Professional Documents
Culture Documents
Popravi Sam Svoj Auto
Popravi Sam Svoj Auto
Ii
!I
, I
Ii I
I
I I
I
I
[
[I
[I
,i
---- -".-~
........ \ L
-
mlfJDIP
Delavska enotnost
--.-~-
-- - -- - .'. -----~- .•.•...•.. ~..
I;
"V
SADRZAJ
UVOD
7
DELOVI
AUTOMOBILA
10
OTKRIVANJE
KVAROVA NA
AUTOMOBILU
79
-----
-~~--,-----------..,.--------~
SADRZAJ
Ukrasni i zaptivni elementi ................... 478
Skidanje oznaka i nalepnica ................. 481
RECNIK POJMOVA
497
Poznavanje rada vaseg automobila pomoti ce vam da odriava!e
i opravljate delovc kao sto su razvodnik paljenja ili koCioni
cevovod.
UVOD
·ko ste tipican vlasnik automobila, verovatno radu i delovima (u zavisnosti od toga gde ih
A svake godine potrosite prilicnu svotu novca na
odriavanje i opravku ukoliko to ne umete da
nabavljaju), vee oseeaju i zadovoljstvo sto su sami
nesto uradili.
uradite sami. Iako je potreba za odriavanjem Staranje 0 sopstvenom automobilu ima i druga
veCine savremenih modela automobila smanjen~, preimucstva. Ne morate za svaku sitnicu da tra-
cene usluga i del ova stalno rastu. Zbog toga su zite strucnu pomoc niti cekate na red za opravku,
mnogi vozaCi poceli sami da odrzavaju i poprav- a kada mehanicar i obavi posao umesto vas, zna-
ljaju svoje automobile. Time ne sarno sto stede na cere tacno sta je uradeno i koji delovi su zame-
7
UVOD
njeni. Pored toga, redovno cete imati uvid u ceno ovim prirucnikom. Sl'ozenije opravke kao
stanje automobila, sto omogucuje blagovremeno sto su generalna opravka motora, opravka ventil-
otkrivanje manjih kvarova. skog i prenosnog mehanizma, centriranje pred-
Ova knjiga je pisana za prosecnu osobu zainte-. njeg trapa i slicno, nisu ukljucene zato sto zahte-
resovanu da nauCi kako da se stara 0 svom auto- vaju znatno strucno znanje, poseban alat i
mobilu. Zbog toga su uputstva ogranicena na opremu. Takve paslave ipak prepustite strue-
osnovno odriavanje i sitnije opravke koje se njaku.
nalaze u granicama vasih sposobnosti. Drugim Sadriaj ove knjige izdeljen je po paglavljima
retima, nije potrebno da budete kvalifikovani kaja se laka prate, a obuhvataju asnave adrzava-
mehanicar pa da uradite sve ono sto je obuhva- nja automobila i sve glavne sisteme pojedinacno.
8
= ---
UVOD
Odeljci u okviru svakog poglavlja daju jedno- vam da 0 njemu oa pravi oaCin porazgovarate sa
stavna, detaijna uputstva kako da opravite kvar i mehanicarem.
savete kako da tuj posao najboije obavite, zatim, Razumevanje onoga sto nije u redu i sto treba
sta od alata i materijala treba da imate; upoznaju da bude uradeno moze da spreCi cesto nepo-
vas -sa merarna predostroznosti prilikom odrzava- trebne, skupe opravke,
nja i objasnjavaju u kojim slucajevima posao treba Podjednako je korisno da se opravlja sopstveni
da prepustite strucnjaku, automobil i da se razume ono sto drugi za vas
radi, Ova knjiga moze pomoei da postignete i
Cak i aka po sao ne mozete (ili ne zelite) da jedno i drugo. samim tim sto odriavanje automo-
obavite sami, poznavanje problema omoguCice bila ia vas vise neee biti tajna.
,
~/
~~.'.~ ,--
9
DELOVI 0~
!
AUTOMOBILA
11
DELOVI AUTOMOBILA
12
OPRAVITE SAI\~I
SVOJ
AUT()M'O 131 L
akve su vase realne mogucnosti u pogledu nje i lake apravke 'nije potrebno poznavanje
Kodrzavanja i opravke automobila? To zavisi od mehanicarskog zanata. ledino Yam treba dobra
vasih sposobnosti, znanja i volje. U prilozenoj volja i sprem;;ost da zasucete rukave. isprljate
tabeli naveden je izvestan broj najcesCih radova ruke, pa i da ~e podvucete pod automobil i dobro
ocenjenih prema tezini. Ukoliko ste reseni da pomuCite da biste dosli do dela skrivenog u skuce-
obavite posao naveden u kategoriji koja prevazi- nom prostoru za motor. Cak i aka sam posao nije
lazi vase sadasnje mogucnosti, bite bolje da sace- mnago tezak, fizitki napor moze da bude veti
kate dak ne steknete vise iskustva popravljajuci nego sto yam odgovara. Zbog toga razmislite 0
jednostavnije kvarove, i da tek onda pokusate da svojim mogucnostima i aka vam se utini da je
se latite tezih paduhvata. potrebno vise truda nego sto ste spremni da ulo-
Za najveCi dec posloya koji spadaju u odrzava- zite, obratite se strucnjaku.
13
c
,
,'d
'i OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
pumpe za vodu, mogu da zahtevaju sarnO obican ukljueuje takvu opremu kao sto je uredaj za urav-
rueni alat - kljuceve, klesta i odvijae. Dizalica iii noteienje loekova.
platforma mogu dobro da dodu za radove pod U ovaj spisak sigurno nije ukljuceno sve sto se
automobilom kao sto su zamena zadnjeg prigusi- tice opravke automobila. Tezina posla i potrebna
vaca iii promena ulja. U posebne alate iii opremu oprema za navedene radove nije ista za sve tipove
spadaju kljuc za precistac ulja potreban za automobila. Opravka jednodelnog karburatora
zamenu ulja, pumpa za podmazivanje sasije, na starom modelu iz vremena kada nije vrsena
opruzni kompresor za zamenu opruge iii eleme- stroga kontrola izduvnih gasova veoma je jedno-
nata za vesanje tip makferson, stroboskopska stavna, dok je veCina najnovijih tipova karbura-
lampa za podesavanje ugla pretpaljenja, itd. tora taliko komplikovana da eak i kvalifikovani
Poslednja kategorija, profesionalna oprema, mehanicari ponekad imaju teskoce da ih poprave.
. . / Potreban
N1VO znanp alatJpribor
ji/t~ Wit!!!
-$
'... !!
2'; -o"'.l.$
.
·_2
c; <;' 0 ~~ 1] ...q
;.0 0 _~ g g ~ ~ f c: e
~ t ! :"Q. <;0'"';; ::,,~ ~ 'B ""Q.
,§' :,;; . :;;; '2'..3?i '(,,'1>!I -i:,,"" ~Q. -o::;!:
0; "c: .$ .... ~~ &~ {: .... et
",5 q'f ;;.'$ of l .$ -stil ",ti" f ",oo!:i.
",0
,
Provera nivoa ulja u motoru
• • I I i I
Provera nivoa ulja u automatskom menjacu
• • i I
Provera ulja u mehanickom - rucnorn menjacu •I ! • •
•I , • , •
I
Provera ulja u diferencijalu
Provera nivoa tecnosti za hlaaenje motora
• • ,
,
Provera nivoa ulja za kocnice
•I • i I I
Provera nivoa elektrolita u akumulatoru
• I • , I
Zamena ulja i preCistaca za ulje u motoru
• • • I• I
Podmazivanje sasije i karoserije
• I • •! I
Podrnazivanje lezajeva tockova
• • •
Provera napona akumulatora
Punjenje akurnulatora
•.. •. "
'Zamena akumulatora
• , •
CiScenje iIi zamena kablova akumulatora I• I •
Zamena elektropokretaca iii automata elektropokretaca
•I •i•
Zamena pogonskog remena alternatora
•, ! • ,
Provera alternatora iIi regulatora napona (reglera) I • I I •
Zamena alternatora iIi regulatora napona (regJera)
• ,!
, •
Provera hladnjaka na pritisak
• •
Provera antifriza u hladnjaku. I• , •
Ispiranje ipunjenje hladnjak~ • ·
•I
Provera elektricnog ventilatora hladnjaka
• •
Provera spojnice elektricnog ventilatora
• I • I,
Zamena creva na hladnjaku iIi grejacu
• I •
---~-----.--
..--------~---- .. -
li0'liJlti
-s -o~ --e"" f $" :~
0
0. .0 i' i~! fJ 1& !
$ f g .<.l ; ~ ",>Q..~~ t::o..."§ ,;t
l ~ .'$'" ...~ 1}""....~:
)j'""'.§ -f."$t".l. ~ ·l
;-- § .'$ ..!:! ~"<;t:: ~'><J.~ g~ 2lfi.;"
q; C:i'::;: "q;.::'~"$"q;~q;o
,
Zamena termostata • • I
Zamena pumpe za vodu
Zamena cepa na bloku molora
•.. •.. ,
Zamena hladnjaka • .. ,
Punjenje klima-uredaja • I I •
Zamena kompresora klima-uredaja
. • I I• •
Zamena preCistaca za vazduh • I ,
Zamena preCistaca za gorivo • • I
Prover a pumpe za gorivo • •
Zamena purnpe za gorivo I, • I . • •
Podesavanje praznog hoda karburatora
,I •
I I, • •
Podesavanje smese praznog hoda karburatora I I • ,, • • II
Podesavanje polozaja leptira karburatora I J • I •
Popravka karburatora I I, I • • I
Zamena karburatora I
• I ,I •
,• ! , •!
Zamena ubrizgaca za gorivo I I I,
Podesavanje rada pumpe za dizel gorivo I I • •I •I
Provera ubrizgaca za dizel gorivo
,, •
• • •
Zamena ubrizgaca za dizel gorivo !, • I
Zamena turbo punjab 1 • ,, I • I I
Provera
_. senzora motora • • • I
Zamena senzora matora • I• I
Provera ventila za cirkulaciju benzinskih i uljnih isparenja • •
Zamena ventiJa za cirkulaciju benzinskih i uljnih isparenja • •
Zamena kanistera sa ugljenim prahom • •
Zamena ventila za recirkuladju izduvnih gasova I• I I•
Zamena pumpe za ubrizgavanje vazduha
• I •• I
Zamena katalitickog konvertora
• I
• •
Provera izduvnih gasova
• •
Zamena »platinskih dugmadi«
• , • II •
Zamena poklopca razvodnika paljenja i razvodne ruCice
•I I •
Zamena prekidaca elektronskog paljenja I• , • I,
Zamena modula elektronskog paljenja I • i •
Zamena indukcionog kalema (bobine) I
• I, • ,
Zamena provodnika (kablava) za sveCice I,
• • I
Zamena sveCica • I•
Provera i podesavanje ugla pretpaljenja • • •
15
------------- " - - - - - [
I
I
OPRAVITE SAM I SVOJ AUTOMOBIL
N''Iva znaoJa
' / 'alatipribor
Potreban . ,
· .~
i::
~
."
I • I
p'"
I
Q,,~:f :J~l ~~i""c..gl
•
•
I
• ;
I
I
Provera kompresije kod motora ! ••
i •I I I• I
Provera vakuuma ked motora I I • • I
Ispitivanje fada cilindara I • i • I
Popravka neispravnih zaptivki !' • i,
• i I
'1' o desavaoJc
• . ventI'I a
! • r• •
i •
Genera!ni remont motara I, • • I I •
I
Podesavanje zazora ventila • i •I •I
Zamena Qzubljenog ramen a razvodnog rnehanizma I !• •I •
Zamena prigusivaca ili izduvne cevi i • I I • •
Zamena ulja i precistaca za ulje kad automatskog menjaca I
; • i I. • I • I
Podesavanje sl~odnog heda kvaCila
,
I ! I • • I I
I
;
Zamena kvaCila •
i
1
I •
• ! • •
r• I • • I
I
Zarnena kardanskog iIi homokinetickog zgloba !
I, • !,
Premestanje tockova 1 • I • • i
Zamena osiguraca . !• I I • t
16
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
, ~ __ ~)o
(1IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII,IIIIIII\1I;f11\) ~
Kombillov;ll1i otv()rcni!()ka~ti kljuc Pljosn<l!C lurpijc
17
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
oiea da proverite gde su cene najpovoljnije. Nije veZDa usednuti u urez na glavj zavrtnja. Postoje
naodmet ako posetite neku »buvlju« pijacu iii razlicite sirine ureza na glavi zavrtnja i razlicite
vidite sta se nudi u malim oglasima. Na taj naein debljine radnih povrsina odvijaca. Zbog toga, ako
mazete da doaete do dobre garniture alata i pri- nameravate da kupite dobru garnituru, odluCite
bora, a da ne potrosite sllvise DOyea. se za onu u kojoj 'se nalaze odvijaCi sa nekoliko
debljina radnih povrsina i nekoliko 'duzina sta·
bala.
Kada razmisljate 0 ceni, setite se ovoga: sto je
radna povrsina evrsea, to je alat bolji - biee
mnago izdr±ljiviji, a rutica ce biti boljeg kvaliteta.
Odvijaci Ima nekoliko vrsta odvijaca za zavrtnje sa
U osnovnoj gamituri alata treba da se nalazi krstastim urezom na glavi, i oni na prvi pogled
nekoliko standardnih i krstastih odvijaca. izgledaju isri. Medutim, razlika je u tome sto je u
Standardni odvijaci se jos nazivaju odvijaCi za jednih vrh mnogo zatupljeniji nego u drugih. Obe
zavrtnje sa urezom na glavi, iIi pljosnati odvijaci. vrste odvijaca dobile su ime po proizvodacu zavrt·
Oni se, na zalost, ponekad koriste kao dleta, nja za koji su predvideni (filipsov i prinsov od·
poluge za vadenje eksera, grebaci i drugi slieni vijac).
alati. Majstori koji u ove svrhe upotrebljavaju Krstasti urez na glavi zavrtnja omogucuje bolje
odvijace treba obavezno da poveeaju svoju zalihu pritezanje iii odvijanje. Moguenost da krstasti
i da zadrze nekoliko koje ee koristiti iskljuCivo za odvijac isklizne iz glave zavrtnja je manja nego u
anD za sta su predvicieni. standardnih odvijaca. Posto su zavrtnji, odnosno
Idealna garnitura alata trebalo bi da sadrzi njihovi urezi na glavi razliCito konstruisani,
najmanje trI standardna odvijaca sa duZinom sta· rnogucnost ostecenja zavrtnja bice svedena na
bla od 40 do 200 milimetara. To sto je radna najmanju mogucu meru aka se snabdete garnitu-
povrsina pljosnata, ne znati da ce odvijac oba· rom odvijaca-koji odgovaraju veCini.
~ C~;# CD
I!I'
] Odvijac za vijkc sa urcZOm
• ~. !)
® Odvijac za vijke sa krstastirn urczorn
~ @
I'
~ :~
[ i @ Odvijac za vijke sa St:slOugaonim otvorom
18
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
Klesta
U svakoj kutiji sa ala tom nalaze se i obiena kuena
klesta. Ali, to je samo pocetak - ako nameravate
da prikupite potrebnu garnituru alata.
'Osim njih, mozda ce yam biti potrebna klesta
sa pomicnim zglobom iIi univerzalna klesta za
vodene pumpe koja mogu da zauzmu vise razliCi-
tih polozaja i da se upotrebljavaju za razlicite Poluokn!gb klesta sa savijenim vrhovima
poslove.
Kombinovana kldta imaju zakosene celjusti sa
bocnim setivom za odsecanje :lice j rascepki.
Kldta sa pravim celjustima imaju ,iljate celjusti
kako bi mogla da se upotrebe za formiranje obuj-
mica od zice na te,ko dostupnim mestima.
