silver Box (1906); drame
Strife (1909.) and The Skin Game (1920.), drame Justice (1910.), Loyalties (1922.)
Luigi Pirandello NN (nastavljač verizma (naturalizam), prema egzistencijalizmu I
nadrealizmu=modernizam, 1. I 2. Razdoblje modernizma 1867.-1936.): roman Pokojni Matija
Pascal; 200 majstorskih novela u zbirci Novele za jednu godinu; drame skupno nazvane Gole maske:
Šest lica traži autora/Šest osoba traži pisca, Tako je- ako vam se činim, Henrik IV; romani Izopćena,
Njen muž, Snimamo, Netko, nitko I sto tisuća; još drama: Čovjek, životinja I krepost, Odjenuti nage,
Život što ti ga dadoh, Naći se, Ne zna se kako…
Władysław Stanisław Reymont NN (poljski, malo realizma I naturalizma, malo simbolizma 1867.-1925.):
roman Seljaci (Jesen, Zima, Proljeće, Ljeto); romani Komediantka (The Deceiver) (1895) i Fermenty
(Ferments) (1896.); roman Ziemia Obiecana (The Promised Land) (1897.); roman Wampir; kratke
priče "Śmierć" ("Death") (1893.), "Suka" ("Bitch") (1894.), "Przy robocie" ("At Work") and "W
porębie" ("In the Clearing") (1895), "Tomek Baran" (1897.), "Sprawiedliwie" ("Justly") (1899.) I
skica za roman Marzyciel (Dreamer) (1908.); reportaže Pielgrzymka do Jasnej Góry (Pilgrimage to
Jasna Góra) (1894.), Z ziemi chełmskiej (From the Chełm Lands) (1910. – o progonima Uniata), Z
konstytucyjnych dni (From the Days of the Constitution) (o revoluciji 1905.)
Ante Tresić Pavičić (1867. – 1949. i političar) Pjesme (Glasovi s mora jadranskoga, 1891; Nove pjesme,
1894; Djuli i sumbuli, 1900; Sa kninske tvrđave, 1902; Valovi misli i čuvstava, 1903; Sutonski soneti,
1904., i dr.), drame s motivima iz nacionalne i klasične povijesti, romani i pripovijesti, te putopisi –
po kojima je danas najcjenjeniji: Po Lici i Krbavi, 1895; Po Bosni i Hercegovini, 1896; Po moru, 1897;
Poleti okolo Biokova, 1902; Po Ravnim kotarima, 1906; Preko Atlantika do Pacifika, 1907), rasprave
i ep Gvozdansko. Pjesnički vrhunac dosegnuo je sjetnim impresionističkim ugođajima kojima
nadmašuje potonju prigodničarsku, politički i filozofski intoniranu, uglavnom utilitarnu poeziju,
 najvrjednija ostvarenja postigao je u zatvorenim i vezanim lirskim formama, prethodeći V. Nazoru,
A. G. Matošu i V. Vidriću
Edmond Rostand (1868.-1918.): zbirka pjesama Les Musardises 1890., drame u stihovima: najpoznatija
drama Cyrano de Bergerac 1897., Les Romanesques 1894. (Romantične duše); La Princesse
Lointaine, La Samaritaine, L'Aiglon, La Dernière Nuit de Don Juan, Chantecler: A Play in Four Acts,
1910; poezija Le Cantique de L'Aile, 1922; poezija Le Vol de la Marseillaise, 1922
Gustav Meyrink (austrijski, eigentlich Gustav Meyer, manchmal fälschlich als G. Meyrinck 1868. – 1932.
SF - Als einer der Ersten im deutschen Sprachraum (nach E. T. A. Hoffmann und Paul Scheerbart)
verfasste Meyrink phantastische Romane): Seine späteren, häufig im alten Prag spielenden Werke,
befassen sich hauptsächlich mit übersinnlichen Phänomenen und dem metaphysischen Sinn der
Existenz: Das grüne Gesicht, Der weiße Dominikaner, Der Engel vom westlichen Fenster, Roman in
zwanzig Kapiteln Der Golem - der Roman gilt als Klassiker der phantastischen Literatur. Sein
Frühwerk rechnet mit dem Spießbürgertum seiner Zeit ab: Des deutschen Spießers Wunderhorn.
Maksim Gorki (Aleksej Maksimovič Peškov prvo romantizam, ruski realizam I prema sovjetskoj
književnosti-socijalistički realizam, Na dnu važna za moderno kazalište 1868.-1936.): roman Mati;
(roman Foma Gordejev, roman Troje); pripovijesti-novele Makar Čudra, Jemeljan Piljaj, Čelkaš,
Starica Izergil, (pripovijetka Dvije skitnice), novela Konovalov, (pripovijetka Proljetni zvuci),
»bosjačke« (< skitnice) Crtice i pripovijesti (Očerki i rasskazy, I–II, 1898.); autobiografska trilogija
Djetinjstvo, Među ljudima I Moji univerziteti; genealoški roman Djelo Artamonovih I nedovršeni
roman Klim Samgin/Život Klima Samgina; drama Na dnu, drama Malograđani, drama Vasa
Željeznova; alegorijski pjesnički prozni tekstovi lirska pjesma Pjesma o sokolu I lirska pjesma u prozi
Pjesma o burevjesniku; misli o listopadskom prevratu 1917. Nepravovremene misli
(Nesvoevremennye mysli, 1917–18); prozno djelo/roman Gradić Okurov (Gorodok Okurov, 1909)
Stanislaw Przybyszewski (poljski, I na početku njemački, modernizam 1868.-1927.): pripovijetke npr.
Vigilije (1895.), De profundis, Totenmesse (poljski?); romani: npr. Homo Sapiens (U valove, U
virovitoj struji, Uz put), roman Djeca Sotone, roman Krik, Sinovi zemlje; drame npr. engl. For
Happiness; pjesme u prozi
Paul Claudel (utjecaj simbolista???, modernizam u drami, 1. I 2. razdoblje modernizma 1868.-1955.):
drame u stihu Navještenje Mariji, Razmjena, Razmeđe podneva, Talac, Poniženi otac, Satenska
cipelica; poezija: Grupa apostola, Kantata za tri glasa, Pohvala ruži I zlatu
Felix Salten (austrijski 1869.-1945.): opsežna pripovijetka za djecu Bambi 1923.
Newton Booth Tarkington (američki 1869.-1946.): romani The Magnificent Ambersons (2. dio trilogije
Growth: prvi dio je The Turmoil, treći dio je The Midlander), Alice Adams
Else (Elisabeth) Lasker-Schüler (ekspresionizam 1869.-1949.): pjesnikinja: Die Gedichtbände Styx (1902),
Der siebente Tag (1905), Meine Wunder (1911), Hebräische Balladen (1913), Gesammelte Gedichte
(1917), Mein blaues Klavier (1943); Die Wupper (1909, Drama)
André Gide NN (kršćanstvo, komunizam, individualizam, simbolizam, antikolonijalizam 1869.-1951.):
prvi+ semiautobiografski roman The Notebooks of André Walter (Les Cahiers d'André Walter)
1891., roman Tijesna/Uska vrata (1909.); roman Krivotvoritelji novca/Kovači lažnog novca; roman
Amoralist, novela Loše okovani Prometej, satirični roman/novela/priča Močvare, novela Pastoralna
simfonija, roman/novela/priča Škola za žene, farsična priča Vatikanski podrumi/Podrumi Vatikana;
pjesma u stihu, prozi, dijalogu, putopis I memoar Zemaljske hrane; Dnevnik: (1889.-1949.); Granice
umjetnosti; dijalog u Sokratovom stilu o homoseksualnosti Corydon; autobiografija Si le grain ne
meurt (Ako zrno ne umre); o svojoj supruzi Madeleine Et Nunc Manet in Te; putopisi Voyage au
Congo, Le retour de Tchad; putopis-zapravo ocjena društva u SSSR-u Retour de l'U. R. S. S., njegov
je jedan od 6 eseja u knjizi o razočaranju u komunizam The God that Failed
Ivan Aleksejevič (Alekseevič) Bunjin (Bunin) NN (ruski 1870 –1953). Pjesnik, novelist i romanopisac,
memoari. Best known for his short novels Selo – Derevnja - The Village (1910) and Suhodol - Dry
 Valley (1912), his autobiographical novel Arsenjevljev život – Žizn’ Arsen’eva, 1927–39 - The Life of
Arseniev (1933, 1939), the book of short stories Dark Avenues (1946) and his 1917–1918 diary
(Cursed Days, 1926), gdjekad mu proza ima naglašene ekspresivne vrijednosti, osobito kada je riječ
o smrti ili ljubavi: zbirke kratkih priča Gospodin iz San Francisca – Gospodin iz San-Francisko, 1915.,
Mitjina ljubav – Mitina ljubov’, 1925. Potkraj života objavio je Uspomene (Vospominanija, 1950) s
naglašeno kritičkim odnosom prema »sovjetskim« književnicima, a posmrtno je objavljena i
nedovršena knjiga Čehov (1955).
Viktor Car Emin (realizam I malo romantizma 1870.-1961.): pripovijetke Na uzburkanom moru,
roman/romaneskna trilogija: Pusto ognjište+Usahlo vrelo+Iza plime, povijesni romani Pod sumnjom
I Presječeni puti, romansirana kronika/povijesni roman Danuncijada, priča "Kapitan Ciklon";
pripovijetke Bijednici, Put u Egipat; roman Naša Mare; drama Zimsko sunce, komedija Vicencica,
najbolje kratke pripovijesti I novele: npr. Mali Učkarić, kratka pripovijetka
John Millington Synge (irski 1871 –1909) dramatičar i pjesnik, novelist, short story writer, essayist.
Naučio je gaelski i trajno ga proučavao. Znatno je pridonio irskoj kulturi i književnom preporodu
stvorivši u svojim dramama jedinstveni hiberno-engleski (angloirski ili irskoengleski) idiom. Dvije
drame, Svetački zdenac (The Well of the Saints, 1905) i Vilenjak sa zapadnih strana (Playboy
zapadnoga svijeta – The Playboy of the Western World, 1907). Zapažene su bile i njegove drame U
sjeni dola (In the Shadow of the Glen, 1903) te Jahači prema moru (Riders to the Sea, 1904);
posljednja drama Deirdre od žalosti – (Deirdre of the Sorrows, izvedena posmrtno, 1910) ostala je
nedovršena. Višekratno je boravio na otočju Aran radi proučavanja jezika, običaja i života ljudi, o
čem je 1901. dovršio opširne bilješke i zapažanja (objavljene kao Aranski otoci – The Aran Islands,
1907).

MODERNIZAM=PRVO RAZDOBLJE MODERNIZMA 1914.-1929., KOD NAS MODERNA

Christian Morgenstern (modernizam, fantastika 1871.-1914.): pjesnik: zbirke pjesama (fantastično-šaljivi
elementi humoristične mašte i groteskne lirike): U Phantinu dvorcu (In Phanta’s Schloß, 1895), Na
mnogim stazama (Auf vielen Wegen, 1897), Ja i svijet (Ich und die Welt, 1898), Jedno ljeto (Ein
Sommer, 1900), Pjesme crnoga humora (Galgenlieder, 1905), Palmström (1910), Samoispitivanje
(Einkehr, 1910); više zbirki priča za djecu
Marcel Proust (moderno pripovjedaštvo (prijelaz realistični roman-moderna proza) 1. Razdoblje
modernizma 1871.-1922.): napola autobiografski ciklus od 7 romana U traženju izgubljenog
vremena/U traganju za izgubljenim vremenom 1913. (Combray): Put k Swanu (od tri dijela, prvi je
Combray), U sjeni procvjetalih djevojaka, Kod Guermantesa, Sodoma I Gomora, Zatočenica, Iščezla
Albertina, Pronađeno vrijeme
Stjepan Radić (1871.-1928.): Uzničke uspomene I dio, Novi Sad, 1902., Uzničke uspomene II dio, Novi
Sad, 1903., Uzničke uspomene, I-III, 2. izd., Zagreb, 1929. (3. izd. Zagreb, 1971.), Praški zapisi.
Autobiografska proza, s češkoga preveo Dušan Karpatsky, Znanje Zagreb, 1985.
Grazia Deledda NN (talijanska 1871 –1936 realizam, dekadencija) Samouka, prve pripovijetke i romane
objavila kao podlistke modnih časopisa. U plodnome proznom opusu, uz romane Pepeo (Cenere,
1904), Bršljan (L’edera, 1906), Marianna Sirca (1915) i an autobiographical novel Cosima (1937)
ističu se romani Elias Portolu (1900) i Trske na vjetru (Canne al vento, 1913). U duhu Vergina
verizma, uz danuncijevske idejne natruhe, bavila se snažnim strastima, etičko-religioznim pitanjima
te mističnim osjećajem boli i smrti.
Jovan Dučić (srbijanski, modernizam 1871.-1943.): zbirke pjesama Pjesme (1901), Pesme u prozi. Plave
legende (1908), Pesme (1908), Sabrana dela (I–VI, 1929–32), osobna pisma Gradovi i himere
(1940); ?Blago cara Radovana – knjiga o sudbini 1932. (1942. godine napisao je pjesmu o Hrvatima
 šovinističkog sadržaja Sinu tisućljetne kulture, za vrijeme Drugoga svjetskog rata podupirao je
četnički pokret)
Theodore Dreiser (američki, socijalist, naturalizam 1871.-1945.): doma: roman/15 polufikcionalnih
biografskih skica Galerija žena (1929.); romani Sestra Carrie, Jennie Gerhardt; kratka priča Cracker;
roman Američka tragedija; zbirka 11 kratkih priča Free and Other Stories: npr. Moj brat Paul; roman
"Genije", romanska trilogija Trilogy of Desire: Financijer (1912.), Titan (1914.) i Stoik, objavljen
posthumno 1947., roman Bedem; djela iz političke publicistike: Dreiser gleda prema Rusiji (1928.),
kritički prikaz kapitalističke Amerike Tragična Amerika (1931.) i America Is Worth Saving (1941.);
Zora (Dawn: An Autobiography Of Early Youth)
Paul Valéry (I filozof, zadnji francuski simbolist 1871.-1945.): poezija: poema Mlada Parka, zbirka
Charmes: npr. veća pjesma Mornarsko groblje, "Album starih stihova"; eseji o estetskim
problemima: dva platonska dijaloga Duša I ples, Eupalin ili arhitekt, drugi eseji npr. Cahiers
(Notebooks), Variétés I-V (Raznovrsnost)
Luiz Heinrich Mann (brat Thomasa Manna, Gesellschaftsroman 1871.-1950.,): 3 romana Kaiserreich-
Trilogie (1. Dio: Der Untertan 1916., seine Fortsetzungen „Die Armen“ (1917) und „Der Kopf“
(1925)), romani Die Jugend des Königs Henri Quatre 1935. i Die Vollendung des Königs Henri Quatre
1938., roman Professor Unrat oder das Ende eines Tyrannen; eseji: Gustave Flaubert und George
Sand (1905./1906.), Geist und Tat (1910.), Zola (1915.), Macht und Mensch (1919), Diktatur der
Vernunft (1923), Geist und Tat (1931), Der Haß (1933), Mut (1939)
Paul Laurence Dunbar (američki, 1872.-1906.): prva zbirka poezije Oak and Ivy, druga Majors and Minors
(1896); još puno zbirki poezije (dio dijalektalna poezija); prva zbirka kratkih priča Folks From Dixie
(1898); prvi roman The Uncalled (1898., nije bio uspješan); roman The Sport of the Gods; lirika za
mjuzikl In Dahomey
Zane Grey (pravo ime Pearl, američki 1872.-1939.): 54 pustolovna romana o životu na američkom
Divljem zapadu - klasična djela trivijalne književnosti: najpoznatiji: Betty Zane (1904), Duh granice
(The Spirit of the Border, 1905), Jahači Rumene kadulje (Riders of the Purple Sage, 1912),
Grmljavina stada (The Thundering Heard, 1919), Tajanstveni jahač, "Sjaj zapadnih zvijezda", "Dva
sombrera", "Družina krivog noža", "Crna legija", "Do posljednjeg čovjeka", "Western union",
"Pljačkaško gnijezdo", "Družina Krivog Noža", "Loganovo krdo", Trasa Union Pacifica" + Ames
Arizonac, Baf, vođa karavana, Brdo konjskog carstva, Brijeg tutnji , Divlji plamen, Drift fence,
Družina dijamant, Duginim tragom, Dvoboj klanova, Jahači španjolskih planina, Jahač Usamljene
zvijezde, Karavane se bore : roman s američkog zapada, Klanac smiraja, Kraljica pašnjaka, Der Löwe
von Arizona : Roman, Loganovo stado, Nevada, Ovčar s Guadalupa, Pješčane stube, Pljačkaško
gnijezdo, Posljednji graničar, Nasljeđe pustinje, Princezin ranč, Siena čeka, Sjaj zapadnih zvijezda,
Sjene na stazi, Šumski čovjek, Tajanstveni jahač, Tappanov sivac , Trag duge, Tragom bjegunca,
Wansfell lutalica , Zapadno od Pecosa, Zlato pustoši, Žutokljunac 
Alfred Jarry (francuski, patafizika, simbolizam, preteča dadaizma, nadrealizma I futurizma, naznake
postmodernizma =filozofija postmodernizma i književnost apsurda (apsurdistička) 1873.-1907.):
drama Ubu Roi; roman Le Surmâle (1902); roman Gestes et Opinions du Docteur Faustroll,
Pataphysicien; drama César-Antéchrist (1895), drugi romani npr. Les Jours et Les Nuits, roman d'un
déserteur (1897), pjesme, kratke drame, opere bouffe (=buf, nije opera bufa, nego franc. opereta s
kraja 19. Stoljeća, prije svega Jacquesa Offenbacha) npr. komična opereta The Pope's Mustard-
Maker (Le Moutardier du pape), apsurdistički (možda znači humorni, a možda kaotično-iracionalni)
eseji npr. zbirka eseja La Chandelle Verte: Lumières sur les Choses de ce Temps 1969., I spekulativni
žurnalizam
Radoje Domanović (srpski 1873. – 1908.): alegorijske političke satire Danga i Vođa (1899), Marko
Kraljević po drugi put među Srbima (1901). Uspjele satire Naša posla, Stradija, Razmišljanja jednog
srpskog vola, Mrtvo more, San jednog ministra, Čudan san.
Antun Gustav Matoš (moderna 1873.-1914.): izbor iz novela: pripovijest Moć savjesti, zbirke
pripovijedaka Iverje, 1899.; Novo iverje, 1900.; Umorne priče, 1909. npr. novele Cvijet sa raskršća,
Camao; izbor iz poezije: Pjesme 1923., npr. Hrastovački nokturno-dio pripovijesti Nekad bilo - sad
se spominjalo - u knjizi Novo iverje, ljubavne pjesme "Samotna ljubav", "Djevojčici mjesto igračke",
"Utjeha kose", pjesme "Jesenje veče", "Notturno", rodoljubni stihovi "Stara pjesma", "1909.",
"Iseljenik", pjesme Grički dijalog, crtica Kip domovine leta 188*; majstor soneta, npr. sonet “Mlada
Hrvatska”; lirski putopis Oko Lobora; Oko Zagreba i po Hrvatskoj (doma: 1938.), Ogledi: studije i
impresije, 1905. (doma 1935.), Vidici i putovi: eseji i impresije, 1907. (doma: 1935.), Ogledi, kritike
1905., Naši ljudi I krajevi: kritike I članci 1910. Kod kuće.
Valerij Jakovljevič Brjusov (početak ruskog simbolizma 1873.-1924.): zbirke poezije Remek djela (Chefs
d’œuvre, 1895.), To sam ja (Me eum esse, 1897.), Treća straža (Tertia vigilia, 1900.) i Gradu i svijetu
(Urbi et orbi, 1903.); apokaliptična gradska vizija/lirska poema Konj je blijed (Kon’ bled, 1903.–04.);
utopijska pripovijest/SF Republika Južnoga Križa (Respublika Južnogo Kresta, 1905); romani:
povijesni romani Ognjeni/Vatreni anđeo (Ognennyj angel, 1908.) i Oltar pobjede (Altar’ pobedy,
1913., rimski svijet), Svrgnuti Jupiter (Jupiter poveržennyj, 1934., rimski svijet)
Dinko Šimunović (moderna 1873.-1933.): novele: Alkar (1908.), nedovršena pripovijest Mrkodol,
Muljika, Duga; < novelističke zbirke Mrkodol (1909.), Đerdan (1914.), Sa Krke i sa Cetine (1930.),
Posmrtne novele (1936.); romani Porodica Vinčić (1923.) I Tuđinac 1911., nedovršeni roman
Beskućnici, važne još novele-pripovijetke "Đerdan", "Kukavica", "Pojila", "U planinama", "Sirota" ;
autobiografska proza "Mladost"
Willa Sibert Cather (američka, nije baš bitna 1873 – 1947): novels of frontier life on the Great Plains: npr.
O Pioneers! (0, pioniri! 1913), The Song of the Lark (1915), My Ántonia (Moja Antonija 1918),
Aleksandrov most (Alexander’s Bridge, 1912); a novel set during World War I: One of Ours (Jedan
od naših 1922); povijesni romani s religioznom tematikom npr. Smrt dolazi po nadbiskupa (Death
Comes for the Archbishop, 1927), romani o ženskim sudbinama: Izgubljena gospođa (A Lost Lady,
1923), Profesorova kuća (The Professor’s House, 1925), Safira i ropkinja (Sapphira and the Slave
Girl, 1940); ogledi i novele Mračne sudbine – Obscure Destinies, 1932.
Johannes Vilhelm Jensen NN k (danski 1873 –1950). Prozaik, pjesnik i esejist. Dva mladenačka romana
obojena »dubinskom psihologijom« (Danci – Danskere, 1896; Einar Elkær, 1898. Mitsko-povijesni
roman Kraljeva propast (Kongens fald, I–III, 1900–01). Kratka proza koja u sebi sjedinjuje esej i
novelu: jedanaest svezaka Mitova (Myter, 1907–44) i romaneskni ciklus Dugo putovanje (Den lange
rejse, I–IV, 1908–22). Pjesništvo. Ostala djela: Priče iz Himmerlanda (Himmerlandshistorier, I–III,
1898–1910); romani Madame d’Ora (1904), Iskušenja Dr Renaultsa (Dr. Renaults fristelser, 1935);
Pjesme (Digte, 1906); Egzotične novele (Eksotiske noveller, I–III, 1907–17); zbirke eseja Uvod u naše
doba (Introduktion til vor tidsalder, 1915), Duhovni stupnjevi (Aandens Stadier, 1928) i dr.
Sidonie Gabrielle Colette (francuska 1873 – 1954) Njezini romani, novele i memoarski zapisi u mnogome
su zasnovani na autobiografskoj građi. Koristila se modelima trivijalne književnosti (npr. mondeni
roman, erotski roman), koje je oplemenila i podizala na razinu umjetničkog djela darom i šarmom
inteligentne i senzibilne pjesnikinje. Od romana o djetinjstvu ističu se: Claudinin dom (La Maison de
Claudine, 1922), Rađanje dana (La Naissance du jour, 1928), Sido (1930); iz pariškog života
Pustolovka (La Vagabonde, 1910), Chéri (1920), Gigi (1943), Julie de Carneilhan (1941) i dr. Izvorna
zagovornica ženske kulture i ženskog pogleda na svijet, ona s puno duha u književnost uvodi nove
subjekte kao što su djeca i životinje. Zna biti nesmiljena i analitična (Mačka – La Chatte, 1937) pa i
nepoštedna prema svojim junakinjama u tematiziranju neobičnog para: starenja bez gorčine i
odustajanja od tjelesnosti (Chérijev kraj – La Fin de Chéri, 1920; Plava svjetiljka – Le Fanal bleu,
1949).
Marija Jurić Zagorka (ne uklapa se u tadašnje književno razdoblje odn. ne spada u modernu, nego u 20.
stoljeće 1873.-1957.): romani: povijesni romani: ciklus od 7 romana Grička vještica (npr. Tajna
 krvavog mosta); Kći Lotrščaka (1921.-1922.), Gordana (1934.-1935.), Kraljica Hrvatâ (1937.-1939.),
prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.), romansirana biografija
Zagorke Kamen na cesti (1937.), ostali romani: Vitez slavonske ravni, Plameni inkvizitori,
Republikanci, Jadranka -posljednje djelo, 1953., Mala revolucionarka, Nevina u ludnici, prvi roman
Roblje (1899.), roman “Vladko Šaretić”, socijalno-utopistički/ pustolovni znanstveno fantastični
roman, temeljen na događajima Ruske "Listopadske revolucije”Crveni ocean (1918.), roman
kriminalističko-politički Tozuki (1922.), kraći roman Pustolovine novorođenog Petrice Kerempuha
(1939.–49.), roman Vragoljanka s Trešnjevke; zbirka kratkih priča "Zagrebačke silhouette"; drame:
povijesne drame: dramolet Filip Košenski i Evica Gupčeva, komedija: Jalnuševčani (1917.),
komedija u jednom činu Intermezzo, jednočinke Što žena umije, U lovu, Nesretna Ilica i Ustrijelit
ću se; satirični komadi, lakrdija, humoreske, vesele I bulevarske igre, poludidaktične jednočinke i
opsežni dramski sastavci koji su najprije objavljeni kao satirični feljtoni i humoreske, a poslije su
dramatizirani, crtice, humoristične skice/humoreske, biografske crtice, kraći autobiografski
zapisi/bilješke- reportažna autobiografija Kako je bilo, podlisci, feljtoni; “Slike i dojmovi iz pomirbe
i posljednjeg rata s Mađarima u zajedničkom Saboru u Budimpešti”
Amy Lowell (američka, imažizam 1874.-1925.): zbirke poezije Oštrice mačeva i makovo sjeme (Sword
Blades and Poppy Seed) 1914., Can Grande's Castle 1919., A Dome of Many-Coloured Glass 1912.,
The Complete Poetical Works of Amy Lowell 1925., dvije pjesme o knjižnicama: The "Boston
Athenauem", "The Congressional Library", ljubavne pjesme o Adi Dwyer: the Taxi, Absence, In a
Garden, Madonna of the Evening Flowers, Opal, Aubade, niz romantičnih pjesama o Adi Dwyer
'Two Speak Together', anti-ratna pjesma "Patterns", personifikacija neživih objekata u pjesmama
"The Green Bowl" i "The Red Lacquer Music Stand", pjesma upućena pjesnikinjama
prethodnicama "The Sisters", druge zbirke pjesama : Men, Women and Ghosts 1916., Pictures of
the Floating World 1919., Legends 1921., Fir-Flower Tablets 1921., East Wind 1926. …
Hugo von Hofmannsthal (austrijski, Bečka moderna-fin de siècle, impresionist, neoromanticizam 1874.-
1926.): drama Mysterienspiel- misterij Svatković (Jedermann, 1911), opera: Kavalir s ružom (Der
Rosenkavalier, 1911); lirske drame: Jučer (Gestern, 1891), Luda i smrt (Der Thor und der
Tod, 1900), Tizianova smrt (Der Tod des Tizian, 1901); Sabrane pjesme (Gesammelte Gedichte)
1907., izmišljeni razgovor Pismo Philippa Lorda Chandosa Francisu Baconu (Ein Brief des Philipp
Lord Chandos an Francis Bacon, 1902); još drame: komedija Ćudljivi gospodin (Der
Schwierige, 1921), utopijske konstrukcije u dramama Salzburško veliko kazalište života (Das
Salzburger große Welttheater, 1922), Kula (Der Turm, 1925); niz inovativnih eseja: 1891: Zur
Physiologie der modernen Liebe, 1896: Poesie und Leben, 1904: Über Gedichte, 1907: Der Dichter
und diese Zeit, 1915: Krieg und Kultur, 1927: Wert und Ehre deutscher Sprache, 1927: Das
Schrifttum als geistiger Raum der Nation, korespondencija obiluje značajnim kulturnokritičkim
opažanjima: eine umfangreiche Korrespondenz in Höhe von etwa 9.500 Schreiben an nahezu
1.000 verschiedene Adressaten
Karl Kraus (austrijski, ?, 1874.-1936.): zbirke eseja, kritika i feljtona Moral i kriminal (Sittlichkeit und
Kriminalität, 1908.), Kineski zid (Die chinesische Mauer, 1910.), Propast svijeta djelovanjem crne
magije (Untergang der Welt durch schwarze Magie, 1922.), Literatura i laž (Literatur und Lüge,
1929.); groteskno-satirične tragikomedije Igra snova – Traumstück, 1923; Nesavladivi – Die
Unüberwindlichen, 1928; složena dijaloška kompozicija-višeslojni dramski kompleks koji nije za
scenu-proturatni manifest i sveobuhvatna panorama svijeta u I. svjetskom ratu "Posljednji dani
čovječanstva" (Die letzten Tage der Menschheit, 1918./19., 1922.), zbirke aforizama i kratkih
jezičnih formi "Riječi i proturječja" 1909. i "Pro domo et mundo" 1912.; prva satira Demolirana
književnost (Die demolierte Literatur, 1897); za jezičnu jasnoću izraza Jezik – Die Sprache, 1937.;
rana kritika nacističkog režima „Die dritte Walpurgisnacht“
Ivana Brlić Mažuranić (ne spada u modernu, nego u 20. Stoljeće (?ali secesijsko) 1874.-1938.): zbirka
pripovijedaka za djecu Priče iz davnine: npr. Regoč; roman za djecu Čudnovate zgode šegrta
Hlapića; povijesno-pustolovni roman za mladež Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata (1937.); zbirka
pripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani 1902.; serija obrazovnih članaka Škola i praznici;
ezopovske basne Dječja čitanka o zdravlju 1927; Srce od licitara 1938; Basne i bajke 1943; eseji i
članci Knjiga omladini 1923; Mir u duši 1930
Gertrude Stein (američka, izgubljena generacija, modernizam, 1874.-1946.): modernistički roman The
Making of Americans (Family Saga): The Hersland Family/ (Being) a History of a Family's Progress
(1902.-1911.); zapravo autobiografija G. Stein The Autobiography of Alice B. Toklas 1933.;
autobiografski zapis Brewsie and Willie 1946.; tri malo povezane priče Three Lives ("The Good
Anna", "Melanctha (Melankta: I druge mogu kao ona)" i "The Gentle Lena" 1905.-1906.); roman
Q.E.D (The Things as They Are) 1903..; fikcija Fernhurst 1904.; pjesme Tender Buttons (1912.);
detektivski roman Blood on the Dining Room Floor (Krv na podu blagavaonice 1933.b;
autobiografija Everybody's Autobiography 1937.= nastavak na The Autobiography of Alice B. Toklas;
libreta za operu: Four Saints in Three Acts (1929., muzika Virgil Thomson, 1934.), Doctor Faustus
Lights the Lights (1938.) I The Mother of Us All; roman-memoar Paris France 1940.; roman Ida: A
Novel 1941.; zbirke eseja: Geography and Plays 1922. i Portraits and Prayers 1934., svjedočanstva o
poznatima "Picasso" (1909.), "Ada", "Two Women", Miss Furr and Miss Skeene, "Men", "Matisse"
(1909.), "Portrait of Mabel Dodge at the Villa Curonia" (1911.) i "Guillaume Apollinaire" (1913.);
smislila je termin Lost generation za generaciju rođenih između 1883. I 1900.
Vladimir Vidrić (moderna: simbolizam I impresionizam 1875.-1909.): lirika: jedna jedina zbirka 40-tak
pjesama Pjesme 1907.: npr. pjesme: prva u zbirci njegov program U oblacima, "Jutro", dva
"Pejzaža": Pejzaž I i Pejzaž II, "Adieu", "Ex Pannonia", "Dva levita", pjesma Perun, Pomona, Mrtvac,
Roblje
Reiner Maria Rilke (češko-austrijski, simbolizam i impresionizam, neoromanticizam 1875.-1926.): lirske
pjesme: Knjiga slika (Buch der Bilder) 1902.; Lirski časoslov (Das Stundenbuch) 1905.; Nove pjesme
(Neue Gedichte) 1907.-8.; Devinjske elegije(Duineser Elegien) 1912.-23.; Soneti Orfeju (Sonette an
Orpheus) 1923.; ritmička proza (polifona proza) Pjesan o ljubavi I smrti korneta Christopha Rilkea
(Die Weise von Liebe und Tod des Cornetts Christoph Rilke) 1910.; roman Zapisi Malte Lauridsa
Briggea (Die Aufzeichnungen des Malte Laurids Brigge) 1910. Drama u dva čina: "Dnevni život" te
proza: "Posljednji". Književnoznanstveni esej: Pisma mladom pjesniku.
Borisav Stanković (srbijanski, realizam, naturalizam, modernizam 1825.-1927.): roman Nečista krv,
drama Koštana; zbirke pripovijedaka Iz starog jevanđelja (1899), Stari dani (1902) i Božji ljudi
(1902); nedovršeni roman Gazda Mladen (1927); knjiga feljtona Pod okupacijom (1929)
Dragutin Domjanić (moderna 1875.-1933.): zbirke lirskih pjesama: Pjesme (štokavski): npr. pjesma
Otmjena dosada, kajkavske zbirke: Kipci I popevke npr. pjesma Jesen, V suncu I senci, Po dragome
kraju, npr. pjesme: Fala i Popevke sam slagal; marionetna igra "Petrica Kerempuh i spametni osel"
Edgar Rice Burroughs (američki 1875 – 1950 Tarzan, adventure, SF, fantasy) pulp fiction: niz pustolovnih
romana o Tarzanu, sinu engleskog plemića odraslom u afričkoj prašumi, prvi roman: Tarzan među
majmunima (Tarzan of the Apes, 1914., sljedeći: The Return of Tarzan (Tarzan opet u
prašumi/Tarzan se vraća 1913), The Beasts of Tarzan (Tarzan, gospodar zvjeradi/Tarzan I njegove
životinje 1914), The Son of Tarzan (Tarzan I njegov sin 1915), Tarzan and the Jewels of Opar (Tarzan i
dragulji iz Opara: pustolovine čovjekmajmuna, kad je izgubio pamćenje, dragulje i ženu 1916), Jungle
Tales of Tarzan (stories 1916-1917), Tarzan the Untamed (1919) itd., Tarzan and the Golden Lion
(Tarzan I zlatni lav 1922), Tarzan, Lord of the Jungle (Tarzan, gospodar džungle 1927), Tarzan the
Invincible (Tarzan neukrotivi 1930), Tarzan Triumphant (Tarzan kao pobjednik 1931), Tarzan and the
Lion Man (Tarzan I čovjek-lav 1933), Tarzan and the Leopard Men (Tarzan I ljudi leopardi 1932),
 Tarzan and the Tarzan Twins (Tarzan I Tarzani blizanci 1963, collects 1927 and 1936 children's
books); serija Barsoom (izmišljeno ime za Mars): Under the Moons of Mars 1912. = A Princess of
Mars, dalje: The Gods of Mars (1913), The Warlord of Mars (1914), Thuvia, Maid of Mars (1916), The
Chessmen of Mars (1922), The Master Mind of Mars (1927) itd.; serija priča o Pellucidaru (ime za
šuplju Zemlju): npr. At the Earth's Core (1914), Pellucidar (1915), Tanar of Pellucidar (1929), Tarzan
at the Earth's Core (1929) itd.; SF roman The Lost Continent (Izgubljeni kontinent 1916; a.k.a.
Beyond Thirty); još SF romana, pustolovni romani o džungli npr. The Cave Girl (1913, revised 1917),
The Eternal Lover (1914, revised 1915; a.k.a. The Eternal Savage), vesterni: npr. The Bandit of Hell's
Bend (1924), povijesni romani: npr. The Outlaw of Torn (1914), I am a Barbarian (1967, written in
1941)

I PRVO I DRUGO RAZDOBLJE MODERNIZMA= 1929.-1952.

Thomas Mann NN (2. Razdoblje modernizma, Gesellschaftsroman 1875.-1955.): romani Buddenbrookovi
(Buddenbrooks I, II 1901.), Der Zauberberg= Čarobna gora (1924.), Lotta u Weimaru 1939. i Doktor
Faustus 1947., roman tetralogija Josip I njegova braća (Joseph und seine Brüder, I–IV, 1933.–42.),
manji roman Ispovijesti varalice Felixa Krulla; pripovijesti Smrt u Veneciji (Tod in Venedig) 1912.,
Tonio Kröger;
esej: Betrachtungen eines Unpolitischen 1918.
Robert Frost (američki, pjesnik 20. Stoljeća, tradicionalno I moderno, bio pod utjecajem: Robert Graves,
Rupert Brooke, Thomas Hardy, William Butler Yeats, John Keats 1875.-1963.): zbirke pjesama:
"Dječakova volja" (A Boy's Will) 1913., "Potok što teče na zapad", "Od snijega do snijega", North of
Boston 1914., New Hampshire: A Poem with Notes and Grace Notes, Collected Poems 1931., A
Further Range 1937., i A Witness Tree 1943., pjesma "The Road Not Taken", najbolje pjesme: "The
Witch of Coös", "Home Burial", "A Servant to Servants", "Directive", "Neither Out Too Far Nor In
Too Deep", "Provide, Provide", "Acquainted with the Night", "After Apple Picking", "Mending Wall",
"The Most of It", "An Old Man's Winter Night", "To Earthward", "Stopping by Woods on a Snowy
Evening", "Spring Pools", "The Lovely Shall Be Choosers", "Design", and "Desert Places"
Jack London (pravo ime John Griffith, američki, realizam, naturalizam, bio je socijalist I ateist 1876.-
1916.): romani Zov divljine (The Call of the Wild, 1903), Bijeli očnjak (White Fang, 1906), Kći
snijega (A Daughter of the Snows, 1902.), Zlato (Burning Daylight, 1910), Morski vuk (The Sea-
Wolf, 1904), autobiografski romani: o sudbini samoukoga pisca Martin Eden (1909) i o borbi s
alkoholizmom John Barleycorn/"Kralj alkohol" (1913), socijalističke ideje: non-fiction exposé: Ljudi s
dna (The People of the Abyss, 1903) i "Rat klasa" (1905.), vizija totalitarizma i revolucije: distopijski
roman Željezna peta (The Iron Heel, 1908) i Mjesečeva dolina (The Valley of the Moon, 1913),
zbirke novela Priče s Južnog mora (South Sea Tales, 1911), Prema Makaloi (On the Makaloa
Mat, 1919), romani Jerry otočanin (Jerry of the Islands, 1917) i Michael, Jerryjev brat (Michael,
Brother of Jerry, 1917); + društveni: "Revolucija" (1910.); kratka priča "Ljubav za životom"
Ivan Cankar (slovenski, početak moderne u slovenskoj književnosti, prvo postromantizam-naturalizam,
zatim dekadencija, simbolizam I pozitivizam, pa spiritualizam, simbolizam I idealizam, pa
socijalizam, fin de siècle 1876.-1918.): kratki roman Martin Kačur (1906.), kratka priča Sluga Jernej i
njegovo pravo (1907.); novele Vinjete (1899.), Nina (1906.), Kurent (1909.), Milan i Milena (Milan in
Milena, 1913.), zadnja zbirka kratkih prča Podobe iz sanj (Slike iz snova); kratak roman Na klancu (U
klancu), romani Gospa Judit (Gospođa Judit), Hiša Marije Pomočnice (Kuća Marije pomoćnice), Križ
na gori; važne su drame, npr. prva drama Za narodov blagor (Za dobro naroda), drama Hlapci
(Sluge), satirična drama Pohujšanje v dolini Šentflorijanski (Sablazan u dolini šentflorijanskoj) 1908.,
Romantične duše (1897.), Jakob Ruda (1900.), Kralj na Betajnovi (1902.), Lijepa Vida (Lepa Vida,
1912.); pjesnička zbirka Erotika (1899.). Niz crtica, npr. Desetica, Šalica kave.
Filippo Tommaso Marinetti (utemeljitelj futurizma, kasnije fašist 1876.-1944.): Manifest futurizma 1909.,
Tehnički manifest futurističke književnosti 1910., drame, proza I pjesme bez umjetničke vrijednosti
Milan Begović (moderna, larpurlartizam 1876.-1948.): zbirka pjesama Knjiga Boccadoro, npr. pjesma
Dunja; ? soneti Mistički soneti; drame: prva drama Myrrha, mistično religiozna drama Božji čovjek,
Bez trećega 1931.- prema zadnjem poglavlju društvenog psihološkog romana/panoramskog romana
iz zagrebačkog života Giga Barićeva 1940., Pustolov pred vratima 1926., Hrvatski Diogenes, komedija
"Amerikanska jahta u splitskoj luci", + realistička drama Stana Biučića, manje komedije Menuet,
Venus victrix, Biskupova sinovica -u knjizi Male komedije 1921.; povijesni roman "Sablasti u dvorcu",
najbolji lirski roman hrvatske književnosti Dunja u kovčegu; 2 antologijske novele: paradigmatična
novela "Kvartet" I Dva bijela hljeba iz zbirke novela Kvartet 1936., humoristično-erotska proza
dijelom okupljena u knjizi Nasmijana srca (1923.); libreto za operu "Ero s onoga svijeta".
Vladimir Nazor (modernizam vitalističko-utopijski, secesionizam, zakašnjeli romanticizam, poratni
senzibilitet, novorealizam-impresionizam 1876.-1949.):
izbor iz poezije: zbirke pripovijednih pjesama: Slavenske legende 1900. (npr. pjesme: Šuma spava,
Maslina, Žena zapušćena), Knjiga o hrvatskim kraljevima/Knjiga o kraljevima hrvatskijem 1904.,
+Hrvatski kraljevi 1912. (štokavske pjesme Prvi sukob i Zvonimirova lađa te čakavska Galijotova
pesan) poema/baladni ciklus Krvava košulja, 1905., romantički ep u 5 pjevanja Utva zlatokrila 1916.,
životinjski/alegorijski ep u pet pjevanja Medvjed Brundo 1916, knjige lirike: Lirika 1910. (Loza, Io
Pean, Cvrčak, U kovačnici, ciklus Dionizijske pjesme, Čempres, poema Ahasver, Ruža, Kentaur,
Sarkofag, U kavezu, Kentaurkinja, Psoglavac) i Nove pjesme 1913. (Faun, Bez povratka, Vila Ravijojla,
Ivanje, Bog u šumi, Notturno, Šuma spava, Krijes, Stablo, Turris eburnea, Hajka, Orač, Davori!
Davori!, Borba, Krv, Naša pjesma), pjesničke zbirke Intima i Pjesni ljuvene 1915., Pjesme o četiri
arhanđela 1927., knjiga poezije Niza od koralja 1922., pjesme Deseterci 1930., Pjesme partizanke
1944., Pjesme o bratu Gavanu i seki Siromaštini, 1931.; Topuske elegije, 1933.; pjesma "Cvrčak",
sonet Hrvatski jezik 1944., ciklus Pjesme istarskog prognanika
Pripovijetke s motivima iz mitova I legendi I folklora: Istarske priče npr. priča za djecu/bajka
Halugica, Albus kralj, istarska priča Veli Jože (1908.), istarske priče Boškarina i Divičin grad, zbirka
priča/bajkoviti ciklus secesijskih »priča« Stoimena 1916. (Mrtvo ostrvo=Gubavac), novela Legenda o
svetom Hristoforu 1922.;
novela-protoznanstvenofantastični tekst blizak eskpresionističkomu valu Crveni tank, 1922,
dvije zbirke autobiografske novelistike Priče iz djetinjstva 1924. i Priče s ostrva, iz grada i sa planine
1927. npr. Prijelaz preko Crvenog mora, crikveničke proze Tri pripovijetke iz jednog dječjeg doma
1929.; ciklus feljtonističkih novela o sirotinji sa zagrebačke periferije Zagrebačke novele 1942.,
nedovršena zbirka novela U zavičaju;
roman/romaneskno djelo hibridnih narativnih značajka Pastir Loda 1939., kraći roman za mlade o
životu krapinskog pračovjeka Dedek Kajbumščak 1939., animalistički roman Šarko 1930., roman o
borbi poganskih Slavena s kršćanskim Germanima Arkun (1920.)
dnevnik S partizanima 1943.–1944. (doma) (dnevnički zapisci započeti 1932. Večernje bilješke)
Tri priče za djecu 1920.: Bijeli jelen, Dupin, Minji - vrhunac hrvatskoga dječjega romana; igrokaz za
djecu Pionir Grujo, igraokaz – dramatizacija narodne bajke Pepeljuga
byronovski intonirani Putopisi (1942.), narativno-deskriptivna sinteza stvarnih doživljaja i lirskih
impresija s putovanja u Grčku i Egipat
prinosi o jeziku i prevođenju, osvrtima na svoja i tuđa djela, biografske crticae i polemike Eseji i
članci (1942.)
npr. puno zbirki pripovijedaka, npr. pripovijetka Požar, Gemma Cammolli
Petar Kočić (srpski BiH 1877 – Beograd 1916). Zbog političke djelatnosti i protuaustrijskoga stajališta, od
rane mladosti proganjan, osuđivan i zatvaran. Nastavljajući realističku tradiciju, pisao je
humorističke pripovijetke i satire o patnji i stradanju bosanskoga seljaka pod austrijskom
 okupacijom. Glavna djela: zbirke pripovijedaka S planine i ispod planine (I–III, 1902–05), Jauci sa
Zmijanja (1910). Političko-socijalne satire: dramska satira Jazavac pred sudom (1904), valjda
pripovijetka Sudanija (1912). Pripovijetka Jablan. Uoči Prvog svjetskog rata na njemu su primjećeni
znaci duševnog rastrojstva te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj duševnoj
bolnici za vrijeme okupacije. U Bosni, tada provinciji Austro-Ugarske, na Kočića se gledalo kao na
jednog od najsmjelijih poticatelja srpskog narodnog ponosa i propovjedača društvene pravde.
Milan Ogrizović (1877 – 1923) Pjesme, novele, crtice, operna libreta, kazališne i književne kritike, najbolji
kao dramatičar. Prva drama Dah, ibsenovskoga nadahnuća. Hasanaginica (1909). Tetralogiju Godina
ljubavi (1907) čine jednočinke Proljetno jutro (1903), Ljetno popodne (1904), Jesenje veče (1903) i
Zimska noć (1906). Izvedene su mu i drame Banović Strahinja (1912), Objavljenje (1917), Smrt
Smail-age Čengića (1919), Vučina (1921), U Bečkom Novom Mjestu (1921) i dr. S A. Milčinovićem
objavio je naturalistički pisanu povijesnu dramu Prokletstvo (1907). Sedam novela U knjizi Tajna
vrata (1917).
Aleksej Mihajlovič Remizov (ruski 1877. – 1957. ruska moderna) romani Ribnjak (Prud, 1908), Sat (Časy,
1908) i Krsne sestre (Krestovye sëstry, 1910), na granici sna i jave (Bijedna sudba – Bedovaja dolja,
1909), satirička novela The History of the Tinkling Cymbal and Sounding Brass (1910/1922), gotička
priča strave I užasa "The Sacrifice"
Isidora Sekulić (impresionizam, neoromantizam 1877.-1958.): doma: Deca; dnevničko-pripovjedni prozni
tekst "Saputnici" (1913.), putopis "Pisma iz Norveške" (1914.), zbirka priča "Kronika palanačkog
groblja" (I–II, 1940.–58.), eruditski eseji i kritike s temama iz engleske, francuske i nordijskih
književnosti "Analitički trenuci" (1941.) i "Teme" (1941).
Hermann Hesse NN (neoromantizam, 2. Razdoblje modernizma 1877.-1962.): romani: psihoanalitički
dnevnik Stepski vuk 1927., psihoanalitički dnevnik (za mladež?) Demian 1919., utopijski roman Igra
staklenim biserima/perlama (Das Glasperlenspiel, 1943.), alegorijski roman Siddhartha (1922.);
velika pripovijetka Klingsorovo posljednje ljeto (Klingsors letzter Sommer, 1920.), romani "Narcis i
Zlatousti" (Narziß und Goldmund, 1930.), "Knulp" i "Gertrud”; pripovijetke Putovanje na Istok (Die
Morgenlandfahrt, 1932.) i Na tragu sna (Traumfährte, 1943.); Rat i mir (Krieg und Frieden.
Betrachtungen zu Krieg und Politik seit dem Jahr 1914. 1946.); autobiogrfski roman „Unterm Rad“
(1906)
Horacio Quiroga (urugvajski, Salto 1878. - Buenos Aires 1937.): pjesnik, dramatičar i pripovjedač. Jedan
od najvećih hispanskoameričkih, ali i svjetskih majstora kratke priče. Pisac je presudna utjecaja na
formiranje moderne hispanskoameričke književnosti. His influence can be seen in the Latin American
magical realism of Gabriel García Márquez and the postmodern surrealism of Julio Cortázar. Opus od
preko 200 kratkih priča, najpoznatije su zbirka Priče o ljubavi, ludilu i smrti (Cuentos de amor, de
locura y de muerte), 1917., danas se smatra klasičnim djelom hispanskoameričkoga modernizma.
Među ostalim zbirkama izdvajaju se: Priče iz prašume (1918.), Anakonda (1921.), i Pustinja (1924.).
Prognanici (Los desterrados, 1925), Divljak (El salvaje, 1920).
Georg Kaiser (ekspresionizam 1878.-1945.): drame Die Bürger von Calais (Građani Calaisa : drama u tri
čina 1912./13.), Von morgens bis mitternachts (Od jutra do ponoći : drama u dva dijela 1912.),
trilogija Die Koralle (1917), Gas (1918) I Gas II (1920.); drama s muzikom u tri čina Der Silbersee: Ein
Wintermärchen 1933. > opera Kurta Weilla; Hölle Weg Erde. Stück in drei Teilen. 1919.
Robert Walser (švicarski, modernizam, preteča Kafke 1878.-1956.): romani Djeca Tannerovih/Braća
Tanner (Geschwister Tanner, 1907), Pomoćnik (Der Gehülfe, 1908), Jakob von Gunten (1909); kratka
proza Priče (Geschichten, 1914), Male proze (Kleine Prosa, 1917), još: Aufsätze (1913), Kleine
Dichtungen (1915; Impressum: 1914), Prosastücke (1917), Poetenleben (1917; Impressum: 1918),
Komödie (1919), Seeland (1920; Impressum: 1919)
Ferenc Molnár (mađarski 1878. - 1952.): roman za mladež Junaci Pavlove ulice; najistaknutije drame:
Liliom, Čuvar i Labud, i Igra u dvorcu (Játék a kastélyban, 1926), Olympia (1928)
Alfred Döblin (ekspresionizam, preteča modernizma 1878.-1957.): roman Berlin Alexanderplatz 1929.;
die frühesten Erzählwerke Adonis, Der schwarze Vorhang; die ersten avantgardistischen
experimentellen Erzählungen Die Tänzerin und der Leib, Die Segelfahrt, Die Ermordung einer
Butterblume; eseji An Romanautoren und ihre Kritiker. Berliner Programm, Von der Freiheit eines
Dichtermenschen; Roman November 1918: Eine deutsche Revolution; Teilsammlung Der deutsche
Maskenball 1921.; Roman Berge Meere und Giganten; Versepos Manas; Roman Babylonische
Wandrung oder Hochmut kommt vor dem Fall 1934.; Roman Pardon wird nicht gegeben 1935.; die
Amazonas-Trilogie (der erste Band: Die Fahrt ins Land ohne Tod + Der blaue Tiger, Der neue
Urwald); Novembertetralogie 1943.; Theaterstücke Lusitania, Die Ehe; Kurzroman Jagende Rosse;
Die drei Sprünge des Wang-lun, der historische Roman Wallenstein; die Groteske Wadzeks Kampf
mit der Dampfturbine; letzter Roman Hamlet oder Die lange Nacht nimmt ein Ende
Milan Šufflay (1879 –1931): prvi hrvatski SF roman iz 1924.: Na Pacifiku godine 2255, 1998. U romanu je
predvidio izbijanje Drugoga svjetskog rata, porast temperature na zemlji, uspon feminizma, porast
uporabe droge i raznih stimulansa, prijelaz na vegetarijanstvo, bioinženjering i sl.
Wallace Stevens (američki 1879 – 1955). Pjesnik, prva zbirku pjesama Harmonij (Harmonium) 1923.
daljnje zbirke: Ideje o redu – Ideas of Order, 1935; Strane svijeta – Parts of a World, 1942; Prijelaz
ljetu – Transport to Summer, 1947; Aurore jeseni – The Auroras of Autumn, 1950; Sabrane pjesme –
Collected Poems, 1954, za glavnu je temu uzimao samo pjesništvo i umjetnost općenito te napose
odnos pjesničke imaginacije i zbilje. Pjesme Anegdota o vrču – Anecdote of a Jar; Ideja o redu u Key
Westu – The Idea of Order at Key West; Car sladoleda – The Emperor of Ice-Cream; duga poema
Bilješke prema vrhunskoj fikciji – Notes Toward a Supreme Fiction). Pisao je i eseje prožete
stajalištima o životu kao odrazu književnosti i iskupiteljskoj ulozi poezije: Potrebni anđeo: eseji o
zbilji i imaginaciji – The Necessary Angel: Essays on Reality and Imagination, 1951.
Josip Kosor (ekspresionizam 1879.-1961.): drama Požar strasti (1910.); romani Rasap, Radnici i Cupalo;
zbirke pripovjedaka Optužba i Crni glasovi; političko-satirički roman s glavnim likom književnika
Razvrat; drame Pomirenje (1923.), Žena (1920.), Nepobjediva lađa (1921.), drame kozmopolitske
tematike Rotonda (1925.) I U »Café du Dôme« (1922.); drama o događajima nakon beogradskog
atentata na Stjepana Radića I druge 1928. Maske na paragrafima; pripovijest Kako narod propada;
politička drama Čovječanstvo (1925.); društvenokritičke drame Donovi, Pravednost I Nema Boga-ima
Boga; drame Žene (?ili Žena), Požar strasti, Pomirenje i Nepobjediva lađa objavljene su na
engleskome u knjizi People of the Universe (London 1917.)
Guillaume Apollinaire (Wilhelm Apolinaris de Kostrowitsky, francuski, poljskog porijekla, kubofuturizam
(kubizam, orfizam), preteča nadrealizma 1880.-1918.): zbirke poezije: Alkohol 1913., zbirka ratne
tamatike/konkretne ili vizualne poezije Kaligrami (engl. Calligrammes: Poems of Peace and War
1913.-1916.) 1918.: niz lirskih ideograma; Le Bestiaire ou Cortège d'Orphée (Bestijarij ili Orfejeva
pratnja), 1911.; nadrealistička drama "Tiresijine dojke", (polu)erotski roman "Jedanaest tisuća
buzdovana" ("Les onzes milles Verges"), Les exploits d'un jeune Don Juan (Iskustva mladog Don
Juana); zbirke kratkih priča L'Hérèsiarque et Cie (Osnivač jeresi I druge priče), Le poète assassiné
(The Murdered Poet) I Les Épingles (The Pins); romani La Rome des Borgia (The Rome of the Borgias)
1914., La Fin de Babylone (The Fall of Babylon) 1914. I Les Trois Don Juan (The Three Don Juans)
1915. I La femme assise (The Sitting Woman) 1920.; Poèmes à Lou (Pisma za Lu) 1955. ?jesu li pisma
ili pjesme?; esej o kubističkim slikarima Les Peintres Cubistes, Méditations Esthétiques; estetski
nasljednici su mu David Herbert Lawrence i Henry Miller
Aleksandar Aleksandrovič Blok (ruski, simbolizam, preteča moderne europske poezije 1880.-1921.):
Pjesme o divnoj dami 1898.-1904., poema grandiozne simbolične vizije revolucije Dvanaestorica
1918.
Milutin Cihlar Nehajev (moderna, novopovijesni roman 1880.-1931.): zbirka novela Veliki grad; romani
Bijeg: povijest jednog našeg čovjeka (1909.) I povijesni roman Vuci; drame Život, Spasitelj, Klupa na
 mjesečini, Prielom i Svijećica; oda Senju gradu; Knjiga eseja, 1936.: npr. Esej o Vladimiru Mažuraniću
1929., Studija o Hamletu 1915.; posljeratne pripovijetke Jubilej, 1927; Onaj žutokosi, 1929;
Kostrenka, 1930.; komedija o kazališnom svijetu Klupa na mjesečini
Andrej B(j)eli (Boris Nikolajevič Bugajev, simbolist 1880.-1934.): novi žanr-smjesa dramskih, epskih I
lirskih elemenata= simfonija: Herojska, Dramska, Povratak i Pehar oluja; zbirke pjesama: Zlato u
azuru, Urna i Pepeo; poema Glosolalija; poema Hristos Voskrese!; romani: Srebrni golub, Petrograd,
Moskva, Kotik Letajev i Pokršteni Kinez; memoari Na granici dvaju vjekova, Početak vjeka i Između
dviju revolucija; zbornici Simbolizam, Arabeske, Zelena livada
Robert Musil (austrijski, modernizam, ekspresionizam 1880.-1942.): prvi roman Pomutnje gojenca
Törlessa (Die Verwirrungen des Zöglings Törless 1906.); veliki nedovršeni roman "Čovjek bez
osobina/svojstava" (Der Mann ohne Eigenschaften I-III, 1930.-1943.); zbirke pripovijedaka
Sjedinjenja (Vereinigungen) 1911.; Tri žene (Drei Frauen) 1924., eseji O gluposti (Über die
Dummheit) 1937.; Kazalište (Theater) 1965.
Shalom Ash (Szalom Asz, Sholem Asch, poljsko-židovski, piše na jidišu, moderno 1880.-1957.): knjiga
priča In a shlekhter tsayt (In a Bad Time), idiličan prikaz tradicionalnog poljsko-židovsog života A
shtetl, drama Tsurikgekumen (Coming Back), drama Got fun nekome (God of Vengeance) 1906.,
povijesni roman Kiddush ha-Shem (1919.), trilogija Farn Mabul (Before the Flood, translated as
Three Cities 1929.–31.), roman Der tehilim-yid (Salvation), Bayrn Opgrunt 1937., translated as The
Precipice, Dos Gezang fun Tol (The Song of the Valley) 1938., trilogija The Nazarene, The Apostle,
Mary 1939.–1949.; doma Cvijet s otoka Ranvalone (1000 najljepših novela) (1910.)
Lu Xun (pravo ime Zhou Shuren) (kineski 1881 – 1936). Pozornost je izazvao pripovijetkom Dnevnik
luđaka (Kuangren riji, 1918), objavljenom u pekinškome časopisu Nova mladost (Xin Qingnian), koji
je djelovao u duhu pokreta 4. svibnja (1919). Napisana govornim jezikom, za razliku od staroga
književnoga jezika, pripovijetka osuđuje tradicionalno konfucijevsko društvo i označuje početak
moderne kineske književnosti. Objavio još pripovijetke, od kojih je najpoznatija Prava istina o A Q (A
Q zheng zhun, 1921), i eseje. Jedan je od osnivača Lige lijevih pisaca (1930) i središnja ličnost
kineske kulture tih godina. Zalažući se za demokraciju i društvenu pravdu, odbio je pristupiti
kineskoj komunističkoj partiji premda je u njezine redove privukao mnoge sljedbenike pa se,
posmrtno, u Kini smatra primjerom pisca socijalističkoga realizma. Vrstan pripovjedač, književni
kritičar, polemičar i esejist. Najpoznatija djela knjiga pripovijedaka Krik (Nahan, 1923., prevedena i
kao Poklik te Poziv na oružje) i Lutanja (Panghuang, 1926) te Kratka povijest kineske pripovjedne
proze (Zhongguo xiaoshuo shilue, 1923).
Stefan Zweig (austrijski 1881.-1942.): novela "Šahovska novela/Novela o šahu" (Schachnovelle, 1941.);
memoar Die Welt von Gestern. Erinnerungen eines Europäers (Jučerašnji svijet: sjećanja jednog
Europejca 1942.); zbirka 14 povijesnih minijatura Sternstunden der Menschheit. Fünf historische
Miniaturen (Zvezdani časovi/sati čov(j)ečanstva 1927.); novelističke biografije Die Heilung durch
den Geist. Mesmer – Mary Baker Eddy – Freud 1931.; novela Brennendes Geheimnis (Žarka tajna
1911.); novela Der Amokläufer (Amok ?); jedini dovršeni roman Ungeduld des Herzens. Roman
(Nestrpljivo srce 1939.), novela Der Zwang. Eine Novelle 1920., pripovijetka Phantastische Nacht
(Fantastična noć) 1922.
romanizirane biografije: Joseph Fouché. Bildnis eines politischen Menschen (Fouche : roman jednog
političara ) 1929., Marie Antoinette. Bildnis eines mittleren Charakters (Marija Antoaneta : slika
jednog osrednjeg karaktera 1932.), povijesna monografija Castellio gegen Calvin oder. Ein Gewissen
gegen die Gewalt 1936.,
eseji: Drei Meister: Balzac – Dickens – Dostojewski. (= Die Baumeister der Welt. Versuch einer
Typologie des Geistes, Band 1) (Graditelji svijeta 1920.), Der Kampf mit dem Dämon. Hölderlin –
Kleist – Nietzsche. (= Die Baumeister der Welt, Band 2), 1925., Drei Dichter ihres Lebens. Casanova
– Stendhal – Tolstoi. (= Die Baumeister der Welt, Band 3), 1928.,
 povijesne pripovijetke: Sigmund Freud 1932., Triumph und Tragik des Erasmus von Rotterdam
(Triumf i tragika Erazma Rotterdamskog 1934.), Maria Stuart (Marija Stuart: škotska kraljica 1935.,
Magellan. Der Mann und seine Tat 1938., Amerigo. Die Geschichte eines historischen Irrtums 1944.,
Balzac. Roman seines Lebens 1946.
Zeit und Welt. Gesammelte Aufsätze und Vorträge (Vrijeme i svijet : sabrani napisi i predavanja
1904–1940.)
Roger Martin du Gard NN (francuski 1881 –1958) romanopisac. Pozornost privukao romanom Jean
Barois (1913). Najpoznatije djelo romaneskni ciklus (roman-rijeka - roman fleuve) u 8 dijelova
Obitelj Thibault (Les Thibault, 1922–40). Među ostalim ostvarenjima izdvajaju se zbirka crtica o
francuskom ruralnom ambijentu Stara Francuska (Vieille France, 1933.), koji je opisao i u farsama
Oporuka oca Leleua (Le Testament du père Leleu, 1914) i Debela bolest (Le Gonfle, 1928), potom
izvaci iz njegovog dnevnika o poznatome piscu s kojim je prijateljevao i održavao dugu
korespondenciju Zapisi o Andréu Gideu (Notes sur André Gide, 1951). Opsežni roman Dnevnik
pukovnika Maumorta (Le Journal du colonel Maumort) ostao je nedovršen. Posmrtno mu je izašao
i Dnevnik (Journal, 1992).
Juan Ramón Jiménez Mantecón NN (španjolski 1881 – 1958) pjesnik - jedan od najvećih pjesnika
španjolskoga jezičnog izričaja u XX. st. Ne pristajući ni uz jednu pjesničku skupinu, sačuvao je
izrazitu stvaralačku osobnost. U njegovu pjesništvu raspoznaju se dva temeljna razdoblja i smjera:
počeo je pod utjecajem R. Daría, gajeći boljku sanjarenja i čeznutljivosti u zbirci Tužni napjevi
(Arias tristes, 1903), poslije je bogatstvo epiteta u funkciji evociranja nekog ozračja zamijenio
izrazom kojim teži točnosti i apstrakciji tzv. »čiste poezije«, a učinak rimovanoga stiha nadomjestio
je ritmičnošću. Od mnogih pjesničkih knjiga prijelomne su mu Dnevnik nedavno vjenčana pjesnika
(Diario de un poeta recién casado, 1917., god. 1948. ponovno, pod naslovom Dnevnik pjesnika i
mora – Diario de poeta y mar), Potpuno doba s pjesmama novoga svjetla 1923–1936 (La estación
total, con las canciones de la nueva luz 1923–1936, 1946) i dr. Sabrane pjesme (Poesías
completas) objavljene su mu 1957. Popularna mu je i nevelika prozna knjiga Sivko i ja (Platero y
yo, 1914), u kojoj je svakodnevicu u rodnome mjestu, Mogueru, preobrazio u pjesničku prozu.
James Joyce (moderno pripovjedaštvo, 1. I 2. Razdoblje modernizma 1882.-1941.): romani Uliks (1922.),
autobiografski roman Mladost umjetnika (The Portrait of an Artist as a Young Man 1916.) I
Finneganovo bdjenje/Bdjenje nad Finneganom/Finnegan se budi (Finnegans Wake) 1939.; zbirka od
15 pripovijedaka Dablinci (Dubliners 1914.) – zadnja priča je poznata kratka priča Mrtvi - jedna od
najljepših priča u cjelokupnoj svjetskoj književnosti i najbolji dokaz da je Joyce već s prvim proznim
djelom veliki svjetski pisac (almost long enough to be described as a novella). Ibsenovska drama
Exiles (Prognanici) 1918.
Virginia Woolf (Adeline Virginia Stephen moderno pripovjedaštvo – G. Dalloway, 1. I 2. Razdoblje
modernizma, Bloomsbury Group 1882.-1941.): romani Gospođa Dalloway (Mrs. Dalloway 1925.),
trilogija "St Ives Trilogy" -Jacob's Room (Jacobova soba) (1922.), Valovi (The Waves 1931.) i Prema
svjetioniku (To the Lighthouse 1927.), Godine (The Years 1937.), prvi roman The Voyage Out
(1915.), Između činova (Between the Acts 1941., Orlando: A Biography 1928., Night and Day (Noć I
dan) 1919., Flush: A Biography (Flush: biografija) 1933.
eseji: autobiografski Reminiscences (1908.), 22 Hyde Park Gate (1921.), A Sketch of the Past
(1940.), Old Bloomsbury (1922.) I Am I a Snob? (1936.), drugi: A Room of One's Own (Vlastita soba)
1929., Mr. Bennett and Mrs. Brown (Gospodin Bennett I gospođa Brown) (1924.), A Letter to a
Young Poet (1932.), A Sketch of the Past 1939.; jedina drama Freshwater 1935.; kratke priče npr.
Kew Gardens (1919.) i A Haunted House (1921.–1944.); dnevnici: A Writer's Diary by Virginia Woolf
(Dnevnik spisateljice), 2003.; članak Moderna umjetnička proza
Jean Giraudoux (2. razdoblje modernizma 1882.-1944.): drama Trojanskog rata neće biti (La guerre de
Troie n'aura pas lieu) 1935.
Sigrid Undset NN (norveška 1882 –1949) Započela je spisateljsku karijeru nizom romana o položaju žene
na početku XX. stoljeća (Gospođa Martha Oulie – Fru Martha Oulie, 1907; Jenny, 1911; Proljeće –
Vaaren, 1914., i dr.). Potom je napisala (1920–27) svoja najpoznatija djela, povijesne romane
smještene u XIV. stoljeće (trilogija Kristina, Lavransova kći – Kristin Lavransdatter, dijelovi: Vijenac –
Kransen, 1920; Gazdarica – Husfrue, 1921; Križ – Korset, 1922), te dva tematski povezana romana
smještena u XIII. i XIV. stoljeće (Olav Audunssøn iz Hestvikena – Olav Andunssøn i Hestviken, 1925;
Olav Andunssøn i njegova djeca – Olav Andunssøn og hans børn, 1927). Romani Gymnadenia (The
Wild Orchid), 1929; Vjerna supruga – Den trofaste hustru, 1936., i dr.). Pisala je i eseje (npr. Žensko
gledište – Et Kvindesynspunkt, 1919), hagiografije i memoare te aktivno sudjelovala u društvenim
raspravama.
Ret Marut alias B. Traven alias Hal Crove (1882.?-1969.): bio aktivist socijalističke Bavarske odn.
Münchenske Sovjetske Republike (Räterepublik Baiern, Münchner Räterepublik) koja je postojala
mjesec dana 1919. u Bavarskoj, cijeloga života odbijao otkriti svoj pravi identitet, djela objavljivao
preko posrednika, od 1920-ih živi u Meksiku I piše uglavnom na njemačkom jeziku, romane:
Mrtvački brod (Das Totenschiff, 1926) i Blago Sierra Madre (Der Schatz der Sierra Madre, 1927.),
Die Baumwollpflücker (Berači pamuka 1925), Die weisse Rose (Bijela ruža 1929), die sechs Romane
des Caoba-Zyklus (1930-1940): Der Karren (Kola), Regierung (Vlastodršci/Lov na ljude), Der Marsch
ins Reich der Caoba (Marš u carstvo Caboa), Die Troza (Troza: roman meksikanskih monterija), Die
Rebellion der Gehenkten (Pobuna vješanih), Ein General kommt aus dem Dschungel (General iz
džungle); Geschichten aus Mexico (Priče iz Meksika)
Ernst Stadler (rani, pjesnički ekspresionizam 1883.-1914.): pjesme: zbirka pjesama Der Aufbruch 1914.
Jaroslav Hašek (1883.-1923.): satirični roman Doživljaji dobrog vojaka/vojnika Švejka za Svjetskog rata
(Osudy dobrého vojáka Švejka za světové války, nedovršen -1923.)
Franz Kafka (rođen u Pragu, iz židovske obitelji, roditelji iz Češke-govore njemački, moderno: simbolizam,
ekspresionizam, nadrealizam, egzistencijalizam, magijski realizam, moderni roman, 1. razdoblje
modernizma 3. 7. 1883.-1924.): romani Proces (Der Prozeß 1925.), Dvorac (Das Schloss 1922.) I
Amerika ili Der Verschollene (znači nestao) 1914./1927.; pripovijetka Preobrazba/Preobražaj (Die
Verwandlung 1915.); druge pripovijetke: pripovijetka Der Landarzt, novela Das Urteil,
pripovijetka/kratka priča In der Strafkolonie (U kažnjeničkoj koloniji), vrlo kratke- gotovo
kao aforizmi "Odustani!", "Prometej", "Mala basna" ili "Istina o Sanchu Panzi", 8 priča Razmišljanje
1908., Opis jedne borbe 1909., priča "Umjetnik gladovanja" (Ein Hungerkünstler; 1922.), posljednja
priča "Pjevačica Josefine, ili puk miševa"; pisma: Brief an den Vater, Briefe an Felice und Briefe an
Milena, Briefe an Ottla
Halil Gubran (Khalil Gibran, Halil Džubran, libanonsko-američki, sirijsko-američka književna škola u
emigraciji, okupljena oko Udruge pera (arapski Al-Rābiṭa al-qalamiyya, 1920–31) kojoj je Gubran bio
na čelu, američki transcendentalizam i sufizam I Nietzsche, Blake, simbolizam 1883.-1931.): najzreliji
dio opusa: pjesme u prozi - na engleskome: Prorok (The Prophet, 1923) i Procesija (Al-Mawākib,
1919); arapska antologija pjesama Suza i osmijeh (Dam‘a wa ibtisāma, 1914), dijalog između tri boga
Zemaljski bogovi (The Earth Gods, 1931), rasprava Al Mustafe I učenika Prorokov vrt (The Garden of
the Prophet, 1933); jedini roman Slomljena krila 1912.; kolekcija aforizama Kraljevstvo mašte, u
Kairu 1927.; parabole I pjesme Luđak 1918.
Jevgenij Ivanovič Zamjatin (ruski 1884. - 1937.): antiutopijska novela (distopija) "Mi" koja je utjecala na
George Orwella pri pisanju romana 1984.
Aleksandr Romanovič Beljaev/Beljajev (ruski I sovjetski, SF 1884.-1842.): SF priča Glava profesora Douela
1925., SF romani: Čovjek amfibija 1928., Ariel-leteći čovek 1941., The Air Seller-Prodavač zraka 1929.
Najpoznatiji kao autor popularnih science fiction i pustolovnih romana, zahvaljujući kojima je stekao
reputaciju "ruskog Julesa Vernea".
Ivan Kozarac (moderna 1885.-1910.): roman Đuka Begović (1908., 1911.), U nagonu 1906. - Iz knjige 8
kratkih proza ili novela Slavonska krv 1906. Ili npr. nokturalna tradicijska idila Kod konjarskih vatara
itd.; Izabrane pripovijetke 1911., Pjesme 1911.
Velimir Hljebnikov (pravo ime Viktor Vladimirovič, ruski, ruski futurizam 1885.-1922.): poezija: poema
Gul-mulina truba (Truba Gul’- mully); poznate pjesme: "Incantation by Laughter", "Bobeobi Sang The
Lips", “The Grasshopper” (all 1908.-9.), “Snake Train” (1910.); dramski tekst Pogreška smrti (Ošibka
smerti, 1916.), poema Noć u rovu (Noč’ v okope, 1921.), »natpripovijest« I estetska drama Zangezi
(1922.); utopija Ladomir; poema Ždral – Žuravl’; Šaman i Venera; prozno djelo/poema Ka; Djeca
vidre – Deti vydry; »povijesni« proračuni u: Daske sudbine (Doski sud’by); Učitelj I učenik
David Herbert Lawrence (modernizam 1885.-1930.): romani: prvi roman "Bijeli paun" (The White
Peacock 1911.), autobiografski roman Sinovi I ljubavnici (Sons and Lovers 1913.), Duga (The Rainbow
1915.), Zaljubljene žene (Women in Love 1920.), The Lost Girl 1920., Ljubavnik lady Chatterley (Lady
Chatterley's Lover 1928.), zbirka kratkih priča The Prussian Officer and Other Stories 1914., putopisi
More I Sardinija (Sea and Sardinia 1921.), poezija: npr. dvije pjesme o smrti "Bavarian Gentians" i
"The Ship of Death", zbirka kritičkih eseja Studies in Classic American Literature 1923., eseji o posjeti
više arheol. nalazišta u Italiji Sketches of Etruscan Places 1932.
Stanisław Ignacy Witkiewicz (pseudonim Witkacy, poljski, I filozof, preteča egzistencijalizma i europske
drame apsurda te moderne antiutopijske književnosti, poljska dramska groteska 1885.-1939.):
autobiografski roman u duhu modernističke groteske 622 Bungova pada ili Demonska žena (622
Upadki Bunga czyli Kobieta Demoniczna, 1910–11., objavljen 1972); traktat Nove forme u slikarstvu i
odatle proizašli nesporazumi (Nowe formy w malarstwie i stąd wynikające nieporozumienia, 1919),
više desetaka dramskih »tragifarsi«: najpoznatije Tumor Mozgowicz (1920), U maloj kuriji (W małym
dworku, 1921), Vodena koka (Kurka wodna, 1921), Luđak i opatica (Wariat i zakonnica, 1923), Majka
(Matka, 1924) i Šusteri (Szewcy, 1934); antiutopijski romani Oproštaj s jeseni (Pożegnanie jesieni,
1927) i Nezasitnost (Nienasycenie, 1930); esejist: Narkotici – Narkotyki, 1932-; publicist Neumivene
duše – Niemyte dusze, 1936); glavno filozofsko djelo: traktat Pojmovi i tvrdnje implicirane pojmom
Postojanja (Pojęcia i twierdzenia implikowane przez pojęcie Istnienia, 1935)
Sinclair Lewis NN (američki 1885.-1951.): romani: satirički roman Main Street, satirički roman Babbitt,
roman Arrowsmith; kratke priče: puno, npr. "Little Bear Bongo" (1930), drame: 1936.: It Can't
Happen Here (with John C. Moffitt), 1938: Angela Is Twenty-Two (with Fay Wray), itd.
Karen Blixen (puno ime Baroness Karen Christenze von Blixen-Finecke, born Dinesen, danska 1885.-
1962.): memoar Out of Africa 1937. (Afrička farma (Den afrikanske farm, 1937)), priča Babette's
Feast (iz zbirke priča Anecdotes of Destiny=Sudbinske anegdote (Danish: Skæbne-Anekdoter 1958.)),
zbirka kratkih priča-pastiš Seven Gothic Tales (Syv fantastiske fortəellinger (Sedam fantastičnih
pripovijesti)) 1934.: npr. "The Deluge at Norderney" i "The Supper at Elsinore"; 4 pripovijetke
Shadows on the Grass 1960.: "Shadows on the Grass", "Faith is Revealed", "The Great Gesture" i
"Echoes from the Hills"; Zimska bajka (Vinter-eventyr, 1942), Posljednje pripovijesti (Sidste
fortəellinger, 1957)……; nakon smrti izdano: Ehrengard (1962), Carnival: Entertainments and
Posthumous Tales (1977), Daguerreotypes and Other Essays (1979), Letters from Africa 1914–31
(1981)
Ezra Loomis Pound (američki ali expatriate odn. izgubljena generacija, pokret ranog modernističkog
pjesništva, imažizam 1885.-1972.): zbirka od 25 pjesama Ripostes (1912.), pjesma Hugh Selwyn
Mauberley (1920.) i nezavršeni ep The Cantos (1917.–1969.), opera Le Testament de Villon
François Charles Mauriac NN (klasicizam, moralistička katolička tradicija, 2. Razdoblje modernizma
1885.-1970.): knjiga poezije/zbirka pjesama Sklopljene ruke 1909. (+Zbogom mladosti); romani
Poljubac gubavcu 1922., dijelom autobiografski Zmijski splet/Zmijsko leglo 1932. i Tajna/Misterij
Frontenacovih 1933., roman kršćanskog nadahnuća Tereza Desqueyroux 1927.; polemički tekst Crna
 bilježnica (Le Cahier noir, 1943.); misli o svom životu I radu Romanopisac i njegovi likovi (Romancier
et ses personnages, 1933.); Dnevnik (Journal, 1934.–51.) te Sjećanja (Mémoires, I–III, 1959.–67.)
Janko Polić Kamov (modernizam, književna avangarda 1886.-1910.): pjesnički diskurz Psovka 1907.,
zbirka poezije Ištipana hartija 1907., novele Ćaskanja 1914.: Brada (+Ecce Homo, Sloboda, Žalost,
Katastrofa, Bitanga, Žena, Odijelo, Stjenica); zbirka novela Knjiga lakrdija 1908., roman Isušena
kaljuža 1906.-1909., objavljen tek 1957., drama Čovječanstvo; drama Mamino srce; drama
Iznakaženi 1904., Na rođenoj grudi: dramatizovana studija 1907., Tragedija mozgova: tri scene
1909., Samostalne drame: Orgije monaha I Djevica 1908.
Hermann Broch (austrijski, 2. Razdoblje modernizma 1886.-1951.): roman trilogija Die Schlafwandler
(1930./32. Mjesečari: Pasenow oder die Romantik, Esch oder die Anarchie, Huguenau oder die
Sachlichkeit); ein kleinerer Roman Die Unbekannte Größe (1933); die Tragödie Die Entsühnung, die
Komödie Aus der Luft gegriffen oder Die Geschäfte des Baron Laborde; Bergroman/Der Versucher
(Napasnik)/O Encantamento (von Broch vorgeschlagener Titel: Demeter/die Verzauberung), roman
Der Tod des Vergil (Vergilijeva smrt); letzter Roman Die Schuldlosen (Roman in elf Erzählungen): npr.
Geschichte der Magd Zerline; esej James Joyce und die Gegenwart (1935.)
Gottfried Benn (ekspresionizam, 2. Razdoblje modernizma, privremeno podupirao nacizam 1886.-1956.):
poezija: Morgue und andere Gedichte (Mrtvačnica) 1912., Meso (Fleisch) 1917., Ruševine/Krš
(Schutt) 1924., ekspresionistička knjiga pjesama Izabrane pjesme (Ausgewählte Gedichte 1936.) ili
Gesammelte Gedichte 1927., pjesme Statičke pjesme (Statische Gedichte (1948)) I Fragmenti
(Fragmente. Neue Gedichte (1951)); pjesma Nur zwei Dinge iz zbirke Destillationen. Neue Gedichte
(1953); esejistički romani o umjetnosti Roman fenotipa I Ptolomejac (Roman des Phänotyp; Der
Ptolemäer) 1949.; pripovijetka Weinhaus Wolf; Prosaschrift Lebensweg eines Intellektualisten
(1934); novele Mozgovi (Gehirne, 1916), esej Nakon nihilizma (Nach dem Nihilismus, 1932); esej
"Moderno ja" ("Das moderne Ich") 1919.; pjesme obračuna s nacizmom General, Monolog, Stihovi,
Pjesme; esejistički tekstovi I aforizmi Svijet izraza ("Ausdruckswelt"), autobiografija "Dvostruki život"
("Doppelleben"); esej "Problemi lirike"
Oskar Kokoschka (austrijski, ekspresionizam 1886.-1980.): drame: prva ekspresionistička drama Mörder,
Hoffnung der Frauen 1909, Orpheus und Eurydike (1918.) > opera, Der gefesselte Columbus 1913.,
Sphinx and Strawman (1911), The Burning Bush (1913); memoar A Sea Ringed with Visions; "Mein
Leben"
Georg Trakl (austrijski, ekspresionističko pjesništvo 1887.-1914.): lirske pjesme: Gedichte (Pjesme) 1913.,
Sebastian in Traum (Sebastian u snu) 1914., Herbst eines Einsamen (Jesen osamljenika) 1920.
Fran Galović (moderna-modernizam, realizam-naturalizam>avangardno 1887.-1914.): npr. antologijske
pjesme "Kostanj", "Jesenski veter", "Crn - bel" (zbirka pjesama Četiri grada (1913); kajkavski ciklus Z
mojih bregov 1925.); drame jednočinke Tamara i Grijeh (1907), dramska povijesna trilogija o
propasti hrvatskoga kraljevstva Mors regni (1908); drame Marija Magdalena 1912., Pred zoru, Mati,
1908., Sodoma, 1911.; pripovijetke U jesenjem sutonu, 1907., U sutonu 1908., Marica 1908., Svekar
(1912), Začarano ogledalo (1913) i Ispovijed (1914)
Saint-John Perse NN (pravo ime Marie Rene Alexsis Saint-Leger simbolizam, 2. Razdoblje modernizma
1887.-1975.): pjesme: lirski prvijenac "Pohvale", zatim zbirke: "Images a Crusoe", "Anabaza",
"Izgnanstvo", "Vjetrovi", "Morekaze", "Kronika" i "Ptice"
Katherine Mansfield (djevojački Beauchamp) (novozelandska 1888. –1923. Modernizam, I novinarka)
kratka priča (+eseji?). Widely considered one of the most influential and important authors of the
modernist movement. U Engleskoj živjela od 1908. Pod utjecajem A. P. Čehova, na tragu je lirske,
impresionističke novele. Pisala je o složenim i tragičnim obiteljskim odnosima, često evocirajući
ozračje djetinjstva te osamljenosti i boli. Sugestivnim stilom i psihološkom pronicavošću, ostvarila je
skladne analitičke minijature i znatno utjecala na tehniku kratke priče u XX. st. Značajnije zbirke
pripovijedaka: Blaženstvo (Bliss, 1920), U njemačkom pansionu (In a German Pension, 1911), Vrtna
 zabava (The Garden Party, 1922), Golubičino gnijezdo (The Dove’s Nest, 1923) - slavna kratka priča
“Muha” i Nešto djetinjasto (Something Childish, 1924).
Fernando Pessoa (portugalski, modernizam, simbolizam 1888.-1935.): pjesme: npr. "Lisbon Revisited"
(1923. I 1926.), nedovršena knjiga pjesničkih fragmenata u obliku dnevnika Livro do Desassossego:
Composto por Bernardo Soares, ajudante de guarda-livros na cidade de Lisboa= Knjiga nemira
Bernarda Soaresa, pomoćnog knjigovođe u gradu Lisabonu: (sedamnaest ulomaka); pjesme na
engleskom The Mad Fiddler, Antinous, 35 Sonnets, English Poems I–II, English Poems III, simbolistički
ep od 44 kratke pjesme Mensagem (Message); pripovijetka Bankar, anarhist, proza Đavolji čas,
Stoički odgoj; Dvije poeme Alvara de Campos; esej Herostrat I potraga za besmrtnošću, eseji Proze
Ricarda Reisa; Histórias de um Raciocinador e o ensaio "História Policial" de Ana Maria Freitas,
pjesme Forever Someone Else; Collected Poems of Álvaro de Campos; The Collected Poems of
Alberto Caeiro
??? Heteronimi: O guardador de Rebanhos, O Pastor Amoroso, Poemas inconjuntos; Ode; eseji; "A
Coroação de Jorge Quinto", kratke priče, proza Educação do Stoica and Daphnis e Chloe, drame,
kratke detektivske priče, humoristične priče, Ensaio sobre a Intuição, Tratado de Lucta Livre, tekst
Pantaleão, satirične pjesme, A pesca das pérolas, roman Os Rapazes de Barrowby, romani A Riqueza
de um Doido, Em Dias de Perigo, A Lucta Aérea
Georges Bernanos (francuski, 2. Razdoblje modernizma 1888.-1948.): roman trilogija Dnevnik seoskog
župnika; Razgovori karmelićanki (Dialogues des Carmélites); romani Pod Sotoninim suncem I Journal
d'un curé de campagne (The Diary of a Country Priest); knjiga o zločinima nacionalista u Španjolskoj
Les Grands Cimetières sous la Lune = The Great Cemeteries Under the Moon, romani Un crime
1935., Monsieur Ouine 1943., La Joie 1929., Un mauvais rêve 1950., Nouvelle histoire de Mouchette
1937., L'Imposture 1927.
Eugene O’Neill NN (američki, 2. razdoblje modernizma, srodno ekspresionizmu, utemeljio modernu
dramu 1888.-1953.): drame: tragedije sudbine npr. Crnina za Elektru/ trilogija Elektri pristaje crnina
(Mourning Becomes Electra, 1931), eksperimentalni tekst blizak ekspresionizmu Car Jones (The
Emperor Jones, 1920) + Veliki Bog Brown (The Great God Brown 1925.), Marco Millions 1928.;
drame Žeđ i druge jednočinke (Thirst and Other One Act Plays), jednočinka Prema istoku za Cardiff
(Bound East for Cardiff, 1916); naturalističke drame + sklonost simbolizmu Onkraj obzora/Iza
horizonta (Beyond the Horizon, 1920) I Anna Christie (1921), Žudnja pod brijestovima (Desire Under
the Elms, 1924); eksperimentalni tekstovi Kosmati majmun (The Hairy Ape, 1922), Veliki bog Brown
(The Great God Brown, 1926) i Dinamo (Dynamo, 1929), Neobična međuigra (Strange Interlude,
1928), nedovršeni ciklus od 11 drama Priča o samorazvlaštenim posjednicima (A Tale of Possessors
Self-dispossessed) završene dvije: Natruha pjesničkoga (A Touch of the Poet, 1957) i Uzvišenije kuće
(More Stately Mansions, 1962), posljednje možda najbolje drame I ledar dođe (The Iceman
Cometh, 1939; izvedena 1946), autobiografske, ispovjedne obiteljske drame Mjesečina za jadnike
(A Moon for the Misbegotten, 1947) i Dugo putovanje u noć (Long Day’s Journey into Night, 1956)
Raymond Thornton Chandler (američko-britanski 1888. – 1959.) founder of the hard-boiled school of
detective fiction, along with Dashiell Hammett, James M. Cain and other Black Mask writers. At
least three of Chandler's novels have been regarded as masterpieces: Farewell, My Lovely (1940),
The Little Sister (1949), and The Long Goodbye (1953). Većina je njegovih djela i po nekoliko puta
ekranizirana, a ističu se Zbogom, ljepotice (Farewell, My Lovely, 1944) D. Powella, Dubok san (The
Big Sleep, 1946) H. Hawksa, Dama u jezeru (The Lady in the Lake, 1947) R. Montgomeryja i Privatni
detektiv (The Long Goodbye, 1973) R. Altmana.
Frans Eemil Sillanpää [si'l:ampæ:] NN (finski 1888 –1964). U prvome romanu Život i sunce (Elämä ja
aurinko, 1916) živote ljudi stopio je s prirodom u jedinstvenu sliku. O patnjama u građanskome ratu
pisao je u romanu Ponizno nasljedstvo (Hurskas kurjuus, 1918). Najpoznatiji je njegov roman Silja
(poznat i kao Rano preminula – Nuorena nukkunut, 1931). U realističkome romanu Čovjekov put
 (Miehen tie, 1932) pisao je o sazrijevanju mladoga seljaka, uspoređujući njegove životne mijene s
mijenama u prirodi, a u romanu Ljudi u ljetnoj noći (Ihmiset suviyössä, 1934) o sudbinama skupine
ljudi povezanih u jednoj ljetnoj noći. Romani koje je pisao 1950-ih sadrže niz autobiografskih
sjećanja.
Thomas Stearns Eliot NN (Anglo-Amerikanac=engleski iz Amerike, izgubljena generacija, nastavak
simbolizma I imažizma/imaginizma, racionalna moderna poezija=novi klasicizam, 2. Razdoblje
modernizma 1888.-1965.): poeme Pusta zemlja 1922. I Četiri kvarteta (Four Quartets 1943.), prva
poema Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka ("The Love Song of J. Alfred Prufrock") (iz zbirke
pjesama Prufrock I druga promatranja 1917.); poetska drama Ubojstvo u katedrali (Murder in the
Cathedral 1935.), druge drame npr. Obiteljski sastanak (The Family Reunion, 1939), Domjenak uz
koktel (The Coctail Party, 1949); Pjesme 1920. (Gerontion, Sweeney među slavujima, Hipopotam,
Šapati besmrtnosti, Nedjeljna jutarnja služba božja g. Eliota, Uspravni Sweeney); prva religiozna
pjesma/meditativna poema Pepelnica (Ash Wednesday) 1930.; Sveta šuma (The Sacred Wood,
1920.); za potrebe crkve Stijena; pjesme o mačkama Stari oposum (Old Possum's Book of Practical
Cats); eseji: Za tuđim bogovima (After Strange Gods, 1934), Eseji, drevni i suvremeni (Essays, Ancient
and Modern, 1936), Pjesnik i pjesništvo (Poet and Poetry, 1957); 1920 – Tradicija i individualni
talent, 1920 – William Blake, 1923 – Funkcija kritike, 1923 – Uliks – poredak i mit, 1929 – Dante,
1930 – Baudelaire, 1939 – Ideja kršćanskog društva, 1956 – Tri glasa poezije, 1959 – Granice kritike;
izvanredan knijževni kritičar
Giuseppe Ungaretti (hermetizam, 2. Razdoblje modernizma 1888.-1970.): antologijska pjesma Rijeke;
zbirke pjesama: Sahranjena/Pokopana luka, 1916., Radost brodoloma 1919., 1931., Osjećaj vremena
1933.
Šmuel Josef (Shmuel Yosef) Agnon NN (pravo ime Samuel Josef Czaczkes, (izraelski 1888 –1970 elementi
simbolizma I nadrealizma) Pisao na jidišu i ivritu. Autor romana nadahnutih životom galicijskih
Židova i židovskih doseljenika u Palestini. Pisao starinskim, svečanim tonom drevnih židovskih
mistika Hasida, sa znatnim crtama simbolizma i nadrealizma. Djela: Svadbeni baldahin (Hakhnassat
kalah, 1931), Prolazni gost (Oreah nata lalun, 1930), Jučerašnjica (Tmol Šilšom, 1950).
Mile Budak – jedan od ideologa ustaškog pokreta (2. Razdoblje modernizma 1889.-1945., mitski
realizam, stvaranje 1930. do 1945.): zbirke pripovijedaka Pod gorom 1930., Opanci dida Vidurine
1933., Na Veliki petak 1939., Privor. Vučja smrt 1941. (pripovijetke npr. Opanci dida Vidurine,
Grgičine gusle, Jolino oranje, Zemljice, majko); «roman-grozd» Kresojića soj I-III (1944-45.): romani
Kresina 1944., Gospodin Tome 1944., Hajduk 1945.; romani Raspeće 1931., Na ponorima 1932.,
Ognjište I-IV 1938., Direktor Križanić 1938., Rascvjetana trešnja 1939.; romani Ratno roblje 1941., Na
vulkanima 1941., Musinka 1942.; memoarska I autobiografska djela: San o sreći I.-II., 1940.; Na
vulkanima I.-II., 1941.; Ratno roblje, I-II, 1941-42.
Isak Samokovlija (bosanski književnik židovskog podrijetla 1889 – 1955). Vrstan pripovjedač, njegove
lirski intonirane pripovijetke o životu sunarodnjaka, sefardskih Židova, odlikuju se izraženim
suosjećanjem za patnje siromašnih i obespravljenih (Rafina avlija, 1927; Od proljeća do proljeća,
1929; Pripovijetke, 1936; Nosač Samuel, 1946; Tragom života, 1948; Đerdan, 1952; Priča o
radostima, 1953; Nemiri, 1956). Pisao je i dramske tekstove (Hanka, 1931; Plava Jevrejka, 1932; On
je lud, 1935; Fuzija, 1939).
Gabriela Mistral NN (pravo ime Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga, čileanska 1889.-
1957.): pjesme: Soneti o Smrti, Pjesme o Čileu, Njegovo ime je danas
Jean Cocteau (2. Razdoblje modernizma 5. Srpnja 1889.-1963.): drame La Voix Humaine (Ljudski glas
1930), La Machine Infernale (Paklena mašina 1934), Les Parents terribles (Užasni roditelji 1938), La
Machine à écrire (1941), and L'Aigle à deux têtes (1946), zbirka pjesama "Aladinova svjetiljka",
roman Les enfantes terribles (Užasna djeca) + romani-priče Le Grand Écart (Stranputica/Široki
raskorak) (1923), Le Livre Blanc (Bijela knjiga 1928), Varalica Tomas, 1923, Potomak, 1924., eseji i
 kritički tekstovi Opomena, 1926; Pismo Jacquesu Maritainu, 1926; Razgovor o kritici, 1929; Opijum,
1930; Pokušaj posredne kritike, 1932; Portreti-uspomene, 1935; Moje prvo putovanje, 1937., filmovi
The Blood of a Poet (1930), Les Parents Terribles (1948), Beauty and the Beast (1946), Orpheus
(1949), Testament of Orpheus (1960), balet Parada; poezija Pjesme 1916-1923, 1923, Pristaništa s
André Lhoteom, 1920, Fransuaova ruža, 1923, Napisani krik, 1925, Osakaćena molitva, 1925, Opera,
1927, Mitologija s Giorgiom de Chiricom, 1935;
Maria Dąbrowska (Dombrovska) (poljska 1889.-1965.): Noći i dani (1932.-1934.)
(Waldo Frank (američki, nije poznat kao književnik osim u Lat. Americi 1889.-1967.): Svijeće u City Blocku
(1922.); South American Journey 1943., Birth of a World: Simon Bolivar in Terms of His Peoples
1951.)
Howard Phillips Lovecraft (američki 1890 –1937 Lovecraftian horror, dark fantasy, weird fiction, horror
fiction, science fiction, gothic fiction, fantasy) writer of weird, science, fantasy, and horror fiction. He
is best known for his creation of the Cthulhu Mythos - a mythopoeia and a shared fictional universe.
Notable works: a horror short story "The Call of Cthulhu" (The story was regarded by Robert E.
Howard (the creator of Conan) as "a masterpiece, which I am sure will live as one of the highest
achievements of literature..), a novella The Dream-Quest of Unknown Kadath, a SF-horror novella At
the Mountains of Madness, a horror novella The Shadow over Innsmouth, a novella The Shadow Out
of Time.
Karel Čapek (češki, 2. Razdoblje modernizma 1890.-1938.): utopijska drama »R.U.R.« (Rossumovi
univerzální roboti, 1920.), +sf moderni roman Tvornica apsolutnog, utopijski roman Krakatit, satirički
distopijski roman Rat s daždevnjacima (War with the Newts); angažirana antifašistička drama Bijela
bolest I Majka, utopijsko-alegorijski roman Rat sa salamanderima (Válka s mloky, 1936), roman
trilogija Hordubal 1933., Meteor 1934. I Običan život 1934., ? Pripovijetke, npr. pripovijetka Raspeti
na raskrižju/raskršću (Boží muka, 1917) i Mučne priče (Trapné povídky) 1921, ciklus kratkih
detektivskih priča Pripovijetke iz drugog džepa (Stories from a Pocket and Stories from Another
Pocket); nedovršeni roman Life and Work of the Composer Foltýn (Život a dílo skladatele Foltýna,
Kompozitor Foltin) 1939.; putopisna proza Pisma iz Engleske (Anglické listy, 1924); biografska građa
Razgovori s T. G. Masarykom (Hovory s T. G. Masarykem, 1928–35)
Franz Werfel (austrijski, u egzilu, lirski ekspresionizam, tradicionalno 1890.-1945.): ekspresionističke
zbirke pjesama Der Weltfreund, Prijatelj svijeta 1911. I Mi jesmo (Wir sind, 1913), ekspresionistička
drama Čovjek zrcalo – Der Spiegelmensch, 1920.; romani: Künstlerroman Verdi. Roman der Oper
(1924), povijesni roman Die vierzig Tage des Musa Dagh 1933/47 I Das Lied von Bernadette 1941.,
Barbara ili pobožnost (Barbara oder Die Frömmigkeit, 1929), zadnji sf roman Stern der Ungeborenen
1945, pripovijetke Smrt malograđanina (Der Tod des Kleinbürgers, 1927), Žalobna kuća (Der
Trauerhaus, 1927).
Boris Leonidovič Pasternak NN (ruski, futurizam, 2. Razdoblje modernizma 1890.-1960.): zbirka pjesama
"Sestra moja, život", lirski ciklus "Ruptura" (1921.) pjesme Drugo rođenje 1932. I Na ranim vlakovima
1943.; roman Doktor Živago 1957.; autobiografske priče "Djetinjstvo ljubavnika" i "Sigurna pratnja"
Moa Martinson [ma'ṭinsɔn] (švedska 1890 – 1964 proleterska književnost). One of Sweden's most noted
authors of proletarian literature. Živjela je kao domaćica i supruga alkoholičara s petero djece da bi
poslije kroz politički angažman doživjela književni uspjeh. Samostalno stekla književnu izobrazbu
čitajući ponajprije ruske pisce. Debitirala je u 43. godini knjigom Žene i jabuke (Kvinnor och
äppelträd, 1933). U autobiografskom romanu Majka se udaje (Mor gifter sig, 1936), ironično i
provokativno opisuje odrastanje siromašne djevojčice. Pisala je i o životu seljaka, osobito se osvrćući
na ženske likove… U braku s H. E. Martinsonom bila je od 1929. do 1940. Djela: autobiografske proze
Crkveno vjenčanje (Kyrkbröllop, 1938), Kraljeve ruže (Kungens rosor, 1939); romani Put pod
zvijezdama (Vägen under stjärnorna, 1940), Nevidljivi ljubavnik (Den osynlige älskaren, 1943), Knjiga
o Sally (Boken om Sally, 1945) i dr.
France Bevk (slovenski 1890 – 1970). Po profesiji učitelj, obavljao mnoge prosvjetne i političke dužnosti,
osobito u vezi s problematikom Slovenskoga primorja i Trsta. Narodnobuditeljsku funkciju, izraženu
u jednostavnoj realističkoj proznoj strukturi, ima i njegovo, izvanredno opsežno, književno djelo.
Najbolja su mu djela nastala između dvaju svjetskih ratova. U njima prevladava povijesna i
suvremena inspiracija, a obje su povezane sa životom u slovenskim regijama pod fašističkom vlašću
(Tolminska, Primorska, Trst). Među povijesnim romanima ističu se Umirući bog Triglav (Umirajoči
bog Triglav, 1930), Znamenja na nebu (1927–29) i Čovjek protiv čovjeka (Človek proti človeku, 1930),
a suvremena je tematika vezana uz život u primorskim gradovima i na selu. Nacionalnu, povijesnu i
etičku problematiku najuspješnije je obradio u romanu Kapelan Martin Čedrmac (Kaplan Martin
Čedrmac, 1938). Uspjeh je doživio i na području književnosti za djecu i mladež; u tom je žanru branio
tradicionalne nacionalne i etičke vrijednosti, što je privuklo čitaoce i iz drugih jezičnih sredina. Mali
buntovnik, Lukec I njegov čvorak
Agatha Christie (1890.-1976.): (66 detektivska romana I 14 zbirka kratkih priča, detektivi Hercule Poirot i
Miss Jane Marple) Božić Herculea Poirota; Ubojstvo u Orient Expressu; Smrt na Nilu, U 4.50 s
Paddingtona; Poirotov posljednji slučaj "Zavjesa" (Curtain); predstava Mišolovka (The Mousetrap)