Savijena klesta sa dugim celjustima pogodna su
za hvatanje malih del ova iii za radove za koje
Univerzalna klesta »grip"
klesta sa pravim celjustima ne odgovaraju.
Univerzalna klesta »grip« sluie i kao vodoin-
stalaterski kljuc i kao kleSta. ana predstavljaju
dragocen deo svake garniture alata i najkorisnija
su klesta koja mozete da kupite.
Klesta za uskocnike takode su veoma korisna.
Upotrebljavaju se za skidanje uskocnika sa delova
kao sto su kocioni cilindri, kardanski zglobovi i
drugi sklopovi. Klestn za uskocnike
Postoje klesta za unutrasnjc usk.ocnike, spoljas-
19
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
nje uskocnike iii klesta koja sluze i za jedno i za reni, podesljivi otvoreni, okasti, kombinovani
drugo. . otvoreni (okasti, kombinovani otvoreni) nasadni
iIi dvostrani okasti kljuc. Pored ovih kljuceva,
postoje i kombinacije sa razliCitim veliCinama rad-
nih povrsina za naglavke, krivina kad okastih
kljuceva, kao i razliCite rucice i nastavci.
Lepo je otvoriti sredenu kutiju za alat i izabrati
najpodesniji kljuc, ali takav izbor amateru nije
Kljucevi potreban. Mi yam predlazemo da kupite dobru
Za odvrtanje navrtki mozete da upotrebite jedan garnituru kombinovanih kljuceva, dva kvalitetna
ad sest razliCitih vrsta kljuceva: standardni otvo- podesljiva kljuca i garnituru nasadnih kljuceva.
20
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
Pored toga, eventunlno biste magE dn nabavite i tacno prema fabrickim uputstvima, Upatreba
garnituru dvastranih okastih kljuceva, momentnog. kljuca pomaie da se izbegne suvisno
Ako je sistem paljenja u vasem automabilu pritezanje kojim mogu da se palome zavrtnji, iii
konvencionalan, a ne elektronski, kupite i garni-· nedovoljna pritezanje, usled cega zavrtnji kasnije
turu aIata za sveCice - male kljuceve, odvijace i, rnogu da se olabave. Ovo je _veoma vazDa za
po mogucstvll, listi6e za merenje zazora. radove u vezi sa kocnicama i vesanjem. Danas su
Takode treba nabaviti momentni kljuc, pogo- svi momentni kljucevi bazdareni za engleski i
tovu ako nameravate da se latite radava koji metricki sistem mera (lbs/ft i Nm). Najjeftinija
prevazilaze jednostavno odrzavanje autlilTIobila. varijanta je momentni kljuc sa ruCicom. Tipovi sa
Momentni kljuc je Ditan za mnoge opravke, jer kazaljkam i padesljivi momentni kljuc predvideni
pomocll njega mozete da pritegnete zavrtnje su za strucnjake.
W
~
'I, .i.
~ m I 2J ~
~ 2J I \ ,
ill
, i
uI I
.1' .
( ,
2)~~I((V 00 . ~~
~ W::~
2) <~ CD iCC'=::z~~~ffi;;; ~,)
~ \Q) C[~~~~~)
[ tL=~I)
C2) I© c
ListiCi Zll merenje zazora. turpija za svebce,
Kljuccvi za svecice Odvijaci odvijat
21
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
CekiCi
Okruglc lurpijt: Verovatno vee sada imate jedan iii dva cekiea. Da
Ii su podesni za radove na vasem automobilu,
zavisi od njihove velicine i obiika. Tesarski iii
rakljasti cekic moze da posluzi, ali ono sto eventu-
alno moze da vam zatreba jeste cekie sa loptastom
glavom. Ta vrsta cekica ima loptastu glavu na
jednom, a pljosnato celo na drugom kraju.
Ako nameravate da opravljate karoseriju, biee
yam potrebni nekoliko vrsta mekanih cekica iii
jedan sa zamenljivim uloscima tako da po izboru
(i JLJL3 maiete da koristite gumeno, plasticno i neko
drugo tela.
RuCice cekica se najcesce izraauju od oraho-·
vine. leftin cekic sa slabom rucicom se ne isplati.
TC51cra ;ca scbnjc IneW\a Proverite da Ii je ruCica dobra uCYrScena i da
nema na njoj raspuklina iii pukotina. Kada se
<: II otkaCi i poleti, glava ('ekica moie i da ubije.
Stavite zastitne naoeare kad god postoji moguc-
C < "'" II nost da leti metal.
¥ <::: II
¥ ..• < ---- II
Svetiljke
Dobra ruena svetiljka predstavlja dugoroenu
Dlcta
investiciju. Vec'ina ima prikljucak sa uzemljenjem
kako bi se prikljucile za busilice i drugi elektricni
22
0PRAVITE SAM I SVOJ AUTOMOBIL
Ii
I \
l\
LI
. I
111
Ruena $vctiljb ad 220V 5~ produlnim kablom Rucn~ svctilika ad 12V sa produinim kablom Batcrijska !ampa
23
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
24
!"'7'1
gi
,
:!
i
~"
i
'-.,
,
!
f".··1
~~
~
Cetkica za ClSCenje klema i polova - iitana Produini kablovi za startovanje - maida ih vee
cetkiea koja se navlaci na poloye i omogucuje imate u Svom automobilu. Prove rite da Ii su odgo-
brzo i lako i'iseenje. varajuceg kvaliteta. Takvi kablavi treba da imaju
Nosac akumulatora - rutica koja se stavlja davoljan broj proyodnika koji mogu da isporuce
preko dva pob na konvencionalnom akumulatoru primaocu 5tO viSe elektricne energije uz mini-
zbog lakseg skidanja i prenosenja. maine gubitke. Kontakti (iabice) i kablovi treba
Hidrometar - naprava za merenje specificne da budu dobro izolovani i obezbedeni.
tezine elektrolita da bi se utvrdio stepen napunje- PRIBOR ZA PROMENU ULJA. Za ispusta-
nosti akumulatora. nje ulja is preCistaca koristi se obican kljuc sa
25
OPRAVITE SAM I SVOJ AUTOMOBIL
obujmicom koji olaksava skidanje i vracanje pre- PRIBOR ZA PODESA V ANJE. Pojedini
Cistaca. lsplatjce yam se kad ga vee prvi put delovi pribora za podesavanje nisu skupi; ostale
budete upotrebili. Za prikupljanje ispustenog instrumente moiete u pocetku da pozajmite pre
istrosenog ulja moie da vam koristi i stara posuda nego sto se odluCite za kupovinu.
ako je dovoljno velika. IIi. moiete da kupite jeftin Stroboskopska lampa. Lampa sa neonskom
pocinkovani iii plasticni lavor da posluii kao sud svetiljkom je jeftinija od ksenonske ali yam je
za istroseno ulje. . potreban skora potpuni mrak da biste vide Ii svet-
1 ,
,
I 1
26
OPBAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
27
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
28
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
r----------------------------------~~~~~~~~~~~
tara iii dizni za goriva veama su zapaljiva. Vada- nje mogu da pokusaju da ga piju. Antifriz je
nik u akumulataru je eksplazivan i maie da ga otrovan za pice. 15to se adnosi i na teenost za
zapali i najmanja vamica. Ne bi bilo lose da se kocnice, benzin, uije za motor, ulje za menjae,
potpuno uzdriite ad pusenja dok obavljate ulje za servo uprav!jac, kao i nn teenost za pranJc
radove na autamabilu. vetrobrana.
• Aka nameravate da koristite produzni kabl • Pazite da ne dadirnete kablave sveeica iii
za startavanje. ne prikljucujte ga direktna za aku- visokanaponski provadnik indukcionog kalema
mu]ator, vee ga povezite sa delovima vozila (bobine) dok motor radio Elektricna struja u
(masom) kao sta'su blok motora, ram iIi sasija i to sistemu paljenja je jacine od 20.000 do 40.000
Sto dalje od akumulatora. Prilikam prikljucenja volti sto nije smrtonosno ali ce vas dobra uplasiti
cesta dolazi do vamicenja. te ako je kantakt sa ukolika ste nepazljivi.
masom udaljen od akumulatora, otklanja se opas-
nostbd eksplazije vodonika. Prilikam punjenja,
prvo ukljuCite akumulator. pa tek onda uredaj za
punjenje. Ova ce takode otkloniti moguenost var- • Kada radite bilo kaji posao na elektricnoj
nicenja u blizini akumulatora. instalaciji, kao sta je zamena elektropokretaea,
glavnog prekidaea, alternatora, regulatora
napana, radia-aparata, itd. treba prvo da isklju-
Cite kabl za uzemljenje akumulatara. Ovo otkla-
• Ne radite nista 5tO moze da izazove varnice- nja mogucnast slucajnog uzemljenja strujnog kola
nje iIi plamen u blizini rezervoara za gorivo iIi i pozara iii ostecenja nekag dela u elektricnaj
. sistema za dovod goriva koji propusta. Ovo se instalaciji.
odnosi na upotrebu elektricnog alata. brusenje i .
zavarivanje iii koriscenje gorionika da bi se olaba-
viii zardali zavrtnji. Prvo popravite mesto kaje • Na najnavijim tipovima vozila sa elektron-
propusta. skim komandama motora kompjuter u vozilu je
veama osetljiv na napanska preopterecenja. Ako
koristite produini kabl za startavanje, tada ga
• Nosite zastitne naocare kad raditc ispod povezite sa drugim akumulatarom ad 12 volti, a
automobila, kada koristite dleto i cekie, kada nikada sa alternatorom (dinamom) od 24 volti
busite iii brusite i kada papravljate klima-uredaj. kaji se koristi kod nekih kamiana-prikalica. Pre
Freon u klima-uredaju maze da prouzrokuje pro- iskljuCivanja bilo kog ad elektricnih prikljucaka.
mrzline ako do de u dodir sa kozam. kontaktni kljue treba da bude izvaden. Pored
toga, ako niste sigurni u ono sto radite, ne poku-
savajte povezivanje iIi proveru bila kag sistema u
• Izbegavajte udisanje prasine iz oblaga kae- motaru iIi kablovskog prikljucka jer matete da
nice iIi kvaCiia. Ona moze da sadrii azbestnu_ upropastite skupu elektricnu instalaciju va,seg vo-
'prasinu, moguCi karcinogen. Koristite tecno sred- zila.
stvo za Ciscenje, usisivac za prasinu ili staru cetku
kada uklanjate prasinu sa delava kocnica. • AkuIl1ulatori sadrie sumpornu kiselinu te
stoga patljivo njima rukujte. Pazite da ne prevr-
nete akumulator iii da ne prospete kiselinu na
• Nikada ne »palitc« motor u garazi. Nagomi- automobil kada manti rate iIi skidate akumulator.
lavanje uljenmanoksida, gasa bez boje i mirisa, Zastitit~ ruke gumenim rukavicama, a 06 Z35tit-
maze da bude smrtonasna. Aka morate da uklju- nim naaearima. Usled karozije, na spoljnaj povr-
cite motor, otvorite vrata garaze iii 5provodite sini akumulator mogu da se nadu astaci kiseline
"gasove napolje pomocll cevi. koji mogu da pragare tkaninu, stoga ne oblatite
svoje najbolje odele kada obavljate neki posao na
• Ne otvarajte poklopac hladnjaka dok je akumulatoru.
motor vruc. jer moze da dode do prskanje vrele
vode iz hladnjaka. Ne ostavljajte ni antifriz u • Nikada ne koristite benzin kao sredstvo za
otvorenim posudama gde deca iii domare zivoti- ciscenje. Isparenja su eksplozivna i moze da ih
29
OPRAVITE SAMI SVOJ AUTOMOBIL
upali kontrolna lampica iz obliinjeg uredaja iii nom oblogorn i nedovoljno iii uopste nezasticeni
grejaca. Koristite kerozin iii sredstvo za Ciscenje od korozije nece trajati onoliko koliko i originalni
predvideno za ovu svrhu. Krpe sa sredstvom za kvalitetni delovi zasticeni iznutra i spolja ..
Ciscenje drzite u hermeticki zatvorenoj metalnoj Najbolji savet je da se kupuju proizvodi dobro
posudi. pozna tog iii priznatog proizvodaca koji imaju ga-
rancIJu.
Trgovci koji prodaju delove u pakovanjima, iii
• Kada bacate istroseni antifriz, ulje za motor sa zastitnim znacima koji lice na kvalitetne
iii sredstvo za ciscenje, nemojte ih sipati u kanali- marke, povecavaju zbrku prilikom kupovine
zaciju iIi odvod kisnice. Umesto toga. sipajte ih u delova. Procitajte pazljivo etiketu na ambalaii, pa
posudu koja se moie zatvofiti i odnesite ih na ako vidite da pise »zamenjuje originalni deo pod
predvideno mesto. brojem tim i tim«, iii aka ne prepoznate
proizvodaca iIi zastitni znak, znajte da proizvod
moze da bude rdavog kvaliteta.
U pogledu nekih delova. suoceni ste sa jos
jednommogucnoscu: nov iii remontovan (fabricki
prepravljen) deo. Na delovima kao sto su karbu-
Kupovina delova rator, glavni kotioni cilindar i razvodnik paljenja
mozete ustedeti 40-60 odsto kupujuCi remonto-
vane de love urnes to sasvim novih. Jedan kvali-
tetno remontovan dec je isto toliko dobar kaoi
os jedan. vazan clemen at odrzavanja automo- nov, a u nekim slucajevima je i bolji. U nekim
Jpretistaca,
bila po principu »uradi sarn« jeste kupovina
tecnosti i rezervnih delova. lako ±elite
slucajevima, remontovani dec je postigao nisku
cenu na racun kvaliteta. Panoyo yam sa'4etujemo,
da prodete sto jeftinije. morate da pazite na kvali- kupujte proizvod ciji je proizvodac poznat i ima
tet proizvoda koji kupujete. Kao i kod alata, pismenu garanciju.
kvalitet se cesta ogleda u ceni. To ne znaCi da niza Sto se tice kupovine delova, postoji i treea
cena znaCi i niii kvalitet. ali pripazite kada su u mogucnost, a to je kupovina starih delova. Mnogi
pitanju niske cene. Za jeftine preCistace upotreb- otpadi ce garantovati da su delovi u radnom sta-
ljen je jeftini papimi umetaki koji ne preCiseava nju - sto ne znaCi da su kao novi, ali mogu da
vazduh kako treba. Jeftini zaptivaCi (semirinzi) predstavljaju ekonomicnije resenje od kupovine
naCinjeni od sekundarnih materijala mogu da pro- iii remontovanih delova. Otpad je dobro mesto za
cure posle samo nekoliko predenih kilo me tara. kupovinu delova karoserije, ali i glavnih delova
Delovi sistema paljenja slabog kvaliteta, kao sto kao sto su motori, menjati i zadnji trapovi. Medu-
su poklopac razvodnika paljenja, razvodna ruCica tim, sto se tice delova koji se brzo habaju kao sto
i kablovi svetica nece trajati onoliko dugo kao su alternatori, elektropokretati, pumpe za vodu,
delovi proizvedeni od visokokvalitetnogmateri- delovi sistema za paljenje. itd. bolje je da kupite
jala. Jeftini zadnji prigusivaci sa tankom metal- novi ili remontovani deo.
30
"V .
ODRZAVANJE
AUTOMOBILA
I
i
I prkas svih priea da novim tipovima automo- odgovara sarno vozaCima koj-i prevaljuju veliki
i Ubila odriavanje skoro nije potrebno, zapam-
tite da najmanje moguce odriavanje ne znaCi da
broj kilometara u kratkom periodu. Interval za
promenu ulja posle predenih 20.000 kilometara,
odriavanje uopste nije potrebno. Danasnji auto- sa zamenama preCistaea za ulje posle svakog dru-
mobili zaista ne zahtevaju onoliko odrzavanja kao gog ispustanja ulja, kako predlazu fabrike, mozda
oni od pre desetak godina, ali 0 njima ipak treba je suvise dugaeak za veCinu vozaea koji automobil
voditi brigu da bi bili u dobrom radnom stanju. koriste sarno povremeno iii za kratke voznje,
Nebriga moze da izazove ozbiljne posledice. Ulje u motoru treba redovno da se menja, ne
S~mousluzivanje benzinom iskljucilo je mehani- zbog toga sto se trosi iIi prlja, vee prvenstveno
cara koji bi obicno umesto vas proverio ulje i koji zato sto dejstvo zastitnih sredstava prestaje posle
je mogao da otkrije crevo koje curi, zapusen preelenih 5000-7000 kilometara. Onog trenutka
preCistac vazduha ili iskrzani femen ventilatora kada s,e njibova koliCina smanji, babanje se ubr-
pre nego sto dode do problema. Danas izuzetno zava. Sto se tice precistaca za ulje, veCina mehani-
veliki broj vozaea nije svestan u kakyom im je cara misli da se ne isplati propustati Cisto ulje kroz
stanju automobil sye dok se nesto ne pokvari i ne prljav precistac i preporucuje novi posle svake
prouzrokuje teskoee. zamjene ulja.
Odrzavanje automobila yam stedi novae iz 'lise
Odrzavanje automobila, odnosno redovni pre- razloga.
gledi i zamena kablova sklonih kvaru, znaci spre-
cavanje nezgoda koje veti kvarovi mogu da pro-
uzrokuju. Obavezno treba pregledati ulje u
motoTu, teenost u automatskom menjacll, teenost (1) Spreeava prerastanje ma1ih problema u
za bladenje, preCistace, razne delove motora, velike i skupe.
vesanja i kocnica, kao i ostale delove izlozene
trenju, klizanju, obrtanju, udarcima, toploti,. (2) Obezbeduje dobro vozno stanje, a to znati
koroziji i visokom pritisku. 1akse startavanje, bolju voznju, maksimalne per-
formanse i ekonomienu potrosnju goriva. To stedi
Delove automobila koje treba odrzavati treba benzin i smanjuje mogucnost iznenadne havarije, -
proveravati ilili zameniti pre rna preporukaina kao i troskove zvanja nadlezne sluzbe i slepa-
koje se odnose na kilometrazu i vremenski period van)a.
iz prirucnika za vas automobil kao i prema raspo-
redu predlozenom u ovom poglavlju. Mnogi pro- (3) Spreeava smanjenje vrednosti vozila tako
fesionalni rnehanicari smatraju da su intervali za da cete bolje proCi kada doele vreme da ga pro-
servisiranje preporuceni u prirucnicima za nove date iIi zamenite za drugo.
tipove automobila suvise optimisticki za pro sec-
nog vozaca i umesto toga predlazu mnago krace (4) Propisno drzanje automobila omoguclce
vremenske razmake. Neki proizvoelaci automo- vam da lakse obavite servisni pregled vozila.
bila preporueuju zamenu preCistaca za vazduh
posle predenih 10.000 kilometara, a tecnosti za (5) Cini vas sigurnim da mozete da racunate sa
hladenje motora posle 60.000 kilometara - sto svojim automobilom onda kada yam je potreban.
31
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
I II I
0-U!-l--
>--\1-
4
CD Osnovne !ccnosti I.l automobilu kojc treba testa proVCfilVati
®
ukljutuju: (1) [cenos! za pranjc velrobrann, C::) tccno~l 1:1 hladcnJC
motoHl, (3) uljc za scrvourcd<lje. (4) uljc u motoru. (5) uljc u
mcnjacu. (6) uljc za kocnicc i (7) clcktrolit u aku[l1ulatoru. Lokw:ija
ie r,~zlicita zavisno oil lipa vozila i sIoga j~ provcritc u prirucniku:eLl >voj ~utom[)bil.
balo bi da budu cista i da S8 slobodno pomeraju. sme da ima pukotine iii druge znake varnieenja iii
Proverite da Ii su driaCi cvrsti. habanja. Sa unutrasnje strane treba da bude Cist i
Grejac stakla. Kada se ukljuCi grejac prednjeg suv, a prikljuena mesta treba da su u dabrom
stakla, topli vazduh treba da duva u vetrobran. stanju.
Ako je ukljueen elektricni odmagljivae zadnjeg Prikljllcci (kablovi) za sveeice. Prikljueci treba
stakla, tada zadnje staklo treba da bude toplo. da budu evrsta namesteni u poklopcu razvodnika
Rezervni tocak i dizafica. Rezervni toeak i kom- paljenja, a njihove kapice moraju da budu evrsta
pletna dizalica trebalo bi da se drie u prtljainiku. priljubljene ako svetica. Na kablovima ne sme da
Prove rite stanje rezervnog tocka i pritisak u bude vidljivih ostecenja, oguljenih iii pregorelih
njemu. (Napomena: ako vas rezervni toeak nije mesta. Varnicenja se najIak5e uocavaju posmatra-
napumpan, proverite da Ii imate pumpu). Prove- njem kablova s,leCica dak motor radi po mraku.
rite da Ii imate sve delove za dizalicu i da Ii je Prikljllcci (polo vi) akumillatora. Prikljueci i
ispravna. U prtljainiku treba da driite i krstasti kablavi treba da budu zategnuti i bez korozije.
nasadni kljuc za montiranje tockova. Prednja sver/a. Proverite duga i kratka svetla.
NLvoi tecnosti. Nivoi tecnos1i trebalo bi da se Pravac svetlosnog snopa 'thoze se proverit! taka
odrzavaju izmedu oznaka »max« i })min~<. Nivo S10 cete autamobil parkirati nn oko 10 metara ad
motornog ulja treba proveriti tck posta se motor neKog zida iIi vrata garaze i posmatrati pravac
iskljuci i saeeka nekoliko min uta da se ulje pruzanja svetlosnog snopa. Oba svetlosna snopa
ponovo.vrati u karter motara. Tecnost u automat- treba da budu na istoj visini.
skarn menjacu treba proveriti dok je motor VILle i Zadnja svetla. Proverite da Ii SVa zadnja svetla
na praznom hodu. Nivo teenosti za hladenje treba rade kada su upaljena.
proveriti kada je motor iskljueen in hladon. Stop svetla. Stop svetla treba da se upale kada
PreCisrac ::,a vaz:duh. PreCistac za vazduh ne bi se pritisne pedala kocnice.
trebalo da ometa strujanje vazduha. Zapusen iii Pokazivaci pravca (migavci). Proverite leve i
ostecen precistac treba odmah zameniti. desne, prednje i zadnje kada je kontakt-kljue
Klinasti remeni. Proverite pogonske remenc cia ukljueen.
se nisu olabavi!i, iskrzali ili pokidali. Pogonski Svello registarske tab lice. Treba da se upaJi kad
remeni treba da budu dovDljno pritegnuti da se i prednja svetla sto se cesto previdi.
izbegne proklizavanje, ali oe suvise, da izazovu Sver/a za voinj!! unazad. Treba da se upale
nepredvideno naprezanje lezajeva kaisnika. kada se rueica menjaca stavi u palozaj za kretanje
Cevovodi h/adnjaka. Proverite cevovode da Ii unazad (»rikverc{().
su naprsli iii ocvrsli us/cd duge upotrebe taka sto Pritis.ak u pneumaticima (gumama). Proverite
cete ih stisnuti prstima. Creva pod dodirom ruke pritisak u gumama kada su hladne. Pritisak treba
trcba da budu meka i savitljiva, a ne tvrda i kruta. da bude isti u prednjim gumama i isti i u zadnjim
Takode proverite cevne prikljucke i obujmice da gumama.
nisu olabavljene iii dOl ne propustaju teenost za ~ Stan)e pneumatika. Pogledajte gazista i prove-
hladenje. rite da Ii su negde neravnomerno istrosena iIi
Cevovodi za grejac. Vazi isto sto i za cevovode iskrzana 5to moze da znaCi pogresno centriranje
za hladnjak. Takode provcrite da creva ne dodi· iii o5tecenje del ova sistema vesanja_ Proverite
i ruju astre predmete iii cevovode kroz koje proticu boene zidove da nemaju izboCine, naprsline iIi
I I drugi fluidi. Ostecena creva treba zameniti.
Ventil i revi za regulaclju benzillskih i uljnih
druga ostecenja.
Curenje tdnosti. Proverite ispod automobila da
II isparenja II motoru. Proverite ventil za regulaciju neka teenost slucajno ne curio Vlaina mesta ispod
, benzinskih i uljnih isparenja u sistemu za napaja- zadnjeg del a vQziia-mogu da znace da curi benzin
I nje motora i cevi tako 5to cete izvaditi ventil iz
kuCista i staviti palac na to mesto dok motor radio
iz rezervoara za gorivo iIi cevi za dovod goriva.
Tamnomrke iii erne mrlje blizu zadnjeg ·dela
Trebalo bi da asetite jak vakuum. Ventil bi tre- vozila mogu da znafe da ulje za diferencijal curi iz
·bala takode i da zveci bda se protrese (pret- zvadnje osovine na vozilima sa zadnjim pogonom.
hodno iskljui:ite motor). Zute, mrke iii erne masne mrlje ispod prednjeg
Vakuu.mski cevovodi. Vakuumska creva treba del a vozi1a znaee da curi ulje iz mat ora iii da
njeg dela vozila sa prednjim pogo nom znaCi da Homokinetii'ki iii kardanski zglobovi. Obloge
euri iz menjacke kutije. Zelene, plave iii bezbojne homokinetiekih zglobova moraju biti ispravne i
vlazne mrlje mogu da potieu od teenosti za hlade- evrste da bi stitile zglob. Ako se euje skljocanje
nje koja curi iz hladnjuka, cevnog prikljucka, tokom okretanja znac; da homokinetieki zglob
pumpe za vodu iii eepa na bloku motora. nije ispravan. Kardanski zglobovi na vczilima sa
Amortizeril vesan}e. Stanje amortizeralvesanj a zadnjim pogonom ne smeju da 'se primetno slo-
moze se proveriti njihanjem. Zaljuljajte svaki bodno pomeraju. Zvecanje kada ubacujete u
ugao vozila nekoliko puta , a zatim ga pustite. brzinu moze da oznacava neispravan kardanski
Ispravan amortizer/vesanje .bi trebalo da zaustavi zglob.
njihanje posle jednog iii dva odskoka. Propusta- Podmazivanje diferencijala. Ulje u diferencijalu
nje ulja prilikom njihanja amortizera znab da je treba uvbek da bude naliveno do ivice otvrora. Za
zamenjeni deo ispravan; neznatno curenje je nor- podmazivanje koristite samo preporueeno ulje.
malno za neke sisteme vesanja. Treba proveriti Za veCinu vozila sa zadnjim pogonom, to bi tre-
oslonce - da nisu pOhabani. balo da bude ulje SAE 90. Za vozila opremljena
/Krajevi spona. Spone ne bi trebalo da budu diferencijalom sa uredajem za blokiranje,
primetno labave. Ako prilikom pomeranja uprav- potrebno je ulje sa specijalnim aditivima. Kod
Ijaea iii preumatika zglob poene da se klima, nekih vozila sa prednjim pogonom diferencijal se
sponu treba zameniti. Kod upravljackog meha- podmazuje istim uljem kao i menjae.
nizma sa zupcastom letvom, unutrasnje spone
zastieene 5U gumenom oblogom. Obloge 5e
moraju zameniti ako 5U napukle iii pocepane da bi
se za;titio upravljacki prenosnik ad prljavstine i
vlage. Mozetc proveriti da 11 su naglavci unutras-
njih spona olabavljeni tako sto eete pritisnuti Pr:ep»8 rsuhe za
obloge dok neko drugi pomera upravljac iii pne-
umatik. Kao sto sma rekli. ne sme da se aseti da odrzavanje i
su olabavljeni. Napomena: aka osetite teenost u
oblogama, to znaCi da servoupravljacki sistem podmazivanje
propusta i da upravljacki prenosnik treba uskoro
zameniti.
Kuglasri zglobovi. Proverite olabavljenost tako
sto eete prednje tockove podiCi od zcmlje i raste-
retiti kuglaste zglobove. Veliki odvijae iii sipka Proveri!e svake nedelje
mogu se koristiti za proveru vertikalnog zazora. Nivo ulja u motoru
Neki kuglasti zglobovi imaju pokazivac habanja Nivo teenosti za hladenje
koji je dec mazalice. lzlizan rub pokazuje da je i Nivo teenosti za brisaee stakla
zglob izlizan.
Delovi komande upravl}aea. Proverite da Ii se
nesto olabavilo taka sto cete pomerati upravljac Proverite svakog meseca
napred-nazad. Nivo ulja u automatskom menjaeu
KoCiani cevovod. Gumena creva kocnica ne Nivo tecnosti za kocnice
smeju da propustaju i moraju da budu u dobrom Nivo ulja za servo-uredaje'
stanju. Zamenite ereva za koja utvrdite da propu- Nivo elektrolita u akumulatoru (iii pokazivae sta- ,
staju iIi da su naprsla iii osteeena. Isto tako treba nja napunjenosti na akumulatorima kojima nije, I
zameniti celiene cevi koenica koje prepustaju iii potrebno o d r i a v a n j e ) 1
su ostecene. Pogonske kaiseve .
Cevovode hladnjaka i grejaca
lzduvni sistemlprigu!iivai'. Izduvni sistem mora Prednja svetla, zadnja svetla, pOkazivace pravea, i
da bude evrst i ne sme da ispusta izduvne gasove. stop svetla i drug a postojeea svetla. i
Prove rite da nema zardalih del ova cevi, labavih
,
, ,
Dasata ili naprsiina.
Kab/ovi (sa}la) ruene koenice. Kablovi ne smcju Svakih ,est meseci II
da budu iskrzani niti da dodiruju ostre predmete Zamena ulja u motoru i precistaea za ulje (svakih
na donjem delu vozila. sest meseci iii posle 5000 kilometara)
:,' 34
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
SPOLJA
0 0 Ventil za provetravanje 0 0 Upravljacki mehanizam
bloka mo~ora j,cr<.:\-n 0 0 KoCiani cevovod
0 0 Prednja svetlll
0 0 Vakuumska creva 0 0 Izduvni sistemJ
0 0 Zadnja svetla
0 0 Paklopac razvodnika paljenjZl zadnji prigusivac
0 0 Stop svctla
0 0 Kablovi sveCica 0 0 Kablovi rucnc kocnice
0 0 Pobzivac pravca kret;mja
0 0
0 0 Svetia za yoinju unazad
0 0 Polovi akumulmor:l Homokinclicki i brlbnski
zglobovi
0 0 Svetlo registarske tab lice
0 0 Diferencijal
0 0 Metlice fla brisaCima
0 0 Pritisak u pneumaticima
0 0 Opste stanje pneumatlka
35
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
Zamena ulja u automatskom menjacu i preCistaca potrebno i cesee kako bi koliCine svih tecnosti bile
Zamena tecnosti za hladenje na potrebnom nivali.
Zamena filtra za regulaciju benzinskih i uljnih Ako ste na odmoru. iii ako svakog dan" preva-
i~parenja u sistemu za napajanje motara. Ijujete veliki broj kilometara. onda se preporu-
Provera kompresije u motoru euje i svakodnevna provera ulja u motoru - naro-
Provera ugla pretpaljenja· Cito aka motor trasi iii ispusta ulje. Isto se odnosi i
Podmazivanje lezajeva na tockovima na automatski menjae, nivo srcdstva za hlaaenje i
Pregled obloge kocnica pritisak u pneumaticima. Procenite sami situaciju
i ucinite ana sto smatrate da je najbolje. Vise vam
se isplati da proveravate kaliCine tecnosti cesce
Svake tri godine nego sto je potrebno, nego da vas nebriga pri-
Zamena pogonskih kaiseva mora na skupe opravke iIi da prouzrokuje hava-
Zamena cevovoda hladnjaka i grejaca ' flJU.