Mihail Bulgakov (1891.-1940.): veliki roman Majstor I Margarita 1966. objavljen, napisan prije 2. svj.
rata, roman Bijela garda (Belaja gvardija, 1924); satirički komadi Zojkin stan (Zojkina kvartira, 1926),
Grimizni otok (Bagrovyj ostrov, 1927), drama s temom ruske emigracije Bijeg (Beg, 1926–28) i drama
o sukobu umjetnika i države Molière (Mol’er, “Magija prijetvornika" 1930–36); zbirka novela
Đavolijada (D’javoliada, 1925): npr. prema sf-u Kobna jaja (Rokovye jajca) I još više groteskna
pripovijest Pseće srce (Sobač’e serdce, 1925)
Tin Ujević (možda I malo ekspresionizma, simbolizam, verlibrizam, futurizam, nadrealizam, 2. Razdoblje
modernizma 5. Srpnja 1891.-1955.): izbor iz poezije: možda malo ekspresionizma neopetrarkističke
zbirke Lelek srebra 1920. i Kolajna 1926.; 2. Razdoblje: simbolističke verlibrističke ekspresionističke
futurističke nadrealističke zbirke Auto na korzu 1932. i Ojađeno zvono 1933.; zadnja zbirka Žedan
kamen na studencu 1954.; pjesme npr.: Oproštaj, Naše vile, Svakidašnja jadikovka, Kolajna (IX.),
Visoki jablani, Pobratimstvo lica u svemiru, Čin sputanih ruku, Pogledi u praskozorju, Svetkovina
ruža, Molitva za koru kruha i zdjelu leće, Ganutljive opaske, Hymnodia to mou somati, Vasionac,
“Oproštaj”, Maštovita noć, Duhovna klepsidra, Suvišni epitaf, Sklonidbe ruku, Ushiti cigarete,
Legenda svijeća, francusko-modernistička pjesnička proza: ciklusi Crteži s kavanskog mramora,
Mamurne jamatve, Badnjaci: Jedna sam osoba složena od više drugih", "Uspavanka iz Krivodola,
"Predigra bure", "Pjesma o biseru", "Utjeha", "Živci" i "Priznanje", Ispit savjesti, Mrsko ja,
Fragmenat; kritike I eseji: knjige eseja "Skalpel kaosa" 1938., "Ljudi za vratima gostionice" 1938.,
Rukovet; esej “Mučeništvo života i raj u afionu”; studija “Kreta, matica sredozemništva”, 1944., eseji
Oroz pred Endimionom (1926) i Sumrak poezije (1929)
Slavko Kolar (2. Razdoblje modernizma-vrhunac stvaralaštva-kajkavski regionalizam: spoj regionalizma I
nejeftinog humorizma 1891.-1963.): pripovijetka/novela I drama Svoga tela gospodar; 2. Razdoblje:
pripovijetke Ili jesmo – ili nismo 1933., duhovita priča Mi smo za pravicu, realistična pripovijetka/
novela Breza 1936.; feljtonska proza, humoreske: “Pripovijest o tom kako je Feliks Pijevčević tražio
život”, zbirka “Nasmijane pripovijesti” unutar koje objavljuje prvu humoresku i dvije humoristične
pripovijetke: “Historijska kljova” i “Čovjek bez fizionomije”, oštre satire građanskog života
poslijeratnoga doba, slabije umjetničke vrijednosti: zbirke Perom I drljačom 1938., Natrag u naftalin
(1946), Glavno da je kapa na glavi (1956); scenska djela: npr. političke socrealističke drame Narod je
strpljiv (1947) i Sedmorica u podrumu (1949); drugo: pripovijetke za djecu Petrica Kerempuh, Na
leđima delfina, 1953, Jurnjava na motoru, 1961., Macan i Nebojša (1953.), Nogometna utakmica
(1961.) I druge
Ilja (Grigorjevič) Erenburg (ruski 1891.-1967.): Oluja (1948.); roman pisan kao »pikarski roman «Julio
Jurenito (Hulio Hurenito, 1922), satirički I pustolovni roman o boljševičkoj Rusiji: Ljubav Jeanne Ney
– Ljubov’ Žanny Nej, 1924 i Ulica na Moskvi – V Protočnom pereulke, 1927; tekstovi o nastajanju
automobilske industrije: 10 HP – 10 LS, 1929 i kinematografske industrije Tvornica sanja – Fabrika
snov, 1931; roman Otapanje (Ottepel’, 1954–56); knjige sjećanja Ljudi, godine, život (Ljudi, gody,
žizn’, I–VII, 1961–65)
Nelly Sachs NN (pravo ime Leonie, njemačko-švedsko-izraelska, ekspresionistički stil, hermetička poezija,
nadrealizam 1891.-1970.): pjesnikinja: zbirka pjesama U nastambama smrti (In den Wohnungen des
Todes) 1947., Pomračenje zvijezde (Sternverdunkelung, 1949), I nitko ne zna kako dalje (Und
niemand weiß weiter, 1957), Bijeg i preobrazba (Flucht und Verwandlung, 1959), Fahrt ins Staublose
(1961), Landschaft aus Schreien (1966), Suche nach Lebenden (1971); dramski prizori/pjesme
Znakovi u pijesku (Zeichen im Sand, 1962); Mysterienspiel Eli 1959. (Eli: Ein Mysterienspiel vom
Leiden Israels 1950.); Drama Abram: Ein Spiel für Wort – Mimus – Musik (1944–1956); Briefe der
Nelly Sachs 1984.; Legenden und Erzählungen 1921.; "Verzauberung" (? verzauberung. späte
szenische dichtungen? 1970.)
Lajos Zilahy (mađarski 1891.-1974.): romani: trilogija o obitelji Dukay 1949.: Purpurni vek 1965., Ararat
1952., Razbesneli anđeo 1953.; Begunac, Grad izbeglica 1939., Kad duša zamire 1932., Osveta
oružja, Samrtno proleće/Samrtno proljeće: roman iz peštanskog života 1922., Voda nosi nešto - - - :
roman jedne nerazumljene žene 1928., Zarobljenici
Pär Fabian Lagerkvist NN (švedski 1891 –1974 ekspresionizam) poet, playwright, novelist, essayist, short
story writer. Njegov 50-godišnji književni rad obuhvaća poeziju, prozu i dramu: djela su mu protkana
realizmom, simbolikom, jednostavnim stilom, ali su i određeni književni eksperiment. Lagerkvist je
prvi švedski ekspresionist i jedini Strindbergov nasljednik u području drame. Javio se 1912.
pripovijetkom Ljudi (Människor). Autor je prvih modernističkih programa u Švedskoj: Umjetnost
riječi i umjetnost slike (Ordkonst och bildkonst, 1913) i Kazalište (Teater, 1918). Prvo mu je značajno
djelo zbirka pjesama Tjeskoba (Ångest, 1916). Prozna i lirska djela 1920-ih: Vječni smiješak (Det eviga
leendet, 1920), Sretnikov put (Den lyckliges väg, 1921), Okrutne priče (Onda sagor, 1924), Pjesme
srca (Hjärtats sånger, 1926). Veliki međunarodni uspjeh postigao je romanom Patuljak (Dvärgen,
1944). Posljednja mu je zbirka pjesama Večernja zemlja (Aftonland, 1953); potom je pisao romane
kojima se radnja odvija na antičkome Mediteranu: Baraba (Barabbas, 1950), Sibila (Sibyllan, 1956),
Ahasverova smrt (Ahasverus död, 1960), Hodočasnik na moru (Pilgrim på havet, 1962), Sveta zemlja
(Det heliga landet, 1964), Mariamne (1967).
Diana Budisavljević (rođ. Obexer) (Innsbruck, 15. siječnja 1891. – Innsbruck, 20. kolovoza 1978.)
hrvatska humanitarka austrijske nacionalnosti, nezavisna socijalna aktivistica. Dnevnik započinje 23.
listopada 1941, a završava 7. veljače 1947. Brigom Dianine unuke, psihologinje dr. Silvije Szabo,
sačuvana je dokumentacija i dnevnik na osnovu kojih je Hrvatski državni arhiv izdao knjigu Dnevnik
Diane Budisavljević, 2003. godine. Silvija Szabo je prevoditeljica na hrvatski jezik Dnevnika, koji je
napisan njemačkim jezikom.
Henry Miller (američki 1891.-1980.): erotska proza (poznati suvremenici autori erotske proze su: Anais
Nin, Anne Desclos i Erica Jong koja je proglašena "ženskim Henryjem Millerom", nasljednici u
području erotske proze: Michel Houellebecq, Jerzy Kosinski, Philip Roth, Wei Hui, Charles Bukowski,
Mario Vargas Llosa, Melissa Panarello, pa čak I Harold Robbins), romani Rakova obratnica- Tropic of
Cancer i Jarčeva obratnica – Tropic of Capricorn I niz osebujnih priča i ulomaka Crno proljeće (Black
Spring); romani Kolos iz Maroussija (The Colossus of Maroussi), 1941, Big Sur i Naranče Hieronymusa
Boscha, kasnija djela: "Svijet seksa", "Opus Pistorum", "Moloch", "Ludi penis" (objavljen posthumno
1991. godine), žestoka kritika poslijeratnog SAD-a "Klimatizirana noćna mora" (1945.), "Mirni dani u
Clichyu" (napisani 1940. i objavljeni tek 1956.), legendarna trilogija "Ružičasto raspeće" (The Rosy
 Crucifixion: romani Sexus, 1949., Plexus, 1953., i Nexus, 1960); utjecao na subkulturne pokrete i
pisce (J. Kerouac i N. Mailer).
Alfonsina Storni [estɔ'rni] (argentinska Švicarska 1892 –1938) Pjesnikinja. S obitelji (švicarsko-talijanskog
podrijetla) doselila se u Argentinu 1896. Bila je poklonica modernizma, ali i romantizma. Stekla je
veliku popularnost te bila nazivana »pjesnikinjom Amerike«. U pjesmama je uglavnom tematizirala
odnos muškarca i žene te vlastito nezadovoljstvo ljubavnim iskustvom. Značajnije zbirke pjesama:
Nemir ružina grma (La inquietud del rosal, 1916), Slatka bol (El dulce daño, 1918), Svijet sedam
bunara (El mundo de siete pozos, 1934) i dr.
Walter Benjamin (njemački filozof, esejist, teoretičar kulture; moderna, literarno-politički avangardizam i
jedini primjerak nadrealizma na njemačkom jeziku 1892.-1940.): dva najpoznatija nefilozofska
prozna djela: aforističke bilješke i kratki eseji u zbirci Jednosmjerna ulica (Einbahnstraße, 1928., u
kojoj su i eseji o Johannu Wolfgangu Goetheu, Franzu Kafki, Karlu Krausu i Charlesu Baudelaireu >
literarno-politički avangardizam i jedini primjerak nadrealizma na njemačkom jeziku) I Berlinsko
djetinjstvo oko devetstote- Berliner Kindheit um neunzehnhundert 1950. > moderna; Moskauer
Tagebuch ?; znatno utjecao na suvremenu sociologiju kulture, osobito u krugovima nedogmatske
intelektualne ljevice: rasprava Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije (Das Kunstwerk
im Zeitalter seiner technischen Reproduzierbarkeit, 1936); drugo: eseji Uz kritiku sile (1971),
Estetički ogledi (1986), iz estetike književnosti: Podrijetlo njemačke žalobne igre (1989), Kritika
umjetnosti u njemačkom romantizmu (2007), eseji I književna kritika Novi anđeo (2008);
Marina Ivanovna Cvetajeva (povezuje suprotstavljeni akmeizam (moderna) I simbolizam 1892.-1941.):
pjesme: Večernji album (Večernij al’bom, 1910), Zanat (Remeslo, 1923), satirička poema Štakoraš
(Krysolov, 1925–26), posvećeno Bijeloj gardi u građanskom ratu: ep Labuđi stožer – Lebedinyj stan
(1917–1921) i poema Prokop – Perekop; esej Gefangener Geist (Пленный дух, 1934), zbirka
pjesama Meilensteine (Версты, 1916), ciklus pjesama Die Freundin (Подруга) odn. Der Fehler
(Ошибка, 1920); Das Mädchen des Zaren (Царь-Девица), zbirke pjesama Trennung (разлука),
Gedichte an Blok (Стихи к Блоку), veliko djelo Poem vom Ende. Neujahrsbrief ((Поэма Конца);
Poem vom Berg (Поэма Горы, 1924–1939); zbirke kod nas Ono što je bilo, Pesme I poeme
Pearl Buck NN (rođena Sydenstricker, američka 1892.-1973.): romani iz kineskog I iz američkog života,
pripovijetke i priče za djecu, prvi roman Istočni vjetar – Zapadni vjetar -"East Wind, West Wind",
najpoznatije djelo: roman "The Good Earth" - Dobra zemlja (prvi dio trilogije The House of Earth: +
Sons (1933) I A House Divided (1935)), neki drugi romani: China Sky (1941), Dragon Seed (1942),
Peony (1948), The Big Wave (1948), fikcionalizirana biografija carice Dowager Cixi Imperial Woman
(1956), Letter from Peking (1957), Satan Never Sleeps (1962), povjesni roman The Living Reed
(1963), Mandala: A Novel of India (1970); biografije roditelja "The Exile" i "The Fighting Angel",
autobiografija My Several Worlds: A Personal Record (New York: John Day, 1954.) I A Bridge For
Passing (New York: John Day, 1962)
John Ronald R. Tolkien (1892.-1973.): fantastični romani za djecu I odrasle Silmarillion, Hobit, Gospodar
prstenova (Prstenova družina, Dvije kule, Povratak kralja) koji čine spojenu strukturu priča, pjesama,
fiktivne povijesti te izumljenog jezika i književnih eseja
Ivo Andrić NN (ekspresionizam, realizam I simbolika, 2. Razdoblje modernizma 1892.-1975.):
ekspresionističke pjesničke proze Ex ponto (Veoma su česte noći kad nemir…; Epilog) i Nemiri;
ekspresionističke Pripovetke 1924.; 2. Razdoblje: Pripovetke II 1931., Pripovetke III 1936.; romani:
Travnička hronika 1945., Na Drini ćuprija 1945., Gospođica 1945., nedovršeni «Omerpaša Latas»
(1976); pripovijetka Put Alije Đerzeleza; dulja pripovijetka Prokleta avlija, važnije pripovijetke:
Mustafa Madžar, Ljubav u kasabi, U musafirhani i Dan u Rimu; još neke pripovijetke: Ćorkan i
Švabica, Za logorovanja, Žena od slonove kosti, Zlostavljanje, Pismo iz 1920. godine, Priča o
vezirovom slonu; zadnje djelo I možda najbolje, neprevođeno: posthumno objelodanjena zbirka
meditativnih zapisa «Znakovi pored puta»- testamentarni brevijar melankolije i zreli dovršetak
 dubleta mladenačkih knjiga o jadu življenja «Ex Ponto» i «Nemiri»; još: Rzavski bregovi (1947), Nove
pripovetke (1948), Lica (1960), Podnebesje (1974), Kuća na osami (1976); eseji o Goyi, Franji
Asiškome, Bolivaru, O priči i pričanju; ? poludovršeni prozni tekst, dio ambicioznije i nikad napisane
romaneskne cjeline, O starim i mladim Pamukovićima, koji s Marom milosnicom čini moguću cjelinu,
ili je dio iste zamisli? Npr. pripovijetka Aska I vuk. Pripovijetka Knjiga.
Vladimir Vladimirovič Majakovski (futurizam, sovjetska poezija, avangarda 1893.-1930.): lirske pjesme;
poeme Oblak u hlačama 1915., Flauta-kičma 1915., Rat I mir 1916., Čovjek 1917., agitacijska pjesma
Lijevi marš, revolucionarne poeme Lenin 1924., Dobro 1927., pjesme-feljtoni, poema O tome 1923., i
150 000 000, I Peta Internacionala, dramska poema Misterij Buff 1918., satiričke komedije Stjenica
1928. I Hladni tuš 1930., nedovršena poema Na/U sav glas
Ernst Toller (ekspresionistička drama, 2. razdoblje modernizma, književnost Weimarske Republike 1893.-
1939.): ciklus lirskih pjesama "Knjiga o lastavicama" (Das Schwalbenbuch), komedija "Razulareni
Wothan" (Der entfesselte Wotan 1923.), "Pisma iz tamnice" (Briefe aus dem Gefängnis,
1935), ???"Bio sam Nijemac", drama Preobrazba (Die Wandlung, 1919), drama Masa čovjek (Masse
Mensch, 1921), drama Borci protiv strojeva (Die Maschinenstürmer, 1922), drama Hinkemann
(1924), drama Hop, mi živimo! (Hoppla, wir leben!, 1927), autobiografija "Jedna mladost u
Njemačkoj" (Eine Jugend in Deutschland 1933.)
Hans Fallada (pravo ime Rudolf Ditzen, njemački, 1893 – 1947 Neue Sachlichkeit) U svojim djelima
pretežno opisuje tzv. male ljude, u Njemačkoj između dvaju ratova. Služi se postupcima
tradicionalne realističke naracije, ali i dokumentarističkoga reportažnog stila. Djela: Seljaci, glavešine
i bombe (Bauern, Bonzen und Bomben, 1931) - gesellschaftskritische Themen, u najboljim romanima
Fallada je izrazit predstavnik književnih težnji tzv. nove objektivnosti kasnih 1920-ih (Neue
Sachlichkeit): Sirotinjo – a što sad? (Kleiner Mann – was nun?, 1932), Vuk među vucima (Wolf unter
Wölfen, 1937), Svatko umire sam (Jeder stirbt für sich allein, 1947) + der postum erschienene
Roman Der Trinker.
Richard Edward Connell Jr. (američki 1893 –1949 I novinar) He is best remembered for his short story
"The Most Dangerous Game" (Najopasnija igra 1924) - also published as "The Hounds of Zaroff".
Connell was one of the most popular American short story writers of his time. He was nominated for
an Academy Award in 1942 (Best Original Story) for the movie Meet John Doe (1941), directed by
Frank Capra and based on his 1922 short story "A Reputation". His screenplay for the 1944 film Two
Girls and a Sailor was also nominated for an Academy Award for Best Original Screenplay. Connell's
improbable tale "A Friend of Napoleon," (from The Saturday Evening Post) appears in Great
American Short Stories: O. Henry Prize Winning Stories 1919-1934.
Miloš Crnjanski (srbijanski, avangarda, ekspresionizam 1893.-1977.): manifest avangardističkoga pokreta
Objašnjenja Sumatre, 1920.; ekspresionistička zbirka pjesama Lirika Itake (1919), prvi poetski roman
u srpskoj književnosti Dnevnik o Čarnojeviću (1921), središnja autorska sinteza roman Seobe (1929–
62); putopisi Pisma iz Pariza, 1921., Ljubav u Toskani, 1930. i Knjiga o Njemačkoj, 1931, mozaično
djelo otvorene strukture Kod Hiperborejaca (1966); drama Maska 1918.
Miroslav Krleža (romantizam-simbolizam, ekspresionizam, realizam, 2. Razdoblje modernizma 1893.-
1981.): šest duljih, vrstovno specifičnih pjesničkih tekstova (Pan, Podnevna simfonija, Suton,
Nokturno, Sodomski bakanal i Ulica u jesenje jutro) Simfonije 1933. < Tri simfonije (1917. s
ekspresionističkim elementima), ekspresionistička drama Kraljevo, drame s ekspresionističkim
elementima Golgota, Galicija, U logoru i Vučjak; novele Hrvatski bog Mars (Baraka Pet Be) I Novele
(npr. priča Hodorlahomor Veliki); dramska trilogija Ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U
agoniji, Leda); dijalektalna lirska zbirka Balade Petrice Kerempuha npr. blada Khevenhiller (1936.),
romani Povratak Filipa Latinovića (1932.), Na rubu pameti (1938.), Banket u blitvi (1938.), Zastave
(knjiga I-V) (1962.); puno pjesama: npr. Snijeg, Jesenja pjesma, Riječ mati čina, Veliki petak hiljadu
devet stotina I devetnaeste; esej o lijepome u umjetnosti Predgovor Podravskim motivima; studije
 društvenih i kulturnih kontroverzija Moj obračun s njima, 1932; Deset krvavih godina, 1937;
Dijalektički antibarbarus, 1939; ostali dijaloški tekstovi: Legenda, Maskerata, Hrvatska rapsodija
(1917), Kristofor Kolumbo (1918), Michelangelo Buonarrotij, U predvečerje (1919), Adam i Eva,
Aretej (1959), Saloma (1963), Put u raj (1970); zbirka novela Hiljadu i jedna smrt (istoimena novela=
Fara Dzong) 1933; putopisna zbirka putnih impresija Izlet u Rusiju (1926); kraća proza roman Tri
kavaljera/kavalira frajle/gospođice Melanije, 1922., dulja novela-kraći roman Vražji otok, 1923. Npr.
novela Bitka kod Bistrice Lesne
http://krlezijana.lzmk.hr/trazilica.aspx
Viktor Borisovič Šklovski (Šklovskij) (ruski 1893 – 1984, I filolog, formalizam) Svojim radovima ukidao
granicu između znanstvene proze i ljeposlovlja. U prozi Sentimentalno putovanje (Sentimental’noe
putešestvie, 1923) govori o svojem doživljaju revolucije i pohodu vojske na Perziju, ali umeće i cijele
književnoteorijske odlomke. To čini i u prividno epistolarnoj knjizi Zoo ili pisma ne o ljubavi (Zoo ili
pis’ma ne o ljubvi, 1923), pisanoj u Berlinu, gdje govori o Rusima koji se okupljaju oko kolodvora Zoo,
s portretima nekih književnika, ali i o teorijskim razmišljanjima. Zarana je obrađivao i filmske teme.
Pod pritiskom vlasti odrekao se formalizma, ali je ustrajao u nezavisnim prosudbama monografije
Lev Tolstoj (1963), ili u naglašavanju ideoloških antinomija u djelu F. M. Dostojevskoga (Za i protiv –
Pro et contra, 1957). Memoari: Živjeli nekoć (Žili-byli, 1964).
Ulderiko Donadini (ekspresionizam I futurizam, realizam I naturalizam 1894.-1923.): matoševska zbirka
bizarnih proza Lude priče (1915); kratki roman Sablasti = Bauk; kratki roman Vijavice > drama
Bezdan; kratki roman s autobiografskim elementima Kroz šibe (1921); drama Igračka oluje;
simbolička jednočinka Gogoljeva smrt (1921); drama pronađena u ostavštini Strasti; novela Dunja;
podlistci, polemike I pamfleti (feljtoni), predavanja, kritike, glose Kamena s ramena (npr. manifesti
Suvremena umjetnost; Ekspresionizam (s podnaslovom Skica za jednu veliku studiju 1917.) i
predavanje Vaskrsenje duša 1917)
Boris Andrejevič Piljnjak (ruski, 1894. – 1938.) romana Gola godina (Golyj god, 1922), Pripovijest
neugašene mjesečine (Povest’ nepogašennoj luny, 1926), roman Mahagonij (Krasnoe derevo, 1929)
izazvao je pravu hajku pa se autor pravdao preradbom u djelo o socijalističkoj »izgradnji« – Volga
utječe u Kaspijsko more (Volga vpadaet v Kaspijskoe more, 1930). Niz novela i roman Strojevi i vuci
(Mašiny i volki, 1925) svjedoče o »montažnom« značenju mnogih djela. Simbolična je sinteza
romana Dvojnici (Dvojniki) ostala dugo nepoznata ruskom čitatelju.
Isak Emanuilovič Babelj (ukrajinski I ruski sovjetski, ? 1894.-1941.): drame "Zalazak sunca"(1928) i
"Marija"(1935), knjiga pripovijedaka "Odeske priče"(1928), kratke novele "Crvena konjica" (1926),
npr. pripovijesti Pismo, „Sol“,„Smrt Dolguševa“, „Kralj“
August Cesarec (ekspresionizam, revolucionarna europska avangarda, realizam, Adlerov
individualizam, ??kasnije socijalistički realizam 1894.-1941.): ekspresionistički Stihovi;
ekspresionistički romani Careva kraljevina I Bijeli lutalac; ekspresionistička zbirka novela uglavnom
autobiografska Za novim putem; romani Zlatni mladić i Bjegunci 1934., drame Otkriće, 1919; Krčma
»Široko grlo«, 1921, drama o Eugenu Kvaterniku Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u
15 slika s epilogom; druge novele Sudite me (1925), Izraelov izlazak i druge legende (1938) i Novele
(1939), Tonkina jedina ljubav, 1931, putopisne knjige Španjolski susreti. Knjiga susreta s ljudima i
gradovima, Današnja Rusija i drugi putopisi po Sovjetskom Savezu (Po Uralu i Kavkazu po Volgi i
Dnjepru, Putovanje po Sovjetskom Savezu. Na Uralu i na Volgi, Zagreb, 1940., Kod sovjetskih malih
naroda. Iz ciklusa "Putovanja po Sovjetskom Savezu" 1940., Na Ukrajini: iz ciklusa "Putovanja po
Sovjetskom Savezu"); publicistika Stjepan Radić i republika (1925), Psihoanaliza i individualna
psihologija (1932)
Louis-Ferdinand Céline (francuski, pravo ime Louis-Ferdinand Destouches 1894.-1961.): polu-
autobiografski roman Putovanje nakraj noći; antisemitski pamfleti
James Thurber (američki 1894 – 1961). Prva knjiga Je li seks nužan? (Is Sex Necessary?, u suradnji s
Elwyinom B. Whiteom, 1929., parodija na popularne pseudoznanstvene priručnike o seksu. Proslavio
se kratkom pričom Tajni život Waltera Mittyja (The Secret Life of Walter Mitty, 1939) u kojoj je
stvorio lik glavnoga junaka koji se od dosade rutinskoga, svakodnevnoga života spašava
eskapističkim sanjarenjima. Lik je postao dio književne tipologije (waltermittyjevski lik) te dao ime
medicinskome sindromu (tj. kompulzivnomu fantaziranju). Ilustrirane bajke za naše vrijeme i
poznate pjesme – Fables for Our Times and Famous Poems Illustrated, 1940; Još bajki za naše
vrijeme – Further Fables for Our Times, 1956; knjigama za djecu Mnoštvo mjeseca – Many Moons,
1943). Dugačka bajka The White Deer (Bijeli jelen, 1945) otkriva njegov kritički i mizantropski odnos
prema američkoj kulturi. Duhovita autobiografija Moj život i teška vremena (My Life and Hard Times,
1933).
Aldous Huxley (I filozof, 2. Razdoblje modernizma 1894.-1963.): satiričko-filozofski roman Vrijeme mora
jednom stati (Time Must Have a Stop, 1945); romani ironična vizija buduće utopije, u distopijskom
Londonu Vrli novi svijet (Brave New World, 1932) I Kontrapunkt života (Point Counter Point, 1928);
roman Eyeless in Gaza (Slijep u Gazi), satirički roman After Many a Summer (Poslije mnogih ljeta),
roman Island (Otok); misaona lirika; eseji o halucinogenima Vrata percepcije (The Door of
Perception, 1954.) i Raj i Pakao (1956.); The Perennial Philosophy (Perenijalna filozofija 1945);
knjiga eseja Ends and Means, An Encyclopedia of Pacifism, Pacifism and Philosophy, predavanja u
vedantskim hramovima Knowledge and Understanding I Who Are We?; esej Science, Liberty and
Peace 1946
Jarosław Leon Iwaszkiewicz (književni pseudonim Eleuter, poljski, poljska grupa eksperimentalnih
pjesnika Skamander, ne spada u neki smjer 1894.-1980.): roman Crveni štitovi (1934.); epski roman
Sława i Chwała ('Fame and Glory'), kratke priče; bajkoviti lirski romani Zenobia Palmura, Ucieczka
do Bagdadu/Escape to Baghdad, Wieczór u Abdona/An Evening at Abdon's, autobiografski romani
Hilary, syn buchaltera/ Hilary, Son of a Bookkeeper, Księżyc wschodzi/The Moon Rises; romani
Zmowa Mężczyzn / Conspiracy of Men, Panny z Wilka/The Wilko Girls [aka "The Maids from
Wilko"], Brzezina/The Birch Grove, Młyn nad Utratą/The Mill on the River Utrata, Czerwone
tarcze/Red Shields and Pasje błędomierskie/Błędomierz Passions; zrela proza: Kongres we
Florencji/Congress in Florence (Italian stories), Bitwa na równinie Sedgemoor/The Battle of
Sedgemoor Plain, Matka Joanna od Aniołów/ Mother Joanna of the Angels (in the volume Nowa
miłość/New Love), Stara Cegielnia. Młyn nad Lutynia/The Old Brickyard. The Mill on the River
Lutynia, Kwartet Mendelssohna/The Mendelssohn Quartet (Opowieści zasłyszane/Second-hand
stories), Kościół w Skaryszewie/The Church in Skaryszew (O psach, kotach i diabłach/Of Dogs, Cats
and Devils); Tatarak/Calamus, Kochankowie z Marony/The Lovers of Marona, Sny. Ogrody.
Sérénité/Dreams. Gardens. Sérénité, Noc Czerwcowa. Zarudzie. Heydenreich/June Night. Zarudzie.
Heydenreich; pjesme Oktostychy/Octostychs, Dionizje /Dionysia, Kaskady zakończone siedmioma
wierszami/Cascades Ending in Seven Poems, Księga dnia i księga nocy/Book of the Day and Book of
the Night, Powrót do Europy Return to Europe, Lato/Summer, Inne życie/A Different Life; Ody
olimpijskie/Olympian Odes, Warkocz jesieni/The Plait of Autumn, Ciemne ścieżki/Dark Paths, Jutro
żniwa/Harvest Tomorrow, Krągły rok/Year Round, Xenie i elegie/Zenia and Elegies, Śpiewnik
włoski/Italian Songbook, Mapa pogody/Weather Map; drame: Kochankowie z Werony/The Lovers
of Verona, biografije velikih umjetnika: Chopina: Lato w Nohant/The Summer at Nohant, Pushkina
- Maskarada/Masquerade, Balzaca - Wesele pana Balzaka / Mr. Balzac's Wedding;
Gospodarstwo/The Farm, Odbudowa Błędomierza/Rebuilding Błędomierz,
Kosmogonia/Cosmogony; eseji: monografija o Chopinu I Bachu Spotkania z
Szymanowskim/Meetings With Szymanowski, sjećanja na mladost Książka moich wspomnień/A
Book of My Memoirs, putovanja Pejzaże sentymentalne/Sentimental Landscapes, Listy z podróży
do Ameryki Południowej/Letters from a Journey to South America, Ksiażka o Sycylii/A Book about
 Sicily, Gniazdo łabędzi. Szkice o Danii / Swans' Nest. Sketches on Denmark, Podróże do
Włoch/Travels to Italy, Podróże do Polski/Travels to Poland, književne teme: Gawędy o książkach i
czytelnikach/Tales of Books And readers, Rozmowy o książkach Talking about Books, Ludzie i książki
/People and Books, Petersburg, Szkice o literaturze skandynawskiej/Sketches on Scandinavian
Literature
Sergej Aleksandrovič Jesenjin (ruski imažizam/imaginizam, simbolizam 1895.-1925.): lirske pjesme i
poeme: epistolarna lirika Pismo majci; knjiga I pjesma Ispovijed jednog propalice/Ispovijed/st
mangupa/huligana; poema Molitva za umrle; poema Crni čovjek; zbirka I pjesma Krčmarska
Moskva, ?pjesma Rusija sovjetska, pjesma Oktobarska revolucija me prevarila; ciklus Perzijski
motivi; npr. Pjesma o kuji; pjesma „Kapetan želje“; "Zelena frizura", "Krava", "Kačalovljevu psu";
poema Inonija, lirska drama Pugačov; poema Anna Sn(j)egina, poeme Seoski časoslov (Sel’skij
časoslov) i Jordanska golubica (Iordanskaja golubica); pjesma „Noć sablasnog mjesečevog mliječa“,
oporučni stihovi Do viđenja, prijatelju/dragi, do viđenja…
Paul Éluard (pravo ime Eugene Grindel, dadaizam, nadrealizam, 2. Razdoblje modernizma 1895.-1952.):
proturatna zbirka Dužnost i nemir (Le Devoir et l’Inquiétude), ljubavne nadrealističke lirske pjesme,
društveno angažirana poezija, npr. zbirke (ukupno više od 20): "Umrijeti od neumiranja",
"Prijestolnica bola", "Javna ruža", "Moći sve reći", "Feniks", najljepše pjesme u zbirci Ljubav
poezija/pjesništvo
Robert Graves (1895.-1985.): puno zbirki poezije: npr. puno zbirki Poems I Collected Poems, zbirka Vile i
mušketiri (Fairies and Fusiliers, 1917); snažna autobiografija Svemu tomu zbogom (Goodby to All
That, 1929) jedno od najboljih svjedočanstava o traumi I. svjetskog rata; povijesni romani Ja,
Klaudije (I, Claudius) 1934. i Klaudije Bog (Claudius the God) 1934.; najbolje esejističko djelo Bijela
božica: povijesna gramatika pjesničkoga mita (The White Goddes: a Historical Grammar of Poetic
Myth, 1948); + biografija T. E. Lawrencea: Lawrence and the Arabs 1927.; drugi povijesni roman
Count Belisarius (Vojvoda Belizar 1938); socijalna povijest međuratne Britanije, s Alanom Hodgeom
The Long Week-End (1941); povijesni roman King Jesus (Kralj Isus) 1946.; utopijski (speculative
fiction, future) roman Seven Days in New Crete (1949.); The Nazarene Gospel Restored 1953.;
prepričani grčki mitovi Grčki mitovi 1955.; zbirka kratkih priča Catacrok! Mostly Stories, Mostly
Funny, in 1956.; dopisivanje sa Spikeom Milliganom Dear Robert, Dear Spike (urednica Pauline
Scudamore 1991.)
Ernst Jünger (1895.-1998.): ??pronacist I antimilitarist, dnevnik In Stahlgewittern. Aus dem Tagebuch
eines Stoßtruppführers (nije prevedeno), roman Auf den Marmorklippen (Na mramornim liticama);
eseji Der Waldgang. 1951. (Odmetanje u šumu), Radnik: vladavina i lik (Der Arbeiter. Herrschaft und
Gestalt 1932.), Der Kampf als inneres Erlebnis 1922., Der Weltstaat 1960.
Francis Scott Fitzgerald (američki, Izgubljena generacija 1896.-1940.): roman "Veliki Gatsby" 1925. i
kratka priča "Neobičan slučaj Benjamina Buttona"; + roman S ove strane raja (This Side of Paradise,
1920), zbirka kratkih priča Priče iz doba jazza (Tales of the Jazz Age, 1922), roman Lijepi i prokleti
(The Beautiful and Damned, 1922), zbirka kratkih priča Svi tužni mladi ljudi (All the Sad Young Men,
1926); roman Blaga je noć (Tender Is the Night, 1934)
Antonin Artaud (francuski, nadrealizam, kazalište okrutnosti 1896.-1948.): zbirke pjesama Pupkovina
limba (L’Ombilic des limbes, 1925), Vaga za živce (Le Pèse-Nerfs, 1925); drame – programatske
Spaljeni trbuh ili luda majka (Ventre brûlé ou la mère folle, 1927), Obitelj Cenci (Les Cenci, 1935);
najpoznatije: studija Kazalište i njegov dvojnik (Le Théâtre et son double, 1938), koja je na tragu
manifesta Kazalište okrutnosti (Le Théâtre de la cruauté, 1933); potresno svjedočanstvo o borbi
protiv pomračenja uma Pisma iz Rodeza (Lettres de Rodez, 1946); obračun s psihijatrijom I s
društvom Van Gogh, samoubijen društvom (Van Gogh, le suicidé de la société, 1947)
Heimito von Doderer (austrijski, 1896.-1966.): romani na površini kriminalistički roman Ubojstvo koje
svatko počinja/čini (Ein Mord, den jeder begeht: Roman 1938.), Die Strudlhofstiege oder Melzer
 und die Tiefe der Jahre (Strudlhofstiege ili Melzer i dubina godina koje prolaze: roman); Demoni
(Die Dämonen, 1956), Slunjski slapovi/vodopadi (Die Wasserfälle von Slunj odn. Roman Nr. 7/I. Die
Wasserfälle von Slunj 1963), groteskni roman Die Merowinger oder Die totale Familie 1962.;
pripovijetka Das letzte Abenteuer 1953.
André Breton (dadizam pa nadrealizam, 1. I 2. Razdoblje modernizma 1896.-1966.): nadrealistički tekst
Magnetska polja (Les Champs magnétiques, 1920), tri Manifesta nadrealizma (Manifeste du
surréalisme, 1924., 1930., i 1942), poetski roman Nadja 1928., o mentalnim poremećajima
Bezgrješno začeće (L’Immaculée Conception, 1930., s P. Éluardom); pjesničko djelo Luda ljubav
(L’Amour fou, 1937), zbirke pjesama npr. prva Brdo smjernosti, Magična umjetnost, Izgubljeni
koraci; teoretska djela: Nadrealizam i slikarstvo (Le Surréalisme et la Peinture, 1926), Što je
nadrealizam? (Qu’est-ce que le surréalisme?, 1934), Geneza i perspektive nadrealizma (Genèse et
perspectives du surréalisme, 1941), zbirka 45 autora Antologija crnog humora; dadističko-
nadrealistička drama S'il Vous Plaît (zajedno s Philippeom Soupaultom), o automatizmu The
Automatic Message (1933) (Le Message Automatique), Manifesto for an Independent
Revolutionary Art (André Breton I Diego Rivera, a vjerojatno I Lav Trocki); Ode à Charles Fourier;
Yves Tanguy 1946
John Roderigo Dos Passos (američki, modernizam 1896.-1970.): roman Manhattan Transfer 1925.;
roman trilogija U.S.A. trilogy: The 42nd Parallel (1930), 1919 (1932) and The Big Money (1936);
studija The Head and Heart of Thomas Jefferson (1954); roman Three Soldiers (1921), roman
Midcentury (1961); roman Adventures of a Young Man 1939, koji će postati prvi dio trilogije District
of Columbia (1952, drugi dijelovi romani Number One (1943) I The Grand Design (1949))
Eugenio Montale NN (talijanski 1896 –1981 dijelom talijanski hermetizam I simboliozam) Pjesnik.
Golemu književnu kulturu stekao kao autodidakt. Prva zbirka pjesama Sipine kosti (Ossi di seppia,
1925). Zbirkom Prigode (Le occasioni, 1939) potvrdio se, uz G. Ungarettija i S. Quasimoda, kao
vodeći pjesnik talijanskog hermetizma. Slična tematika nastavlja se i u zbirci Oluja i drugo (La bufera
e altro, 1956). U zbirkama Satura (1971), Dnevnik iz 71. i 72. (Diario del ’71 e del ’72, 1973),
Bilježnica četiriju godina (Quaderno di quattro anni, 1977) i Ostali stihovi (Altri versi, 1981) dolazi do
potpunog odmaka od hermetizma i simbolizma. Pisao je i lirsku prozu (sabrana u djelu Leptir iz
Dinarda – La farfalla di Dinard, 1956), putopise (sabrani u knjizi Izvan kuće – Fuori di casa, 1969),
esejistiku (u knjigama Čin vjere – Auto da fé, 1966; O poeziji – Sulla poesia, 1977) i dr. Postumni
dnevnik (Diario postumo), objavljen 1991., sadrži 66 novih tekstova. Već za života Montale je
smatran jednim od najvećih talijanskih i europskih pjesnika XX. stoljeća.
Iljf I Petrov (Ilja Ilf, pravo ime Iehiel-Leyb Arnoldovič Fajnzilberg 1897.-1937.; Evgenij Petrov, pravo ime
Evgenij Petrovič Katajev 1903.-1942.): (?pikarski) romani Zlatno tele i 12 stolica; satirični feljtoni npr.
Kako se stvarao Robinson – Kak sozdavalsja Robinzon, 1933, Neobične priče iz života grada
Kolokolamska 1928., 1001 dan ili Nova Šeherezada, i Kabinet voštanih figura, Razgovori za čajnim
stolom; putopis Prizemna Amerika – Odnoêtažnaja Amerika, 1937; novinski esej "Američke
fotografije", sam Petrov: nezavršeni roman -apologetska vizija budućnosti SSSR-a Putovanje u zemlju
komunizma (Putešestvie v stranu kommunizma); Otok mira : komedija u 4 čina
William Faulkner NN (američki, blizak naturalizmu, 2. Razdoblje modernizma 1897.-1962.): romani
Sartoris 1929., između ostalog eksperimentalni roman struje svijesti Krik I bijes 1929., Svjetlo/st u
kolovozu 1932.; laka pripovijest s nostalgijom Lupeži: uspomena (The Reivers) (1962.); Sušni
septembar, »Kad ležah na samrti«, 1930.; prodor grčke tragedije u kriminalni trivijalni roman
»Svetište«, 1931., najfoknerskiji, za autora najbolji roman »Abšalome, sine moj!«, 1936., trilogija
»Zaselak« 1940., »Grad« 1957. i »Palača« 1960., detektivska priča I didaktična pripovijest »Uljez u
prašinu« 1948., alegorijska povijest »Bajka«, 1954., slavna kratka priča "A Rose for Emily" - discusses
many dark themes that characterized the Old South and Southern Gothic fiction.
Theodora Kroeber (antropologinja 1897.-1979.): Ishi in Two Worlds: a biography of the last wild Indian in
North America 1961.; legende kalifornijskih Indijanaca The Inland Whale 1959.; biografija njenog
supruga antropologa Alfred Kroeber: A Personal Configuration. 1970. (+Ishi, Last of His Tribe. Illus.
Ruth Robbins. 1964.; Almost Ancestors: The First Californians. Kroeber and Robert F. Heizer. 1968.;
Drawn from Life: California Indians in Pen and Brush. Compiled by Kroeber, Robert F. Heizer and
Albert B. Elsasser. 1976.; Ishi, the Last Yahi: A Documentary History. Kroeber and Robert F. Heizer.
1979.)
Louis Aragon (francuski, dadaizam, nadrealizam 1897.-1982.): jedan od osnivača dadaizma, osnivač
pokreta nadrealizma 1924. s André Bretonom i Philippe Soupaultom, poema "Crveni Poster"; poeme
Oganj radosti (Feu de joie, 1919) i Vječni pokret (Mouvement perpétuel, 1926), novela Pariški seljak
(Le Paysan de Paris, 1926), polemika Traktat o stilu (Traité du style, 1928), zbirka pjesama hvalospjev
Sovjetskomu Savezu Hura Uralu (Hourra l’Oural, 1934), angažirani romani Bazelska zvona (Cloches
de Bâle, 1934) i Gospodske četvrti (Les Beaux Quartiers, 1936), pjesnik Pokreta otpora: Jad (Le
Crève-coeur, 1941), Elzine oči (Les Yeux d’Elsa, 1942), Muzej Grévin (Le Musée Grévin, 1943); roman
Komunisti (Les Communistes, 1949–51); romani Smaknuće (La Mise à mort, 1965), Blanche ili
zaborav (Blanche ou l’Oubli, 1967) i Kazalište/Roman (Théâtre/Roman, 1974); poema Elsa (1959)
Aleksandar Vučo (srpski 1897. – 1985. nadrealizam) Eksperimentalnim romanom Koren vida (1928) i
poemom Humor Zaspalo (1931) svrstao se u začetnike beogradskoga nadrealističkoga pokreta.
Uređivao je časopis Naša stvarnost (1936–39), izrazite lijeve orijentacije. Nadrealizmom nadahnuta
asocijativnost odlikuje i njegovo pjesništvo za djecu: Podvizi družine pet petlića, 1933. te, nakon
razdoblja angažirane socijalne lirike (poema Marija Ručara, 1935., s Dušanom Matićem), i potonje
pjesništvo: Alge, 1968; Nepovrat Humora Zaspalog, 1978). S Matićem je napisao povijesni roman u
duhu realizma Gluho doba (1940), a samostalno dvije romaneskne trilogije: Raspust (1954), Mrtve
javke (1957) i Zasluge (1963), te Omame (1973), I tako, dalje Omame (1976) i Omame, kraj (1980),
koja je još više obilježena prodorom poetskoga izraza u romaneskno tkivo. Nakon 1945. esejima
pridonio i teoriji filma (Glumac pred filmskom kamerom, 1947; Roman i drama u filmu: nešto o
problemu filmske adaptacije, 1952). Surađivao s redateljem R. Novakovićem te napisao scenarije za
filmove Sofka (1948; prema romanu Nečista krv Borisava Stankovića) i Vetar je stao pred zoru
(1959).
Antun Branko Šimić (na početku matoševski impresionizam pa ekspresionizam pa… 1898.-1925.): zbirke
pjesama Preobraženja; Izabrane pjesme; Sabrana djela I, II, III (1960.), Sabrana djela I, II (1988.), želio
je tiskati zbirku pjesama Pjesme o tijelu; pjesme: impresionističko: Bolesnica, ekspresionističko
anarhično: Pjesma, Grad, Ples, Pjesma pjesnika; Otkupljenje, Budući; Prazno nebo i Nađeni bog;
cijenjeni ciklus Siromasi (Neue Sachlichkeit), Pjesnici, Moja preobraženja, Povratak, Hercegovina,
Opomena (Preobraženja), Smrt I ja, Smrt, Ručak siromaha (Pjesme o tijelu); eseji Namjesto svih
programa, Anarhija u umjetnosti, O muzici forma; Tri zapisa o pjesništvu; Naš najproduktivniji
pjesnik; Prazna retorika Miroslava Krleže; Pravdanje o Vidriću, 1922., Tehnika pjesme, 1923.
Bertolt Brecht (početak ekspresionizam, groteskni modernizam, avangardno I klasično, epsko kazalište 2.
Razdoblje modernizma 1898.-1956.): drame: epsko kazalište Život Galilejev, Mutter Courage und
ihre Kinder/Majka Courage (I njena djeca) (1939./1941.), Dobri čovjek iz Sečuana (Der gute Mensch
von Sezuan) 1938., Kavkaski krug kredom (Der kaukasische Kreidenkreis 1945.), Opera za tri groša
(Die Dreigbroschenoper) > Der Dreigroschenroman (Prosjački roman 1934.), prva drama
ekspresionistička groteska Bubnjevi u noći (Trommeln in der Nacht 1922.); druge drame npr.
Mahagonny (Opernlibretto: Aufstieg und Fall der Stadt Mahagonny-Uspon I pad grada Mahagonija,
Songspiel Mahagonny), Strah I bijeda Trećeg Rajha (Furcht und Elend des Dritten Reiches 1938.),
Arturo Ui (Der aufhaltsame Aufstieg des Arturo Ui-Zaustavljivi uspon Artura Uia), Gazda Puntila I
njegov sluga Matti (Herr Puntila und sein Knecht Matti), Lukul (Hörspiel Das Verhör des Lukullus >
Opernlibretto Die Verurteilung des Lukullus); Momak u stroju, Baal; opere I Lehrstücke su
 avangardni, a Exildramen su klasične, izvrstan lirski pjesnik I majstor sarkastične balade: zbirke
pjesama Bertolt Brechts Hauspostille npr. pjesma Legende vom toten Soldaten, Svendborger
Gedichte, Steffinsche Sammlung, Deutsche Satiren, Buckower Elegien; npr. pjesme I popijevke:
Alabama Song, An die Nachgeborenen, Der Anachronistische Zug oder Freiheit und Democracy, Das
Lied von der Moldau, Der Schneider von Ulm, Die Lösung, Die Moritat von Mackie Messer, Die
Seeräuber-Jenny, Einheitsfrontlied, Erinnerung an die Marie A., Fragen eines lesenden Arbeiters,
Kinderhymne, Legende vom toten Soldaten, Legende von der Entstehung des Buches Taoteking auf
dem Weg des Laotse in die Emigration, Morgens und abends zu lesen, Resolution, Schlechte Zeit für
Lyrik, Solidaritätslied für den Film Kuhle Wampe; Kurzer Bericht über 400 (vierhundert) junge Lyriker
1927.; Zapisi o kazalištu, Zabavno ili poučno kazalište
Mate Balota (pravo ime Mijo, Miho Mirković 2. Razdoblje modernizma-vrhunac stvaralaštva 1898.-
1962.): zbirka dijalektalnih pjesama Dragi kamen 1938., pjesme npr. Koza, Dvi daske; roman Tijesna
zemlja: roman iz istarskog narodnog života (1946); povijesno-autobiografske monografije Stara
pazinska gimnazija (1959) i Puna je Pula (1954); kulturnopovijesne studije u esejističko-znanstvenoj
formi Flacius (1938) i Matija Vlačić Ilirik (1960), putopisni zapisi nastali od 1930-ih do 1950-ih Na
crvenoj istarskoj zemlji 1979.
C. S. Lewis (Clive Staples, engleski 1898. – 1963 fantasy I drugo). Poznatiji kao svjetovni kršćanski teolog:
popularnost je stekao Screwtapeovim pismima (Screwtape Letters, 1942), satirom u obliku 31 pisma,
u kojima iskusni vrag Screwtape podučava mladog učenika umijeću dovođenja kršćana u kušnju.
Autor je znanstvenofantastičnih romana o borbi dobra i zla u Sunčevu sustavu - ZF trilogija "Out of
the silent planet" 1938. – 1945., te popularne dječje serije inovativnih i dojmljivih bajki – fantastičnih
romana o kraljevstvu Narniji: “Kronike iz Narnije - Lav, vještica i ormar” 1950.-1956. Lewisova
biografija "Surprised by Joy: The Shape of My Early Life." a 1956 novel Till We Have Faces: A Myth
Retold, it is a retelling of Cupid and Psyche, based on its telling in a chapter of The Golden Ass of
Apuleius. The Allegory of Love: A Study in Medieval Tradition (1936), is an exploration of the
allegorical treatment of love in the Middle Ages and the Renaissance. Reflections on education in
schools The Abolition of Man.
Erich Maria Remarque (pravo ime E. Paul Remark, njemački, 2. Razdoblje modernizma 1898.-1970.):
antimilitaristički roman Na Zapadu ništa novo (Im Westen nichts Neues, 1929), druga djela:
Povratak (Der Weg zurück, 1931), Tri ratna druga (Drei Kameraden, 1938), Ljubi bližnjega svoga
(Liebe deinen Nächsten, 1941), Slavoluk pobjede (Arc de Triomphe, 1946), Iskra života (Der Funke
Leben, 1952), Doba za život i doba za smrt (Zeit zu leben und Zeit zu sterben, 1954)
Nikola Pavić (kajkavsko pjesništvo 1898.-1976.): pjesme na standardnom I kajkavskom: Lirika, 1920.
(standardni jezik), kajkavski: Pozableno cvetje, 1923; Popevke, 1940; Međimurska zemlja, 1951;
Zvira voda, 1957; Prsten zvenknul, 1968
Vicente Aleixandre NN (španjolski 1898 –1984. surrealizam) pjesnik. Jedan je od najboljih španjolskih
lirskih pjesnika XX. st. Liriku objavljuje od 25. godine života. Jedan je od rijetkih pripadnika
Generacije ’27 koji ostaju u domovini nakon 1939. U danim okolnostima usklađuje prijašnje estetske
kriterije sa zadanim pogledom na svijet te pjesništvo vidi kao bijeg u nadosjetilnu stvarnost. Zbirke
pjesama: Mačevi poput usana (Espadas como labios, 1932), Strast zemlje (Pasión de la tierra, 1935),
Uništenje ili ljubav (La destrucción o el amor, 1935), Sjena raja (Sombra del paraíso, 1944), Usamljeni
svijet nasamo (Mundo a solas, 1950). Sabrana djela: Obras completas (1968), Antología total (1975).
Na mlađe su naraštaje osobito utjecale zbirke Sjena raja, Usamljeni svijet i Povijest srca (Historia del
corazón, 1954).
Scott O'Dell (američki 1898 – 1989) author of 26 novels for young people, along with 3 novels for adults
and 4 nonfiction books. He wrote historical fiction, primarily, including several children's novels
about historical California and Mexico. O'Dell's best known work is the historical novel Island of the
 Blue Dolphins (1960). The King's Fifth (1966), The Black Pearl (1967), and Sing Down the Moon
(1970).
Desanka Maksimović (srpska 1898. – 1993.) prije svega pjesnikinja: ljubavne i domoljubne pjesme
Pesme, 1924; Vrt detinjstva, 1927; Zeleni vitez, 1930; Pesnik i zavičaj, 1946; Prolećni sastanak, 1954;
Tražim pomilovanje, 1964; Nemam više vremena, 1973; Livadsko zvonce, 1986; Ozon zavičaja, 1990.
Pisala je pripovijetke i romane socijalne i političke tematike: Ludilo srca, 1931; Kako oni žive, 1935;
Otvoren prozor, 1954; Ne zaboraviti, 1969.; veliku je popularnost stekla knjigama pjesama i priča za
djecu Srce lutke spavaljke, 1931; Zlatni leptir, 1954; Oraščići-palčići, 1974; Priča starog kamena,
1986.
Federico García Lorca (španjolski (Andaluzija, Granada), folklor+nadrealizam, 1. I 2. Razdoblje
modernizma 1899.-1936.): zbirke poezije (lirske pjesme I poeme): Knjiga pjesama, Pjesme, Ciganski
romancero 1928., Tamaritski divan, nadrealistička zbirka Pjesnik u New Yorku, npr. pjesme:
Konjikova pjesma, Oproštaj; poema Tužaljka za Ignacijem Sánchez Mejíasom, poema Ode
Salvadoru Daliju; lirsko-farsične drame: Ljubav don Perlimplina, ,Čudesna obućarka ili tragedije:
Krvava svadba/Krvavi svatovi, Dom Bernarde Albe, Yerma, eseji: Poetska slika u djelu Don Luisa de
Góngore, Teorija I igra demona
Ernest Hemingway NN (američki, izgubljena generacija/propali naraštaj, veza realizma I modernog
pripovjedaštva, 1. I 2. Razdoblje modernizma 1899.-1961.): majstor kratke priče U naše vrijeme (In
Our Time, 1925) i Ljudi bez žena, Pobjednik ne dobiva ništa, priča Kratki i sretni život F. Macombera
(The Short Happy Life of Francis Macomber) I priča Snjegovi Kilimandžara (The Snows of
Kilimanjaro) 1935., bolji su romani, romani Zbogom, oružje (A Farewell to Arms, 1929), I sunce se
rađa=Fiesta (The Sun Also Rises, 1926), o partizanskom ratovanju Za kim zvono zvoni – Kome/u
zvono zvoni (For Whom the Bell Tolls, 1940.), neuspjeli poslijeratni roman Preko rijeke I u šumu
(Across the River and Into the Trees, 1950), Starac i more (1951/2.), Imati I nemati (To Have and
Have Not, 1937); žurnalističko esejistički Smrt poslijepodne (Death in the Afternoon, 1932),
esejističke meditacije Zeleni bregovi Afrike (Green Hills of Africa, 1935), drama Peta kolona (The
Fifth Column, 1935); posmrtno objavljeno npr. Pokretni blagdan (A Moveable Feast, 1964), Opasno
ljeto (The Dangerous Summer, 1985), Rajski vrt (The Garden of Eden, 1987). Slavna kratka ptiča
Ubojice ("The Killers").
Lao She (pravo ime Shu Qingchun, odnosno Shu Ch’ing-ch’un) (kineski 1899 – 1966). Mandžurskoga
podrijetla; boravio u SAD-u (1945–49). U prvim romanima pokazuje sklonost humoru: Filozofija Lao
Zhanga (Lao Zhang de zhexue, 1926), Dvojica s prezimenom Ma (Er Ma, 1929). Pisao je pripovijetke,
drame, poeziju te romane, najčešće o životu Pekinga te motivu uzaludna pojedinačnoga napora u
sukobu s društvenim silama, npr. u romanu Život Niua Tiancija (Niu Tianci zhuan, 1934), satiri Mačji
grad (Maocheng ji, 1935) te u romanu o tragičnoj životnoj borbi Vozač rikše (Luotou Xiangzi, 1937.,
poznat i kao Kuli iz Pekinga), njegovu remek-djelu. Vrstan pripovjedač, majstor jezika i gorka
humora, žrtva je (natjeran na samoubojstvo ili ubijen) »kulturne revolucije«.
Jasunari Kawabata NN ("neoimpresionizam" ili "neosenzualizam" ili "neopercepcionizam" (shinkangaku-
ha), avangardni pokreti npr. nadrealizam 1899.-1972.): poluautobiografski roman/novela Plesačica
s poluotoka Izua (Izu no odoriko, 1927), romani-lirske proze prijeratna Zemlja snijega/Snježna
zemlja (Yukiguni, 1935–47), Tisuću ždralova (Senba-zuru, 1949–51) i Zvuci/k planine (Yama no oto,
1949–54), romani Majstor igre go (Meijin, 1942–54), Jezero (Mizuumi, 1954); erotska proza
Uspavane ljepotice (Nemureru bijo, 1961); nadrealistička pripovijest Jedna ruka (Kataude, 1964–
65), neopercepcionizam npr. Junak Sahrane (1923), Duh ruže (1927), Grupa Kurenai iz Asakuse
(1929), Igla, staklo i žaba (1930), Kristalna fantazija (1931); izvanredni romani "Proljetni dan"
(1954), "Sporedna ulica" (1954), "Čovjek iz Tokija" (1954) i "Razmišljanja jedne supruge" (1954),
"Usred rođenja jednog čovjeka" (1955), "Domašaj tuge" (1955), "Žena u kolima" (1955); knjige priča
I romani: "Ona zemlja, ova zemlja" (1956), "Lav i djevojčica" (1956), "Biti žena" (1956), "Večernja
 rumen" (1957), "Jednog dana" (1957), "Grad Hiura" (1958), "Drvored" (1958), "Evropa" (1958),
"Ono što muškarci ne rade" (1958), zadnja djela: niz priča i novela: "Veliki pjesnik koji stremi daljini"
(1959), "Ljepota i tuga" (1961), "Stari grad" (1961), "Vodeni tok opalih latica" (1962), "Među
ljudima" (1963), "Tamajura" (1965), kratka priča "Jedna ruka" (1965); preko 100 vrlo kratkih
bajkolikih priča, esej Ljepota Japana I ja
Miguel Ángel Asturias NN (guatemalski, magijski realizam 1899.-1974.): roman Gospodin predsjednik (El
señor Presidente 1946/1933.); Guatemalske legende (Leyendas de Guatemala, 1930); drugi romani:
Kukuruzni ljudi (Hombres de maíz, 1949), Snažan vjetar (Viento fuerte, 1950), Zeleni Papa (Papa
Verde, 1954); sabrane pjesme: Pjesme: ševina sljepoočnica (Poesía: sien de alondra, 1949).
Erich Kästner (Neue Sachlichkeit=novi objektivizam 1899.-1974.): romani za djecu Emil i detektivi (Emil
und die Detektive, 1928), Tonček i Točkica (Pünktchen und Anton, 1931), “Der 35. Mai
oder Konrad reitet in die Südsee“ (1932), Leteći razred (Das fliegende Klassenzimmer, 1933),
Blizanke (Das doppelte Lötchen), "Emil i tri blizanca" (Emil und die drei Zwillinge), "Konferencija
životinja" (Die Konferenz der Tiere); roman Iščezla minijatura Die verschwundene Miniatur oder
auch Die Abenteuer eines empfindsamen Fleischermeisters (1935.); Großstadtroman s
autobiografskim elementima/socijalno-kritički roman- kronika skeptičnog intelektualca za velike
gospodarske krize u Berlinu u duhu novog objektivizma (Neue Sachlichkeit) Fabian. Die Geschichte
eines Moralisten (1931), humoristični roman "Trojica u snijegu" (Drei Männer im Schnee 1934.),
komedija Die Schule der Diktatoren. 1957., misaone, humoristične, satrične pjesme, epigrami,
aforizmi: zbirka lirike Doktor Erich Kästners Lyrische Hausapotheke, zbirke Buka u zrcalu (Lärm im
Spiegel, 1929) i Pjev između stolica (Gesang zwischen den Stühlen, 1932) npr. Die Ballade vom
Nachahmungstrieb 1931., zadnja zbirka pjesama Die 13 Monate. 1955., zbirka proze I pjesama …
was nicht in euren Lesebüchern steht. 1968., dnevnik Notabene 45. 1961.
Mato Lovrak (1899.-1974.): pisac za djecu: prvi roman Deca Velikog Sela (1933), poslije nazvanim Vlak u
snijegu; gradska djeca u njegovim se djelima pojavljuju rjeđe i njihovi su portreti beživotni i
shematski: Neprijatelj broj 1, 1938, Prijatelji, 1941, Dječak konzul, 1954.; Družba Pere Kvržice
(1933.), Anka Brazilijanka (1939.)
Gustav Krklec (impresionizam-simbolizam, ekspresionizam, novosimbolizam, tradicionalno, 2. Razdoblje
modernizma, krugovaško razdoblje 1899.-1977.): knjige pjesama s ekspresionizmom Lirika 1919.,
Srebrna cesta 1921., Nove pesme 1923.; knjige tradicionalnih pjesama Ljubav ptica 1926. I Izlet u
nebo (socijalna osjetljivost) 1928.; 2. Razdoblje: zbirka San pod brezom 1940.; ostale zbirke: npr.
Darovi za bezimenu (socij. osjetljivost), 1942., Ranjeni galeb: pjesme šestorice (suautori Frano
Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović), Tamnica vremena, 1944., Žubor
života, Zagorski vinograd, 1958.; više zbirki dječjih pjesama – Put u život, Telegrafske basne 1952.,
Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java; majstor soneta; npr pjesma Ugašeno
kandilo; matoševska feljtonistička tradicija Lica i krajolici, 1954; Pisma Martina Lipnjaka iz
provincije, 1956; Noćno iverje, 1960, epigrami: Izabrani epigrami (1963); putopisna proza Izlet u
Hrvatsko zagorje, Zagorje u snijegu, Razgovor u Trakošćanu, Nema Zagreba bez Gornjeg grada,
Zapis iz Senja. Npr. minijaturna basnica Žablja melankolija. Uspomene na Grčku, putopis.
Vladimir Vladimirovič Nabokov (ruski I američki, I malo postmodernizma – prethodnik zapadnih I ruskih
postmodernista 1899.-1977.): Lolita (1953. napisana, 1955. objavljena); pjesničke zbirke Pjesme
1929–1951 (Stihotvorenija 1929–1951, 1952) te Pjesme i problemi (Poems and Problems, 1971);
zbirke pripovijedaka Čorbov povratak (Vozvraščenie Čorba, 1930), Uhoda (Sogljadataj, 1938),
Proljeće u Fialti i druge priče (Vesna v Fial’te i drugie rasskazy, 1956), Devet priča (Nine Stories,
1947), Nabokovljev tucet (Nabokov’s Dozen, 1958), Ruska ljepotica (A Russian Beauty, 1973); niz
dramskih tekstova na ruskom: npr. Događaj (Sobytie, 1938), Izum Valcera (Izobretenie Val’sa,
1938); ruski romani Mašenjka – Mašen’ka, 1926; Kralj, kraljica, pub – Korol’, dama, valet, 1928;
Lužinova obrana – Zaščita Lužina, 1930; Camera obscura – Kamera obskura, 1932; Pothvat – Podvig,
 1933; Očaj – Otčajanie, 1936., i Poziv na smaknuće – Priglašenie na kazn’, 1938), remek-djelo
djelomice autobiografski roman Dar (1938), američki romani Stvarni život Sebastijana Knighta – The
Real Life of Sebastian Knight, 1941; U znaku nezakonito rođenih – Bend Sinister, 1947; Pnin, 1957;
Ada, 1969; Prozirne stvari – Transparent Things, 1972., i Pogledaj harlekine! – Look at the
Harlequins!, 1974), remek-djelo roman s postmodernističkim tendencijama Blijeda vatra (Pale Fire,
1962), autobiografska djela Završno izvješće: memoari (Conclusive Evidence: A Memoir, 1951),
Druge obale (Drugie berega, 1954) i Govori, pamćenje (Speak, Memory, 1966)
Leonid Maksimovič Leonov (ruski socijalistički realizam=2. Razdoblje modernizma 1899.-1992.): romani
Jazavci (Barsuki, 1924) i Lopov (Vor, 1927., prerađeno izd. 1959), »proizvodni romani« Sot’, 1930;
Skutarevskij, 1932; Put na Ocean – Doroga na Okean, 1936; Ruska šuma – Russkij les, 1953;
pripovijest Evgenia Ivanovna (1963); drame Najezda (Našestvie, 1942.), Mećava (Metel’, 1940.,
prerađeno izd. 1962); taman nacionalističko-religiozni ep The Pyramid (1994).
Jorge Luis Borges (argentinski, na početku ultraizam, utjecaj modernizma I simbolizma, magijski
realizam, prethodnik postmodernista, spada u suvremenu književnost?, 1899.-1986.): izbor iz
kratke proze; npr. Aleph i druge priče; ultraističke zbirke pjesama (?preultraističke) Žudnja za
Buenos Airesom (Fervor de Buenos Aires, 1923), Mjesec sučelice (Luna de enfrente, 1925) i
Bilježnice San Martín (Cuadernos de San Martín, 1929); pripovijedno-ogledna proza Evaristo
Carriego (1930) i Rasprava (Discusión, 1932), kratke priče između nefikcionalnih eseja i kratkih
priča Opća povijest gadosti (Historia universal de la infamia, 1935), druge kratke priče: zbirka
fantastičnih pripovijesti Izmišljaji (Ficciones, 1944), zbirka El Aleph (1949): poznata istoimena
kratka priča, Druga istraživanja (Otras inquisiciones, 1952), Tvorac (El hacedor, 1960), Labirinti
1962. npr. "Tlön, Uqbar, Orbis Tertius", "The Garden of Forking Paths", and "The Library of Babel"
-»Babilonska knjižnica« – jedne od njegovih najpoznatijih priča; Drugo, isto (El otro, el mismo,
1964), Za šest žica (Para seis cuerdas, 1965), Pohvala sjene (Elogio de la sombra, 1969), Brodijev
izvještaj (El informe de Brodie, 1970), Zlato tigrova (El oro de los tigres, 1972), Knjiga od pijeska
(El libro de arena, 1975); prva kolekcija kratkih priča El jardín de senderos que se bifurcan (»Vrt
razgranatih staza«), 1941. npr. priča s autobiografskim elementima El sur; kratka priča »Emma
Zunz«; El libro de los seres imaginarios (»Knjiga izmišljenih stvorenja«, 1967.); npr. pripovijetka
»Tajno čudo«
John Wesley Conroy ili Jack Conroy (američki, ljevičar, proleterska književnost 1899.-1990.): romani o
razdoblju Velike depresije The Disinherited i A World to Win; dijelom autobiografska zbirka
pripovijedaka The Weed King and Other Stories 1985.
Jiří Wolker (češki, proleterska književnost 1900.-1924.): pjesme; zbirke poezije Gost u kuću (Host do
domu, 1921), Teški sat (Těžká hodina, 1922); npr. divne socijalne balade Balada o nerođenom
djetetu, Balada o ložačevim očima; nebitne drame Tri drame (Tři hry, 1922); posthumno: Priče i
bajke (Povídky a pohádky, 1925); pjesme s motivima iz naših krajeva: More, Mirogoj.
Vlaisavljević, Vlado (Vladislav) (Jastrebarsko, 14. VII. 1900 – Jastrebarsko, 8. III. 1943). U književnosti se
javio potkraj 1920-ih, poezijom i proznim radovima u periodici. Objavio je samostalnu zbirku
pjesama Kruha i srca (1937), ciklus od 10 pjesama Večeri nad zemljom u zbirci Ranjeni galeb:
pjesme šestorice (s F. Alfirevićem, S. Alićem, I. Balentovićem, G. Krklecom i N. Šopom, 1942) te
zbirku novela San i java (1942). Lirik impresionističkih slika (motivi prirode i pejzaža), pjesnički mu
je izričaj često građen na etičkim, psihološkim i socijalnim dihotomijama. Sklon dekorativnim
elementima, kritika mu je zamjerala necjelovitost i estetsku nedotjeranost. Zaokupljen
čovjekovom životnom stvarnošću, obilježenom gotovo uvijek nekom tragedijom (Balada o
Tounjčici); naraciju gradio na crtanju unutarnjih, duševnih stanja, posežući za naturalističkim
slikama kako bi pojačao osjećaj tragičnosti ljudske sudbine, osamljenosti i ništavila.
Antoine de Saint Exupery (1900.-1944.): Mali princ 1943.; knjiga pripovjedaka "Zemlja ljudi" (Terre des
Hommes, 1939.); Courrier sud (1929. Južna pošta/Pošta za jug), Vol de nuit (1931) (Noćni let),
 Pilote de guerre (1942) (Ratni pilot), Citadelle (1948) (Utvrda), Un sens à la vie (1956 A Sense of
Life), Écrits de guerre, 1939–1944 (1982) (Wartime Writings, 1939–1944), Lettre à un otage
(1944) (Pisma taocu), Pisma majci (Lettres à sa mère (1955)
Zelda Fitzgerald (američka, djevojačko prezime Sayre; 1900 – 1948) socialite, novelist, and painter.
Roman Save Me the Waltz. Because of her relationship with F. Scott Fitzgerald, she inspired and
helped him create his crucial works of literature that have in turn changed the view of American
society. Works such as The Great Gatsby would not have been created, or would not have had the
same theme, if Zelda and F. Scott did not have their intriguing and tumultuous relationship. Zelda
Sayre was more than a mere muse, however. At the conclusion of This Side of Paradise, the soliloquy
of the protagonist Amory Blaine in the cemetery, for example, is taken directly from one of Zelda
Sayre's letters to Fitzgerald. Gloria Patch, in The Beautiful and Damned, is also known to be a
permutation of the "subjects of statement" that appear in Zelda's letters. F. Scott Fitzgerald was
known to appreciate and take from Zelda Sayre's letters, even plagiarising her diary while he was
writing This Side of Paradise. In 1918, Scott showed her diary to his friend Peevie Parrot who then
shared it with George Jean Nathan. There was allegedly discussion between the men of publishing it
under the name of "The Diary of a Popular Girl". Zelda Sayre's letters stand out for their
"spontaneous turn of phrase and lyrical style" and tendency to use dashes, visually similar to the
poems by Emily Dickinson, and experimental grammar. A piece by Zelda "Eulogy on the Flapper", was
published in Metropolitan Magazine. Though ostensibly a piece about the decline of the flapper
lifestyle, Zelda's biographer Nancy Milford wrote that the essay was "a defense of her own code of
existence. Zelda continued writing, selling several short stories and articles. She helped Scott write
the play The Vegetable. Therese Anne Fowler Z: a novel of Zelda Fitzgerald
Margaret Mitchell (američka 1900.-1949.): Prohujalo s vihorom 1936.
Tone Seliškar (slovenski 1900.-1969. ekspresionizam, socijalistički realizam): Javio se ekspresionističkom
lirikom (Trbovlje, 1922), u potonjim se zbirkama približio socijalističkom realizmu. Socijalna proza
Nasukani brod (Nasedli brod, 1932); najuspješnija su mu djela za mladež: Rudi, 1929; Družina
Sinjega galeba – Bratovščina Sinjega galeba, 1936; Janko i Metka – Janko in Metka, 1939; Drugovi
– Tovariši, 1946; zbirka priča Mazge (Mule), 1948; Posada bez broda – Posadka brez ladje, 1955.;
poezija
NN Jorgos Seferis NN (1900–1971 modernizam, Generacija 30-ih) (Giṓrgos Sephérēs, pravo ime Georgios
Seferiadis/Geṓrgios Sepheriádēs), (1900 –1971) pjesnik - jedan od najznačajnijih pjesnika grčke
književnosti XX. st., koji je u grčkoj poeziji povezao moderne poetske struje s mitološkim
naslijeđem. Objavio prvu pjesničku zbirku simbolična naslova Zaokret (Strophḗ), svojom
nekonvencionalnošću odstupala od prevladavajućega konzervativnog razvoja novogrčke poezije,
1932. objavio je poemu Gustijerna (Ē Stérna), jedan od vrhunaca ranijeg dijela opusa. Utjecajna
zbirka Legende (Mythistórēma), niz 24 međusobno povezane pjesme u slobodnome stihu.
Objavljuje esej o narodnome grčkom jeziku te tiska zbirku pjesama Gimnopedija (Gymnopaidía,
1936). Objavljuje zbirku Vježbenica (Tetrádio gymnasmátōn, 1940), koja sadrži neke od njegovih
najpoznatijih stihova (»Kamo god da otputujem, Grčka mi zadaje rane«, U duhu J. S.), te prva dva
sveska najznačajnijega djela, trodijelnoga Brodskoga dnevnika (Ḗmerológio katastrṓmatos, 1940.,
1944). Vrativši se 1944. u oslobođenu Atenu, objavio je i prvi svezak ogleda i filoloških kritika Eseji
(Dokimés, 1944; drugi svezak 1962., treći posmrtno 1992). Objavljuje putopis Tri dana u
kapadokijskim manastirima (Treís méres sta monastḗria tēs Kappadokías, 1953) te, 1955., treći
svezak Brodskoga dnevnika. Posljednja zbirka pjesama Tri tajne pjesme (Tría kryphá poiḗmata,
1966) svojevrsni je povratak u hermetizam početnih ostvarenja. Od posmrtno objavljenih djela
ističe se roman Šest noći na Akropoli (Éksi nýkhtes stēn Akrópolē, 1974) te dnevnici Dani (Méres,
I–IX, 1975–2019).
 He was a modernist influenced by Symbolism and a prominent member of the so-called
Generation of the ’30s, a Greek literary movement that sought to re-discover the authentic Greek
spirit from folk tradition and combine it with surrealism and other Western movements. His best
known collections of poems are Mythistorema (Mythical Narrative) and Strophe (Turnover)—the
latter was his first one.
Vjekoslav Majer (2. Razdoblje modernizma, razmeđe moderne I ekspresionizma, izdvojeno mjesto u hrv.
soc-realizmu, općenito skromni estetski dometi 1900.-1975.): zbirka pjesama Pjesme zabrinutog
Europejca 1934. I Svirač I svijet 1938.; romani Život puža 1938., Pepić u vremenu i prostoru I i II,
Dnevnik Očenašeka; ? Moj učitelj, novela Dnevnik malog Perice/Iz dnevnika malog Perice (> Tko
pjeva, zlo ne misli), ?novele ili novela Osamljen čovjek u Tingl-tanglu, 1940., Pjesme, zbirka
pjesama Breze kanarinci kiša, Zagrebački feljtoni, kratki satirični roman U utrobi Zagrebačke gore,
zbirke pjesama Otvaram prozor, Svjetiljka na Griču; npr. pjesma Plinska laterna na Griču, pjesma
Moj otac i ja
Eyvind Johnson [ju:'nsɔn] NN književnik (švedski 1900 –1976. modernizam) Romani I kratke priče. Zbog
podrijetla i tematike prvih značajnijih djela nerijetko ga svrstavaju u radničke pisce, no Johnson je
već rano, pod utjecajem A. Gidea, J. Joycea i M. Prousta, preuzeo modernističko izražajna sredstva
i eksperiment. Razdoblje zreloga stvaralaštva obilježavaju autobiografski zapisi, dnevnici, putopisi i
povijesni romani. Djela: Grad na svjetlu (Stad i ljus, 1928), Bobinack (1932), semi-autobiographical
series of four novels tetralogija Roman o Olofu (Romanen om Olof, 1934–37) – prema drugom
Here Is Your Life (Swedish: Här har du ditt liv) snimljen je film, trilogija Krilonova grupa, Krilonovo
putovanje i Krilon osobno (Grupp Krilon, Krilons resa, Krilon själv, 1941–43), Obalni valovi
(Strändernas svall, 1946), Snovi o ružama i ognju (Drömmar om rosor och eld, 1949), Zimsko
putovanje po Norrbottenu (Vinterresa i Norrbotten, 1955), Oblaci iznad Metaponta (Molnen över
Metapontion, 1957), Doba njegove milosti (Hans nådes tid, 1960), Tijekom duga života (Livsdagen
lång, 1964), Nekoliko koraka prema tišini (Några steg mot tystnaden, 1973) i dr.
Jacques Prévert (2. Razdoblje modernizma, prvo nadrealizam 1900.-1977.): pjesme: posebna zbirka
pjesama Riječi 1946., zbirke pjesama "Spektakli/Prizori"(1951), I "Kiša i lijepo vrijeme" (La Pluie et
le beau temps), druge zbirke: Paroles (Words, npr. tekstovi pjesama koje je uglazbio J. Kosma)
(1946), Histoires (Pripovijesti) (1963), Fatras (1971), Choses et autres (Stvari I druge stvari) (1973),
Veliki proljetni bal (Grand bal du printemps, 1951), Čari Londona (Charms of London, 1952), npr.
najpoznatija pjesma Barbara, npr. uglazbljene pjesme "Uvelo lišće" ("Les Feuilles mortes"
("Autumn Leaves")), "La grasse matinée" ("Sleeping in"), "Les bruits de la nuit" ("The sounds of the
night") i "Chasse à l'enfant" ("The hunt for the child"); humoristička fantazija "Večera glava u Pariz
- France"; filmski scenariji I dijalozi za filmove "Obala u magli", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz
Verone", "Djeca raja", Večernji posjetitelji (Les Visiteurs du soir, 1942) + Zločin gospodina Langea –
Le Crime de M. Lange J. Renoira, 1936; Smiješna drama – Drôle de drame M. Carnéa, 1937
Anna Seghers (pravo ime Netty Reiling, njemačka, Židovka, bila članica KP Njemačke 1900.-1983.):
Novelle „Der Aufstand der Fischer von Santa Barbara“, Roman „Transit“ (1944), Roman „Das
siebte Kreuz“ (1942), Der Kopflohn (1933), Die Rettung (1937), Die Toten bleiben jung (1949), Der
gerechte Richter (1957; erst 1990 publiziert)
Bing Xin [biŋ] (pravo ime Xie Wanying) (kineska 1900 – 1999). Školovala se u Kini i poslije u SAD-u. Pod
utjecajem ideja kulturnog pokreta 4. svibnja (1919) počela pisati o potrebi moderniziranja Kine
jačanjem znanosti i demokracije; zagovarala »filozofiju ljubavi«. Pisala je pripovijetke iz života
građanskih intelektualaca zbunjenih zahtjevima novoga doba: Dvije obitelji (Liangge jiating, 1919),
Prazno gnijezdo (Kong chao, 1980). Pod utjecajem poezije R. Tagorea pisala nježne kratke pjesme:
Bezbrojne zvijezde (Fan xing, 1921). Njezini melankolični i osjećajni eseji namijenjeni su mladeži:
Pisma mojim malim čitateljima (Ji ertong shijie xioduzhe, 1923–26).
Ödön von Horvath (austrijski, otac porijeklom Mađar iz Slavonije, književnost Weimarske Republike
1901-1938): romani Vječiti malograđanin (Der ewige Spießer, 1930), Mladež bez Boga (Jugend
ohne Gott, 1938), Dijete našega doba (Ein Kind unserer Zeit, 1938); dramska djela Priče iz Bečke
šume (Geschichten aus dem Wiener Wald, 1931), Vjera, ljubav, nada (Glaube, Liebe, Hoffnung,
1932), Kasimir und Karoline 1932., Figarova rastava (Figaro läßt sich scheiden, 1934), „Sladek der
schwarze Reichswehrmann“ (1929), Italienische Nacht (1931.), Zur schönen Aussicht 1926., Die
Bergbahn (1926), Der jüngste Tag (1937)
Salvatore Quasimodo NN (talijanski, 2. Razdoblje modernizma 1901.-1968.): pjesme: zbirke pjesama:
Acque e terre ("Waters and Earths"), Potopljena oboa (Oboe sommerso), Poesie, Giorno dopo
giorno (Dan za danom), La vita non è sogno (Život nije san), Il falso e il vero verde (Lažno i pravo
zelenilo) and La terra impareggiabile (Nesravnjiva zemlja), Dati i imati (Dare e avere, 1966), Erato i
Apolion (Erato e Apollion, 1936), A večer je već tu (Ed è subito sera, 1942); Rasprava o pjesništvu
(Discorso sulla poesia, 1954), Pjesnik i političar i drugi eseji (Il poeta e il politico e altri saggi, 1960),
Zapisi o kazalištu (Scritti sul teatro, 1961)
André Malraux (2. Razdoblje modernizma 1901.-1976.): Život ljudski (1933.); romani Ljudski uvjeti,
Kraljevski put iz 1930., prvi roman Iskušenje Zapada 1926., Osvajači (1928.); zadnji roman The
Struggle with the Angel- sačuvan samo prvi dio The Walnut Trees of Altenburg; autobiografska
djela prvi dio autobiografije Antimemoari, Lazarus, njegovi razgovori s de Gaulleom Hrastovi koje
obaraju; radovi o umjetnosti The Psychology of Art > The Voices of Silence (Les Voix du Silence):
prvi dio The Museum without Walls, Metamorphosis of the Gods, Precarious Man and Literature,
The Metamorphosis of the Gods, La Tête d'obsidienne (1974)
Jaroslav Seifert NN (češki 1901 –1986) Smatra se jednim od najvećih čeških pjesnika. Jedan od osnivača
avangardnog Umjetničkog saveza »Devětsil« (1922). Objavio je 39 pjesničkih zbirka i dvije knjige
proze, Zvijezde nad Rajskim vrtom (Hvězdy nad Rajskou zahradou, 1929), i svojevrsnu osobnu
enciklopediju češke književnosti XX. stoljeća, Sve ljepote svijeta (Všecky krásy světa, 1981).
Zbirkom pjesama Grad u suzama (Město v slzách, 1921) započelo njegovo prvo stvaralačko
razdoblje. Drugo razdoblje u znaku je poetizma, programa devětsilske avangarde. Zbirke Na
valovima TSF (Na vlnách TSF, 1925), Slavuj pjeva neskladno (Slavík zpíva špatně, 1926) i Golub
listonoša (Poštovní holub, 1929). U 1930-ima odvojio se od avangardne matice te motivski
egzotizam zamijenio osjećajem harmonije svijeta i čovjeka. Zbirke toga »razdoblja kantilene«, od
Jabuke s krila (Jablko s klína, 1933) i Ruku Venerinih (Ruce Venušiny, 1936), preko Lepeze Božene
Němcove (Vějíř Boženy Němcové, 1940), Kamenoga mosta (Kamenný most, 1944), do Pjesme o
Viktorci (Píseň o Viktorce, 1950), Mozarta u Pragu (Mozart v Praze, 1951) i Istrgnutih stranica
(Vytržné stránky, 1957), učinile su ga najpopularnijim češkim pjesnikom. U četvrtom, refleksivno-
meditativnom razdoblju objavio je zbirke Koncert na otoku (Koncert na ostrově, 1965), Lijevanje
zvonâ (Odlévání zvonů, 1967), Halleyev komet (Halleyová kometa, 1967), Kišobran s Piccadillyja
(Deštník z Piccadilly, 1979), Stup kuge (Morový sloup, 1977; u Češkoj objavljena 1981) i Biti
pjesnikom (Býti básníkem, 1983).
Viola Ingeborg Margareta Wahlstedt-Guillemaut, född Wahlstedt (švedska 1901 – 1992) knjiga za djecu
Aslak, dječak sa sjevera
Stale Popov (makedonski 1902 – 1965). Predstavnik regionalne socijalno-folklorne realističke književne
koncepcije. Tematski zaokupljen seoskim životom, najčešće za razdoblja turske uprave. Istaknuo se
romanima Skrpljen život (Krpen život, 1953) i Tole Paša (?Hajduk Tole) (1956) te novelom
Mariovski sajam (Mariovski panađur, 1961). Sabrana djela objavljena su mu u dvanaest knjiga
(1966. i 1976). Roman Kaleš Anđa.
Langstone Hughes (američki, Harlemska renesansa 1902.-1967.): pjesme (najveći lirski pjesnik američkih
crnaca): zbirka pjesama Umorni blues (The Weary Blues, 1926); zbirke pjesama Draga, mila smrti
(Dear Lovely Death, 1931), Crnačka majka (The Negro Mother, 1931), Nova pjesma (A New Song,
 1938), Shakespeare u Harlemu (Shakespeare in Harlem, 1942), Pitaj svoju mamu (Ask Your Mama,
1961), zbirka poezije Panther and the Lash: Poems of Our Times, 1967; roman Ne bez smijeha (Not
Without Laughter, 1930); zbirka kratkih priča The Ways of White Folks; drama Mulat (The Mulatto,
1935); dvije knjige autobiografije Veliko more (The Big Sea, 1940) i Pitam se dok se skitam (I
Wonder as I Wander, 1956); Početnica o jazzu;
John Steinbeck NN (američki, 2. Razdoblje modernizma 1902.-1968.): humoristične priče o
montereyskim seljacima (paisanos) i dokoličarima (Četvrt Tortilla – Tortilla Flat, 1935), priče slične
tematike u zbirkama Nebeski pašnjaci (The Pastures of Heaven, 1932) i Duga dolina (The Long
Valley, 1938), društvena kritika: u romanima Neizvjesna bitka (In Dubious Battle, 1936) i O
miševima i ljudima (Of Mice and Men, 1937); najpoznatiji roman: Plodovi gnjeva (The Grapes of
Wrath, 1939); priča o odrastanju Crveni poni (The Red Pony, 1937), antinacistički roman Mjesec je
zašao (The Moon Is Down, 1942); roman s mnogo autobiografskih elemenata o obiteljskim
odnosima Istočno od raja (East of Eden, 1952); priča o suvremenoj Americi Zima našega
nezadovoljstva (The Winter of Our Discontent, 1961);iIskustva s putovanja po SSSR-u u putopisu
Ruski dnevnik (A Russian Journal, 1948), a s putovanja po SAD-u u Putovanjima s Charleyem u
potrazi za Amerikom (Travels with Charley in Search of America, 1962)
Arna Wendell Bontemps (/bɒnˈtɒm/ bon-TOM) (američki, predstavnik Harlem Renaissance 1902 –
1973): prvi roman God Sends Sunday (1931., kasnije u suradnji s Counteejem Cullenom dramska
adaptacija kao St. Louis Woman), knjige za djecu npr. dječja povijesna knjiga "Story of the Negro"
(1948); roman Black Thunder 1936., roman Drums at Dusk (1939), zbirka kratke proze The Old
South (1973); povijest migracija Afroamerikanaca u SAD-u They Seek a City (1945) kasnije
revidirano kao Anyplace But Here (1966); za mladež biografije Georgea Washingtona Carvera,
Fredericka Douglassa i Bookera T. Washingtona
Dobriša Cesarić (2. Razdoblje modernizma, romantičarsko I modernističko, socijalna književnost 1902.-
1980.): izbor iz poezije: 2. razdoblje: zbirke pjesama Spasena svjetla, Izabrani stihovi npr. pjesme:
Oblak, Povratak, Balada iz predgrađa, zbirka Pjesme; pjesme sa socijalnim temama Mrtvačnica
najbjednijih, Vagonaši, Zidari, Predgrađe; kombiniranje tzv. visokih tema s niskim postupcima
popularnih šansona i šlagera te avangardnim »praznim mjestima« npr. Povratak, Balada iz
predgrađa, Kronos i dr.; vječno vraćanje: npr. pjesma Povratak; druge zbirke: Lirika; Osvijetljeni
put; Goli časovi; Slap; Svjetla za daljine 1975.; Voćka poslije kiše 1978.
Shen Congwen [šən cʰuŋwən] (tradicionalno Shen Ts’ung-wen, pravo ime Shen Yuehuan) (kineski
1902 –1988) Napustivši lutalački vojnički život živio je od 1922. u Pekingu. Napisao je mnogobrojne
kratke priče i romane. Pod pritiskom komunističkoga režima doživio je slom i počeo ponovno
djelovati tek nakon 1955., ali više nije pisao prozu. Tematski je bio zaokupljen rodnim krajem i
tegobnim životom njegovih ljudi. Djelo mu je lirski obojeno, stilski samosvojno. Nakon Mao
Zedongove smrti opus mu je revaloriziran te se ponovno cijeni kao kritičar i vrstan pripovjedač.
Značajnija djela: roman Duga rijeka (Chang he, 1945), zbirke priča Proljetna svjetiljka (Chundeng ji,
1943), Crni feniks (Heifeng ji, 1943) i drugo. Neke su mu priče sakupljene i objavljene na
engleskome jeziku (Kineska zemlja – The Chinese Earth, 1947., te Pogranični grad i druge priče –
The Border Town and Other Stories, 1981).
Isaac Bashevis Singer NN (američki židovskog porijekla, jidiš 1902.-1991.): prvo prozno djelo-priča "U
starosti", druga priča "Svijeće",  memoarska proza "Mladi čovjek u potrazi za ljubavlju", prvi roman
"Sotona u Goraju", roman "Moskatovi", roman "Dvorac" 1967., roman "Imanje" 1969., roman
"Neprijatelji, priča o ljubavi" 1972.; bezbroj priča sabranih u nekoliko zbirki: slavna kratka priča
Spinoza s tržnice, priča (? za djecu) Ole I Trufa. Roman Rob. Priče za djecu “Mazl/e i Šlimazl/e ili
mleko od lavice, Pripovedač Naftali I njegov konj Sus I druge priče.
Halldór Kiljan Laxness NN (islandski, pravo prezime Guðjónsson 1902 – 1998) romanopisac i pjesnik.
Najznačajniji suvremeni islandski književnik. Već se od mladosti posvetio pjesništvu, na koje je
 velik utjecaj imala islandska pučka pripovjedačka tradicija. Prvi značajni roman, Veliki tkalac iz
Kašmira (Vefarinn mikli frá Kasmír, 1927.). Niz velikih romana kao što su Salka Valka (III, 1931–32) i
Samostalni ljudi (Sjálfstætt fólk, III, 1934–35). Pripovjedačke kvalitete u romanima postigle su
vrhunac u povijesnoj trilogiji Islandsko zvono (Íslandsklukkan, 1943–46), koja je postala nacionalni
ep. U velikim romanima Svjetlo svijeta (Heimsljós, IIV, 1937–40) i Ponovno osvojeni raj
(Paradísarheimt, 1960). Kao i većina islandskih pisaca, bio je povezan sa srednjovjekovnom
islandskom književnošću, npr. povijesni roman Gerpla (1952), koji sadržava motive iz dviju
klasičnih saga, ali su junaci i njihova djela prikazani s ironijom, što ih čini antiherojima.
George Orwell (pravo ime Eric Arthur Blair 1903.-1950.): roman Životinjska farma (Animal Farm, 1945);
najpoznatiji roman 1984. (Nineteen Eighty-Four, 1949); esej Takve, takve bjehu radosti (Such, Such
Were the Joys, 1953); autobiografska proza Nitko i ništa u Parizu i Londonu (Down and Out in Paris
and London, 1933); roman Burmanski dani (Burmese Day, 1934), zbirka eseja Pucajući u slona
(Shooting an Elephant, 1950); politička stajališta: nefikcijska proza Put do mola u Wiganu (The
Road to Wigan Pier, 1937); autobiografska proza Kataloniji u čast (Hommage to Catalonia, 1938);
zbirka eseja Unutar kita i drugi eseji (Inside the Whale and Other Essays, 1940); esej "Politics and
the English Language" (Politika i engleski jezik)
Zora Neale Hurston (afroamerička 1903 – 1960 I folkloristica i antropologinja) U 1920-ima pripadala
književnom i kulturnom pokretu Harlem Renaissance. Elementi njezinih istraživanja crnačkih
običaja, religijske prakse, priča, predrasuda, igara i slično, o kojima je napisala studije Mazge i ljudi
(Mules and Men, 1935), Reci mojem konju (Tell My Horse, 1938) i drugo, često motiviraju i njezinu
prozu. Uz kratke priče i autobiografiju, napisala je četiri romana, od kojih je najpoznatiji Njihove su
oči gledale Boga (Their Eyes Were Watching God, 1937). Kasnijim se političkim pogledima udaljila
od kruga američkih crnačkih intelektualaca. U središtu je zanimanja feminističke i književne kritike
ponovno od 1970-ih, zahvaljujući istraživanjima A. Walker.
Raymond Queneau (francuski 1903.-1976., nadrealizam): lirske zbirke Džepna kozmogonija (Petite
Cosmogonie portative, 1950) i Ako tako misliš (Si tu t’imagines, 1952); romani – kronike o običnim
ljudima u svakodnevnom okružju - najčešće ambijentima urbane periferije Pasji zub (Le
Chiendent, 1933), roman u stihu Hrast i pas (Chêne et chien, 1937), najburleskniji i
najpopularniji Zazie u metrou (Zazie dans le métro, 1959) te Modri cvijetak (Les Fleurs
bleues, 1965) i Ikarov let (Le Vol d’Icare, 1968).
Anaïs Nin (francusko-kubanska Amerikanka, cijelo ime Angela Anaïs Juana Antolina Rosa Edelmira Nin y
Culmell 1903.-1977.): dnevnici: Henry and June: From A Journal of Love. The Unexpurgated Diary
of Anaïs Nin (1931–1932) (1986), 3. dio Incest: From a Journal of Love (1992), A Café in Space, the
Anaïs Nin Literary Journal; ženska erotika: zbirke Delta of Venus, Little Birds; romani npr. Djeca
albatrosa, Špijun u kući ljubavi; kratke priče House of Incest (1936), collection of short stories
titled Under a Glass Bell; eseji: D. H. Lawrence: An Unprofessional Study (1932), The Novel of the
Future
Marguerite Yourcenar (pravo ime Marguerite Antoinette Jeanne Marie Ghislaine Cleenewerck de
Crayencour, francuska iz Belgije, klasicistička tradicija - 2. Razdoblje modernizma 1903.-1987.):
romani Hadrijanovi memoari 1951. I i Crna mijena (L’Œuvre au noir, 1968); 9 lirskih priča – poetska
proza Feux (Vatre) 1936.; prvo djelo: poema Vrt himera (Le Jardin des chimères) 1921.; romani:
epistolarni Alexis ili rasprava o uzaludnoj borbi (Alexis ou le Traité du vain combat, 1929), u duhu
poetike A. Gidea, Novčić sna (Denier du rêve, 1934), Smrtonosni udarac (Le Coup de grâce, 1939);
novele u zbirkama Smrt vozi zapregu (La Mort conduit l’attelage, 1935), Orijentalne priče
(Nouvelles orientales, 1938), Poput vode koja teče (Comme l’eau qui coule, 1982); drame (npr.
Elektra ili pad maski – Électre ou la Chute des masques, 1954); memoarska proza - trilogija pod
zajedničkim naslovom Labirint svijeta – Le Labyrinthe du monde: Skrušena sjećanja – Souvenirs
pieux, 1974; Arhivi Sjevera – Archives du Nord, 1977; Što? Vječnost – Quoi? L’éternité, 1988.
Irving Stone (američki 1903.-1989.): biografski romani: o Vincentu van Goghu Lust for Life (Žudnja za
životom 1934), o Michelangelu The Agony and the Ecstasy (Agonija i ekstaza: roman o
Michelangelu 1961); nefikcija: biography of an attorney, Clarence Darrow, Clarence Darrow For
the Defense 1941., biography Earl Warren 1948. about the California governor and later Chief
Justice of the United States; drugi romansirani životopisi: Mornar na konju (Sailor on Horseback,
1938.) o Jacku Londonu, Besmrtna žena (Immortal Wife, 1944.) o Jessie Benton Frémont, Prva
dama Amerike (The President's Lady, 1950.) o Andrewu Jacksonu i Rachel Donelson Jackson;
Čudesni putevi postanka (The Origin, 1980.) o Charlesu Darwinu, Grčko blago (The Greek Treasure,
1975.), o Heinrichu i Sofiji Schliemann; Dubine slave (Depths of Glory, 1985.) o Camilleu Pissarrou,
Ljubav je vječna (Love Is Eternal, 1954.), o Abrahamu Lincolnu i njegovoj supruzi Mary Todd,
Stradanja duše: život Sigmunda Freuda, Oni koji ljube (Those Who Love, 1965.) o Johnu i Abigail
Adams
Nikolaj Aleksejevič Ostrovski (Ukrajina 1904. – Moskva 1936. socijalistički realizam) književnik
socijalističkog realizma iz Ukrajine, jedan od najpoznatijih za staljinove ere. Njegovo najslavnije
djelo je autobiografski roman Kako se kalio čelik u kojem je opisao Ruski građanski rat i sovjetsku
revoluciju, postao je jedno od najutjecajnih djela među tadašnjim komunistima širom svijeta.
Stvarao je na ruskom jeziku.
Drago Gervais (dijalektalni autor 1904.-1957.): čakavski: prva zbirka poezije Čakavski stihovi (1929);
rodoljubna poema Istarski kanat (1951.), pučki igrokaz Duhi (1953), komedije s temama iz
suvremenoga života Reakcionari, 1949; Brod je otplovio, 1950; Radi se o stanu, 1951. i iz riječke
prošlosti Karolina Riječka, 1952.; humoreske (Kozerije i humoreske, 1957), pripovijetke (zbirka Bez
domovine, 1996), feljtoni, u rukopisu libreto opere Kastavski kapitan i zapisi Intendantski dnevnik
Никола́й Корне́евич Чуко́вский – Nikolaj Čukovski (1904 —1965) — русский советский писатель,
переводчик прозы и поэзии. Николай был первенцем Корнея Чуковского (Корне́й Ива́нович
Чуко́ вский - (имя при рождении — Николай Корнейчуков - Kornej Ivanovič Čukovski (pravo ime
Nikolaj Vasiljevič Kornejčukov)): «Капитан Джеймс Кук», 1927, «Навстречу гибели: Повесть о
плавании и смерти капитана Лаперуза», 1929, «Путешествие капитана Крузенштерна», 1930,
«Водители фрегатов: Книга о великих мореплавателях», 1941, Повесть «Морской охотник»,
1945, «Беринг». 1961., Роман «Балтийское небо», 1946—1954, опубл. 1955., одноимённый
фильм 1960. О лётчиках Балтийского флота, защитниках осажденного Ленинграда.
Pablo Neruda NN (pravo ime Neftalí Ricardo Reyes Basoalto, čileanski hispanoamerički,
postromantičarski I simbolizam, dijelom nadrealizam, 1. I 2. Razdoblje modernizma 1904.-1973.): 2.
Razdoblje: knjiga pjesama Španjolska u srcu, glavno djelo Opći čileanski spjev/Sveopći spjev (Canto
General de Chile, 1950); pjesme: npr. Oda Federicu García Lorci, Ove noći mogu napisati najtužnije
stihove; poema Španjolska; zbirke Sto ljubavnih soneta, Boravak na zemlji, prve zbirke pjesama
Pjesme u suton (Crepusculario, 1923) i Dvadeset ljubavnih pjesama i jedna očajna pjesma/očajnička
(Veinte poemas de amor y una canción desesperada, 1924); zbirka pjesama Rezidencija u zemlji
(Residencia en la tierra: 1925–31, 1933); zbirke Elementarne ode (Odas elementales, 1954), Nove
elementarne ode (Nuevas odas elementales, 1956) i Treća knjiga oda (Tercer libro de las odas,
1957); zbirke Podsjetnik s Crnog otoka, Ruke dana I Kraj svijeta; poetska autobiografija Podsjetnik iz
Isle Negre (Memorial de Isla Negra, 1964) I Priznajem da sam živio (Confieso que he vivido, 1974);
mogućnost komične izražajnosti stiha u Ekstravaganjanja – Extravagaria, 1968.
Harry Edmund Martinson NN k (švedski 1904. –1978. modernizam, proleterska književnost). Bio je
pjesnik, pripovjedač, putopisac, romanopisac, novinar i polemičar. He has been called "the great
reformer of 20th-century Swedish poetry, the most original of the writers called 'proletarian'.
Mladost je proveo kao pomorac i skitnica. Premda skromna obrazovanja, prvi je samouk i pisac
radnik koji je postao član Švedske akademije (1949) te počasni doktor Sveučilišta u Göteborgu.
Debitirao je pjesničkom zbirkom Fantomski brod (Spökskepp, 1929), a iste je godine bio uvršten u
 antologiju Petorica mladih. Omiljeni je švedski modernist. Dva autobiografska romana, Kada su
cvjetale koprive (Nässlorna blomma, 1935) i Izlaz (Vägen ut, 1936), u epu Aniara (1956) opisao je
zastrašujući svijet koji je nastao kao posljedica društvenih zbivanja i tehničkih dostignuća. Djela:
zbirke pjesama Nomad (Nomad, 1931), Pjesme o svjetlu i tami (Dikter om ljus och mörker, 1971);
proze Putovanja bez cilja (Resor utan mål, 1932), Jednostavno i teško (Det enkla och det svåra,
1939), Stvarnost do smrti (Verklighet till döds, 1940), Izgubljeni jaguar (Den förlorade jaguaren,
1941); roman Put u Klockrike (Vägen till Klockrike, 1948); i dr. Dobitnik je (1974) Nobelove nagrade
za književnost, zajedno s E. Johnsonom.
Alejo Carpentier y Valmont (kubanski, magijski realizam, utjecaj nadrealizma 1904.-1980.): najpoznatiji
romani: Ecué-Yamba-O! (1933), Kraljevstvo ovoga svijeta/Carstvo zemaljsko (El reino de este mundo,
1949), Izgubljene staze (Los pasos perdidos, 1953), Stoljeće prosvijećenosti (El siglo de las luces,
1962), Utjecanje metodi (El recurso del método, 1974), Posvećenje proljeća (La consagración de la
primavera, 1978); zbirka pripovjedaka "Rat vremena" (Guerra del tiempo); knjige ogleda: Glazbenički
dio mene (Ese músico que llevo dentro, 1980), Latinskoamerički roman ususret novomu stoljeću i
drugi ogledi (La novela latinoamericana en vísperas de un nuevo siglo y otros ensayos, 1981).
Nikola Šop (2. Razdoblje modernizma-vrhunac stvaralaštva 1904.-1982.): zbirke pjesama: prva zbirka
Pjesme siromašnog sina sv. Franje, Isus I moja sjena 1934. npr. pjesma Kuda bih vodio Isusa, Od
ranih do kasnih pijetlova 1939., Za kasnim stolom 1943.; druge zbirke: druga faza: Kućice u svemiru;
Svemirski pohodi; Astralije, 1961; Dok svemiri venu, 1975; Nedohod, 1979.; Spjev Tremenda; poeme
Osvajanje kocke (1974) i O kugli (1974); kratke proze u zbirci Tajanstvena prela (1943) npr. lirska
proza Predavanje o dimovima; dramski tekstovi i pjesnički dijalozi imaju više poetske nego scenske
kvalitete Pompejanska balada, 1961; Drijada, 1964; Vječni preludij, 1971; Izgubljeni Arijel, 1972;
Pjesnikovi rasprodani prostori, 1974; Bosanska trilogija, 1980; Kroz vrevu stećaka, 1987.
Nicolás Guillén (kubanski hispanoamerički, nadrealizam, tzv. »crna poezija« antilskih zemalja 1904.-
1989.): pjesme: najpoznatije zbirke: Zvučni motivi (Motivos de son, 1930), West Indies Limited/Ltd.
(1934), Veliki zoološki vrt (El gran zoo, 1967); Pjesničko djelo 1920. – 1958. (Obra poética 1920 -
1958) 1972.; poema España: poema en cuatro angustias y una esperanza 1937.
Graham Green (2. Razdoblje modernizma 1904.-1991.): trilersko-špijunsko-pustolovni romani: zapaženi
roman Carigradski vlak (1932), Brighton Rock (1938), u Meksiku: Moć i slava (The Power and the
Glory, 1940), u Vijetnamu: Mirni Amerikanac (The Quiet American, 1956), na Kubi: Naš čovjek u
Havani (Our Man in Havana, 1958), na Haitiju: Komedijaši (The Comedians, 1966); roman Ljudski
faktor (The Human Factor, 1978); roman Treći čovjek (1950.)
Hanna Ożogovska/Ožogovska (poljska 1904.-1995.) romani I pjesme. Knjige za djecu: Djevojčica i dječak
ili Manguparije sve u šesnaest, Tajna zelenog pečata. 1960 – ”Boy on retreat or from unlucky diary
Jacek”, 1964 – ”Herring’s ear” (kod nas prevedeno Malo sutra?), 1968 – ”With a head on
transistors”, 1972 – ”First love for a minute”
Daniil Ivanovič Harms ili pravim imenom Daniil Ivanovič Juvačov (ruski 1905.-1942. avangarda) satiričar
rane sovjetske ere na čije je stvaralaštvo utjecao nadrealizam, apsurd i zaumno pisanje. Većina je
njegovih djela izdana u tajnosti kao samizdat. Pripada skupini Oberiu, koja je nastupila u Lenjingradu
(Harmsov kazališni komad Elizaveta Bam, izveden 1927), ali je 1930. zabranjena, pa je Harms ostao
poznat samo kao pisac za djecu. Tek u 1960-ima pojavile su se informacije u ruskom tisku, a kopije
nekih rukopisa bile su krijumčarene u Poljsku (drama E. B. na varšavskoj sceni 1966) ili u Hrvatsku
(prozne minijature 1969). Odabrani tekstovi tiskani su u Njemačkoj 1974., gdje su 1978. počela
izlaziti izabrana djela. Nakon 1986. priznat je i u domovini, pa je postao jednim od najutjecajnijih
pisaca u Rusiji; popularan je postao u inozemstvu, pa i u Hrvatskoj (prijevodi D. Ugrešić, I. Lukšić i dr.,
izvedbe na alternativnim scenama). Najpoznatiji je prozni ciklus Slučajevi (Slučai, 1936–39) s kratkim
ulomcima koji parodiraju i »raz-pričavaju« kanonsku prozu, kidajući logične veze, nižući banalno-
alogične zaključke i oslanjajući se na nakazne, surove, morbidne motive ruskog svagdana 1930-ih
 godina. Vremensko-prostornim pomacima odlikuje se i Komedija grada Petrograda (Komedija
goroda Peterburga, 1927).
Jovan Popović (srbijanski, ekspresionizam, socijalna književnost 1905.-1952.): zbirke pripovijedaka Reda
mora da bude (1932) i Lica u prolazu (1944); prve zbirke pjesama Hadžija večnosti (1925) i Ples nad
prazninom (1926); zbirka revolucionarnih pjesama Lasta u mitraljeskom gnezdu (1942); eseji
Svetozar Marković, Sterija i počeci srpske drame i Đura Jakšić i njegovo doba; posmrtno: Pozorišne
kritike (1974); zbirka pripovijedaka Istinite legende, pripovijetka Brile. Knjiga drugova: almanah
najmlađih jugoslavenskih socijalnih liričara/urednici Novak Simić, Jovan Popović.