Zamena poklopca razvodnika paljenja i razvodne
ruke
Proveravanje nivoa motornog ulja
<:'!
~---
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
I -
37
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
(
j;~
/1' 1--___..
~ "-- ~-
motora (poklopaca glave cilindra). Neki poklopci 1. Nivo tecnosti u automatskom menjacu prove-
se OdVfCU, dok se veCina gumenih vadi. rava se na praznom hodu motora, dok je menjae u
poloiaju za parkiranje (iIi u nekim slueajevima u
7. Dodajte sarno toliko ulja da se nivo na meracu neutralnom poloiaju), a teenost ima normalnu
nivoa ulja podigne do oznake »max«. Upotreblja- radnu temperatuTU. Ako je automobil upravo
vajte vrstu ulja preporucenu u prirucniku za vas »upaljen«, treba ga voziti 10-15 minuta da bi se
automobil. Ulje koje dodajete treba da bude istog ulje u menjaeu zagrejalo. Ulje se grejanjem ,iri te
viskoziteta i oznake kao ulje koje se vee nalazi u bi provera nivoa dok je hladnp dala netacne ~
motofU. Ne zaboravite da vratite poklopac na niske vrednosti.
ctvor za nalivanje ulja i da panova proverite nlvo
pre nego sto eventualno dodate novu koliCinu Napomena: neka vozila imaju meraee qivoa
ulja. ulja u menjacu koji su kalibrisani tako da se
oeitavanje nivoa ulja moze obaviti bez obzira da Ii
Provera ulja u automatskom menjacul je one toplo iIi hladno. Ali, ako vas merae nivoa
menjackoj kutiji nema takve oznake, svakako sacekajte da se tec-
nost zagreje pre nego sto izvrsite proveru nivoa.
Kao ,to ulje za motor predstavlja iivotnu snagu
motora, tako je i ulje u automatskom menjaeu 2. Parkirajte automobil na ravnoj povrsini, akti-
veama bitno za dobar fad menjaca i njegovo virajte rucnu kocnicu j odmah stavite rucicu
podrnazivanje. Nizak niva tecnosti U ovom slucaju menjaca redom u sve brzine. N a taj nacin, tecnost
moie da dovede do proklizavanja, zastoja prili- u automatskom menjacu proCi ee kroz sve kanale
kom promene brzine i brieg habanja. Nivo 1 U' menjacll, Zatim postavite rueicu menjaea u
stanje tecnosti proveravaju se na sledeCi nacin: polozaj za parkiranje (na praznom hodu motora).
38
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
39
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
'Ihr-----L-~~~I'/I
1b-lJ..."""t- 1 0 -I ~ ,!
~J
I
I;
!
r-------------------'----------------il '
i
Ii
o
I
I
Ii
I'
I
I.
II
Ii
I
I'
Ii,
Kod vetine mchanickih mcnjw::a klld vmila sa wdnjim pogo!)om (gore). ~cr
OlYOra Z~ nalivanje ulj~ (!) nalazi sc ~~ Slr~nc suvozaCH. Nll vecini vozila sa
prcdnjim pogonom (dole), (CP (2) ~c naliui na kraju mcnjackc kUlijc.
40
proveri i bez podizanja vozila. Za razliku od kod vazila sa zadnjim paganom karisti ulje SAE
automatskih menjaca, kod mehaniekih menj3ca 90. Dolivanje ulja bice otezano zato sta mozda
ulje ne zahteva cestu promenu zato sto nije pod- nece biti davoljna mesta za levak sa dugaekim
vrgnuto is tom rezimu fada kao kod automatskih usipnim grlom. Neke kante sa uljem imaju pisak
menjaea. Medutim, nivo ulja treba povremeno koji moze da se uvuce i u tesan prastor.
proveravati kako bi se na vrf7me uoCilo eventu-
alno curenje iz menjaca. 6. Posto napunite menjae do potrebnag nivaa,
Nivo ulja u mehanickom menjacll kod voz11a sa vratite cep na svoje mesto i spustite automobil.
zadnjim paganom meri se na sledeCi naCin:
Nivo ulja u menjackom prenosniku kod vozila
1. Parkirajte automobil na ravno tie i aktivirajte sa prednjirn paganom proverava se na sledeCi
rucnu kocnicu. Stavite menjae u brzinu. naein:
.2. Posto bi podizanjc sarno jednog kraja iii jedne 1. Parkirajte automobil na ravno tie.
strane automobila porcmetilo nivo teen os!! u
menjacu, taean rezultat moze da se dobije sarno 2. VeCina vozila sa prednjim pogonom ne mora
ako se celo vozilo podigne od zemlje. Podignite da se podigne da bi se proveri6 nivo ulja u
ravnomerno i prednji i zadnji den vozila koliko je menjaekom prenasniku jer je otvar za ulivanje
neophodno da se podvucete ispod iii da dohvatite smesten na kraju kuCista menjaea. Kad nekih
kuCiste menjaca. Pre nego sto se podVllcete, pro- automobila otvor moze da bude smesten na pred-
verite da Ii ste automobil propisno oslonili na njem iii zadnjem delu kuCista menjaea, a kod
postolja. drugih moze da pastoji i merae nivaa. U veCini
slucajeva, cep na otvoru za ulivanje ulja je lako
3, Kod veeine mehanickih menjaca eep otvora ZJ dostupan, te stoga podizanje automobil.a nije po-
nalivanje ulja nalazi se sa strane suvozaca. NaCi trebno.
cete ga oa kuCistu menjaca, oa aka jedne tree,ine
do jedne eetvrtine rastojanja od gornjeg dela. Cep 3. Skinite cep i stavite prst u orvor za ulivanje
moze da ima cestougaonu glavu, moze aa lib oa ulja. Nivo ulja treba da bude 1 centimetar od
otvora.
41
koristi se isto ulje i za menjac i za diferencijal, te 3. Skinite cep i stavite prst u otvor. .Nivo ulja
stoga posebna provera difrencijala nije ni po- treba da bude na oko 1 centimetar od otvora.
trebna.
Nivo uJja u diferencijalu na voziJima s zadnjim 4. Ako je nivo ulja nizak, dodajte onu "rstu koja
pogonom proverava se na sledeCi naCin: je naznacena u uputstvu za vas autornobil. VeCi-
nOm se koristi ulje SAE 90, ali za autombile sa
1. Da biste utvrdili tacan nivo ulja, potrebno je uredajem za blokiranje diferencijala, potrebno je
da zadnja osovina bude vodoravna. To znati da ulje sa posebnim frikcionim aditivima.
ceo auto mobil treba da odignete od zemlje ako ne
mozete da dohvatite cep na otvoru za nalivanje 5. Vratite cep na mesta i spustite automobil.
ulja na osovini dok je automobiJ na tlu. Automo-
bil mora da bude parkirim na ravnom tlu, tako da
su prednji i zadnji den odignuti na isti visinu i to Provera nivoa tecnosti za hladenje
dovoljno visoko da se podvucete. Proverite da Ii
je automobil na odgovarajuCi naCin poduprt VeCina vozila danas ima zatvoren sis tern za hlade-
postoljima pre nego sto se pod njega podvucete. nje motora sa dodatnom posudom koja omogu-
. euje da se u hladnjaku odriava predvideni nivo
2: Nadite cep otvora za nalivanje ulja u diferenci- tecnosti. Plasticna dodatna posuda obicno je sme-
jal. NaCi eete ga na zadnjoj iii bocnoj strani kuCi- stena u blizini hladnjaka i obeleiena je tako da
sta diferencijala. Cep moie da ima sestougaoni ili oznaCi minimalan i maksimalan nivo tecnosti za
cetvrtasii otvor u glavi iii cetvrtastu ili sestouga- hladenje. U veCini slucajeva, nivo tecnosti za
anu glavu. hladenje moie da se vidi kroz dodatnu posudu,
----_.--
,
·j
Provera nivoa ulja na zadnjoj asovini lreba da bude sas(avni dea svakog
pesla u vezi sa podmazivanjem kod vozila Sll zlldnjim pogonom. Ako
mOlete prstom da dosq;nete do ulja. niva je davaljnn.
42
I
;
:
'=>
l~--·
,'~ ~
,
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
,....----------------------------------------------------------------~~~~~~~~~~~~~~~
:
43
----.-----" ---"
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
-.~--'----~ ",---,-.,._.-.' ~- - ..... - ,,--'-',,---
--I
1. Otvorite poklopae motora i pronadite glavni 3. Aka je nivo nizak, dolijte preporuceno ulje za
koCioni cilindar. On je u skoro svim vozilima koenice. Za veCinu vozl1a karisti se ulje za kae-
smesten sa strane vozaca u prostoru za motor. nice UKA-2, ali proverite u prirucniku za svoj
Rezervoar za tecnost nalazi se na vrhu glavnog automobil koja vrsta ulja se preporucuje. Niposto
cilindra. Na nekim vozilima, rezervoar je izliven nemoite da dodaiete vee upotrebljenu tecnost za
zajedno sa glavnim cilindrom i zatvoren metalnim kocniee iii teenost iz posude koja je neko vreme
poklopcem sa osiguraeem. Kod drugih vQzila, stajala otvorena. Teenost za' koeniee .Ie higro-
rezervoar je od plastike i ima poklopee na otvo- skopna, sto mati da upija vlagu iz vazduha, Ulje
rima za nalivanje ulja koji se skidaju iii se vade. koje sadrii vlagu ima Dizu tacku kljucanja 5tO
moie da dovede do prokljueavanja ulja i otkaziva-
2. Kod vozi1a sa plastichim rezervoarom, nivo nja kocnica pod teziffi radnim uslovima. Vlaga
ulja moie da se proveri bez skidanja poklopca, takode dovodi do korozije unutrasnjosti glavnog
Kod vozila sa metalnim poklopeem, pazljivo oti- cilindra, koCionih cevi, koCionih cilindara i stega
stite masnoeu i prasinu oko poklopea, zatim koeniea. Nikada u rezervoar ne sipajte ulje iii bilo
po me rite odvijacem osigurac sa strane i podignite kOju drugu tecnost osim ulja za kocnice; maziva
poklopae. Nivo ulja treba da bude na ako 1 em od na bazi nafte mogu da ostete zastivace u glavnom
vrha rezervoara. i koCionim cilindrima. Pazite da karoseriju ne
44
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
poprskate tecnosc'u za koenice jer moze da osteti rava dok je tecnost tapia, dok kod ostalih maZe
boju. bez obzira da Ii je topla iii hladnn. U oba slueaja,
nivo ulja proverava se tek posta se iskljuci rad
4. Vratite poklopac na otvor za nalivanje ulja i motara.
I t proverite da Ii je osigurac, ukoliko postoji, l~gao
na svoje mesta. 2. Podignite poklopac motora i pronadite rezer-'
voar za ulje servo-uredaja upravljaca. Na vozilima
sa prednjim pogonom koja imaju poprecno
I
r
Provera nivoa ulja u servo~uredaju upravljaca
r ostvari pritisak potreban za rad upravljaca. Nivo 3. Skinite poklopac sa otvora za nalivanje i poglc-
ulja se provcrava na slcdcCi naCin: dajte nivo ulja. Kod nekih tipova vGzila, mcrae
! nivaa se nalazi na donjoj strani poklopca i ima
I 1. Kod nekih vozila nivo ulja mora dn se prove- aznake za praveru nivoa ulja kada je toplo jli
I
I
1 .I
,i .
Poklopac ;Iavnog kocionog cilimjra n;1 mnogim ripovim;J. voziJa
utvrsCCI1 j..: ')Siguf,ltL'm koji ';L' moie pomo.:rili ouviiaccm, OZ:i,tilC
poklop;lc pre ncgtJ 510 gil skinCiC kilko prij,lI'slin<! nc bi dospcla u
[eenos! za kotnic~.
45
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
, -. ----."
hladno. Kod vozila koja nemaju merae, aznake za proizvodi napon koji odriava akumulator napu-
proveru nivaa ulja mogu da se nalaze na rezervo- njenim. Tokom punjenja, deo vade gasira, tj.
aru. Aka SU date oznake sarno za merenje nivaa razlaie se na vodonik i kiseonik koji potam izlaze
kada je ulje toplo, treba ukljuciti motor da radi iz akumulatora. Ovim se nivo elektrolita u aku-
10-15 minuta pre nego sto se proveri nivo ulja, jer mulatoru smanjuje sto iroa za posledicu da su
cete inate dobiti netacne - niske vrednosti. olovne ploee izloiene vazduhu i da se stoga suse.
Zbog toga, da bi akumulator dobro radio, neop-
4. Ako je nivo u rezervOaru nizak, dodajte ono- hodno je povremeno proveriti nivo elektrolita u
liko ulja za servo-uredaj koliko je neophodno da njemu.
bi se nivo podigao do odgovarajuce oznake. Ne Akumulatori kod kojih nije potrebno odriava-
koristite ulje za automatski menjac aka to nije nje trose vrIo malo elektrolita zahvaljujuCi nesto
naznaceno u prirucniku za vas automobiL Nikada drukCijem sastavu olovnih ploea, sto utiee na
ne sipajte ulje za motor iIi neka drugo maziva manje razvijanje gasova, Pa ipak, tokom vre- . I
posto to maze da osteti zaptivace na pumpi i mena, eak i u akumulatoru kome nije potrebno
cevovodima servo-pojaCivaca. odriavanje, nivo elektrolita moie da postane
nizak (ponekad usled kvara na sistemu za punje-
5. Vratite poklopac na otvor za nalivanje ulja i nje, sto prouzrokuje prepunjenost akumulatora).
spustite poklopac motora. Aka akumulator ima zaptivenu gornju pavrsinu,
onda nista ne moiete da uradite. Medutim, ako
ima poklopce koji se skidaju, onda se elektrolit
Provera nivoa elektrolita u akumulatoru moie do dati po potrebi. Nivo elektrolita u aku-
mulatoru proverava se na sledeCi naCin:
Elektrolit je osnovna teenost u akumulatoru
vaseg automobila. On sadrii sumpornu kiselinu 1. Otvorite poklopac motora i pronadite akumu-
koja u reakciji sa olovnim ploeama u akumulatoru lator. On je obieno smesten u bliiini prednje
46
..i
l £?I!!'.. !'- - - - - - - - - - -
;
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
..... ~ I
I
'"
," J
strane prost ora za motor, iako se na nekim tipo- unutrasnjost akumulatora, jer moze da se upali
virna automobila nalazi ispod zadnjeg sedista. vadanik i dade rio ekspiazije akumulatom. Navu-
eire rukavice iIi zastitite ruke krpom od eventualnih
2. Upozorenje: motor treba da bude iskijucen. ostataka kiseline kaji magu da se zadrze no pakia-
Nemajte da pusite, niti da karistite upaijenu sibicu pcima akumulatora i ne spuitajte ih na osetljive
iii neki drugi atvaren piamen da biste asvetlili delave autamabiio posta kiselina moze do ih osteri.
vanje (koji mogu da budu liveni sa'dvodelnim 2. Nivo tecnosti mazete da proverite ako otvorite
prstenovima ili trouglovima ::;to pomaze da se poklopac i pogledate u rezervoar, mada to
lakse odredi nivo elektrolita), mozete da uCinite i gledanjem spolja, posto je
veCina rezervoara naCinjena od providne be!e pla-
4, U akumulator sipajte iskljutivo destilisanu stike.
vodu, Obicna voda iz vodovoda sadrii nerastvo,
rene minera!e koji reaguju sa kiselinom u akumu- 3. Dolijte tecnost ako je nivo ispod jedne treCine
latoru i smanjuju njegoy vek trajanja, Ostareli ili u rezervoaru. Pazite da yam u rezervoar ne
ostecen akumulator TIe moze da se popravi sipa- upadnu prasina ili otpaci koji bi mogli da zapuse
njem kiseline posto je problem u plocama, a ne u dovodnu cev iii mlaznlce uredaja za pranje vetro-
elektrolitu. brana. Koristite obicnu' vodu, mesavinu ·vade i
nekog sredstva za Ciseenje slakla iii bilo koje
5. Vratite poklopce i operite ruke. gotovo sredstvo za pranje vetrobrana koje se
moie kupiti. Nikada ne karistite antifriz iz
sistema za hladenje posto moie da vam osteti
hoju na automobilu. Isto se odnos; i na nerazbla"
Provera nil'oa tecnosti za pranje vetrobrana ieni alkohol (pomesajte ga sa najmanje tri dela
yodel·
Tecnost za pranje vetrobrana De spada U osnovne,
ali je veoma vaina za ·odriavanje dobTe vidljivosti
kada je drum prljav ili blatnjay, a insekti ometaju
vidno pOlje. Provera iii dolivanje tecnosti u uredaj
za pranje. vetrobrana obavlja se na sledeCi naCin:
,
Sta je potrebno da
i. Podignite poklopac motora i pronadite rezer-
voar tecnosti za pranje vetrobrana. NaCi cete ga
znate 0 motornim
na strani prostora za motor odmah ispod vetro-
brana. Kbd vazi! koja imaju uredaj za pranje
uljima i
zadnjih prozora. drugi rezervoar za tecnost moze
da bude u prtljainiku. podmazivanju
erovali iii ne, vas automobil se sastoji iz nekih
V 15.000 delova od kojih je veCina metalna.
Posto se metal pri dodiru sa drugim metalima
haba usled trenja, vas auto mobil bi brzo sam sebe
unistio kada ne bi postojali sistemi za podmaziva-
nje i hladenje. Funkcije tih sistema objasnjene su
u ovom poglavlju kao i poglaYlju "Sistem za hlad-
enje«, ..
Motorna u!je je smcsteno u kartcru ispod radi-
lice na donjaj strani motora. Ulje se ispumpava iz
kartera pumpom za ulje i dovodi do precistaca
gde se preciseava pre nego sto ude u motor. Ako
je pretistac ulja taKo zaprljan da motarno ulje ne
moie da prode, otvara se obilazni ventil i
motorno ulje ide direktno ka radnim delovima
motora. Ovo je veoma vaina posta u matoru
mora da se nalazi ulje, pa makar bilo i zaprljano.
Motorno ulje se potiskuje do vrha motorakroz
uzane kanale. Ulje prolazi kroz bregastu osovinu,
zatim navise do podizaca ventila i klackalice, a
Ako uredaj zapianje vetrobrana ne radj, prvo proverite nivo lccnosti onda nanize do radilice, klipova i sye do zidova
(l).Takode skinite poklopac sa rezervoara (2) i proverite site filtr3 (3).
cilindra. Na kraju, gravitacija vraca matorna ulje
48
i
1f_'-----------------------"'o:.::D::..R:!::Z::::A'-!V.!::A~N::::J:.::E'-'A:!:U~T~O~M=O'_!:B~I=LA
P'
II
, I
j
!
Ulje se iz kartera mOlor~ (1) PO[iSKuje kroz sito (2) pomo~u pumpe Z<I uljo;: (3).
z<l(im prolazi kroz precisulc za ulje (4), ula::.i u magistralni vod za ulje (5) i
nast<lvlia kanullma do podizata ventila (6) i klackalicc 1I ovim primeru motora sn
cilindrima u rasporedu V8.
u karter gde proces kruienja panova zapoi'inje. Motarna ulje uklanja prljavstinu) gar, kiselinu i
Na ovaj naein, motorno ulje padmazuje sve otpatke sa radnih del ova i talo:i.i ih u preCistacu za
delove motora, hladi poYrsine i smanjuje habanje. ulje. Motorno ulje sa deterdientima (sredstvima
Matarno ulje takode deluje kao teeni zaptivac na za Ciscenje) sprecava stvaranje taloga kako ne bi
klipovima taka da sprecava prolaz smese yazduha doslo do zaeepljenja uljnih kanala, klipnih prste-
i goriva; to povecava kompresiju u cilindru, a nova i dr.
. samim tim i snagu i doprinosi boljem uCinku U prodaynicama auto-deloya mogu da se nadu
matara. mnage vrste motornog ulja, ali verovatno samo
49
,
I,
~
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
neka od njih odgovaraju vasem 'automobilu. Ako 6. SF. Za tipove putnickih vozila i kamiona pro-
ne proverite vrstu motornog ulja, maze yam se izvedene do 1980. SF omogucuje bolju oksidaci-
desiti da sip ate pogresno ulje u motor. Takode onu stabilnost i bolje stiti od habanja nego ostale
treba da budete svesni da neka jeftina ulja mogu gradacije i moie da se koristi za motore za koje su
na kraju da budu veoma skupa S obzirom da ne preporucene gradacije SE, SD i SC.
pruzaju odgovarajucu zastitu vasem motoru.
Kada je u pitanju tako vazna tecnost kao sto je
motomo ulje, ne bi trebalo stedeti na kvalitetu, Vrste motornih ulja za dizel motore
niti sa llcestanoSCll zamene, Do razlika u ceni i
kvalitetu motornih ulja uglavnom dolazi zbog Postoje cetiri gradacije ulja za podmazivanje dizel
razlike u aditivima. Aditivi su hemikalije koje motora: CA, CB, CC i'DC. Isto kao i ulja' za
poboljsavaju dejstvo motornog ulja. Oni spreca- benzinske motore i ova ulja se razlikuju po svoj-
vaju pojavu penusanja ulja, stvaranje naslaga slic- stvima i aditivima.
nih katranu prilikom oksidacije kao i zgusnjava- Ulja oznacena sa "A" pruzaju najnizi kvalitet
nje pri veoma niskim temperaturama. Aditivi zastite, a sa »D« najvisi.
takode spre¢avaju koroziju. Visokokvalitetno ulje Zbog vece kompresije (skoro tri puta vece nego
moze da sadrii cak i 30% aditiva, a jeftino sarno kod benzinskih motora) i visih radnih tempera-
5%. Razlika je znatna. Isto tako treba'da koristite tura, dizel motori zahtevaju kombinovani tip
istu vrstu ulja, jer razliCite vrste ulja bez obzira da motornog ulja. Na primer, ulje najvise gradacije
Ii imaju iIi nemaju dodatno sredstvo za Ciscenje za dizel motore oznaceno je sa "SF/CD,,: ulje
(deterdient) mogu medusobno da reaguju i stvore najnizeg kvaliteta koje moze da se koristi ima
lepljiv talog koji moze da osteti motor. oznaku "sacc".
Mnogo cete saznati 0 kvalitetu ulja ako proci- Na ulju ne treba stedeti, te stoga za svoj dizel
tate podatke na kantici za motorno ulje. Norma- motor kupite najkvalitetniji proizvod. Vodite
tive za motama ulja daju dYe organizacije: Ame- racuna da koristite sarno kombinovana ulja.
ncki institut za naftu (American Petroleum Insti-
tute - API) i Udruienja inienjera automobilske
tehnike (Society of Automotive Engineers - Viskozitet motornog ulja
SAE). API odreduje vrstu motornog ulja zavisno
od vrste motora i namene. SAE odreduje viskozi- Motorna ulja imaju razliCite stepene viskoziteta
,tet motornog ulja i njegovu »tecljivQst« na razliCi- (iii gustine) sto u stvari oznacava sposobnost "tec-
tim temperaturama. Obratite paznju na sledece ljivosti" ulja pri razliCitim temperaturama. Visko-
oznake na kantici: zitet se obelezava brojevima pri cemu veti broj
oznacava teie i gusce motorno ulje. Sto je auto-
1. SA. Najniza gradacija koja se moie koristiti mobil stariji i sto je motor vise istrosen, to je veca
sarno pri najlaksim uslovima voznje. Izbegavajte mogucnost da lako motorno ulje procun pored
gao klipnih prstenova i sagori. S druge strane, sllvise
tesko motorno ulje nece obezbediti odgovarajuce
2. SB. Nije mnogo bolje od SA. podmazivanje po hi ad nom vremenu. Ako imate
stariji model automobila,,, izbor pravog motornog
3. Sc. Minimalan kvalitet ulja za putnicka vozila ulja u izvesnoj meri je stvar isprobavanja i ucenja
i kamione proizvedene 1964- 67. Ne zadovoljava na greskama. Ako koristite sarno ulje sa oznakom
pri veCim opterecenjima kod navih tipova vozila. 20W u istrosenom motoru po toplom vremenu,
OdluCite se ipak za ulje koje je za jednu iIi dYe verovatno cete cuti kloparanje iz lez.ajeva i prime-
klase bolje. titi nizak pritisak ulja (ako imate merac pritiska)
kao i dim koji izlazi iz izduvne cevi. Takvom
4. SD. Predvideno kao ulje sa mininalnim kvali- motoru ce biti potrebno ulje veceg viskoziteta
tetom za tipove vozila proizvedene 1968-70. (kao sto je 30W) ili mozda multigradno motorno
ulje.
5. SE. Pogodno za veCinu putnickih vozila i Multigradno motorno ulje sadrii aditive koji
kamiona proizvedenih od 1971. do 1979. Ima cele godine zadriavaju ista svojstva. Na primer,
bolja svojstva u pogledu ciscenja i smanjuje haba- motorno ulje 10W-30 ima zimi ista svojstva kao
nje pokretnih delova u motorima sa kontrolisa- motorno ulje lOW leti, a leti kao motorno ulje
nim kvalitetom izduvnih gasova. 30W. Multigradna motarna ulja kao lOW-40, I
50
L
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
1 I I I I
20W-40, 20W-50, 30
! I I ! I I
>
20W-ZO
I I i I I I
-
l5W-40
I I I I ! I I
>
I
10W-30, 10W-40, lOW-50
I i I I
I
>
< * 5W-ZO, 5W-30, 5W-40
,i ,
I
i
I
I I I I I I I I
of -20 -10 0 10 20 32 60 80 100
lOW-50 i 20W-50 imaju veGi raspon viskoziteta. nih ulja. Uvek postoji mogucnost da aditivi nisu
Ako vam je motor relativno nov i U' dobrom kompatibilni, usled cega dolazi do stvaranja
stanju, najbolje ulje ce biti lOW-30. Iako je ulje naslaga koje mogu da naskode motoru. U prtljaz-
lOW-40 veoma populamo, neki novi proizvoclaci niku uvek treba imati rezervnu kanticu motornog
auto mobil a tvrde da ulje lOW-40 moze da bude ulja radi dopunjavanja.
suvise gusto i da stvara smetnje u klipnim prsteno-
virna. »DzeneraJ motors«, oa primer, kate da
neee uvaiiti reklamacije na osnOVU garancije aka Sinteticka motorna ulja i maziva
se utvrdi da su najnoviji tipovi motora punjeni
uljem lOW-40 koje je izazvalo smetnje u klipnim Alternative motornim uljima i mazivima proizve-
prstenovima. Stoga se uvek pridriavajte pre po- denim na bazi nafte jesu proizvodi naCinjeni od
ruka u pogledu ulja koje se nalaze u prirucniku za drugih baznih hemikalija. U jedne od njih spadaju
vas automobil. estri, a u druge sinteticki hidrokarbonati. Sinte-
Drzite se iste vrste i istog viskoziteta motornog ticka maziva prodaju se pod raznim nazivima, ali
ulja. Izbegavajte da me sate razlicite vrste motor- uopSteno govareCi) ana stvarno imaju vrhunska
51
---.-.-..~----" -~~---.-,,,--- ~---r
svojstva u pogledu mnogih karakteristika kao sto mazivo jer zele da zastite svoj automobil s obzi·
su otpornost na oksidaciju pri visokim temperatu- rom da konvencionalna motDrna ulja i maziva
rama, razredivanje i lakse tecenje pri oiskim tem- nisu u stanju da izdrze anD sto izdrzavaju sinte-
peraturama, kao i manje habanje motora. Svoj- ticka. Kod motora sa turbo-pogonom upotreba
stva sintetickih proizvoda mogu da nadmase kon- sintetickih ulja je korisna zbor vece otpornosti
vencionalna maziva jer predstavljaju mesavinu prema temperaturama, ali za prosecnog vozaca
odredenih molekula, dok su konvencionalna ulja kupovina sintetickih proizvoda obicno nije pre po-
dobijena destilacijom razlicitih jedinjenja hidro- rucljiva, naroCito ako motor iSpllsta iii ima pove-
karbonata, Zbog toga, sinteticka ulja mogu da canu potrosnju ulja.
budu proizvedena tako da odgovaraju stvarnim
potrebama, dok se konvencionalnim uljima
moraju dodavati aditivi.
Sintetiekim proizvodima su pripisivana mnoga
pozitivna svojstva od kojih su najvaznija ta sto
smanjuju trenje, smanjuje habanje, poveeavaju
ekonomicnost i omogucavaju duzi interval
izmedu promene ulja. Nijedno motorno ulje ni Zamena ulja i
aditiv ne stite potpuno motor od habanja, ali
mnogi sinteticki proizvodi nude zaista znatna precistaca za ulje
poboljsanja u pogledu produzavanja radnog veka
motora, mada jos nije utvrdeno tacno' koliko. Sto
se tice osobina »teCijivQsti«, veCina sintetickih Alat i materijal
proizvoda jos uvek nesmetano teee na tempera-
turi od -40 °C, pri kojima se .konvencionalna ulja • Kljuc za precistac za ulje
pretvaraju u skoro c:vrst zebtin. S drllge strane, • PreCistac za ulje
sinteticka ulja vrse podmazivanje i pri temperatu- • Levak za nalivanje ulja
ram a koje pre laze 250°C pri kojima konvenci- • Motorno ulje
onalna ulja brzo oksidisu stvarajuCi talog od • Dizalica iii sigurnosna postolja iii platforme
smola i organskih kiselina. Ovako sirok tempera- za vozilo
turni raspon moze da poboljsa startovanje vozila • Klinovi za tockave
po hladnom vremenu kao i da bolje zasriti motor • Posuda za prikupljanje ulja
u voznji po toplom vremenu. Sto se tice poveca- • Kljucevi
nja ekonomicnosti, realno je ocekivati ustedu ad
jedan do tri odsto u potrosnji goriva.
Koliko mogu da se produze intervali izmedu
promena ulja zavisi od toga kako vozite. Neki
proizvodaCi sintetickih ulja u SAD tvrde da ozda ne postaji nista oa remu mozete toliko
izmedu dye promene ulja moze da se prevali cak i
38.000 kilometara pod uslovom dase precistac
Mda ustedite kaa na jednostavnoj zameni ulja i
preCistaca za ulje. To je posao koji se, kada
menja posle svakih 10.000 kilometara i da se jednom nauCite kako se radi, moze obaviti za
automobil koristi prvenstveno II drumskoj voznji. petnaest3k minuta.
Kratke voznje sa mnogo zaustavljanja dovode do Stavise, redovnom promenom ulja iIi precistaca
velikog zagadenja kartera vlagom tako da i sinte· za ulje mozete znatno da produzite vek svog
ticko ulje mora cesee da se menja. automobija tako sto cete to Ciniti i cesee nego sto
preporucuje proizvodac i sto eete propisno~ pod-
mazivati sve mazalice. Podmazivanje sasije auto-
Kakvi su nedostaci sintetickih ulja? mobila opisano je u odeljku "Podmazivanje sa-
sije«.