(KASNI MODERNIZAM OD 40-ih DO 70-ih); KOD NAS I DRUGA MODERNA (1952.-1968.) I SUVREMENOST

Vladan Desnica (druga moderna, verizam, naturalizam, možda egzistencijalizam, moderno, krugovaš ili
ne?, suvremenost????? 1905.-1967.): samo dva romana: prvi roman Zimsko ljetovanje (1950.) i
najbolji roman meditativno-analitički roman Proljeća Ivana Galeba 1957.; pjesme Slijepac na žalu;
novele: zbirke Olupine na suncu, Tu, odmah pored nas I Proljeće u Badrovcu (1954), Fratar sa
zelenom bradom (1959.) npr. prva vrsta novela: novele Proljeće u Badrovcu, Oko, Bunarevac,
Florjanović, Od jutra do mraka, druga vrsta novela: Pravda, Priča o fratru sa zelenom bradom,
Solilokviji gospodina Pinka, Delta; jedina drama Ljestve Jakovljeve (1961); filmski scenarij Koncert
(1954)
John O’Hara (američki 1905. – 1970. I novinar) prozaik. Mnogobrojne kratke priče, vrlo čitani romani, u
kojima se uglavnom bavio proturječjima američkih viših klasa, napose snobizmom, npr. u romanima
Sastanak u Samarri (Appointment in Samarra, 1934), Butterfield 8 (1935), Žestina života (A Rage to
Live, 1949), Ulica North Frederick broj 10 (Ten North Frederick, 1955) i S terase (From the Terrace,
1958). Unatoč zamjerkama kritike zbog površnoga realizma, njegova se djela odlikuju uvjerljivim
prikazom govora i običaja u američkom društvu od 1920-ih do 1950-ih (nazivan je i američkim
Balzacom). Zbirke priča: Prijatelj Joly (Pal Joly, 1940), 49 priča (49 Stories, 1963), I druge priče (And
Other Stories, 1968) i drugo. Slavna kratka priča Liječnikov sin - Doctor’s Son” is based closely on the
younger O’Hara’s experiences, but it may also be read as social history, as pandemic literature, as
coming-of-age story, or as a morality play about the human cost of carelessness.
Jean Paul Sartre NN (I filozof egzistencijalist 2. Razdoblje modernizma 1905.-1980.): roman Mučnina
1938.; zbirka novela Zid; drame: npr. Iza zatvorenih vrata (Huis clos, 1944.), Muhe (Les Mouches,
1943.), nedovršeni ciklus romana Na putovima slobode/Putovi slobode: Zrelo doba (L'âge de raison,
1945.), Odgoda (Le Sursis, 1947.), Smrt u duši (La Mort dans l'âme, 1949.) I četvrti dio ciklusa koji
nikada nije dovršen Posljednja prilika (La Dernière chance); poslijeratne više ili manje angažirane
drame: npr. Obzirna bludnica/Bludnica dostojna poštovanja 1946., Zatočenik iz Altone 1959., drama
Prljave ruke (Les Mains sales, 1951.); druge drame: Nesahranjeni mrtvaci (Morts sans sépulture,
1946.) I Đavo i Gospod Bog (Le Diable et le Bon Dieu, 1951.), esej Što je književnost?, autobiografija
Riječi; kritički eseji: Colonialism and Neocolonialism, The Henri Martin Affair / L'affaire Henri Martin
(1953), Réflexions sur la question juive; književne kritike; filozofija: razrada filozofije egzistencije
Bitak I ništavilo 1943., Kritika dijalektičkog uma (Critique de la raison dialectique, 1960.), Imaginacija
(L'Imagination, 1936.), Egzistencijalizam je humanizam (L'Existentialisme est un humanisme, 1946.);
analiza egzistencijalističkog razvoja Jeana Geneta od skitnice do pisca Saint Genet 1952.
Ayn Rand (pravo ime Alisa Zinovyevna Rosenbaum, rusko-američka, I filozofkinja, romantičarski realizam
1905.-1982.): romantičarsko-filozofski roman Izvorište, roman s razradom objektivizma Atlant je
slegnuo ramenima (The Fountainhead and Atlas Shrugged); courtroom drama Night of January 16 th,
roman I drama Ideal, poluautobiografski roman We the Living (Mi, živi), novela Anthem
Mihail Alesandrovič Šolohov NN (ruski socijalistički realizam=2. Razdoblje modernizma 1905.-1984.):
zbornik Priče s Dona 1926.; seljački-obiteljski-roman krvi I tla roman "Tihi Don" 1940.; roman
"Uzorana ledina" 1932., nedovršeni roman "Oni su se borili za domovinu", pripovijest "Čovjekova
sudbina" 1957., pripovijest (ili nefikcija) male kvalitete "Nauka mržnje" 1960.
Elias Canetti NN (rođen u Bugarskoj, u obitelji sefardskih Židova-materinski jezik španjolski, piše na
njemačkom 1905.-1994.): drame Svadba (Hochzeit, 1932), Komedija taštine (Komödie der
Eitelkeiten, 1950), Die Befristeten (1953); najvažniji roman Zasljepljenje (Die Blendung, 1936);
autobiografsko djelo -spoj pripovjedačkoga (kao roman), autobiografskoga i esejističkoga načina, u 3
dijela: Spašeni jezik (Die gerettete Zunge, 1977), Baklja u uhu (Die Fackel im Ohr, 1980) i Očijukanje
(Das Augenspiel, 1985); rasprava Masa i moć (Masse und Macht, 1960)
Vjekoslav Kaleb (2. Razdoblje modernizma -vrhunac stvaralaštva, druga moderna-krugovaško razdoblje,
možda egzistencijalizam, suvremenost 1905.-1995.): 2. razdoblje: zbirke pripovijedaka Na kamenju
1940. i Izvan stvari 1942.; kratka psihološka novela Gost 1940.; roman Divota prašine 1954.; dulja
pripovijest ili roman Bijeli kamen 1955.; knjiga proze ili pripovijedaka Brigada (1947); roman
Ponižene ulice (1950., prerađen i objavljen pod naslovom Poniženi grad, 1969); zbirke pripovijesti
Smrtni zvuci (1957) i Nagao vjetar (1959)
(tvrdio da je u Jasenovcu ubijeno daleko najviše Hrvata)
Dragutin Tadijanović (2. Razdoblje modernizma, radio I za vrijeme druge moderne, suvremenost 1905.-
2007.): poezija: zbirke: Lirika (još 6 mladih pjesnika) 1931., Sunce nad oranicama 1933., Pepeo srca
1936., Dani djetinjstva 1937., Tuga zemlje 1942., Pjesme 1951., Blagdan žetve 1956.; Srebrne
svirale 1960., Prsten 1963., Vezan za zemlju 1974., Prijateljstvo riječi 1981., Kruh svagdanji 1986.,
npr. pjesme Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Večer nad gradom, Prsten; prva faza: npr. pjesme
Visoka žuta žita, Žene pod orahom, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Daleko su od mene oranice, Da
sam ja učiteljica, Sunce nad oranicama; druga faza: npr. pjesme Prsten, Kad me više ne bude, Na
grobu Georga Trakla, Ad honorem et gloriam, Ljudski vijek, Razgovor sa sjenom visoke planine,
Sjeni Julija Klovića; treća faza: npr. pjesme More u meni, Oblak, Što li je s mojom pjesmom u Kini,
Na stolu kruh, Grozd, Sve je već rečeno, U sjeni mrke krošnje, U smrt Antuna Šoljana, Pjesanca
svetome Vlahi u Dubrovniku; i pjesme za djecu
Robert Ervin Howard (američki 1906 –1936) He wrote pulp fiction in a diverse range of genres. He is well
known for his character Conan the Barbarian (a fictional sword and sorcery hero) created in 1932
for a series of fantasy stories published in Weird Tales magazine (an American fantasy and horror
fiction pulp magazine founded by J. C. Henneberger and J. M. Lansinger in late 1922), and is
regarded as the father of the sword and sorcery subgenre. Conan has since been adapted to books,
comics, films (including Conan the Barbarian and Conan the Destroyer), television programs
(animated and live-action), video games, and role-playing games. Solomon Kane (series – on a
somber-looking man who wanders the world with no apparent goal other than to vanquish evil in
all its forms), The Hour of the Dragon or Conan the Conqueror, a short story on one of Howard's
recurring protagonists, Bran Mak Morn, a legendary king of the Picts "Worms of the Earth", a
horror short story "Pigeons from Hell".
Klaus Mann (njemačka književnost u egzilu (Amerika) 1906.-1949.): o homoseksualnosti i lezbijskoj
ljubavi: roman Der fromme Tanz 1926., drama Anja und Esther 1925.; roman Mephisto: roman jedne
karijere (Mephisto: Roman einer Karriere, 1936); autobiografija Prekretnica (The Turning Point
1942., Der Wendepunkt 1952.); studija André Gide and the Crisis of Modern Thought, 1943.; drugi
romani: Bijeg na sjever (Flucht in den Norden, 1934), Patetična simfonija (Symphonie pathétique,
1935); Vulkan: roman o emigrantima (Der Vulkan: Roman unter Emigranten, 1939)
Terence Hanbury "Tim" White (engleski 1906 – 1964 fantasy) a writer best known for his Arthurian
novels, published together as The Once and Future King. One of his most memorable is the first of
the series, The Sword in the Stone, published as a stand-alone book.
Dino Buzzati (pravo prezime Buzzati-Traverso, talijanski 1906. –1972., i novinar). Roman, kratka priča.
Prva djela, Barnabò s planina (Barnabò delle montagne, 1933) i Tajna Stare šume (Il segreto del
Bosco Vecchio, 1935), najavljuju nadrealne i fantastične elemente potonjih radova. Remek-djelo,
roman Tatarska pustinja (Il deserto dei Tartari, 1940) pripovijeda o graničnoj postrojbi izmišljene
države u trajnu iščekivanju napada legendarnih Tatara, do kojega nikada ne dolazi. U zbirkama
pripovijesti Sedam glasnika (I sette messaggeri, 1942) i Šezdeset priča (Sessanta racconti, 1958)
provlači se nelagoda samoće čovjeka koji ne može umaknuti sudbini. Proza D. Buzzatija povezivala se
s Kafkom i Beckettom, no obojica postaju znameniti tek nakon Buzzatijevih početaka. Ostala djela:
Ljubav (Un amore, 1963), Pjesma u stripu (Poema a fumetti, 1969) i Čuda u Val Morelu (I miracoli di
Val Morel, 1971); drame Klinički slučaj (Un caso clinico, 1953) i Svršetak građanina (La fine del
borghese, 1968). He wrote a children's book La famosa invasione degli orsi in Sicilia. Izbor iz svojih
pripovijedaka Prodavaonica tajni.
Alija Nametak (bosanskohercegovački I možda hrvatski, 2. Razdoblje modernizma 1906.-1987.): zbirka
novela Za obraz 1942.; druge novelističke zbirke Bajram žrtava (1931), Dobri Bošnjani (1937),
Ramazanske priče (1941), Mladić u prirodi (1943), Dan i sunce (1944), Trava zaboravka (1966); pučki
igrokaz Omer za naćvama (1942), komedija Abdullah-paša u kasabi (1945); više zbirki muslimanskih
narodnih pjesama; novelističke skice Sarajevski nekrologij (1994); nefikcija Sarajevske uspomene
(1997); radio za vrijeme NDH I bio u zatvoru nakon rata
Samuel Beckett NN (irski, živio u Parizu, 2. Razdoblje modernizma, nadrealizam, antiroman I antiteatar ili
kazalište apsurda 1906.-1989.): kazalište apsurda Očekujući Godota/U očekivanju Godota (En
attendant Godot, 1952) i Svršetak igre (Fin de partie, 1957); romani (Murphy), Molloy (1951),
Malone umire (Malone meurt, 1952), Bezimeno (L’Innomable, 1953), (Kako to jeste); pisao na
francuskome drame, romane, novele i pjesme > izbor iz poezije; knjiga o Proustu
Artur Lundkvist (švedski književni modernizam, ekspresionizam, nadrealizam 1906.-1991.): putopisi o
putovanjima u Indiju, Kinu, SSSR, Afriku I Južnu Ameriku npr. Vulkanski kontinent (1957.), Vallmor
från Taschkent (1952; “Poppies from Tashkent”) i Så lever kuba (1965; “This is the Way Cuba Lives”);
zbirka pjesama Goli život (Naket liv, 1929), pjesme u prozi/novele Zemaljska proza (Jordisk prosa,
1930), zbirka pjesama Pjesme između životinje i Boga (Dikter mellan djur och gud, 1944), zbirka
pjesama Otisci stopala u vodi (Fotspår i vattnet, 1949), kombinacija proze I poezije odn. lirika u prozi
Bijeg i preživljavanje (Flykten och överlevandet, 1977) i Putovanje u san i maštu (Färdas i drömmen
och föreställningen, 1984); među najboljim djelima: knjige poezije: Liv som gräs (Life as grass, 1954) i
Ögonblick och vågor (Moments and waves, 1962); novi žanr kao mješavina proze, poezije, priča,
kratkog eseja, osobnog memoara I impresija s putovanja Malinga (1952) i Skrivet mot kvällen
(Written towards the evening, 1980); autobiografija Självporträtt av en drömmare med öppna ögon
(Self portrait of a dreamer with open eyes); poetski memoar o bivanju u komi za vrijeme jedne
bolesti "Journey in Dream and Imagination,"
Wolfgang Koeppen (Nachkriegsliteratur, književna moderna 1906.-1996.): Tauben im Gras (1951.) – 1.
dio trilogije Trilogie des Scheiterns > Das Treibhaus (1953), Der Tod in Rom (1954); putopisi Reisen
nach Rußland und anderswohin, Amerikafahrt und andere Reisen in die Neue Welt, Reisen nach
Frankreich und andere Reisen
Léopold Sédar Senghor (senegalski na francuskom, francuska moderna poezija I crnačka tematika I
ritmovi, 2. razdoblje modernizma 1906.-2001.): pjesme: zbirke poezije Pjesni iz sjene (Chants
d’ombre, 1945), Crne hostije (Hosties noires, 1948), Etiopske (Éthiopiques, 1956), Nokturna
(Nocturnes, 1961), Pisma sa zimovanja (Lettres d’hivernage, 1973); niz književnih i političkih eseja
skupljenih u knjigama Negroafrički jezik i poezija (Langage et poésie négro-africaine, 1954) te
Sloboda 1–5 (Liberté 1–5, 1964–92)
Günter Eich (Gruppe 47, Trümmerliteratur 1907.-1972.): esej "Bemerkungen über Lyrik", radio igra
Rebellion in der Goldstadt 1940.; radio igra Die Andere und ich; die Nachkriegsgedichte Inventur,
 Latrine, das Hörspiel Träume, die Prosasammlung Maulwürfe 1968.; Prosastück Züge im Nebel –
1947 (häufig in Schulbüchern); zbirke pjesama: Udaljeni majuri (Abgelegene Gehöfte, 1948),
Podzemna željeznica (Untergrundbahn, 1949), Poruke kiše (Botschaften des Regens, 1955), Izabrane
pjesme (Ausgewählte Gedichte, 1960), I druge; puno radio-igara: npr. među najranijima Ein Traum
am Edsin-gol (1932), Schritte zu Andreas. Ein funkischer Versuch (1935), Weizenkantate (1935);
Fährten in der Prärie. Ein Spiel aus der untergehenden Welt Old Shatterhands und Winnetous.
(1936/1959); Radium. Nach Motiven des Romans von Rudolf Brunngraber (1937/1951) Itd.
Wystan Hugh Auden (engleski, naturaliziran u SAD, 2. Razdoblje modernizma 1907.-1973.): pjesme:
lirska i satirička poezija (s C. Isherwoodom): važnija djela: Pjesme (Poems, 1930), Govornici (The
Orators, 1932), Ples smrti (The Dance of Death, 1934), Pisma s Islanda (Letters from Iceland, 1937., s
L. Mac Neiceom), Putovanje u rat (Journey to a War, 1939., s C. Isherwoodom), Doba tjeskobe (The
Age of Anxiety, 1947), Ahilejev štit (The Shield of Achilles, 1955), Poštovanje Kliji (Homage to Clio,
1960); pjesme Freudu, Voltaireu, Pascalu, Tolleru; i pjesničke drame (s C. Isherwoodom): Pas pod
kožom (The Dog beneath the Skin, 1936) i Uspon F6 (The Ascent of F6); operni libreto (s C.
Kallmanom) za "Život razvratnika" Igora Stravinskog
Drago Ivanišević (nadrealizam, hermetizam, druga moderna, suvremenost 1907.-1981.): zbirke pjesama
npr. Zemlja pod nogama (1940), Srž (1961), Poezija (1964), Igra bogova ili pustinje ljubavi (1967),
Glasine (1969), Historija (1974), Čovjeku riječ (1980); zbirke čakavskih pjesama Mali libar (1959) i
Jubav (1960); zbirke dječjih pjesama: Kotarica stihova (1951), Da sam ptica (1970) i Mali, ne maline
(1973); zbirka kratke proze Karte na stolu (1959); strukturalno konvencionalna psihološka drama
Ljubav u koroti ili Antiantigona (1957)
Mircea Eliade (rumunjski, 1907. – 1986., I povjesničar religije I filozof): romani gideovskog utjecaja,
dnevnici o duhovno-erotskim iskustvima Maitreyi ('La Nuit Bengali' or 'Bengal Nights'), s društvenim
implikacijama (Povratak iz raja – Întoarcera din rai, 1934; Huligani – Huliganii, 1935), Noaptea de
Sânziene ('The Forbidden Forest'), Isabel și apele diavolului ('Isabel and the Devil's Waters'), i
Romanul Adolescentului Miop ('Novel of the Nearsighted Adolescent'); novele: fantastična proza
Gospođica Kristina (Domnişoara Cristina, 1936) i Tinerețe fără tinerețe ('Youth Without Youth');
kratke priče Secretul doctorului Honigberger ('The Secret of Dr. Honigberger') i La Țigănci ('With the
Gypsy Girls');. Od eseja s filozofskom tematikom najbolji su Solilokviji (Soliloquii, 1932).
Robert Anson Heinlein /ˈhaɪnlaɪn/ (američki 1907 –1988 SF) science fiction author, aeronautical
engineer, and naval officer. Sometimes called the "dean of science fiction writers", he was among
the first to emphasize scientific accuracy in his fiction, and was thus a pioneer of the subgenre of
hard science fiction. His published works, both fiction and non-fiction, express admiration for
competence and emphasize the value of critical thinking. His plots often posed provocative
situations which challenged conventional social mores. His work continues to have an influence on
the science-fiction genre, and on modern culture more generally. Notable works: SF novel Stranger
in a Strange Land, The Moon Is a Harsh Mistress- Luna je okrutna ljubavnica, Starship Troopers
(njegov roman Zvjezdani jurišnici uvelike smatran zagovaranjem militarizma i kao da čak u sebi sadrži
neke elemente fašizma, iako mnogi paragrafi u samoj knjizi kritiziraju neprilagodljivost i glupost čisto
militarističkog načina mišljenja), Time Enough for Love (Vrijeme dovoljno za ljubav, 1973)
Alberto Moravia (pravo prezime Pincherle, neorealizam, 2. Razdoblje modernizma, blizak
egzistencijalizmu I nadrealizmu 1907.-1990.): romani Rimljanka (1947.), Čočara; zbirke pripovijedaka
Rimske priče I Nove rimske priče; prvi roman Ravnodušni ljudi, romani Konformist 1951., Dosada
1960., drugi romani Promašene ambicije (Le ambizioni sbagliate, 1935), politička satira Maskarada
(La mascherata, 1941), Neposluh (La disubbidienza, 1948), Čovjek koji gleda (L’uomo che guarda,
1985), blizu nadrealistička zbirka priča Epidemija (L’epidemia, 1944), fantastične I bajkovite Priče iz
prapovijesti (Storie della preistoria, 1982), dobar publicist, esejist I putopisac npr. O Indiji (Un' idea
dell' India), Un mese in U.R.S.S., La rivoluzine culturale in Cina, eseji I intervjui L'inverno nucleare
 (1986), nefikcionalni eseji Al cinema (1975), književni, društveni I politički eseji L'uomo come fine e
altri saggi (1964).
Anton Ingolič (slovenski 1907 –1992 socijalni realizam) Prozaik. Po književnoj je pripadnosti bio
predstavnik socijalnoga realizma. Pisao je romane, pripovijetke i novele, priče za mladež i djecu te
putopise. Jednostavnom kompozicijom i realističkim stilom zaostajao je za književnom normom
svojega doba, ali je stekao priličan broj čitatelja. Glavna djela: Uzgajivači luka (Lukarji, 1936), Na
skelama (Na splavih, 1940), Gimnazijalka (1967), Domovina u srcu (Domovina v srcu, 1974),
Pradjedovi (Pradedje, 1975), Opraštanje (Poslavljanje, 1989) i dr. U dječjoj prozi ističe se priča Dječak
s dva imena (Deček z dvema imenoma, 1955).
Roger Peyrefitte (francuski 1907.-2000.): roman napada na Vatikan I papu Pija XII Ključevi svetog Petra
(1955.); o homoseksualnosti prvi roman Osobita prijateljstva (Les Amitiés particulières, 1944) i
autobiografsko djelo Naša ljubav (Notre amour, 1967); romani Malteški vitezovi (Les Chevaliers de
Malte, 1957), Prognanik s Caprija (L’Exilé de Capri, 1959), Sinovi svjetla (Les Fils de la lumière, 1961),
Crvena mantija (La Soutane rouge, 1983), satirički prikazi diplomacije Ambasade – Les Ambassades,
1951, popularna trilogijska biografija Aleksandra Makedonskoga Aleksandrova mladost – La
Jeunesse d’Alexandre, 1977, Aleksandrova osvajanja – Les Conquêtes d’Alexandre, 1979 i
Aleksandar Veliki – Alexandre le Grand, 1981; popularno povijesno o Voltaireu I homoseksualnosti
Voltaire et Frédéric II; memoari Propos secrets 1977. I Propos secrets 2 I L' Innominato: Nouveaux
Propos Secrets
Astrid Lindgren (švedska 1907.-2002.): Pipi Duga Čarapa (Pippi Långstrump); Ratni dnevnici: 1939-1945
(2017.). Druge serije knjiga za djecu: Emil of Lönneberga, Karlsson-on-the-Roof, and the Six Bullerby
Children (in the US: Children of Noisy Village, kod nas: Mi, djeca Graje Male). Children's fantasy
novels Mio, My Son, Ronia the Robber's Daughter, and The Brothers Lionheart.
Richard Nathaniel Wright (američki, egzistencijalistička faza 1908.-1960.): zbirka novela/kratkih priča
Uncle Tom's Children, romani Native Son i The Outsider, memoar Black Boy, njegov drugi dio
American Hunger; proleterske pjesme npr. "We of the Red Leaves of Red Books"; prvi roman
Cesspool objavljen kao Lawd Today (1963); priča "Big Boy Leaves Home" 1936., kratka priča "Fire
and Cloud"; nefikcija Twelve Million Black Voices: A Folk History of the Negro in the United States;
roman Savage Holiday; esej u antikomunističkoj antologiji The God That Failed; politički tekstovi
Three Books from Exile: Black Power, The Color Curtain i White Man, Listen! (1957), roman The Long
Dream (1958), roman Island of Hallucinations; drama Daddy Goodness > mjuzikl; novela Rite of
Passage 1994., zbirka haiku poezije Haiku: This Other World; nedovršeni roman A Father's Law;
kritički eseji I poezija
Arthur Adamov (pravo prezime Adamian, francuski, a rusko-armenskog porijekla, kazalište apsurda,
franc. kazališna avangarda 60-ih godina 1908.-1970.): prva drama La Parodie (1947); drama Le
Professeur Taranne (1953); kratke priče npr. Fin Août (in Je... Ils..., 1969); još neka djela: Invazija
(L’Invasion, 1950), Svi protiv svih (Tous contre tous, 1953), Ping-pong (Le Ping-Pong 1955), Paolo
Paoli (1957)
Kranjec, Miško, književnik (slovenski 1908. – 1983. socijalistički realizam). Pisac vrlo opsežna opusa, u
duhu socrealističke poetike prikazivao je uglavnom život prekomurskoga sela. Proza mu se odlikuje
naglašenim lirizmom. Objavio romane Os življenja (1935), Do zadnjih granica (Do zadnjih meja,
1940), Pjesma gora (Pesem gora, 1946), Mladost u močvari (Mladost v močvirju, 1962), trilogiju
Crveni gardist (Rdeči gardist, 1964–67), Stričevi su mi rekli (Strici so mi povedali, 1974), Otac i sin
(Oče in sin, 1978), novele Težaci (Težaki, 1932), Sreća na selu (Sreča na vasi, 1933), Priča o dobrim
ljudima (Povest o dobrih ljudeh, 1940), Ukradena ljubav (Ukradena ljubezen, 1965) i dr. Pisao je i
prozu za mladež. Npr. pripovijetka Stara jabuka.
Simone (Lucie Ernestine Marie Bertrand) de Beauvoir (francuska, filozofkinja 1908.-1986.): stručno
filozofsko feminističko djelo Drugi spol ((Le Deuxième sexe, 1949.); autobiografija u 4 sveska:
 memoari Uspomene dobro odgojene djevojke, Napon života, Snaga okolnosti I Sve rečeno i
učinjeno; kraći roman/memoar Veoma blaga smrt; roman Gošća; roman Mandarini; zbirka kratkih
priča Slomljena žena; esej Starenje; zbirka kratkih priča Kad duhovne stvari dolaze prve; koautorica
spisa Feminizam - živ, dobar i u konstantnoj opasnosti- za antologijsko djelo Globalno sestrinstvo:
antologija internacionalnog ženskog pokreta; prvi filozofski esej "Pir i Kineas" - diskusija o
egzistencijalnoj etici; + romani Krv drugih (Le Sang des autres, 1945), Svi su ljudi smrtni (Tous les
hommes sont mortels, 1946), drama Beskorisna usta (Les Bouches inutiles, 1945).
Ivan Dončević (1909 –1982 socijalni realizam). God. 1942. priključio se partizanima. Nakon rata bio je
zamjenik glavnog urednika Vjesnika, glavni tajnik Matice hrvatske (1945–46) i HNK-a (1946–47),
1949. postao načelnik Odjela za kulturu i umjetnost Ministarstva prosvjete NR Hrvatske. Bio je i
direktor izdavačkoga poduzeća Zora (1950–73). Uređivao časopis Republika (1949–72). Pisao prozu,
poeziju (Haganjske priče, 1935) i dramu Kazna (izvedena u zagrebačkome HNK-u 1949). Plijenio
pozornost kritike 1930-ih jer se njegova proza (pripovijest Ljudi iz Šušnjare, 1933; roman Horvatova
kći, 1935 – prerađeno izdanje pod naslovom Životopis bez svršetka, 1948) uklapala u matricu
socijalnog realizma. U romanu Propast primjetan je pomak prema psihološkoj analizi likova. Važniji
su mu romani Biser i svinje (1938), Krvoproliće kod Krapine (1968) te zbirka pripovijesti Bezimeni
(1945. npr. Nikola Željezni, npr. Pismo majci u Zagorje), u kojoj realističko-naturalistički pripovijeda o
ratnim događajima, a estetski je najvrjedniji roman Mirotvorci (1956), realistička slika provincije uoči
početka II. svjetskog rata.
Jerzy Andrzejewski (poljski, socijalistički realizam 1909.-1983.): roman Pepeo i dijamant ((Popiół i
diament 1948.); roman Wielki tydzień (Veliki tjedan) 1943., romani Tame pokrivaju zemlju
(Ciemności kryją ziemię, 1956) i roman bez interpunkcije Rajska vrata (Bramy raju, 1960), prvi važan
roman Spokojstvo (Ład serca, 1938); zbirka pripovijedaka Noć (Noc, 1945); roman Ide skačući po
gorama (Idzie skacząc po górach, 1963); veliki roman Bjeljika (Miazga, fragmenti 1966., integralno
1981); kraći romani npr. Sada i ti umri (Teraz na ciebie zagłada, 1976) i Nitko (Nikt, 1983); ? valjda
roman Poziv (1968)
John Fante (američki 1909.-1983.) notable works: prvi roman Wait Until Spring, Bandini (1938), his best
known novel - the semi-autobiographical Ask the Dust (1939) (it was adapted into a 2006 film
starring Colin Farrell and Salma Hayek), roman Full of Life (1952) po kojem je napisao svoj poznati
istoimeni scenarij. Bandini served as his alter ego in a total of four novels, often known as "The
Bandini Quartet": Wait Until Spring, Bandini (1938), The Road to Los Angeles (chronologically second
in the saga, this is the first novel Fante wrote, but it was unpublished until 1985), Ask the Dust
(1939) and finally Dreams from Bunker Hill (1982), which was dictated to his wife, Joyce, towards
the end of his life.
Petar Šegedin (druga moderna, egzistencijalizam, krugovaš ili ne?, suvremenost 1909.-1998.): romani:
egzistencijalistička trilogija Djeca Božja 1946., Osamljenici 1947. i Crni smiješak 1969., Vjetar 1986.;
zbirke pripovijedaka I novela Mrtvo more 1953., Na istom putu 1963., Orfej u maloj bašti 1964.,
Licem u lice (1987.); zbirka njegovih poznatih eseja "Svi smo mi odgovorni" 1971.; putopisna knjiga
Na putu (1953)
Meša Selimović (bošnjački I srpski, 2. Razdoblje modernizma 1910.-1982.): meditativno-esejistički
sarajevski romani egzistencijalistički roman Derviš i smrt (1966.) I pandan roman Tvrđava 1970.;
zbirke pripovijedaka ratne tematike Prva četa 1950. I Tuđa zemlja 1957.; romani Tišine 1961. I Magla
i mjesečina 1965.; Eseji I ogledi 1966.
Jean Genet (kazalište apsurda 1910.-1986.): prvi roman Gospa od cvijeća (Notre Dame des Fleurs, 1944),
drame Balkon (Le Balcon, 1956., konačna verzija 1962), Crnci (Les Nègres, 1959), prva drama
Sluškinje (Les Bonnes, 1947), prije nje jednočinka Strogi nadzor (Haute Surveillance 1949.), Paravani
(Les Paravents, 1961); autobiografija Dnevnik lupeža (Le Journal du voleur, The Thief's Journal
(1949); romani Querelle de Brest (1947), zadnji, drugačiji roman A Prisoner of Love (1986), Pogrebni
 zavod (Pompes funèbres, 1947)?= Funeral Rites (1949), Čudo od ruže (Miracle de la rose, 1947);
lirski zapisi s erotskim snatrenjima Zaljubljeni sužanj (Le/Un Captif amoureux, 1986); pjesnički
prvijenac Osuđenik na smrt (Le Condamné à mort, 1942); esej "What Remains of a Rembrandt Torn
into Four Equal Pieces and Flushed Down the Toilet"; esej-članak u Le Mondeu "Violence et
brutalité", 1977.; esej o švicarskom kiparu I slikaru L'Atelier d'Alberto Giacometti; eseji Das
kriminelle Kind 1958. I 4 Stunden in Chatila. 1982., drama Splendid's 1948. i jednočinka Her (Elle)
1955./1990.
Jean Anouilh (moderni teatar 1910.-1987.): ciklusi drama npr. ciklusi Crni komadi I Ružičasti komadi, npr.
antičke teme u suvremenom ruhu Antigona 1944., Euridika 1942., Medeja 1953. (Crni komadi);
ciklus kostimirani komadi (»pièces costumées«): Ševa (L’Alouette, 1953) i Becket ili Božja čast
(Becket ou l’honneur de Dieu, 1959); još neke drame: Romeo i Jeannette (Roméo et Jeannette, crni
komad 1946); »ružičasti« komadi (»pièces roses«): Ples lopova (Le Bal des voleurs, 1938), Sastanak u
Senlisu (Le Rendez-vous de Senlis, 1941) i »blistavi« komadi (»pièces brillantes«): Poziv u dvorac
(L’Invitation au château, 1947), Kolomba (Colombe, 1951).
Ivo Kozarčanin (predegzistencijalizam 1911.-1941.): pjesme, novele; zbirka pjesama za mlade I djecu
Sviram u sviralu (1935), ciklus pjesama Tuga ljeta u zajedničkoj knjizi s 3 druga pjesnika Lirika (1935),
zbirka pjesama Mrtve oči (1938); romani Tuđa žena (1937) I urbana proza Sam čovjek (hrvatska
inačica Bildungsromana 1937); zbirke pripovijedaka: zbirka za djecu i mladež Mati čeka (1934) i Tihi
putovi (1939)
Grigor Vitez (začetnik moderne hrvatske književnosti za djecu 1911.-1966.): zbirke dječje poezije:
Prepelica, Sto vukova I druge pjesme za djecu, Kad bi drveće hodalo, Jednog jutra u gaju, Iza brda
plava, Hvatajte lopova, Gdje priče rastu, Igra se nastavlja; stihovi za slikovnice; proza za djecu Bajka o
glinenoj ptici I druge bajke I priče; književni prikazi i eseji
Max Frisch (švicarski 1911.-1991.): drama Andorra, 1961., groteskni komadi Kineski zid (Die chinesische
Mauer, 1947) i Don Juan ili Ljubav za geometriju (Don Juan oder Die Liebe zur Geometrie, 1953.,
nova verzija 1961); roman Homo Faber (1957); romani Stiller (1961) i Neka mi ime bude Gantenbein
(Mein Name sei Gantenbein, 1964); drame Gospon Horvat i palikuće (Herr Biedermann und die
Brandstifter, 1956), Biografija (Biographie, 1967) i Triptih (Triptychon, 1978); razmatranja Dnevnici
(Die Tagebücher, 1983); prve drame: : „Nun singen sie wieder“ (1945), „Santa Cruz“ (1946);
pripovijetka Montauk 1974.
William Golding NN (1911.-1993.): prvi I najpoznatiji roman Gospodar muha (Lord of the Flies, 1954), (još
romani: Nasljednici (The Inheritors, 1955), Pincher Martin 1956. i Zvonik (The Spire, 1964));
predstava The Brass Butterfly; morska roman trilogija To the Ends of the Earth: Rites of Passage
(1980), Close Quarters (1987) i Fire Down Below (1989)
Émil Michel Cioran (rumunjski, 1911.-1995. filozof I esejist, filozofski pesimizam): radikalni nihilizam i
negativna metafizika: Priručnik/Kratak pregled raspadanja (Précis de décomposition, 1949),
Silogizmi gorčine, promišlja štetu koju čovjeku nanosi znanje - Pad u vrijeme (La Chute dans le
temps, 1964), postulira zlo kao načelo stvaranja - Zli demijurg (Le Mauvais démiurge, 1969),
meditacija je nad životnim patnjama - O nelagodnostima koje donosi čovjekovo rađanje (De
l’inconvénient d’être né, 1973).
Odiseas Elitis/Odysseas Elytis NN (pravo prezime Alepudelis/Alepoudélēs 1911 –1996. nadrealizam I dr.)
pjesnik. Jedan od najznačajnijih grčkih književnika XX. st. U svojim je pjesmama stvorio, u spoju
senzualnog i spiritualnoga, osobit oblik mediteranskoga modernizma. 1935. objavljuje ciklus »Prve
pjesme« u časopisu Néa grámmata, oko kojega se okupio intelektualni krug tzv. naraštaja 1930-ih, u
bliskom doticaju sa zapadnoeuropskim avangardnim poetikama, posebice s francuskim
simbolizmom i nadrealizmom. Prva zbirka Orijentacije (Prosanatolismoí, 1939). Do kraja II.
svjetskog rata objavljuje dvije knjige po kojima ga je šira publika prepoznala kao pjesnika otpora:
zbirka Sunce prvo (Ḗlios o prṓtos, 1943), ciklus narativnih pjesama Pjesma junačka i pogrebna za
 potporučnika izgubljenoga u Albaniji (Ásma ērōikó kai pénthimo gia ton khaméno anthypolokhagó
tēs Alvanías, 1945). 1960. objavljuje monumentalno djelo ep u lirskoj formi Dostojno jest (To Áksion
estí), zaokupljen potragom za tajnama od kojih su sačinjeni grčka zemlja i ljudi, koji, nakon što ga je
1964. Mikis Theodorakis uglazbio, prometnuo u jedno od najpopularnijih djela grčke književnosti.
Iste godine objavio je i lirsku epifaniju Šest i još jedno pokajanje za nebo (Éksi kai mía týpseis gia ton
ouranó) o pjesniku koji doživljava trenutak transformacije u »novu svjesnost«. Stablo svjetlosti i
četrnaesta ljepota – To Phōtódentro kai ē dékatē tétartē omorfiá, 1971. 1971. ljubavna zbirka
Monogram (To Monógramma, 1972), izniman primjer matematički strogo komponirane, simetrične
strukture. U zbirci Siročad (Ta Eterothalḗ, 1974) sabire pjesme nastale 1939–72. koje se strukturno
ili tematski nisu uklapale u ostale zbirke (tako i dulje pjesme Smrt i uskrsnuće Konstantina Paleologa
– Thánatos kai anástasis tou Kōnstantínou Palaiológou iz 1968. te Villa Natacha iz 1969). Tada
nastaje njegovo drugo veliko nacionalno djelo, »dvoglasna« pjesnička knjiga Marija Nefeli (María
Nephélē, 1978). Kasno djelo Mali moreplovac (O mikrós nautílos, 1985), također složene strukture.
Poezija će mu postati osobnija, teže pronična, prožeta elegičnošću i melankolijom, premda i dalje u
sugovoru s mitopoetskim (Tri pjesme na popustu – Tría poiḗmata me sēmaía eukairías, 1982;
Elegije iz Oksopetre – Ta elegeía tēs Oksṓpetras, 1991; Zapadno od tuge – Dytiká tēs lýpēs, 1995).
Ističe se lirska zbirka dnevničkih fragmenata nastalih u uskrsnome razdoblju 1981. i zaokupljenih
transcendencijom Kalendar nevidljivoga travnja (Ēmerológio enós athéatou Aprilíou, 1984). U
desetak knjiga skupio je eseje i prozne zapise (najvažnije su Otvorena knjiga – Anoikhtá khartiá,
1974., i Prazno – En leukṓ, 1992).
Czesław Miłosz NN (poljski 1911.-2004.): esejistička anatomija staljinizma Zasužnjeni um; još: roman
Dolina Issy (Dolina rijeke Isse, 1953.-1955.), knjige eseja Rodzinna Europa (Rodbinska Europa,
1959.), Widzenia nad zatoką San Francisco (Priviđenja nad zaljevom San Francisco, 1969.), Ziemia
Urlo (Zemlja Urlo, 1977.); roman Osvajanje vlasti (Zdobycie władzy, 1955), druge knjige eseja:
Čovjek među škorpionima (Człowiek wśród skorpionów, 1962), Vrt znanosti (Ogród nauk, 1979),
Metafizička stanka (Metafizyczna pauza, 1989), Godina lovca (Rok myśliwego, 1990), Psić krajputaš
(Piesek przydrożny, 1997); početna poezija: zbirke Poema o ukočenom vremenu (Poemat o czasie
zastygłym, 1933) i Tri zime (Trzy zimy, 1936), zbirke Pjesme (Wiersze, 1940) i Svijet (naivne poeme)
(Świat /poema naiwne/, 1943), zbirka Spas (Ocalenie, 1945), poeme Moralni traktat (Traktat
moralny, 1947) i Zdravica (Toast, 1949), zatim poezija: Dnevno svjetlo (Światło dzienne, 1953), Kralj
Popiel i druge pjesme (Król Popiel i inne wiersze, 1962), Začarani Gucio (Gucio zaczarowany, 1965),
Gdje sunce izlazi i kuda zalazi (Gdzie wschodzi słońce i kędy zapada, 1974), Svjedočanstvo poezije
(Świadectwo poezji, 1983), Udaljene okolice (Dalsze okolice, 1991); priručnik Povijest poljske
književnosti (The History of Polish Literature, 1969)
Nagib Mahfuz NN (ili Naguib Mahfouz ili Nagib Mahfudh egipatski 1911 –2006 realizam) proza, drame,
scenariji. Isprva je pisao prozu u kojoj je interpretirao staroegipatsku povijest, npr. roman Radobis
(1943). Potom se okrenuo (1947) suvremenomu Egiptu i 1957. dovršio svoje remek-djelo, tzv.
Kairsku trilogiju (Al-ṯulāṯiyya), tri romana nazvana po gradskim četvrtima: Između dvaju dvoraca
(Bayn al-qaṣrayn), Dvorac čežnje (Qaṣr al-šawq) i Šećerana (Al-sukkariyya). U svojoj je urbanoj prozi
ostvario niz dojmljivih likova i dosegnuo vrhunac egipatske romaneskne proze. U bogatu opusu od
približno četrdesetak romana i zbirki priča te tridesetak scenarija i nekoliko kazališnih komada,
značajnija su djela: roman Djeca Gabalawije (Awlād ḥāratina, 1959., prevedeno i kao Djeca naše
četvrti), roman Lopov i psi (Al-Liṣṣ wa ’l-kilāb, 1961) - he further developed his theme of
existentialism using stream-of-consciousness and surrealist techniques, novela ili pripovijetka
Prosjak (Al-šaẖẖaḏ, 1965), roman Miramar (Mīrāmār, 1967), roman Dan kada je ubijen vođa (Yawm
qutil al-za‘īm, 1985) i dr. His 1966 novel Tharthara Fawq Al-Nīl (Adrift on the Nile) is one of his most
popular works. Značajno djelo je I roman, na engl., Harafish (in orig. Arabic Malhamat al-harafish) iz
1977.
Ernesto Sabato (argentinski, egzistencijalizam 1911.-2011.): romani Tunel (1948), Sobre héroes y tumbas
(O junacima i grobovima 1961), Abaddón el exterminador (Abadon, anđeo uništenja 1974); eseji
npr. 1945: Uno y el Universo (Čovjek i svemir) 1945., Hombres y engranajes (Ljudi I zupčanici)
1951., Prije kraja (Antes del fin, 1998.), Otpor (La Resistencia, 2000.)
Elsa Morante (talijanska 1912.-1985.): roman La storia (Povijest) 1974., kraći roman L'isola di Arturo
(Arturov otok); 12 kratkih priča Lo scialle andaluso (Andaluzijski šal 1963), opsežan roman
Menzogna e sortilegio (Varka I čarolija) 1948.; posljednji roman Aracoeli (1982)
Lawrence Durrell (engleski 1912.-1990.): roman tetralogija The Alexandria Quartet 1957.-1960.: Justine
(1957.), Balthazar (1958), Mountolive (1958) I Clea (1960); roman kvintet The Avignon Quintet:
Monsieur, or the Prince of Darkness, Livia (1978), Constance or Solitary Practices (1982),
Sebastian (1983) i Quinx (1985); putopisi o grč. otocima Prosperova ćelija (Prospero’s Cell, 1945),
Razmišljanja o morskoj Veneri (Reflections on a Marine Venus, 1953) i Gorki limuni (Bitter Lemons,
1957)
Patrick White NN (australski 1912 – 1990 modernizam) Za razliku od australskog dokumentarnoga
realizma 1930-ih i 1940-ih, kod njega utjecaj europskoga modernizma i simbolika, npr. romani
Sretna dolina – Happy Valley, 1939; Živi i mrtvi – The Living and the Dead, 1941; Tetkina priča – The
Aunt’s Story, 1949). Kod kuće zapažen tek romanom Stablo života (The Tree of Man, 1955).
Zaokupljenost putovanjem kroz duhovni prostor likova nastavio je supostavljanjem fizičkog i
psihološkog putovanja u romanu Voss (1957) koji se smatra njegovim remek-djelom i često je
nazivan epskim. Roman Putnici u bojnim kolima (Riders in the Chariot, 1961), dva romana (Rezač
živog organizma – The Vivisector, 1970. i Oko oluje – The Eye of the Storm, 1973., roman Obrub od
lišća (A Fringe of Leaves, 1976) - priča o Elizi Fraser, Australki koju su u XIX. st. oteli Aborigini.
Roman Twybornova stvar (The Twyborn Affair, 1979). Roman Memoari mnogih u jednom (Memoirs
of Many in One, 1986). Napisao je i zbirke pripovjedaka (Spaljeni – The Burnt Ones, 1964; Kakadui –
The Cockatoos, 1974), autobiografske zapise Napukline u staklu (Flaws in the Glass, 1981) te drame,
scenarije, pjesme i drugo. Eseji, različiti tekstovi i govori sabrani su u knjizi Govori Patricka Whitea
(Patrick White Speaks, 1989).
Eugène Ionesco (francuski, rumunjskog porijekla, antiteatar ili kazalište apsurda ili avangardno kazalište
2. Razdoblje modernizma 1912.-1994.): antidrame Ćelava pjevačica (La Cantatrice chauve, 1950) i
tragična farsa Stolice (Les Chaises, 1952) + komična drama Lekcija (La Leçon, 1951); drama Žrtve
dužnosti (Victimes du devoir, 1953); druga faza stvaralaštva (1951–54): drame Nosorog + Ubojica
bez pokrića, Zračni pješak; zadnja faza: drama Žeđ i glad
Jorge Amado [ɐma'δu] književnik (brazilski 1912 – 2001 i političar) Najprevođeniji brazilski pisac. Tijekom
gotovo 60-godišnje književne djelatnosti objavio niz regionalistički obilježenih romana u kojima
obrađuje društvene probleme Brazila (osobito rodne mu pokrajine Bahije). Glavna djela: Mrtvo
more (Mar Morto, 1936), Kapetani pješčanoga spruda (Capitães de Areia, 1937), Gabrijela, klinčac
i cimet (Gabriela, Cravo e Canela, 1958), Velika zamka (Tocaia Grande, 1984).
Ivan Goran Kovačić (2. Razdoblje modernizma 1913.-1943.): zbirka novela Dani gnjeva 1936. (tiskana bez
novele Probuđeni djedovi zbog u njoj istaknutoga hrvatstva) npr. pripovijetke Mrak na svijetlim
stazama, Sedam zvonara Majke Marije, Smrt u čizmama; dijalektalna kajkavskogoranska zbirka
pjesama Ognji I rože 1945. npr. pjesme D’žd, sonce i stari mlinar, Beli most, Vesela cerkva,
štokavske pjesme npr. programatska pjesma Pjesniku, svojevrsni epitaf samomu sebi Moj grob,
proturatna Leševi putuju, Oči Stjepana Radića, propagandističke pjesme iz 1943. Mrzimo vas!,
Komunističkoj partiji - s Nazorovim stihovima tiskane u zbirci Hrvatske pjesme partizanke (1943).,
proturatna vizionarska poema Jama 1944.; s dva druga mlada pjesnika Lirika 1932.; feljtoni, eseji I
kritike
Albert Camus NN (2. Razdoblje modernizma, faza apsurda bliska egzistencijalizmu 1913.-1960.): roman
apsurda Stranac 1942., drame Nesporazum 1944. I Caligula 1945., filozofski esej Mit o Sizifu; esej-
 knjiga druge faze Pobunjeni čovjek; roman Kuga (1947.); drame Opsadno stanje i Pravednici; 5
autobiografsko-lirskih eseja Naličje I lice 1937., knjiga eseja Svadba 1939.; posljednji roman Pad,
knjiga novela Progonstvo I kraljevstvo = povratak filozofiji besmisla; knjiga građe za romansiranu
autobiografiju Prvi čovjek (Le Premier homme) 1994.; ljupki lirski eseji Ljeto, 1954.
Irwin Shaw (pravo ime Irwin Gilbert Shamforoff, američki 1913.-1984.): pacifistička drama Pokopajte
mrtve (Bury the Dead, 1936), roman Mladi lavovi (The Young Lions, 1948), kritika makartizma u
romanu Uskomešani eter (The Troubled Air, 1951), romani Lucy Crown (1956), Bogataš i siromah
(Rich Man, Poor Man, 1970., nastavak 1976), Večer u Bizantu (Evening in Byzantium, 1973),
Prihvatljivi gubitci (Acceptable Losses, 1982), uspjele kratke priče, sabrane u knjizi Kratke priče: pet
desetljeća (Short Stories: Five Decades, 1978).
Ćamil Sijarić (bošnjački Sandžak 1913 – Sarajevo 1989 magični realizam) Njegove pripovijetke (Ram-
Bulja, 1953; Zelen prsten na vodi, 1957; Naša snaha i mi momci, 1962; Sablja, 1969; Na putu putnici,
1969; Kad djevojka spava, to je kao da mirišu jabuke, 1973; Francuski pamuk, 1980; Rimski prsten,
1985) i romani (Bihorci, 1956; Kuću kućom čine lastavice, 1962; Mojkovačka bitka, 1968; Konak,
1971; Carska vojska, 1976; Raška zemlja Rascija, 1979) tematski su vezane uz zavičajnu sredinu. U
središtu im je orijentalna duhovnost i senzibilnost sandžačkih Bošnjaka, a odlikuju se pripovjednim
postupcima magičnoga realizma. Pisao je i putopise (Zapisi o gradovima, 1970; Herceg-Bosno i tvoji
gradovi, 1986), a objavljene su mu i pjesničke zbirke Lirika (1988) i Koliba na nebu (1990).
Ranko Marinković (za vrijeme druge moderne: krugovaš ili ne?, I suvremenost 1913.-2001.): roman
Kiklop (1965.); zbirka pripovijedaka/novela Ruke (Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah) 1953.; drama-groteska
Albatros 1939.; proze iz 1939.: "Hiljadu i jedna noć", "Sunčana je Dalmacija", "Balonjeri pod
balkonom"; prozna zbirka Poniženje Sokrata 1959.; zbirka kritika I eseja Geste I grimase 1951.;
dramski mirak(u)l u 6 slika Glorija 1955.; slabiji roman Zajednička kupka 1980.; drama Pustinja 1982.;
slabiji roman Never more 1993.; pripovijedna zbirka Karneval i druge pripovijetke 1964., vodvilj
Politeia ili Inspektorove spletke - izvodi se tek 1977.
Claude Simon NN (francuski 1913 –2005 modernist) Romanopisac. Vrhunski modernist, jedan od
najznačajnijih francuskih književnika druge polovice XX. st., blizak poetici novoga romana. U ranim
romanima (Prevarant – Le Tricheur, 1945; Nategnuti konop – La Corde raide, 1947; Gulliver, 1952;
Posvećenje proljeća – Le Sacre du printemps, 1954) još uvijek tradicionalna fabula, ali pod utjecajem
W. Faulknera i J. Joycea. U daljnjoj fazi: roman Vjetar, pokušaj obnove barokne slike (Le Vent,
tentative de restitution d’un retable baroque, 1957), napustio linearno pripovijedanje u korist
nizanja, supostavljanja i prepletanja različitih fragmentarnih asocijacija i vizija, Trava (L’Herbe, 1958),
Flandrijska cesta (La Route des Flandres, 1960), Palača (La Palace, 1962) i Priča (Histoire, 1967).
Romani sljedeće, tzv. kubističke faze: Bitka kod Farsala (La Bataille de Pharsale, 1969), Provodnici
(Les Corps conducteurs, 1971), Triptih (Tryptique, 1973), Berenikina kosa (La Chevelure de Bérénice,
1983). Otvorenijim autobiografskim poticajima vratio se u intertekstualnim romanima Georgike (Les
Géorgiques, 1981), i Akacija (L’Acacia, 1989).
Aimé Césaire (francuski -rođen na Martiniqueu, nadrealizam, pokret crnaštva (fr. négritude) u franc.
književnosti 1913.-2008.): poezija: pjesma napisana u Šibeniku I zbirka pjesama Zapis povratka u
rodnu zemlju (Cahier d’un retour au pays natal, 1938–39., objavljena 1947), zbirke poezije Čudesna
oružja (Les Armes miraculeuses, 1946), Sunce prerezana grla (Soleil cou coupé, 1948), Izgubljeno
tijelo (Corps perdu, 1950), Okovi (Ferrements, 1960); drama Tragedija kralja Kristofora (La Tragédie
du roi Christophe, 1963); Discours sur le colonialisme (Discourse on Colonialism) 1955., Toussaint
Louverture : La Révolution française et le problème colonial 1960.; a radical adaptation of
Shakespeare's play The Tempest for a black audience: Une Tempête 1969.
Erih Koš (srpski, realizam 1913.-2010.): zbirke pripovijedaka Zapisi o mladim ljudima (1950.), U vatri,
1947, Tri hronike 1949, Vreme: ratno, 1952, Najlepše godine i druge pripovetke, 1955, Prvo lice
jednine, 1963, Izlet u Paragvaj, 1984); romani Sneg i led, 1961, Mreže, 1967, U potrazi za mesijom,
 1978; satirični roman Čudnovata povest o kitu velikom, takođe zvanom Veliki Mak (1956); (roman
Novosadski pokolj, 1961.); eseji Taj prokleti zanat spisateljski (1965), Zašto da ne (1971), Pripovetka i
pripovedanje (1980), Satira i satiričari (1985)
Dylan Thomas (2. Razdoblje modernizma, izvorna verzija nadrealizma 1914.-1953.): pjesme npr.
Brežuljak Fern, Ne idi tiho u tu dobru noć (Do Not Go Gentle into That Good Night), Imanje
Papratnjak (Fern Hill), "And death shall have no dominion", proza A Child's Christmas in Wales,
zbirke poezije 18 pjesama (18 Poems, 1934), Dvadeset pet pjesama (Twenty-Five Poems, 1936) i
Zemljovid ljubavi (The Map of Love, 1939), Smrti i početci – Deaths and Entrances, 1946, Sabrane
pjesme – Collected Poems, 1952.; zbirka pripovijedaka "Portret umjetnika kao mladog psa" 1940.,
roman "Doktor i đavoli" (The doctor and the devils), radio drama "Pod Milk Woodom" (Under Milk
Wood) 1954.
Ivan Točko (makedonski 1914 – 1973) was a storyteller, newspaper reporter and playwright. 14 separate
books were published of his short stories, miniatures and brief short stories, some in few editions, 2
books of plays. Apart from his books his short stories were published in many anthologies and joint
collections with other writers. As a pre and post-Second World War writer, Ivan Tocko wrote in a
language that formed the basis of the present contemporary standardised Macedonian. Npr.
pripovijetka Prsten.
Alfred Andersch (član Gruppe 47 1914.-1980.): pripovijetka „Der Vater eines Mörders“ 1980.,
pripovijetka „Die Kirschen der Freiheit“ (Trešnje slobode 1952), Romane: Sansibar oder der letzte
Grund (Zanzibar ili zadnji razlog 1957), Die Rote (Riđokosa 1960), Efraim (1967), Winterspelt (1974);
radio-drama Fahrerflucht 1958.
Tennessee Williams (pravo ime Thomas Lanier Williams III., američki, 2. razdoblje modernizma, moderna
drama 1914.-1983.): drame nastale od sredine 1940-ih do početka 1960-ih: Tramvaj zvan
čežnja/žudnja (A Streetcar Named Desire) 1947., Mačka na vrućem limenom krovu (Cat on a Hot Tin
Roof, 1955 , obiteljska dijelom i autobiografska »drama sjećanja” Staklena menažerija 1944.; još
dramskih tekstova: Tetovirana ruža – The Rose Tatoo, 1951; Silazak Orfeja – Orpheus Descending,
1957; Iznenada prošlog ljeta – Suddenly, Last Summer, 1958; Slatka ptica mladosti – Sweet Bird of
Youth, 1959; Period prilagođavanja – Period of Adjustment, 1960; Noć iguane – Night of the Iguana,
1961)

?? POČINJE POSTMODERNIZAM
Julio Florencio Cortázar (argentinski, latinsko-američki boom, magični realizam, postmodernizam 1914.-
1984.): zbirke pripovijedaka "Zvjerinjak"/Bestijarij (Bestiario, 1951) i Kraj igre (Final del juego, 1956),
Priče o kronopijima i famama (Historias de cronopios y famas) 1962., Las armas secretas (1959), Un
tal Lucas (A Certain Lucas) (1979); prvi roman Pobjednici 1961.; roman "Školice"/Igra školice
(Rayuela, 1963); npr. politički roman Libro de Manuel (A Manual for Manuel) (1973); Al Termino del
Polvo y el Sudor 1987.- Essays by and about Julio Cortazar; articles, essays, poems, short stories, and
sketches Último round 1969.
Ralph Ellison (američki 1914.-1994.): roman Invisible Man, zbirka političkih, društvenih I kritičkih eseja
Shadow and Act (1964), zbirka 17 eseja Going to the Territory (1986), nedovršeni roman Juneteenth
skupljen iz njegovih bilješki nakon smrti (svi rukopisi od toga zajedno kao Three Days Before the
Shooting...2010.), jedan intervju s njim u knjizi intervjua Roberta Penna Warrena Who Speaks for the
Negro?, zbirka Trading Twelves (2000): dopisivanje s Albertom Murrayem npr. o svojim karijerama,
pokretu Civil Rights Movement I jazzu; Flying Home and Other Stories 1996.; zbirka eseja Shadow
and Act 1964.
Margerite Duras (pravo prezime Donnadieu, tradicionalno, minimalističko 1914.-1996.): roman Brana od
Pacifika (Un barrage contre le Pacifique, 1950); djela tekst-teatar-film Vicekonzul (Le Vice-Consul,
1965) i India Song; roman sličan glazbenoj formi Moderato cantabile, 1958; kompleksno
 strukturirani roman Ushićenost Lol V. Stein (Le Ravissement de Lol V. Stein, 1964); roman Bol (La
Douleur, 1985); autobiografski roman Ljubavnik (L’Amant, 1984); lirske drame Šume i vode – Les
Eaux et Forêts, 1965; Le Shaga, 1968., eseji I publicistika: zbirka članaka Outside, 1981, prozni zapisi-
govorena proza Stvaran život – La Vie matérielle, 1987., zbirka članaka Ljeto ’80 – L’Été 80, 1980.;
scenariji za filmove npr. za film-romantičnu dramu "Hirošimo, ljubavi moja"; redateljica; roman Dix
heures et demie du soir en été, Paris, 1960 (Pola jedanaest jedne ljetne večeri)
William Seward Burroughs II (američki, beat generacija, postmodernizam 1914. – 1997.): većinom
poluautobiografsko, ispovjedni roman Narkić (Junkie, 1953), roman-na neki način SF Goli
objed/ručak (The Naked Lunch, 1959), eksperimentalna romaneskna trilogija The Nova Trilogy: The
Soft Machine (Meki stroj 1961, revised 1966 and 1968), The Ticket That Exploded (1962, revised
1967) i Nova Express (1964); velika količina rukopisnog teksta The Word Hoard 1954.-1958., roman s
Kerouacom And the Hippos Were Boiled in Their Tanks; zbirka kratkih priča I drugi tekstovi
Interzone; roman u formatu scenarija The Last Words of Dutch Schultz (1969); roman The Wild Boys
(1971); druga romaneskna trilogija The Red Night trilogy (mid-1970s to mid-1980s): Cities of the Red
Night (1981), The Place of Dead Roads (1983) i The Western Lands (1987); Last Words: The Final
Journals of William S. Burroughs; puno eseja
Octavio Paz NN (meksički, na početku nadrealizam 1914.-1998.): zbirka eseja o meksičkome identitetu
Labirint samoće (Laberinto de la soledad, 1949); studija Tračci Indije (Vislumbres de la India, 1994);
zbirka pjesama A la orilla del mundo ("Na obali života", 1942); zbirka poezije Aguila o sol? ("Orao ili
sunce?", 1951.); zbirke poezije La estación violenta ("Nasilno godišnje doba", 1958.) i Ladera este
("Nagib istoku", 1969); zbirka poezije Sunčev kamen (Piedra de sol, 1957); zbirka s najboljim
pjesmama Poemas 1935-1975; zbirke lirske proze Pismo ili glava (Aguila o sol, 1951) i Gramatički
majmun (El mono gramático, 1974); puno knjiga eseja npr. Luk i lira (El arco y la lira, 1956), Grožđe
na vrbi (Las peras del olmo, 1957), Izmjenična struja (Corriente alterna, 1967), Časna sestra Ivana
Agneza od Križa ili o zamkama vjere (Sor Juana Inés de la Cruz o Las Trampas de la Fe, 1982)
Tove Marika Jansson (finska švedskoga jezičnog izraza 1914 –2001) Započela kao ilustratorica dječjih
knjiga, stvorivši lik muminâ, bića koja žive u fantastičnoj dolini punoj neobičnih biljaka i životinja,
gdje vlada miroljubiva idila nasuprot stvarnomu svijetu, punomu užasa i katastrofa (rat, atomska
bomba, prirodne nepogode). S tim je knjigama doživjela svjetski uspjeh. Djela: Mali trolovi i velika
poplava (Småtrollen och den stora översvämningen, 1945), Lov na komet (Kometjakten, 1946),
Čarobnjakov šešir (Trollkarlens hatt, 1948), Trolovska zima (Trollvinter, 1957) i dr.
Branko Ćopić (BiH srpskog porijekla, 1915.-1984.): poezija "Ježeva kućica" 1957., knjige
pripovijedaka Pod Grmečom (1938), Borci i bjegunci (1939), Planinci (1940) i Bašta sljezove
boje (1970), romani Prolom (1952), Doživljaji Nikoletine Bursaća (1956), Gluvi barut (1957) i Osma
ofanziva (1964); roman za djecu "Orlovi rano lete" 1956.; + poezija "Doživljaji mačka Toše" 1954.,
priče iz djetinjstva "Magareće godine" 1960., zbirka priča "Bašta sljezove boje" 1970. Npr. Junački
svijet Maligana- Delije, pripovijetka
Margaret Walker (američka, predstavnik Chicago Black Renaissance, South Side Writers Group 7. 7.
1915.-1998.): pjesma "For My People" (1942) < zbirka poezije For My People; roman Jubilee (1966)
Saul Bellow NN (pravo ime Solomon Bellows, američki, 2. Razdoblje modernizma, 1915.-2005.): romani
Čovjek u iščekivanju (Dangling Man, 1944), Žrtva (The Victim, 1947), Ne propusti dan (Seize the Day,
1956); ?moderni lutalački romani? npr. Doživljaji Augiea Marcha (The Adventures of Augie March,
1953); burleskni roman s filozofijom, traganjem i spoznajama iz moderne antropologije Henderson,
kralj kiše (Henderson the Rain King, 1959); roman simbolike Herzog (1964.); romani Humboldtov dar
(Humboldt’s Gift, 1975), Dekanov prosinac (The Dean’s December, 1982) i Ravelstein (2000)
Arthur Asher Miller (američki 1915.-2005.): kratka priča (?za film) The Misfits (1961), drama Death of a
Salesman (Smrt trgovačkog putnika) 1949., drama "Vještice iz Salema" (The Crucible 1953.), drama A
view from the bridge (1955.), drama "Svi moji sinovi" (All my sons 1947.)
Joža Horvat (1915.-2012.): putopisi: Besa - brodski dnevnik 1973., spoj različitih žanrova - putopis, esej,
lirska proza, anegdota, autobiografski zapis- putopisna retrospektiva svih njegovih plovidaba Molitva
prije plovidbe (1995); memoari Svjedok prolaznosti 2005.; scenarij za film Ciguli Miguli; roman Sedmi
b (1939), duhovite crtice i pripovijesti o ratnom i mirnodobnom životu Za pobjedu, 1945., Prst pred
nosom, 1947., Pripovijetke, 1951., Rasprodaja savjesti, 1957., Ni san, ni java, 1958., Abeceda ludih
želja, 1960); ratni roman Mačak pod šljemom (1962); romani za djecu i mladež Operacija
»Stonoga« (1982) i Waitapu (1984); romani za mlade Dupin Dirk i lijena kobila (1997) i Svjetionik
(2000)
Shirley Hardie Jackson (američka 1916. –1965.) writer known primarily for her works of horror and
mystery. Six novels, two memoirs, and more than 200 short stories. Notable works: slavna kratka
priča "The Lottery" - one of the most famous short stories in the history of American literature, a
collection of short stories Life Among the Savages, a gothic horror novel The Haunting of Hill House,
a mystery novel We Have Always Lived in the Castle.
Peter Weiss (njemačko-švedski 1916 – 1982 I likovni umjetnik: Maler, Grafiker: Experimentalfilmer)
Dramatičar i pripovjedač. S roditeljima emigrirao u Švedsku. Isprva pisao na švedskom. Prve su mu
publikacije na njemačkom jeziku prozni tekstovi Sjena kočijaševa tijela (Der Schatten des Körpers des
Kutschers, 1960), Oproštaj od roditelja (Abschied von den Eltern, 1961), Sjecište (Fluchtpunkt, 1962).
Najveći uspjeh postigao je 1964. kao dramatičar s komadom u dva čina Progon i ubojstvo Jeana
Paula Marata, prikazani u izvedbi kazališne družine bolnice u Charentonu, pod vodstvom gospodina
de Sadea (Die Verfolgung und Ermordung Jean Paul Marats dargestellt durch die Schauspielgruppe
des Hospizes zu Charenton unter Anleitung des Herren de Sade), u kojem, služeći se elementima
epskoga teatra i tehnikom kazališta u kazalištu, progovara o pitanjima radikalnoga individualizma i
revolucionarnoga aktivizma. Njegov politički aktivizam još je izraženiji u kasnijim komadima (Viet
Nam Diskurs, 1968; Trocki u izbjeglištvu – Trotzki im Exil, 1970). Zapažena je scenska dokumentacija
sa suđenja nacističkim zločincima za nedjela počinjena u Auschwitzu Istraga (Die Ermittlung, 1965).
Posljednje mu je djelo roman Estetika otpora (Die Ästhetik des Widerstands, I–III, 1975–81).
Roald Dahl (British of Norwegian descent 1916 – 1990 wartime fighter pilot) novelist, short-story writer,
poet, screenwriter. He has been referred to as "one of the greatest storytellers for children of the
20th century": children books and novels James and the Giant Peach, Charlie and the Chocolate
Factory, Fantastic Mr Fox, Danny, the Champion of the World, George's Marvellous Medicine, The
BFG, a dark fantasy novel The Witches, Matilda, a humorous The Twits, The Giraffe and the Pelly and
Me. A successful parallel career as the writer of macabre adult short stories - a collection Kiss Kiss,
the collection Someone Like You, a short horror story "The Landlady". One of his more famous adult
stories, "The Smoker", also known as "Man from the South", a short story collection Tales of the
Unexpected. Novel My Uncle Oswald. A children’s novel Esio Trot. Screenplays.
Harold Robbins (američki 1916.-1997.): trivijalni romani (motivi seksa > erotska proza u neku ruku,
aluzije na stvarne osobe, osobito iz filma): Trgovci snovima (The Dream Merchants, 1949), Park
avenija 79 (79 Park Avenue, 1955), Lovci u mutnom (The Carpetbaggers, 1961), Avanturisti (The
Adventurers, 1966), Baštinici (The Inheritors, 1969); prva knjiga Never Love a Stranger (1948);
Where Love Has Gone (1962); Spellbinder (=opčinilac)
Kazimierz Brandys (poljski, možda nije bitan 1916.-2000.): esejistička zbirka Pisma gospođi Z: uspomene
iz savremenosti (Listy do pani Z., I–III, 1958.–62.); knjiga o ratnoj Varšavi Nepokoreni grad (Miasto
niepokonane, 1946); romani Drveni konj (Drewniany koń, 1946) i tetralogija Između ratova (Między
wojnami, 1948–62): Samson, 1948, Antygona, 1948., Troja, miasto otwarte (Troy: open city), 1949. I
Człowiek nie umiera (Man does not die), 1951.; pripovijetke u maniri socrealizma do oko 1956.;
početak kritike sistema roman Obrana Granade (1956) I roman Majka Królovih/(Mother of the Kings)
(Matka Królów, 1957); zbirka pripovijedaka Romantičnost (Romantyczność, 1960), romani/eseji
Džoker (Dżoker, 1966), Trg (Rynek, 1968), romani Ideja (Pomysł, 1975) i Nestvarnost
 (Nierzeczywistość, 1977); epistolografski roman Poštanske varijacije (Wariacje pocztowe, 1972);
eseji memoari Mjeseci (Miesiące, I–IV, 1978–87) I ogledi Umijeće konverzacije (Sztuka konwersacji,
1990), zbirka eseja Način života (Sposób bycia (Ways of Behaving). Warsaw: Czytelnik, 1963.);
retrospektivna proza Zapamiętane (Remembered), Cracow: WL, 1995.; roman Rondo 1989.
Camilo José Cela Trulock - Camilo José Cela y Trulock, 1st Marquis of Iria Flavia NN književnik (španjolski
1916 –2002 Generación del 36, tremendisimo, neorealizam) novelist, poet, story writer and essayist
associated with the Generation of '36 movement. Pokrenuo Papeles de Son Armadans, jedan od
najvažnijih španjolskih časopisa za književnost. Romanom Pascual Duarte i njegovi zločini (La familia
de Pascual Duarte, 1942) započeo nov smjer u poratnoj španjolskoj pripovjednoj prozi, tzv.
tremendismo (opis patološkog nasilja u bolesnoj društvenoj i obiteljskoj sredini). U romanu Košnica
(La Colmena, 1951) neorealistički opisao život poratnoga Madrida 1943. Najglasovitiji mu je putopis
Put u Alcarriu (Viaje a la Alcarria, 1948). Njegovi komentari i kritike u dnevnim listovima, uvijek u
šaljivu tonu, cijenjeni su i popularni kod širokog čitateljstva. U romanu Mazurka za dva mrtvaca
(Mazurca para dos muertos, 1983) značajno je zastupljen piščev očinski galješki jezični element.
Ostala djela: romani Nove pustolovine i nevolje Lazarilla s Tormesa (Nuevas andanzas y desventuras
de Lazarillo de Tormes, 1944) i Mrs. Caldwell razgovara sa sinom (Mrs Caldwell habla con su hijo,
1953); pripovijetke Novi madridski prizori (Nuevas escenas matritenses, 7 svezaka, 1965–66).
Carson McCullers (pravo ime Lula Carson Smith, američka 1917.-1967.): najbolje djelo roman Srce je
lovac samotan (The Heart Is a Lonely Hunter, 1940), posljednji roman Sat bez kazaljki (Clock Without
Hands, 1961), drugi romani: Dama i njen vojnik (Reflections in a Golden Eye, 1941) i Frankie (The
Member of the Wedding, 1946); pripovijetka Balada o tužnoj kavani (The Ballad of the Sad
Café, 1943)
Mak Dizdar (hrvatski I bošnjački, druga moderna – uklopio se u krugovaše, letrizam, suvremenost 1917.-
1971.): poezija: Modra rijeka 1971.(pjesma Modra rijeka), Kameni spavač 1966. (npr. pjesme Zapis o
zemlji, Gorčin, Kosara, Kameni spavač); Plivačica 1954.; Povratak 1958.; Vidovopoljska noć (1936),
Koljena za Madonu (1963); Okrutnosti kruga (1960), Minijature (1965) i Ostrva (1966)
Heinrich Böll NN (2. Razdoblje modernizma, Grupa 47, Trümmerliteratur 1917.-1985.): romani Gdje si
bio, Adame? (Wo warst du, Adam, 1951), I ne reče ni riječi (Und sagte kein einziges Wort, 1953),
Kuća bez čuvara (Haus ohne Hüter, 1954), Bilijar u pola deset (Billard um halb zehn, 1959), Mišljenja
jednog klauna (Ansichten eines Clowns, 1963), „Ende einer Dienstfahrt“ (1966), Skupna slika s
damom (Gruppenbild mit Dame, 1971); zbirka pripovijedaka Sabrana šutnja Doktora Murkea I druge
satire (Doktor Murkes gesammeltes Schweigen und andere Satiren, 1958) < Doktor Murkes
gesammeltes Schweigen 1955., pripovijetka Izgubljena čast Katharine Blum (Die verlorene Ehre der
Katharina Blum, 1974).
+ (1949) roman Der Zug war pünktlich; (1950) zbirka pripovijedaka Wanderer, kommst du nach
Spa…; (1955) roman Das Brot der frühen Jahre; (1957) putopis Irisches Tagebuch; (1963) kratka priča
Anekdote zur Senkung der Arbeitsmoral; (1979) roman Fürsorgliche Belagerung (The Safety Net);
(1982, written 1948) roman Das Vermächtnis (A Soldier's Legacy); (1981) autobiografija o školskim
godinama 1933–1937 Was soll aus dem Jungen bloß werden? Oder: Irgendwas mit Büchern; kratka
priča Der Mann mit den Messern 1948. I zbirka pripovijedaka Der Mann mit den Messern.
Erzählungen. 1958.; sein letzter Roman „Frauen vor Flussauen“ 1985.
Juan Nepomuceno Carlos Pérez Rulfo Vizcaíno, znan kao Juan Rulfo (meksički 1917.-1986. magični
realizam): zbirka pripovijedaka Ravnica u plamenu (El llano en llamas, 1953): npr. pripovijetka "¡Diles
que no me maten!" ("Tell Them Not to Kill Me!"); roman Pedro Páramo (1955); pisma supruzi Pisma
Clari (Cartas a Clara, 2000). Father of the “Magic Realism” movement.
Robert Albert Bloch (američki 1917 – 1994. Crime, Fantasy, Horror, Science fiction) fiction writer,
primarily of crime, psychological horror and fantasy. He also wrote a relatively small amount of SF.
Bloch wrote hundreds of short stories and over 30 novels. He was a protégé of H. P. Lovecraft, who
 was the first to seriously encourage his talent. Bloch started his career by emulating Lovecraft and
his brand of "cosmic horror", but later specialized in crime and horror stories dealing with a more
psychological approach. Notable works: Psycho, Psycho II, Psycho House, American Gothic, Firebug.
Poznata kratka priča, možda fantasy krimić: Srdačno vaš, Jack Trbosjek ("Yours Truly, Jack the
Ripper"), iz istoimene zbirke kratkih priča. His favorites among his own novels were The Kidnapper,
The Star Stalker, Psycho, Night-World, and Strange Eons. His work has been extensively adapted into
films, television productions, comics, and audiobooks. The Library of America selected Bloch's essay
"The Shambles of Ed Gein" (1962) for inclusion in its two-century retrospective of American true
crime.
Gwendolyn Elizabeth Brooks (američka 1917.– 2000.): zbirka poezije Annie Allen 1949.; zbirka poezije A
Street in Bronzeville (1945); roman Maud Martha; zbirka poezije The Bean Eaters (1960); duga
narativna pjesma In the Mecca, u knjizi In the Mecca uz nju su I još neke pojedinačne pjesme npr.
“Boy Breaking Glass” and “Malcolm X; duga pjesma Winnie 1988.; dvije autobiografske knjige
sjećanja, intervjua, fotografija I vinjeta, I pisama: Report From Part One I Report From Part Two
Pero Budak (2. Razdoblje modernizma 1917.-2008.): drame na regionalnom idiomu: realističko-
naturalistička Mećava 1954. i komedija Klupko 1955., drama Svjetionik (1960), drame općeljudske
problematike Žedan izvor (1968) i Nakot Balabana (1970), drama Tišina! Snimamo! (1961); na
kniževnom jeziku komedija u stihovima Povratnik (1976), drame Zaboravljeni, 1965. i Potez kistom
1969. I u prozi (romani Karanova sofa, 1990; Nailaze vode, 1996) pokazuje vještinu portretiranja
karaktera i jedar pučki jezik.
Arthur C(harles) Clarke (engleski 16. XII. 1917 – Šri Lanka 2008). Autor niza znanstvenofantastičnih
pripovijetki i romana koje karakterizira tehnološki realizam, npr. Zemaljska svjetlost (Earthlight,
1955), Pad mjesečeve prašine (A Fall of Moondust, 1961), Carstvo Zemlja (Imperial Earth, 1975),
Rajska vrela (The Fountains of Paradise, 1979). Zajedno s redateljem S. Kubrickom napisao inovativni
scenarij filma 2001: odiseja u svemiru (2001: A Space Odyssey, 1968), što ga je poslije preoblikovao
u roman. U mnogim esejima, kao Izvanzemaljske veze (Extra-Terrestrial Relays, 1945), predvidio je
razvoj satelitskih komunikacijskih sustava i tehnologiju istraživanja svemira.

POČINJE POMALO PRIJELAZ U 21. STOLJEĆE

Aleksandar Isajevič Solženjicin NN (1918.-2008.): pripovijest "Jedan dan Ivana Denisoviča" 1962.;
pripovijest "Događaj na postaji Krečetovka" (1963.), poluautobiografski romani "Odjel za rak" (1968.)
i "U prvom krugu" (1968.); dokumentarno djelo u tri sveska "Arhipelag Gulag", (1973.-75.); povijesna
epopeja "Crveni kotač " od 4 romana: "Kolovoz četrnaeste", 1971., prošireno 1983, "Listopad
šesnaeste", 1984., "Ožujak sedamnaeste ", 1986., "Travanj sedamnaeste", 1991.; publicistička djela:
"Kako da preuredimo Rusiju" (1991.), "Rusko pitanje krajem XX. stoljeća", (1994.), "Dva stoljeća
zajedno", (2003);
Jure Kaštelan (2. Razdoblje modernizma: prva zbirka, druga moderna: priklonjeni krugovaš,
suvremenost- npr. letrizam 1919.-1990.): 2. Razdoblje-1. zbirka pjesama Crveni konj 1940.; pjesma
Jadikovka kamena; zbirke pjesama Biti ili ne (npr. pjesma Tvrđava koja se ne predaje) 1955., Malo
kamena I puno snova 1957., Pijetao na krovu (1950., npr. poema Tifusari), Divlje oko (1978); zbirka
lirske proze Čudo i smrt (1961); dramski tekstovi s obilježjima antidrame Pijesak i pjena (1958) i
Prazor (1972)
Mirko Božić (druga moderna, suvremenost 1919.-1995.): »kurlanska« romansijerska Trilogija o
Kurlanima: Kurlani 1952., Neisplakani 1955., Tijela i duhovi, 1981.; jednočinke o partizanskom životu
Most, 1947., drame: Devet gomolja, 1949., Povlačenje, 1949, Skretnica, 1950, Pravednik, 1961;
drama s aktualnom društvenom problematikom Ljuljačka u tužnoj vrbi, 1957.; ?roman ili drama?
 Svilene papuče, 1959; dva romana ratne tematike Colonnello, 1975, Bomba, 1976.; televizijska serija
Čovik i po, 1974.; zadnji roman Slavuji i šišmiši (1990.); radio-igre Tko je koga vodio?, 1959; Bubnjevi,
1964.; filmski scenarij Djevojka i hrast, 1955.; o hrvatskom književnom jeziku Zapisi usputni
Jerome David (J. D.) Salinger (2. Razdoblje modernizma, postmodernizam 1919.-2010.): jedini roman,
dijelom autobiografski Lovac u žitu; pripovijesti o fikcionalnoj obitelji Glass – najvažnija: kratka priča
dijelom autobiografska Perfektan dan za banana-ribe; kratka priča Mladci (The Young Folks);
nekoliko kratkih priča o mladiću Holdenu – prva: Blaga pobuna s Madisona (Slight Rebellion Off
Madison), I npr. kratka priča Lud sam (Iʼm Crazy, 1945); dijelom autobiografska kratka priča Esmé – s
ljubavlju i mučninom (For Esmé – with Love and Squalor, 1950); zapažena novelistička zbirka Devet
priča (Nine Stories, 1953., tu je I Esmé); zbirka novela Franny i Zooey (Franny and Zooey, 1961) s
pripovijetkom Franny i Zooey, I 2 novele u jednom svesku Visoko podignite krovnu gredu, tesari i
Seymor: uvod (Raise High the Roof-Beam, Carpenters and Seymour: An Introduction, 1963);
epistolarna pripovijetka Hapworth 16, 1924 (1965)
Doris Lessing NN (britansko-zimbabve(an)ska, modernizam, postmodernizam, Sufism, socialism,
feminism, scepticism, science fiction 1919.-2013.): najpoznatije: romani: The Grass Is Singing (Trava
pjeva 1950), niz 5 romana Children of Violence (Djeca nasilja 1952–1969): Martha Quest (1952)+ A
Proper Marriage (1954) +A Ripple from the Storm (1958) +Landlocked (1965) +The Four-Gated City
(1969); The Golden Notebook (Zlatna bilježnica 1962), The Good Terrorist (Dobra teroristica 1985), 5
SF romana zajedno Canopus in Argos: Archives (Kanop u Argu: arhivi 1979–1983): Shikasta (1979)+
The Marriages Between Zones Three, Four and Five (1980) +The Sirian Experiments (1980) +The
Making of the Representative for Planet 8 (1982) +The Sentimental Agents in the Volyen Empire
(1983); I ponovno, ljubav (Love, Again, 1996.); dvosveščana autobiografija Pod mojom kožom: do
1949. (Under My Skin: Volume One of My Autobiography, to 1949, 1994.) i Hod u sjeni: 1949. do
1962. (Walking in the Shade: Volume Two of My Autobiography, 1949 to 1962, 1997.); roman
Briefing for a Descent into Hell 1971.; kratki roman Peto dijete 1988; zadnje djelo: fikcija-bilježnica-
memoar Alfred and Emily; zbirka kratkih priča African Stories (Afričke priče) 1964.; distopijski roman
Memoirs of a Survivor (Kako sam preživjela 1974)
Boris Vian (francuski 1920.-1959.): romani (neke pod pseudonimom Vernon Sullivan) u kojima je
slobodno tematizirao ljubav i seksualnost, nasilje i kriminalne ambijente: Pljuvat ću po vašim
grobovima (J’irai cracher sur vos tombes, 1946), Jesen u Pekingu (L’Automne à Pékin, 1947), Mrtvaci
su svi iste kože (Les Morts ont tous la même peau, 1947), Pjena dana (L’Écume des jours, 1947) -
vrhunac njegovih otvaranja alegoriji i metaliterarnim postupcima, I pobit će sve vrlo ružne (Et on
tuera tous les affreux, 1948), Crvena trava (L’Herbe rouge, 1950), Srcoder (L’Arrache-cœur, 1953) -
završna točka sklonosti književnom uobličavanju motiva podsvjesnoga. Poezija. Drame – političke
burleske.
Paul Celan (pravo prezime Antschel, rođen u današnjoj Ukrajini-tada Rumunjskoj, njemački jezik, 1920.-
1970.): pjesnik: (+ puno korespondencije, npr. korespondencija s Ingeborg Bachmann Herzzeit
2008.) zbirka pjesama Mohn und Gedächtnis (Mak i pamćenje, npr. pjesma Todesfuge), ciklus
pjesama Atemkristall, pjesma DU LIEGST im großen Gelausche, zbirke pjesama Von Schwelle zu
Schwelle (Od praga do praga 1955.), Sprachgitter (Jezična rešetka 1959.), Atemwende, 1967., prva
zbirka Pijesak iz urni (Der Sand aus den Urnen, 1948), Ničija ruža (Die Niemandsrose, 1963), Prisila
svjetla (Lichtzwang, 1970), Snježna dionica (Schneepart, 1971).
Wolfdietrich Schnurre (Gruppe 47, Trümmerliteratur 1920.-1989.): roman Ein Unglücksfall 1981., kratka
priča Das Begräbnis 1946., pripovijetka Das Manöver 1952., program(at)ska pjesma An die Harfner
1948., kratka priča Auf der Flucht; zbirke pripovijedaka Prosvjed u parteru (Protest im Parterre,
1957), Trebalo bi opirati se (Man sollte dagegen sein, 1960), roman Sudbina našega grada (Das Los
unserer Stadt, 1959), autobiografska proza Fotograf sjenki (Der Schattenfotograf, 1978);
Zigeunergeschichte Jenö war mein Freund 1958 > dio romana Als Vaters Bart noch rot war 1958.
Isaac Asimov [æ'zəmɔf] (američki, Petroviči kraj Smolenska, Rusija, 2. I. 1920 – 1992) Doktor biokemije.
pisac spekulativne fikcije (ugl. znanstvena fantastika, ali i fantastika). Napisao ili uredio gotovo 500
knjiga. Najpoznatiji je po fikcionalnim djelima temeljenima na znanstvenim spoznajama, utjecao na
suvremenu znanstvenu fantastiku: ciklus od devet SF kratkih priča o robotima: Ja, robot (I, Robot,
1950), serijal o Galaktičkom carstvu od tri romana - trilogije i jedne kratke priče. Oba serijala je
uklopio u epski znanstvenofantastični serijal o Zakladi iz 7 knjiga (Foundation, 1951–53; hrvatski
prijevod Fondacija, 2002–05). Znanstvenofantastični kriminalistički romani. Knjige popularne
znanosti koje razmatraju sadašnje i buduće posljedice suvremenih znanstvenih spoznaja i pojava.
Poznata SF kratka priča The Last Question". He considered it one of his best works, Asimov's favorite
short story, one of a loosely connected series of stories concerning a fictional computer called
Multivac.
Charles Bukowski (njemačko-američki, drugi val beat generacije, postmodernizam, erotska proza 1920.-
1994.): semi-autobiographical novel Lovac ispod žita (Ham on Rye 1982); zbirka pjesama Pjesme
napisane prije skoka kroz prozor na osmome katu (Poems Written Before Jumping out of an Eighth
Storey Window, 1968), pripovijesti Erekcije, ejakulacije, ekshibicije (Erections, Ejaculations,
Exhibitions, 1972), roman Goreći u vodi, utapajući se u plamenu (Burning in Water, Drowning in
Flame, 1974).; romani ostali: Post Office (1971), Factotum (1975), Women (1978), Hollywood (1989),
Pulp (1994); zbirka rubrika u ilegalnim novinama Notes of a Dirty Old Man (1969); zbirke kratkih
priča South of No North (1973), Hot Water Music (1983), Bring Me Your Love (1983), Tales of
Ordinary Madness (1983), The Most Beautiful Woman in Town (1983); Portions from a Wine-stained
Notebook: Short Stories and Essays (2008); rubrike u novinama I eseji More Notes of a Dirty Old
Man (2011); zbirka izvadaka iz autorova dnevnika zadnjih godina života 1991.-1993. (1998.) The
Captain Is Out to Lunch and the Sailors Have Taken Over the Ship
Zhang Ailing (poznata I kao Eileen Chang) (kineska 1920 –prije 8. IX. 1995). Odrasla i studirala u Kini,
koju je napustila 1952; isprva boravila u Hong Kongu, od 1955. u SAD-u, gdje je predavala na više
američkih sveučilišta. U književnosti se javila uglavnom pripovijetkama o ženskim sudbinama u
malim sredinama. Njezine proze realističnih opisa i grubih, ciničnih likova često prožima lirski ton i
osebujno ozračje. Pripovijetku Zlatni okovi (Jin suo ji, 1943) preradila je u roman Sjeverno rumenilo
(Yuan nu, 1966; koji je sama, kao i ostala svoja djela, prevela na engleski (The Rouge of the North). O
životu na kineskom selu napisala je 1954. romane Pjesma rižinih mladica (The Rice-Sprout Song) i
Gola zemlja (Naked Earth), kojima se proslavila u inozemstvu, ali se zamjerila kineskom režimu.
Objavila je autobiografske zapise u obliku komentara obiteljskih slika (Provjera razmatranja:
iščitavanje starih albuma – Duizhao ji: kan lao zhaoxiangbu, 1994).
Ratko Zvrko (1920.-1998.): pjesme za djecu: zbirke pjesama: Olimpijsko selo Čvrk (1952), Čarobni prozor,
1957; Od Zrinjevca do Svemira, 1958; Torba Djeda Mraza, 1959., Zvijezde u gradu, 1963; Grga
Čvarak, 1967; Uzbuna u robnoj kući, 1976; Vjeveričin dan, 1977; Pas iz čitanke, 1978; Smrt slavnog
miša, 1980; Smijeh nije grijeh, 1990.; slikovnice za djecu Sunce, sport i more, 1957; Izgubljena lopta,
1979; Darko Indijanac, 1980.; biografija Mate Parlova Zlatne rukavice Mate Parlova (1978)
Ray Douglas Bradbury (američki 1920.-2012. fantasy, science fiction, horror fiction, mystery fiction,
magic realism): fantasy, horor, znanstvena fantastika, mystery fiction: roman negativne utopije
Fahrenheit 451; zbirke SF I horor priča Mračni karneval (Dark Carnival, 1947), Marsijanske kronike
(The Martian Chronicles, 1950), The Illustrated Man (1951), I Sing the Body Electric (1969). Poznata
SF kratka priča Zvuk grmljavine ("A Sound of Thunder")
Albert Memmi (francuski+tunisko-židovskog porijekla 1920.-): roman Kip od soli (1953.); romani Agar
(1955), Škorpion (Le Scorpion, 1969), Pustinja (Le Désert, 1977), Faraon (Le Pharaon, 1988);
sociološke studije o kolonijalizmu i rasizmu: Portret kolonizatora (Portrait du colonisateur, 1957) <
Portrait du colonisé, précédé par Portrait du colonisateur (engl. The Colonizer and the Colonized) , >
kasniji nastavak: Decolonization and the Decolonized, Portret jednog Židova (Portrait d’un juif, I–II,
 1962–66), Potlačeni čovjek (L’Homme dominé, 1968), L'Homme dominé: le Noir, le colonisé, le
prolétaire, le Juif, la femme, le domestique, le racisme 1973., Židovi i Arapi (Juifs et Arabes, 1975),
Dependence (La dépendance: esquisse pour un portrait du dépendant. 1979.), Racism (Le racisme :
description, définition, traitement. 1982.)
+ Frantz Fanon (Francuska Zapadna Indija 1925.-1961): psychiatrist, political philosopher,
revolutionary, and writer, political radical, Pan-Africanist, and Marxist humanist concerned with the
psychopathology of colonization and the human, social, and cultural consequences of
decolonization: The Wretched of the Earth (Les damnés de la terre 1961) I Black Skin, White Masks
(French: Peau noire, masques blancs) 1952.
Wolfgang Borchert (Trümmerliteratur, ekspresionizam, neosimbolizam 1921.-1947.): drama povratnika
(Kriegsrückkehrerdrama) Draußen vor der Tür (Vani pred vratima 1947.), kratka priča Das Brot 1946.
(iz ostavštine), zbirka pripovijedaka An diesem Dienstag (Toga utorka 1947.): npr. pripovijetke Die
drei dunklen Könige 1946., Die Küchenuhr 1947.; zbirka pjesama Svjetiljka, noć i zvijezde (Laterne,
Nacht und Sterne, 1946); zbirka pripovijedaka Maslačak (Die Hundeblume, 1947), Toga utorka (An
diesem Dienstag, 1947); druge pripovijetke iz ostavštine: npr. Schischyphusch oder Der Kellner
meines Onkels (rani rad), proza/ili pjesma Dann gibt es nur eins: sag NEIN! (1947.); kratka priča Die
Kirschen (< zbirka pripovijedaka Die traurigen Geranien und andere Geschichten aus dem Nachlaß,
1961.); Kurzgeschichten: „Nachts schlafen die Ratten doch“, „Jesus macht nicht mehr mit“, „Das
Brot“
Ivan Raos (modernizam, prema fantastici, druga moderna-da li krugovaš?, suvremenost - letrizam, stećci
1921.-1987.): drama Dvije kristalne čaše 1953.; drama Autadafe moga oca: herojska tragedija u tri
dijela 1967.; prva pjesnička zbirka Utjeha noći 1942. s Petrom Meštrovićem; zbirke pjesama u prozi
Grold Taquart i Pjesan Nikodemova (1943); knjiga novela Guadamada i druge neobične priče (1956);
zbirke pripovijedaka Izabrat ćeš gore, 1964., 60 pripovijedaka, 1980.; mali romani, kasnije dorađivani
Volio sam kiše i konjanike 1956., Korak u stranu 1956. (objavljeni ponovno kasnije zajedno s
romanom Tamo negdje neke oči u knjizi Na početku kraj (1969)); autobiografska romaneskna-
romansirana trilogija I kronika odrastanja Vječno žalosni smijeh: "Vječno nasmijano nebo", "Žalosni
Gospin vrt", "Smijeh izgubljenih djevojaka"; roman, strukturno pikarski Prosjaci I sinovi 1971.;
posljednji roman Zloduh vlasti 1986.; kriminalistički romani Crna limuzina 58526 1960. I Mrtvaci ne
poziraju 1961.; pučki roman Župnik na kamenu (1975), povijesna fikcija u feljtonskom obliku Kraljičin
vitez (1976); Partija preferansa I druge neobične priče 1965.
Friedrich Dürrenmatt (švicarski 1921.-1990.): drame – apsurdne farse: komedija u dva čina Fizičari (Die
Physiker 1961./1962.), komedija Brak gospodina Mississippija (Die Ehe des Herrn Mississippi, 1952),
Anđeo dolazi u Babilon (Ein Engel kommt nach Babylon, 1954), tragikomedija Posjet stare dame (Der
Besuch der alten Dame, 1956), Achterloo (1986); Selbstpersiflage und Persiflage auf seine Kritiker:
Meteor 1966., prva drama: komedija Es steht geschrieben 1947., kriminalistički romani/pripovijetke
Der Richter und sein Henker 1951., nastavak Der Verdacht 1952.; scenarij za kriminalistički film Es
geschah am hellichten Tag (1958)> roman Das Versprechen (1958., 1985.); tekstovi o politici: Sätze
aus Amerika (1970), tekst u novinama Ich stelle mich hinter Israel (1973); drama Rollenspiele 1986.,
sa suprugom Charlotte Kerr; eseji o vlastitom pisanju Labyrinth. Stoffe I–III (1981), Turmbau. Stoffe
IV–IX (1990), nastavak: Gedankenfuge. Essays, Erzählungen und Fragmente aus dem Nachlass 1992.;
Kants Hoffnung. Zwei politische Reden. Zwei Gedichte aus dem Nachlass. Mit einem Essay von
Walter Jens 1991.; glazbena komedija „Frank der Fünfte“-podnaslov: „Oper einer Privatbank“ 1959.
Alexander Murray Palmer Haley (afroamerički 1921 – 1992) author of the 1976 book Roots: The Saga of
an American Family, adapted as a television miniseries of the same name. the book and miniseries
raised the public awareness of black American history and inspired a broad interest in genealogy
and family history. Haley's first book was The Autobiography of Malcolm X. He was working on a
second family history novel at his death. Haley had requested that David Stevens, a screenwriter,
 complete it; the book was published as Queen: The Story of an American Family. It was adapted as a
miniseries, Alex Haley's Queen, broadcast in 1993. Mama Flora's Family (1998), novel.
Blaže Koneski (makedonski 1921. – 1993. i jezikoslovac, modernizam) pjesnik I novele. Bitnu ulogu u
promicanju modernističkoga pisanja imale su i njegove zbirke: pjesama Vezilja (Vezilka, 1955) i
novela Vinograd (Lozje, 1955). Tematskim izborom i oblikovnom fakturom nagovijestio je pojavu
skupine pjesnika oko »eliotovskoga« manifesta Epsko na glasanje (1960) B. Đuzela i R. Pavlovskog.
Uz Vezilju, izdvajaju se zbirke Zapisi (1976), Stare i nove pjesme (Stari i novi pesni, 1979), Česme
(Češmite, 1984), Poslanje (Poslanie, 1987), Crkva (1988), Seizmograf (1989) i Crni ovan (Crn oven,
1993). Crtica Leptir.
Danko Oblak (1921 –1998 i novinar). Od 1943. bio u partizanima. Pisao je kritike, reportaže, komentare,
putopise, radiodrame, filmske scenarije, a posebno je zapažen kao pisac knjiga za djecu i mladež,
osobito romana Modri prozori (1958), o djetinjstvu u Zagrebu u ozračju rata. Objavio je zbirke priča
Priče kraj logorske vatre (1951), Zelena patrola (1952), Trinaest priča (1958), Poletarci (1960), Ježek:
sličice iz života jednog prvoškolca (1978), roman Na tragu (1969) i dr.
Stanislaw Herman Lem (poljski, 1921.-2006., I filozof I futurolog, SF): prvo književno djelo  »Człowiek z
Marsa« (Čovjek s Marsa), najpoznatiji romani - krajem 1950-ih i početkom 1960-ih »Eden«, »Powrót
z gwiazd« (Povratak sa zvijezda), »Solaris«, »Niezwyciężony« (Nepobjedivi), »Głos pana« (Glas
gospodara) i »Cyberiada«, između 1983. I 1988. u Beču je napisao romane Pokój na ziemi i Fiasko 
Radovan Ivšić (nadrealizam, prethodnica postmoderne 1921.-2009.): drama-groteskna farsa Kralj
Gordogan; zbirka pjesama Crno; aforistički stihovi Trideset i šest njezinih čuda (1940), poema Narcis
(tiskana i zaplijenjena 1942), zbirka petostihova Tanke (1954); dramska djela Daha (1940–41, na
francuskom objavljeno kao Airia (1960)), igrokaz za kazalište lutaka Vane (1944), Kapetan Oliver
(1944), zapis sna najbliži kazalištu apsurda Akvarij (1956) i drama “poetske slike” Aiaxaia ili Moći reći
(1982); burleska Vodnik pobjednik 1944.; korska recitacija Sunčani grad 1943.; na francuskom
objavljeno: poema Mavena (1960), pjesnička proza Bunar u kuli (Le Puits dans la tour, 1967., hrvatski
prijevod 1981), likovna monografija Toyen (1974), pjesme Okolo ili unutra (Autour ou dedans, 1974),
eseji Kad nema vjetra, pauci… (Quand il n’y a pas de vent, les araignées…, 1989); zbirka članaka I
intervjua-memoarski zapisi U nepovrat, 1990; proširena inačica U nepovrat, opet, 2002.
Janko Messner (austrijski, Slovenac iz Koruške 1921.-2011.): proza: Kärtner Heimatbuch (1980.),
„Schwarzweiße Geschichten“ (1995), „Kärntner Triptychon/Koroski triptih“ 1990., „Kako sem postal
gospod - Wie ich ein Gospod wurde“ 2002., „Grüßgott - Slowenenschwein“ 2003.; lirika npr.
Nicaragua mein geliebtes 1988., Gedichte-Pesmi-Canti 1996.; Gedichte 1996., Wem gehört denn
unsere Erde hier? Whose is this our land? Gedichte in neun Sprachen 2002.
Ilse Aichinger (austrijska 1921 –2016). Pisala je pripovijetke, kratku prozu, liriku i radiodrame. Sie gilt als
bedeutende Repräsentantin der deutschsprachigen Nachkriegsliteratur. Prikazivala tjeskobu i
rastrganost modernog čovjeka kroz prizmu uspomena iz djetinjstva, ludila i retrospekcije u smrtnom
času. Služila se grotesknim i mitskim elementima, kadšto srodnima nadrealizmu. U njezinu je djelu
vidljiva tendencija k sažimanju koja odražava autoričinu sumnju u dostatnost jezika kao izražajnog
sredstva. Jedini, autobiografski, roman Veća nada (Die größere Hoffnung, 1948). Djela: zbirke proze
Govor pod vješalima (Rede unter dem Galgen, 1952), Zle riječi (Schlechte Wörter, sadrži i
radiodramu Gare maritime, 1976), Moj jezik i ja (Meine Sprache und ich, 1978), Kleist, mahovina,
fazani (Kleist, Moos, Fasane, 1987), Film i sudbina (Film und Verhängnis, 2001), Podtekstovi
(Subtexte, 2006); lirika Neprihvaćen savjet (Verschenkter Rat, 1978), Kratki spojevi (Kurzschlüsse,
2001) i dr. Kurzgeschichte Spiegelgeschichte.
Jack Kerouac (pravo ime Jean-Louis Kérouac, američki, beat generacija 1922.-1969.): roman Na cesti (On
the Road) 1957.; prvi roman The Sea Is My Brother 1942.; roman zajedno s Burroughsom: And the
Hippos Were Boiled in Their Tanks 1945.>2008.; poluautobiografski roman Vanity of Duluoz: An
Adventurous Education, 1935-46, 1968., roman The Town and the City 1950; rasprava o budizmu
 Some of the Dharma; romani The Subterraneans 1958., Doctor Sax 1959., Tristessa 1960.,
Desolation Angels 1965.; priča-biografija Siddharthe Gautame: Wake Up: A Life of the Buddha;
roman The Dharma Bums; drama Beat Generation; pjesma Mexico City Blues; pjesma Pull My Daisy
(late 1940s) s Nealom Cassadyjem; roman Big Sur 1962.; eksperimentalni roman Visions of Cody,
roman Visions of Gerard; o spontanoj prozi Belief and Technique for Modern Prose; na francuskom
romani La nuit est ma femme, Sur le chemin (prevedeno na engleski kao Old Bull in the Bowery),
veliki dio velikim dijelom autobiografskog romana Maggie Cassidy.
Dušan Radović (srpski 1922 – 1984) Bio urednik na Radio-televiziji Beograd i u novinskoj kući Borba.
Pisao inventivnu dječju poeziju i priče: zbirke Poštovana deco, 1954; Smešne reči, 1962; Pričam ti
priču, 1963; Zološki vrt, 1972., radijske igre (Kapetan Džon Piplfoks, 1953; Tužibaba, 1955). Iznimnu
je popularnost stekao aforizmima skupljenima u zbirci Beograde, dobro jutro (1977; proširena
izdanja 1981. i 1984).
John Edward Williams (američki 1922.-1994.): roman Ništa osim noći (Nothing But the Night, 1948),
pjesnička zbirka Slomljeni krajobraz: pjesme (The Broken Landscape: Poems, 1949); roman o
američkome Divljem zapadu Butcher’s Crossing (Krvnikov prijelaz 1960), zbirka pjesama Nužna laž
(The Necessary Lie) 1965., roman Stoner 1965.; povijesni roman Augustus (1972); nezavršeni roman
The Sleep of Reason (1981., 1986.)
Kingsley Amis (predstavnik angry young men I skupine pjesnika Pokret (The Movement) 1922.-1995.):
roman Sretni Jim (Lucky Jim, 1954), komični roman Taj nesigurni osjećaj (That Uncertain Feeling,
1955.); satirični roman Jakeova stvar (Jake’s Thing, 1979), roman Stari vragovi (The Old Devils, 1986),
žanr romani The Green Man (1969) (mystery/horror), The Alteration (Izmjena 1976) (alternative
history); roman Ruska djevojka (The Russian Girl, 1992), roman Biografov brk (The Biographer’s
Moustache, 1995); roman I Like It Here (1958); komični roman Take a Girl Like You (1960); roman
The Anti-Death League (1966); romani I Want It Now (1968), Girl, 20 (1971); dio eseja I kritika What
Became of Jane Austen? and Other Essays 1968., James Bond Dossier; priručnik o tome kako živjeti
kao Bond The Book of Bond, or, Every Man His Own 007; roman Stanley and the Women; izbor
najdražih mu njegovih pjesama The Amis Anthology (1988); roman crna komedija Ending Up (1974);
roman The Old Devils 1986.; o svojoj političkoj orijentaciji esej "Why Lucky Jim Turne Right" (1967);
dystopian novel Russian Hide and Seek (1980); podupirao američki rat u Vijetnamu !!!!!
Arsen Diklić (srpski. 1922 – 1995) Uređivao časopise za djecu Pionir i Zmaj te list Borba. Objavio zbirke
pjesama Pesme za decu (1947), Selo kraj Tamiša (1948), Dunavske balade (1963), pripovijetke i
romane (Kiša, 1953; Salaš u Malom Ritu, 1956 (+tv serija); Plava ajkula, 1957. i dr.), filmske i
televizijske scenarije (Milioni na otoku; Ne okreći se, sine; Marš na Drinu; Užička republika; Veliki
transport i dr.). Djela mu se odlikuju vješto građenim zapletima, uspjelim karakterizacijama likova,
emotivnošću i neposrednim odnosom prema prirodi.
Charles Monroe "Sparky" Schulz (1922 – 2000) was an American cartoonist and creator of the comic
strip Peanuts (which featured the characters Charlie Brown and Snoopy, among many others). He is
widely regarded as one of the most influential cartoonists of all time, cited by many cartoonists as a
major influence, including by cartoonists such as Jim Davis, Bill Watterson, Matt Groening, and Dav
Pilkey.
Ela Peroci (slovenska 1922. – 2001. pedagoginja i novinarka) Najpoznatija je kao dječja spisateljica.
Njeno legendarno djelo je "Maca papučarica" (u slovenskom izvorniku: "Muca copatarica"). Djeco,
laku noć, Zvončići zvone, Moj kišobrančić, moj balončić, Suncobran balončić i druge priče.
Kurt Vonnegut (američki, postmodernizam 1922.-2007.): antiratni roman Klaonica pet (Slaughterhouse-
Five, 1969); prvi roman Mehanički pijanino (Player Piano, 1952.); parodija SF-a npr. roman Titanske
sirene – The Sirens of Titan, 1959., parodija špijunskog romana npr. roman Majka noć – Mother
Night, 1961.; romani Kolijevka za macu – Cat’s Cradle, 1963; Bog vas blagoslovio, gosp. Rosewater –
 God Bless You, Mr Rosewater, 1965; Doručak šampionâ – Breakfast of Champions, 1973.; kasniji
romani Zatvorska ptičica – Jailbird, 1979; Galapagos, 1985., kratke priče, eseji
Alain Robbe-Grillet (tzv. novi roman, postmodernizam 1922.-2008.): roman Oči koje sve vide (Le Voyeur,
1955); romani Gume (Les Gommes, 1953), Ljubomora (La Jalousie, 1957), U labirintu (Dans le
labyrinthe, 1959), Kuća sastanaka (La Maison des rendez-vous, 1965), Projekt revolucije u New
Yorku (Projet pour une révolution à New York, 1970), Topologija fantomskoga grada (Topologie
d’une cité fantôme, 1976), Sjećanja iz zlatnoga trokuta (Souvenirs du triangle d’or, 1978),
Ponavljanje (La Reprise, 2001); zbirka eseja o svom pisanju Za novi roman (Pour un nouveau roman,
1963); autobiografska trilogija: Ogledalo koje se vraća (Le Miroir qui revient, 1985), Angélique ili
začaranost (Angélique ou l’enchantement, 1988) i Corinthovi posljednji dani (Les Derniers Jours de
Corinthe, 1994.); scenarij za film Prošle godine u Marienbadu – L’Année dernière à Marienbad A.
Resnaisa, 1961.
Vesna Parun (druga moderna, priklonjena krugovašica 1922.-2010.): prije svega pjesnikinja: pjesme npr.
Mati čovjekova, Ti koja imaš nevinije ruke; prva zbirka pjesama-preteča krugovaša Zore i vihori
(1947.); zbirke pjesama: antologijska Crna maslina, Vidrama vjerna…; zbirke o ljubavi: Ropstvo
(1957), Pusti da otpočinem (1958) i Ti i nikad (1959), također Vidrama vjerna (1957), Koralj vraćen
moru (1959) i Vjetar Trakije (1964); Ukleti dažd (1969); Apokaliptičke basne, 1976; Salto mortale,
1981; Tronožac koji hoda, 1993; Smijeh od smrti jači, 1997; Pelin basne, 1998; Đoko i Đokonda:
poetsko-satirični kontrapunkt, 2002.; sonetne zbirke Sto soneta, 1972; Olovni golub, 1972; Salto
mortale; Suze putuju: /bolnički soneti/, 2002); pjesme u prozi (Indigo grad, 1990); dramski tekstovi
Marija i mornar, 1960; Magareći otok, oliti homo homini asinus 1979; zbirke pjesama za djecu: Tuga
i radost šume, 1958; Zec mudronja, 1958; Patka Zlatka, 1959; Mačak Džingiskan i Miki Trasi, 1968;
Miki – slavni kapetan, 1970; Igre pred oluju, 1979; Kroz prozorčić zime, 1995; Uspavanka za poljubac,
1997; Pčela, duga i mlin, 1997; Tri morske pustolovine, 2000., Hoću ljutić, neću mak 1983. i dr.;
polemična knjiga feljtona, basni i satira Pod muškim kišobranom (1987), meditativna knjiga o patnji,
ljubavi i pjesništvu Krv svjedoka (1988), zbirke satiričnih pošalica, epigrama i aforizama Političko
Valentinovo (2000) i Grijeh smrtni: satira (2000), autobiografski zapisi Noć za pakost: moj život u 40
vreća (2001); izbor iz esejističkih tekstova u knjizi Nedovršeni mozaik (1999)
José de Sousa Saramago NN (portugalski 1922.-2010.): romani: kontroverzni roman O Evangelho
Segundo Jesus Cristo 1991. (The Gospel According to Jesus Christ-Evanđelje po Isusu Kristu), satirički
roman Memorial do Convento-Sjećanje na samostan 1982 (Baltasar and Blimunda), "A Jakanda de
Pedra" ("Kamena splav", 1986); Ensaio sobre a Cegueira 1996. (Blindness-Ogled o sljepoći), Todos os
Nomes (Sva imena-All the Names), Death with Interruptions, O Homem Duplicado (Dvojnik-The
Double), O Ano da Morte de Ricardo Reis (The Year of the Death of Ricardo Reis -Godina smrti
Ricarda Reisa); drama In Nomine Dei 1993 (In Nomine Dei); kratka priča O Conto da Ilha
Desconhecida 1997. (The Tale of the Unknown Island); autobiografsko As Pequenas Memórias 2006.
(Male uspomene - Small Memories); + prvi roman Udžbenik slikarstva i krasopisa/Priručnik crtanja i
kaligrafije – Manual de Pintura e Caligrafia, 1977., roman Podignut sa zemlje – Levantado do
Chão, 1980., roman Priča o opsadi Lisabona (História do Cerco de Lisboa, 1989); zbirka Bilježnica:
tekstovi napisani za blog od rujna 2008. do ožujka 2009. - Saramago precizno bilježi događaje koji su
obilježili našu zbilju tijekom tih šest mjeseci. Autor tako odaje počast voljenom gradu Lisabonu, ali
prisjeća se i razgovora s prijateljima te omiljenih autora kao što su Fernando Pessoa, Jorge Amado,
Carlos Fuentes i Jorge Luis Borges. Saramagove kritičke oštrice nije pošteđena ni Katolička crkva, kao
ni sâm papa Benedikt XVI., Posljednja bilježnica : tekstovi napisani za blog od ožujka do studenog
2009.; roman Viagem a Portugal-Journey to Portugal: in pursuit of Portugal's history and culture-Put
u Portugal; duhovito-ironičan roman Slonovo putovanje, roman Stoleće u Alentežu 1980., drugi
njegov roman Svjetlarnik (Claraboia)
Fadil Hadžić (1922.-2011.): komediograf - strukture farse, vodvilja, situacijske komike, konverzacijske
komedije i kazališta u kazalištu; Dosadna komedija, 1952; Pet ludih sinova, 1954; Političko vjenčanje,
1968; Revolucija u dvorcu, 1970; Hitler u partizanima, 1974; Naručena komedija, 1974; Državni
lopov, 1977; Češalj, 1981; Anđeli i vragovi, 2001; proza npr. zbirka kozerija, basna i aforizama Ljudi i
majmuni (1975), satirični romani Crveni mozak (1997) i Konvertit (2000)
Italo Calvino (neorealizam, jedan od začetnika postmodernizma, Oulipo-Radionica potencijalne
književnosti (francuska) 1923.-1985.): prve pripovijesti – Staza do paučjih gnijezda (Il sentiero dei
nidi di ragno, 1947) i Posljednji dolazi gavran (Ultimo viene il corvo, 1949); fantastična romansirana
trilogija Naši predci (I nostri antenati): Raspolovljeni vikont (Il visconte dimezzato, 1952), Barun
penjač (Il barone rampante, 1957), fantasy roman Nepostojeći vitez (Il cavaliere inesistente, 1959);
duhovite angažirane pripovijetke Građevinska špekulacija (La speculazione edilizia, 1957), Oblak
smoga (La nuvola di smog, 1958), Marcovaldo (1963) i Dan jednog člana izborne komisije (La
giornata di uno scrutatore, 1963); znanstvenofantastične proze kao Kozmokomične priče (Le
cosmicomiche, 1965) i T s nulom (Ti con zero, 1968), fantastično historiografsko djelo Nevidljivi
gradovi (Le città invisibili, 1972), metaliterarni romani - postmodernistički Dvorac križaljkastih
sudbina (Il castello dei destini incrociati, 1973) i Ako jedne zimske noći neki putnik (Se una notte
d’inverno un viaggiatore, 1979), romani Palomar (1983), Pod jaguarskim suncem (Sotto il sole
giaguaro, 1986), Put svetoga Ivana (La strada di San Giovanni, 1990) i Prije nego što kažeš »halo«
(Prima che tu dica »pronto«, 1993); eseji More objektivnosti (Il mare dell’oggettività, 1960) i Izazov
labirintu (La sfida al labirinto, 1962), zbirke eseja Prijeđimo preko toga (Una pietra sopra, 1980),
Američka predavanja (Lezioni americane, 1988) i Zašto čitati klasike (Perché leggere i classici, 1991).
Joseph Heller (američki 1923.-1999.): notable works roman - satire on war and bureaucracy, whose title
has become a synonym for an absurd or contradictory choice Catch-22, roman Something Happened
- its main character and narrator is Bob Slocum, a businessman who engages in a stream of
consciousness narrative about his job, his family, his childhood, his sexual escapades, and his own
psyche
Peić, Matko (Požega 1923. – 1999.) književnik, povjesničar umjetnosti i slikar. Peićev stvaralački put, u
kojem su se likovne teme prepletale s vlastitim književnim stvaranjem, jasno je postavljen već u
mladenačkim radovima. U Spomenici hrvatskog junaka (1941) predstavio se i kao prozaik (crtica Did
Stipa-lugar), kao pjesnik (U travi, Sam, Tiha čežnja) i kao likovni kritičar. Poslije se posvetio uglavnom
likovnosti. Npr. Pisao je monografije umjetnika (Slava Raškaj, 1957; Nikola Mašić, 1958; Josip Račić,
1985) i gradova (Požega, 1977). Na sebe kao književnika upozorio je 1967. knjigom putopisa Skitnje.
Oko stotinjak kraćih Peićevih mladenačkih pjesama: U njima se, tematski vezanima za rodnu
Slavoniju, daje naslutiti autorova sposobnost stvaranja nesvakidašnjih analogija koje će do izražaja
doći upravo u putopisima, u kojima je jednostavnim izrazom i posebnom senzibilnošću uspio spojiti
slikarsko oko s pjesničkom maštom. I dok je u Skitnjama, a i u Ljubavi na putu: od Drave do Jadrana
(1984) ponajprije slikar, u putopisnoj knjizi Crno zlato (1974), nastaloj u razgovorima s naftašima,
slikarskom se rukopisu pridružio i dokumentaristički. Kulturološko-reportažna tehnika osjeti se i u
putopisima Jesen u Poljskoj (1969) i Evropske skitnje (1985). Neovisno o tonovima koji u tekstovima
prevladavaju, Peićevi su zapisi zauzeli visoko mjesto u kontekstu hrvatske putopisne književnosti.
Hromadžić, Ahmet (bošnjački 1923 –2003 i novinar) Počeo pisati priče, kritičke i publicističke tekstove.
1954. pokrenuo u Sarajevu dječju biblioteku Lastavica (nakladno poduzeće Narodna prosvjeta,
poslije »Veselin Masleša«), koja je postala najuglednija dječja biblioteka tadašnje Jugoslavije. I sam
se posvetio dječjoj književnosti. Knjigama roman-bajkom Patuljak iz zaboravljene zemlje (1956) i
zbirkom priča Patuljak vam priča (1957) (npr. Bijeli slavuj, Vodeni cvjetovi) postigao veliku
popularnost. Ostala značajnija djela: roman Okamenjeni vukovi (1964), roman-bajka Zlatorun (1966),
pripovijetke Zelengor (1971), roman Bistri potoci (1972), roman Dječak jaše konja (1976).
Norman Kingsley Mailer (američki, realizam-naturalizam, egzistencijalizam, novi žurnalizam 1923. –
2007.): "Goli i mrtvi" (The Naked and the Dead, 1948.); Vojske noći (The Armies of the Night, 1968.) i
Krvnikova pjesma (The Executioner's Song, 1979.); ne poznati romani: o rascjepu u američkoj ljevici
Obala Barbarije (Barbary Shore, 1951) i o Hollywoodu iz razdoblja »lova na vještice« Park jelena
(Deer Park, 1955); zbirka eseja i kratkih priča Reklame za mene (Advertisements for Myself, 1959) -
ističe se esej Bijeli crnac (The White Negro); eseji i novinski članci: fikcijsko i nefikcijsko pomiješani
(engl. fiction i non-fiction = faction) > tzv. novi žurnalizam: Miami and the Siege of Chicago (1968), Of
a Fire on the Moon (1971), The Prisoner of Sex (1971), The Fight (1975); roman Američki san (An
American Dream, 1965), roman Zašto smo u Vijetnamu? (Why Are We in Vietnam?, 1967), roman
Vojske noći: povijest kao roman, roman kao povijest (Armies of the Night: History as a Novel, The
Novel as History, 1968); osebujne biografije Marilyn Monroe (1973), H. Millera (1976) i Pabla Picassa
(1995), studija o kriminalcu Garyju Gilmoreu: Krvnikova pjesma (The Executioner’s Song, 1979);
golemi »povijesni« roman smješten u Egipat: Drevne večeri (Ancient Evenings, 1983); opsežan
roman o CIA-i: Sablast bludnice (Harlot’s Ghost, 1991); o ubojstvu J. F. Kennedyja: Oswaldova priča:
američki misterij (Oswald’s Tale: An American Mystery, 1995); izmišljeni mamoar Marilyn Monroe
Of Women and Their Elegance > s Richardom Hannumom 1986. drama Strawhead; politička nefikcija
The Armies of the Night i The Presidential Papers
Matija Pokrivka (1923. - 2010.) fotograf, slikar i putopisac, "legendarni kroničar nestajanja starog
zagrebačkog predgrađa". Hum: najmanji grad na svijetu: slikoputopis, Istarska viđenja, Mlinovi u
Hrvata: žrvnjevi, vodenice, suvare i vjetrenjače, Mostovi: skakalice, brve i mostov, Stari i novi
Zagreb(: u čast Dana oslobođenja Zagreba: 1945-1985.), Zagrebački trolist.
Wisława Szymborska NN (poljska, socrealizam, novi poljski pjesnički val 1923.-2012.): pjesme: zbirke
pjesama npr. Dozivanje Jetyja – Wołanie do Yeti, 1957; Svaki slučaj – Wszelki wypadek, 1972; Velika
brojka – Wielka liczba, 1976; Ljudi na mostu – Ludzie na moście, 1986; Kraj i početak – Koniec i
początek, 1993; Vidik sa zrnom pijeska – Widok z ziarnkiem piasku, 1996; Trenutak – Chwila, 2002;
Dvotočka – Dwukropek, 2005. + Zato živimo (Dlatego żyjemy) 1952., Pitanja sebi (Pytania zadawane
sobie, 1954.), Sol (Sol, 1962.), Stotinu radosti (Sto pociech, 1967.); feljtoni-recenzije Neobvezatno
štivo – Lektury nadobowiązkowe, 1992.
Wolfgang Ott (njemački, NIJE BITAN IZGLEDA, NEMA GA U WIKIPEDIJI 1923.-2013.): roman Morski psi i
male ribe (Haie und kleine Fische 1956.), Die gemeindliche Strassenreinigung als Natural- und
Geldlast; 1960. roman Die Männer und die Seejungfrau; 1962. Villa K.; Romantrilogie aus
Ostpreußen: 1981 Ein Schloß in Preußen, 1983 Die Grafen Cronsberg und 1984 Der junge Cronsberg;
1987. Amazonas
Nadine Gordimer NN (južnoafrička engleskog izraza 1923 – 2014) a South African writer and political
activist. Odrasla u židovskoj obitelji južnoafričke srednje klase, kao kći Litavca i Engleskinje. Premda
je pripadala povlaštenomu bijelom sloju usred južnoafričkog aparthejda, bila je njegova gorljiva
protivnica. O razornim učincima rasizma pisala je u svojim ranim romanima (npr. Pokojni građanski
svijet – The Late Bourgeois World, 1966). Under that regime, works such as the political and
historical novel Burger's Daughter (1979) and novel July's People (1981) (It is set in a near-future
version of South Africa where apartheid is ended through a civil war, the book was banned in South
Africa after its publication, and later under the post-apartheid government) were banned. Opisala je
zatvorenost i krutost kolonijalnog života, nemoć zapadnog liberalizma u borbi protiv rasne
podijeljenosti - kroz varijacije odnosa bijelaca i crnaca, muškaraca i žena, povlaštenih i podređenih.
Romani Počasni gost (A Guest of Honour, 1970), Konzervator (The Conservationist, 1974), Julyjev
narod (July’s People, 1981), Priča mojega sina (My Son’s Story, 1990) i dr. Nakon političkog ukinuća
aparthejda, nastavila je problematizirati moralne dvojbe ne samo svoje sredine, ali sa sve većom
sumnjom u mogućnost zbiljske društvene promjene: roman Nitko da me prati (None to Accompany
Me, 1994), roman Kućni pištolj (The House Gun, 1998), kao i temu neostvarivosti ljubavi na rascjepu
 kultura: roman Usput (The Pickup, 2001). Napisala je više zbirki kratkih priča, primjerice Skok (Jump,
1991), te više zbirki eseja, npr. Pisanje i bivanje (Writing and Being, 1995) i dr. Sastavila je antologiju
južnoafričkih crnačkih pisaca Crni tumači (The Black Interpreters, 1973). Za svoje autentično
nastojanje oko suživota različitih kultura dobila je Nobelovu nagradu za književnost.
Truman Garcia Capote (born Truman Streckfus Persons, američki, novi žurnalizam 1924 – 1984): novela
Doručak kod Tiffanyja (Breakfast at Tiffany’s, 1958)( < zbirka Breakfast at Tiffany's: A Short Novel and
Three Stories (1958): the title novella and three shorter tales: "House of Flowers", "A Diamond
Guitar" and "A Christmas Memory") i kriminalističko-dokumentarni roman Hladnokrvno ubojstvo (In
Cold Blood 1966.); dobrim dijelom autobiografska pripovijetka Božićna uspomena; roman Ljetno
krstarenje (Summer Crossing) 2005.; prvi roman Other Voices, Other Rooms (Drugi glasovi, drugi
prostori) 1948.; Psi laju; novele Drvo noći (A Tree of Night, 1949); nedovršeni roman Uslišene
molitve (Answered Prayers: The Unfinished Novel, djelomično objavljen 1975., početak zasebno
objavljen 1975. kao "La Côte Basque 1965"); pripovijetke "Miriam", "My Side of the Matter", and
"Shut a Final Door"; zbirka pripovijedaka A Tree of Night and Other Stories in 1949. (sadrži i
"Miriam" i "Shut a Final Door"); collection of his travel writings: Local Color (1950); zadnje djelo: a
collection of short fiction and non-fiction: Music for Chameleons (1980)
James Arthur Baldwin (američki 1924.-1987.): romani: poluautobiografski bildungsroman Go Tell It on
the Mountain, Giovanni's Room, If Beale Street Could Talk, Another Country (1962) I Tell Me How
Long the Train's Been Gone (1968), Just Above My Head (1979); drame, eseji: The Fire Next Time=
Down at the Cross (1963), No Name in the Street (1972), and The Devil Finds Work (1976), The
Evidence of Things Not Seen (1985); nefikcija Notes of a Native Son; nedovršeni rukopis Remember
This House
Zbigniew Herbert (poljski, neoklasicizam 1924.-1998.): pjesnik: prva zbirka pjesama Strune svjetla
(Struny światła, 1956), zbirke pjesama Hermes, pas i zvijezda (Hermes, pies i gwiazda, 1957), Studij
predmeta (Studium przedmiotu, 1961), Napis 1969. i Gospodin Cogito (Pan Cogito, 1974) + Raport z
oblężonego Miasta i inne wiersze (Report from a Besieged City and Other Poems), Elegia na odejście
(Elegy for the Departure) (1990); +zadnje zbirke pjesama: Rovigo (Wrocław), zadnje djelo Epilog
burzy (Epilogue to a Storm); zbirke eruditskih putopisnih eseja Barbarin u vrtu (Barbarzyńca w
ogrodzie, 1962), Mrtva priroda s uzdama (Martwa natura z wędzidłem, 1993) i Labirint na moru
(Labyrynt nad morzem, 2000); drame: monodrama Listy naszych czytelników (Letters from Our
Readers), Jaskinia filozofów (Cave of Philosophers), Rekonstrukcja poety (The Reconstruction of the
Poet)
Aleksandar Tišma (srpski 1924.-2003.)sklon psihološkoj introspekciji, novele skupljene u zbirkama Krivice
(1961), Nasilje (1965), Povratak miru (1977), Škola bezbožništva (1978); romani: Knjiga o Blamu
(1972), Upotreba čoveka (1976), Begunci (1981), Vere i zavere (1983), Široka vrata (1989) u kojima je
najčešće tematizirao tragične sudbine i psihičke krize pojedinaca i (uglavnom židovskih) obitelji u
Vojvodini za II. svjetskoga rata.
Ephraim Kishon (pravo ime Ferenz Hoffmann, rođen u Budimpešti, izraelski 1924.-2005.): poznatija djela
drame Bračni ugovor (Ha-ketuba, 1961), On i ona (Hu ve-hi, 1963), Oh, Julija (Oh, oh Juliet, 1974), ?
Knjiga o obitelji (Sefer mishpahti, 1980), ?Gruba istina (Sa’ir la-azazel, 1998), u Hrvatskoj poznata
djela: zbirke satira-humoristično-satiričnih priča: Nije fer, Davide (1977), Kod kuće je najgore (1984),
Nema nafte, Mojsije (1984), Ništa tu Abraham ne može (1990), sa Sarom Kishon: Voljeni lažljivac
(1997); satirični romani: Der Fuchs im Hühnerstall: ein satirischer Roman - "Lisac u kokošinjcu"
(1985.) 1969., Mein Kamm 1997, Der Glückspilz 2003; drama 1965: Zieh den Stecker raus, das
Wasser kocht; satirične priče Der Blaumilchkanal 1971., Auch die Waschmaschine ist nur ein Mensch
1987., Die allerbesten Freunde: Satiren 2012., Aufgetischt : Satirische Leckerbissen 2013., Blago
onome tko vjeruje: političke satire 2001., Deva kroz ušicu igle 1988., Durch den Kakao gezogen: 9
Erzählungen 1981., Der Hund der Knöpfe frass: elf Erzählungen 1978., Jabuka je svemu kriva: upute
 za uporabu Deset zapovijedi 2007., Jednodnevne mušice žive dulje: satirična ispovijest 2003., "Kita
boli more" (1980.), "Priručnik za menadžere" (2000.); romani Još malo pa istina: priča o mojim
pričama 1987. i Srećković: satirični roman; neka vrsta autobiografije "Šalu na stranu: uspomene ";
"Priče o životinjama", "Raj u najam", "Kućna apoteka za zdrave", "Pomozi sirotu na svoju sramotu",
"Knjiga za porezne obveznike"; Die liebe Verwandtschaft: [Satiren] 2011., Kishon za gurmane:
kulinarske satire 2009., Kishon za turiste i avanturiste: kako lakše putovati svijetom 2009., Kishon za
zaljubljene: srdačne satire za početnike i napredne 2009., Kishon za znalce: leksikon životnih
mudrosti 2009.
Michel Tournier [tuʀn·jẹ'] (francuski 1924 – 2016) romanopisac i esejist. Studirao filozofiju, etnologiju i
pravo. Bio književni prevoditelj, novinar i urednik. U romanima najčešće parafrazirao i alegorijski
preoblikovao arhetipske i mitske motive, pitanja kolektivnoga kulturnog nasljeđa te citate iz
književnih djela: Petko ili bespuća Pacifika (Vendredi ou les Limbes du Pacifique, 1967) za koji je
dobio nagradu Francuske akademije, Iako ga je kritika hvalila, Tournier nije bio zadovoljan: preradio
je knjigu i tako je nastao roman Petko ili divlji život, s likom Defoeova Robinsona koji odbacuje
civilizaciju i sjedinjuje se s prirodom, Kralj joha (Le Roi des aulnes, 1970), nadahnut istoimenom
Goetheovom baladom a prema srednjovjekovnoj legendi, o noćnom duhu koji donosi smrt (u
romanu konkretiziran motivom nacizma), Meteori (Les Météores, 1975), s istraživanjem
simboličkoga značenja blizanaca (motiv Kastora i Poluksa), Gašpar, Melkior i Baltazar (Gaspard,
Melchior et Balthazar, 1980), Eleazar ili izvor i grm (Éléazar ou la Source et le buisson, 1996), s
usporednim motivima doseljenja irske obitelji u Ameriku u XIX. st. i Mojsijeva pokušaja dolaska u
obećanu zemlju. Zapaženi su mu i eseji: autobiografska proza Vjetar tješitelj/Vjetar zaštitnik (Le Vent
paraclet, 1977), Vampirov let (Le Vol du vampire, 1981), Zrcalo ideja (Le Miroir des idées, 1994).