Prvi problem je cena, posta ~inteticki proizvadi Posto je promena ulja i precistaca za ulje jedan
kostaju tri do per puta vise od konvencionalnih od najcesCih radova koje eete obavljati na svom
motornih ulja i maziva. Medutim, imajuCi u vidu automobilu, bilo bi dobro da potreban alat i
duzi interval iZn;ledu zamene ulja, kao i drllge materijal drlite na nekom lako dostupnom mestu.
prednosti, razlika u ceni i nije tako velika. Neki Ulje i precistac za ulje menjaju se na sledeCi
vozaCi su spremni da kupe i najbolje postojece "oaein:
52
----------
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
1. Ukljueite motor i pustite ga da radi 15-20 kova moiete da ·upotrebite i dve platforme za
minuta da bi dostigao normalnu radnu tempera- vozilo.
turu. Zahvaljujuei tome sve cestice neeistoce biee
suspendovane u ulju. 3. Podvucite.posudu ispod eepa za ispustanje ulja
iz kart era. Eep je srnesten na karteru koji se
2. Podignite amomobii. Najboije ce biti da upo- nalazi direktno ispod bloka motora.
trebite dobru dizalicu i evrsta sigurnosna poslOlja
iii dye platforme. Dizalicu koristite sarno za podi- 4. Olabavite eep za ispustanje ulja pomocu ceva-
zanje prednjeg dela autornobila na postolja. Blo- stag kljuca odgovarajuce veliCine taka 5tO cete ga
kirajte zadnje toekove ruenom koenicom da auto- okretati suprotno smeru kretanja kazaljki na satu.
mobil ne bi krenuo. Za blokiranje 'zadnjih toe- ali ga ne va~iite.
I
-I
!
I
I
S. Pazite da vas vruce ulje ne poprska po ruei 10. Da biste odvrnuli pretistac, bice vam' potre-
kada skidate cep. Tek tada izvadite cep za ispu- ban odgovarajuCi kljuc. Danas se najce,ce koriste
stanje ulja iz kartera. rotirajuCi precistaCi, tj. oni koji se skidaju i name-
staju isto kao navrtke. Skinite precistac za ulje
6. Pustite ulje da potpuno iseuri iz kartera. tako sto cete posta viti kljuc oko tela preCist",:a za
ulje i okretati ga u smeru suprotnom smeru kreta-
7. Vratite cep na svoje mesto i pritegnite ga nja kazaljki na satu. Pazite da ulje ispustate u
kljucem. posudu. Napomena: posto je ovo najprljavije ulje
u vasem sistemu, preporucujemo yam da preci-
8. Pronadite precistac za ulje koji moie da se stac za ulje zamenite svaki put kada menjate ulje.
nalazi sa bilo koje 'strane motora zavisno od tip a Taka cete imati cisto ulje u celom sis-temu, a no vi
automobila. Kod motora sa cetiri iIi cest eilin- precistac ce obezbediti da ostane cisto.
dara, precistac za ulje je cesto dostupan sa vrha.
11. Nanesite tanak sloj Cistog motornog ulja na
9. Ako vas precistai:' za ulj e mora da se skida gumenu zaptivku (simering) novog preCistaca za
ispod automobila, stavite posudu za prikupljanje ulje. Proverite da Ii precistac odgovara vasem tipu
ulja ispod pretistaca. autombila, a zatim ga uvrnite na odgovarajuce
mesto. Za ovo yam nije potreban kljuc, jer preCi-
stae za ulje treba uvrnuti sarno fueno.
54
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
1"_-----------------=-=..:-=::...:..:..:.:..:..=-.:..0=..;:-=..:..:,==
II
. II
~
\ I
-
to ---
\/
I.
Kad danasnjih voziia koristc 5e precistaCi za ulje (1) koji mogu
jednoslavno da 51: zavrnu na vijak (2). PrccislaCi 5e pritezu sarno fucno u
skladu sa prepofukama proizvodata. Pre nego SIO slavite nov preCistac,
treba preCi tan kim slojem sye:Z:eg ulj~ preko prSlcnaste zaptivke (3).
sipate vise ulja nego sto je preporuceno jer to moze dobra da se zatvori i odnesite je na odgova-
moze da prouzrokuje istu stetu kao i nedostatak rajuee mesto. Nemojte da ga sipate u kanalizaciju
ulja. iii odvod za kisnicu posto motorno ulje moze da
prodre u vodovodne cevi pod zemljom i da zagadi
18. Istroseno ulje iz kartera sipajte u posudu koja vodu za pice.
55
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
I
rati mazalice. Mazalice sa spojnicama pod uglom
Podmazivanje od 90° mogu da budu potrebne za lako podmazi-
vanje izvesnih delova kao sto je gornje oscilujuce
sasije rame.
Ako yam nije dostupna diialica koju koriste
strucnjaci, kupite iii pozajmite dve platforme. To
je najzgodniji i najbezbedniji oslonac za vas auto-
Alat i materijal mobil kada podmazujete gasiju. Automobil
moiete da podignete i na dva sigurnosna postolja.
• Dizalice, sigurnosna postolja iii platforme za Osim toga, pokretna leialjka ce vam omoguCiti da
vozilo· se pomerate ispod automobil q od jedne do druge
• Klinovi za tockove mazalice.
• Pokretna leialjka Do nekih mazatica je tesko iii nemoguce doCi
• Ruena svetiljka bez elasticnih nastavaka pumpe za podmaziyanje
• Pump a za podmazivanje i elasticni dodaci iJili okretnog luka. Ako ih niste dobili zajedno s
• Kljucevi pumpom, kupite ih posebno.
• Ozubljeni kljuc Pre nego sto poenete da podmazujete sasiju,
• Krpe iii papirni salveti utvrdite koliko mazalica ima vas automabil i gde
• Mazalice - prave i pod uglom od 45° i 90° se nalaze. Ova se moze uCiniti tako sto cete
• Mast za podmazivanje sasije pogledati u fabricki prirucnik za svoj automobil iii
• Mazivo za zadnju oSQvinu proverom uputstava zn podmazivanje u servisnoj
• Suvo mazivo (grafitna baza) stanici u kojoj nekoga poznajete.
56
,;" ODRZAVANJE AUTOMOBILA
-
i'_-------------~==~~~==
I
I
I
!
I 57
ODRZAVANJE AUTOMOBILA ,
j-;
IJ .,. ,
?
I IS'j I'='-__
o
Aka je zavojna opruga iznad gornjcg osci!ujuceg ramcna (lcyo) iii aka
vozilo ima vesanje prednjih tockova - tip Ma!<:ferson sa zavojnom
oprugom (desno), poduprirc automobil ispod rama.
"
I:
!
',!
"'j' Aka je zavojna opruga izmedu oscilujl.lCih ramena (leve) iii aka vozilo
,, ima modifikovani Si5[Cm vesanja (desno), podupritc automohil ispod
donjeg oscilujuceg ramena .
.Y
;"
, 'i8
lj,
~1
:!]
i~
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
S9
UDRZAVANJE AUTOMOBILA
7, Skinite navrtke sa oba tocka i stavite ih u 10. Skinite raseepku. Napomena: sklap lezaja
odgovarajuCi ukrasni poklopae tocka da se ne tocka uevrseen je pomoeu jedne iIi dye navrtke.
izgube. VeCina ovih navrtki moze se skin uti okre- Ako postaje dYe navrtke, spoljasnja i[i sigur-
tanjem u suprotnom praveu od kretanja kazaljki nostna navrtka je krunasta i pricvrscena je
na satu. Medutim, na nekim tipovima vozila, pomocu rascepke; unutrasnja navrtka sluzi za
navrtke mogu da imaju levi navoj j u tom slucaju podesavanje polozaja lezaja. Ako postoji sarno
Dznacene su slovom »L«. Ako vas auto mobil ima jedna navrtka, tada ana sluzi za podesavanje
navrtke sa levim navojem, okrenite ih u praveu polozaja, a pricvrseena je rascepkorn.
kretanja kazaljki na satu da biste ih olabavili.
11. Upotrebite kljuc da biste skinuli navrtku iii
8. Skinite sklop tocka i pneumatika sa jedne navrtke i podlosku. Aka se navrtka iIi navrtke ne
strane automobila. Ova ce vam omoguCiti lakse mogu skinuti okretanjem u srnem suprotnom kre-
skidanje sklopa dobosa i glavcine i smanjiti tanju kazaljki na sati, pokusajte okretanje u
moguenost osteeenja koenica i delova leiajeva. smeru kretanja kazaljki na satu.
9. Skinite zastitnu kapu pomoeu velikih klesta u 12. Protresite sklop dobosa i glavcine da biste
kombinaciji sa odvijacem. Uhvatite kapu klestima olabavili spoljasnji lezaj. Radite to pazljivo da
i skinite je odvijacem. Jeiaj ne bi pao na pod. Budite spremni da go
61
I:
UUKLAVANJE-AUTOMOBILA
pridriite rukom. Stavite spoljasnji ldaj, podlosku 14. Stavite sklop dobosa i glavCine na stranu.
i navrtku za podezavanje na Cistu krpu. Upozorenje: posta se obloge koenica habaju,
stvara se prasina koja, sadrii azbest. Ako ne pazite,
13. Skinite sklop dobosa i glav"Cine. Pazite da se moze da vam ude pod koiu iii, sto je jos gore, U
unutrasnji lezaj ne vuce pO vretenu. Ako skidanje pluea. Nemojte da oduvate ovu prasinu. Najbolje
ne ide lako, probajte da popustite tockic za po de- bi bilo da nosite zastitnu masku iii respirator dok
savanje kocnice pomocu odgovarajuce kasike za Cistite koCioni mehanizam i dobose, a da prasinu
kocnice. Na novim tipovima vozila opremljenim uklanite usisivacem za prasinu ili tecnim rastvara-
kocnicama koje se automatski podesavaju, bice cem. Izbegavajte udisanje prasine!
potreban dugacak, tanak odvijac da bi se sarno po-
desavajuca poluga odmakla od zaustavnog 15. KoristeCi neku nezapaljivu teonost za Ciscenje
kotura. Upozorenje: dok.su sklop dobosa i glav- koja se maze kupiti u prodavnicama auto-delova,
Gina skinuti sa automobila, pazite da mast ili pra- operite leiajeve od masti, tako sto cete ih dobra
sina ne dodu u dodir sa povr!finom dobosa iii trljati sve dok se sva mast ne rastvori.
oblogama kocnice. Prasina iii mast na ovim povr-
sinama mogu da prouzrokuju umanjenu sposob- 16. Stavite lezaj na cistu povrsinu i pustite ga da
nost iii potpuni gubitak sposobnosti koeenja. se osusi na vazduhu.
62
i p---
~~----------------------------------~--------~~~~~~~~~~~
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
p,-'-.'
/
/
Kod !cZaja provt!ritc dduc kotrljajnih !ela - kovez (1), unulrasnji
prsten (2), spoJjasni prslen (3), kao i da na le±iljcvima nemll ostccenja
kao sto su pukotine (41. urczi (5) iii Ijusbnje (6)
17. Prove rite da Ii je lezaj izIizan, odnosno da Ii skinite unutrasnji lezaj. Ovo se radi na sledeCi
su se pojavile pukotine, urezi, ogrebotine iIi koro- naCin:
zija (sto ne bi trebalo da se dogodi osim u poseb- A. Dok je unutrasnji dec dobosa koi'nice okre-
nim uslovima), odnosno da Ii je okrnjen iii se
ljuska. Ako nije u dobrom stanju, treba ga zame-
nitL Nove lezajeve treba podmazati pre monti-
ranja.
63
.. ---.--------. ---_.. -_ ...---"._--'-- .,-_.---
ODRZAVANJE AUTOMOBJLA l
nut nadole, udarite lako drzae kotrljajnih tela 25. Podesite leiaj tocka, Napomena: uvek se
(kavez) cekicem, drvenim stapom iIi mesinganim treba pridriavati uputstva proizvodaea. Ako
probijaeem. nemate odgovarajuce uputsrvo, pratite sledece
B. Kada se lezaj dovoljno olabavi, skinite ga osnovne postupke za podesavanje Iezajeva toe-
rueno, kao i njegov zaptivae. kova.
20. Ponovite postupak u pogledu ciscenja, pro- A. [zmerite merilom unutrasnji preenik gIavcine
vere i podmazivanja za unutrasnji lezaj kao sto je na mestu spoljasnjeg leiaja. Ako je veliCina unu-
naznaeeno za spoljasnji lezaj pod tack am a 15 do trasnjeg preenika 45 mm iIi veCa, pritegnite
18. navrtku za podesavanje momentnim kljueem na
23 Nm dok okrecete toeak rukom.
21. Vratite podmazani unutrasnji leiaj nazad na
svoje mesto. B. Posto ste zategli navrtku za podesavanje na
odgovarajuCi obrtni momenat, okrenite navrtku
22. Nabavite nov zaptivae za unutrasnji leiaj u unazad za 1/6 do 1/4 obrta da biste centrirali
prodavnici auto-delova. Montirajte nov zaptivae i rascepku kroz odgovarajuCi otvor u navitCi i vre-
tapkajuCi komadom drveta nanesite na njegovu tenu. Napomena: ako postojisigurnosna navrtka,
unutrasnju stranu tanak sloj masti. Pazite da ga ne vratite je na svoje mesto i podesite je tako da
iskrivite dok ga montirate .. Savijeni iii polomljeni otvor rascepke stoji tacna naspram otvora u vre-
zaptivac propustace mast. tenu.
23. Navucite sklop dobosa iglavCine na vreteno. Napomena: ako je poloiaj dobos-kocnice bio
promenjen tokom podmazivanja, bite potrebno
24. Vratite na mesto spoljsanji leiaj, podlosku i podesavanje koenice. Ovo je opisano u poglavlju
navrtku za podesavanje polozaja. »Sistem kocenja«.
64
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
26. Namestite novu rascepku kroz navrtku za 29. Posto su lezajevi oba prednja tocka podma-
podesavanje iii kroz sigurnosnu navrtku i vreteno. zani, spustite automobil taka sto cete ponoviti
Savite krajeve rascepke ako navrtke pomocu postupke 1-6obrnutim redom.
klesta.
G.i;IH'
1
SVaki proizvodac ima razliCit sistcm montiranja stege, zbog toga treba
pronaCi i skinuti zavrtnje za priCVfsCivanje sIege i osovinica stega kako bi
se dosio do iclajeva. Ovde,u pribzani: (1) stega, (2) spoljasnja koCionll
ploCicll. (3) unutrasnja koCiona piocica, (4) gi<lYcina i disk. (5) prsten, (6)
ral'ftllnj 1:1 prievrsCivanjc sIege. (7) zllvrtanj za prievrsCivanje s(ilnika, (8)
sIilnik. (9) radijalni zaplivac i (10) rukav<lc prcdnjcg loCka i vn:lcno.
65
ODRZAVANJEAUTOMOBILA
Podmazivanje
karoserije
maziva u mehanizem za zatvaranje vrata. Neko- 4. Brava na prtljazniku. Primenite isti po stupak
liko kapi ce biti sasvim dovoljno. kao i za brave na vratima.
3. Brave za vrata. Koristite silikonski sprej iIi 5. Sarke na poklopcu motora i prtljazniku. l)po-
suvi grafitni prah. Ne koristite ulje posto moze da trebite vodonepropustljivo mazivo kao sto su sili-
zalepi driace zasuna. Posto ste naneli mazivo na konski sprej, penetrant, bela mast iIi suv grafit.
bravu, gumite i izvucite kljuc nekoliko puta i Nanesite mazivo na sve ovrtne povrsine.
okrenite bravu taka da bi se mazivo dobro razlilo.
Postoje i maziva cija pakovanja imaju na vrhu 6. Zatvaraci na poklopcu motora i prtljazniku.
pose ban aplikator sa kojim se mazivo direktno Najbolje se podmazuju belom maseu. Nanesite
uliva u bravu. tanak sloj na obe dodirne povrsine zatvaraca.