KOD NAS POČINJE RAZDOBLJE KRUGOVAŠA 1952.-1960. I RAZLOGOVACA 1961.-1968. ??? + PROZA U
TRAPERICAMA
Slobodan Novak (druga moderna: krugovaš- jedan od pokretača Krugova, nalik egzistencijalizmu,
suvremenost, I 21. stoljeće 1924.-2016.): roman Mirisi, zlato I tamjan 1968.; roman Izvanbrodski
dnevnik 1977.…; pjesme Glasnice u oluji 1950., lirski ciklus Iza lukobrana u skupnoj zbirci Pjesme s N.
Milićevićem i V. Pavletićem (1953.); dulja pripovijetka ili kraći roman-autobiografski Izgubljeni zavičaj
1955.; kraći roman ili odulja pripovijest Tvrdi grad 1961. (/zbirka proze npr. Južne misli, Treba
umrijeti logično ili Badessa madre Antonia); radiodrame Strašno je znati, 1961, Trofej, 1963,
Majstore, kako vam je ime?, 1966, Zakrivljeni prostor, 1969.; 1986. novela Hlap; knjiga polemički
intoniranih intervjua-zbirka razgovora s Jelenom Hekman Digresije (2001), prerađena kao
autobiografska proza Protimbe (2003); 2005. roman Pristajanje, svojevrstan nastavak roman Mirisi,
zlato i tamjan
Anđelka Martić (1924.-): kratki roman za djecu Pirgo (1953); evociranje vlastita siromašnoga ratnoga
djetinjstva Proljeće, mama i ja, 1968.; Djedica pričalo i čarobni vrutak, 1977.; fantastična proza za
djecu u tradiciji I. Brlić Mažuranić Tri lisice i šumski car i druge bajke, 2003
Mary Flannery O’Connor (američka 1925 –1964 kršćanski realizam) Pisala romane, pripovijetke te eseje.
She was a Southern writer who often wrote in a sardonic Southern Gothic style and relied heavily on
regional settings and grotesque characters, often in violent situations. Prvi roman Mudra krv (Wise
Blood, 1952), sljedeći, Nasilnici pobjeđuju (The Violent Bear It Away, 1960). Proslavila se
pripovijetkama u kojima na šokantan i bizaran način prikazuje slike iz života američkoga Juga, npr.
zbirka pripovijedaka Teško je naći dobra čovjeka (A Good Man Is Hard to Find, 1955) s istoimenom
slavnom južnjačkom gotskom kratkom pričom. Većina je njezinih pripovijedaka objavljena posmrtno
u dvjema zbirkama: Sve što se izdiže mora se sastati (Everything That Rises Must Converge, 1965) i
Sabrane pripovijetke (The Complete Stories, 1971).
Roberto Juarroz (argentinski 1925.-1995.): pjesnik: 14 zbirki poezije s jednim naslovom "Poesía vertical"
Vladimir Devidé (matematičar 1925.-2010.): haibuni Bijeli cvijet: haibuni za djecu I starce (1988.); eseji o
japanskoj književnosti, umjetnosti i povijesti: npr. Japanska haiku poezija i njen kulturnopovijesni
okvir 1970., Japan - tradicija i suvremenost 1978., Japan - prošlost i budućnost u sadašnjosti 1978., Iz
japanske književnosti 1985., povijesni pregled japanske književnosti za Povijest svjetske književnosti
(1982); autobiografski Antidnevnik prisjećanja 1995., proširen kao "Na krilima noćnog paunčeta"
2010.; Trenutak – nizovi haiku/Haiku Sequences - The Moment 1997.; Haibuni - riječ i slika 1997.
Ingeborg Bachmann (austrijska, Gruppe 47 1926.-1973.): zbirke pjesama Odgođeno/Oročeno vrijeme
(Die gestundete Zeit, 1953), Zazivanje Velikog medvjeda (Anrufung des Großen Bären, 1956);
pripovijetke Trideseta godina (Das dreißigste Jahr, 1961, npr. die Erzählung „Undine geht“ ); prvi dio
nezavršene trilogije Todesarten: roman Malina (1971); Radiodrame (Die Hörspiele, 1976), radijska
igra "Dobri Bog s Manhattana"(Der gute Gott von Manhattan) 1958.; zadnja zbirka pripovijedaka
Simultan 1972.; I eseji: 1960.: Probleme zeitgenössischer Dichtung, 1965.: Ein Ort für Zufälle, 1998.:
Römische Reportagen – Eine Wiederentdeckung, 2005.: Kritische Schriften
Allen Ginsberg (američki, beat generacija, pokret »proširenja svijesti« drogom 1926.-1997.): pjesnik:
poema Howl (Urlik 1955.) < prva zbirka pjesama Howl i druge pjesme (1956.); zbirka pjesama
Kaddish i druge pjesme (Kaddish and Other Poems, 1961), poema Ankor Wat (1968.), čitav opus
Sabrane pjesme (Collected Poems: 1947–80) 1984.; Deliberate prose: selected essays, 1952-1995
(2000.)
John Robert Fowles (između moderne I postmodernizma, historiografska metafikcija 1926.-2005.):
roman Kolekcionar (The Collector, 1963), roman Mag (The Magus, 1965), roman Ženska francuskog
poručnika (The French Lieutenant’s Woman, 1969); romani Daniel Martin (1977), Mantissa (1982) i
Larva (A Maggot, 1985); zbirka pripovijedaka Kula od ebanovine (The Ebony Tower, 1974);
autobiografsko djelo Drvo (The Tree, 1992).
Nikola Pulić (1926 – 2005 I odgojitelj, nastavnik i novinar) Objavljivao je putopisnu prozu (Krkom
uzvodno, 1967; Proljeće na Griču, 1976; More i more, 1987; Sakralni Zagreb, 1991; Križni put(opis)
Bukovicom, 1999; Ljepota i bol hrvatskoga Srijema, 2004), romane (Procesija, 1969), feljtone (Sinovi
Orjune, 1971) te romane i pripovijetke za djecu i mladež (Posljednja igra, 1971; Morska prašina,
1976; Mlakarova ljubav, 1977; Ključić oko vrata, 1985; Strah me, mama, 1992; Maksimirci, 1995., i
dr.).
Višnja Stahuljak (krugovaški naraštaj, postmodernizam, suvremenost 1926.-2011.): pjesnikinja: Žuti
ljiljan, 1956; Sjene na pragu, 1956; Bolovi poklonjeni usput, 1961; Kristalna ruda svemira, 1978;
Zagrebačke minijature, 1998; Plameni prah, 1999; Soneti, 2003; Melodija nesanice, 2008),
novelistica: Zmijska koža, 1958; Stabla putuju prema zapadu, 1963; Crvena cesta, 1981; Crne
trubače, 1990; Pripovijetke raznolike, 2000), nagrađene kratke priče Telefon 1977. I Navrh ceste na
brdu 1995. I novela "Priča o zaraslom vinogradu" 1999.; romansijerka: Vrijeme koje ne može
prestati, 1970; Pustolovka, 1976; Močvarni lovac, 1995; povijesni roman Zlatna vuga, 1998; Potres,
2009.; dramatičarka: Vukovi, 1958; Delirij, 1959.; za djecu I mladež: roman Začarani putovi, 1968;
pripovijest o instrumentima Čarolije iza ugla, 1974; priča Kućica sa crvenim šeširom, 1974; priče
Priče zaljubljenih knjiga 1998.; roman za djecu Don od Tromeđe, 1986; fantastična priča Čarobnjak,
1988; akcijska proza za djecu Pepeljara s majmunskom glavom, 2004); autobiografska proza Sjećanja
(1995); lutkarski igrokaz Crveni kišobrani
Siegfried Lenz (1926.-2014.): najpoznatiji roman Sat njemačkoga (Deutschstunde, 1968), drugi romani:
„Brot und Spiele“ (1959), panoramski roman Zavičajni muzej – Heimatmuseum, 1978., prvi roman
Bili su jastrebovi u zraku (Es waren Habichte in der Luft, 1951), Čovjek u rijeci (Der Mann im
Strom, 1957), U kuloarima (Stadtgespräch, 1963), Uzor (Das Vorbild, 1973), Gubitak (Der
Verlust, 1981), Vojno vježbalište (Exerzierplatz, 1985), Zvučna proba (Die Klangprobe, 1990), Pobuna
 (Die Auflehnung, 1994), Arnes Nachlass (1999), Fundbüro (2003); pripovijetke Tako nježan bijaše
Suleyken (So zärtlich war Suleyken, 1955), Ludmilla (1998)
Harper Lee (američka 1926.-2016.): djelomično autobiografski roman Ubiti pticu rugalicu (To Kill a
Mockingbird, 1960; ranija verzija tog romana: 2015. roman Idi, postavi stražara (Go Set a
Watchman); ogled o povijesti Alabame (Romance and High Adventure, 1983).
Dario Fo NN (talijanski 1926 – 2016) kazališni glumac, redatelj i pisac. In his time he was "arguably the
most widely performed contemporary playwright in world theatre". Izvodio svoje tekstove kao što
su Prst u oko (Il dito nell’occhio, 1953) i Zdravi za ludnicu (Sani da legare, 1954). Od 1958. sa
suprugom Francom Rame uprizoruje političke satire: Arkanđeli ne igraju na fliperu (Gli arcangeli non
giocano a flipper, 1959), Sedmo: kradi malo manje (Settimo: ruba un po’ meno, 1964) i dr. Izvan
Italije proslavio se autorsko-izvedbenim remek-djelom Smiješni misterij (Mistero buffo, 1969),
nadahnutim apokrifnim evanđeljima i pučkim naslijeđem, performed across Europe, Canada and
Latin America over a 30-year period, is recognised as one of the most controversial and popular
spectacles in postwar European theatre and has been denounced by Cardinal Ugo Poletti, Cardinal
Vicar for the Diocese of Rome, as "the most blasphemous show in the history of television". 70-ih
godina u sklopu projekta agitacijskog teatra, uključujući iskustva srednjovjekovnih misterija,
commedije dell’arte, lutkarstva i kabaretsko-revijalnih oblika nastaju Slučajna smrt jednog anarhista
(Morte accidentale di un anarchico, 1970), Bum, bum! Tko je? Policija! (Pum, pum! Chi è? La polizia!,
1972), Ne plaćamo, ne plaćamo (Non si paga, non si paga, 1974), Oteti Fanfani (Il Fanfani rapito,
1975), Mamina marihuana je najljepša (La marijuana della mamma è la più bella, 1976), itd. Kasnije
objavljuje Glumčev minimalni priručnik (Manuale minimo dell’attore, 1987), postavlja farse Papa i
vještica (Il Papa e la strega, 1990) i Vrag sa sisama (Il diavolo con le zinne, 1997) i prerađuje
Ruzanteova djela (1993–95). Jednočinka The Virtuous Burglar (Italian title: Non tutti i ladri vengono
per nuocere). Farsa Trumpets and Raspberries (Italian title: Clacson, trombette e pernacchi). Drama
Elizabeth: Almost by Chance a Woman (Italian title: Quasi per caso una donna: Elisabetta).
Zvonimir Golob (1927. – 1997.) pjesnik. Pisao I poeziju, književne i likovne kritike, studije, feljtone, eseje i
scenarije za crtane filmove. Jedan od pokretača časopisa Krugovi (1952) i urednik Telegrama (1964–
67). S nekoliko istomišljenika osnovao 1963. Studio 64, iz kojega se razvila zagrebačka škola šansone.
I sam je pisao i skladao šansone, kao sintezu lirskih i razgovornih oblika. S kantautorom i
šansonijerom Arsenom Dedićem objavio je glazbeni album Dedić – Golob (1977). U poeziji je polazio
od intimizma bliskoga cesarićevskoj tradiciji (Okovane oči, 1946), a od 1950-ih pisao liriku
nadrealističkog izraza, snažne emocionalne napetosti i retorike: Nema sna, 1952; Afrika, 1957; Glas
koji odjekuje hodnicima, 1957. i dr.). Velik dio njegova poetskog opusa zauzima ljubavna poezija, u
kojoj je razvio iznimnu topografiju erotičkoga, ali i otkrio vrijednost tradicije trubadura i narodnih
pjevača, čija se nit nastavlja u suvremenih kantautora.
Gabriel García Márquez NN (kolumbijski, latinsko-američki (hispanskoamerički) boom, postmodernizam,
magični realizam 1927.-2014.): roman Sto godina samoće (Cien años de soledad) 1967.; zbirka
pripovijedaka Oči modroga psa (Ojos de perro azul, objavljena tek 1974.); zbirka pripovijedaka
Dvanaest hodočasnika; kratki roman Otpad (La hojarasca) 1955.; novela Pukovniku nema tko da piše
(El coronel no tiene quien le escriba); roman General u svojem labirintu (El general en su laberinto,
1989); roman O ljubavi i drugim nečistim silama/»Ljubav i drugi demoni« (Del amor y otros
demonios, 1994); roman »Ljubav u doba kolere« 1986.; prvi dio autobiografije »Živjeti da bi se
pripovijedalo« 2002.; roman »Kronika najavljene smrti«, roman »Patrijarhova jesen«; roman Zla kob;
tekstovi namijenjeni javnom čitanju 1944.-2007. Nisam došao držati govor 2010.
Günter Grass NN (Gruppe 47 1927.-2015.): Danziger Trilogie (Danciška trilogija): roman Limeni bubanj
1959., Novelle Katz und Maus- Mačka i miš 1961. I Roman Hundejahre- Pasje godine 1963.; Roman
Der Butt- Lumbur 1977.; Erzählung Das Treffen in Telgte -Sastanak u Telgteu 1979., Erzählung
Kopfgeburten oder Die Deutschen sterben aus 1980., Roman Die Rättin-Štakorica 1986., Erzählung
 Unkenrufe- Zloguke žabe 1992., Roman Ein weites Feld-Široko polje 1995., Erzählband Mein
Jahrhundert -Moje stoljeće 1999., Novelle Im Krebsgang-Korakom raka 2002., najautobiografskiji
roman Aus dem Tagebuch einer Schnecke (1972); autobiografija Beim Häuten der Zwiebel-Dok
ljuštim luk 2006.; drama političkog apsurda Die Plebejer proben den Aufstand. Ein deutsches
Trauerspiel - Plebejci uvježbavaju ustanak 1966.; prva knjiga - zbirka poezije, proze I crteža Die
Vorzüge der Windhühner. 1956.; političke pjesme Was gesagt werden muss 2012. I Europas Schande
2012.; zbirka lirike Eintagsfliegen 2012.; roman Lokalna anestezija (Örtlich betäubt, 1969).
Martin Walser (njemački 1927.-) Romani. Pripovjedač, dramatičar, esejist. Bekannt wurde Walser durch
seine Darstellung innerer Konflikte der Antihelden in seinen Romanen und Erzählungen. Član Grupe
47. Djelo mu se odlikuje strogoćom kompozicije, jednostavnošću leksika i nenametljivom ironijskom
društvenom kritikom. Svakodnevica srednjega sloja suvremenoga njemačkog društva, posebice
odnos pojedinca i društva, njegova su središnja tema. Djela: romani Poluvrijeme (Halbzeit, 1960),
Jednorog (Das Einhorn, 1966), Pad (Der Sturz, 1973), kratki roman ili duga pripovijetka Odbjegli konj
(Ein fliehendes Pferd, 1978), Valovi na liticama (Brandung, 1985), Obrana djetinjstva (Verteidigung
der Kindheit, 1991), Žubor vrela (Ein springender Brunnen, 1998), Kritičarova smrt (Tod eines
Kritikers, 2001), Cvijet straha (Angstblüte, 2006), Zaljubljeni Goethe (Ein liebender Mann, 2008);
drame: Hrast i angora (Eiche und Angora, 1962), Crni labud (Der schwarze Schwan, 1964), Dječja igra
(Ein Kinderspiel, 1970), U Goetheovoj ruci (In Goethes Hand, 1982) i dr. Autor važnih poetoloških
tekstova. a short novel or long story. Sein erster Roman Ehen in Philippsburg.
Josip Pupačić (druga moderna: krugovaš 1928.-1971.): pjesnik: npr. pjesme Tri moja brata, More,
Nesagrađena kuća; zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima (I Mladići) 1955, Ustoličenje (I
Oporuka) 1965., Moj križ svejedno gori 1971. + Cvijet izvan sebe 1958.
Slavko Mihalić (krugovaš, egzistencijalizam, suvremenost I 21. stoljeće 1928.-2007.): pjesnik: npr.
pjesme Približavanje oluje, Majstore, ugasi svijeću, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more I još: Strah;
Ne nadaj se; Oskudno vrijeme; Prognana balada; zbirke pjesama Put u nepostojanje 1956., Početak
zaborava (1957) i Darežljivo progonstvo (1959), pa Godišnja doba (1961), Ljubav za stvarnu zemlju
(1964), Posljednja večera (1969) i Vrt crnih jabuka (1972), pa Klopka za uspomene, 1977; Pohvala
praznom džepu, 1981; Tihe lomače, 1985; Iskorak, 1987., pa Mozartova čarobna kočija (1991),
Zavodnička šuma (1992), Karlovački diptih (1995), Približavanje oluje (1996), Močvara (2004);
pojedinačne pjesme: prva zbirka od 12 pjesama Komorna muzika (1954)
Alan Sillitoe (engleski 1928. – 2010. npr. socijalni realizam) Potekao iz radničke obitelji; radio u
tvornicama - one of the so-called "angry young men" of the 1950s. He is best known for: svojim
prvim romanom Subotnja večer i nedjeljno jutro (Saturday Night and Sunday Morning, 1958) i
ranom zbirkom pripovijedaka Usamljenost trkača na duge staze/maratonca (The Loneliness of the
Long Distance Runner, 1959) – s istoimenom slavnom kratkom pričom (smjer je socijalni realizam) -
both of which were adapted into films -pridonio je izgradnji lika gnjevnoga mladog čovjeka (→ angry
young men) koji se iz svojega jednoličnog, radničkog života buni protiv establishmenta (As with John
Osborne's Look Back in Anger and John Braine's Room at the Top, the novel's real subject was the
disillusionment of post-war Britain and the lack of opportunities for the working class.) No njegova
pobuna ne prelazi granice slabašnoga političkog izljeva ili seksualnoga orgijanja, što junaka i protiv
njegove volje odvodi u smjeru socijalne i moralne anarhije. Distopijski putopisni roman Putovanja
Nihilonom (Travels in Nihilon, 1971), poluautobiografski roman Sirovina (Raw Material, 1972), zbirka
priča o odnosu radništva prema I. svjetskom ratu i ekonomskoj depresiji Muškarci, žene i djeca
(Men, Women and Children, 1973), knjige pjesama (Oluja i druge pjesme – Storm and Other Poems,
1974; Sabrane pjesme – Collected Poems, 1993., i dr.).
Carlos Fuentes Macías (meksički, latinsko-američki boom 1928.-2012.): roman "Smrt Artemija Cruza" (La
muerte de Artemio Cruz 1962.), pripovijetka Aura (1962.), Stari gringo' (Gringo viejo, 1985.) i roman
s distopijskim motivima Christopher nerođeni (Cristobál Nonato, 1987); prvo djelo zbirka
 pripovijedaka Prerušeni dani (Los días enmascarados, 1954); roman prvijenac Najprozračniji kraj (La
región más transparente, 1958); roman Mirne savjesti (Las buenas conciencias) 1959. (prvi dio
nezavršene tetralogije Novi (Los nuevos)); crnohumorni roman Promjena kože (Cambio de piel,
1967); pripovijetka Rođendan (Cumpleaños, 1969); izniman primjer modernoga, enciklopedijskoga,
simboličkoga, višeglasnoga, »totalnoga romana« Terra nostra (1975.); detektivski roman Hidrina
glava (La cabeza de la hidra, 1978); roman Daleka obitelj (Una familia lejana, 1980); roman s
autobiografskim elementima Diana ili Boginja koja lovi sama (Diana o la cazadora solitaria, 1994);
drame: prva Jednooki je kralj (El tuerto es rey, 1970), najvažnija Sve su mačke crne (Todos los gatos
son pardos, 1970), prerađena kao Ceremonije svitanja (Ceremonias del alba) 1991.; Orhideje na
mjesečini (Orquídeas a la luz de la luna, 1982); knjige ogleda: osobito značajne zbirke
Hispanoamerički novi roman (La nueva novela hispanoamericana, 1969) i Cervantes ili kritika čitanja
(Cervantes o la crítica de la lectura, 1976); + romani Sveti prostor (Zona sagrada, 1967), Godine s
Laurom Díaz (Los años con Laura Díaz, 1999), Inezin instinkt (Instinto de Inez, 2001), Volja i sudbina
(La voluntad y la fortuna, 2008), zbirka pripovijedaka Sve sretne obitelji (Todas las familias felices,
2006), knjiga ogleda Meksičko vrijeme (Tiempo mexicano, 1972)
Maya Angelou (pravo ime Marguerite Annie Johnson, američka 1928.-2014.): niz od 7 autobiografija:
prva I Know Why the Caged Bird Sings (1969), druga Gather Together in My Name, zatim Singin' and
Swingin' and Gettin' Merry Like Christmas (1976): 1949–55, The Heart of a Woman (1981): 1957–62,
All God's Children Need Traveling Shoes (1986): 1962–65, šesta A Song Flung Up to Heaven 2002.,
sedma Mom & Me & Mom; scenarij za švedsko-američki film Georgia, Georgia; javna pjesma "On
the Pulse of Morning" (Clintonova inauguracija); druga javna pjesma "A Brave and Startling Truth";
knjiga eseja s receptima Hallelujah! The Welcome Table, recepti s autobiografskim crticama Great
Food, All Day Long: Cook Splendidly, Eat Smart; puno zbirki poezije npr. prve: Just Give Me a Cool
Drink of Water 'fore I Diiie (1971), Oh Pray My Wings Are Gonna Fit Me Well (1975) I And Still I Rise
(1978); tri knjige eseja Wouldn't Take Nothing for My Journey Now (1993), Even the Stars Look
Lonesome (1997) i Letter to My Daughter (2008)
Elie Wiesel (rođen u Rumunjskoj, američki filantrop, NN za mir, židovskog porijekla 1928.-2016.):
memoar o holokaustu Noć; roman Nesretni slučaj
Annelies Marie Frank = Ana Frank (1929.-1945.): autobiografija Dnevnik Anne Frank (1942.-1944.) 1947.
Milivoj Matošec (1929.-1982.): romani za djecu: pustolovni Tragom brodskog dnevnika, 1957., SF
Suvišan u svemiru, 1961., Posada oklopnog vlaka, najuspjeliji: Tiki traži neznanca (1961), Strah u Ulici
lipa (1968) i Okuka na zlatnoj rijeci (1973), roman o djetinjstvu J. Broza Tita u kojem je sklon
pretjerivanju i idealizaciji Dječak sa Sutle, 1975. Pisao radioigre, scenarije za tv emisije i crtane
filmove: npr. Prva ljubav I sve ostalo (igrokaz za ozbiljnu djecu I bistrije roditelje).
Vitomir Lukić (iz BiH, modernizam 1929.-1991.): zbirka poetsko-proznih zapisa Sanovnik nasmijane duše
(Bijeg) (1976); zbirka pripovijedaka Soba za prolaznike (1965); roman Album (1968); hermetični
roman Hodnici svijetloga praha (1989); hermetična zbirka pjesama Praznik stvari (1969); prozne
zbirke Zaustavljeni kalendar (1970, I ponovno Album- skraćen i redigiran), Životinje, ljudi (1973) i
Seansa (1981)
Branko Hofman (slovenski 1929.-1991.) Suvremeni pisac objavio je dosad 7 knjiga poezije, 3 romana, 5
dramskih tekstova, 3 knjige za omladinu i jedno publicističko djelo, ali je tek najnovijim romanom
NOĆ DO JUTRA o Informbirou i Golom otoku privukao pažnju šire javnosti. As a poet, Branko
fashioned himself in the manner of post-war intimism. His first collections show a robust traditional
style, later increasingly tinged with shades of modernism. Hofman’s art, his poetry and prose alike, is
characterized by a strong erotic charge, apparent for example in the novel Ljubezen (Love). His
drama belongs to the sphere of so-called sentimental humanism-realism, with themes rooted in the
revolutionary struggle and the contemporary human condition. Ringo Star. Ringo skitnica.
Heiner Müller (DR Njemačka 1929.-1995.): drame Korektura (Die Korrektur, 1959), Filoktet (Philoktet,
1966), Cement (Zement, 1974), Hamletmašina (Hamletmaschine, 1978), Nalog (Der Auftrag, 1979),
Kvartet (Quartett, 1983); autobiografija Rat bez bitke. Život u dvije diktature (Krieg ohne Schlacht.
Leben in zwei Diktaturen, 1992)
Michael Andreas Helmuth Ende (njemački 1929. – 1995.) Fantasy, children's fiction. Er zählt zu den
erfolgreichsten deutschen Jugendbuchautoren. Bücher wie Die unendliche Geschichte, Momo und
Jim Knopf und Lukas der Lokomotivführer waren internationale Erfolge und wurden vielfach für
Film, Fernsehen und Theater adaptiert. Endes Werke verkauften sich über 30 Millionen Mal und
wurden in über 40 Sprachen übersetzt. Ende is one of the most popular and famous German authors
of the 20th century, mostly due to the enormous success of his children's fiction. He was not strictly
a children's writer, as he wrote books for adults as well. Ende's writing could be described as a
surreal mixture of reality and fantasy. Dugog putavanja cilj - Einer langen Reise Ziel: Erzählung. Eine
surrealistische Geschichtensammlung Der Spiegel im Spiegel: Ein Labyrinth.
Milorad Pavić (srbijanski, postmodernizam 1929.-2009.): zbirke pjesama Palimpsesti (1967) i Mesečev
kamen (1971); fantastika (proza – knjige priča): Ruski hrt, 1979., Nove beogradske priče, 1981., Duše
se kupaju poslednji put (1982); roman u obliku leksikona Hazarski rečnik (1984); prozne knjige:
roman Predeo slikan čajem (1988), Izvrnuta rukavica (1989), roman Unutrašnja strana vetra (1991),
roman Poslednja ljubav u Carigradu (priručnik za gatanje) (1994), Stakleni puž (1998) i roman
Zvezdani plašt (astrološki vodič za neupućene) (2000); roman Unikat 2004.; književnopovijesni
pregledi Istorija srpske književnosti baroknog doba, 1970., Gavril Stefanović Venclović, 1972., Jezičko
pamćenje i pesnički oblik, 1976., Rađanje nove srpske književnosti, 1983.
Christa Wolf (1929.-2011.): roman Podijeljeno nebo (Der geteilte Himmel, 1963); romani Razmišljanja o
Christi T. (Nachdenken über Christa T., 1968), Uzorak djetinjstva (Kindheitsmuster, 1976), Medeja:
glasovi (Medea: Stimmen, 1996), Grad anđela ili Kaput dr. Freuda (Stadt der Engel oder The
Overcoat of Dr. Freud, 2010); Moskovska novela (Moskauer Novelle, 1961); pripovijetka Kassandra
(1983), pripovijetka Störfall. Nachrichten eines Tages 1987., S drugim pogledom: pripovijetke (Mit
anderem Blick: Erzählungen, 2005); roman Kein Ort, nirgends (1979); novela Was bleibt (1990)
Miroslav Slavko Mađer (iz Vojvodine, krugovaš-izgubljena generacija, I 21. stoljeće 1929.-2015.): za
djecu: priče za djecu Leteći šaran 1996. I Djedovo slovo (1981), pjesničke zbirke za djecu Pišta s
vašarišta (1975), Ispod klupe (1981) i Zavičajni tim (2001) + knjiga Dječje priče, pjesmice,
humoreskice, radio-igre i bilješkice (2007); prva pjesnička zbirka Raskršće vjetra 1955.; druge zbirke
pjesama: Mislim na sunce, 1955; Lenije zelene lenije, 1965; Velika polja, 1974; Pjevat će Slavonija,
1982; Žita zemlje, 1993; Putna glazba, 1996; Jesenja berba, 1999; Kolodvori jave, 2001; Stihovi dugih
naslova, 2007; Daleki vlak, 2008.; feljton Asser Savus: feljton od mladosti, 1978, putopis Neput,
1989., autobiografski roman Gdje lopoči cvjetaju, 1996.; dramski tekstovi I radio-drame Junaci, 2003.
Imre Kertész NN (židovsko-mađarski, 1929.-2016.): roman Čovjek bez sudbine 1973.-1975., pripovijetka
Zapisnik 1993., "Ista priča dvije pripovijetke" (Fraktura, 2003.), "Likvidacija" (Fraktura, 2004.), "Kadiš
za nerođeno dijete" (1990., Fraktura, 2004.), "Jezik u progonstvu" (Durieux, 2004.),"Fijasko" (1988.,
Fraktura, 2005.), "Engleska zastava" (Fraktura, 2006.), "Tragač" (Fraktura, 2006.), "Zapisnik"
(Fraktura, 2006.), "Dnevnik s galije" (Fraktura, 2008.), "Dosje K." (Fraktura, 2009.)
Ursula Kroeber Le Guin (američka 1929.-2018. fantasy): serija žanra fantastike Earthsea 1968.-2001.:
roman A Wizard of Earthsea, roman The Tombs of Atuan, roman The Farthest Shore, roman
Tehanu, zbirka kratkih priča Tales from Earthsea, roman The Other Wind; SF roman The Left Hand
of Darkness - Lijeva ruka tame 1969., utopijski roman The Dispossessed- Čovjek praznih šaka 1974.;
eksperimentalni SF roman Always Coming Home (1985); kratka filozofska fikcija "The Ones Who
Walk Away from Omelas" (1973); SF roman The Telling 2000., još romana, puno kratkih priča, još
knjige za djecu, poezija, (eseji: The Language of the Night 1979., Dancing at the Edge of the World
 1989., Steering the Craft: Exercises and Discussions on Story Writing for the Lone Navigator or the
Mutinous Crew 1998.)
Milan Kundera (Čeh u Francuskoj, postmodernizam 1929.-): roman Nepodnošljiva lakoća postojanja
(Nesnesitelná lehkost bití, 1985); roman Šala (Žert, 1967); zbirka pripovijedaka Smiješne ljubavi
(Směšné lásky, 1970); roman Život je drugdje (Život je jinde, 1979); eseji Umjetnost romana (L’Art du
roman, 1986); roman Oproštajni valcer (Valčík na rozloučenou, 1979); sedam razmjerno samostalnih
pripovijesti na temu smijeha Knjiga smijeha i zaborava (Kniha smíchu a zapomnění, 1981); filozofski
roman Besmrtnost (L’Immortalité, 1990); roman The Festival of Insignificance 2014.; roman
Usporavanje 1993., kratki roman Identitet 1998., roman Neznanje 2000.
Hans Magnus Enzensberger (Gruppe 47 1929.-): zbirke pjesama Obrana vukova (Verteidigung der Wölfe,
1957), Pismo za slijepce (Blindenschrift, 1964), Glazba budućnosti (Zukunftsmusik, 1991), Lakše od
zraka (Leichter als Luft, 1999), Rebus (2009); poema Propast Titanika (Der Untergang der Titanic,
1978); proza: npr. Der kurze Sommer der Anarchie. Buenaventura Durrutis Leben und Tod. Roman.
1972.; esejistika Pojedinosti (Enzelnheiten, 1962) = zahlreiche „Radio-Essays“ Einzelheiten I und II
(beispielsweise Die Sprache des „Spiegel“), Politika i zločin (Politik und Verbrechen, 1964),
Njemačka, Njemačka između ostalog (Deutschland, Deutschland, unter anderm, 1967), ein fiktiver
Reisebericht durch das Europa im Jahr 2006: Ah, Europa! Wahrnehmungen aus sieben Ländern.
(Ach, Europa, 1987); zbirka eseja i pjesama Eliksiri znanosti (Die Elixiere der Wissenschaft, 2002); +
Palaver. Politische Überlegungen 1967–1973. 1974., zahlreiche Essaybände, unter anderen zu den
Themen Migration, Gewalt in Zivilgesellschaften, Lyrik, Mathematik und Intelligenzforschung; Eine
Experten-Revue in 89 Nummern (2019); seine Auseinandersetzung mit dem Fernsehen - eine
sozialistische Medientheorie: Baukasten zu einer Theorie der Medien (1970), Mittelmaß und Wahn.
Gesammelte Zerstreuungen 1988.; Schreckens Männer – Versuch über den radikalen Verlierer
(2006); tekst u FAZ - zehn Regeln für Menschen, die sich der Ausbeutung und Überwachung in der
digitalen Welt widersetzen wollen: Wehrt Euch! 2014.
Pavao (Pavle) Cindrić (1929. –1998.) kazališni kritičar i publicist, glumac… biografska knjiga o Lei Deutsch
"Lea Deutsch - zagrebačka Anne Frank"
Ted (Edward James) Hughes (muž Sylvije Plath 1930.-1998.): pjesnik: zbirke pjesama: zadnje poetsko
djelo Birthday Letters (Rođendanska pisma 1998), prva zbirka The Hawk in the Rain (srpski prijevod
Muzika za gajde 1957), najvažniije djelo 1979 Crow: From the Life and Songs of the Crow (1970),
zbirka Remains of Elmet 1979.; poetski dnevnik Moortown 1979.; pjesma u prozi "Gaudete" 1977.;
zbirka Wolfwatching 1989., izbor iz pjesama Rain-Charm for the Duchy 1992.; zbirka svih pjesama
Collected Poems 2003., pjesma "Last letter" o samoubojstvu Sylvije Plath; SF roman za djecu The
Iron Man 1968., nastavak je Iron Woman 1993.; drama Orghast s Peterom Brookom 1971.; književna
kritika Shakespeare and the Goddess of Complete Being 1992.
Borislav Pekić (srbijanski, postmodernizam 1930.-1992.): prvi roman biblijske tematike Vreme čuda,
1965., portret Hodočašće Arsenija Njegovana (1970), romani Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana
(1975), Odbrana i poslednji dani (1977) i Kako upokojiti vampira (1977), romaneskni ciklus-
fantazmagorična priča Zlatno runo (I–VII, 1978–86), SF romani- apokaliptične vizije suvremenoga
svijeta Besnilo (1983–91), 1999. (1985) i Atlantida (I–II, 1988), zbirka »gotskih« priča Oslobođeni
Jerusalim (1989) i 30-ak dramskih djela: npr. Na ludom belom kamenu, 1971., Generali ili srodstvo
po oružju, 1973., Buđenje vampira, 1978., 186. stepenik, 1982., zatvorske uspomene Godine koje su
pojeli skakavci (I–III, 1987–89), od tekstova koje je pisao za londonski BBC nastala su Pisma iz tuđine
(1987), Nova pisma iz tuđine (1989) i Poslednja pisma iz tuđine (1991); memoari Vreme reči (1993);
eseji Odmor od istorije, 1993., Rađanje Atlantide, 1996.; roman Graditelji (1994).
Vlado Gotovac (Imotski, 18. IX. 1930 – Rim, 7. XII. 2000) Studij filozofije. Uz petnaest pjesničkih zbirki,
objavljivao je eseje, napose filozofske i likovne problematike, priče, radiodrame i angažirane
publicističke tekstove. Nastale dijelom na temelju zatvorskih bilježaka (Zabranjena vječnost, 1989;
 Crna kazaljka, 1991), Gotovčeve zbirke, sve do zaključne Čekati sjevernije (1995), drže se polemična i
zaoštrena odnosa prema zbilji i aforističnosti, kao i eseji, nerijetko razlomljeni u obliku bilježaka,
napomena i zapažanja (Princip djela; Autsajderski fragmenti, Tijek odnosa). Kao esejist i filozofski
pisac katkad hermetičan, Gotovac je kao angažirani intelektualac, publicist i govornik razgovjetan i
jasan, njegovi su iskazi (proslov posljednjemu broju Hrvatskoga tjednika prigodom sloma
nacionalnog pokreta u prosincu 1971., govor pred zapovjedništvom JNA u Zagrebu: Generali,
Hrvatska se ne boji, 1991) poistovjećeni s kolektivnim težnjama. Osobno iskustvo razmotrio je u
knjizi Moj slučaj (1989) + Zvjezdana kuga: zatvorski zapisi: 1972 - 1973., a književno u zbirci citata
Poetika duše (Djela, I–VII, 1995).

POČINJE POSTMODERNIZAM I KOD NAS, POČINJE I DANAŠNJICA

Ivan Slamnig (krugovaš, proza u trapericama-mlada proza, postmodernizam, suvremenost 1930.-2001.):

pjesme: npr. Barbara, Ubili su ga ciglama; prva zbirka pjesama Aleja poslije svečanosti, druge zbirke
pjesama: Odron (1956), Naronska siesta (1963), Limb (1968), Analecta (1971), Dronta (1981),
Ranjeni tenk (2000); knjiga eseja Disciplina mašte; roman Bolja polovica hrabrosti; zbirke priča
Neprijatelj, 1959. i Povratnik s Mjeseca, 1964.; radiodrame Knez, 1959; Carev urar, 1964; Plavkovićev
bal na vodi, 1966.; drugi eseji-znanstveni rad Svjetska književnost zapadnog kruga, 1973; Hrvatska
versifikacija, 1981; Stih i prijevod, 1997
Harold Pinter NN (britanski 1930.-2008. dramatičar): Pisao je za kazalište, radio, televiziju i film. Njegovi
se rani radovi često povezuju uz teatar apsurda. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za
2005. godinu. Rane drame su komedije prijetnje: The Birthday Party (Rođendanska proslava) iz
1958., drama The Caretaker (Nadglednik) iz 1960., drama The Homecoming (Povratak kući) iz 1964.
Iskustva s tlačenjem u Turskoj i gušenjem kurdskog jezika > drama Mountain Language (Planinski
jezik) iz 1988.
Chinua Achebe (pravo ime Albert Chinualumgu Achebe, nigerijski anglofoni književnik iz naroda Ibo
1930 –2013) Snažno utjecao na razvitak književnosti u Africi. Istražuje odnose između pojedinca i
društva u povijesnom procesu promjene. U četiri romana obuhvaća stotinu godina civilizacije Ibo
(poslije nigerijske), od raspada tradicionalne zajednice pod naletom britanskog imperijalizma do
nužnosti političke promjene i učinaka fenomena moći: Sve se raspada (Things Fall Apart, 1958),
Nelagoda (No Longer at Ease, 1960), Božja strijela (Arrow of God, 1964), Narodni čovjek (A Man for
the People, 1966). Odnos pojedinca i moći te ulogu pisca u društvu istražuje u djelu Mravinjaci u
savani (Anthills of the Savannah, 1987). U klasičan realistički roman unosi bogatstvo usmenoga
naslijeđa. Proučava uporabu engleskog jezika u afričkoj književnosti. Ostala djela Žrtveno jaje i druge
priče (The Sacrificial Egg and Other Stories, 1962), Čuvaj se, brate po duši (Beware, Soul Brother,
1971), Nade i prepreke: izabrani eseji 1965–1987 (Hopes and Impediments: Selected Essays 1965–
1987, 1988), Dom i egzil (Home and Exile, 2000) i dr.
Derek Walcott NN (karipski (Sveta Lucija – Saint Lucia) engleskoga izraza 1930 –2017 postkolonijalizam,
postmodernizam, nadrealizam, magični realizam, nezačudna fantastika). Pjesnik, dramatičar i esejist.
Potekao iz miješane obitelji (afričkog, engleskog i danskoga podrijetla) te odrastao u nekadašnjoj
britanskoj koloniji na Malim Antilima. Svoju poetiku zacrtao zbirkom Zelena noć: pjesme 1948–1960
(Green Night: Poems 1948–1960, 1962). Najpoznatija dramska djela sakupljena u dramskoj zbirci San
na Majmunskoj planini i druge drame (The Dream on Monkey Mountain and Other Plays, 1971).
Naslovna drama (“a poem in dramatic form or a drama in poetry”) svjedoči o potrazi za kulturnim
identitetom zasnovanim na vlastitom naslijeđu. Jednu od svojih trajnih zaokupljenosti izrazio je
mišlju izrazito postkolonijalne poetike, koja uvelike određuje njegovo djelo: »Mi smo svi ovdje
 stranci … mislimo na jednom jeziku dok se naša tijela kreću u skladu s drugim«. Drama Pantomima
(Pantomime, 1978), postupak preispisivanja (reinskripcije), tipičnim za postkolonijalnu (ali i
postmodernu) književnost: djelo kanonske književnosti (Robinson Crusoe) ispričao je iz perspektive
kolonijaliziranoga. Taj je postupak dosegnuo vrhunac u epu u danteovskim tercinama Omeros
(1990), sa 741 stihom u 65 poglavlja, zbog kojega je nazvan karipskim Homerom. Uz elemente
nadrealizma, simbolizma i magičnoga realizma, nezačudna fantastika zasnovana na pučkoj predaji
također je osobitost njegova opusa. Uz mnoge pjesnički zrele zbirke (Drugi život – Another Life,
1973; Morsko grožđe – Sea Grapes, 1976; Arkansaška oporuka – The Arkansas Testament, 1987;
Rasipnik – The Prodigal, 2004., Bijele čaplje – White Egrets, 2010. i druge), značajno je kulturološko
svjedočanstvo i njegov esej Antili: ulomak epskoga sjećanja (The Antilles: Fragment of Epic Memory)
u povodu dodijeljene mu Nobelove nagrade za književnost 1992.
Ivan Aralica (postmodernizam-novopovijesni roman, suvremenost 1930.-): glavna faza – romani:
povijesni roman Put bez sna, Svemu ima vrijeme 1967., Psi u trgovištu 1979., povijesni roman Duše
robova 1984., povijesni roman Graditelj svratišta 1986., Okvir za mržnju 1987., Asmodejev šal
(1988.) < socijalno angažirana proza: Svemu ima vrijeme, 1967; A primjer se zvao Laudina, 1969;
Filip, 1970.; povijesno: roman Konjanik (1971) i zbirka pripovijedaka Opsjene paklenih crteža (1977);
Tajna sarmatskog orla, 1989.;;; roman Majka Marija (1992), roman Knjiga gorkog prijekora (1994),
zbirka pripovijedaka Gdje pjevac ne pjeva (1996), roman Četverored (1997), tzv. romani s ključem
odn. obračun s ideološkim protivnicima Ambra, 2001; Fukara, 2002; Puž, 2004., romani katoličanstva
kao etičke okosnice ljudske egzistencije Svetinka (2003), Sunce (2006) i Runolist (2008), roman oko
vojne operacije Oluja Život nastanjen sjenama (2009); zbirka kratkih zapisa o životu I umjetnosti Pir
ivanjskih krijesnica (1992); političko-publicistički tekstovi, katkad i polemički, objavljivani u novinama
Zadah ocvalog imperija (1991), Sokak triju ruža (1992), Spletanje i raspletanje čvorova (1993), Što
sam rekao o Bosni (1995)
Irena Vrkljan (generacija krugovaša, krugovašica ili ne? -nadrealizam, suvremenost I 21. stoljeće 1930.-):
roman Marina ili o biografiji; nadrealistička poezija Krik je samo tišina, 1954, Paralele, 1957, Stvari
već daleke, 1962, Doba prijateljstva, 1963, Soba, taj strašni vrt, 1966; dalje poezija: U koži moje
sestre, 1982; roman kombinacija autobiografije i razvojnoga romana Svila, škare (1984); roman Pred
crvenim zidom (1994); romani Berlinski rukopis (1988), Dora, ove jeseni (1991), Zelene čarape (2005)
i Sestra, kao iza stakla (2006.); intimna esejistička proza Naše ljubavi, naše bolesti (2004); Dnevnik
zaboravljene mladosti (2007); gotovo lirsko uokvirivanje ključnih trenutaka njenog proznoga,
autobiografskog izričaja -roman Svila nestala, škare ostale (2008), blizu epistolarnom diskursu:
romani Pisma mladoj ženi (2003) i Pismo u pismu (s Jasnom Horvat, 2008); kriminalistički romani
Posljednje putovanje u Beč, 2000. i Smrt dolazi sa suncem, 2002.; zbirka sedam priča o sedam
različitih žena iz različitih dijelova svijeta Žene i ovaj suludi svijet (2010); pjesnička zbirka -spoj
autoričinih pjesama i eseja književnih kritičara i teoretičara koji su pratili njezin opus Koračam kroz
sobu (2014); roman Rastanak i potonuće (2012); autobiografski zapisi Protokol jednog rastanka
(2015.); Pjesme, nepjesme: poezija 2018.
John Barth (američki, postmodernizam I metafikcija 1930.-): romani: Ploveća opera (The Floating Opera,
1956), Kraj puta (The End of the Road, 1958), Trgovac duhanom (The Sot-Weed Factor, 1960), Giles,
jarac-dječak (Giles Goat-Boy, 1966), Pisma (Letters, 1979), Bilo jednom: Ploveća opera (Once Upon a
Time: A Floating Opera, 1994); zbirke priča: kratke priče Izgubljen u luna-parku (Lost in the
Funhouse, 1968), novele Himera (Chimera, 1972); esej – moguće manifest postmodernizma: The
Literature of Exhaustion 1967. > a follow-up essay "The Literature of Replenishment" 1980.
Dragoslav Mihailović (srpski 1930.-, srpska stvarnosna proza): U zbirci pripovijedaka Frede, laku noć
(1967) te u romanima Kad su cvetale tikve (1969), Petrijin venac (1975) i Čizmaši (1983) koristi se
postupkom »skaza«. Kritika ga smatra glavnim predstavnikom srpske stvarnosne proze iz 1960-ih i
1970-ih.
Adonis or Adunis – pravo ime Ali Ahmad Said Esber (sirijski 1930.- modernizam) poet, essayist. He led a
modernist revolution in the second half of the 20th century, "exerting a seismic influence" on Arabic
poetry comparable to T.S. Eliot's in the anglophone world. Adonis has been described as the
greatest living poet of the Arab world. Twenty volumes of poetry and thirteen of criticism. Notable
works: Adonis's third book of poetry The Songs of Mihyar the Damascene - a definitive disruption of
existing poetics and a new direction in poetic language. A book of literary criticism The Static and the
Dynamic: A Research into the Creative and the Imitative of Arabs" - a four-volume study.
Branko Hribar (1930.-) pjesnik, dramski pisac i prozaik. Napisao više radiokomedija i televizijskih
scenarija, a radiodrame za djecu prevedene su mu na više jezika. Najveći dio njegova opusa čine
djela za djecu: zbirka pjesama Ekčapoan i druge smiješne žalosti (1973), roman Adam Vučjak ili
knjiga o prijateljstvu (1976), televizijska igra Kiša za Sanju (1985) i dr.
Feđa Šehović (Bileća, BiH, 1930.- postmodernizam – novopovijesni roman) Jedan od utemeljitelja tzv.
novopovijesnog romana u hrvatskoj književnosti. Kao dramski pisac debitirao je 1959. dramom
Raskršća. Zapažene su mu kasnije komedije, lokalnoga kolorita i tema (Kurve, 1974; Katarina Druga,
1984), a lokalnim povijesnim temama humoristički pristupa i u šest romana Dubrovačke tralalogije
(Kazin, 1974., objavljen 2007. kao Dubrovački bordel: kazin bez cenzure; Savršeno umorstvo, 1975;
Veljun, 1977; De bello ragusino, 1980; Dogon, 1980; Knjiga postanka, 1981). Pozornost je privukao
povijesnim romanima koje je 1980-ih tiskao pod pseudonimom Raul Mitrovich; romanima Gorak
okus duše (1983), Oslobađanje đavola (1987) i Uvod u tvrđavu (1989) predstavio je, korištenjem
postmodernističkih postupaka (nađeni rukopis, fiktivna kronika), povijesni usud kao cikličko
ponavljanje, a događaje iz romana kao alegoriju za suvremena zbivanja, čime je, uz N. Fabrija i I.
Aralicu, uspostavio tzv. novopovijesni roman. Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa
stvaralaštvom Umberta Eca, i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu "Ime ruže (roman)".
Pod pravim imenom poslije je objavio povijesne romane Svi kapetanovi brodolomi (1992) i obiteljsku
sagu Ilijasbegovići: cronica travuniana (2006), koja sadrži romane Ilijas-beg: kapetan trebinjski
(1999), Inšallah (2000), Begovina (2001), Dubrovački intermezzo (2001) i Od Mostara do Haaga
(2001). Domovinskim ratom potaknuti su ratni roman Četiri vozača u apokalipsi (1994) te
feljtonistička knjiga Zla kob zaborava (1992). Ostala djela: Drame, dramoleti, pučke komedije
dubrovačke (1969), Vidra (1980) – romansirana biografija Marina Držića, Priče iz Vitaljine (1993),
krimić Zločin u samostanu (2005). Npr. Priča kapetana Frana Porporelosa (komedija).
Dubravko Ivančan (krugovaški naraštaj, suvremenost 1931.-1982.): knjige dječje poezije Bijeli brod:
godišnja doba u haiku stihu (1971), Jaje harambaša (1976) i Djetinjstvo uz Krapinčicu (1976); zbirke
poezije Slobodna noć (1957), Leptirova krila (1964), Svjetlucanja (1966), Pjesme na putu (1968),
Amor (1971), Velegrad: (Pariške skice): haiku (1977); zbirke Život na selu: haiku 1977. i Baka; + još
zbirke pjesama Uvijek iznova raste pjenušavo stablo vodoskoka 1968., More 1973., Zeleno nebo:
haiku 1981., Božić 2001.; Haiku. Riječ i slika (suautorica N. Žiljak) 1996.; Dubravko Ivančan: Izabrana
djela 2017., eseji, osvrti, kritike
Thomas Bernhard (austrijski, cinično-sarkastično-nihilizam 1931.-1989.): Mraz - Frost (erster Roman)
1963; romani autobiografski roman Wittgensteinov nećak/sinovac – jedno prijateljstvo
(Wittgensteins Neffe, 1982), Stari majstori (Alte Meister, 1985); kazališna djela - groteskne
tragikomedije i dramske karikature na granici apsurdnosti: Ignorant i luđak (Der Ignorant und der
Wahnsinnige, 1972), Moć navike (Die Macht der Gewohnheit, 1974), Kazališni čovjek (Der
Theatermacher, 1984), Elizabeta II. (Elisabeth II., 1987), Trg junaka (Heldenplatz, 1988); kasni roman
sličan Krležinom Na rubu pameti: Utrnuće (Auslöschung, 1986); + fünf autobiografische Werken: Der
Keller, Der Atem, Die Kälte, Ein Kind, Die Ursache. Eine Andeutung; romani Holzfällen. Eine Erregung
1984., Verstörung 1967., Das Kalkwerk 1970., Korrektur 1975., Beton 1982., Der Untergeher 1983. ;
pripovijetke: Der Kulterer 1962., duga pripovijetka Amras 1964.; Ungenach 1968., Watten. Ein
Nachlaß 1969., An der Baumgrenze 1969., Gehen 1971., Ja 1978., Die Billigesser 1980.,
 Wittgensteins Neffe 1982.; Prosa 1967.; Kurzprosasammlung Der Stimmenimitator 1978.; drame:
Die Jagdgesellschaft 1974., Minetti. Ein Portrait des Künstlers als alter Mann 1977., Immanuel Kant
1978., Der Weltverbesserer 1979., Vor dem Ruhestand. Eine Komödie von deutscher Seele 1979.,
Am Ziel 1981., Der Schein trügt 1983., Ritter, Dene, Voss. 1984., Goethe schtirbt. Erzählungen 2010.;
dramoletska trilogija: Claus Peymann verlässt Bochum und geht als Burgtheaterdirektor nach Wien,
Claus Peymann kauft sich eine Hose und geht mit mir essen und Claus Peymann und Hermann Beil
auf der Sulzwiese- zajednički naslov: Claus Peymann kauft sich eine Hose und geht mit mir essen
1990.; autobiografski prozni tekst Meine Preise 2009.; Der Wahrheit auf der Spur. Reden,
Leserbriefe, Interviews, Feuilletons 2011.; Argumente eines Winterspaziergängers. Zwei Fragmente
zu "Frost".
Richard Moore Rive (Južnoafrička Republika 1931 – 1989) His father was African, and his mother was
Coloured. Rive was given the latter classification under apartheid. Rive initially published his stories
in South African magazines. Collection African Songs. He edited anthologies for Heinemann's African
Writers Series: the short story anthology Quartet (1963) - containing stories by Alex La Guma, James
Matthews, Alf Wannenburgh and Rive himself - and the prose anthology Modern African Prose
(1964). His short story "The Bench" is still anthologised. "The Bench" takes the well known story of
Rosa Parks and sets it in South Africa. He wrote three novels published in his lifetime. His first novel,
Emergency was published in 1964. It was set against the Sharpeville massacre.Buckingham Palace
District Six was turned into a musical by the Baxter Theatre in Cape Town. Last novel, Emergency
Continued, was completed two weeks before his death. An autobiography Writing Black in 1981.
Sunčana Škrinjarić (1931 – 2004) Radila u Dječjem i Obrazovnom programu Radio Zagreba 1958–71.,
potom djelovala kao slobodna umjetnica. Autorica je petnaestak knjiga za mlade, te poezije i proze
za odrasle. Napisala je scenarij za prvi hrvatski cjelovečernji crtani film Čudesna šuma (1989).
Knjigom Kaktus bajke (1970) unijela je novost u hrvatsku dječju književnost: razgrađujući klasičnu
bajku, od njezinih elemenata i isječaka iz suvremenoga života stvara novu zbilju. Kritika je
najuspjelijim ocijenila njezin roman Ulica predaka (1980), koji u formi dnevničkih zapisa prati
odrastanje djevojčice koja se sukobljava sa svijetom što ju okružuje te otkriva atmosferu straha i
mržnje pred II. svjetski rat. Nastavak toga romana pod naslovom Ispit zrelosti objavila je 2002.
Kazališna kavana (1988) blago je egzistencijalni roman o gubitničkoj generaciji 1950-ih i
poslijeratnom umjetničko-bohemskom Zagrebu. Njezina je proza za djecu bez didaktičkih tendencija
ili nametljivosti; gotovo jedina u suvremenoj hrvatskoj prozi i prva nakon I. Brlić-Mažuranić prihvatila
je bajku kao oblik iznošenja svoje vizije djetinjstva, stvorila jedinstvenu modernu bajku koja
podrazumijeva prepletanje mitskoga i realnoga, sna i jave te se tako uspješno oslobodila konvencija
tradicionalne realističke proze. Npr. djela: Pisac I princeza, „Pisac i vrijeme“, „Slikar u šumi“. Npr.
Suđenje Danu lutalici (radio-drama).
Nada Iveljić (1931.-2009.): za djecu: knjige priča Konjić sa zlatnim sedlom (1968), Dječak i ptica (1969),
Kiki, mala polarna lisica (1971), Šestinski kišobran (1972), Dođi da ti pričam (1984), romani:
Zagrebački vrapčići (1974), Dobro lice (1974), Želiš li vidjeti bijele labudove? (1998), igrokazna
improvizacija "Hvala ti,vjetre", Kolibrić Lili, Zmajevi nad gradom, Sat očeva, Srce na pragu, Pozdravite
novoga jahača, Školsko dvorište, Zvijezda na krovu, Vodenica Sokolica, Kiosk na uglu ulice, Vagon-
slon, Zlatarovo malo zlato, U zemlji dječurliji, Riđokosa primadona, Dječji dom, Doviđenja, Lunjo;
igrokazi npr. Tko je glavni
Edgar Lawrence Doctorow (američki 1931.-2015.): romani: Knjiga Danijelova (The Book of Daniel, 1971),
Ragtime (1975), Billy Bathgate (1989), Grad Božji (City of God, 2000), Marš (The March, 2005),
Homer& Langley (2009), World's Fair 1985.
Tomas Tranströmer [tra'nstrœmər] NN (švedski 1931 –2015 raskinuo s modernizmom) pjesnik. Nije
sudjelovao u društvenim i književnim pokretima, ali pripadao je naraštaju pjesnika s kraja 1950-ih
koji su raskinuli s modernizmom. Rane zbirke 17 pjesama (17 Dikter, 1954), Tajne na putu
 (Hemligheter på vägen, 1958), Poluzavršeno nebo (Den halvfärdiga himlen, 1962). U kasnijim djelima
vidljiv je pomak prema mračnijim vizijama: Za žive i mrtve (För levande och döda, 1989), Žalobna
gondola (Sörgegondolen, 1996). Jedan je od najprevođenijih švedskih pisaca. Zbirka Windows and
Stones: Selected Poems. A long poem Baltics (Swedish: Östersjöar).
Toni Morrison NN (pravo ime Chloe Ardelia Wofford, postmodernizam I postmodernistički feminizam
1931.-2019.) Oslanjajući se na nasljeđe američkoga modernizma (osobito W. Faulknera), stilom koji
se odlikuje liričnošću, jezikom bogate metaforičnosti kojim je, paradoksalno, težila oponašati i
usmeno kazivanje, vrsnoćom gotovo dramskih dijaloga, eliptičnim, isprepletenim, nelinearnim
pripovijedanjem raskošne aluzivnosti (Biblija, mitologija, američki crnački folklor), ostvarila je jedan
od najistaknutijih proznih opusa američke književnosti kasnoga XX. st. Romani Ljubav/Voljena
(Beloved) 1987., Neka vrsta milosti (A Mercy 2008.); Jazz 1992., Sula (1973), Song of Solomon –
Solomonova pjesma (1977), prvi roman The Bluest Eye - Oko savršeno modro 1970., Tar Baby
(1981); Raj (Paradise, 1997), Ljubav (Love, 2003); drame San o Emmettu (Dreaming Emmett, 1986),
Desdemona (2011). Kao urednica u nakladničkoj kući Random House u New Yorku osobito
pridonijela promicanju crnačkoga ženskog pisma (M. Angelou, A. Walker i dr.). Trajno je bila
zaokupljena složenom problematikom crnačkoga života u SAD-u. Njezini likovi, crnački usud kojih je
da se mire s patnjom, žive s predajom pričanja priča i vjeruju u nadnaravno, bore se s posljedicama
robovskoga nasljeđa i rasizma, složenim međusobnim odnosima koji su katkad i groteskno
izobličeni, osobito s odnosima između muškaraca i žena, te životom u okružju nametnutih bjelačkih
društvenih vrijednosti i ideologija. Višeslojnu tematiku rase, klase, spola i ljubavi izlagala je u
različitim simboličkim pojedinostima i modelima ponašanja i djelovanja, od otpora i borbe do bijega
u magično.
Alice Munro NN (kanadska, žanr Southern Ontario Gothic 1931.-): zbirka priča Služba, družba, prošnja,
ljubav, brak (Hateship, Friendship, Courtship, Loveship, Marriage, 2001); zbirka kratkih priča Ples
sretnih sjenâ (Dance of the Happy Shades); roman Životi djevojaka i žena (The Lives of Girls and
Women, 1971); druge zbirke priča: Što misliš tko si? (Who Do You Think You Are?, 1978), Jupiterovi
mjeseci (The Moons of Jupiter, 1982), Moj prijatelj iz mladosti (Friend of My Youth, 1986), Javne
tajne (Open Secrets, 1994), Odbjegla (Runaway, 2004), Previše sreće (Too Much Happiness, 2009)
Sylvia Plath (američka 1932.-1963.): izbor iz poezije: zbirka poezije Ariel (1965); jedini roman, izrazito
autobiografski Stakleno zvono (The Bell Jar, 1963); zbirka pjesama Kolos (The Colossus, 1960);
zbirke pjesama Prijelaz preko vode (Crossing the Water, 1971), Zimsko drveće (Winter Trees, 1971)
i Sabrane pjesme (The Collected Poems, 1981); Pisma kući (Letters Home, 1975), Cjeloviti dnevnici
Sylvije Plath 1950–1962 (The Unabridged Journals of Sylvia Plath 1950–1962, 2000) - dnevnik nije
preveden na hrvatski
http://www.matica.hr/kolo/286/dnevnicke-biljeske-19910/
Miroslav Antić (srpski 1932.-1986.): zbirke pjesama za djecu: Plavi čuperak 1965., Prva ljubav 1977.;
zbirke pjesama Roždestvo tvoje, Psovke nežnosti, Koncert za 1001 bubanj; veliki testamentalni
traktati o našem postojanju (kao duge poeme) – misaona poezija: Mit o ptici, Savršenstvo vatre
Antun Šoljan (krugovaš I proza u trapericama, I suvremenost 1932.-1993.): roman Kratki izlet 1965.;
zbirka priča Specijalni izaslanici 1957.; prvi roman Izdajice 1961.; radiodrama Lice 1963.; novele
Deset kratkih priča za moju generaciju; roman Luka 1974.; roman proze u trapericama I njene
relativizacije Drugi ljudi na Mjesecu (1978); antologijska pjesma iz 1. faze stvaranja Bacač kamena
(prije 1970.); dulja pripovijest Život i smrt Šimuna Freudenreicha, hrvatskog Joycea 1989.; dramski
tekst Galilejevo uzašašće (1966), druge drame: radiodrama Bard, 1985, drama apsurda Klopka,
1970., esteticističko parodiranje dramske baštine Romanca o tri ljubavi, 1977.; dnevne kritike
Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske, 1965, Zanovijetanje iz zamke, 1972.; zbirka eseja
Prošlo nesvršeno vrijeme (1992); + zbirke pjesama (prva faza): Na rubu svijeta 1956., Izvan fokusa
 1957., Bacač kamena 1985., Prigovori 1993., Gazele i druge pjesme (1970), poznata pjesma
Vukovarski arzuhal; zbirka pripovijedaka Obiteljska večera i druge priče (1975)
Robert Anton Wilson (američki, pravo ime Robert Edward Wilson; 1932. – 2007., I futurist I agnostički
mistik): the cult classic series The Illuminatus! Trilogy (1975), co-authored with Shea: the three
books—The Eye in the Pyramid, The Golden Apple, and Leviathan. Two more popular fiction series -
two trilogies: a trilogy later published as a single volume Schrödinger's Cat: The Universe Next Door,
The Trick Top Hat, and The Homing Pigeons; The Historical Illuminatus Chronicles: The Earth Will
Shake (1982), The Widow's Son (1985), and Nature's God (1991); in between a stand-alone novel
Masks of the Illuminati (1981), which fits into, due to the main character's ancestry, The Historical
Illuminatus Chronicles' timeline and, while published earlier, could qualify for the fourth volume in
that series. Play, Wilhelm Reich in Hell. Wilson's book Cosmic Trigger I: The Final Secret of the
Illuminati has been adapted as a theatrical stage. Nonfiction and partly autobiographical Cosmic
Trigger I: The Final Secret of the Illuminati (1977) and its two sequels.
John Updike (američki, realizam 1932.-2009.): romani: romaneskna tetralogija o Zecu (Rabbit): Bježi,
Zeče, bježi – Rabbit, Run, 1960, Povratak Zeca – Rabbit Redux, 1971, Zec je bogat – Rabbit Is Rich,
1981. I Zec se odmara – Rabbit at Rest, 1990. (u taj niz spada kao njegov završetak I novela Rabbit
Remembered 2001. – u zbirci Licks of Love 2000.), Parovi (Couples, 1968); roman o Africi Državni
udar (The Coup, 1978), Vještice iz Eastwicka (The Witches of Eastwick, 1984), Gertruda i Klaudije –
Gertrude and Claudius, 2000., Terorist (Terrorist, 2006); roman The Centaur (1963); kratke priče Too
Far To Go (1979); lirski roman Of the Farm 1965.; povratak vješticama –zadnji roman The Widows of
Eastwick 2008.; tzv. trilogija Scarlet Letter: ?prvi dio, drugi dio: Roger's Version 1986., treći dio: S.
(1989); 3 kruga pripovijetki The Complete Henry Bech (2001): Bech, a Book (1970), Bech Is Back
(1981) and Bech at Bay: A Quasi-Novel (1998); još romana: Memories of the Ford Administration
(1992.), magični realizam: Brazil (1994), SF roman Toward the End of Time (1997), eksperimentalni
roman Seek My Face (2002), konvencionalniji roman-povijesna saga In the Beauty of the Lilies
(1996), Villages (2004); velika zbirka kratkih priča iz od sredine 50-ih do sredine 70-ih The Early
Stories 2003.; drama Buchanan Dying, 1974., memoar Self-Consciousness, 1989.; poezija
Zvonimir Balog (letrizam ili fonička poezija 1932.-2014.): pjesme za djecu: knjige pjesama: Male priče o
velikim slovima (1970), Nevidljiva Iva (1970), Pjesme sa šlagom ili šumar ima šumu na dlanu (1975),
Jednodžeki Ok (1981), Veseli zemljopis (1983), Okrugla knjiga (1986), Ide jedna iduskara (1988),
Bijesne gliste (1989), Sto najzanimanja (1990), Ljubav za početnike (1991) i Pusa od krampusa
(1993); knjige dječje proze Ja, magarac, 1973, Zeleni mravi, 1977, Bonton, 1986.; romani za djecu
Bosonogi general (1988), Dijete koje se nije htjelo roditi (2008), Male ljudetine, hrvatske stilske
vježbetine (1993); za odrasle: pjesma Antiepika iz zbirke Riba na biciklu 1977. (proza u trapericama,
letrizam), druge zbirke pjesama Ekvilibrij, 1961, Pepeo i pepeo, 1968, Preporučena ptica, 1975, Šus
zvijezda, 1997., humoristička i satirička proza Pogled na Zemlju, 1988., roman za odrasle Predživot
(2001)
Umberto Eco (postmodernizam 1932.-2016.): roman Ime ruže (Il nome della rosa, 1980); drugi romani
Foucaultovo njihalo (Il pendolo di Foucault, 1988), Otok prethodnoga dana (L’isola del giorno prima,
1994), Baudolino (2000), Tajanstveni plamen kraljice Loane (La misteriosa fiamma della regina
Loana, 2004), Praško groblje (Il cimitero di Praga, 2010), Nulti broj (Numero zero, 2015); rasprave
poput Potraga za savršenim jezikom u europskim kulturama (La ricerca della lingua perfetta nella
cultura europea, 1993), Šest šetnji pripovjednim šumama (Sei passeggiate nei boschi narrativi,
1994), Kant i kljunaš čudnovati (Kant e l’ornitorinco, 1997), Otprilike isto: iskustva prevođenja (Dire
quasi la stessa cosa: esperienze di traduzione, 2003), Povijest ljepote (Storia della bellezza, 2004),
Rakovim korakom: vrući ratovi i medijski populizam (A passo di gambero: guerre calde e populismo
mediatico, 2006), Povijest ružnoće (Storia della bruttezza, 2007), Konstruiranje neprijatelja i drugi
prigodni eseji (Costruire il nemico e altri scritti occasionali, 2011); + poznat po djelima iz teorije: rad
 iz područja srednjovjekovne književnosti Estetski problem u sv. Tome (Il problema estetico in S.
Tommaso D’Aquino, 1956), teorija u vezi s raspravom o kulturi neoavangarde Otvoreno djelo (Opera
aperta, 1962), analiza kulturnih pojava, od masovne i trivijalne do tzv. visoke književnosti u
Apokaliptičari i integrirani (Apocalittici e integrati, 1964), aktualni događaji i običaji Minimalni
dnevnik (Diario minimo, 1963), S periferije carstva (Dalla periferia dell’impero, 1976), Sedam godina
žudnje (Sette anni di desiderio, 1983), teorijske rasprave: Odsutna struktura (La struttura assente,
1968), Rasprava o općoj semiotici (Trattato di semiotica generale, 1975), Znak (Segno, 1980),
Semiotika i filozofija jezika (Semiotica e filosofia del linguaggio, 1984), estetska pitanja i pragmatika i
tumačenje teksta: Oblici sadržaja (Le forme del contenuto, 1974), Čitatelj in fabula (Lector in fabula,
1979), Granice tumačenja (I limiti dell’interpretazione, 1990).
Predrag Matvejević (hrvatski I BiH 1932.-2017.): literarizirana, eruditska studija identiteta i duha
Mediterana-niz kraćih ili duljih esejističko-lirskih zapisa Mediteranski brevijar 1987.; Razgovori s
Krležom 1969.; esej-putopis "Druga Venecija“, esejističko-putopisna knjiga "Kruh naš" (2009),
publicistička knjiga "Jugoslavenstvo danas" 1984. + Jugoslavenstvo danas: pitanja kulture: što je
ostalo danas od jugoslavenstva? 2003., esej "Jean-Paul Sartre" (1965.); eseji o kulturnoj politici
"Prema novom kulturnom stvaralaštvu" (1975., 1977.), "Književnost i njezina društvena funkcija: od
književne tendencije do sukoba na ljevici" (1977.), "Te vjetrenjače: [28 slučajeva i polemika]" (1977.,
1978.), "Otvorena pisma" (1985., 1986.), literarna korespondencija "Istočni epistolar" (hrvatskom
nakladniku knjige pomogla je Fondacija Soros, 1994; 1993., 1998., dopunjeno izdanje 2013. Istočni
epistolar : inteligencija i disidencija), politički ogledi "Gospodari rata i mira" (s V. Stevanovićem i Z.
Dizdarevićem, 2000., 2001.), pisma, članci, eseji I zapisi Granice i sudbine: o jugoslavenstvu prije i
poslije Jugoslavije 2015., polemike kao korespondencija Otvorena pisma: moralne vježbe 1985.,
filozofsko-teološko-kulturalni eseji (suautor Boris Gunjević): Tko je tu, odavde je: povijest milosti
2010.
Vesna Krmpotić (krugovašica, I dalje 1932.-2018.): proza-roman Brdo iznad oblaka (1987), knjiga priča
Košulja sretnog čovjeka (1987), prozne knjige Indija (1965), Dijamantni faraon (1965), To ljubav ide
prema nama (1993); dramsko djelo Kešava Madhava 1986.; trilogija »pjesmenih priča« Divni stranac
(I–III, 2003–04); poezija: zbirke: Poezija (1956) i Plamen svijeće (1962), Jama bića (1965), Jednina i
dvojina (1981), Dvogovor (1981) i Orfelija (1987); pjesnički dnevnik osobne tragedije gubitka sina
Ljevanica za Igora (1978); još jedna zbirka pjesama: Vilin svlak (1983), (?serija od 108 pjesničkih
zbirki s po 108 pjesama molitava, intimnih ispovijesti ili bajalica Stotinu i osam); eseji, književni
prokazi
V(idiadhar) S(urajprasad) Naipaul [nại'pɔ:l]) NN (englesko-karipski indijskog podrijetla Trinidad
1932 – 2018) romani, eseji. Kao karipski potomak indijskih doseljenika, stekao je uvjerenje o
kulturalnoj konfuziji koja vlada u postkolonijalnim zemljama te razvio snažnu potrebu za
samospoznavanjem. Uz romane, ostvario je istaknutu nepripovjednu prozu, osebujnu mješavinu
novinarskoga komentara, eseja, studije i putopisa u kojoj prevladava negativno i pesimistično
viđenje postkolonijalnih zemalja i njihovih »nedovršenih« društava, nemoćnih da djeluju primjereno
u prilikama novostečene slobode. Proslavio se romanom Kuća za g. Biswasa (A House for Mr. Biswas,
1961), romanom Između oca i sina (Between Father and Son, 1999). Traganje za identitetom
nastavio je u romanu s poraznom slikom neovisne Afrike Zavoj na rijeci (A Bend in the River, 1979), u
autobiografskom romanu smještenom u Engleskoj Zagonetni dolazak (The Enigma of Arrival: A Novel
in Five Sections, 1987) te u romanu o kreativnoj ali i razornoj snazi identiteta i idealizma Čarobno
zrnje (Magic Seeds, 2004). Značajnija putopisna djela: Indija, područje tame (India, An Area of
Darkness, 1965), Indija: ranjena civilizacija (India: A Wounded Civilization, 1977), Indija: sada od
milijun pobuna (India: A Million Mutinies Now, 1990), Među vjernicima: islamističko putovanje
(Among the Believers: An Islamic Journey, 1981), Ponad vjere: islamistički izleti među obraćene
 narode (Beyond Belief: Islamic Excursions among the Converted Peoples, 1998) i dr. Roman In a Free
State 1971.
Robert Lowell Coover (američki, postmodernizam, magični realizam 1932.-): fabulacija I metafikcija;
groteskno-špijunski roman Javno spaljivanje (The Public Burning, 1977); još romani: Nastanak
brunista (The Origin of the Brunists, 1966), Opća baseball udruga d.d., vl. J. Henry Waugh (The
Universal Baseball Association, Inc. J. Henry Waugh, Prop., 1968); još romani: The Public Burning
(1977), Gerald's Party (1986), The Adventures of Lucky Pierre: Director's Cut (2002), Noir (2010), The
Brunist Day of Wrath (2014), Huck Out West (2017), Pinocchio in Venice (1991); short fiction: zbirka
Pricksongs & Descants (1969), zbirka In Bed One Night & Other Brief Encounters (1983), tematska
antologija A Night at the Movies or, You Must Remember This (npr. priča "You Must Remember
This" 1987); pojedine priče: kratka priča "The Babysitter (1969), novela A Political Fable (1968, 1980,
2017), "The Case of the Severed Hand" 2008., "White-bread Jesus" 2008., "An Encounter" 2010.,
"The Old Man" 2011., "Going for a beer" 2011., "Matinée" 2011., "The Goldilocks Variations" 2013.,
"The Colonel's Daughter" 2013., "The Frog Prince" 2014., "The Waitress" 2014., "The Crabapple
Tree" 2015., "The Hanging of the Schoolmarm" 2016., "The Enchanted Prince" 2018.; esej "The End
of Books" 1992.; drama A Theological Position (1972)
Irmtraud Morgner (DDR, magični realizam 1933.-1990.): roman Hochzeit in Konstantinopel, romaneskna
Salman-trilogija: epistolarni roman Leben und Abenteuer der Trobadora Beatriz (intermeci u romanu
su od odbijenog romana Rumba auf einen Herbst) 1974., die Fortsetzung Amanda. Ein Hexenroman
1983., treći dio: samo fragmenti izdani kao Das heroische Testament 1998.;
Jerzy Kosiński (born Józef Lewinkopf, poljsko-američki, magični realizam 1933.-1991.): prvi roman
Obojena ptica (The Painted Bird, 1965); ostali značajniji romani: Prisutnost (Being There, 1971),
Steps (1968), Vražje drvo (The Devil Tree, 1973), Cockpit (1975), Sastanak naslijepo (Blind Date,
1977), Fliper (Pinball, 1982)
Susan Sontag (1933.-2004.): esej Bilješke o »campu« (Notes on »Camp«), knjiga eseja Protiv
interpretacije (Against Interpretation, 1966), knjiga eseja koja sadrži i autobiografske zapise (Izlet u
Hanoi – Trip to Hanoi) Stilovi radikalne volje (Styles of Radical Will, 1969), zbirke eseja Bolest kao
metafora (Illness as Metaphor, 1977), Sida i njezine metafore (AIDS and Its Metaphors, 1989), knjiga
gdje razmatra ključne predstavnike modernizma (W. Benjamin, A. Artaud, E. Canetti i drugi) i njihovu
relevantnost za američku sredinu Pod Saturnovim znakom (Under the Sign of Saturn, 1989), o
vizualnim umjetnostima O fotografiji – On Photography, 1977, o djelovanju fotografije u prikazu
prizora nasilja na pojedinačnu i kolektivnu svijest i sposobnost suosjećanja: zbirka eseja Obaziranje
na bol drugih (Regarding the Pain of Others, 2003), knjga eseja -dugogodišnje bavljenje vizualnim i
verbalnim umjetnostima: Gdje pada naglasak (Where the Stress Falls, 2001); romani Dobročinitelj –
Benefactor, 1963 i Pribor za smrt – Death Kit, 1967., zbirka kratkih priča Ja, itd. – I, etcetera, 1978.;
potonji romani Vulkanski ljubavnik – Volcano Lover, 1992; U Americi – In America, 2000.
Ivan Kušan (naraštaj krugovaša, suvremenost 1933.-2012.): za djecu I mlade: roman za mlade Uzbuna na
zelenom vrhu (1956), detekcijske uspješnice za mladež Koko i duhovi, 1958; Zagonetni dječak, 1963;
Koko u Parizu, 1972; zbirke novela Strašni kauboj, 1982, Ljubav ili smrt, 1987, Koko u Kninu, 1996,
također romani Domaća zadaća (1960) i Lažeš, Melita (1965); za odrasle: zbirka novela Trenutak
unaprijed (1957), romani Razapet između (1958) i Zidom zazidani (1960), proza: satiričko-politički
podtekst- roman Toranj, 1970, novele Veliki dan, 1970., erotski podtekst: erotski putopis/roman
Prerušeni prosjak, 1986., konceptualno »nadopisivanje« erotskih mjesta preskočenih u djelima
svjetskih pisaca 100 najvećih rupa, 1992.; prvi hrvatski humoristični povijesni roman Medvedgradski
golubovi (1995), knjiga o vlastitoj borbi s bolešću i (ne)funkcioniranju hrvatskoga zdravstva Zubalo na
ošitu (2001);
+ priče i zapisi Promišljeni, dugi gnjev (1997.); izabrane proze Knjiga za mladež i starež (1998.); proza
Nasljednik indijskog cara (2000.); drame Spomenik Demostenu, 1969, Toranj, adaptacija romana,
 1971, Svrha od slobode, 1971, Čaruga, 1976., + Ljepotica i zvijer, Narodni glas, Psihopati, Rupa za
udaju; eseji i kritike
György Konrad (mađarski 1933. – 2019. pod utjecajem novog romana): roman Posjetitelj (A látogató,
1969); roman Osnivač grada (A városalapító, 1977), u kojem se bavi odgovornošću nove
inteligencije na vlasti ili blizu vlasti, znatno je cenzuriran; Konrád je izgubio posao i dobio zabranu
objavljivanja. Svjetski poznat postao je esejom Put inteligencije u klasnu vlast (Az értelmiség útja az
osztályhatalomhoz, 1978., u koautorstvu s Ivánom Szelényijem, objavljen u inozemstvu). Svoja
kontroverzna stajališta o ratu na tlu bivše Jugoslavije iznio je u knjizi eseja Jugoslavenski rat (i što
može doći nakon njega) (A jugoszláviai háború [és ami utána jöhet], 1999).
Anđelko Vuletić (iz BiH, 1933.-): roman Gorko sunce (1956), roman Drvo s paklenih vrata (1963),
autobiografski roman- osuvremenjena inačica antičkog mita o Edipu Deveto čudo na istoku (1966),
romani Dan hapšenja Vile Vukas (1980) i Jadi mladog karijeriste (1984), roman Čudotvorna biljka
doktora Engela (1989), alegorijski roman Dva hrama, dvije razvaline (1994), roman Nadglednica
djevojaka iz Moskve (2003), roman Plamen i slamka (2006), Poraz osvetnika (2009), pripovijetke
Strijeljanje ustaše Broza, 1998., drame Andrija Hebrang, Miljenik partije Buharin;
poezija: Gramatika ili progonstvo, 1961; Jedina nada, 1962; Sedam vječnih pitanja, 1965; Zmije
odlaze s onu stranu svijeta, 1967; Kraljica puteva, 1968; Kad budem velik kao mrav, 1977; Čempresi
u zavičaju, 1980; Križaljka za čitanje sudbine, 1985; Pčela i metak, 1995; Tajna večera, 1997; Čitači
vremena, 2001; Svemirsko ogledalo, 2002; Vražja igračka, 2008., npr. pjesma Mravi
Philip Milton Roth (američki 1933.-): mnoga djela poluautobiografska: zbirka priča Goodbye, Columbus
1959. (istoimena novela I 4 kratke priče), romani: komični roman Portnoy’s Complaint 1969., tzv.
Američka trilogija: American Pastoral 1997., I Married a Communist (1998) i The Human Stain
(Tragovi na duši 2000), komični roman Sabbath's Theater (1995), kratak roman The Dying Animal
(2001), The Breast i The Professor of Desire 1977., The Plot Against America (2004), Everyman 2006.,
Exit Ghost 2007., Indignation, The Humbling, socijalni komentari I politička satira u romanima Our
Gang i Operation Shylock 1993., također socijalna I politička satira u romanu The Great American
Novel 1973., romaneskna trilogija Okovani Zuckerman (Zuckerman Bound, 1985) o ambicioznom i
kontroverznom piscu Nathanu Zuckermannu: Pisac iz sjene (The Ghost Writer, 1979), Oslobođeni
Zuckerman (Zuckerman Unbound, 1981) i Sat anatomije (The Anatomy Lesson, 1983), objavljeni s
novelom Praška orgija (The Prague Orgy)
Cormac McCarthy (američki, južnjačka gotika 1933.-): romani Ovo nije zemlja za starce (No Country for
Old Men (2005.)), Cesta (The Road (2006.)), Krvavi meridijan (Blood Meridian or the Evening
Redness in the West (1985.)), Pogranična trilogija (The Border Trilogy): prvi dio: Svi lijepi konji (All
the Pretty Horses (1992.)) pa Prijelaz – The Crossing, 1994. I Gradovi ravnice – Cities of the Plain,
1998; djelomično autobiografski roman Suttree (1979)
Marek Hłasko (poljski 1934.-1969.): ekstremno realistička zbirka/roman Sljedeći za raj (Następny do raju,
1957., ili zbirka pripovijedaka "Groblja. Sljedeći za raj" (Cmentarze. Następny do raju, 1958.);
pripovijesti Osmi dan u tjednu (Ósmy dzień tygodnia, 1956) i Prvi korak u oblacima (Pierwszy krok w
chmurach, 1956); romani Preobraćeni u Jaffi (Nawrócony w Jaffie, 1966) i Sova, pekarova kći (Sowa,
córka piekarza, 1968); memoari-ispovijed »izgubljene generacije «Lijepi dvadesetogodišnjaci (Piękni
dwudziestoletni, 1966); + romani npr. Brudne czyny (Dirty Deeds, 1964), Wszyscy byli odwróceni (All
Backs Were Turned, 1964); ?djelo "Pričat ću vam o Esther" (Opowiem wam o Esther, 1966.); zbirke
kratkih priča "Marimontska sonata" (Sonata marymoncka, 1982.) i roman "Palite rižu svakoga dana"
(Palcie ryż każdego dnia, 1985.)
Uwe Johnson (1934.-1984.): prvi roman „Ingrid Babendererde. Reifeprüfung 1953“ , drugi
roman Nagađanja o Jakovu (Mutmaßungen über Jakob, 1959), drugi romani: Treća knjiga o
Achimu – Das dritte Buch über Achim, 1961; Dva gledišta – Zwei Ansichten, 1965., glavni roman –
 montažna proza Dani godine. Iz života Gesine Cresspahl (Jahrestage. Aus dem Leben von Gesine
Cresspahl, I–IV, 1970–83).
Tonči Petrasov Marović (1934 – 1991) pjesnik + drame I romani. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih
pjesnika svojega naraštaja. Pjesmama se javio u časopisu Vidik, a poemama što ih je 1950-ih
objavljivao u Krugovima i Mogućnostima te potom uvrstio u zbirku Asfaltirano nebo (1958)
predstavio se kao avangardni pjesnik, sklon jezičnim eksperimentima. Poigravao se jezikom i u
zbirkama Knjiga vode (1962), Riječ u zemlji (1963), Putanje (1967), Ciklus o cilju (1968), a u potonjim
se zbirkama (Premještanja, 1972; Ča triba govorit, 1975; Hembra, 1976; Suprotiva, 1981; Osamnica,
1984; Moći ne govoriti, 1988; Smokva koju je Isus prokleo, 1989; Oče naš, 1990) sve više okretao
tradiciji, i antičkoj i nacionalnoj književno-jezičnoj baštini. Vezan uz sredozemni krajolik, služio se
arhaičnim i dijalektalnim čakavskim leksemima, a osobito je bio zaokupljen motivima groblja i smrti.
Među prvima se u hrvatskom pjesništvu okušao u obliku haikua. Posmrtno mu je objavljena zbirka
Job u bolnici (1992). U Splitu su mu izvedene drame Zimski prostor (1975) i Antigona, kraljica u Tebi
(1981), a objavio je i drame Golubovi i dječaci (1958), Obrazina (1965) i Temistoklo (1984),
novelističku zbirku Demokritov kruh (1978) te romane Ljudski kusur (1969) i Lastavica od 1000 ljeta
(1982).
Urlich Plenzdorf (jeans-proza 1934.-2007.): drama I proza Nove patnje mladog Werthera (Die neuen
Leiden des jungen W., praizvedeno 1972., u proznom obliku objavljeno 1973)
Imamu Amiri Baraka [bəræ'kə] (pravo ime Everett LeRoi Jones, američki 1934 – 2014) dramatičar i
pjesnik. Militantan politički aktivist, u svojim djelima traži kulturno oslobođenje crnaca u SAD-u,
opisujući njihova iskustva u dominantnoj bjelačkoj kulturi. Važnija djela – drame: Holandez (The
Dutchman, 1964), Rob (The Slave, 1965), Kretanje povijesti (The Motion of History, 1977); zbirke
poezije: Mrtvi predavač (The Dead Lecturer, 1964), Crna magija (Black Magic, 1969), Sustav
Danteova pakla (The System of Dante’s Hell, 1965); zbirka eseja Dom: društveni eseji (Home: Social
Essays, 1966). U povodu terorističkoga napada na SAD, napisao je veoma kritičnu i kontroverznu
pjesmu Netko je raznio Ameriku (Somebody Blew Up America, 2011).
Leonard Cohen (kanadski kantautor i pjesnik 1934.-2016.): roman supkulturne ideologije Divni gubitnici
(Beautiful Losers, 1966)
Danijel Dragojević (početak u doba dominacije »razlogovaca«, suvremeni, današnji 1934.-): izbor iz
poezije; prva zbirka poezije Kornjača i drugi predjeli, 1961., zbirke pjesama i kratke proze: proza O
Veronici, Belzebubu i kucanju na neizvjesna vrata, 1970, poezija Prirodopis, 1974, proza Izmišljotine,
1976, poezija Razdoblje karbona, 1981, proza Rasuti teret, 1985., poezija Zvjezdarnica, proza Cvjetni
trg (1994), još zbirke poezije Hodanje uz prugu (1997), Žamor (2005), Negdje (2013) i Kasno ljeto
(2017)
Wole Soyinka NN (nigerijski književnik engleskog izraza, puno ime Akinwande Oluwole Babatunde
Soyinka 1934.-) Drama, roman, pezija. Premda se okušao u gotovo svim književnim vrstama,
najzapaženiji je kao dramatičar. Njegovo se dramsko djelo snažno oslanja na jorupsku mitologiju, te
tradicionalnu kazališnu igru sastavni dijelovi koje su ples i glazba, transponirani u njegovu djelu u
mim i ples. U Nigeriji je 1960-ih osnovao više kazališnih družina, sam režirao svoje drame i u njima
glumio. Prvi dramski komadi (Stanovnici močvare – The Swamp Dwellers, 1958; Lav i dragulj – The
Lion and the Jewel, 1959). Nastavio je satiričkim komedijama (Ples šumâ – A Dance of the Forests,
1963; Kušnje brata Jeroa – The Trials of Brother Jero, 1963., te nastavak te komedije Jeroove
preobrazbe – Jero’s Metamorphosis, 1974). Afričke diktatore ocrtao je u drami Kongijeva žetva
(Kongi’s Harvest, 1965) i u Igri divova (A Play of Giants, 1984). Snažan poetski simbolizam sadrže
drame građene na mitologiji, religijskom ritualu i osjećaju tragičnosti (Cesta – The Road, 1965; Smrt i
kraljev konjušar – Death and the King’s Horseman, 1975). Drame Zia s ljubavlju (From Zia with Love,
1992), Posvećenje mjesnoga dječaka (The Beatification of Area Boy, 1995) i Kralj Baabu (King Baabu,
2001) političke su parodije suvremenih afričkih prilika. Pjesme (Idanre i druge pjesme – Idanre and
 Other Poems, 1967; Ogun Abibman, 1976; Mandelina zemlja i druge pjesme – Mandela’s Earth and
Other Poems, 1989). Romani (Tumači – The Interpreters, 1965; Doba bezvlašća – Season of Anomy,
1973), autobiografska proza (Aké, 1981; Isara, 1989; Ibadan, 1994), sjećanja (Moraš krenuti u zoru –
You Must Set Forth at Dawn, 2006). Velik su odjek imale njegove zbirke eseja (Mit, književnost i
afrički svijet – Myth, Literature and the African World, 1976; Umjetnost, dijalog i bijes – Art,
Dialogue and Outrage, 1988).
Danilo Kiš (srpski 1935.-1989.): zbirka pripovijedaka Grobnica za Borisa Davidoviča: sedam poglavlja
jedne zajedničke povesti (1976.); romani: prvi-kratki roman Mansarda (1962), Psalam 44 (1962.),
Bašta, pepeo (1965); moderni polifonijski roman Peščanik (1972); zbirka pripovijedaka Rani jadi
(1969); polemičko-kritička knjiga Čas anatomije (1978); zbirka pripovijedaka Enciklopedija mrtvih
(1983) (npr. pripovijetke Enciklopedija mrtvih, Legenda o spavačima, Crvene marke s likom Lenjina);
poezija Po-etika, I–II, 1972–74; knjige eseja I razgovora Gorki talog iskustva, 1990; Život, literatura,
1990; drama Noć i magla, 1983; zbirka pripovijedaka Lauta i ožiljci (1994)
Fulvio Tomizza (talijanski Buje 1935 – Trst 1999). Prvo dramsko djelo, rustikalna tragedija Vera Verk
(objavljena u Italiji tek 2006). Od 1955. živio je u Trstu te radio na radiopostaji. Uspjeh je postigao
romanom Materada (1960). Sličnom temom bavio se i u Istarskoj trilogiji (Trilogia istriana, 1967), a
vrhunac je ostvario u romanu Bolji život (La miglior vita, 1977). Tema Trsta, multikulturnoga grada s
granicom »za leđima«, prisutna je u romanu Mirjamin grad (La città di Miriam, 1972), u Prijateljstvu
(L’amicizia, 1980), Mladencima iz Ulice Rossetti (Gli sposi di via Rossetti, 1986) i Franziski (1997). O
promjenama u političkoj i ideološkoj klimi oko granice te o povratku nekadašnjega prognanika pisao
je u proznoj zbirci Kamo se vratiti (Dove tornare, 1974). Napisao je i povijesne romane Zlo dolazi sa
sjevera: roman o biskupu Vergeriju (Il male viene dal Nord: il romanzo del vescovo Vergerio, 1984) i
Mletačka nasljednica (Ereditiera veneziana, 1989), dok su kraći prozni oblici, u kojima fantastično
graniči s oniričkim, okupljeni u knjigama Toranj naopako (La torre capovolta, 1971) i U jasnoj noći
(Nel chiaro della notte, 1999). Posmrtno mu je objavljen roman Dalmatinski san (Il sogno dalmata,
2000), o zbivanjima u Dalmaciji neposredno prije Domovinskoga rata.
Françoise Sagan (pravo prezime Quoirez, francuska 1935 – 2004). Pseudonim je uzela prema liku iz djela
U potrazi za izgubljenim vremenom. Njezin je prvi roman Dobar dan, tugo (Bonjour tristesse, 1954),
o tragičnim posljedicama frivolnih adolescentskih želja, zahvaljujući nekonvencionalnu pristupu
ljubavnoj tematici, izazvao senzaciju. Melodramatski sadržaji te uklopljenost u tradiciju psihol. proze
o trenutcima intimnih kriza odlike su i njezinih daljnjih romana: Izvjestan osmijeh (Un certain sourire,
1956), Za mjesec, za godinu (Dans un mois, dans un an, 1957), Volite li Brahmsa? (Aimez-vous
Brahms?, 1959). Najuspjelija su joj djela u kojima je miješala fikcionalne s esejističkim i
autobiografskim elementima: Modrice na duši (Des bleus à l’âme, 1972), S najljepšim sjećanjem
(Avec mon meilleur souvenir, 1984), …S iskrenom sućuti (…Et toute ma sympathie, 1993). Pisala je i
drame (Dvorac u Švedskoj – Château en Suède, 1960; Valentinina ljubičasta haljina – La Robe mauve
de Valentine, 1963).
William Patrick "W. P." Kinsella OC OBC (kanadski, I magični realizam 1935.-2016.): roman Shoeless Joe;
zbirka kratkih priča o pripadniku Prvih naroda Dance Me Outside (1977), zbirka sličnih priča The
Fencepost Chronicles 1986.; o bejzbolu: roman Iowa Baseball Confederacy (1986), roman Box Socials
(1991); roman Butterfly Winter 2011.
Kenzaburō Ōe NN (japanski 1935.- možda egzistencijalizam) Novelist, short-story writer, essayist. A
major figure in contemporary Japanese literature. His works, strongly influenced by French and
American literature and literary theory, deal with political, social and philosophical issues, including
nuclear weapons, nuclear power, social non-conformism, and existentialism. Znatnu pozornost
književne javnosti privukao je 1958. pričom Ulov (Shiiku), te prvim romanom Iščupaj mladicu, uništi
dijete (Me mushiri ko uchi)i. Djelujući na strani nove ljevice 1960-ih do 1970-ih, u mnogim politički
kontroverznim djelima bavio se društvenim i političkim temama, često u nesuglasju sa
 suvremenicima. Njegove romane s likovima koji postaju nasilni zbog frustracija u bogatu i
ravnodušnu poslijeratnom Japanu, Naše doba (Warera no jidai, 1959), Sedamnaestogodišnjak
(Sebuntin, 1960) i Smrt političkoga mladca (Seiji shōnen shisu, 1961), napadali su politički protivnici.
Dva su događaja osobito obilježila njegovo pisanje: rođenje mentalno hendikepiranog sina osnova je
romana Osobna stvar (Kojinteki na taiken, 1964), a posjet Hiroshimi poticaj za zbirku eseja Bilješke iz
Hiroshime (Hiroshima nōto, 1965), o utjecaju bombardiranja toga grada na poslijeratnu ideologiju
Japana i svijeta. Teškoćama življenja u modernome društvu bavio se npr. u romanima Nogomet u
prvoj godini ere Manen (Man’en gan’en no futtobōru, 1967), Suvremena igra (Dōjidai gemu, 1979),
Nahoče (Torikae ko, 2000), Djeca od dvjesto godina (Nihyaku nen no kodomo, 2003), Smrt od vode
(Sui shi, 2009), u mnogobrojnim pričama, esejima i drugom. Svoje uspomene objavio je u zbirci
sjećanja Kada sam bio doista mlad (Boku ga hontō ni wakakatta koro, 1992).
Ivica Ivanac hrvatski (1936. – 1988. i scenarist, elementi antidrame, kazališta apsurda) drame. Studirao
na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je dugogodišnji suradnik i urednik Programa za djecu i
Dramskoga programa Televizije Zagreb te ravnatelj Drame zagrebačkoga HNK (1965–69). Njegove su
drame uglavnom zasnovane na pričama iz djela hrvatskih pisaca, s motivima ljubavi i preljuba, a već
je u prvu Zašto plačeš, tata? (1960) unio elemente antidrame, odn. kazališta apsurda. Posebice su
poznate Odmor za umorne jahače ili Don Juanov osmijeh (1961), Julija (1965), Vatra (1968), Radnički
musical bez radnika i muzike (1985) i dr. Radijskim igrama iz zlatnoga doba zagrebačke radijske
drame 1960-ih: Čovjek i njegova žena (1960), Ponoćno sanjarenje (1960), Krik (1963), Spokoj (1972) i
dr. uklopio se u recentna europska dramska strujanja. Autor je televizijskih drama I odrasti se mora
(1962), Škorpion u znaku Vage (1967), Jednog dana, jednom čovjeku… (1968), televizijskih serija
Nikola Tesla (1977), Klupa na Jurjevskom (1972–73), Kapelski kresovi (1975–76) i mnogih televizijskih
adaptacija. Djeci i mladima namijenjene su knjige Najljepši posao na svijetu: kako nastaje kazališna
predstava (1970), roman Maturanti (1976) i U tami svjetlo: kazivanje o Nikoli Tesli (1977). Posmrtno
mu je objavljen roman U službi Josipa baruna Jelačića (1990).
Ivo Brešan (postmodernizam 1936.-2017.): dramski tekstovi: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja,
Nečastivi na Filozofskom fakultetu, Smrt predsjednika kućnog savjeta 1979., još drama: Svečana
večera u pogrebnom poduzeću (1980), Arheološka iskapanja kod sela Dilj (1981), Anera (1984),
Viđenje Isusa Krista u kasarni VP 2507 (1984), Hidrocentrala u Suhom dolu (1985), Veliki manevri u
tijesnim ulicama (1990), Potopljena zvona (1994), Utvare (1998), Nihilist iz Vele Mlake (1998), Gnjida
(1999); sabrane drame: npr. Groteskne tragedije, Nove groteskne tragedije; pikarski roman Ptice
nebeske, roman Ispovijedi nekarakternog čovjeka (1996), romani Astaroth (2001), Država Božja 2053
(2003) i Vražja utroba (2004), još romani: Kockanje sa sudbinom (2002), Gorgone (2006), Katedrala
(2007), Ništa sveto (2008), Prokletnici (2010) i Sedam stuba do trona (2012); dvije povijesne
komedije: Ledeno sjeme I Stani malo, Zvonimire.
Jo Pestum (eigentlich Johannes Stumpe, njemački 1936 - 2020) Schriftsteller und Filmautor, vor allem als
Kinder- und Jugendbuchautor bekannt. Pestums erste Krimiserie um den Düsseldorfer Kommissar
Katzbach erschien Ende der 1960er Jahre. In den 1970er Jahren veröffentlichte er die Krimiserie Luc
Lucas (um einen ehemaligen Kölner Kriminalkommissar, der mit seiner Familie „Do“, „Renate“ und
„Martin“ auf den „Rabenhof“ zieht, um dort Pferde zu züchten). In den 1980er Jahren folgte die
Serie N & K. Die Detektive.Drugi krimi nizovi: Geschichten vom Paul, Der Pferdehof im Münsterland,
Die Großstadtfüchse, Weihnachtskrimi-Reihe. Od ostalih npr. Zeit der Träume. Die sechs Wahrheiten
über Peter. Er wirkte in den 1990ern an vielen Drehbüchern des ZDF-Kinderserien-Klassikers
Siebenstein (mit Adelheid Arndt) mit. Der Kater zeigt die Krallen=Mačak pruža kandže.
Mario Vargas Llosa NN (peruanski, latinsko-američki boom, postmodernizam, novi realizam 1936.-):
erotska proza; memoar Kao riba u vodi: sjećanja – El pez en el agua: memorias 1993.; prvi roman
Grad i gušteri (La ciudad y los perros, 1963); roman Zelena kuća (La casa verde, 1965), politički
roman Razgovor u Katedrali (Conversación en la Catedral, 1969), roman Pantaleón i posjetiteljice
 (Pantaleón y las visitadoras, 1973), roman Tetka Julija i piskaralo (La tía Julija y el escribidor, 1977),
polifonijski roman-rijeka Rat za kraj svijeta (La guerra del fin del mundo, 1981), romani s erotskim
motivima/erotski romani Pohvala pomajci (Elogio de la madrastra, 1988) I njegov svojevrsni
nastavak Don Rigobertove bilježnice (Los cuadernos de Don Rigoberto, 1997); roman Jarčevo slavlje
(La fiesta del chivo, 2000); roman Travesuras de la niña mala (The Bad Girl, 2007); studije o
stvaralaštvu pisaca npr. García Márquez: povijest bogoubojstva – García Márquez: historia de un
deicidio, 1971; drame; publicistička djela na razne teme: Pisma mladome piscu – Cartas a un joven
novelista, 1997, Jezik strasti – El lenguaje de la pasión, 2000., Civilizacija spektakla – La civilización
del espectáculo, 2012.
Ismail Kadare (albanski 1936.-): roman General mrtve vojske (1963.); zbirke pjesama Industrijski san
(Ëndra industriale, 1960), Bilješke o mojem naraštaju (Shënime për brezin tim, 1961), Moje stoljeće
(Shekulli im, 1961), Na što misle ove planine (Përse mendohen këto male, 1964), Vrijeme (Koha,
1976); povijesni romani Tvrđava (Kështjella, 1970), Glavni grad u studenom (Nëntori i një kryeqytet,
1975), Velika zima (Dimri i madh, 1973), Sumrak stepskih bogova (Murgu i perëndive të stepës,
1981); roman Od prosinca do prosinca (Nga një dhjetor në tjetrin, 1991) + još romana: Chronicle in
Stone (Kronikë në gur), Broken April (Prilli i thyer), The Three-Arched Bridge (Ura me tri harqe), The
Palace of Dreams (Pallati i ëndrrave), The Concert (Koncert në fund të dimrit), The File on H (Dosje H:
roman), The Pyramid (Piramida), Elegy for Kosovo (Tri këngë zie për Kosovën), Spring Flowers, Spring
Frost (Lulet e ftohta të marsit), The Successor (Pasardhësi), Agamemnon's Daughter (Vajza e
Agamemnonit), The Blinding Order (Qorrfermani), The Fall of the Stone City (Darka e Gabuar), The
Accident (Aksidenti), The Ghost Rider (Kush e solli Doruntinën?), Twilight of the Eastern Gods
(Muzgu i perëndive të stepës), A Girl in Exile (E penguara), The Traitor's Niche (Kamarja e turpit),
zadnji- autobiografski roman: Lutka: portret majke (Kukulla) 2017.; zbirke priča, novele, eseji
Richard Bach (1936.-): moderna bajka u obliku novele Galeb Jonathan Livingston 1970.; roman- kultna
knjiga mladih Amerikanaca Illusions: The Adventures of a Reluctant Messiah (Prividi: pustolovine
kolebljivog Mesije 1977); možda roman Bijeg od sigurnosti: pustolovina duha 1995.; meditativna
proza Dar krila 1989.; pripovijest o starom i isluženom zrakoplovu iz 1929. i jednom pilotu Dvokrilac
1990.; metafizički roman Let iznad oblaka (Hypnotizing Maria 2009.); ?autobiografska priča Most
preko vječnosti: ljubavna priča 1989.; kratka priča Ne postoji mjesto koje se zove Predaleko 1998.;
dječja knjiga Spasioci na moru 2002.; roman One: A Novel 1989.
Don (Donald Richard) DeLillo (američki iz talijanske obitelji iz Molisea 1936.-): romani: White Noise
(Bijela buka 1985), Libra (1988), Mao II (1991), Underworld (1997), Cosmopolis (2003), Americana:
roman, Umjetnica tijela: roman (The Body Artist (2001)), zbirka kratkih priča The Angel Esmeralda;
romani dalje: End Zone (1972), Great Jones Street (1973), komični roman Ratner's Star (1976),
Players (1977), Running Dog (1978), The Names (1982), Falling Man (2007), Point Omega (2010),
Zero K (2016); drame: The Day Room (first production 1986), Valparaiso (first production 1999),
Love-Lies-Bleeding (first production 2005), The Word for Snow (first production in 2007); eseji:
"American Blood: A Journey through the Labyrinth of Dallas and JFK" (1983) "American Blood: A
Journey through the Labyrinth of Dallas and JFK" (1983), "Salman Rushdie Defense" (1994), "The
Artist Naked in a Cage" (1997) , "The Power of History" (1997), "A History of the Writer Alone in a
Room" (1999), "In the Ruins of the Future" (Dec 2001)
Bessie Amelia Emery Head (južnoafrička I bocvanska 6 July 1937 – 1986) Though born in South Africa, is
usually considered Botswana's most influential writer. She wrote novels, short fiction and
autobiographical works that are infused with spiritual questioning and reflection. Notable works:
autobiographical novels When Rain Clouds Gather, A Question of Power, Fa Maru a Pula a
kgobokana. Head also published a number of short stories, including the collection The Collector of
Treasures (1977). She published a book on the history of Serowe, the village she settled in, called
Serowe: Village of the Rainwind. Her last novel, A Bewitched Crossroad (1984), is historical, set in
 19th-century Botswana. She had also written a story of two prophets, one wealthy and one who
lived poorly called "Jacob: The Faith-Healing Priest". A novel The Cardinals (published
posthumously), set in South Africa.
Divna Zečević (folkloristica-etnologinja I književna povjesničarka 1937.-2006.): Život kao voda hlapi :
izbor iz dnevnika 1961-2006. (2017.); zbirke poezije Netremice (1976), Pjesme i fragmenti (1990) i
Autoportret s dušom (1997); monografija Dragojla Jarnević (1985); istraživala je fenomen hrvatske
pučke književnosti (posebice pučko nabožno štivo i njegov utjecaj na svakodnevno pripovijedanje)
Nedjeljko Fabrio (postmodernizam-novopovijesni roman, počeo u krugovaško vrijeme, letrizam,
suvremenost 1937.-2018.): drame: Reformatori, 1967, Admiral Kristof Kolumbo, 1968, Čujete li
svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara?, 1969, Meštar, 1970, Kralj je pospan, 1971,
Magnificat, 1978); novelistika: Partite za prozu, 1966, Labilni položaj, 1969, Lavlja usta, 1978,
Izabrane pripovijetke, 1990.; postmodernistički romani: postmodernistička historiografska
metafikcija- povijesni i obiteljski (genealoški) roman i roman o sazrijevanju: Jadranska trilogija:
Vježbanje života (1985) i Berenikina kosa (1989) + roman Triemeron (2002); postmodernistički
roman o Domovinskom ratu Smrt Vronskog — Deveti dio Ane Karenjine Lava Nikolajeviča Tolstoja.
Romanzetto alla russa (1994); nekoliko knjiga ogleda i kritika o književnim, općekulturnim,
kazališnim i glazbenim temama: Odora Talije, 1963; Kazalištarije, 1987; Koncert za pero i život, 1997;
Maestro i njegov šegrt, 1997; Ruža vjetrova: sjeverojadranski i drugi eseji, 2003; Orfejeva djeca,
2008., Studije I eseji, Apeninski eseji 1969.
Thomas Ruggles Pynchon (američki, postmodernizam 1937.-): romani: V (1963), Dražba predmeta 49
(The Crying of the Lot 49, 1966), Duga gravitacije (Gravity’s Rainbow, 1973), Vineland (1990), Mason
& Dixon (1997), Protiv dana (Against the Day, 2006), Urođeni porok – Inherent Vice, 2009.; nekoliko
novela Dugo naukovanje (Slow Learner, 1985), zadnji roman: Bleeding Edge 2013.
Volker Ludwig, eigentlich Eckart Hachfeld (1937.-) ist ein deutscher Dramatiker und Theaterleiter.
Zusammen mit seinem Bruder entstand das erste Kindertheater-Stück Stokkerlok und Millipilli.
Seitdem gilt Volker Ludwig als Begründer des modernen Kindertheaters. Seit 1962 ist er freier
Schriftsteller und von 1965 bis 1971 war er Leiter des von ihm gegründeten Reichskabarett. Dieses
verstand sich als Teil der außerparlamentarischen Opposition. Neben Dieter Kursawe, Detlef Michel
und Volker Kühn gehörte Volker Ludwig zu dessen Hauptautoren. Angeregt durch die APO-
Kinderläden gründete Ludwig 1969 ein emanzipatorisches Theater für Kinder. Ab 1972 wurde es
unter dem Namen GRIPS Theater bekannt. Es entwickelte sich zum wichtigsten deutschsprachigen
Kinder- und Jugendtheater. Auf dem Programm standen ausschließlich Eigenproduktionen, die in
fast 40 Sprachen übersetzt wurden. Die 1986 uraufgeführte musikalische Revue Linie 1 unter der
Regie von Wolfgang Kolneder wurde zu einem der größten Erfolge des Grips-Theaters, von
zahlreichen bundesdeutschen Theatern nachgespielt und von Reinhard Hauff verfilmt. Die
Theaterstücke Volker Ludwigs wurden bisher über 1500 mal in 47 Ländern und 42 Sprachen
nachinszeniert und circa 40 mal vom Fernsehen aufgezeichnet. Die Kinderlieder erschienen in mehr
als 500 Anthologien, Lieder- und Schulbüchern und auf circa 40 Schallplatten. Npr. Kinderstück
Maximilian Pfeiferling (mit Carsten Krüger) 1969.
Raymond Carver (američki, američka tradicija kratke priče 1938.-1988.): zbirke kratkih priča Hoćeš li,
molim, ušutjeti, molim te? (Will You Please Be Quiet, Please?, 1976), O čemu govorimo kad
govorimo o ljubavi (What We Talk About When We Talk About Love, 1981), Katedrala (Cathedral,
1984) s istoimenom poznatom kratkom pričom - "Cathedral" is generally considered to be one of
Carver's finest works - i Odakle zovem (Where I’m Calling From, 1988); zbirke pjesama: Zimska
nesanica (Winter Insomnia, 1970), Gdje se voda spaja s drugom vodom (Where Water Comes
Together with Other Water, 1985)
Mirko Kovač (hrvatski, srpski I crnogorski, postmodernizam 1938.-2013.): romani: proza Gubilište, 1962,
kratki roman Životopis Malvine Trifković, 1971, Vrata od utrobe, 1978, Kristalne rešetke, 1995,
 Rastresen život, 1996); zbirke pripovijedaka Rane Luke Meštrevića, 1971. (dopunjeno izdanje 1980. s
pripovijetkom Slike iz porodičnog albuma Meštrevića), Ruganje s dušom, 1976, Nebeski zaručnici,
1987.; zbirke eseja Evropska trulež, 1986, publicistički tekstovi Bodež u srcu, 1995, Cvjetanje mase,
1997., s F. Davidom: Knjiga pisama 1992–1995 (1998.); + roman Moja sestra Elida 1965., roman
Ruganje s dušom 1976., roman Uvod u drugi život (1983.); romaneskni memoari "Vrijeme koje se
udaljava" posthumno
Zvonimir Milčec (Zagrepčanin 1938.-2014.): feljtoni Zadnja pošta Zagreb (1973), Pozdravi doma (1975),
Pozdrav iz Zagreba (1986), Zagreb je inače lijep (2001), Fakat Zagreb (2004), Seniori (2005), Volite li
Zagreb (2007), Moj zagrebački rukopis (2007), Zagrepčani i vaši i naši (2008); korespondencija A.
Šenoe i njegove supruge Slavice Galantni Zagreb (1989), dokumentarističke knjige o Zagrebu
Povratak bana (1990), Zagreb gastro (1992), Zagrebačka linija fronte (1992), Zagrebački
gradonačelnici (1993); fikcionalna proza bliska feljtonima: romani za odrasle U Zagrebu prije podne,
1973, Čovjek od novina, 1997. i zbirka Tekuće priče (2002), romani za djecu Zvižduk s Bukovca, 1975,
Posljednji zvižduk, 1980, Priča o novinama, 1981. I Tajna krvavog nosa
Zvonimir Majdak (razlogovac, proza u trapericama ili tzv. frajerska proza- ?postmodernizam,
suvremenost 1938.-2017.): proza u trapericama- kultni roman Kužiš, stari moj (1970.); romani Bolest
(1964), Kćerka (1985), Starac (1988), Lugarnica (1990) i Krevet (1990), još romani: Stari dečki (1975) i
Gadni parking (1980), još još romani: Pazi, tako da ostanem nevina, 1971; Marko na mukama, 1977;
Biba, okreni se prema zapadu, 1982., još još još romani: Tiha jeza, 1975; Muška kurva, 1986; Umrijeti
u Tuškancu, 1992; Tajna trga N, 1993., još Kupanje s Katarinom 1978., Ženski bicikl 1978., u stilu
pornografskih romana: Baršunasti prut, 1987, Gospođa, 1988, Ševa na žuru, 1989, Ponovo sam
nemoralna i pokvarena, 1996, Želim još puno puta, 2001, Fircigerice, 2010.; knjige lirike Tip na
zelenoj livadi i Ukleti motociklist
Alojz Majetić (proza u trapericama- ?postmodernizam 1938.-): proza u trapericama Čangi (1963)
zabranjen >> Čangi off Gottoff 1970. s dokumentima iz tiska o zabrani; Afroditin ključ 2018.;
pjesnička zbirka Dijete s brkovima priča (1956), pjesnička zbirka Otimam 1963.; romani za
djecu/mlade Omiški gusari, 1981., i urbana tematika Glavata priča, 1996.; pjesme Kako uspjeti u
životu (1977); pjesme o Domovinskom ratu Tkači jedara, 1997, Vrata iza pučine, 1998); radijske i
televizijske drame Kamo brzaš stari, 1971, Škola za frajere, 1973, Zajamčeno bezbolno, 1977,
Sjećanje na zavičaj, 1995, Zvona za ptice, 1995.; blog-roman Bestjelesna 2007. (2004. počeo
objavljivati na internetu); pripovijetke More bačeno u nebo (Digitalno more = dvije proze pisane na
internetskom blog-servisu) 2005.; roman s D. Trputec Glasovi ispod površine 2009.; poezija: knjige
pjesama: Tkači jedara, Odmicanje pučine
Branislav Glumac (modernizam, proza u trapericama, suvremenost, današnjica 1938.-): roman bez
interpunkcije Zagrepčanka (1974.); novelističke zbirke Posljednji živi mrtvac, 1965; Pohvatajte male
lisice, 1966; Živjeti kao čovjek, 1975., zbirka kratkih priča Moj budući otac osjeća da ga gledam 2017.;
noviji romani Pasji praznik, 1980., Pokusni čovjek, 1991., + Brijeg hijena, 1998.; Odmrzlo ljeto,
2012.; ? roman Soba kao zavičaj; poezija: Pjesme (zajednička knjiga: Peta strana svijeta / Branislav
Glumac, str. 5-26., Žur u crnogoričnoj vili / Zvonimir Majdak, str. 27-48., Ponovo će se popeti more /
Alojz Majetić, str. 49-69.), 1960., Otok, 1960., Unutrašnji pejzaži, 1966., Žut pra konj, 1976., Ljubavna
režanja, 1977., (4 izdanja, prevedena na francuski i engleski jezik), Leglo, 1981., novija poezija:
Završna dionica, 2004., Ljekarna od vremena, 2007., Ispisnica: izbrane pjesme: (1958.–2008.), 2008.,
Kazaljke oko očiju, 2009., UpotriJebni naPici, 2011., »Otišla je kao Lara« 2018.; drame: monodrame:
Naopako, ITD, Zagreb, 1979.; Za dom spremni, Jazavac, Zagreb, 1993.; Jezičina, Tvornica, Zagreb,
2003., drama Ko je ’ko u Hrvatskoj, Vidra, Zagreb, 1998.; memoarski zapisi i razgovori: Svi moji ljudi,
1987., Sjećanja na ljude (145 sjećanja na ljude (o)smijeh. hranu. alkohole. duhan..., 2008. I Nova
sjećanja na ljude..., 2011.), Razgovori sa slikarima – oko, ruka, kist, 2005., polemike Kritika hrvatske
»književne kritike« (1982), autobiografija Cjediljka za perfekt
Ngũgĩ wa Thiong'o (Gikuyu pronunciation: [ᵑɡoɣe wá ðiɔŋɔ] (born James Ngugi, kenijski 1938.-) novels,
plays, short stories, and essays, ranging from literary and social criticism to children's literature.
Writes primarily in Gikuyu, formerly wrote in English. He is the founder and editor of the Gikuyu-
language journal Mũtĩiri. A short story The Upright Revolution: Or Why Humans Walk Upright. A
novel form of theatre in his native Kenya – a landmark play, Ngaahika Ndeenda: Ithaako ria
ngerekano (I Will Marry When I Want) (1977, 1982), co-written with Ngugi wa Mirii. Novels: Weep
Not, Child (1964), The River Between (1965), A Grain of Wheat (1967, 1992), Petals of Blood (1977),
Caitaani Mutharaba-Ini (Devil on the Cross, 1980), Matigari ma Njiruungi, 1986, itd. Short story
collections: A Meeting in the Dark (1974), Secret Lives, and Other Stories, (1976, 1992), Minutes of
Glory and Other Stories (2019). Plays: The Black Hermit (1963), This Time Tomorrow (three plays,
"The Rebels", "The Wound in the Heart" and "This Time Tomorrow") (c. 1970), The Trial of Dedan
Kimathi (1976). Essays: Homecoming: Essays on African and Caribbean Literature, Culture, and
Politics (1972), Writers in Politics: Essays (1981), Decolonising the Mind: The Politics of Language in
African Literature (1986), Moving the Centre: The Struggle for Cultural Freedom (1993), Penpoints,
Gunpoints and Dreams: The Performance of Literature and Power in Post-Colonial Africa (The
Clarendon Lectures in English Literature 1996), Oxford University Press, 1998, Secure the Base:
Making Africa Visible in the Globe (2016). Memoirs: Detained: A Writer's Prison Diary (1981),
Dreams in a Time of War: a Childhood Memoir (2010), In the House of the Interpreter: A Memoir
(2012), Birth of a Dream Weaver: A Memoir of a Writer's Awakening (2016), Other nonfiction:
Education for a National Culture (1981), Barrel of a Pen: Resistance to Repression in Neo-Colonial
Kenya (1983), Mother, Sing For Me (1986), Writing against Neo-Colonialism (1986), Something Torn
and New: An African Renaissance (2009), Globalectics: Theory and the Politics of Knowing (2012),
Children's books: Njamba Nene and the Flying Bus (translated by Wangui wa Goro) (Njamba Nene na
Mbaathi i Mathagu, 1986), Njamba Nene and the Cruel Chief (translated by Wangui wa Goro)
(Njamba Nene na Chibu King'ang'i, 1988), Njamba Nene's Pistol (Bathitoora ya Njamba Nene, 1990),
The Upright Revolution, Or Why Humans Walk Upright, Seagull Press.
Dubravko Horvatić (razlogovac 1939.-2004.): zbirke pjesama Groznica (1960), Zla vojna (1963), Bedem
(1968), Crna zemlja (1970), Bašćina (1982., npr. Glas pretka I Bugaršćica), Svjetionik (1999),
Neprohodne magle (2001), proza: zbirke novela Dar Gospodara tame (1987), Olovna dolina (1989);
knjige eseja Slike, kipovi, usudi (1972), Zrcalo zbilje (1986), Nepostojeći hrvatski pisci (1993); putopisi
Hrvatska i druge zemlje (1964), Knjiga o Herceg-Bosni (1990); publicistički tekstovi Skaska o suživotu
(1992), Ime zla (1994), Hrvatska na stratištu (2000), knjige za djecu: pjesme I priče za djecu Stanari u
slonu; o povijesti hrvatske karikature Ples smrti – antologija hrvatskog likovnog humora, 1975.;
roman Junačina Mijat Tomić; drama Sveti Juraj I Zmaj 1978. (knjiga Sveti Juraj I zmaj 1978. s tri
drame: Atenska tiranija, Sveti Juraj I zmaj, I Ban Khuen-Héderváry). Stjepan kralj I vila, legenda, priča
na temelju narodne predaje.
Pajo Kanižaj (1939.-2015.) pjesnik, humorist, satiričar. Najbolje iz poezije/kajkavske pjesme: I onda neš
pil (1995); za djecu: pjesme za djecu: knjige poezije: Prsluk pucam (1976), Šarabara (1976), 3čave
pjesme (1993), Čudo u djetetu (2002); roman Zapisi odraslog limača (1978), priče Kad sam bio
odrastao (1983), Druge i treće priče (1995), dramski tekstovi za djecu i mladež: E, moj Gorane
(1975), Tata, udajem se za crnca (1978), Oprez lijevo, oprez desno (1981), Minica (1985), Šarabara
(1986), Prvi cvjetni rat, Djevojčica i neman – prema priči I. Brlić-Mažuranić, radio-drame I radio
komedije za djecu, scenarij za cjelovečernji animirani film Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997) M.
Blažekovića prema romanu I. Brlić-Mažuranić; za odrasle: pjesme Jedna stvar na P. (1988.), kajkavske
pjesme Kralju Tomislavu (1971.), haiku pjesme Srhovi (1995.), izbor pjesama Osmjesi i
podsmjehavanja (2007.), epigrami Grebigrami (1997.), humoristično-satirička proza Prometej s
Golog otoka (2005.), satirički zapisi Čuvajte mi mjesečinu (2005.), satiričke priče i aforizmi Na golom
otoku (1967.), aforizmi Jedi bližnjega svoga (1970.), aforizmi Naprijed u rikverc (1988.), aforizmi na
 njemačkom Friss deinen Nächsten (1989.), izbor iz stvaralaštva za odrasle i djecu na hrvatskom i
slovačkom Autobiografia aforizmy inezmy (1999.)
Amos Oz (pravo prezime Klausner, izraelski 1939.-2018.): svojevrsna bajka Iznenada u dubini šume
(Pit’om be’omek ya–ya’ar, 2005); kontroverzni politički eseji: npr. politički eseji U zemlji Izraelovoj
(Po ve-sham be-Eretz Israel, 1983), Israel, Palestine and Peace: Essays 1994., esej "How to Cure a
Fanatic" 2006., zbirka eseja Under This Blazing Light 1979.; romani Negdje drugdje, možda (Makom
aher, 1966), Moj Michael (Mikha’el sheli, 1968), Crna kutija (Kufsah shehora, 1987), Ne reci: noć (Al
tagidi layla, 1994), Priča o ljubavi i tmini (Sipur al ahava ve-hoshe, 2002), Rimovanje života i smrti
(Haruzei hahayim vehamavet, 2007), Panther in the Basement (1995), A Perfect Peace (1982); zbirke
pripovijedaka Šakalova zemlja (Artsot ha-tan, 1965), Na smrt (Ad mavet, 1971); Suddenly in the
Depth of the Forest (A Fable for all ages) (2005); memoar A Tale of Love and Darkness (2002)
Margaret Atwood (kanadska, postmodernizam 1939.-): antiutopijski roman Sluškinjina priča (The
Handmaid’s Tale, 1985); zbirke pjesama npr. Igra kruga (The Circle Game, 1966); romani o
suvremenome kanadskom životu iz ženske perspektive: Jestiva žena (An Edible Woman, 1969), Život
prije čovjeka (Life Before Man, 1979), feministička kritika moderne civilizacije u romanu Izranjanje
(Surfacing, 1972); roman Modrobrada (The Robber Bride, 1993); studija o kanadskom identitetu
Preživljavanje – Survival, 1971., postmodernistička historiografska metafikcija- romani: Alias Grace
(1996), Slijepi ubojica (The Blind Assasin, 2000), Penelopijada (The Penelopiad, 2005) I Surfacing
1972. I poezija: The Journals of Susanna Moodie; romaneskna trilogija MaddAddam Trilogy: Oryx
and Crake (spekulativna fikcija) 2003, The Year of the Flood (Godina potopa 2009), MaddAddam
(2013); distopijski roman The Handmaid's Tale (spekulativna fikcija); roman Cat's Eye 1988.; kratke
priče, poezija, o pisanju.
Seamus Justin Heaney [hi:'ni] NN (irski Sjeverna Irska, 1939 – 2013) pjesnik I dramatičar. Still recognised
as one of the principal contributors to poetry in Ireland during his lifetime. Zasniva svoje zrelo
pjesništvo na povijesnim implikacijama jezika i riječi, ušao je u živi društvenopolitički kontekst svoje
domovine. Univerzalizira njezine dramatične nacionalne i kulturne sukobe, kao umjetnik koji te
sukobe zna prevladati bez odricanja od nacionalnog identiteta. To mu je postignuće donijelo 1995.
Nobelovu nagradu. Djela - zbirke Smrt prirodnjaka (Death of a Naturalist, 1966), Vrata u tamu (Door
into the Dark, 1969), Prezimljavanje (Wintering Out, 1972), Sjever (North, 1975), Postaje (Stations,
1975), Preokupacije (Preoccupations, 1980), Izabrane pjesme 1965–75 (Selected Poems 1965–1975,
1980), Nove izabrane pjesme 1966–87 (New Selected Poems 1966–1987, 1990), Videći stvari (Seeing
Things, 1991), Ljudski lanac (Human Chain, 2010), eseji Vladavina jezika (The Government of the
Tongue, 1988) i dr. Na osobit se način bavi engleskim jezikom kakav se govori u Irskoj.
Angela Carter (postmodernizam, magični realizam, pikarsko 1940.-1992.): roman Trgovina čarobnih
igračaka (The Magic Toyshop, 1967); roman Strast nove Eve – The Passion of New Eve, 1977.,
roman Noći u cirkusu – Nights at the Circus, 1984. i roman Mudrice – Wise Children, 1991.; zbirke
priča Krvava ložnica (Bloody Chamber, 1979); zbirka kratkih priča Fireworks: Nine Profane Pieces
(1974); feministička stajališta u eseju Sadeovska žena: vježba iz kulturne povijesti (The Sadeian
Woman: An Exercise in Cultural History, 1979); nefikcija Nothing Sacred: Selected Writings (1982);
nefikcija Shaking a Leg: Collected Journalism and Writing (1997); zbirka dramskih djela I radio-
tekstova, jedan libreto I drugo The Curious Room; kontroverzni tv-dokumentarac The Holy Family
Album
Josif Aleksandrovič Brodski (Brodskij) NN (ruski 1940.- 1996.): pjesnik: zbirke pjesama: Spomen na T. S.
Eliota – Pamjati T. S. Eliota 1967., Rimske elegije (Rimskie elegii, 1982), Postaja u pustinji –
Ostanovka v pustyne, 1973., Konec Prekrasnoj Epohi, 1977., "Dio govora" 1980., "Božićne pjesme"-
Nativity Poems (2001.), Historija dvadesetog vijeka (1986.), Prema Uraniji (1988), So Forth (1996.),
poema za djecu Discovery (1999.); Velika elegija za Johna Donnea (Bol’šaja elegija Džonu
 Donnu, 1963.), esej I pjesma u prozi Vodeni žig – Watermark, 1992., esej: Manje od jednog (1986),
On Grief and Reason: Essays 1995.
Kazimir Klarić (1940 – 2019) Urednik Dramskoga programa na Radio Zagrebu do umirovljenja 1994. Pisao
je humoristično-satirične romane (Na tri noge, 1971; Kolut natrag, 1972; Pasji svatovi, 2000), u
kojima kroz životnu priču glavnog lika Pupara analizira suvremenu društvenu problematiku, i
pripovijetke (Svi na led, 1977; Unutrašnji neprijatelj, 1981; Akupunktura za samoupravljače, 1987;
Uskrs pod zidom i druge priče, 2002). Pisao je i za djecu (romani: Mrnjau, grizu me, 1973; Imam rep,
1973; Afrička jaja iznenađenja, 1994). Velik uspjeh postigao je i kao scenarist televizijskih drama i
komedija Kratka noć (1971), Izjava (1973), Samac (1973), Unutrašnje rezerve (1987), serija Punom
parom (1978), Pozitivna nula i Ne daj se, Floki! (1979), radiodrame Majstori (1997), Konopac (1998) i
dr. Crv sumnje (2003) zbirka je humorističnih bilježaka objavljivanih u Vjesniku, a Godina nemilosrđa
(2005) roman o prijelazu iz socijalističkog sustava u višestranačje.
Tito Bilopavlović (naznake proze u trapericama 1940.-): pripovijetke za djecu I romani za mladež: knjige
pripovijedaka za djecu Paunaš (1978) i Filipini iza ugla (1988), romani za mladež Otmica Labinjanki
(1988) i Čitaj, gospodine balavče (2002); zbirke pjesama Pijesku već oplakanom (1967), Vrt za
prijatelje (1969), Exodus (1971), Lov na uzvanike (1974), Dvorska luda i ostala rodbina (2000), knjige
pripovijedaka Plavuša i atleta (1974), Stid (1980), Škola za sjećanje (1984), naznake proze u
trapericama roman Ciao, slinavci, 1977.; zbirka kolumni-feljtona Graditelji ruševina (2002)
John Maxwell Coetzee NN (južnoafrički pisac engleskog izraza 1940.-): roman Zemlja sumraka
(Dusklands, 1974), romani U srcu zemlje (In the Heart of the Country, 1977), Čekajući barbare
(Waiting for the Barbarians, 1980), Život i doba Michaela K. (Life and Times of Michael K, 1983.);
roman Foe (1986); roman Doba željeza (Age of Iron, 1990); roman Gospodar Petrograda (The Master
of Petersburg, 1994), roman Sramota (Disgrace, 1999.); romaneskna autobiografska trilogija
Dječaštvo: prizori iz provincijalnog života (Boyhood: Scenes from Provincial Life, 1997), Mladost:
prizori iz provincijalnog života II (Youth: Scenes from Provincial Life II, 2002), Ljetno doba
(Summertime, 2009); društveno angažirani esejist: knjige ogleda Bjelačko pismo: o književnoj kulturi
u Južnoj Africi (White Writing: On the Culture of Letters in South Africa, 1988) i Dvostruko
podcrtano: eseji i intervjui (Doubling the Point: Essays and Interviews, 1992); izabrana
korespondenciju s Paulom Austerom Ovdje i sad: pisma 2008–11. – Here and Now: Letters 2008–11,
2013., razgovori o umjetnosti, psihoterapiji i psihoanalizi s Arabellom Kurtz sabrani u Dobra priča:
prepiske o istini, fikciji i psihoterapiji (The Good Story: Exchanges on Truth, Fiction and
Psychotherapy, 2015); + romani Elizabeth Costello 2003, Slow Man 2005., romani The Childhood of
Jesus 2013, pa The Schooldays of Jesus 2016.; roman Diary of a Bad Year 2007., metafikcijska novela
o pravima životinja The Lives of Animals 1999.
Gao Xingjian NN (kineski 1940.- I slikar, apsurd-eksperimentalno kazalište-avangarda) novelist,
playwright, critic, screenwriter, director. Začetnik kineske avangardne književnosti. Istaknutim
predstavnikom kineskoga modernizma postaje 1980–87., objavljuje velik broj novela, eseja i drama.
U dramama modernim književnim izrazom upozorava na proturječnosti kineskoga društva (Drame –
Xijuji, 1985). Napustio je Kinu 1987. i otada živi u Francuskoj, gdje je napisao svoj najpoznatiji roman
Dušna planina (Lingshan, 1990). Drama Druga obala (Bj’an, 1986) - openly criticised the
government's state policies, Moje shvaćanje kazališta (Ma conception du théâtre, 1986), drama
Bijeg (Taowang, 1990), drama Između života i smrti (Shengsijie, 1991), roman Knjiga osamljena
čovjeka (Le Livre d’un homme seul, 2000), eksperimentalna drama Absolute Signal 1982., apsurdna
drama The Bus Stop 1983., drama Wild Man 1985. - openly criticised the government's state policies
Jean-Marie Gustave Le Clézio [ləklezjọ'] NN (francuski 1940.-) novel, short story, essay. Subject: exile,
migration, childhood, ecology. Pozornost privukao romanom Zapisnik (Le Procès-verbal, 1963),
uspoređivanim s ranim djelima J.-P. Sartrea i A. Camusa. Sljedeći romani Potop (Le Déluge, 1966),
Rat (La Guerre, 1970) i Divovi (Les Géants, 1973). Stil mu postaje smireniji, npr. u romanu Pustinja
 (Désert, 1980). Romani Tragač za zlatom (Le Chercheur d’or, 1985), Onitsha (1991) te Zlatna ribica
(Poisson d’or, 1997), svi s likovima u potrazi za identitetom, kao i u putopisu Putovanje na otok
Rodrigues (Voyage à Rodrigues, 1986). Ostala značajnija djela: Groznica (La Fièvre, 1965), Terra
amata (1967), Onostrana putovanja (Voyages de l’autre côté, 1975) i Meksički san (Le Rêve
mexicain, 1988).
Niko Grafenauer (slovenski 1940.-) pjesnik, esejist. Polazi od uvjerenja da je pjesništvo do kraja
zloupotrijebljeno od ideologije pa je u pjesništvu ostao samo još jezik, koji izražava otuđenje i
praznoću bivanja. Pjesnik u rječničkome fondu traži tzv. zaumnu vrijednost i time dolazi do svježih i
novih lirskih struktura. Tako razotkriva suvremene egzistencijalne dileme, dok u stilskome smislu
stvara vrlo individualan pjesnički iskaz. Glavne zbirke: Stiska jezika (1965), Štukature (1975),
Palimpsesti (1984), Izbrisi (1989), Otisci (Odtisi, 1999) i Noćenja (Nočitve, 2005). Piše i eseje o
sadržajnim i oblikovnim posebnostima suvremene lirike te osebujnu liriku za djecu i mladež,
modernističkoga senzibiliteta. U namjeri da se približi najmlađoj čitateljskoj publici, napisao je velik
broj slikovnica npr. Životinje u polju, Životinje u dvorištu, Životinje u šumi. Osim slikovnica, pisao je i
dječje zbirke pjesama: Što je na kraju svijeta, Abeceda, Usred polja crven mak, Pedalj muž, Što sunce
najviše voli. Osim slikovnica i zbirki pjesama za djecu, pisao je i pripovijetke za djecu, od kojih je
najveću popularnost stekla pripovijetka Malena koja dolazi. Pripovijetka je to koja se odlikuje
figurama i osjećajima koji su obilježili pjesnikove zbirke pjesama za djecu.
Mladen Trnski (1941.-2008.) knjige Prokletstvo historije (1984.) i Pod tuđim zastavama i orlovima
(1990.), surađivao: Hrvati – slike iz ratničke prošlosti (1993.). Autor stripova (Čuvaj se senjske ruke,
Prvi kralj, Stari Slaveni, Turci pod Klisom, Povijest konjice), a u Novigradu Podravskome objavljen mu
je strip Komarnički knez Velimir (2020.). Tekstovi u Politikinom zabavniku 1980-ih o ratničkoj
povijesti Hrvata. Jedan od njih govori o Legendi o Picokima (Stazama naše prošlosti: Pile iz topa, br.
1463, 11. I. 1980., 9-11).
Tomaž Šalamun (slovenski, avangardno pjesništvo 4. 7. 1941.-2014.): zbirke pjesama Poker, 1966;
Smisao pelerine – Namen pelerine, 1968; Hodočašće za Maruškom – Romanje za Maruško, 1971;
Bijela Itaka – Bela Itaka, 1971; Amerika, 1972; Arena, 1973; Sokol, 1974; Imre, 1975; Druidi, 1975;
Turbine, 1975; Praznik, 1976; Zvijezde – Zvezde, 1977; Metoda anđela – Metoda angela, 1978;
Povijest je svjetla narančasta – Zgodovina svetlobe je oranžna, 1979; Tragovima divljači – Po sledeh
divjadi, 1979; Maske, 1980; Balada za Metko Krašovec, 1981; Glas, 1983; Sonet o mlijeku – Sonet o
mleku, 1984; Soy realidad, 1985; Ljubljansko proljeće – Ljubljanska pomlad, 1986; Mjera vremena –
Mera časa, 1987; Živa rana, živi sok, 1988; Dijete i jelen – Otrok in jelen, 1990; Ambra, 1995; Knjiga
za mojega brata, 1997; Crni labud – Črni labod, 1997; Kaj je kaj, 2005.
Ludwig Bauer (1941.-): romani: novopovijesni (neo-historijski) roman Kratka kronika porodice
Weber (prvo izdanje Sarajevo, 1990.; treće izdanje Zaprešić, 2007.), Biserje za Karolinu 1997.,
Partitura za čarobnu frulu 1997., satirični roman Prevođenje lirske poezije, Don Juanova velika ljubav
i mali balkanski rat 2003., dokumentaristički roman Zapisi i vremena Nikice Slavića 2007. o Golom
otoku, Patnje Antonije Brabec 2008., Zavičaj, zaborav 2010.: progon nedužnih Nijemaca, pretežno
Podunavskih Švaba iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, Karusel 2011., romaneskna stilizacija
Bauerove autobiografije Toranj kiselih jabuka 2013., suvremeni pikarski roman Seroquel ili
Čudnovati gospodin Kubitschek 2015., Šoferi 2017.: nemoć međunarodne zajednice da brzo i
djelotvorno riješi krizu raspada Jugoslavije, roman distopija Muškarac u žutom kaputu 2018.:
stvaranje nove države na prostoru raspada Ukrajine, i to na području Galicije i Bukovine, odnosno
nekadašnje Zakarpatske Rusije; knjige za djecu; poezija.
Veselko Tenžera (Prozor, BiH, 10. II. 1942 – 1985., I novinar). Njegove su kritike iznimne estetske
vrijednosti, a pokazuju Tenžerinu intelektualnu oštrinu i imaginativnost. Osudivši objektivnu,
akademsku kritiku, zauzimao se za subjektivan pristup književnom djelu (Makar se i posvađali, 1988;
Želja za dobrim kupanjem, 1992; Preživljuje dobro pisanje, 1995; Šok običnosti, 1997). Pisao je i
 feljtone koji se odlikuju jezičnom elegancijom i duhovitošću (skupljeni u knjigama Miting, 1977; En
passant, 1978; Zašto volim Zagreb, 1987). Pisma Ivani (1995) posmrtno je objavljena zbirka pisama
što ih je pisao svojoj ženi za služenja vojske (1967–68), a o raznolikim temama (od ljubavnih do
filozofskih). U knjizi Sloboda u rezervatu (2012) prikupljeni su tekstovi što ih je 1972–75. objavljivao
u Vjesniku i Startu. Tenžera je autor i dvaju dramskih tekstova (Pijani svetac, 1968., i Svejedno
svejedno, 1970), koji su izvedeni na zagrebačkom i bečkom radiju.
Erica Jong (američka 1942.-): ženska erotska proza: roman Strah od letenja (Fear of Flying, 1973); roman
Sveženski blues (Any Woman’s Blues, 1990), roman Fanny (1980), roman Serenissima (1987), roman
Izmišljanje sjećanja (Inventing Memory, 1997), roman o pjesnikinji Sapfo Sapfin skok (Sappho's Leap,
2003); + nastavak od Fear of Flying: How to Save Your Own Life (1977) and Parachutes and Kisses
(1984); nefikcija Fear of Fifty: A Midlife Memoir (1994)
Isabel Allende (čileanska, nekad magični realizam, MOŽDA NIJE KVALITETAN PISAC 1942.-): romani The
House of the Spirits (La casa de los espíritus, 1982) and City of the Beasts (La ciudad de las bestias,
2002); memoar Paula (1995), memoar The Sum of Our Days 2008.; roman Island Beneath the Sea
2010., roman El cuaderno de Maya (Maya's Notebook) 2011.
Peter Handke NN (austrijski, postmodernizam, suvremenost, književna grupa Forum Stadtpark 1942.-):
dramski tekst Psovanje publike (Publikumsbeschimpfung, 1966), roman Pokućarac (Der Hausierer,
1967), novele Pozdrav nadzornomu odboru (Begrüssung des Aufsichtsrats, 1967), drama Kaspar
(1968), zbirka pjesama Unutrašnji svijet izvanjskog svijeta unutrašnjosti (Die Innenwelt der
Aussenwelt der Innenwelt, 1969) drama/pantomima sastavljena od didaskalija: Štićenik hoće biti
tutor (Der Mündel will Vormund sein, 1969), roman Strah golmana pred jedanaestercem (Die Angst
des Tormanns beim Elfmeter, 1970), drama Kas preko Bodenskoga jezera (Der Ritt über den
Bodensee, 1971), proza Pouka brda Sainte-Victoire (Die Lehre der Sainte-Victoire, 1980); putopis
Pravda za Srbiju (Eine winterliche Reise zu den Flüssen Donau, Save, Morawa und Drina oder
Gerechtigkeit für Serbien, 1996); esej Die Tablas und Daimiel: Ein Umwegzeugenbericht zum Prozess
gegen Slobodan Milošević 2004.; sudjelovao u pisanju scenarija za film Nebo nad Berlinom - Der
Himmel über Berlin 1987.; pripovijetke: autobiografska pripovijetka Kindergeschichte (Detinja
povest) 1981, Wunschloses Unglück (1972), Der kurze Brief zum langen Abschied (Kratko pismo za
dugo rastajanje 1972), dramska djela Die Unvernünftigen sterben aus (1974), Der Ritt über den
Bodensee (erschienen 1971), roman Die Stunde der wahren Empfindung (Trenutak pravog osjećaja
1975), prvi dnevnik Das Gewicht der Welt. Ein Journal (1975–1977), pripovijetka Langsame
Heimkehr (Spor povratak kući) 1979., das dramatische Gedicht Über die Dörfer (Kroz sela) 1981., die
Mordgeschichte=roman Der Chinese des Schmerzes 1982/83, der epische Roman Die Wiederholung
(1986), pjesma Gedicht an die Dauer 1986.; pripovijetka Nachmittag eines Schriftstellers 1987., dalje
dnevnik Die Geschichte des Bleistifts (1976–1980), Phantasien der Wiederholung (1981–1982), Am
Felsfenster morgens (1982–1987), zadnji dio dnevnika Gestern unterwegs. Aufzeichnungen
November 1987 bis Juli 1990, kratka pripovijetka Noch einmal für Thukydides (1990), pripovijetka
Versuch über die Jukebox (1990), esej Abschied des Träumers vom Neunten Land (1991), "Versuch
über die Müdigkeit", Versuch über den geglückten Tag. Ein Wintertagtraum (1991), Die
Theaterstücke (1992), drama Die Kunst des Fragens (1994), roman Mein Jahr in der Niemandsbucht.
Ein Märchen aus den neuen Zeiten (1994) drama Die Stunde, da wir nichts voneinander wußten. Ein
Schauspiel (1992), drama Spiel vom Fragen oder die Reise ins sonore Land, drama Spuren der
Verirrten 2007., pripovijetka «Die morawische Nacht» 2008., drama Die schönen Tage von Aranjuez,
roman Mein Jahr in der Niemandsbucht (1994), roman Der Bildverlust oder Durch die Sierra de
Gredos (2002)
Luko Paljetak (1943.-): za djecu: pjesme za djecu: zbirka humorističkih I šaljivih pjesama Miševi i mačke
naglavačke, 1973., Slastičar orangutan, 1982., Ledomat tata, 1985., Roda u drugom stanju, 1988.,
Priče iz male sobe, 1989., Lavice na kavici, 1990., Duhovi sa Strahurna, 1995., Izabrane pjesme za
 djecu, 1996., dramski tekstovi I igrokazi za djecu; priče za djecu Priče iz male sobe 1989., proza za
djecu Zvezda Danica (slov.) 1992.; za odrasle: prve dvije zbirke pjesama Nečastivi iz ruže, 1968. I
Najbliži konac svijeta, 1968., zbirke pjesama Životinje iz Brehma I druge pjesme, zbirka pjesama
Nevidljiva zastava, ludistička zbirka pjesama Kockice za staru damu (1975), zbirke pjesama Pjesni na
dubrovačku (1984), Sandosten forte (1987) i Singerica pod snijegom (1994), zbirka poezije Strpljivo
stepenište – sonetni vijenac 2001., pjesme Crna kronika 2006., haiku poezija Perunika u boci 1987.,
uglazbljene pjesme: U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani
Dubrovnik; prvi roman - fikcionalni dnevnik dubrovačke plemkinje C. Zuzorić Skroviti vrt 2004., proza
Pojmovnik Malog čovjeka 2001., kratke priče Grenlandski leptiri 2006.; kazališne i radiodrame za
odrasle, dramski komad Poslije Hamleta 1997., farse Tri farse, drama Orfeuridika, eseji I likovne
kritike Slike s izložbe 1992., monografija Nevenka Arbanas 1997. (znanstveni rad/studija)
Hrvoje Hitrec (postmodernizam-novopovijesni roman 1943.-): za djecu: ciklus dječjih romana o
Smogovcima: Smogovci (1976), Smogovci i strašni Bongo (1987), Zbogom, Smogovci (1989),
Smogovci i biće iz svemira, (1993), Smogovci u ratu (1994), roman za djecu o ekološkoj problematici
Eko Eko (1978),+ roman za djecu Humandel 2007.; za odrasle: hrvat. polit. povijest 20. St. -
romaneskna trilogija Kolarovi 2004.: društveno-politički roman Ljubavi na crnom baršunu 1987.,
Ljubavi na crvenom baršunu i In fine, roman o 19. St. Što Bog dade i sreća junačka (2010), roman o
18. st. Špilberk (2016), roman s temom iz Domovinskoga rata Hrvatska Bogorodica (1996), i roman o
Nikoli Zrinskom Samo sreća, ništa drugo (2018), +roman Manijak: humoristični roman 1978.,
znansteno-fantastični roman Ur 1982., prvijenac na tragu proze u trapericama Pustinjakov pupak
1974. Piše i preradbe klasičnih djela iz hrvatske književnosti (Priča o Osmanu, 1977. – prerada
Gundulićevog Osmana; Petrica Kerempuh, 1980; Priče iz Držića, 2000; Najljepše priče hrvatske
renesanse, 2002; Priče iz hrvatske starine, 2003. i dr.)
Ljudmila Ulicka - Lyudmila Evgenyevna Ulitskaya (ruska, današnjica 1943.-): roman Daniel Stein,
prevoditelj (Даниэль Штайн, переводчик) 2006.; prva novela Sonechka (Сонечка) 1992.; obiteljsko-
medicinski roman Kazus Kukockoga (The Kukotsky Enigma-Казус Кукоцкого, 2001); roman Zeleni
šator (зеленый шатер, 2010); roman Iskreno vaš, Šurik (Искренне Ваш Шурик, 2003); obiteljska
saga Jakovljeve ljestve (Лестница Якова, 2015); roman Veseli sprovod (Веселые похороны, 1997);
zbirka pripovijedaka Girls (Девочки, 2002); pripovijetka The fugitive; drame Russian Jam and Other
Plays (Русское варенье и другое, Moscow, 2008); roman Medea and Her Children (Медея и ее
дети, 1996); zbirka priča The People of Our Tsar (Люди нашего царя, Moscow, 2005); zbirka priča
Women's Lies (Russian title 'Through Line', Сквозная линия, 2003)
Ivan Lovrenović (1943.-): knjiga lirskih proza Obašašća i basanja (1975), roman Putovanje Ivana Frane
Jukića (1977), roman Liber memorabilium (1994), knjiga eseja Labirint i pamćenje: kulturnohistorijski
esej o Bosni (1989), Ex tenebris: sarajevski dnevnik (1994), Bosna, kraj stoljeća (1996), Unutarnja
zemlja: kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine (1998) i Bosanski Hrvati: esej o agoniji
jedne europsko-orijentalne mikrokulture (2002), Skice, lajtmotivi, eseji, 1986., Welt ohne Brücke –
Svijet bez mosta, eseji, Berlin 1994., Labirint i pamćenje, kulturnopovijesni esej o Bosni, 1989, Duh iz
sindžira (članci, eseji, polemike), 2005., Poslije kraja (kronike), 2005.
Michael Ondaatje (kanadski književnik nizozemskoga, tamilskog i sinhalskoga podrijetla Šri Lanka 1943.-)
poet, fiction writer, essayist - autobiography novelist, editor, and filmmaker. One of Canada's most
renowned living authors. U Kanadi, kao i u vlastitome podrijetlu, nalazi stalne poticaje za
propitivanje sukobâ i protuslovljâ fluidnoga transnacionalnog identiteta, u koji su inkorporirane
kolonijalna prošlost i postkolonijalna sadašnjost. Književnu karijeru započeo je zbirkom pjesama
Slasna čudovišta (The Dainty Monsters, 1967), a nastavio pjesmama okupljenima u zbirke Hladetina
od štakora (Rat Jelly, 1973), Ljuštilac cimeta (Cinnamon Peeler, 1989) i Rukopis (Handwriting, 1998) i
dr. Knjiga Sabrana djela Billyja Kida (The Collected Works of Billy the Kid, 1970) osebujan je kolaž
stihova, kratkih proza, intervjua, fotografija i praznih stranica, u kojem u američku povijest i legendu
 o Williamu Bonneyju zvanom Billy the Kid (Mlađahni Billy) upisuje posve vlastitu priču. Značajna mu
je i proza Obiteljsko naslijeđe (Running in the Family, 1982), autobiografski spoj stvarnoga putopisa i
putovanja u osobnu i obiteljsku povijest, te romani Engleski pacijent (The English Patient, 1992),
kojim je postigao svjetsku slavu (film u režiji Anthonyja Minghelle, 1996), Anilin duh (Anil’s Ghost,
2000) i Mačji stol (The Cat’s Table, 2011). Romani Divisadero, In the Skin of a Lion, Coming Through
Slaughter, Warlight. Autor je kazališnih komada, književnih kritika te urednik nekoliko antologija
kanadske književnosti. Ondaatje has been an important force in "fostering new Canadian writing"
with two decades commitment to Coach House Press (around 1970–90) - an independent Canadian
publishing company located in Toronto, Ontario, which publishes experimental poetry, fiction,
drama and non-fiction and is particularly interested in writing that pushes at the boundaries of
convention.
Keith Richards (glazbenik – gitarist Rolling Stonesa 1943.-): memoar Život (Life) 2009., 2014: Gus & Me:
The Story of My Granddad and My First Guitar.
Louise Glück NN (američka, puno ime Louise Elisabeth Glück, 1943.-) pjesnikinja. Jedna od najistaknutijih
suvremenih američkih pjesnikinja, čija je poezija, s općim temama duševne boli, traume, gubitka,
smrti, kao i majčinstva, žudnje i prirodnoga obnavljanja, nadahnuta životnim iskustvima te iskazana
neposrednim, odmjerenim i suspregnutim pjesničkim jezikom, rijedak primjer uspjela spoja
ispovjednog i misaonog pjesništva. Trajno je obilježena spoznajom o smrti starije sestre, umrle prije
njezina rođenja, narušenim odnosima s roditeljima te dugogodišnjim bolovanjem od anoreksije, što
su važne teme njezina pjesništva. U debitantskoj zbirci Prvorođeno (Firstborn, 1968) zaokupljena je
motivima smrti, propadanja, poraza, neuspjeha, gađenja i gnjeva. Tek se drugom zbirkom, Kuća u
močvari (The House on Marshland, 1975), s temom neumoljivosti, ali i utjehe prirodnih i životnih
ciklusa, istaknula kao pjesnikinja jedinstvena glasa, pronašavši ga u izraženijem odmaku od
osobnoga, smirenijim registrima te naglasku na neizrečenome. Opsesivnoj temi smrti vraća se u
zbirci Silazna figura (Descending Figure, 1980), osobito u triptihu istoga naslova s motivom
preminule sestre, te pjesmama o umirućoj djeci (Utopljena djeca – The Drowned Children),
pronašavši utjehu u gladi (Posveta gladi – Dedication to Hunger), važnome simbolu žudnje za nikad
ostvarivom ispunjenošću, koji se u njezinu pjesništvu vezuje uz mogućnost umjetničkoga stvaranja.
Zbirka Ahilejev trijumf (The Triumph of Achilles, 1985), serija izrazito autobiografski fundiranih
suzdržanih elegija o fikcionalnoj pjesnikinji te njezinoj mlađoj sestri i majci koje žaluju obiteljske
gubitke Ararat (1990). Najradikalniju (de)konstrukciju lirskoga subjekta ostvarila je pak u svom
najistaknutijem djelu Divlji iris (The Wild Iris, 1992). Zbirke Meadowlands (1997), Vita Nova (1999),
Averno (2006). Zbirke Sedam doba (The Seven Ages, 2001) i Seoski život (A Village Life, 2009), zbirka
Vjerna i vrla noć (Faithful and Virtuous Night, 2014) konvencionalnijoj lirici supostavlja lirsko-epske
tekstove, na granici pjesme u prozi, čime je ostvarila najhibridnije djelo dotad. Osim knjige sabranih
pjesama Pjesme: 1962–2012 (Poems: 1962–2012; 2012), objavila je i dvije zbirke eseja – Dokazi i
teorije: ogledi o poeziji (Proofs & Theories: Essays on Poetry, 1994) i Američka originalnost: ogledi o
poeziji (American Originality: Essays on Poetry, 2017), o pojavama u američkome pjesništvu i o
djelima za nju formativnih pjesnika (R. M. Rilke, Robert Pinsky, Stephen J. Dobins i dr.). U Hrvatskoj
su joj 2020. objavljene Izabrane pjesme (prijevod Petar Opačić).
Dubravka Oraić Tolić (1943.-): pjesničke zbirke Oči bez domovine (1969), Urlik Amerike (1981) i
Palindromska apokalipsa (1993) – uklopila se u obzor tzv. pjesništva postmodernističkog obrata (igre
jezičnom građom, citatnost). Epistolarni roman Doživljaji Karla Maloga (2018) ironijski je roman
pisan kroz dječju perspektivu. Peto evanđelje (2016) donosi putopisne zapise iz Izraela i Palestine
prožete kulturološkim i književnim reminiscencijama. Eseji, o kulturi: Književnost i sudbina, 1995.,
npr. Smeće (u Dvadeseto stoljeće u retrovizoru (2000.) - Riječ je, zapravo, o neobičnom esejističkom
leksikonu glavnih natuknica prošle i današnje epohe (od književnosti do turizma, od fotografije do
feminizma, od Titanica do Černobila), u nizu središnjih simbola, emblema i metafora 20. stoljeća,
 primjerice, automobil, avion, Berlinski zid, bolest, Coca-Cola, crkva, Černobil, dada i Lenjin, euro,
feminizam itd.). Akademsko pismo (2011)- opsežan teorijsko-metodički priručnik o retorici znanosti i
pisanju znanstvenih radova.
W. G. Sebald Sebald (pravo ime Winfried Georg Max Sebald 1944 - 2001 England) Er erlangte durch
Werke wie Romane Die Ringe des Saturn und Austerlitz ab den 1990er Jahren größere Bekanntheit.
Aufsehen erregte auch die Kontroverse um seine Auslassungen zur Rolle von Alfred Andersch
während der Zeit des Nationalsozialismus. First novel Schwindel. Gefühle (1990). A 1992 collection
of narratives Die Ausgewanderten.
Florence Onyebuchi "Buchi" Emecheta OBE (nigerijska-britanska 1944 – 2017) Wrote plays and an
autobiography, as well as works for children. She was the author of more than 20 books, including
novels: Second Class Citizen (1974), The Bride Price (1976), The Slave Girl (1977) and The Joys of
Motherhood (1979). A novel In the Ditch.
Bernhard Schlink (1944.-): erster Nicht-Kriminalroman Žena kojoj sam čitao (Der Vorleser) 1995.;
kriminalistička trilogija: s Walterom Poppom roman Selbs Justiz, nakon njega sam još Selbs Betrug I
Selbs Mord; Kriminalroman Die gordische Schleife; die Erzählsammlung Liebesfluchten 2000. (npr.
die Erzählung Der Andere); roman Die Frau auf der Treppe 2014.
Alice Walker (američka 1944.-): romani The Color Purple (1982), Meridian (1976), The Third Life of
Grange Copeland (1970), The Temple of My Familiar, Possessing the Secret of Joy; autobiografske
kratke priče The Way Forward Is With a Broken Heart; meditacije o preklapanju duhovnost I politike
The Cushion in the Road: Meditation and Wandering as the Whole World Awakens to Being in
Harm's Way, zbirka pjesama The World Will Follow Joy Turning Madness into Flowers (New Poems)
Botho Strauß (postmodernizam 1944.-): drame Hipohondri (Die Hypochonder, 1972), Trilogija
ponovnoga viđenja (Trilogie des Wiedersehens, 1976), Park (Der Park, 1983), Posjetitelji (Besucher,
1988), Završni zbor (Schlusschor, 1991), Luda i njegova žena večeras u Pancomediji (Der Narr und
seine Frau heute abend in Pancomedia, 2001); esejistička proza Fragmenti nejasnoće (Fragmente
der Undeutlichkeit, 1989); kontroverzni roman Der junge Mann (1984); erstes längeres Gedicht (75
Seiten): Diese Erinnerung an einen, der nur einen Tag zu Gast war; esej Beginnlosigkeit (1992), esej
Anschwellender Bocksgesang 1993.; esej Der Konflikt 2006.; Stück Die Schändung 2005.-2006.; Die
Nacht mit Alice, als Julia ums Haus schlich (Erzählung, 2003); 41 Kalendergeschichten Mikado
(Kurzgeschichten 2006.); erste Novelle: Die Unbeholfenen 2007.; Essay: Der Maler löst den Bann
(2008); Stück Leichtes Spiel. Neun Personen einer Frau 2009.; Stück Groß und klein; die Glosse Der
letzte Deutsche 2015., Das Sparschwein (Drama, 1987), komad Sieben Türen 1988., Jeffers-Akt I und
II (Drama, 1998); Kurzprosa Paare, Passanten 1981.; autobiografski tekst Herkunft. 2014.; eseji:
Wollt ihr das totale Engineering? 2000, Man muß wissen, wie die Sonne funktioniert 2005, Was
bleibt von Handke? 2006., Heideggers Gedichte 2008., Uns fehlt ein Wort, ein einzig Wort 2011.;
novela Die Widmung (1977); drama Kalldewey, Farce (1981); književne vinjete Wohnen, dämmern,
lügen (1994); play after the homecoming cantos of the Odyssey Ithaka (1996); fragmentary scenes
and dreamlike imagery Oniritti Höhlenbilder (2016); esej "Das letzte Jahrhundert des Menschen.
Was aber kommen wird, ist Netzwerk. Bemerkungen zu Sein und Zeit" (1999); Die eine und die
andere (Drama, 2005).
Patrick Modiano [mɔdjanọ'] NN (francuski 1945.-) Romanopisac. Privukao pozornost već prvim romanom
La Place de l’Étoile (1968), provokativnom kritikom antisemitizma. Od daljnjih romana izdvajaju se
Prigradski bulevari (Les Boulevards de ceinture, 1972), Žalobna vila (Villa triste, 1975), Ulica mračnih
dućana (Rue des boutiques obscures, 1978), Jedna mladost (Une jeunesse, 1980), Izgubljena četvrt
(Quartier perdu, 1985), Kolovoške nedjelje (Dimanches d’août, 1986), Svadbeno putovanje (Voyage
de noces, 1990), Dora Bruder (1994). Scenarij filma Lacombe Lucien (1974) L. Mallea.
Sue Townsend (puno ime Susan Lillian, engleska 1946 – 2014). Kao petnaestogodišnjakinja prekinula
školovanje te potom obavljala različite poslove (prodavačica, namještenica u hotelu i dr.). Književnu
 je karijeru započela kao dramatičarka: Womberang (1979), Dnevni boravak (Dayroom, 1981), Tražiti
riječi (Groping for Words, 1983), Uho, grlo, nos (Ear, Nose and Throat, 1988) i dr. Popularnost među
čitateljstvom u Velikoj Britaniji i svijetu stekla je ciklusom od devet romana o prerano sazrelom
tinejdžeru Adrianu Moleu, kultnome fikcijskome junaku, osobito 1980-ih: Tajni dnevnik Adriana
Molea: (13 ¾ god.) (The Secret Diary of Adrian Mole, Aged 13 ¾, 1982), Novi jadi Adriana Molea (The
Growing Pains of Adrian Mole, 1985), Adrian Mole na pragu zrelosti: intimne ispovijesti Adriana
Alberta Molea (The True Confessions of Adrian Albert Mole, 1989), Adrian Mole i mali vodozemci
(Adrian Mole and the Small Amphibians, uz prva tri romana objavljeno u knjizi Adrian Mole: od
djeteta do čovjeka – Adrian Mole: From Minor to Major, 1991), Adrian Mole: godine divljine (Adrian
Mole: The Wilderness Years, 1993), Adrian Mole: godine kapučina (Adrian Mole: The Cappuccino
Years, 1999), Adrian Mole i oružje za masovno uništenje (Adrian Mole and the Weapons of Mass
Destruction, 2004), Izgubljeni dnevnici Adriana Molea (1999–2001) (The Lost Diaries of Adrian Mole,
1999–2001, 2008), Adrian Mole i nemoćne godine (Adrian Mole: The Prostrate Years, 2009).
Poigravajući se strukturom dnevničkih zapisa, ti humoristični romani istodobno prikazuju
svakodnevicu i obiteljske teškoće britanskog mladića te društvene prilike onodobne Velike Britanije,
osobito iskazane u kritici tačerizma. Pisala je i romane o kraljevskoj obitelji (Kraljica i ja – The Queen
and I, 1992; Kraljica Camilla – Queen Camilla, 2006), knjige eseja (Javne ispovijesti sredovječne žene
– The Public Confessions of a Middle-Aged Woman, 2001) i dr.
Nada Mihelčić (1946.-2015.): piše za djecu I mlade: prvi roman Bilješke jedne gimnazijalke 2001.; roman
Zeleni pas, 2009.; svojevrsni nastavak Gimnazijalke Napokon brucošica, 2012.; knjiga za djecu Pričice
i pjesmice iz daleke Afrike, 2012., 4 priče Medalja za hrabrost, 2014., priča-roman za tinejdžere
Edbin, 2014. Roman za mlade Draga mama.
Daša Drndić (današnjica 1946.-2018.): prozna djela: romani: Sonnenschein 2007., roman Belladonna,
2012., kratka proza "Put do subote" (1982.), roman "Kamen s neba" (1984.), roman "Marija
Częstohowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu" (1997.), roman "Canzone di guerra: nove
davorije" (1998.) > roman "Totenwande" (2000.) > prozni diptih "Doppelgänger": pripovijesti «Artur i
Isabella» i «Pupi» (2002.), roman "Leica format" (2003.), roman "April u Berlinu" (2009.) i roman
"EEG" (2016.), "After Eight: književni ogledi" (2005.), "Feministički rukopis ili politička parabola:
drame Lillian Hellman" (2006.)
Pavao Pavličić (postmodernizam, borhesovac-fantastičar, današnjica 1946.-): fantastičarsko: zbirka
pripovijedaka Vilinski vatrogasci; programatski tekst fantastičara - zbirka novela/kratkih proza Lađa
od vode 1982.; novele (kriminalističke?) Dobri duh Zagreba; knjige pripovijesti Radovi na krovu
(1984.), Skandal na simpoziju (1985.), Kako preživjeti mladost (1997.) i Otrovni papir (2001.);
kriminalistički romani: Plava ruža 1977., Stroj za maglu 1978., Umjetni orao 1979., Press 1980.,
Pjesma za rastanak 1982., Rakova djeca 1988., Mrtva voda 2000., Krvnik u kući 2004., Zmijska
serenada 2005., Žive igračke 2009., Krvna veza 2014., Crveno pile, 2014., Tajno ime, 2015., Tri petka
u travnju, 2015; napeti triler Hladna fronta, 2016., triler s fantastikom Pokora, 1998. ǁǁ drugi romani:
Večernji akt; roman u 1. Licu – moguća autobiografija Krasopis, 1987, Koraljna vrata, 1990, roman
Škola pisanja, 1994, autobiografski roman Diksilend, 1995.; romani Slobodni pad, Rupa na nebu;
roman Muzej revolucije (2013); roman Eter, roman Čelični mjesec, autobiografski roman Nevidljivo
pismo, 1993, roman Zaborav, 1996; roman Numerus Clausus 1998.; roman Salon za plakanje, 2017;
roman Pohvala starosti, 2018.;; dječji roman: Trojica u Trnju; ǁǁ početno autobiografsko: prve priče
Suncokret i Dar govora 1968, memoarski zapis Dunav (1983) i roman Trg slobode (1986); proza-
dijelom autobiografska Šapudl, 1995, Kruh i mast, 1996, Vodič po Vukovaru, 1997., Vesele zgode
djeda i bake (2000.), Vukovarski spomenar (2007.); memoari Bilo pa prošlo: autobiografski zapisi,
2011., Narodno veselje, 2013; feljtoni Zagrebački odrezak, Inventura (1989.), Prolazna soba (1992.),
Leksikon uzaludnih znaja (1995.); pisma upućena slavnim ženama iz kulturnog života ili junakinjama
poznatih književnih djela Rukoljub (1995); eseji Sve što znam o krimiću, 1990., Svoj svome (1992.),
 pisma Rukoljub (1995., 2001.), esej Ulica me odgojila (2004.); znanstveno bavljenje književnošću:
Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti 1979., Književna genologija 1983., Stih u drami I drama u
stihu 1985., Sedam interpretacija 1986., Poetika manirizma 1988., Stih I značenje 1993., Barokni stih
u Dubrovniku 1995, Moderna hrvatska lirika, 1999, Hrvatski dramski stih, 2000, Barokni pakao:
rasprave iz hrvatske književnosti, 2003, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, 2008, Moderna
alegorija, 2014; 2000.
Elfride Jelinek NN (austrijska, feminizam-društvena kritika-postdramatsko kazalište 1946.-): roman mi
smo mamac baby! (wir sind lockvögel baby!), roman Michael. Dječja knjiga za djetinjasto društvo
(Michael. Ein Jugendbuch für die Infantilgesellschaft, 1972); romani s autobiografskim elementima
Ljubavnice (Die Liebhaberinnen, 1975) i Pijanistica (Die Klavierspielerin, 1983); najprovokativniji
roman Naslada (Lust, 1989), sličan roman Požuda (Gier, 2000); roman Die Kinder der Toten 1995.; +
roman Die Ausgesperrten 1980., roman Oh Wildnis, oh Schutz vor ihr 1985.; Neid. Privatroman
(Envy. Private novel published only on the author's website) 2007/2008.; prozno djelo rein GOLD.
ein bühnenessay 2013., tekst o ženskoj seksualnosti „Lust“ (1989)
drame Što se dogodilo otkako je Nora napustila muža? (Was geschah, nachdem Nora ihren Mann
verlassen hatte? 1979), Burgtheater. Posse mit Gesang (1985), Bolest (Krankheit, 1987), „Raststätte“
(1994), „Stecken, Stab und Stangl“ (1996), trilogija U Alpama (In den Alpen, 2002), Zimsko putovanje
(Winterreise, 2011); Ein Sportstück (Sports Play), Prinzessinnendramen: Der Tod und das Mädchen I-
III und IV-V 2002. npr. Jackie; MACHT NICHTS– Eine Kleine Trilogie des Todes 2001.; Das Werk 2003.;
Reichnitz (Der Würgeengel) 2008.; + Clara S, musikalische Tragödie 1982., Krankheit oder Moderne
Frauen. Wie ein Stück 1987., Das Schweigen 2000, Der Tod und das Mädchen II 2000; Bambiland
2003., Die Kontrakte des Kaufmanns. Eine Wirtschaftskomödie 2009.; drama o Guantanamu Babel
Julian Patrick Barnes (postmodernizam 1946.-): ciklus humornih detektivskih romana: Duffy, 1980, Grad
muljatora – Fiddle City, 1981, Cipelarenje – Putting the Boot In, 1985, Otići dovraga – Going to the
Dogs, 1987.; romani: s frankofilskim motivima: U podzemnoj (Metroland, 1980), Prije nego me
upoznala (Before She Met Me, 1982), osebujan spoj biografije, pripovjedne proze, književnoga
komentara, eseja i leksikografije Flaubertova papiga (Flaubert’s Parrot, 1984), roman Povijest svijeta
u 10 i 1/2 poglavlja (A History of the World in 10 1/2 Chapters, 1989), roman Pretresanje (Talking It
Over, 1991) i nastavak Ljubav, itd. (Love, etc., 2000), događaji u Istočnoj Europi nakon pada
komunizma: romann Dikobraz (The Porcupine, 1992); francuske teme:-zbirka novela Preko La
Manchea (Cross Channel, 1996), engleski nacionalni mitologemi: roman Engleska, Engleska (England,
England, 1998), povijesni roman Arthur i George (Arthur & George, 2005), roman o Šostakoviču
"Šum vremena" (2016.).; memoarski zapisi Nema razloga za strah (Nothing to Be Frightened Of,
2008), romani Slutnja kraja (The Sense of an Ending, 2011), Šum vremena (The Noise of Time, 2016)
Philip Pullman (1946.-): trilogija fantastičnih romana Njegova mračna građa/Njegove tamne tvari:
Northern Lights (Polarna svjetlost/Polarno svjetlo 1995), The Subtle Knife (Čudesni nož/Tanki bodež
1997), i The Amber Spyglass (Jantarni dalekozor 2000), fantastična trilogija Book of dust (Knjiga o
prahu): samo prvi dio preveden: Divlja 2017. (La belle sauvage), drugi dio 2019 The Secret
Commonwealth; kratki ilustrirani roman za djecu Satni mehanizam 1998….
Stan Lauryssens (1946.-): Dalí and I – Dali I ja
Kathy Acker (službeno ime Karen, američka, postmodernizam, seks-pozitivni feminizam 1947.-1997.):
romani: prvi roman Djetinjasti život crne tarantule (The Childlike Life of The Black Tarantula (By the
Black Tarantula): Some Lives of Murderesses, 1973), Velika očekivanja (Great Expectations, 1982),
Krv i crijeva u srednjoj školi (Blood and Guts in High School, 1984), Don Kihot (Don Quixote, 1986), U
spomen identitetu (In Memoriam to Identity, 1990), pripovijetke Moja majka: demonologija (My
Mother: Demonology, 1993); short story New York City in 1979 ; drugi roman I Dreamt I Was a
Nymphomaniac: Imagining 1974., chapbook Hello, I'm Erica Jong 1982., roman Empire of the
Senseless 1988, Literal Madness: Three Novels: Florida, Kathy Goes to Haiti I My Death My Life
 by Pier Paolo Pasolini; Hannibal Lecter, My Father (ponovno već izdana djela npr. puni tekst njene
opere The Birth of the Poet, intervju sa Sylvereom Lotringerom, urednikom Semiotext(e)-a 1991),
zadnji roman Pussy, King of the Pirates 1996.
Octavia Estelle Butler (american 1947 –2006 SF) A science fiction author. Butler's first work published
was "Crossover" in the 1971 Clarion Workshop anthology. She also sold the short story "Childfinder"
to Harlan Ellison for the anthology The Last Dangerous Visions. A short fiction collection Bloodchild
and Other Stories. A series of novels that would later be collected as the Patternist series:
Patternmaster (1976),  Mind of My Mind (1977), Survivor 1978, Wild Seed, Clay's Ark. Her best-
selling novel, Kindred (1979).
Tahir Mujičić, Boris Senker, Nino Škrabe (letrizam ili fonička poezija, sva trojica 1947.-): zajedno pisali
drame 1971.-1985.:
sva trojica: Novela od stranca ili Firenze, stanotte sei gala (1975.), Vitezovi otrulog stola, 1973; O’Kaj,
1974; Novela od stranca, 1977; Priobalni triptih ili Domagojada, 1975; Kavana »Torso«, 1978;
Glumijada, 1979; Hist(o/e)rijada, 1983; Trenk iliti Divji baron, 1985.;
dvojica - Tahir Mujičić I Boris Senker: Fric i pjevačica, 1993. I Požar vlasti ili Gorite li hrvatski, 1994.;
cabaretski igrokaz Bratorazvodna parnica 1991.
> Tahir Mujičić: drame Cactus Story, 1985; Gradovanje, 1986.; kazališne kritike, eseji, scenariji i
pjesme Kokot u vinu, 1994, Irski Iranec i iranski Irec: svehrvatska pjesmarica, 2000, Zvonjelice für
Cvite: /sonetna kapunjera/ 2004, Primopredaja ili Divljim Tahiristanom, 2004, Vlaška 99, 2009.;
roman Budi Hamlet, pane Hamlete! (2012)
> Boris Senker: drame: Pinta Nova, Pulissej, Gloriana, Cabaret &TD, Fritzspiel, /P/lutajuće glumište
majstora Krona, Istarske štorice, 5 Hick-Star Top Girls, Podvala Ludosti; djela iz teatrologije
(znanstveni radovi, studije, eseji i članci o hrvatskoj i svjetskoj dramskoj književnosti i kazalištu, s
naglaskom na XX. st.): Redateljsko kazalište (1977), Sjene i odjeci (1984), Kazališni čovjek Milan
Begović (1985), Begovićev scenski svijet (1987), Pogled u kazalište (1990), Hrvatski dramatičari u
svom kazalištu (1996), Zapisi iz zamračenog gledališta (1996), Kazališne razmjene (2002), Pozornici
nasuprot (2003), Bard u Iliriji (2006), Uvod u suvremenu teatrologiju (I–II, 2010–13), Teatrološki
fragmenti: o suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu (2011)
> Nino Škrabe: drame: Dedek Kajbumščak, 1986, Nema frke, 1988, Suđenje Fašniku, 1989, Lady
Šram, 1991, Isus u snack-baru, 1991, Pomoćnica Marija, 1992, Vama vu spomen, gospon Šafranek,
1994, Sjećanje na Georgiju, 1996, Svoj na svome, 1996, Idu svati, mlade ni, 2001.; publicistika:
Western – filmovi, ljudi, legende, 1979.
Stjepan Tomaš (?borhesovac-fantastičar, novopovijesni roman, današnjica 1947.-): knjiga pripovijedaka
Odnekud dolaze sanjari 2001.; romani za djecu: "Dobar dan, tata" 1987., kraći roman "Moljac i noćni
čuvar" 1982., "Halo, ovdje komandosi" 1991. i "Moj tata spava s anđelima" 1992. (kasnije
nadopunjen kao "Mali ratni dnevnici" 1993. > govor mržnje prema Srbima?), “Pas koji je čitao s
usana“ 2001. i „Gudački kvartet iz Bostona“ 2008.; zbirke pripovijedaka: "Tko kuca otvorit će mu se"
1975., "Smrtna ura" 1983., "Sveti bunar" 1972., prozni triptih "Anđeli na vrhu igle" 1993., “Život u
provinciji” 1989., „ Židovski spomenik“ 2006., „Razgovori s obraćenikom i druge priče”, zbirka kratkih
priča za novine Oporuka i druge novinske priče 2018. (npr. Priča o ljubavi, Čovjek koji je volio ptice,
Krletka); romani: novopovijesni roman "Zlatousti" 1993., omladinski roman "Građani u prvom
koljenu" 1975., "Taninska četvrt" 1980., „Srpski bog Mars“ 1995., „Emigranti“ 1998. i „Guslač od
marcipana“ 2004.; kriminalistički roman Dječak koji je volio ptice 2019., zbirka priča Oporuka i druge
novinske priče 2018., zbirka priča Razgovori s obraćenikom: i druge priče 2016.
Salman Rushdie (engleski, indijskog porijekla, postmodernizam, maijski realizam, postkolonijalna
književnost, današnjica 1947.-): višeznačna priča o stjecanju indijske neovisnosti- roman Djeca
ponoći (The Midnight’s Children, 1981), roman Stid (Shame, 1983), roman Sotonski stihovi (The
Satanic Verses, 1988), duga parabola o opasnostima pripovijedanja - priča za djecu Haroun i more
 priča (Haroun and the Sea of Stories, 1990), palimpsestni roman Maurov posljednji uzdah (The
Moor’s Last Sigh, 1995), roman Tlo pod njezinim nogama (The Ground Beneath Her Feet, 1999), +
romani Bijes (Fury, 2001), Klaun Shalimar (Shalimar the Clown, 2005), Firentinska čarobnica (The
Enchantress of Florence, 2008), roman-priča za djecu Luka i vatra života (Luka and the Fire of Life,
2010); zbirka pripovijedaka Istok, Zapad (East, West, 1994); putopis Jaguarov osmijeh: putovanje
Nikaragvom (The Jaguar Smile: A Nicaraguan Journey, 1987); eseji Zamišljene domovine: eseji i
kritike 1981–1991 (Imaginary Homelands: Essays and Criticism, 1981–1991, 1991.), Prekoračenje
crte: sabrana nefikcionalna proza 1992–2002 (Step Across This Line: Collected Nonfiction 1992–
2002, 2002); roman Quichotte: a novel 2019., roman Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam
noći 2015., roman The golden house: a novel 2017.; autobiografska knjiga Joseph Anton: jedno
sjećanje 2012.
Paul Auster (američki, postmodernizam, američki transcendentalizam 1947.-): memoarska proza i
razmišljanja o činu pisanja- prvijenac Izum samoće (The Invention of Solitude, 1982); romaneskna
trilogija Newyorška trilogija - ciklus triju slabije povezanih (anti)detektivskih romana (»metafizičkih
trilera«) The New York Trilogy, 1987.: Stakleni grad – City of Glass, 1985, Duhovi – Ghosts, 1986. i
Zaključana soba – The Locked Room, 1986.; romani Mjesečeva palača (Moon Palace, 1989),
Levijatan (Leviathan, 1992), Gospodin Vertigo (Mr. Vertigo, 1994), Knjiga iluzija (The Book of
Illusions, 2002), Čovjek u tami (Man in the Dark, 2008); roman "4321" 2017.; autobiografska djela
Zimski dnevnik (Winter Journal, 2012) I Izvještaj iz nutrine (Report from the Interior, 2013); knjiga
odabrane korespondencije s J(ohnom) M(axwellom) Coetzeejem Ovdje i sad: pisma 2008–11. – Here
and Now: Letters 2008–11); pjesme; knjige ogleda Bijeli prostori – White Spaces, 1980; Umjetnost
gladovanja – The Art of Hunger, 1982.; scenariji npr. za film Dim (Smoke, 1995) Waynea Wanga
Paulo Coelho (brazilski 1947.-): romani: Alkemičar (O Alquimista, 1987), Na obalu rijeke Piedre sjedoh i
plakah (Na Margem do Río Piedra Eu Sentei e Chorei, 1994), Veronika je odlučila umrijeti (Veronika
Decide Morrer, 1998)
James Oliver Rigney Jr. - pen name Robert Jordan (američki 1948 –2007 fantasy pod tim pseudonimom)
author of epic fantasy. He is known best for his series The Wheel of Time (finished by Brandon
Sanderson after Jordan's death) which comprises 14 books and a prequel novel. Jordan also
published historical fiction using the pseudonym Reagan O'Neal, a western as Jackson O'Reilly, and
dance criticism as Chang Lung.
Sir Terence David John "Terry" Pratchett (engleski 1948. – 2015.) fantastični romani, uglavnom
humorističnog tipa. Serijal Disksvijet (Discworld) u preko četrdeset knjiga- humoristično i često
satirično fantastično djelo koje Disksvijet koristi kao alegoriju za naš svakidašnji život. Prva Disksvijet
knjiga namijenjena djeci: Čudesni Maurice i njegovi učeni glodavci. Zajedno s Ianom Stewartom i
Jackom Cohenom: Znanost Disksvijeta (1999.), Znanost Disksvijeta II: Kugla (2002.) i Znanost
Disksvijeta III: Darwinov sat (2005.) - poglavlja koja iz fikcije (smještene na Disksvijetu) prelaze u
(relativno) ozbiljnu znanstvenu raspravu.
Dubravko Jelačić Bužimski (borhesovac-fantastičar 1948.-): fantastičarsko: zbirke priča Okus mesa 1972.
i dijelom Surove kazališne priče 1975. I dramski tekstovi: Izložba ptica (1973), Preludij za dobre
ljude s trga (1974), Surove kazališne priče ili Priče iz naše šume (1978), Gospodar sjena (1978);
romani za mladež Sportski život letećeg Martina (1984), Balkanska mafija (1986) te Martin protiv
CIA-e i KGB-a (1988); sabrane pripovijetke od kraja 80-ih Plava krvna zrnca (2006); zbirka
pripovijetki "Nezaboravne priče iz kavane Corso" (2015.)