67
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
[-
7. Yodice za sedista. Ako su yodice plasticne, zimskim usloyima. Zayisno od toga gde iivite,
I
nije im potrebno nikakvo podmazivanje, ali ako kraj septembra, oktobar iii pocetak novembra
su metalne, kori:;;tite belu mast. Pomerite sediSte jeste yreme kada vas automobil treba da pripre-
sasvim unazad i podmazite yodice sto je moguce mite za zimu.
vise, a zatim sediste po me rite sasvim nap red i Zasto je osposobljavanje za rad u zimskim uslo-
ponoyite postupak nekoliko puta da bi se mast virna tako yaino? Za,to 3to Yoinja po hladnom
ravnomerno rasporedila po vodicama. vremenu moze da bude veoma teska za vas auto-
mobil. Sa padom temperature, ulje u radilici
8. Razni delovi. Mogu se podmazati i delovi kao motora pocinje da se zgusnjava usled cega je
sto su sajla [uene kocnice, osovina ruene kocnice i mnogo teze startovati motor. U isto vreme, nize
ruCica iii poluga' za otpustanje, osovina pedale temperature znatno slabe kapacitet akumulat9ra.
kvacila, mehanizam menjaca, kabl za brzinome- Potpuno napunjeni akumulator imace sarno OKO
tar, kablovi za grejac iIi ventilaciju, ukrasne lajsne 65% kapaciteta pri 0 °C, ana temperaturi od oko
i sve ostalo sto zahteva podmazivanje. Iako nave- -20 °C, isti akumulator bic~ u stanju da proizvede
deni delovi ne zahtevaju periodicno podmaziva- sarno aka 40% svoje energije za startovanje
nje, ono ipak moze da bude potrebno ako se matara. Ova se desava zbag toga sto rad akumu-
primeti da zaglavljuju iii skripe. Najbolja sredstva latora zavisi od hemijske reakcije izmedu kiseline
su penetrant, silikonski sprej, bela mast iii suvi i olovnih ploca prilikom koje se hemijska energija
grafi t. pretvara u elektricnu, ali kada je temperatura
Da biste podmazati kabl za brzinometar iskljuCite niska, hemijska reakeija se usporava. Da bi pro-
kabl iz brzinometra i izvadite unutrasnji kabl iz blem startovanja bio veti, benzin po hladnom
cevcice. Posta proverite da na kablu nema ostece- vremenu isparava mnogo sporije, dok je sistemu
nja iii iskrzanih mesta, oCistite ga i nanesite belu za paljenje potreban visi napon na sveCicama da
mast iIi suvi grafit i vratite nazad na svoje mesto. bi se hladan motor pokrenuo. Zbog toga, ukoliko
VeCina menjackih mehanizama moze se podma- svoj automobil niste pripremili za zimu, bice yam
zati ispod automobila, ali neke treba podmazati tesko da ga startujete iii to uopste neeete moei da
iznutra posto se skine zastitni poklopac iii uCinite.
navlaka. Za ovu svrhu najbolje je koristiti belu Jos jedan vazan postupak pripreme za voinju u
mast. zimskim uslovima je zastita protiv zamrzavanja
osnovnih tecnosti u vasem automobilu. Ova
9. Poslednji postupak prilikom podmazivanja ukljucuje sistem za hlaaenje, akumulator i brisace
karoserije jeste Ciscenje ispusnih otvora iIi kanala vetrobrana. Voda se smrzava na nul a stepeni
na dnu vrata. lspusni otyori sprecavaju skupljanje Celzijusovih, a kada se to dogodi, njena zapre-
vode unutar vrata i koroziju. Blato, lisce i insekti mina se siri za oko 10 odsto i pretvara u led. Ako
mogu da zapuse ave otvore zbog cega ce mazda sistem za hladenje nije zasticen dovoljnom koliCi-
biti potrebno povremeno ciscenje. Jednostavno nom antifriza, zamrznuta tecnost moze da osteti
gurnite uzan odvijac u ispusni otvor i pomerajte hladnjak iii blok motora. Isprainjen akumulator
ga gore-dole dok otvor ne bude Cist. takode moze da se zamrzne jer koneentracija
kiseline u elektrolitu nije toliko visoka kao kada
je akumulator potpuno napunjen. Zamrznut aku-
mulator nece proizvesti napon posta ce hemijska
reakcija bib zaustavljena zbog niske temperature.
Led moze da slomi kuciste akumulatora usled
Osposobljavanje cega kiselina iseuri napolje. Sto se tice brisaca
vetrobrana, ovde ce led obicno rasprsnuti rezer-
vozila za rad u voar za tecnost iii ostetiti elektricnu pumpu.
Stoga, da biste izbegli takve probleme, mnogo
I
zimskim uslovima pre dolaska hladnog vremena, treba da proveri te
koncentraciju antifriza u sistemu za hlaaenje i i,
napunjenost akumulatora, kao i da dolijete sred-
stva protiv zamrzavanja u rezervoar uredaja za
koliko ne iivite u krajevima u kojima je eele brisanje vetrobrana.
U godine toplo, jednom godisnje, odnosno pre Mnogo stosta moie da se uradi da biste spreCili
probleme koje donos; hladno vreme i osigurali da
zime, treba da osposobite automobil za rad u
68
I.{I?-
-
,.!,..':. .' '----------------~~===.!:!.::!..!..:==~
• ODRZAVANJE AUTOMOBILA
vas auto mobil startuje i radi uprkos niskim tem- o Grejac i grejac stakla. Najbolje je proveriti
peraturama. Priloien je spisak radova koji rad grejaea j grejaea stakla pre nego sto Yam
pomazu da se vas auto mobil pripremi za zimu. stvarno budu potrebni. Ako yam se tini da grejac
"." '': iii Ii grejati stakla ne izduvavaju dovoljnu koliCinu
vazduha, prove rite rad regulacionih k?blova i
PRIPREMA ZA ZIMU klapni za regulisanje protoka vazduha. Klapne
koje ne mogu da se ctvare iii se sarno delimieno
o Sistem hladenja_ Proverite koncentraciju otvaraju magu da spreee strujanje vazduha. Uko-
antifriza pomocu hidrometra i dodajte po potrebi liko na vasem automobilu postoji grejac zadnjeg
antifri.z da biste obezbedili zastitu protiv zamrza- stakla, ne zaboravite da i njega prove rite.
vanja na najnizoj predvidenoj temperaturi - iii ga
ispustite i ponovo napunite sa mesavinom anti- o Izduvni sistem. Pailjivo proverite izduvni
friza i vode u razmeri 1: I (ovo ce obezbediti sistem - da nije oste':en iii da ne propusta, posto
zastitu od mrznjcnja do -35 "C). trovanje ugljenmonoksidom predstavlja jednu od
najveCih opasnosti ziniske voznje. 'Kada Sli pro-
o Akumulator. Akumulator mara da bude zori automobila podignuti, propustanje izduvne
potpuno napunjen i ispravan. Kablovi i polovi cevi iIi prigusivaca mogu da izazovu opasTIo nago-
akumulatora treba da budu oeisceni i zategnuti. milavanje ugljenmonoksida u kabini vozila. Ako
Ako je akumulator star vise od cetiri godine, otkrijete da je bilo sta neispravno, popravite to
mogli biste eventualno da kupite nov istog iii odmah.
veeeg kapaciteta. Ako yam automobil stoji napo-
Iju po izuzetno hladnom vremenu, kupite akumu- o Podmazivanje karoserije i sasije. Podma-
latar sa najveCim nazivnirn kapacitetom koji zite sistem za vesanje i delove sasije. Da se ne oi
fizieki moze da stane u vas automobi1. zaledile, podmaiite brave na vratima i prtljainiku
silikonom, grafitom iii drugim vadonepropustlji-
o Motor. Za startovanje po hladnom vre-
menu u karteru treba da imate multigradno ulje
vim mazivom. Sajle i mehanizam fuene kocnice
takode treba podmazati da bi se zastitili od
kao sto je lOW-30 iii IOW-40. Ulja manjeg visko-
mraZ3.
ziteta kao sto su SW-20 i SW-30 mogu biti
posebno dragocena za smanjenje problema u vezi CJ Uredaj za pranje vetrobrana i brisaci vetro~
sa pOkretaojem motora kada je vreme izuzetno
brana. Proverite da Ii su brisaci u dobrom stanju
hladno. Ako je proslo izvesno vreme od kako ste
(eventualno mozete da montirate >Jozimske met-
poslednji put promenili ulje, bilo bi pametno da
lice« obmotane gumom koje sprecavaju nagomi-
ga promenite zajedno sa preCistacem za ulje pre
lavanje leda i ne ostavljaju trag na vetrobranu) i
zimskog perioda, pasto se motor lakse pokrece sa
dodajte, koncentrovani antifriz iIi gotovu tecnost
svezim uljem. za pranje, u rezervoar za teenost.
o Podesavanje motora. Ako je motor pra-
vilno podesen, startovaee moago lakse od nepo- o Pneumatici. Montirajte zimske gume na
desenog bez abzira da Ii je vreme to[510 iii hladno. pogonske tockave svag automobila (na vozilima
Ako Yam motor stvara bilo kakve probleme kao sa prednjirn pogonom, zimske gume ce biti
sto su tesko startovanje, grub rad, gusenje itd. napred a ne pozadi).
kada je vreme toplo, moiete biti sigurni da ce
situacija biti sarno jos teia kada temperatura o Rezervoar za gorivo. Dodajte sredstvo za
pocne da se spusta. Cis':enje i ponovno podesava- odmrzavanje u sistem za gorivo jedanput mesecno
nje zazora izmedu svetica iIi stavljanje novih, tokom zimskog perioda· da biste spreCiIi za!Drza-
maze mnago da smanji potreban napon za starto- vanje ,vI age i blokiranje vodova za gorivo. Sto se
vanje kod sistema za paljenje. Proverite razvodnu tice automobila na dizel gonyo, prebacite se na
ruCicu, poklopac razvodnika paljenja i kablove za lakse zimsko gorivo iIi mesano gorivo.
sveCice i zamenite sve one delove za koje utvrdite
da nisu ispravni. Aka isprskate kablave za svetice o Zastita karoserije. So na drumovima je
i paklopac razvodnika paljenja adgavarajuCim odlicna za Ciscenje zamrznutih puteva) ali je isto-
sprejom, startavanje ce biti olaksano. Treba vremeno veoma stetna za karoseriju automobila,
takode proveriti ugao pretpaljenja, prazan hod i ukrasne lajsne i tockove. Aluminijumski delovi
Tad leptira na vozilima sa karburatoroffi. kao sto su liveni tockovi, branici, ukrasne lajsne i
69
1
elementi vesanja veoma su podloini koroziji zbog orozija je problem star koliko i sam automo-
soli. Da biste zastitili automobil, namaiite
voskom karoseriju, a lajsne i toekove trajnim
Kbil. Do nje dolazi zbog koriseenja gvozda kao
osnovnog metal a za izradu automobila, a kao sto
zaptivacem kao sto su mnogobrojni visebazni ili je poznato, vremenske prilike i stepen izlozenosti
silikonski voskovi koji se dan as prodaju. Aka vas elementarnim nepogodama ubrzavaju koroziju
automobil nema sa donje strane zastitni premaz gvozcia.
protiv korozije i/ili nije osig\lran ad rde, mogli Korozija ne sarno da·kvari estetski izgled vaseg
biste eventual no to da uradite pre nego sto bude automobila, vee na kraju moze ozbiljno da osteti i
sllvise kasno. konstrukeiju. Na otpadima ima vise automobila
koji su tamo baeeni. zbog korozije, nego zbog
o Oprerna za nepredvidene situacije. U prt- mehaniekih nedostataka ..
Ijainiku treba uvek da drzite sledecu opremu za Automobili korodiraju iznutra, taka da mali
nepredvidene situaeije da biste prilikom zimske znak korazije na karaseriji moze da znac; da fe
voznje bili postedeni neprijatnih iznenadenja: iznutra napadnuta mnago veta povrsina.
produzni kabl za startovanje, lopatu, vrecu peska, Postoje dva naCina za sprecavanje pojave koro-
cebe (u slueaju da zalutate), a mazda i Cizme, zije: zastitno premazivanje ad strane proizvodaca
ruka vice i drugu zimsku odeeu. i antikoroziona zastita koja se abieno vrsi sarno na
zahtev kupca. Standardni fabricki premaz protiv
o Pornocna sredstva za startovanje po hlad- korozije nanosi se sarno na neke povrsine na svim
nom vrernenu. Grejac bloka motora je jedno ad automobilima i obicno je nedovoljan. Antikorozi-
najboljih pomoenih sredstava za startovanje po ana zastita sastoji se od zastitnog premazivanja
hladnom vremenu. Najbolji su oni tipovi koji se nezastieenih metal nih povrsina jedinjenjem na
montiraju na blok motora iIi spajaju sa cevima bazi nafte.
grejaca i zagrevaju sredstvo za hladenje u motoru. Ako eesto ne zamenjujete ,stari automobil za
ZahvaljujuCi tome, motor lakse radi, a gorivo novi, antikoroziona zastita ce yam se isplatiti.
brze isparava. Grejaci se ukljucuju u obienu utic- Ispitivanja pokazuju da radni vek vozila maze da
nieu ad 220 V i trose nekoliko stotina vati elek- se produzi za nekoliko godina. Najbolje je da
tricne energije. Mogu se kupiti i grejaCi za akumu- antikorozionu zastitu izvrsite na Dovorn vozilu
lator i grejaCi za ulje da bi se poboljsalo startova- pasle tri meseca koriseenja iIi predenih 3.000
nje po hladnom vremenu. Kod dizel motora, kilometara. Samo tokom 'ovog perioda moze da
predgrejac za gorivo maze da spreCi stvaranje se spreCi pojava korozije. Posle toga, bilo bi prak-
voska i osigura nesmetanu voznu. Aka vas auto- tiena nemoguce pronaCi i ukloniti svu nagomilanu
mobil vee nije opremljen takvim uredajem, bilo bi prljavstinu koja zadriava vlagu. Posto i antikoro-
dobro da ga kupite. ziono sredstvo moze da zaddi vlagu, korozija
koja se vee pojavila a nije skinuta, nastaviee da se
siri. Antikoroziona zastita je manje preporueljiva
ako je vas automobil tokom jedne sezane bio
izlozen soli za puteve iIi morskoj soli.
Antikorozionu zastitu moze da iZVTSi prodavac
automobila, specijalizovana radionica iIi vi sami.
Zastita 'od korozije Strucnjaei ee taj posoo obaviti veravatno temelj-
nije, a cesto daju i garanciju. Medutim, aka zelite
da to uradite sami, kupite sredstvo za antikorozi-
ono premazivanje za oko jednu petinu cene koju
Alat i materijal vecina struenjaka naplaeuje.
Kupljeno sredstvo za .antikorozionu zastitu
• Zicana cetka dovoljno je za automobil standardne veliCine, a
• Elektriena busilica iii dleta na samoj kutiji nalaze se i detaljna uputstva za
• Dizaliea i sigurnosna postolja upotrebu. Posta automobil .operete i osusite,
• Zastitne naocari posao mozete da obavite za 4-5 sati. Spremite bar
• Pribor za zastitu ad korozije dva para starag odela koja na kraju, aka zatreba,
• Kerozin iIi mineralni rastvarac mozete i da bacite.
• Krpe Nemojte pocinjati da nanosite antikorozioni
premaz aka je vlaznost vazduha velika posta su
70
1,,-,
- C.ri
=
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
metalne povrsine tada prirodno ylaine. Ne nano- Posta ste razmotrili sve Tazlage >:-za i protiv« i
site antikorozioni premaz na deloye koji se zagre- odluCili da sami zastitite svoj automobil od koro-
vaju kao sto su motor. hladnjak, menjae, kardan- zije, postupite na sledeCi naCin:
ska osovina, diferencijal, kolektor, izduvne ceyi
itd. Pazite dobro da sredstvo ne dode u dodir sa 1. Motor i prostor Zll motor oCistite operite u
gumenim zaptivaCima i cevima i njihovim zaptiva- servisu.
tima, posto od njega guma moze da postane krta.