DANAŠNJICA
William Gibson (američko-kanadski, cyberpunk žanr SF-a, steampunk, postcyberpunk, današnjica
1948.-): roman Neuromancer > distopijska trilogija Sprawl trilogy (ili Neuromancer, Cyberspace, or
Matrix trilogy): + Count Zero (1986) i Mona Lisa Overdrive (1988); kratka priča "Kako smo popalili
kromu" < zbirka kratkih priča Burning Chrome (1986): tri priče u suradnji s još nekim "The
Belonging Kind" (1981) with John Shirley, "Red Star, Winter Orbit" (1983) with Sterling, "Dogfight"
(1985) with Michael Swanwick; roman alternativne povijesti The Difference Engine (pisao s
Bruceom Sterlingom); SF kratka priča "Skinner's Room" > Bridge trilogija: Virtual Light (1993), Idoru,
(1996) i All Tomorrow's Parties (1999); trilogija Blue Ant: realistični romani Pattern Recognition
(Raspoznavanje uzoraka 2003), Spook Country (Avet Zemlja 2007) i Zero History (2010); zadnji
roman The Peripheral (2014); strip roman Archangel 2017.; zbirka nefikcijskih tekstova Distrust
That Particular Flavor 2012.; uskoro će izaći roman Agency (siječanj 2020.)
Svjatlana Aleksievič [al’eks’e'vič] NN (ruski Svetlana Aleksandrovna Aleksievič, bjeloruska, Ukrajina,
1948.- I novinarka) Esej, nefikcijska proza. Kao dijete se s obitelji preselila u Bjelorusiju. Piše na
ruskome. Osmislila je hibridni polifoni književni »žanr« nefikcijske proze, nastao iz razgovora sa
svjedocima i žrtvama povijesnih zbivanja, …: Rat nema žensko lice (U vojny ne ženskoe lico, 1985),
prvi dio zamišljena ciklusa Glasovi utopije (Golosa Utopii), o nepoznatim vojnim i drugim iskustvima
više stotina žena sudionica Drugoga svjetskoga rata; Posljednji svjedoci (Poslednie svideteli, 1985),
o istome ratu viđenome kroz sjećanja djece i majki; Cinčani dječaci (Cinkovye mal’čiki, 1990), gdje
razotkriva uzaludnost sovjetske vojne intervencije (1979–89) u Afganistanu, ujedno demistificirajući
sovjetski nacionalizam; Opčinjenost smrću (Začarovannye smertju, 1993), o fenomenu
samoubojstava nakon novoga državnoga poretka i gubitka sovjetskih ideala; Černobiljska molitva:
kronika budućnosti (Černobyl’skaja molitva, 1997), o žrtvama nuklearne katastrofe u ukrajinskome
gradu Černobilju 1986; Rabljeno doba: kraj crvenog čovjeka (Vremja sekond hênd: konec krasnogo
čeloveka, 2013), o rusko-sovjetskoj tranziciji, padu komunizma i iskustvu postsovjetske Rusije. Zbog
neslaganja s režimom bjeloruskoga predsjednika Aleksandra Lukašenka od 2000. živjela u egzilu
(Pariz, Göteborg, Berlin), a djela su joj u domovini zabranjivana; u Minsk se vratila 2011. Voices
from Chernobyl: The Oral History of a Nuclear Disaster (titled Chernobyl Prayer: A Chronicle of the
Future in the UK) is a book about the Chernobyl disaster.
Abdulrazak Gurnah [gu'rna] NN (engleski pisac zanzibarskoga podrijetla Zanzibar, 1948.-) Rođen u
muslimanskoj obitelji jemenskih korijena, zbog nasilja nad zanzibarskim Arapima nakon državnoga
prevrata 1964. izbjegao je u Englesku. Predavao englesku i postkolonijalnu književnost. Obilježen
emigrantskim iskustvom, pod raznorodnim književnim utjecajima u rasponu od stare arapske i
perzijske poezije, preko djela Williama Shakespearea do suvremenih postkolonijalnih pisaca poput
V. S. Naipaula i J. M. Coetzeeja, razvija opće teme izbjeglištva, rata, sjećanja, osjećaja nepripadanja
stranoj životnoj sredini te dubokih posljedica kolonijalizma na pojedinca i afričko društvo, oblikujući
ih osobitim engleskim izričajem s elementima materinskoga svahilskoga jezika, kao i arapskoga,
njemačkoga te više afričkih jezika. Te su značajke prisutne već u prvome romanu Sjećanje na
odlazak (Memory of Departure, 1987), kao i u sljedećem, Hodočasnikov put (Pilgrims Way, 1988).
Prijelomno mu je djelo roman Raj (Paradise, 1994). Probleme identiteta i odnosa izbjeglice prema
onomu od čega je izbjegao te pokušaju (pre)oblikovanja prošlosti koji se na kraju osvijetli kao
zabluda samoprijevare osobito je propitivao u romanima Diveći se tišini (Admiring Silence, 1996) i
Kraj mora (By the Sea, 2001), dok je roman Odmetnuće (Desertion, 2005) daljnja razradba
problema izmještenosti likova u nerazrješivu raskoraku između kultura i kontinenata, nedavne
kolonijalne prošlosti i postkolonijalne izbjegličke sadašnjosti. Zapaženi roman Zagrobni životi
(Afterlives, 2020). Uredio je Oglede o afričkome pisanju I–II (Essays on African Writing 1: A Re-
evaluation, 1993; Essays on African Writing 2: Contemporary Literature, 1995) te Cambridgeov
priručnik o djelu Salmana Rushdieja (The Cambridge Companion to Salman Rushdie, 2007). Ostali
romani: Dottie (1990), Posljednji dar (The Last Gift, 2011), Oporo srce (Gravel Heart, 2017).
George Raymond (Richard) Martin or George R. R. Martin, also known as GRRM (američki 1948.- fantasy)
novelist, screenwriter, television producer and short story writer. He is the author of the series of
epic fantasy novels A Song of Ice and Fire, which were adapted into the Emmy Award-winning HBO
series Game of Thrones (2011–2019). He also helped create the Wild Cards anthology series. SF
stories "The Thousand Worlds" or "The Manrealm"
Andrzej Sapkowski [ˈandʐɛj] (poljski 1948.- fantasy) fantasy writer. He is best known for his book series
The Witcher, making him the second most-translated Polish science fiction and fantasy writer after
Stanisław Lem. The world in which these adventures take place is heavily influenced by Slavic
mythology. Sapkowski next series was a historical fantasy series The Hussite Trilogy set in the 15th
century at the time of the Hussite Wars
Slobodan Šnajder (politički angažirana, lijeva književna poetika, s B. Brechtom kao glavnim uzorom 8.
srpnja 1948.-): prve drame Minigolf, 1968; Histerična bajka, 1969; Vrtuljak ljubavi, 1974; Metastaza,
1974; Shocking, 1977. i dramoleti Neki Jona, 1973., i Juraj se bori protiv Svetoga Zmaja, 1974., niz
»drama biografije«: Kamov. Smrtopis, 1977., Držićev san, 1979., Hrvatski Faust, 1981., Confiteor,
1983., Dumanske tišine, 1986., Gamllet, 1987., Draga Tilla, 1991., Nevjesta od vjetra, 2003.; drame
ratne tematike Utjeha sjevernih mora, 1992. i Zmijin svlak, 1994.; kazališne kritike i eseji Radosna
apokalipsa (1988); sabrane proze Knjiga o sitnom (1996); o studentskom pokretu 1968.: prozni
fragment Snebivanje (1979) i neobjavljena drama Bauhaus (1990); još izvedene drame
Enciklopedija izgubljenog vremena (2011) i Kako je Dunda spasila domovinu (2012); izbor kolumna
iz Novoga lista u knjigama Kardinalna greška (1999) i Umrijeti pod zvijezdom (2005); o 1990-ima u
Hrvatskoj- zbirka novela 505 sa crtom (2007); roman Morendo (2012); sudbina Folksdojčera od
njihova iseljivanja iz Njemačke u XVIII. st. do protjerivanja nakon Drugoga svjetskog rata- roman
Doba mjedi (2015); drama “Peto evanđelje”prema dnevniku Ilije Jakovljevića “Konclogor na Savi”
2004.; drama “Kosti u kamenu” prema nekim elementima političke biografije Josipa Broza Tita
2007.; tekst za lutke "Moja draga Tilla!" postavila 2010. Kruna Tarle; Umrijeti u Hrvatskoj: pet eseja
2019.
Goran Tribuson (postmodernizam, borhesovac-fantastičar, današnjica 1948.-): fantastičarsko: zbirke
knjiga kratkih priča Zavjera kartografa 1972., novelističke zbirke Praška smrt 1975., Raj za pse 1978.
i dio novelističke zbirke Spavaćih kola 1983.; prva faza su I zbirke izabranih priča Klasici na ekranu
(1987) i Osmi okular (1998); romani Snijeg u Heidelbergu (1980), Čuješ li nas, Frido Štern (1981),
Ruski rulet (1982); roman horor Potonulo groblje (1990), roman-opet fantastika Sanatorij (1993);
autobiografski obilježeni »generacijski romani« Polagana predaja, 1984; Legija stranaca, 1985;
Povijest pornografije, 1988; Ne dao Bog većeg zla, 2002; Zbirka otrova, 2010.; zbirke
autobiografskih »zapisa o odrastanju« – Rani dani (1997.,npr. Kakva je korist od televizije), Trava i
korov (1999) i Mrtva priroda (2003); niz kriminalističkih romana: Zavirivanje (1985), Made in U. S. A.
(1986), Uzvratni susret (1986), Siva zona (1989), Dublja strana zaljeva (1991), Noćna smjena (1996),
Bijesne lisice (2000), Gorka čokolada (2004), Susjed u nevolji (2014), Propali kongres (2014),
Sestrica s jezera (2015); roman Kuća u kojoj stanuje vrag (2006); roman Otac od bronce 2019.
David Albahari (srpski pisac židovskog porijekla, živi u Kanadi 1948.-): kratke priče I romani koji su često
autobiografski: zbirke priča: "Porodično vreme" (1973), "Obične priče" (1978), "Opis smrti" (1982),
"Fras u šupi" (1984), "Jednostavnost" (1988), "Pelerina" (1993), "Izabrane priče" (1994), "Neobične
priče" (1999), "Drugi jezik" (2003), "Sjene" (2006), "Svake noći u drugom gradu" (2008), " 21 priča o
sreći: varijacije na teze Alaina Badioua" (2017); romani: "Sudac Dimitrijević" (1978), "Cink" (1988),
"Kratka knjiga" (1993), "Snježni čovjek" (1995), "Mamac" (1996), "Mrak" (1997,2008), "Gec i Majer"
(1998), "Svjetski putnik" (2001), "Pijavice" (2006), "Ludvig" (2007), "Brat" (2008), "Kći" (2010),
"Kontrolni punkt" (2011); knjige eseja: "Prepisivanje svijeta" (1997), "Teret" (2004), "Dijaspora i
druge stvari" (2008)
Božidar Prosenjak (1948.-): roman za djecu/mlade Divlji konj
Patrick Süskind (magični realizam 1949.-): roman Parfem (Das Parfum, 1985.); novela "Golub" (Die
Taube, 1987.), novela "Priča o gospodinu Sommeru" (Die Geschichte von Herrn Sommer, 1991.);
drama jednočinka Dupli bas (Der Kontrabaß, 1981), zbirka priča Drei Geschichten, 1995.; esej Über
Liebe und Tod, 2006.;
Dubravka Ugrešić (1949.-): kratki roman Štefica Cvek u raljama života 1981.; zbirka kratkih priča Poza za
prozu (1978); zbirka pripovijedaka Život je bajka (1983); roman Forsiranje romana reke (1988); eseji
iz 1990-ih Američki fikcionar (1993) i Kultura laži: antipolitički eseji (1996); eseji nakon prethodnih
zbirke Zabranjeno čitanje, 2001., Nikog nema doma, 2005., Napad na minibar, 2010.; romani Muzej
bezuvjetne predaje (2002) i Ministarstvo boli (2004); roman Baba Jaga je snijela jaje (2008);
esejističko Europa u sepiji (2013.); roman o pripovijedanju Lisica (2017.), roman od 16 eseja
napisanih 2014.-2018. Doba kože 2019.; studija Nova ruska proza (1980); nekoliko scenarija
Vedrana Rudan (1949.-): roman Uho, grlo, nož (2002), roman Ljubav na posljednji pogled (2003), izbor
kolumni za Feral Tribune I Nacional Ja, nevjernica (2005), roman Crnci u Firenci (2006), zbirka
tematski odabranih kolumnističkih tekstova koji se kreću negdje na rubovima fictiona i factiona,
uostalom kao i cjelokupan autoričin dosadašnji opus Kad je žena kurva, kad je muškarac peder
(2007), izbor kolumni (Feral I Nacional) Strah od pletenja (2009), roman Dabogda te majka rodila
(2010), roman Kosturi okruga Medison (2012), tekstovi iz Nacionala I bloga U zemlji krvi i Idiota
(2013), roman Amaruši (2013), tekstovi s bloga Zašto psujem (2015), roman Muškarac u grlu (2016),
roman Život bez krpelja (2018), Ples oko Sunca: autobiografija 2019.
Jorge Bucay (argentinski, geštalt psihoterapeut, self-help literatura, današnjica 1949.-): Ispričat ću ti
priču ("Déjame que te cuente") 2002.; "Cartas para Claudia" (Letters for Claudia) (1986),
"Recuentos para Demián" (Stories for Demián) (1994.), "Cuentos para pensar" (Priče za
razmišljanje) (1997), "De la autoestima al egoísmo" (From Self-Esteem to Egoism) (1999), "Amarse
con los ojos abiertos" (Voljeti se otvorenih očiju) (with Silvia Salinas) (2000), "Todo (No) Terminó"
(It's (Not) All Over) (with Silvia Salinas) (2004), "El Juego de los Cuentos" (The Game of Stories)
(2004), "Cuenta Conmigo" (Računaj na mene) (2005), "El Mito de le Diosa Fortuna" (The Myth of
the Goddess of Fortune) (2006), "20 pasos hacia adelante" (20 koraka prema naprijed) (2007), "El
candidato" (The Candidate); niz "Hojas de Ruta" (Roadmaps): "El camino de la Auto-dependencia"
(Put samoovisnosti), "El camino del Encuentro" (Put susreta), "El camino de las Lágrimas" (Put
suza), "El camino de la Felicidad" (Put sreće) I "El camino de la Espiritualidad: Llegar a la Cima y
Seguir Subiendo" (2011) (Put duhovnosti: stići na vrh i nastaviti se uspinjati); Klasične priče da se
bolje spoznaš (Cuentos clasicos para conocerte mejor) 2017.; O roditeljima i djeci: pribor za njegu
temeljnog odnosa (Padres e hijos) sa Demianom Bucayijem 2016.
Haruki Murakami (postmodernizam 1949.-): roman Kafka na žalu (Umibe no Kafuka, 2002); kultni roman
japanske mladeži Norveška šuma (Noruwei no mori, 1987); svojevrsna trilogija: prvi roman Slušaj
vjetar kako pjeva (Kaze no uta o kike, 1979) i romani Fliper, 1973. (1973-nen no pinbōru, 1980) i Lov
na divlju ovcu (Hitsuji o meguru bōken, 1982); roman s puno fantastike Tvrdo kuhana zemlja čudesa
i Kraj svijeta (Sekai no owari to hādoboirudo wandārando, 1985); roman Pleši pleši pleši (Dansu
Dansu Dansu, 1988); jedan od najsloženijih njegovih romana Ljetopis Ptice Navijalice (Nejimaki-dori
kuronikuru, 1994–95); nefikcijsko ostvarenje niza intervjua Podzemlje (Andāguraundo, 1997);
zbirka pripovijedaka Nakon potresa (Kami no kodomo-tachi wa mina odoru, 2000); roman Moj
slatki Sputnik (Supūtoniku no koibito, 1999); opsežni roman s distopijskim motivima IQ84 (2009–
10); roman Bezbojni Tsukuru Tazaki i njegove godine hodočašća (Shikisai o motanai Tazaki Tsukuru
to, kare no junrei no toshi, 2013); memoar O čemu govorim kada govorim o trčanju (Hashiru koto ni
tsuite kataru toki ni boku no kataru koto, 2007); roman Ubojstvo komendatora (Ideja postaje
vidljivom I Preobtazbe metafore) 2017.; zbirka pripovijedaka Muškarci bez žena 2014., zbirka
pripovijedaka Slon nestaje; knjiga o glazbi Absolutely on music: conversations with Seiji Ozawa,
knjiga priča I slon iščeznu: i druge priče
Slavenka Drakulić (postmodernizam, današnjica 4. 7. 1949.-): jedna od pionirki feminizma na ovim
prostorima. roman Mileva Einstein, teorija tuge 2016.; romansirana biografija meksičke slikarice
Fride Kahlo Frida ili o boli 2007.; zbirka feminističkih eseja Smrtni grijesi feminizma (1984), romani
Hologrami straha (1988) i Mramorna koža (1989); roman Božanska glad (1995); roman Kao da me
nema (1999); tri zbirke eseja How we survived communism and even laughed, Balkan express i Café
Europa > izbor na hrvatskom Kako smo preživjeli, 1997.; knjiga eseja o ratnim zločincima
procesuiranima na Međunarodnom sudu pravde u Hagu Oni ne bi ni mrava zgazili (2003); roman
Optužena (2012); život Dore Maar - roman Dora i Minotaur: moj život s Picassom (2015); zbirka
Nevidljiva žena i druge priče (2018); monografija povodom četrdesete godine od prestanka rada
umjetničke grupe Novi Kvadrat s tekstom Slavenke Drakulić: Novi kvadrat: od kvadrata do vječnosti
i natrag: 40 godina poslije: Mirko Ilić, Krešimir Zimonić, Radovan Devlić, Igor Kordej, Ninoslav Kunc,
Joško Marušić, Emir Mešić, Nikola Konstandinović, Krešimir Skozret, Ivan Puljak 2020.; ponovno
objavljivanje tekstova koji su nastajali krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina:
Smrtni grijesi feminizma: ogledi o mudologiji 2020.
Kenneth Martin Follett, CBE, FRSL (britanski 1949.-) author of thrillers and historical novels including
Edge of Eternity, Fall of Giants, A Dangerous Fortune, Lie Down with Lions, Triple, Winter of the
World and notable works: The Key to Rebecca, World Without End, Eye of the Needle, The Pillars of
the Earth, Whiteout, Century Trilogy.
Péter Esterházy (mađarski, postmodernizam 1950 – 2016): Harmonia Caelestis, 2000., Poboljšano
izdanje: privitak uz Harmoniju caelestis (Javított kiadás, 2002), Žena; Hrabalova knjiga, Ista priča:
dvije pripovijetke (+Imre Kertesz), Pomoćni glagoli srca, Hrabalova knjiga, Njemačka u
šesnaestercu: [roman], Ništa od umjetnosti, Jednostavna priča zarez sto stranica: inačica s isukanim
mačevima
Mile Pešorda (1950.-): pjesnik: zbirke poezije Život vječni (1971), Zipka zebnje (1975), Slušam tvoj glas
(1980), Prelijevanja (1981), Orfički fragmenti (1987), Knjiga ljubavi i gnjeva (1998), Baščanska ploča:
poema (2008); Sloboda, mir meju nami: eurogledi 2018. (objedinjeno nešto manje od 250 članaka
što ih je autor objavio u tjedniku za kulturu ″Hrvatsko slovo″ od početka 2007. do druge polovice
2011. Knjiga se sastoji od pet cjelina: ″Croatia caritas est″ (″Hrvatska je ljubav″), ″Istina i pomirba″,
″Mir meju nami″, ″Crvena omča″ i ″Izlazak″. U dodatku se nalazi glasovita ″Sarajevska deklaracija o
hrvatskom jeziku″ iz 1971., kojoj je Mile Pešorda inicijator, suautor i potpisnik.)
Pero Kvesić (proza u trapericama 1950.-): knjige priča: nezaboravna Uvod u Peru K. (1975), Osveta
(1983), Mladi K. (1983), Kasandrine slutnje (2000), Uspomene urednika erotskog magazina (2002),
Vrijeme rata I razonode, Pudli lete na jug: priče o psima i naizgled čudnim i neobjašnjivim
događajima 2014., Pisac prostih priča: nedodirnute ljubavnice i nezaboravna tucanja 2015.; romani
Što mi rade i što im radim (1984), Rent-a-car express (2000) i Stjecaj okolnosti (2002); knjige
pjesama Perorez (1980) i Slavujevac (2004); kratki roman za djecu Najbolja ptičja kuća na svijetu
2015.; autobiografski zapis Dum spiro spero 2016., knjiga britkih, ironičnih i duhovitih zapisa koji su
izvorno objavljivani na blogu Čovjek-vadičep sreće Ženu-ribu: iz riznice otorinolaringologa Marinka
Popokatepetla: uvertira u čovjeka-vadičepa 2018.
Književnici tvrde da je značajan novinar, novinari kažu da je prvenstveno urednik, urednici ga
proglašavaju kultnim književnikom. Pjesnici smatraju da je prozaik, prozaici ga smještaju u
pjesnike, jedni i drugi se prisjećaju da je nezaobilazan autor stripova. Uglavnom ga svi prešućuju
ili prebacuju jedni drugima. Zahvaljujući tome, ispušten je iz gotovo svih antologija, uglavnom
preskočen u svim povijesnim pregledima, a malo koja redakcija je voljna objaviti njegove
tekstove. Teško uklopiv u bilo kakve šablone, jedan je od onih koji svakim novim izlaskom u
javnost preskaču do tada neprelazne okvire i iznenađuje. Autor nezaboravnog Uvoda u Peru K.,
svojevremeno omiljenog Što mi rade & što im radim, pisac prostih priča u Startu i Erotici, kreator
Malih letećih medvjeda, prvi glavni urednik Poleta, urednik pod čijim je pokroviteljstvom iznikao
 Novi kvadrat, i još koješta, Pero Kvesić je uzor mnogima koji niječu da išta znaju o njemu, literarni
ledolomac koji je zamakao za horizont dok drugi idu putem koji je prosjekao. To je plodno tlo da
se oko njega pletu svakovrsne priče, te on sam postaje svojevrsna legenda.
Veljko Barbieri (I gastronomski stručnjak 1950.-): fantastičarsko: pripovijetke Novčić Gordijana Pia i
druge mediteranske priče 1975.; roman Priča o gospodinu Zaku, 1972, novela Zatvor od oleandrova
lišća, 1977, romani Trojanski konj, 1980, Epitaf carskog gurmana 1983 (1. dio trilogije > roman Rat
za peti okus 2015.; roman Eliksir istine 2016.); Odisejev erotikon, 1984.; prozni dnevnik ratnih
zbivanja oko Pakraca 1991. Tko je sa mnom palio kukuruz (1996); Split: roman staroga grada (1997)
i Hvar: kantilene i kartoline (2000); romansirana biografija rimskoga cara- roman Dioklecijan (2006;
nova verzija Ja Dioklo Jupitrov sin, 2008); pjesnička zbirka Sto koraka po šumi (2009); esej Vrijeme
je za gozbu 2013.; poezija Sto šesnaest valova 2016.; zadnji dio romaneskne Splitske trilogije Sfinga:
roman u pjevanjima 2019.
Stipe Božić (1950.-) Alpinist I putopisac: "Put na vrh svijeta", "Sedam vrhova" i "Svete planine svijeta",
"K2 – trijumf i tragedija" potresna i dramatična priča o usponu na tu “Divlju planinu", sportskom
trijumfu koji se prilikom silaska s vrha pretvorio u tragediju i grčevitu borbu za preživljavanje.
Predrag Raos (SF, postmodernizam, današnjica 1951.-): opsežni romani Brodolom kod Thule (I–II, 1979),
Nul effort (1990) i Vertikala (2006); kratki filozofski znanstvenofantastični roman Mayerling (1996),
polemička knjiga o istupu iz Društva hrvatskih književnika Uhvaćen za izraz (1995), satirični
postmodernistički roman Doživljaji Supermačka Cicija, Kraljevskog Muholovca: knjiga za one koji
vole mačke, a ljude baš i ne (1996); omladinski roman 22. rujna: roman o jednom maturalcu (1978),
parodijski roman Mnogo vike nizašto (1985), SF roman za djecu o Domovinskom ratu Od rata do
zvijezda (1996), erotska zbirka novela Ta današnja smradež (2002); roman Šargarepa (2003),
opsežan fantastični roman Let Nancija Konratata (2007), zbirka kratkih priča Hrvatski bog s Marsa
(2007); + niz novela objavljivanih većinom u Siriusu 1980-ih npr. Bijelo, br. 118, Desna hemisfera,
br. 139, Škorpion na jeziku, br. 151, parodijske novele npr. ciklus Blesave priče; dramski tekstovi
npr. drama s karnevalesknim razmjerima parodijskog humora Zemlja Mrak, 1998., takav roman
Tajna Piranskog trokuta, 2002., drama Zemlja mrak - skinuta 1999. s repertoara zbog "aluzija" na
Franju Tuđmana; kriminalističke novele npr. Ubijte Hamleta!, 1986. i erotske novele; filozofsko-
fantastični roman Knjiga o Jobu 2012.; libreto za mjuzikl U životu sve je igra i scenski monolog Zdrav
razum > prva knjiga drama U životu sve je igra: tri mjuzikla: dramski preradio Ubijte Hamleta!, Od
rata do zvijezda i 22. rujna; dramski tekst Raj pa kraj 2018.; filozofičan znanstveno-fantastični
roman, četvrti dio zamišljene sakralne nonologije "Veliki Tetraedar, devet priča o samoći" Bijelo
2018. - o kojem autor dvoji je li uopće roman, i kaže kako je SF roman u kojemu su možda sadržajno
dva različito složena teksta, jedan prethodi, a drugi sadržajno slijedi, a možda je obratno, a možda
paralelno...
Borivoj Radaković (rođen u Zemunu, Vojvodina 1951.-): roman Sjaj epohe (1990) i Virusi (2005), zbirke
priča Ne, to nisam ja (1992) i Porno (2002), knjiga drama Plavi grad: zagrebačke drame (2002),
zbirka eseja, reportaža i putopisa Sredina naprijed! (2003); izbor priča napravljen od knjiga “Ne, to
nisam ja” i “Porno” Jako 2003.; priredio antologiju lezbijske poezije Dvije (1992), jedan od urednika
zbornika Hrvatske noći/Croatian Nights (2005); drame Dobro došli u plavi pakao (1994), Miss
nebodera za Miss svijeta (1998), Kaj sad? (2002), Breza (2008) – prema priči Slavka Kolara,
humoristična drama Amateri 2010.; crna komedija Grupa 2013.; roman Što će biti s nama 2015.,
drama Dobitnik 2015. - treći dio trilogije Kvart (uz Amatere i Grupu) u kojoj autor predstavlja ljude s
margine društva (kao uvod u dramu predstavljeno kazališno uprizorenje drame Kazališta KNAP u
Zagrebu); roman Hoćemo li sutra u kino 2018.
Jadranko Bitenc (1951.-) Romani: za odrasle Statist, 1983, za djecu: Lana, godina mačke, 1987., Ljeto na
koljenima, 1990., Twist na bazenu, 1988., Pyjama blues (1996.), za tinejđere: Osmijeh
nepopravljivog optimista 2005., Meko okidanje 2007., Apsolutni početnici 2015. Kazališna djela:
Trava iz asfalta, 1996./7. - adaptacija Teatar za po doma, Zagreba., Meko okidanje, 2011. adaptacija
vlastitog romana; Bjelovarsko kazalište. Radio drame - Izvedene na Hrvatskom radiju. Twist na
bazenu, Osmijeh nepopravljivog optimista, Meko okidanje. Zastupljen je u antologijama hrvatske
dječje i tinejdžerske književnosti, kao i u čitankama za osnovne škole.
Douglas Adams (SF 1952.-2001.): serija SF komedija: Vodič kroz galaksiju za autostopere: prvi dio
petodijelne trilogije (The Hitchhiker's Guide to the Galaxy, 1979.), Restoran na kraju svemira: drugi
dio petodijelne trilogije (The Restaurant at the End of the Universe, 1980.), Život, univerzum i sve
ostalo: treći dio petodijelne trilogije (Life, the Universe and Everything, 1982.), Doviđenja i hvala
/vam/ za sve one ribe (So Long, and Thanks For All the Fish, 1984.), Mladi Zaphod igra na sigurno
(Young Zaphod plays it safe, 1986.), Uglavnom bezopasni (Mostly Harmless, 1992.); o holističkoj
detektivskoj agenciji Dirka Gentlyja -humoristični detektivski romani: Holistička detektivska agencija
Dirka Gentlyja (Dirk Gently's Holistic Detective Agency (1987)) I Dugo, mračno poslijepodne duše -
The Long Dark Tea-Time of the Soul (1988); koautor u djelima: humoristični rječnici toponimije I
etimologije The Meaning of Liff (1983), The Deeper Meaning of Liff (1990) i knjiga uz radijsku
dokumentarnu seriju Last Chance to See (1990)
Jostein Gaarder (norveški 1952.-): roman Sofijin svijet (Sofies verden) 1993./1991.; fantasy roman
Tajna/Misterij igraćih karata (Kabalmysteriet) 1990.; roman za djecu Božićna zagonetka
(Julemysteriet) 1992.; roman Djevojka s narančama (Appelsinpiken) 2004.; filozofski roman
epistolarne forme (e-mail) Dvorac u Pirenejima (Slottet i Pyreneene) 2008.; filozofska knjiga za
djecu Hej! Ima li ovdje koga? (Hallo? Er det noen her?) 1996.; filozofski roman Maya (1999); roman
I et speil, i en gåte (Through a Glass, Darkly) (1993); roman Vita Brevis: A Letter to St Augustine
(Also published in English as That Same Flower) (1998)
Orhan Pamuk NN (turski 1952.-): roman Snijeg (Kar, 2002); roman Zovem se Crvena (Benim Adım Kırmızı,
1998); pripovijest prvijenac Dževdet-beg i njegovi sinovi (Cevdet Bey ve Oğulları); roman Tiha kuća
(Sessiz Ev, 1983); povijesni roman Bijeli zamak (Beyaz Kale, 1985); roman Crna knjiga (Kara Kitap,
1990); opsežni roman Muzej nevinosti (Masumiyet Müzesi, 2008); najbolje djelo-ljubavna priča i
povijesni i društveno-politički roman o suvremenoj Turskoj: Čudno je u mojoj glavi: priča o životu
Mevluta Karataša, prodavača boze, o njegovim doživljajima, maštanjima i prijateljima te slika
istanbulskog života između 1969. i 2012. godine viđena očima mnogih likova (Kafamda Bir Tuhaflık:
Boza satıcısı Mevlut Karataş’ın hayatı, maceraları, hayalleri ve arkadaşlarının hikâyesi ve 1969 ile
2012 yılları arasında İstanbul hayatının pek çok kişinin gözünden anlatılmış bir resmidir, 2014);
knjiga odabranih eseja, članaka, kritika, reportaža i putopisa Druge boje (Öteki Renkler, 1998), spoj
autobiografskih zapisa i municipalne povijesti Istanbul: grad, sjećanja (İstanbul: hatıralar ve şehir,
2004), sabrana poetička promišljanja (ciklus predavanja na Harvardskome sveučilištu 2009) Naivni i
sentimentalni romanopisac: predavanja iz ciklusa Charles Eliot Norton, 2009 (The Naive and
Sentimental Novelist: The Charles Eliot Norton Lectures, 2009, 2010); roman Crvenokosa/Žena
crvene kose ?2016.; roman Dževdet I sinovi 2017., autobiografski memoir Istanbul na
fotografijama: grad, sjećanja - uz skoro dvjestotinjak fotografija i ilustracija iz Pamukovih obiteljskih
albuma, knjiga i fotografskih arhiva poznatih fotografa Istanbula (A. Gulera, S. Giza, H. Šahenka...)
niže se impresivna I slojevita priča o Pamukovu odrastanju, djetinjstvu i mladosti u rodnome gradu
50-ih godina prošloga stoljeća…
Michael Cunningham (američki 1952.-): roman- svojevrsni homage Virginiji Woolf: Sati (The Hours)
1998., romani: 1990 Dom na kraju svijeta (A Home at the End of the World, I drama),
2005 Specimen Days, 2010 U smiraj dana (By Nightfall), 1995 Meso I krv (Flesh and Blood); drama:
2007 Evening; putopis Land's end: a walk in Provincetown 2012.
Vikram Seth (indijski na engleskom 1952.-) oživljava staromodne knjiž. Vrste, po tome znatno se razlikuje
od književnika postkolonijalne i postmoderne književnosti svojega naraštaja. Značajnija djela: zbirka
pjesama Svi koji noćas spavate (All You Who Sleep Tonight, 1990), roman u stihu o životu mladih
stručnjaka i yuppieja u San Franciscu i Silicijskoj dolini Golden Gate (The Golden Gate, 1986), epski
roman o četirima indijskim obiteljima Prikladan dečko (A Suitable Boy, 1993), te njegov nastavak
Prikladna djevojka (A Suitable Girl, 2012-13), knjiga sjećanja Dva života (Two Lives, 2005)…
Margaret Astrid Lindholm Ogden (američka 1952.- speculative fiction genre, fantasy) "one of the great
modern fantasy writers". Pen names and genres: Robin Hobb for secondary-world fantasy and
Megan Lindholm for urban fantasy and science fiction. She is best known for her fantasy novels set
in the Realm of the Elderlings. Her Farseer, Liveship Traders and Tawny Man trilogies have sold
more than a million copies. + tetralogy the Rain Wild, and trilogy the Fitz and the Fool – set in the
same world. Her 1986 novel Wizard of the Pigeons under the name Megan Lindholm was one of
the precursors of the urban fantasy genre, and was the first work to bring her wider attention.
Roberto Bolaño Ávalos (čileanski 1953.-2003.): roman Divlji detektivi (Los detectives salvajes) 1999.,
roman/novela "Čileanski nokturno" - “Nocturno de Chile” 2000.; roman "2666" 2004.; zbirke
kratkih priča “Telefonski pozivi” (Llamadas telefónicas) 1997., Ubojite kurve “Putas asesinas” 2001.,
“El gaucho insufrible” 2003. (I dva eseja), “El secreto del mal” 2007. (I eseji ili sjećanja); romani “La
pista de hielo” (The Skating Rink) 1993., Nacistička književnost u Americi - “Literatura nazi en
América” (1996.), “Estrella distante” (Distant Star 1996.), “Amuleto” (Amulet 1999.), kratki roman
“Monsieur Pain” (1999.), “Amberes”, Treći Reich - “El Tercer Reich” 1989., The Spirit of Science
Fiction (El espíritu de la ciencia-ficción) oko 1984., Una Novelita Lumpen (2002, written 2001);
zbirke poezije “Los perros románticos: Poemas 1980-1998”, “Tres” 2000., “La universidad
desconocida”; knjiga eseja “Entre paréntesis”; roman 'Muke pravog policajca - 'Los Sinsabores del
Verdadero Policía (2011, written 198x-2003); roman 'Diorama'; poetski roman/novela 'Antwerp'
1980.; zbirka novela iz tri dijela Grobnice kauboja
(Apostolos Doxiadis (grčko-australski 1953.-): roman Stric Petros i Goldbachova slutnja 1992./2000.,
grafički roman I interakcija matematike i pripovijedanja Stripologikon: [epska potraga za istinom]
(engl. Logicomix) 2009. (+ teoretski informatičar Christos Papadimitriou sa Sveučilišta Columbia u
New Yorku) - epska potraga za istinom I temeljna potraga za matematikom; novela A Paralel Life
1985., prvi roman Makavettas 1988.; novela The Three Little Men 1998.; drama za lutke The
Tragical History of Jackson Pollock, Abstract Expressionist 1999., drama Incompleteness 2005.)
Svetislav Basara (srbijanski, postmodernizam 1953.-): proza: Priče u nestajanju, 1982., Peking by night,
1985., Napuklo ogledalo, 1986., Na ivici, 1987., Fama o biciklistima, 1988., Na Gralovom tragu,
1990., Mongolski bedeker, 1992.; roman historiografske metafikcije Uspon i pad Parkinsonove
bolesti (2006); romani: Dnevnik Marte Koen, 2008., Početak bune protiv dahija, 2010., Mein Kampf:
burleska, 2011., Dugovečnost, 2012., Gnusoba, 2013., Anđeo atentata, 2015., Andrićeva lestvica
užasa, 2016.; prema motivima pripovijedaka Radoja Domanovića drama Nova Stradija (2009);
prepiska s Miljenkom Jergovićem: Tušta i tma (2014) i Drugi krug (2015); sabrani eseji i novinske
kolumne Pušači crvenog bana (2017); roman Ukleta zemlja 1999. - uprizoruje svoju viziju
totalitarnog društva kao izopačene utopije i sveprisutnog mraka kroz simboličnu i izmišljenu(?)
Ukletu zemlju - Etrasciju, koja ima svog Velikog Inkvizitora i u kojoj sve funkcionira pomoću laži,
zločina, razvrata, prijevare, otimačine, bezvjerja...; Fenomeni: prepis spaljene knjige 1989.
Ljiljana Habjanović Đurović (srbijanska 1953.-): romani: "Javna ptica" (1988), "Ana Marija me nije
volela" (1991), "Iva" (1994), "Ženski rodoslov" (1996), "Paunovo pero" (1999), "Petkana" (2001),
Zapis duše 2007., Igra anđela (2003), Svih žalosnih radost (2005), Voda iz kamena (2009), Sjaj u oku
Zvezde (2012), Naš otac (2014), Gora Preobraženja (2015), i Onda je došla Dobra Vila (2016)
Herta Müller NN (rumunjsko-njemačka, potječe od rumunjskih Nijemaca 1953.-): zbirka pripovijedaka
Nizine – Niederungen, 1982./Niederungen (Roman, 1982/84); romani Herztier (Remen, prozor,
orah i uže 1993/1944.), Die Atemschaukel (Ljuljačka daha 2009) – muke rumunjskih Nijemaca, Da
mi je danas bilo ne susresti sebe (Heute wär ich mir lieber nicht begegnet, 1997), Putujući na jednoj
nozi (Reisende auf einem Bein, 1989); roman Lisica je tad već bila lovac - Rumunjska za vrijeme
totalitarističke vladavine Nicolaia Ceauşescua
Kazuo Ishiguro NN (rođen u Nagasakiju, od 5. godine britanski 1954.-): piše romane, kratke priče I
scenarije, I poeziju: roman Blijed pogled na bregove/Blijed obris brežuljaka (A Pale View of Hills,
1982.), roman Umjetnik plutajućega svijeta (An Artist of the Floating World, 1986), najpopularniji
roman Na kraju dana (The Remains of the Day, 1989., prevedeno), složeni moderni roman Bez
utjehe (The Unconsoled, 1995), roman Kad smo bili siročad (When We Were Orphans, 2000.,
prevedeno), distopijski roman Ne daj mi nikad da odem/Nikad me ne ostavljaj (Never Let Me Go,
2005.), roman Pokopani div/Zakopani div (The Burried Giant), još prevedeno na hrvatski:
"Nokturna: pet priča o glazbi i sutonu" 2010. I "Bez utjehe" 2013. (NN)
Renate Dorrestein (nizozemska 1954.-2018.): prvi roman Buitenstaanders 1983., Een hart van steen
(Kameno srce) 1998; Zonder genade (Bez milosti) 2001; Zolang er leven is (na njemačkom Der
Ausflug: Roman) 2004.; distopijski roman Weerwater 2015
Dražen Katunarić (1954.-): duhovno pjesništvo < poezija: zbirke pjesama: Mramorni Bakho 1983., Pučina
1988., Psalmi 1990., Strmi glas 1991., Nebo/Zemlja 1993., Lijepak za slavuja 1998., Lira/Delirij
2006.; esejističke knjige: Kuća dekadencije 1992., Povratak barbarogenija 1995.; knjiga putopisne
proze Crkva, ulica, zoološki vrt 1994.; ispovjedna proza Priča o špilji 1998.; roman Kobne slike
2002.; proza Tigrova mast I druge priče 2005.; roman Prosjakinja 2009.; kratke priče Infernet 2010.;
poezija Kronos 2011.; izabrana I nova poezija Jednog dana bila je noć 2015.; pjesnička zbirka Znak u
sjeni 2017.; roman Smiješak Padra Pija 2017.
Hanif Kureishi (britanski, pakistansko-britanskog porijekla, postkolonijalizam 1954.-) playwright,
screenwriter, filmmaker and novelist. Prvi roman Buddha iz predgrađa (The Buddha of Suburbia)
1990.; screenplay My Beautiful Laundrette 1985.; roman Intimacy (Intima) 1998.; drama The
Mother 2003.; roman Something to Tell You (Imam ti nešto reći) 2008., roman The Black Album
1995.; eseji Collected Essays 2011.; memoar My Ear at His Heart (Dok mu osluškujem srce) 2004.;
roman Gabriel’s Gift 2001.; titularna novela The Body > zbirka priča The Body 2003.; kratka priča
My Son the Fanatic 1994.; roman Posljednja riječ (The Last Word) 2014.; ? kratka priča Nowhere;
kratak roman The nothing (Ništa) 2017.
Marlene van Niekerk (južnoafrička 1954.-): romani Triomf 1994., Agaat (The Way of The Women) 2004.;
poezija Sprokkelster 1977., kratke price: zbirka od četiri tematski i motivski povezane price Spavač u
smetu: priče (Die Sneeuslaper: Verhale, jedino u KGZ) 2010.; poezija Kaar 2013.
KGZ Giannina Braschi (Puerto Rico, postmodernizam – eksperimentalna književnost, postkolonijalizam,
post-boom 1954.-): spanglish-dvojezični roman Yo-Yo Boing! 1998., postmodernistička pjesnička
trilogija Empire of Dreams: Asalto al tiempo 1980., La Comedia profana 1985. I El imperio de los
sueños 1994., filozofski postkolonijalni roman United States of Banana 2011.; eseji o raznim
pjesnicima
Christoph Ransmayr (austrijski, postmodernizam 1954.-): prvo poetsko djelo u ritmičnoj prozi
Strahlender Untergang. Ein Entwässerungsprojekt oder Die Entdeckung des Wesentlichen (s
Willyjem Puchnerom) 1982., roman Die Schrecken des Eises und der Finsternis (Strahote leda I
mraka) 1984., roman Die letzte Welt (Posljednji svijet) 1988., kratak tekst Przemysl Ein
mitteleuropäisches Lehrstück 1994., roman Morbus Kitahara 1995., drama Odysseus, Verbrecher
2010., 70 tekstova o dojmovima s različitih mjesta na svijetu Atlas eines ängstlichen Mannes (Atlas
bojažljiva čovjeka) 2012., roman Der fliegende Berg (Leteća planina) 2006., Put za Surabaju:
 reportaže i kratka proza (Der Weg nach Surabaya: Reportagen und kleine Prosa, 1999), ? Ispovijest
jednog turista. Saslušanje (Geständnisse eines Touristen. Ein Verhör, 2004); roman Cox ili Protok
vremena (Cox oder Der Lauf der Zeit) 2016.
Louis de Bernières (engleski 1954.-): romani: latinskoamerička trilogija: The War of Don Emmanuel's
Nether Parts (Don Emmanuel i njegov puteni rat 1990), Señor Vivo and the Coca Lord (Dionisio Vivo
i gospodar kokaina 1991) i The Troublesome Offspring of Cardinal Guzman (Kardinal Guzman i
njegovo bremenito nasljeđe 1992); Captain Corelli's Mandolin (Mandolina kapetana
Corellija) 1994., Red Dog (Crveni pas 2001), Birds Without Wings (Ptice bez krila 2004), A Partisan's
Daughter (2008), The Dust that Falls From Dreams (Prašina koja pada sa snova 2015), So Much Life
Left Over (2018); kratka fikcija Sunday Morning at the Centre of the World (2001); zbirka priča
Notwithstanding: Stories from an English Village (2009)
Mo Yan NN (= “ne govori”, pravo ime Guan Moye, kineski, blizak magičnom realizmu I Kafki,
halucinatorni realizam 1955.-): pripovijetka Prozirna rotkvica 1986.; romantična povijesna priča iz
japansko-kineskog rata Crvena raž 1986. > s još četiri priče kao Obitelj crvene raži 1987. > trilogija ili
obiteljska saga s: Balade o češnjaku 1988. I Vinska republika 1992.; roman Velike grudi I široki
bokovi 1996.; zbirka priča Shifu, sve ćeš učiniti za smijeh 2000.; roman Žabe 2009.; kratki roman
Promjena 2010.; zbirka novela The Woman with Flowers (8 novellas, 2017.); zbirka eseja The Wall
Can Sing (60 essays, 1981–2011)
Vladimir Georgievič Sorokin (ruski, postmodernizam 1955.-): roman Plavo salo (Goluboe salo, 1999);
romani Red (Očered’, 1985), Srca četvorice (Serdca četyrëh, 1994), Trideset Marininih ljubavi
(Tridcat’ ljubov’ Mariny, 1995); pripovijest Mjesec dana u Dachauu (Mesjac v Dahau, 1994);
pripovijest Mećava; roman Norma 1994.; roman Manaraga 2017.
Barbara Kingsolver (američka 1955.-): roman The Lacuna 2010., romani Biblija otrovnog drveta (The
Poisonwood Bible, 1998.) i Razmetno ljeto (Prodigal Summer, 2000., jedino prevedeno u KGZ),
Flight Behavior; nefikcija o njihovom pokušaju jedenja samo lokalnog Animal, Vegetable, Miracle: A
Year of Food Life 2007; eseji: High Tide in Tucson: Essays from Now or Never 1995., Small Wonder:
Essays 2002; roman Animal Dreams 1991.
William Paul Young (kanadski 1955.-): romani The Shack 2007. (Koliba: [gdje se tragedija ogleda s
vječnošću]), Cross Roads (Prekretnica) 2012., Eve 2015.; nefikcija: Laži o Bogu u koje vjerujemo (Lies
we believe about God)
Michel Houellebecq (pravo prezime Thomas, francuski, 1956.-): ?erotska proza; romani Širenje bojnog
područja (Extension du domaine de la lutte, 1994) i Elementarne čestice (Les Particules
élémentaires, Atomised 1998), romani Serotonin, Mogućnost otoka, Pokoravanje (Submission)
2015.; roman Platform (Platforma) 2001.; knjiga poezije The Art of Struggle (Le sens du combat)
1996.; roman La Carte et le Territoire 2010.
John Lydon = Johnny Rotten (engleski glazbenik 1956.-): autobiografija Rotten – No Irish, No Blacks, No
Dogs 1993. (nažalost nije prevedena kod nas); autobiografsko Anger Is an Energy: My Life
Uncensored (2014., jedino u KGZ, neprevedeno); zbirka eseja I fotografija Punk: Chaos to Couture
Nick Hornby (1957.-): roman Sve zbog jednog dječaka; memoar-autobiografski esej Fever Pitch 2014.,
roman High Fidelity 2010.; roman How to Be Good 2001.; knjige njegovih recenzija knjiga iz
časopisa The Polysyllabic Spree (2004) + The complete polysyllabic spree 2006., Housekeeping vs.
The Dirt (2006), Shakespeare Wrote for Money (2008), More Baths Less Talking (2012); roman A
Long Way Down 2005.; roman za mlade Slam 2005.; roman Juliet, gola (Juliet, Naked) 2009.; zadnji
roman Funny Girl 2014.; roman Tresak; zadnji roman Just like you 2020.
Edo Popović (rođen u Livnu 1957.-): romani: Izlaz Zagreb jug (2003.) (eng. izd. Zagreb, Exit South, 2005.),
Dečko, dama, kreten, drot (2005.), Oči (2007.), Lomljenje vjetra (2011.), Mjesečev meridijan
(2015.); novele: Koncert za tequilu i apaurin (2002.), Plesačica iz Blue Bara (2004.), Igrači (2006.);
zbirke priča: Ponoćni boogie I druge priče (1987.), San žutih zmija (2000.), Tetovirane priče (2006., u
 suradnji s crtačem Igorom Hofbauerom); dnevničko-autobiografska proza: Kameni pas, 2001., prva
knjiga o Velebitu Priručnik za hodače, 2009., druga knjiga o Velebitu "U Velebitu", 2013.; pet
svezaka ilustriranih kratkih priča, ilustrirao Igor Hofbauer: Klub, Ako vam se jednom na vratima
pojavi neka ženska s bocom votke u ruci, sve su šanse da ćete te noći pišati u vodokotlić, Gospa od
Bluda, Dvije priče, Betonske priče; treća knjiga o Velebitu Čovjek i planina: kratki uvod u sjeverni
Velebit 2018.; krimić Poglavnikov pudl 2016.; jedna priča u: Ispod stola: najljepše hrvatske
antikorupcijske priče; autobiografsko djelo (I o permakulturi) Zapisi iz Stranice Gornje (Ljiljana
Đorđević i Edo Popović); Pudl: slikovnica za odrasle / [tekst] Edo Popović & [ilustracije] Maja
Duvnjak (Biblioteka Vrata u podrum, ovo je sedma ili osma slikovnica)
Ratko Cvetnić (1957.-): romani: Kratki izlet: zapisi iz Domovinskog rata dvojica prijatelja, književnika i
urednika, kad se ionako vide nekoliko puta tjedno i skoro se svakodnevno čuju telefonom 1997.,
2009., Polusan 2009., Povijest Instituta 2013., Blato u dvorištu, 2018.
Robert Dennis Harris (1957.-): detektivski roman alternativne povijesti Domovina 1992.; povijesni triler
Časnik I špijun 2013.; romani: Enigma (Enigma 1995), Archangel (1998), Pompeii (2003), trilogija o
Ciceronu: Imperium (2006), Lustrum (Lustrum: [politički triler iz starog Rima temeljen na
događajima iz života Marka Tulija Cicerona] 2009), Dictator (2015); dalje romani: The Ghost (Duh
2007), The Fear Index (Indeks straha 2011 KGZ), Conclave (2016 KGZ), Munich (2017 KGZ), The
Second Sleep (2019 KGZ); nefikcija: A Higher Form of Killing 1982., Gotcha! The Government, the
Media and the Falklands Crisis (1983), The Making of Neil Kinnock (1984), Selling Hitler (1986),
Good and Faithful Servant (1990)
Peter Hoeg (danski, ?postmodernizam, ?gotika, ?magični realizam 1957.-): prvi roman A History of
Danish Dreams; zbirka kratkih priča U istoj noći - Fotoellinger om natten; romani: urbani triler
Smilla osjeća snijeg (Miss Smilla's Feeling for Snow) -Froken Smillas fornemmelse for sne
1992., Borderliners (De måske egnede 1993), roman možda prekompliciran I prepostmodernistički
The Quiet Girl („Tiha djevojčica“), "high-concept thriller" -pomaknuti angažirani krimić Susanin
efekt- Effekten af Susan
Branko Čegec (1957.-): višestruko nagrađivani pjesnik i esejist te ugledni izdavač i urednik brojnih knjiga i
časopisa. poezija: Eros-Europa-Arafat 1980., Zapadno-istočni spol, 1983, Melankolični ljetopis,
1988, Ekrani praznine, 1992, Tamno mjesto, 2005, Zapisi iz pustog jezika, 2011, Pun mjesec u
Istanbulu, 2012.; eseji I kritike: Presvlačenje avangarde, 1983., Fantom slobode, 1994., Pokret
otpora. Život knjige i druge vjetrenjače, 2011.; proza: Tri krokodila (sa S. Karuzom i M.
Mićanovićem), 2005.; Unatrag: izbor iz poezije: (2012-1980) 2014., Talačka kriza 2017. - okupljeni
tekstovi nastajali različitim povodima i prigodama, podijeljeni u pet cjelina a tiču se primarno
suvremene književnosti i njezinih konteksta, zahvaćajući i "širi prostor kulture ili društva u svim
njegovim pojavnostima."; Uspon i pad Koševskog brda: Sarajevo za prolaznike 2019. - zbirka
pjesama, crtica, pjesama u prozi, lirskih zapisa, hibridnih poetsko-proznih ili poetsko-esejističkih
kratkih formi nastala u srazu pjesnika s gradom u kojemu je proveo rezidencijalno vrijeme
posvećeno isključivo pisanju. Reminiscencije na nedavnu tešku prošlost.; Nesvrstana pisma: (2009-
2019) (Branko Čegec, Miroslav Mićanović) 2020. - desetogodišnje dopisivanje dvojice prijatelja, koji
se ionako vide nekoliko puta tjedno i skoro se svakodnevno čuju telefonom o svakodnevnom
životu, bilo o umjetnosti, ili o njihovu prožimanju.; Cetinjski rukopis 2020. - tragom autorova
rezidencijalnoga boravka u Crnoj Gori 2019. koji je, osobito u drugoj cjelini rukopisa, uočljiv i kao
trag jasnoga nezadovoljstva samoubilačkim stanjem društva koje u guruima vlastite propasti
običava vidjeti svoje spasitelje. Društva, dakle, nesvjesno umornoga od spasitelja: očeva domovine,
nebeskoga oca, očeva propadajućih gradova i još više propadajućih sela, zadriglih instant-kravataša
s mrljom pohlepe na bijeloj košulji, primitivaca koji intelektualcima poručuju da si diplomom obrišu
onu stvar i intelektualaca koji, robujući sinekuri, šute kao zaliveni (moć akademske ortodoksije
koristeći u svrhu očuvanja kabinetskoga autoriteta). Umornoga i od pjesnika koji bi ponekad i
 opsovali, ali da pritom ne otvore usta (da ih se ne čuje tamo gdje čuti ih nije poželjno). Društva
kojem je, prema tome, potrebno pismo na tragu Nicanora Parre, Ferlinghettija i Borisa Marune.
Norma Šerment (1957.-) Možda je sve za djecu I mlade. Drame: Nevidljivi Leonard (Zagrebačko kazalište
mladih, Mala scena), Pogrešne godine (ZKM), Sve za sretan put (kazalište ITD), Igrokaz: Čarolija
ljetne noći (u zborniku Kazališni vrtuljak; ABC naklada). Roman: Izlet sa Sai Babom (Znanje; Hit
junior), fantastični dječji roman Glazbena kutijica, neobični roman Adrijanin vrt. Priče: u raznim
časopisima - Polet, Quorum, Sirius, Večernji list (3. nagrada za priču Večernjeg lista).
William Edward Joyce (američki 1957.-) writer, illustrator, filmmaker. Short film The Fantastic Flying
Books of Mr. Morris Lessmore (2011). He has written and illustrated over 50 children's books
including George Shrinks, Santa Calls, Dinosaur Bob and His Adventures with the Family Lazardo,
Rolie Polie Olie, The Leaf Men and the Brave Good Bugs and A Day with Wilbur Robinson. Joyce is
currently working on a series of novels and picture books, The Guardians of Childhood, consisting
of a total of 13 books.[
Edo Budiša (1958 – 1984) Pripovijetke djelomice skupljene u zbirci Lijepe priče (1984), a odlikuju ih, kao i
roman Klub pušača lula (1984), osviještenost pisma, sklonost fantastičnim situacijama i likovima,
vješta naracija, intertekstualnost i suptilan izraz. Zahvaljujući tim značajkama smatra se jednim od
najistaknutijih pripadnika kvorumaškoga književnog naraštaja 1980-ih godina. Djela su mu sabrana
u knjizi Ponovo probuđeni čovjek (1999). Npr. kratka priča Prodavaonica tajni.
Alessandro Baricco (postmodernist 1958.-): knjige o glazbi: Genij u bijegu. O Rossinijevu glazbenom
teatru (Il genio in fuga. Sul teatro musicale di Rossini, 1988) i Hegelova duša i wisconsinske krave
(L’anima di Hegel e le mucche del Wisconsin, 1992); romani: Kule od bijesa/Dvorci bijesa (Castelli di
rabbia, 1991), Ocean more (Oceano mare, 1993), Svila (Seta, 1996); drame: Dvadeseto stoljeće
(Novecento, 1994)/Novecento: monolog - kazališni monolog, koji se može čitati i kao pripovijetka;
Davila Roa (1997.); + romani City 1999., Bez krvi (Senza sangue) 2002., Ova priča (Questa storia)
2005., Emaus: [roman] (Emmaus) 2009., Mr Gwyn 2011., Triput u zoru (Tre volte all'alba) 2012.,
Smith & Wesson, 2014., Mlada nevjesta: [roman] (La Sposa giovane, 2015.); Next: knjižica o
globalizaciji i o svijetu koji dolazi 2002.; Ilijada (Omero, Iliade) 2004.- još jedna odlična suvremena
inačica Homerove Ilijade nastala pod specifičnim uvjetima i iz sasvim praktičnog razloga - za
potrebe javnog čitanja 2004. na Romaeuropa festivalu.;
Ildefonso Falcones (španjolski 1958.-): roman Katedrala mora 2006.; drugi romani: La mano de Fátima
(Fatimin dlan 2009), La Reina Descalza (2013), Los herederos de la tierra (2016), El pintor de almas
(2019)
Cornelia Funke (njemačka 1958.-) Eine Kinder- und Jugendbuchautorin, deren phantastische Romane
international erfolgreich sind. Funke achieved acclaim as the author of the children's novels The
Thief Lord (2002) and Dragon Rider (2004). She subsequently achieved wider recognition with the
Inkheart series of novels, which include Inkheart (2003), Inkspell (2005), and Inkdeath (2007). The
Thief Lord, Dragon Rider, and Inkheart have all been adapted into feature films.
Julijana Matanović (postmodernizam 1959.-): proza: roman/zbirka pripovijedaka Zašto sam vam lagala
1997.; više od dvjesto ogleda, eseja i književnih kritika; knjiga kritičkih čitanja Četiri dimenzije
sumnje (1988., koautorica s K. Bagićem, V. Bogišićem i M. Mićanovićem); stručne knjige Barok iz
suvremenosti gledat (1992), Ključ za interpretaciju književnog djela-Ivan Gundulić (1993), Prvo lice
jednine (1997), knjiga pogovora Lijepi običaji (2000), knjiga rasprava i eseja o hrvatskom
povijesnom romanu Krsto i Lucijan (2003); roman Tko se boji lika još (2008); knjiga literariziranih
kritika Kao da smo otac i kći (2003) i knjiga lirskih eseja Laura nije samo anegdota (2005); knjiga
eseja iz hrvatske književnosti sumnja.strah@povijest.hr; proza: "Bilješka o piscu", neljubavni roman,
2000., zbirka priča Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka, 2009, knjiga pripovijetki "O
čemu ti to govoriš", 2010., zbirka priča Samo majka i kći, 2012, Cic i svila (izabrane priče, 2011),
zbirka priča Božićna potraga, 2012., zbirka priča i memoarskih zapisa I na početku i na kraju bijaše
 kava, 2014; Ljuta godina: zapisi internetske novakinje 2019.; angažirane knjige: "Mine - Kobni
korak" (2003.) s Reine-Margueritom Bayle I priča za zbirku "Ispod stola - Najljepše antikorupcijske
priče"; Knjiga o Fabriju 2019. - spoj autoričinog pripovjedačogi i znanstvenog diskursa; zbirka priča
Djeca na daljinu: (priče) 2020.
Victoria Hislop (1959.-): roman Otok (The Island 2005.); njezini ostali bestseleri: "Povratak", "Nit" i
"Praskozorje", "Oni koji su voljeni" - epska priča o jednoj običnoj ženi i jednoj običnoj obitelji u
burnim vremenima 20. stoljeća.
Jelena Lengold (srbijanska 1959.-): knjige pjesama Sličice iz života kapelmajstora 1991., Bunar teških reči
2011., Podneblje maka 1986., Prolazak anđela 1989., Izaberi jedno mesto (2016), Mutni nagoveštaj
kiše (2020).; zbirke priča: Pokisli lavovi (1994), Lift (1999), Vašarski mađioničar (2008, 2009,
2012), Pretesteriši me (2009), U tri kod Kandinskog (2013, 2014) i Raščarani svet (2016, 2018),
romani: Baltimor (2003, 2011) i Odustajanje (2018)
Jonathan Earl Franzen (američki, socijalni realizam, New Sincerity 1959.-): romani: satirična obiteljska
drama Korekcija 2001., Sloboda 2010., Čistoća (Purity: a novel) 2015., Strong motion: a novel 1992.;
autobiografsko-memoar Neumjerena zona: osobna povijest 2006., eseji I slično: knjiga eseja više
autora Farther away (Franzen: govori I intervjui), eseji Kako biti sam (How To Be Alone) 2002., esej
Perchance to Dream 1996., eseji Kraj kraja Zemlje (The End of the End of the Earth: Essays) 2018.
Michael Peter Scott (irski 1959.-) writer of science fiction, fantasy, horror and, under the name Anna
Dillon, romance novels. He is also a collector and editor of folklore. Scott is best known for his
series of six fantasy novels The Secrets of the Immortal Nicholas Flamel, completed in 2012.: prvi u
nizu je The Alchemyst.
Siniša Glavašević (Vukovar, 4. XI. 1960 – Vukovar, 19. ili 20. XI. 1991) posmrtno mu je objavljena knjižica
Priče iz Vukovara (1992), 24 zapisa koje je poslao u Zagreb mjesec dana prije smrti.
Viktor Ivančić (rođen u Sarajevu 1960.-): Točka na U (Biblioteka Feral Tribune d.o.o., Zagreb 2000.,
Bilježnica Robija K. (Feral Tribune d.o.o., Split, 2001), Robi K (2018.): 1. 28. X. 1984 - 6. XII.1999., 2.
13.12.1999 - 4. XI. 2005., 3. 25. XI. 2005 - 27. XII. 2009., 4. 9. I. 2010 - 3. IX. 2013., 5. 16. IX. 2013 - 8.
VI. 2018., Robi K: treći juriš: 2006 - 2011. 2011., roman s izrazitim autobigrafskim elementima Vita
activa (2005); fotomonografija s novinarom I fotoreporterom Hrvojem Polanom Iza sedam logora:
od zločina kulture do kulture zločina 2018.; Jugoslavija živi vječno: dokumentarne basne 2011.;
članci Lomača za protuhrvatski blud: ogledi o tuđmanizmu 2003.; kratki roman Planinski zrak 2009.,
Radnici i seljaci: eseji 2014., zbirka autorovih kolumni o SDP-u Sviranje srednjem kursu: o bijedi
hrvatske socijaldemokracije 2015., tekstovi iz F. Tribunea Šamaranje vjetra: ogledi o
posttuđmanizmu 2003., Zašto ne pišem i drugi eseji 2010., knjiga ogleda Animal Croatica- Ogledi o
domoljublju (2007)
Semezdin Mehmedinović (BiH, 1960.-): zbirke pjesama Modrac 1984., Emigrant 1990., Devet
Aleksandrija 2002., zbirka pripovjedaka Sarajevo Blues 2004., "mail dopisivanje" sa Miljenkom
Jergovićem 2008-09. Transantlantic mail 2009., dnevnički zapisi, crtice, mini-eseji i crteži iz
autorovog svakodnevnog života u Americi Autoportret s torbom 2012., knjiga poetskih crtica Knjiga
prozora 2014., prozna knjiga u tri dijela, tri zaokružene priče Me'med, crvena bandana i pahuljica
2017., autobiografsko djelo Ruski kompjuter 2011.; knjiga proza – žanrovski ponovno gotovo
neodrediva Ovo vrijeme sada 2010.
Vladimir Pištalo (rođen u Sarajevu, srpsko-američki 1960.-): knjige poetske proze: Slikovnica (1981),
Noći (1986), esejističko-glasnogovorno-pripovijedačko-poetski Manifesti (1986), Kraj veka (1990);
novela Korto Malteze (1987); zbirke priča: Noći 1986., Vitraž u sećanju (1994), Priče iz celog
sveta (1997), novela-biografija Aleksandra Makedonskog Aleksandrida (1999); romani: Milenijum u
Beogradu (2000), O čudu (2002), "Tesla, mladost" (2006), Tesla, portret među maskama 2008.,
Venecija: Bildungsroman: ["knjiga metamorfoza"] 2011.; tri "Almanaha Beogradske manufakture
 snova", i "Statut Beogradske manufakture snova"; epistolarni roman toka književne svesti Sunce
ovog dana – pismo Andriću 2017.; eseji Značenje đokera 2019.
Neil Richard Gaiman (engleski 1960.-) autor brojnih znanstvenofantastičnih i fantastičnih djela,
uključujući i brojne stripove. Roman American Gods (Američki bogovi), roman Anansi Boys
(Anansijevi klinci). Suradnja s Terryjem Pratchettom na humorističnom romanu Dobri predznaci, priči
o neminovnoj apokalipsi. Strip: najpoznatiji mu je rad na serijalu The Sandman.
Aleš Debeljak (slovenski 1961.-2016.): pjesničke knjige: Imena smrti, Rječnik tišine, Minute straha, Grad i
dijete, Nedovršene pohvalnice, Ispod površine, Krijumčari; knjige eseja: Melankolične
figure, Postmoderna sfinga, Tamno nebo Amerike, vjerojatno najpoznatiji esej Sumrak idola, Knjiga,
križ, polumjesec, Balkansko brvno: eseji o književnosti "jugoslavenske Atlantide"; kombinira
ispovjedno-autobiografsko pripovijedanje i teorijski diskurs kulturalne i sociološko-politološke
analize Europa bez Europljana, tri eseja Suvremeni fundamentalizam i sveti rat ("Mircea Eliade, sveto
i kreativna hermeneutika", "Indiskretni šarm fundamentalizma" i "Islamski sveti rat između duha i
tijela"); poetske priče -memoarske crtice-poetizirana autobiografija=transžanrovska knjiga: Kako
postati čovjek
Miro Gavran (1961.-): roman Judita 2001.; drama Ljubavi Georgea Washingtona 1988.; drama Kreontova
Antigona 1983.; zbirka pripovijedaka Mali neobični ljudi 1989.; roman Zaboravljeni sin 1989.; roman
Kafkin prijatelj 2011.; roman Kako smo lomili noge(: romansirani obiteljski putopis kroz prošlost i
sadašnjost od Slavonije do Zagreba i nazad) 1995.; drame: Urotnici, 1985, Noć bogova, 1986, Čehov
je Tolstoju rekao zbogom, 1989, Muž moje žene, 1991, Pacijent doktora Freuda, 1993, Zaboravi
Hollywood, 1997, Vrijeme je za komediju, 2001, Hotel Babilon, 2002, Kako ubiti predsjednika, 2004.,
Kad umire glumac, Sve o ženama, Sve o muškarcima, Shakespeare i Elizabeta; romani Klara, 1997;
Margita ili putovanje u prošli život, 1999; Krstitelj, 2002; Poncije Pilat, 2004.; proza za djecu: Svašta u
mojoj glavi 1991., Kako je tata osvojio mamu 2019., Pokušaj zaboraviti 1996.; roman Nekoliko ptica i
jedno nebo; Priče o samoći: (zbirka priča) 2019. - 10 priča od kojih je osam novih, a dvije su
preuzete iz drugoga izdanja knjige “Mali neobični ljudi” koje se tematski uklapaju u ovu zbirku.
Zoran Ferić (1961.-): pripovjedne zbirke Mišolovka Walta Disneya (1996) i Anđeo u ofsajdu (2000) + izbor
priča s Miroslavom Kišom, Robertom Mlinarcem i Borisom Perićem Quattro stagioni (1998); romani
Smrt djevojčice sa žigicama (2002), Djeca Patrasa (2005), Kalendar Maja (2011) i Na osami blizu
mora (2015); zbirke kolumni Otpusno pismo (2003) i Apsurd je zarazna bolest (2012); slikovnica o
muškarcu koji seks. uznemirava žene Piton: slikovnica za odrasle (+ Irena Jukić Pranjić) 2019.; priča I
slikovnica za djecu San ljetne noći 2019.; slikovnica za djecu o razvodu Suze svetog Lovre 2020.;
roman Putujuće kazalište 2020. - obimna i kompleksna obiteljska saga u kojoj je kroz prošlost
autorove obitelji ispričana i povijest 20. stoljeća u Hrvatskoj i Europi.
Suzanna Arundhati Roy (indijska 1961-): prvi roman The God of Small Things (Bog malih stvari); drugi
roman: The Ministry of Utmost Happiness (Ministarstvo potpune sreće);
ostalo je nefikcija: (1999) The Cost of Living; (2002) zbirka eseja The Algebra of Infinite Justice: eseji:
The End of Imagination, The Greater Common Good, Power Politics, The Ladies Have Feelings,
So..., The Algebra of Infinite Justice, War is Peace, Democracy, War Talk i Come September; For
Reasons of State (2003); (2002) Power Politics; (2003) War Talk; (2004) zbirka eseja I govora Vodič
kroz Imperij za obične ljude - An Ordinary Person's Guide To Empire; (2004) Public Power in the Age
of Empire; (2004) The Checkbook and the Cruise Missile: Conversations with Arundhati Roy; eseji,
govori I članci: Insult and Injury in Afghanistan (2001.), War is Peace (2001.), Stop bombing
Afghanistan, Instant Democracy ( 2003.)
Sanja Lovrenčić (1961.-) osam pjesničkih zbirki, npr. "Rijeka sigurno voli poplavu". Zbirke kratkih priča
"Wien Fantastic", "Portret kuće" i "Zlatna riba i istočni Ariel". Romani "Dvostruki dnevnik žene sa
zmajem", "Klizalište", "U potrazi za Ivanom", "Martinove strune / Martins Seiten" (2008.), "Ardura"
(2012), "Vješanje kradljivaca ovaca" (2015) i "Kabinet za sentimentalnu trivijalnu književnost" (2018).
 Fantastična trilogija "Zmije Nikonimora", dvije zbirke autobiografskih zapisa: "Zagrebačko djetinjstvo
šezdesetih" (2017.) i "Zapisi o kući, zapisi iz odsutnosti" (2020.). Nekoliko knjiga za djecu; npr. zbirka
priča "Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić". Šest novih igrokaza priređenih prema pričama iz
svjetske folklorne baštine "Noina mačka i drugi igrokazi", npr. Zašto mačke sjede na kućnom pragu
(drama prema rumunjskoj narodnoj priči). U programima Hrvatskog radija izveden je niz njezinih
radio-dramskih tekstova, među kojima su neki izvođeni i izvan Hrvatske (na njemačkom,
mađarskom, slovačkom i estonskom). Kao samostalni dokumentarist snimila je i režirala šest
dokumentarnih radio-drama.
Christiane Vera Felscherinow (njemačka glumica I glazbenica 1962.-): autobiografsko djelo - intervjui Mi
djeca s kolodvora Zoo (Wir Kinder vom Bahnhof Zoo 1979.); drugo autobiografsko djelo Mein
Zweites Leben 2013.
KGZ Chokri/Shukri Mabkhout (tuniski 1962.-): roman Etalyenni (Talijan) 2014.
Charles Michael “Chuk” Palahniuk (američki, 1962.-, describes his work as transgressional fiction):
notable works: roman Fight Club - also made into a film of the same name (Edward Norton, Helena
Bonham Carter, Brad Pitt), roman Choke - later was made into a movie, roman Rant: An Oral
Biography of Buster Casey - Palahniuk has indicated that Rant is the first in what will become a SF
trilogy, roman u prepravljenoj verziji Invisible Monsters - The novel was originally supposed to be
Palahniuk's first novel to be published, but it was rejected by the publisher for being too disturbing.
After the success of his novel Fight Club, Invisible Monsters was given a second chance, and a
revised version of it was published.
Olga Tokarczuk NN (poljska 1962.- postmodernizam) novelist, essayist, poet, screenwriter. Postigla je
zamjetan uspjeh već romanom prvijencem Putovanje ljudi Knjige (Podróż ludzi Księgi, 1993),
smještenim u XVII. stoljeće, postmodernom novopovijesnom prozom složene polifonijske strukture,
svojevrsnom pripovjednom inačicom predaje o potrazi za Svetim gralom. Potonjim povijesnim
romanom Pravijek i druga vremena (Prawiek i inne czasy, 1996), prijelomnim u dijakroniji njezine
proze, ostvarivši golem međunarodni uspjeh, zacrtala je obrise svoje metapovijesne prozne poetike,
naslonivši naraciju i karakterizaciju na žanrovska obilježja i postupke obiteljskih saga i romana-rijeke,
s pomoću kojih se, u mnogostrukim pripovjednim tokovima, ogledaju svekolike društvene i intimne
mijene te naraštajne razlike za europskih tranzicijskih razdoblja. Djelima Dom danji, dom noćni (Dom
dzienny, dom nocny, 1998), Posljednje povijesti (Ostatnie historie, 2004) te napose opsežnim
romanima Beguni (Bieguni, 2007) i epskim povijesnim romanom Knjige Jakubove (Księgi Jakubowe,
2014) etablirala se kao najistaknutija poljska prozaistkinja. 2009 mystery novel Drive Your Plow Over
the Bones of the Dead (Polish: Prowadź swój pług przez kości umarłych).
Renato Baretić (1963.-): Osmi povjerenik (2003., dramatiziran u splitskom HNK-u 2005); pjesničke zbirke
Riječi iz džepova (1998) i Kome ćemo slati razglednice (2005); romani Pričaj mi o njoj (2006) i Hotel
Grand (2008); zbirka kolumni Kadrovi kadra (2005)
Raquel Jaramillo (R. J.) Palacio (američka-roditelji Kolumbijci 1963.-): roman za djecu Čudo (Wonder)
2012.
Yann Martel (kanadski iz Španjolske 1963.-): roman Pijev život (Life of Pi) 2001.; romani The High
Mountains of Portugal 2016., Beatrice and Virgil 2010., Self 1996., zbirka priča The Facts Behind the
Helsinki Roccamatios 1993., zbirka pisama premijeru Kanade 101 Letters to a Prime Minister
Predrag Lucić (1964.-2018.): redatelj, novinar, književnik, urednik. pametni analitičar i majstor zaumne,
ludističke satire. do majstorstva doveo poetiku apsurda, razobličavao ideologije onim oruđem kojim
se ideologije najefikasnije demontiraju- a to je humor. Greatest Shits – Antologija suvremene
hrvatske gluposti, koautor s Borisom Dežulovićem 1998.; poezija Ljubavnici iz Verone 2007.; satirične
pjesme: Haiku haiku jebem ti maiku – Velika Feralova pjesmarica 2003., Sun Tzu na prozorčiću:
čitanka iz nastranih književnosti za prve razrede vojnih, vjerskih i civilnih škola 2009., Bezgaća
povijesne zbiljnosti: čitanka za ponavljače povijesti u drugim razredima domoljubnih, poslovnih i
 trgovačkih škola 1 2010., Bezgaća povijesne zbiljnosti 2 2010. i Gusle u magli 2013.; autorov dramski
opus Cervantesov trg: (sabrane drame i songovi) 2018., Step by step – Stepinac & još mnoge
popularne pjesme 2016. Od Lucićevih, Ivančićevih i Dežulovićevih tekstova napravljen je "Feral
Tribune Cabaret", koji je u izvođenju Putujućeg teatra Hasije Borić i režiji Tanje Oručević–Miletić
imao preko stotinu izvedbi + kabaretski program „Melodije…“ koji Lucić niz godina izvodi tandemski
s Borisom Dežulovićem. dramski opus: Cervantesov trg: (sabrane drame i songovi) 2020. (osim
naslovne, zastupljene su drame: 'Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad', 'Alan Ford & grupa TNT u
epizodi Povratak otpisanih', 'Istarske barufe', 'Kako se kalio Čehov' te nedovršena drama 'Lisistrata'.
Uključeni su također i songovi dviju kazališnih predstava: 'Tri mušketira' i 'Majka Courage i njezina
djeca', te kratki tekstovi-komentari Lucićevih bliskih suradnika i prijatelja). Nastavljajući se na
snažnu, lokalnu splitsku tradiciju novinske satire, podrugljivih epigrama i karikature, Feralov trojac tu
će tradiciju nadograditi postmodernističkom citatnošću, autoreferencijalnošću i intermedijalnošću.
Taj spoj lokalne tradicije, političke bezobraznosti i postmodernističke poetike koncem će se 80-ih
staliti u posve novi i drukčiji model političke satire koji je već tada stekao kultni status, ali i potakao
prve cenzorske pokušaje i sudske tužbe. Unutar tog intermedijalnog satiričnog projekta, Lucićeva je
specijalnost bila satirična poezija, a pogotovo citatne persiflaže pjesničke i estradne klasike.
https://licaotpora.hr/site/face/lucic-predrag/hr-HR
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/in-memoriam-predrag-lucic-scenu-je-napustio-jedan-od-
njenih-najzivljih-i-najomiljenijih-aktera-covjek-koji-je-do-majstorstva-doveo-poetiku-apsurda-
6918507
https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/godisnjica-smrti-predraga-lucica-novinar-bez-mrlje-
satiricar-bez-premca-svetac-bez-religije/
http://www.osobnasjecanja.hr/video-arhiva/predrag-lucic/
https://slobodnadalmacija.hr/split/danas-je-rodendan-predragu-lucicu-njegovi-prijatelji-i-
postovatelji-veceras-ce-u-splitskom-klubu-quasimodo-citati-tekstove-ovog-velikog-covjeka-1003188
Carlos Ruiz Zafón (španjolski 1964.-): fantastični roman Gothic mystery Sjena vjetra 2001. (La sombra
del viento) - u 1. licu, pa iz perspektive dječaka Daniela čitatelj upoznaje tajne Barcelone i životnu
svakodnevicu u vrijeme Francove diktature – čini jedan niz s romanima: roman prethodnik Sjeni
vjetra El juego del ángel 2008., El prisionero del cielo, 2011, (The Labyrinth of Spirits) El laberinto de
los espíritus; romani za mlade El Príncipe de la Niebla 1993 (The Prince of Mist, 2010), El palacio de
la medianoche (1994), Las luces de septiembre (1995), Marina (1999)
Boris Dežulović (1964.-): SF roma Christkind 2003., satirični roman Jebo sad hiljadu dinara 2005., knjiga
poezije Pjesme iz Lore 2005., knjiga kratkih priča Poglavnikova bakterija 2007.; Greatest shits:
antologija suvremene hrvatske gluposti (1998., supriređivač); zbirke kolumni: Ugovor s Đavlom
(2008.), Zločin i kazna (2010.), Crveno i crno (2010.), Diego Armando i sedam patuljaka (2011.), Rat i
mir: pravci razvoja hrvatsko-slovenskih odnosa (2012.) i Vo potraga po zagubenoto vreme (U potrazi
za izgubljenim vremenom, 2013.); zapisi razgovora Miljenka Smoje i Borisa Dežulovića iz 1992.
godine, popraćeni fotografijama iz osobne arhive Razgovori sa Smojom (2015.)
Josip Mlakić (hrvatski iz BiH 1964.-): kratki romani Kad magle stanu (2000) i Živi i mrtvi (2002); romani
Čuvari mostova (2004)- poratno razdoblje, Psi i klaunovi (2006) -vrijeme uoči početka ratnih sukoba
u BiH, romani Tragom zmijske košuljice (2007), Ljudi koji su sadili drveće (2010) -svijet ratnih
veterana u mirnodopskim uvjetima, romani Planet Friedman (2012), Svježe obojeno (2014) i Božji
gnjev (2015) - rat u BiH; više pripovjednih zbirki: Puževa kućica, 1997, Odraz u vodi, 2002, Obiteljska
slika, 2002, Ponoćno sivo, 2004.; pjesnička zbirka Oči androida (2004); roman Bezdan 2016.,
kriminalističko-ratni roman Skica u ledu 2018., roman Crni gavran I bijele vrane 2018.; roman
Evanđelje po Barabi 2019.; budući distopijski roman “2084”
Aleksandar Hemon (BiH I američki, hiperrealizam 1964.-): knjige priča Život i djelo Alphonsea Kaudersa:
priče 1997. i The Question of Bruno (Pitanje Bruna), npr. kratka pripovjetka ??„Lik i djelo Alphonsea
 Kaudersa“ 2004.; roman Čovjek bez prošlosti (The Nowhere Man) 2005.; zbirke eseja objavljivanih u
tjedniku BH Dani Hemonwood 2007. I Hemonwood 2 2008., Povratak u Hemonwood: kolumne
2016.; kratke priče Ljubav i prepreke (Love and Obstacles), 2008.; roman Projekt Lazarus (The
Lazarus Project) 2009., autobiografska Knjiga mojih života (The Book of My Lives) 2013., roman Kako
su nastali Ratovi zombija 2016.; roman Nije ovo tvoje 2018.
Aminatta Forna (škotsko-sijeraleonska 1964.-): memoar The Devil That Danced on the Water 2002.;
romani: Ancestor Stones (2006), The Memory of Love (2010), The Hired Man (2013) i Happiness
(2018) (zadnja dva u knjižnici neprevedena)
Sibila Petlevski (hrvatska, makedonskog porijekla 1964.-): poezija: Kristali 1988., Skok s mjesta 1990.,
Sto aleksandrijskih epigrama 1993., Babylon (2000.), Heavy Sleepers (2000.), Libitina (2002.),
Spojena lica 2006.; proza: Francuska suita (1996.), Koreografija patnje 2002., Noćni trening 2006.
Moj Antonio Diavolo (2007.), Vrijeme laži - Tabu I. 2009., Bilo nam je tako lijepo! - Tabu II. 2011.;
drame Ledeni general (Eisgeneral) (2005.), Rimbaud’s House (Rimbaudova kuća) (2007.).
Dan Brown (Exeter, New Hampshire, 22. lipnja 1964.) je američki pisac triler romana, poznat po
kontroverznom bestselleru misteri trileru Da Vincijev kod. Svojevrsni nastavak roman The Lost
Symbol. Oni pripadaju seriji Robert Langdon series kao I romani misteri trileri Inferno (Inferno),
2013., Angels & Demons, Origin. Tehno triler Digitalna tvrđava (Digital Fortress), 1998. I misteri
triler Deception Point su romani za sebe.
Khaled Hosseini (afganistansko-američki 1965.-): romani Gonič zmajeva (The Kite Runner) 2003., Tisuću
žarkih sunaca- A Thousand Splendid Suns 2007., And the Mountains Echoed (2013); ilustrirani
roman Sea Prayer 2018. Romani
Jurica Pavičić (1965.-): romani Ovce od gipsa (1997), Nedjeljni prijatelj (1999.), Minuta 88 (2002), Kuća
njene majke (2005), Crvenkapica (2006), Žena s drugog kata (2015), Crvena voda (2017); drama
Trovačica 2000.; zbirke kratkih priča Patrola na cesti (2008) I Brod u dvorištu (2013); nefikcija: zbirka
eseja objavljenih u Jutarnjem listu Vijesti iz Liliputa (2001), Postjugoslavenski film: Stil i ideologija
(2011), Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja (2017), esej Knjiga o jugu (2018), Hrvatski
fantastičari: jedna književna generacija 2000., Split by night: eseji i kronike 2004.
Vladimir Arsenijević (srbijanski, rođen u Puli 1965.-): predviđena tetralogija Kloaka Maksima: prvi roman
U potpalublju 1994., drugi roman 1997. Anđela; dnevnički zapisi MEKSIKO ratni dnevnik 2000.; 2004.
ilustrirani roman Išmail; izbor tekstova pisanih od 2005. do 2009. godine za različite srbijanske i
inozemne medije Jugolaboratorija; povijesno-obiteljsko-ljubavni roman Let; zbirka priča Ovo nije
veselo mesto; prozno djelo na pola puta između romana i zbirke priča Predator; zbirka priča „Minut
– put oko sveta“
Miljenko Jergović (1966.-): zbirke priča: Sarajevski Marlboro 1994. I Mama Leone 1999.; zbirke priča
Karivani, 1995., Inšallah Madona, inšallah, 2004., romani Buick Rivera, 2002., Gloria in excelsis,
2005., Srda pjeva, u sumrak, na Duhove, 2007., Freelander, 2007., Otac, 2010., Rod, 2013., roman
Dvori od oraha (2003), roman Ruta Tannenbaum (2006); zbirke pjesama Opservatorija Varšava
(1988), Hauzmajstor Šulc (2001), drama Kažeš anđeo (2000), kolumnističko-publicistički tekstovi Naci
bonton (1998), Historijska čitanka (I–II, 2000–04), Muškat, limun i kurkuma (2011); + Tušta i tma
(prepiska sa Svetislavom Basarom) 2014., Drugi krug (prepiska sa Svetislavom Basarom) 2015., zbirka
priča, crtica, pesama, dnevničkih zapisa i drugih kratkih formi Levijeva tkaonica svile 2014., Sarajevo,
plan grada - knjiga prva 2015., Doboši noći (studija o Josipu Guberniku) 2015., esej, proza
Nezemaljski izraz njegovih ruku 2016., roman Wilimowski 2016., eseji Autobus za Vavilon 2017.
https://www.jergovic.com/
Ivan Vidić (1966.-): drame: Ospice 1997., Veliki bijeli zec, Putnici, Groznica, Bakino srce, Harpa, Zoo
(Zagrebački pentagram), Dolina ruža, Velika Tilda, Octopussy, Život u sjeni banana, Posljednji dani
mira, Kroz sobe, Noćni život; romani: Gangabanga, Violator/Ona govori i Faradayev kavez; zbirka
priča San od tisuću ljeta 2018., zbirka priča Južna država 2013.
Sherman Alexie (američki I iz naroda Spokane I Coeur d'Alene, optuživan za seksualno uznemiravanje
1966.-): poluautobiografski roman za mlade Apsolutno istinit dnevnik Indijanca na određeno vrijeme
2007.; zbirka kratkih priča The Lone Ranger and Tonto Fistfight in Heaven (1993); prvi roman
Reservation Blues 1995.; zbirka kratkih priča I pjesama War Dances 2009.; You Don't Have to Say You
Love Me: A Memoir 2017.; The Business of Fancydancing: Stories and Poems (1992); zbirka kratkih
priča Ten Little Indians (2004); murder mystery roman Indian Killer (1996); roman Flight (2007)
Mirjana Novaković (srbijanska 1966.-): zbirka priča Dunavski apokrifi (1996.), zbirka priča Tajne priče
2016., romani Strah i njegov sluga (1999.), Johann’s 501 (2005), Tito je umro 2011.
Alain Mabanckou (francuski, iz Konga 1966.-) also a journalist. A novelist, poet. He is best known for his
novels and non-fiction writing depicting the experience of contemporary Africa and the African
diaspora in France. He is among the best known and most successful writers in the French language
He has argued against the idea that African and Caribbean writers should focus on their local
realities in order to serve and express their communities. He further contends that categories such
as nation, race, and territory fall short of encapsulating reality and urges writers to create works that
deal with issues beyond these subjects. His first novel, Bleu-Blanc-Rouge (Blue-White-Red). A novel
African Psycho (2003. Best known for a comic novel Verre cassé (Broken Glass), it was published in
English translation as Broken Glass in 2009. Memoires de porc-épic (Memoirs of a Porcupine), a
magic realism-inspired reworking of a folk tale. Mabanckou's early poetry was re-published under
the title Tant que les arbres s'enracineront dans la terre, as well as a biography of James Baldwin,
Lettre à Jimmy (Fayard). A 2009 novel, Black Bazar, is a dark comic story.
Damir Karakaš (1967.-): roman Sjećanje šume 2016.; knjiga putopisa “Bosanci su dobri ljudi” (1999.),
roman “Kombetari” (2000.), zbirka priča “Kino Lika” (2001.), multimedijalni roman “Kako sam ušao u
Europu” (2004.), zbirka priča “Eskimi” (2007.), roman “Sjajno mjesto za nesreću” (2009.), zbirka priča
“Pukovnik Beethoven” (2012.), romani “Blue Moon” (2014.), “Proslava” (2019.), drama Avijatičari
(2019.), I “Skoro nikad ne zaključavamo” 2009., drama “Snajper” 2013.
Srđan Valjarević (srbijanski 1967.-): poezija: Džo Frejzer i 49+24 pesme 1992.; romani: Komo 2007.,
Dnevnik druge zime 2006., Ljudi za stolom 1994., List na korici hleba 1990.; prozni zapisi Zimski
dnevnik 1995.
Zoran Malkoč (1967.-): zbirka kratkih priča Groblje manjih careva (2010.), romani Kao kad progutaš brdo
balona (2004.) i Roki Raketa (2014.), knjiga priča Umro supermen 2018.
Drago Glamuzina (1967.-): knjige pjesama Mesari (2001), Je li to sve (2009) i knjiga pjesama s
fotografijama Stanka Abadžića Sami u toj šumi (2011); roman Tri (2008)
Ivica Prtenjača (1969.-): pjesnik: poezija: ”Pisanje oslobađa”, 1999., ”Yves”, 2001., izbor poezije (s B.
Čegecom i M. Mićanovićem) ”Nitko ne govori hrvatski”, 2002., ”Uzimaj sve što te smiruje”, 2006.,
”Okrutnost”, 2010.; roman “Dobro je, lijepo je” (2006), roman Brdo 2014.; roman Tiho rušenje 2017.
Robert Međurečan (MOŽDA NIJE DOBAR 1969.-): romani: poslijeratni krimić Krletka za glinenog goluba
2019., Kad jaganjci utihnu u Zdihovu 2011., Prodajem odličja, prvi vlasnik 2008.
Alain de Botton (britanski, iz Švicarske, I filozof 1969.-): nefikcija: Kako vam Proust može promijeniti život
1997.; roman Essays in Love 1993. (Ogledi o ljubavi), prethodnik-sequel roman The Course of Love
2016.; dalje nefikcija: A Week at the Airport 2009. (Dnevnik s Heathrowa: tjedan dana na
aerodromu); biografija nepoznate osobe Ljubim i pričam 2004.; Religion for Atheists- Religija za
ateiste: vodič za nevjernike o mogućnostima uporabe religije 2012.; How to Think More about Sex
2012.; "The News: A User's Manual" 2014.; Status Anxiety (Statusna tjeskoba) 2004.; The Pleasures
and Sorrows of Work (Radosti I jadi rada 2009); možda roman The romantic movement: sex,
shopping and the novel (Seks, šoping i roman) 1994.; dalje nefikcija The Art of Travel (Umijeće
putovanja 2002); The Consolations of Philosophy (Utjeha filozofije 2000)
Elizabeth M. Gilbert (američka 1969.-): memoar Eat, Pray, Love: One Woman's Search for Everything
Across Italy, India and Indonesia (Jedi, moli, voli: potraga jedne žene za svime diljem Italije, Indije i
 Indonezije) 2006.; zbirka kratkih priča Pilgrims (1997); roman Stern Men (2000); nefikcija The Last
American Man (2002); memoar Committed: A Skeptic Makes Peace with Marriage (Sudbonosno da:
skeptična žena miri se s brakom) 2010.; roman The Signature of All Things (Signatura svih stvari),
2013.

AUTORI 21. STOLJEĆA

Robert Perišič (1969.-): poezija: Dvorac Amerika“ (1995.), „Jednom kasnije“ (2012.); roman „Naš čovjek
na terenu“ (2007.); zbirke kratkih priča „Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas“ (1999.), „Užas i
veliki troškovi“ (2002.); drama „Kultura u predgrađu“ (premijera: Gavella, 2000.); autobiografske
proze „Uvod u smiješni ples“ (2011.); scenarij za igrani film po motivima iz biografije Slave Raškaj
„100 minuta Slave“ (2004.)
Zoran Žmirić (1969.-): zbirka pripovijedaka Kazalište sjena (Adamić, 2002.), zbirka kolumni Vrijeme koje
nam je pojeo Pac-Man (Meandar, 2005.), antiratni roman Blockbuster (VBZ, 2009.), nekoliko stotina
intervjua o o nastanku najboljih pjesama riječkog rocka od 1979. do 2009. Riječke rock himne
(2011.), putopisni roman Snoputnik (HDP, 2014.), zbirka antiratne poezije Zapisano metkom (Studio
TiM, 2015.) i roman Putovanje desnom hemisferom (Hena com, 2017.), roman Pacijent iz sobe 19
(HenaCom, 2018.); zbirka kratkih priča i crtica Kaleidosop 2019.; Vožnja unatrag: slikovnica za
odrasle 2019. (Briški, Valentina, ilustratorica); zbirka od 27 pripovijedaka Kazalište sjena: ima li živih s
ove strane konekcije? 2002.
Ante Tomić (1970.-): romani Što je muškarac bez brkova 2000. i Čudo u Poskokovoj Dragi 2009.; zbirke
priča Zaboravio sam gdje sam parkirao, 1997; Veliki šoping, 2004; Građanin pokorni, 2006., romani
Ništa nas ne smije iznenaditi, 2003; Ljubav, struja, voda & telefon, 2005; Punoglavci, 2011., knjige
feljtona Smotra folklora, 2001; Klasa optimist, 2004.; zbirke kolumni Dečko koji obećava, 2009;
Nisam pametan, 2010.; zadnji roman Veličanstveni Poskokovi 2014.; zadnja zbirka priča Pogledaj što
je mačka donijela 2017., scenarij I knjiga Ustav Republike Hrvatske: ljubavna priča o mržnji (s Rajkom
Grlićem) 2017.
Dave Eggers (američki, postmodernizam, post-postmodernizam, new sincerity 1970.-): memoar s
elementima fikcionalnog A Heartbreaking Work of Staggering Genius 2000.; roman You Shall Know
Our Velocity 2002.; zbirka kratkih priča How We Are Hungry 2004.; knjiga intervjua s osuđenicima na
smrt koji su kasnije oslobođeni optužbe Surviving Justice: America's Wrongfully Convicted and
Exonerated 2006.; biografija sudanskog izbjeglice What Is the What: The Autobiography of Valentino
Achak Deng 2006.; nefikcijska biografija Zeitoun 2009.; roman o prošloj recesiji u 21. stoljeću A
Hologram for the King 2012., distopijski roman The Circle 2013.; roman Your Fathers, Where Are
They? And the Prophets, Do They Live Forever? 2014.; roman Heroes of the Frontier 2016.; druga
nefikcijska biografija The Monk of Mokha (2018); roman The Parade 2019.; knjige za djecu koje
spadaju u literary nonsense The Future Dictionary of America, Created in Darkness by Troubled
Americans, and "Dr. and Mr. Haggis-On-Whey" (s mlađim bratom, pod pseudonimom); roman
(valjda za djecu) The wild things: a novel 2010. prema slikovnici Where the wild things are Mauricea
Sendaka, na temelju scenarija Spikea Jonzea
Gonçalo Manuel Tavares (portugalski, rođen u Luandi u Angoli 1970.-): Putovanje u Indiju & suvremena
melankolija: (itinerar)- Uma Viagem à Índia, 2019.; ciklus knjiga kratke proze – zbirka priča I crtica u
kojima autor parafrazira poznate pisce "O Bairro" (The Neighborhood 2002–05): O Senhor Valéry,
2002, O Senhor Henri, 2003, O Senhor Brecht, 2004, O Senhor Juarroz, 2004, O Senhor Kraus, 2005,
O Senhor Calvino, 2005, O Senhor Walser, 2006, O Senhor Breton, 2008, O Senhor Swedenborg e as
investigações geométricas, 2009, O Senhor Eliot e as conferências, 2010 ; ciklus romana "O Reino"
(Kingdom Cycle): A Man: Klaus Klump (Um Homem: Klaus Klump 2003), Joseph Walser's Machine (A
Máquina de Joseph Walser 2004), Jerusalem (2005) I Learning to Pray In the Age of Technique
 (Aprender a Rezar na Era da Técnica 2007); prva zbirka lirike Livro de Dança 2001.; knjiga pjesama
Água, cão, cavalo, cabeça 2006; kratke priče Histórias falsas, 2005.
Biljana Srbljanović (srpska, 1970.-, dramatičarka): prva drama Beogradska trilogija, druga drama - njezina
najuspješnija Porodične priče - izvedena do danas u 60 različitih produkcija, u Hrvatskoj izvedene
Skakavci (redatelj: Janusz Kica, ZKM, 2006., proglašena najboljom predstavom na 51. Sterijinom
pozorju) te Barbelo, o psima i djeci (režija: Paolo Magelli, GDK Gavella, 2009.) 2014. godine
dramu Mali mi je ovaj grob postavlja Dino Mustafić u hrvatsko-srbijansko-bosanskohercegovačkoj
koprodukciji kazališta Hartefakt fond, Bitef teatra, Kamernog teatra 55 i Kazališta Ulysses.
Tatjana Gromača (stvarno pjesništvo 1971.-): izbor iz poezije < zbirka poezije Nešto nije u redu? 2000.;
roman Crnac (2004; uprizoren u riječkome HNK-u 2009); roman Božanska dječica: roman za odrasle
koji bi željeli ostati mladi (2012); reportažni zapisi Bijele vrane: priče iz Istre (2005); roman Bolest
svijeta (2016) > svojevesni nastavak: meditativno-esejistička proza/roman Carstvo nemoći 2017.;
Mrtav rukavac rijeke Save: prozni zapisi 2018.; zbirka kratkih priča/eseja Ushiti, zamjeranja,
opčinjenosti 2014.
Ivana Šojat-Kuči (1971.-): roman Unterstadt 2009.; pjesničke zbirke Hiperbole (2000), Uznesenja (2003),
Utvare (2005) i Sofija plaštevima mete samoću (2009), Ljudi ne znaju šutjeti, 2016.; zbirke
pripovijedaka Kao pas (2006), Mjesečari (2008) i Ruke Azazelove (2011); roman Šamšiel (2002);
roman Ničiji sinovi (2012); roman Jom kipur (2014); zbirka kolumni iz Glasa Slavonije/eseji: I past će
sve maske (2006); novele Ruke Azazelove, 2011.; kratke priče Emet i druge priče, 2016.; roman
Ezan, 2018.
John Boyne (irski 1971.-): roman za mlađe Dječak u prugastoj pidžami (The Boy in the Striped Pyjamas)
2006., romani: 2000: The Thief of Time, 2001: The Congress of Rough Riders, 2004: Crippen, 2006:
Next of Kin, 2008: Mutiny on the Bounty, 2009: The House of Special Purpose: a novel of the
Romanovs, 2011: The Absolutist (Prigovor savjesti), 2013: This House Is Haunted, 2014: A History of
Loneliness, 2017: The Heart's Invisible Furies, 2018: A Ladder To The Sky; drugi romani za mlađe:
2010: Noah Barleywater Runs Away, 2012: The Terrible Thing That Happened To Barnaby Brocket,
2013: Stay Where You Are And Then Leave, 2015: The Boy at the Top of the Mountain, 2019: My
Brother's Name is Jessica; zbirka kratkih priča 2015: Beneath The Earth
Elvis Bošnjak (I glumac 1971.-): samo drame: drama Nosi nas rijeka, druge drame: 2000. Otac, 2002.
Idealni muž, 2004. Hajdemo skakati po tim oblacima, 2008. Žice i žileti, 2012. Srce veće od ruku,
2014. Rebro, 2015. Kašeta brokava, 2017. Neprijatelj naroda
Bekim Sejranović (hrvatski I BiH 1972.-): roman Nigdje, niotkuda 2009.; roman Ljepši kraj 2010., roman
Sandale 2013., roman Tvoj sin Huckleberry Finn 2015., roman Dnevnik jednog nomada 2017., zbirka
priča Fasung 2002.; studija Modernizam u romanu Isušena kaljuža Janka Polića Kamova 2001.
Patrick James Rothfuss (američki 1973.- fantasy) Best known for his projected fantasy trilogy The
Kingkiller Chronicle, debut novel The Name of the Wind, its sequel The Wise Man's Fear, treći dio se
iščekuje The Doors of Stone
Olja Savičević Ivančević (1974.-): prvi roman Adio kauboju 2010.; zbirka pripovijedaka Nasmijati psa
2006.; zbirke poezije Biti će strašno kada ja porastem 1988., Vječna djeca (1993), Žensko pismo
(1999), Kućna pravila 2007., Mamasafari 2018.; roman Pjevač u noći, 2016.
Nicole Krauss (američka 1974.-): roman Povijest ljubavi (The History of Love 2005), romani Man Walks
Into a Room (2002), Great House (2010) and Forest Dark (2017); buduća knjiga kratkih priča How to
Be a Man
Markus Zusak (australski, njemačkog porijekla 1975.-): romani za mlade Kradljivica knjiga (The Book
Thief 2005.) i The Messenger (Ja sam glasnik 2002.); roman Bridge of Clay (Od Claya most 2018.)

Zadie Smith (engleska, majka Jamajčanka 1975.- realizam, postmodernizam, histerični realizam, New
Sincerity) novelist, essayist, and short-story writer. Obdarena je pripovjedačkom vještinom,
 inovativnošću i talentom koji ju uvrštava u sam vrh post-imigracijskog književnog kruga (uz pisce
poput Hanifa Kureishija i Michaela Ondaatjea). Debut novel White Teeth (Bijeli zubi 2000) - smješten
u londonsku radničku četvrt, u kojem je propitivala društvene odnose i probleme dviju useljeničkih
obitelji (bengalske i jamajačke), te prepletanja različitih kultura.; most recent book: a collection of
essays Feel Free (2018); an anthology of sex writing: Piece of Flesh; second novel, The Autograph
Man (Sakupljač autograma 2002.) - o čovjeku opsjednutome nekadašnjom hollywoodskom
zvijezdom, kritički je progovorila o negativnim značajkama tzv. kulture slavnih (celebrity culture);
essay collection Changing My Mind, 2009.; a still-unreleased book of essays, The Morality of the
Novel (a.k.a. Fail Better); third novel, On Beauty, (O ljepoti 2005.) - oslonjen je djelomično na djelo
Howards End engleskoga pisca Edwarda Morgana Forstera, opetuje temu humornoga propitivanja
srazova kultura; a book that pairs two short stories Martha and Hanwell, 2005.; novel NW
(prevedeno kao London, NW 2012.) - kroz prikaze života četiriju Londonaca dočarava složenu
strukturu suvremenoga urbanoga života; fifth novel, Swing Time, (Vrijeme swinga) 2016.; first
collection of short stories, Grand Union, is scheduled for release on October 8th, 2019.
Mladen Kopjar (1975.-) Objavljuje prozne i dramske tekstove. Na Hrvatskom radiju emitirane su mu
dvadeset dvije radiodrame i niz priča. Piše i za televiziju. Kratka proza za odrasle čitatelje, I za djecu i
mlade. Objavio je zbirku priča Veliki Bijeli, zbirke radiodrama Plava kuverta i Otrovne žlijezde, te
dvanaest knjiga za djecu i mlade. Za zbirku priča i pripovijetki Ljubav, padobranci i izvanzemaljci
dobio je nagradu.
Brandon Sanderson (američki, 1975.- fantasy) author of epic fantasy and science fiction. Best known for
the Cosmere fictional universe, in which most of his fantasy novels, most notably the Mistborn
series and The Stormlight Archive, are set. Outside of the Cosmere, he has written several young
adult and juvenile series including The Reckoners, the Skyward series, and the Alcatraz series. He is
also known for finishing Robert Jordan's high fantasy series The Wheel of Time and has created
several graphic novel fantasy series including the White Sand and Dark One.
Tena Štivičić (1977.-): obiteljska saga "Tri zime" (engl. Three winters) 2014.; drame Nemreš pobjeć od
nedjelje (1999), drama za djecu Parsifal (2001), Dvije (2002), drama za djecu Pssst (2003), Fragile!
(2004), Krijesnice (2007), Sedam dana u Zagrebu (2009), Invisible (Nevidljivi 2011), omnibus Europa
2013.; zbirke kolumni Odbrojavanje (2007), Vrag ne spava (2010) i Pepeljugino maslo (2016); zbirka
drama Dvije I druge 2008.; zbirka drama Nevidljivi 2015.
John Michael Green (američki 1977.-): fourth solo novel, The Fault in Our Stars -Greška u našim
zvijezdama 2012. (možda roman za djecu); roman za mlade Paper Towns-Gradovi na papiru; debut
novel, Looking for Alaska 2005. (U traganju za Alaskom); second novel, An Abundance of Katherines
(Obilje Katherina 2006); with authors Maureen Johnson and Lauren Myracle, three interconnected
short stories Let It Snow: Three Holiday Romances (Pada snijeg : tri blagdanske romanse 2008); s
Davidom Levithanom roman Will Grayson, Will Grayson 2010., roman Turtles All The Way Down
2017. (Nikad kraja kornjačama)
Chimamanda Ngozi Adichie (nigerijska 1977.-): romani Purple Hibiscus (Purpurni hibiskus 2003), Half of a
Yellow Sun (Polovica žutog sunca 2006), Americanah (Amerikana 2013); zbirka kratkih priča The
Thing Around Your Neck (2009), esej-knjiga We Should All Be Feminists (Svi bismo trebali biti
feministi I feministkinje 2014), zadnje djelo Dear Ijeawele, or A Feminist Manifesto in Fifteen
Suggestions, 2017.
Ivica Đikić (BiH, Tomislavgrad 1977.-): roman Cirkus Kolumbija 2003., Ništa sljezove boje 2007.: tri
odvojene priče "Zeleni dvorac", "Probaj zaspati, molim te", "Kao da ništa nije bilo"; politička
biografija hrvatskog predsjednika Stipe Mesića Domovinski obrat 2004., dokumentarni roman o
Srebrenici Beara 2019.
Igor Štiks (iz BiH, I filozof 1977.-): romani Dvorac u Romagni (2000.), Elijahova stolica (2006.) i "Rezalište"
(2017.),politički triler W 2019.; iz političke filozofije: "Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj:
 jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih država" (2016), uz Srećka Horvata, suator polemičke
knjige "Pravo na pobunu: uvod u anatomiju građanskog otpora" (2010.) i zbornika "Dobro došli u
pustinju postsocijalizma" (2015.); prva drama: Brašno u venama = Flour in the Veins 2016.; zbirka
poezije Povijest poplave 2008.
Kristian Novak (1979.-): romani: Črna mati zemla 2013.- s međimurskom kajkavicom; s elementima
kriminalističkog Ciganin, ali najljepši 2016., prvi roman Obješeni (2005) isto s međimur. kajkavicom
Maša Kolanović (1979.-): roman Sloboština Barbie 2008.; poezija Pijavice za usamljene (2001);
znanstvena monografija- studija iz književnosti Udarnik! Buntovnik? Potrošač… Popularna kultura i
hrvatski roman od socijalizma do tranzicije (2011); poema Jamerika: trip (2013); članci o književnosti
i popularnoj kulturi
Leïla Slimani (francusko-marokanska 1981.-): roman Chanson douce (Uspavanka 2016.); prvi roman Dans
le jardin de l’ogre (U vrtu čudovišta) 2014.; roman-nastavak na Uspavanku: Adèle 2019.; nefikcija
Sexe et Mensonges: La Vie Sexuelle au Maroc ("Sex and Lies: Sex Life in Morocco"),
Ivana Simić Bodrožić (5. 7. 1982.-): roman Hotel Zagorje 2010.; pjesnička zbirka Prvi korak u tamu (2005);
pjesničke zbirke Prijelaz za divlje životinje (2012) i Za što sam se spremna potući (2013; zbirka
kolumni koje je objavljivala u Večernjem listu; zbirka pripovijedaka 100% pamuk (2014);
kriminalistički roman Rupa (2016); pjesme In a sentimental mood: pjesme 2017.
Davor Rostuhar (1982.-): putopis Polarni san: prva hrvatska ekspedicija na Južni pol 2018.; putopis Samo
nek se kreće 2003.; nefikcija o smislu putovanja Degustacija slobode: zašto putujemo i kako time
mijenjamo svijet; putopis Džungla 2009.; putopis Na putu u skrivenu dolinu: umijeće prihvaćanja
besmisla 2005.; putopis U zemlji zmaja 2015.
Paolo Giordano (1982.-): roman Samoća primarnih brojeva 2008. (La solitudine dei numeri primi); roman
Il corpo umano 2012. (Ljudsko tijelo); roman Divorare il cielo 2018.; roman Il nero e l'argento 2014.
Francesca Cavallo (talijanska 1982.-) I Elena Favilli (talijanska 1982.-): dvije knjige kratkih priča za djecu-
djevojčice od 6 g. naviše Good Night Stories for Rebel Girls Volume 1 & 2 - Priče za laku noć za mlade
buntovnice, o stvarnim ženama koje mogu djeci biti uzor
Marko Pogačar (1984.-): zbirke pjesama: Pijavice nad Santa Cruzom (2006.), Poslanice običnim ljudima
(2007.), Predmeti (2009.), Crna pokrajina (2013.), Zemlja Zemlja (2017.), izabrane pjesme: An die
verlorenen Hälften (Wien 2010.), Portret s britvama (2010.), Cada oliva és un estel fos (2010.), Ili ti ili
svjetlo (2015.), Nečuvana prtljaga (2016.), людина вечеряє у капцях свого батька (Vydavnytstvo
21, Černovice 2016.), Dieu et la caissière (Paris 2017.), Ton soleil condensé (Paris 2017.); priče Bog
neće pomoći (2012.); eseji: Atlas glasova (2011.) Pobuna čuvara / Čitati noću (2018.), glazbeni eseji
Jugoton gori! (2013.); putopisna proza: Slijepa karta (2016.); publicistika Jer mi smo mnogi (2011.)
Melissa Panarello (1985.-): erotska proza: roman 100 colpi di spazzola prima di andare a dormire 2003.
(Sto poteza četkom prije spavanja); drugi roman L'odore del tuo respiro (The Scent of Your Breath)
2005.; In nome dell'amore (In the Name of Love)
Kristina Gavran (1987.-): drame: Zvonimir, Pred vratima, Gaudeamus igitur – prizori iz studentskog
života, Dedal i Ikar, Napušteni, Pfanova, Spremni. Drame za djecu Dječak koji je tražio zmaja,
Koruptivitis u Mišogradu, praizvedbe 2010. Čarobni kolač, 2011. U potrazi za Svetim Nikolom.
Izvedena i njezina prva drama na engleskom jeziku Papar i med u u jednom od najvažnijih
regionalnih kazališta u Engleskoj Derby Theatre.
Dino Pešut (1990.-): drame I praizvedbe: 2013. Pritisci moje generacije, 2014. Natatorijum,
2015. (Pret)posljednja panda ili statika, 2019. Stela, poplava, 2019. Djeca recesije; roman: Poderana
koljena 2018.
Ben Brooks (engleski 1992.-): roman Grow Up 2011., zbirka priča za djecu Stories For Boys Who Dare to
Be Different - Priče za dječake koji se usuđuju biti drugačiji
Malala Yousafzai (pakistanska 12. 7. 1997.-): autobiografija Ja sam Malala: autobiografija Pakistanke koju
su talibani pokušali ubiti jer se zalagala za pravo na obrazovanje 2013.
2004. Spaljena djeca Amerike (antologija priča devetnaest američkih autorica i autora)
We Are One: A Celebration of Tribal Peoples 2009.

Epske narodne pjesme, urednik Tvrtko Čubelić, Školska knjiga, Zagreb, 1952.
Lirske narodne pjesme, urednik Tvrtko Čubelić, Školska knjiga, Zagreb, 1952.
Narodne pjesme o Mijatu Tomiću, urednik Anđelko Mijatović, Sinj-Duvno, 1985., Tisak: Litograf, Zagreb
 What Are the Different Genres of Literature?
A Guide to 14 Literary Genres
Written by the MasterClass staff, Last updated: Aug 23, 2021 • 4 min read

Fiction refers to a story that comes from a writer’s imagination, as opposed to one
based strictly on fact or a true story. In the literary world, a work of fiction can refer to
a short story, novella, and novel, which is the longest form of literary prose. Every
work of fiction falls into a sub-genre, each with its own style, tone, elements, and
storytelling devices.

The 14 Main Literary Genres

1. Literary Fiction . Literary fiction novels are considered works with artistic value
and literary merit. They often include political criticism, social commentary, and
reflections on humanity. Literary fiction novels are typically character-driven, as
opposed to being plot-driven, and follow a character’s inner story. Learn more
about writing fiction in James Patterson’s MasterClass.
2. Mystery. Mystery novels, also called detective fiction, follow a detective solving a
case from start to finish. They drop clues and slowly reveal information, turning
the reader into a detective trying to solve the case, too. Mystery novels start with
an exciting hook, keep readers interested with suspenseful pacing, and end with a
satisfying conclusion that answers all of the reader’s outstanding questions.
3. Thriller. Thriller novels are dark, mysterious, and suspenseful plot-driven stories.
They very seldom include comedic elements, but what they lack in humor, they
make up for in suspense. Thrillers keep readers on their toes and use plot
twists, red herrings, and cliffhangers to keep them guessing until the end. Learn
how to write your own thriller in Dan Brown’s MasterClass.
4. Horror. Horror novels are meant to scare, startle, shock, and even repulse
readers. Generally focusing on themes of death, demons, evil spirits, and the
afterlife, they prey on fears with scary beings like ghosts, vampires, werewolves,
witches, and monsters. In horror fiction, plot and characters are tools used to elicit
a terrifying sense of dread. R.L. Stine’s MasterClass teaches tips and tricks for
horror writing.
5. Historical. Historical fiction novels take place in the past. Written with a careful
balance of research and creativity, they transport readers to another time and
place—which can be real, imagined, or a combination of both. Many historical
novels tell stories that involve actual historical figures or historical events within
historical settings.
6. Romance. Romantic fiction centers around love stories between two people.
They’re lighthearted, optimistic, and have an emotionally satisfying ending.
Romance novels do contain conflict, but it doesn’t overshadow the romantic
relationship, which always prevails in the end.
7. Western. Western novels tell the stories of cowboys, settlers, and outlaws
exploring the western frontier and taming the American Old West. They’re shaped
 specifically by their genre-specific elements and rely on them in ways that novels
in other fiction genres don’t. Westerns aren’t as popular as they once were; the
golden age of the genre coincided with the popularity of western films in the
1940s, ‘50s, and ‘60s.
8. Bildungsroman . Bildungsroman is a literary genre of stories about a character
growing psychologically and morally from their youth into adulthood. Generally,
they experience a profound emotional loss, set out on a journey, encounter
conflict, and grow into a mature person by the end of the story. Literally translated,
a bildungsroman is “a novel of education” or “a novel of formation.” Judy Blume’s
MasterClass teaches more about
9. Speculative Fiction . Speculative fiction is a supergenre that encompasses a
number of different types of fiction, from science fiction to fantasy to dystopian.
The stories take place in a world different from our own. Speculative fiction knows
no boundaries; there are no limits to what exists beyond the real world. Learn
more about speculative fiction in Margaret Atwood’s MasterClass.
10. Science Fiction . Sci-fi novels are speculative stories with imagined elements that
don’t exist in the real world. Some are inspired by “hard” natural sciences like
physics, chemistry, and astronomy; others are inspired by “soft” social sciences
like psychology, anthropology, and sociology. Common elements of sci-fi novels
include time travel, space exploration, and futuristic societies.
11. Fantasy. Fantasy novels are speculative fiction stories with imaginary characters
set in imaginary universes. They’re inspired by mythology and folklore and often
include elements of magic. The genre attracts both children and adults; well-
known titles include Alice’s Adventures in Wonderland by Lewis Carroll and
the Harry Potter series by J.K. Rowling. Learn more about character and
worldbuilding in Neil Gaiman’s MasterClass.
12. Dystopian. Dystopian novels are a genre of science fiction. They’re set in
societies viewed as worse than the one in which we live. Dystopian fiction exists in
contrast to utopian fiction, which is set in societies viewed as better than the one
in which we live. Maragaret Atwood’s MasterClass teaches elements of dystopian
fiction.
13. Magical Realism . Magical realism novels depict the world truthfully, plus add
magical elements. The fantastical elements aren’t viewed as odd or unique;
they’re considered normal in the world in which the story takes place. The genre
was born out of the realist art movement and is closely associated with Latin
American authors.
14. Realist Literature . Realist fiction novels are set in a time and place that could
actually happen in the real world. They depict real people, places, and stories in
order to be as truthful as possible. Realist works of fiction remain true to everyday
life and abide by the laws of nature as we currently understand them.