Ako antikorozionim sredstvom poprskate obo- 2. Dobro operite auto mobil drzeCi se postupka
jene povrsine, gumene deloye iii sebe, skinite ga opisanog u odeljku "Odriavanje spoljasnjosti
kerozinom iii mineralnirn rastvaracem. automobila«.
71
--" .------~
ODRZAVANJE
-- ..
6. Podignite ceo automobil i naslonite ga na dva
para sigurnosnih postolja.
. :~r~
.. '21
tt i
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
73
;J
!
Ako je za pr3nje automobila potn:bno jos ndlo osim vode, koristete blag
teeni deterdzent za posude. lzbegavajle upotrebu SapUI13 iii jakih
deterdienata posta ovi mogu cia ostele boju na automobilu.
pranje i ispiranje svih delova automobila, veoi deo l. Pre nego sto pocnete da perete automobil,
povrsina ce se oSllsiti) ali ce ostati mrlje od vade. predite krov sredstvom za ciscenje plastike iii
Ponovo ovlazite ceo automobil da na njemu ne bi sapunicom napravljenom ad rastvora blagog tec-
ostale mrlje od vode, nost deterdzenta za sudove i vode. Namazite i
skinite sredstvo za Ciscenje u skladu sa uputstvima
5, Prebrisite automobil vlaznam, <'istam jelen- proizvodaca. Nanesite sapunicu kruznim pokre-
skom koiom iii peskirom, tim a pomocu rib ace cetke,
74
____________________________••' I
I~"
L-__----------------------------------------~O~D~R=ZA~V~A~N~J~E~A~U~T~O~M~O~B~I~LA
6. Izglacajte povrsinu suvom tkaninom.
Napomena: postoje i sredstva predvidena da
obnove boju pokretnog krova od plastike. Njih
treba koristiti sarno za krovove koji su dugo bili
zanemareni. Ova sredstva se iIi rasprsuju iii
nanose cetkom. Ako je potrebno da upotrebite
takvo pigmentirano sredstvo, pailjivo se pridrza-
vajte proizvodacevih uputstava zato sto ova sred-
stva prodiru kroz plastiku i kada se jednom
nanesu, nemoguce ih je skin uti.
Glacanje automobila
75
-]
pod teskim uslovima. Teean vosak iziskuje manje premazivanju, izgledace kao novi. Jako zaprljane
vremena i truda prilikom nanosenja, ali yosak u povrsine bice bolje ociscene gustom mesavinom
pasti je trajniji. vode i so de bikarbone, nego veCinom sredstava za
Dobra operite automobil neposredno pre Ciscenje zato sto je ta mesavina pomalo abrazivna.
mazanja voskom. Najpogodnije je to einiti kada je Izduvni gasovi 1Z motara, oa primer, sadrie
vrcme prohladno (ispod 20°C). Automobil se masne cestice koje se lepe za sjajne delove, a
premazuje voskom oa sledeCi oaein. tesko se skidaju blagim sredstvima. Najbolje je
premazati sve sjajne ukrasne lajsne nekim sred-
1. Parkirajte auto mobil u senku. stvom za Ciscenje, a zatim skin uti zaostale mrlje
rastvorom so de bikarbone u vodi.
2. Na opran automobil nanesite tecni vosak iIi Ako posle ciscenja ne zastitite hromirane
. vosak u vidu paste u skladu sa proizvodaeevim delove, mrlje ce se po novo pojaviti. Yelike povr-
uputstvima. Ovlazite meku, Cistu tkanin'; vodom i sine kao sto su branici i bocne ukrasne lajsne
stavite na nju vosak. Vazno je preCi slojem voska mogu se zastititi slojem dugotrajnog bezbojnog
svaki delic, s tim sto pojedine de love treba pod- akrila. Akril je veoma otporan i brzo se susi i
mazivati jedan po jedan. Pazite da vosak ude u najbolje je njime premazati .sto je mogute vise
sve pukotine na karoseriji. Vosak spreeava pro- hromiranih delova. Na zasticenirn povrsinama
dor vode ispod ukrasnih lajsni i na druga sliena nece biti mrlja i bite u velikoj meri zasticene od
mesta koje napada korazija. To cete postiCi upo- ostecenja izazvanih vremenskim prilikarna.
trebom meke eetke. Napomena: ne premazujte Bezbojan akril moze se nabaviti u spreju u
voskom pokretni krov od vinila ili ukrasne lajsne prodavnicama auto-delova. Kada ga nanosite,
obojene cmom mat bojom. zastitite susedne obojene povrsine komadom
lakog kartona. Drzite karton na povrsini koje
3. Vosak se brzo susi zato visak odmah skinite stitite dok pazljivo prskate tanak sloj bezbojnog
Cistim krpama. Ako se namaze suvise deb eo sloj, akrila na hromirane delove.
iIi ako se osta vi toliko dugo tako da se stvrdne,
viSak ce se tesko skinuti. Ako do toga dode,
kukuruzni stirak moze da pokupi osuseni visak. a Odri3vanje guma
da ne skine zastitni sloj voska. Sipajte malo stirka
na suvu krpu i skinite visak. Poboljsanje izgleda vaseg automobila mora da
ukljuCi i odriavanje guma. Ciscenje guma nije
4. Ako ste skinuli visak voska, uzmite meku, lako. Razna ogranicenja u vezi sa upotrebom
Cistu krpu da lako izglaeate povrsinu. Nedovoljno fosfata za izradu sredstava za Ciscenje urnanjila su
glaeanje moze da ostavi pruge na vosku. efikasnost mnogih proizvoda. Trinatrijum fbsfat
Kapljice vode na povrsini znaee da je glacanje ce, na primer, skin uti sve mrlje sa belih boenih
voskom dobra uradeno. Mesta koja nisu izgla- zidova guma. Kao zamenu za fosfate mozete da
cana voskom bice neravnornerno viazoa i bice uzmete neko od abrazivnih sredstaya za Ciscenje.
takva sve dok voda ne ispari. Nanesite ga vlaznom tkaninom i utrljavajte ga
ribacom cetkom u delove boenih zidova koji su
izgubili boju. Isperite Cistom vodom.
Odciavanje hromiranih del ova Stalno grebarije zidova gum a 0 ivicnjake
doyodi do ostecenja, a ne postoji Dista ?ito maze
Da bi "hram'< izgledao kao nov, odrzavanje i da im povrati izgled. Postoje boje za koje se tvrdi
zastitne mere bice potrebni vise nego za druge da obnavljaju bele bocne zidove guma, ali one
delove zato sto se neke sjajne ukrasne lajsne vise predstavljaju sarno privremeno resenje. Kada se
ne prave od metala. Umesto metalnog lima, kori- premazu, u prvo vreme gume ponovo postaju
ste se plastiene mase u boji. Plastieni delovi proiz- sjajne ali ubrzo pozute i izblede.
vedeni su tako da lice na metalne ,ukrasne lajsne Pneumatici su izlozeni i zagadenjima koja prou-
ali su manje trajni. Ponekad je tesko odrediti da Ii zrokuju gubitak boje i formiranje veoma malih
su sjajni ukrasi na automobilu od metal a iii neke naprslina na unutrasnjim zidoyima guma.
plastiene mase. Redovno Ciscenje guma usporava ovaj proces.
Bez obzira da Ii su ukrasne lajsne na automo- Koriscenje sredstava koja se prodaju za zastitu
bilu od metal a iii plastike, zahvaljujuCi koriScenju guma usporava ga jos vise. Dva premaza ovakvog
sredstva za Ciscenje hromiranih del ova i zastitnom sredstva godisnje dovoljna su da pneumatici
76
.,~
ODRZAVANJE AUTOMOBILA
dobra izgledaju. Drzite se proizvodacevih pre po- Motor moze da se ocisti na nekoliko nacma.
ruka u vezi sa ucestanoSCll primene. Najbolje je parno ciseenje ako yam je dostupan
uredaJ. TaJ posao obavljaju neke servisne stan ice i
auto~obil.ske garaze. Druga mogucnost je creva
po~ vIsokIm pritiskom koje radi nil paTU i kojim
Ciscenje unutrasnjosti automobila
mozete saml da se sluzite u perionicama automo-
Dobar usisivac za prasinu je alat broj jedan za bila.
odrzavanje unutrasnjosti vaseg automobila. Tapa- Medutim, motor moiete da ocistite i sredstvom
cirana sedista i prostirke u automobilu izlozeni su ~a skid an):, masnoee; Ov.akva sredstva najcesee
habanju, a abrazivno dejstvo nagomilane prljav- ImaJu pnhcno Jak mms, ah obiono su nezapaljiva i
stin_e i peska ubrzava habanje prostirki. efikasna.
Ciscenje unutrasnjosti automobila usisivacem Upozorenje: sredstva za skidanje mCfsnoce koja
za prasinu mora da se obavlja bar jedanput se koriste za Ciscenje motara iIi njegovih delova
sa~rie hemikalije koje mogu da OSlele boju l1a
mesecno. Ako nemate podiie obloge, ne bi bilo
lose da ih kupite. ZahvaljujuCi njima, Ciseenje ee vasem automobIiu. U ove skodljive hemikalije
biti lakse i brie, a osim toga zastitieete i najugro- spadaJu tnnatnJum sulfat, aceton, kausticna soda,
zenija mesta na podu vaseg automobila. kao i razredivac laka (destilat nafte). Da biste
Tri vrste sredstava bice yam potrebne za cisce- slgurno zastitili automobil od moguee a ostecenja
nje unutrasnjosti automobila: sredstvo za ciscenje
boje, svakako pokrijte poklopac m;tora. Ako
tkanine u zavisnosti od vrste kojom Sll yam tapaci- sredstvo padne na obojenu povrsinu, isperite je
ran a sedista, sredstvo za ciscenje prostirki koje je vodom i prebri'ite.
ponekad isto kao i sredstvo za Ciseenje tapacira- Motor se, kupovnim sredstvima za skidanje
nih delova i sredstvo za pranje stakla koje ne masnace, Cisti na sledeCi naein;
ostavlja trag. 1. Obucite staro odelo i upalite motor. Pustite aa
Nacin upotrebe ovih sredstava objasnjen je na da radi 15-20 minuta dok ne postigne normal~u
ambalaii u kojoj se prodaju. rad~u temperaturu. Ovo ee ubrzati skidanje pr-
IJavstme.
2. Iskljucite motor, podignite poklopac i skinite
kuCiste preCistaca za ulje. Uputstva su data u
~delj~u »Servisiranje preCistaca za ulje« u poglav-
Ciscenje i pranje IJu »Slstem za doyod goriva«.
77
OORZAVANJE AUTOMOBILA
CD
\
I i
Delove koji mogu biti poliveni vodom treba pOkriti pre pranja motora. Oni
ukljucuju (1) Imburator, (2) razvodnik paijenja, (3) indukcioni kalem i (4)
alternator.
Operite motor vodom iz bastenskog creva. 8. Vratite na mesto kuCiste precistaca za ulje
Napomena: na dizel motorima ne prskajte pumpu spustite poklopac.
za ubrizgavanje goriva sem ako nije hladna.
Prskanje hladnom vodom moze da osteti vrelu 9. UkljuCite motor. Napomena: ako motor tesko
pumpu. Ako yam je motor jako zaprljan, mozda startuje, mozda su se ovlazili kablovi za sveCice.
cete na izvesnim delovima morati da ponovite Problem se najcesce reSava tako sto se obrisu
postupke 4, 5 i 6 nekoIiko puta. Osim toga, Cistom tkaninom. Ako ni posle toga startovanje
mozda cete morati da skinete jako zamascena nije lakse, pogledajte da se nisu ovlazili bobina iIi
mesta mllIim nozem iii nekim drugim strugacem. razvodnik paljenja. Obri,ite ih suvom, eistom
krpom.
7. Posta zavrsite sa pranjem motora, skinite pla-
stieni pokrivac sa karburatora i drugih delova.
78
- - _ . . ..•. ----------
,
OTKRIVANJE
KVAROVA NA
AUTClM()mILU
tkrivanje kvara na sopstvenom 0utomobilu S obzirom da problem koji imate moze da bude
Q predstavlja jedno od najveCih zadovoljstava prouzrokovan kvarom na nekoliko razliCitih
mehanicara-amatera, pogotovu ako je istovre- sistema (startovanje, na primer, moze da bude
meno i sposoban da ga otkloni. Medutim, otkri- oteiano usled neispravnosti sistema za paljenje ili
vanje kvara moie da bude vrIo teSko, cak i za dovod goriva, elektricne instalacije iIi sistema za·
iskusnog mehanicara. Ovo je posebno izraieno preCiScavanje izduvnih gasova - iIi dva iIi vise
kada radite na poslednjim modelima automobila njih) dali smo uputstva koja ce yam pomoci da
sa komplikovanijim elektricnim uredajima, kao i otkrijete odredeni kvar.
sistemima za paljenje i dovod goriva. Problemi koji su, na primer, vezani sa radom
Da bismo yam pomogli da utvrdite moguce koenica, sistemom upravljanja ili osvetljenjem
uzroke nekih najcesCih problema, prilatili smo veCinom su oCigledni. Medutim, problem sa
nekoliko tabela za otkrivanje kvarova. I u slucaju pogonskim agregatom teie je otkriti usled suvise
da nemate namefU da sami apravljate automobil, velikog broja medusobno povezanih delova.
ave tabele ce yam pomoCi da se na pravi naCin Pazljivo proucavanje moie da vam pomogne da
abratite strucnjaku. otkrijete kvar na svom automobilu ukoliko vam
ikada bude potrebno da to uradite sami.
POGLEDAJTE
SIMPTOMI SLEDECE TABELE
Automabi! ne funkcionise dobro, motor radi A, C, G, H iii I
grubo ili trosi suvlse goriva
Motor se zaustavlja C, H iii I
Motor tesko startuje A, C iii I
Motor trosi suvise ulja A iii H
Motor se pregrejava E iii G
Dim izJazi iz autornobila A, C iii H
Otezana promena stepena prenosa D
Automobil pravi neuobicajenu buku A, S, C, D, G, H, I iii
J
Automobilom se oteiano rukuje, vibrira iii je J
oteZana upravljivost
Nenormalno ponasanje kocnica S
Svetia, pokazivaCi pravca (migavci) iIi brisaci F
vetrobrana lose rade
Grejac iIi klima-uredaj ne rade kako treba E
79
o
"~1 ~
00
o <: z g:: o
fi?
~
2:: ~ N V
-" g,< •
i':' "
15 ;:::
." 1-3
.,;;:., 'h..
!;;;'
0""-
;>;;
:0
"2:: 3 3 '" >-l
ij--l
~~ ~0 ~ g<
~_
0 " ru
rr " N" ru 0 _
~
'0
~" il'1
3
~. ~ ~ l~l
o " 0 " 0 0 ;:::
~
~N~<~<O
ru o 0. @ '1 ru _ ....." ....
0
9.
N
<
r
0. u0_ "
...,
ru
2" \';I"
.... '"'
-"
0.
3
~
0
- E"
0<
3::l ,-,
0
8
'""'
0
-ru"
3
0
ru
rr "'
ru
3
.....
l'h.."
,...-
Z
c..
m
"'" f1> P.l III
'"0
(ll
00 'h..
;>;;
~
g:ru
o"", Q5Q
::J
0
~ ~
,...- ~
:0
tE) '"
-=:
a
D
2"
<Jq
c
..:::::
"
o
~
p " " MOGUCI UZROCI
z
::-
IzgoreJi iii istroseni ventili
::-
• I • c:
• • • • Istroseni klipni prstenovi d
!!:
o
• Istrosene yodice ventila III
r
c:
I -,--++--1-+----1---+----+--
• UJje iz motara propusta
+1---- - - " - - - - - - - - - - - - - -
I • Potrebno je podesiti ventile
I---------l----+----+-+--I------+----+---+------f--f---"
Ncispravni podizaCi ventila
rr
• I •
I--+-I-+-+--j-~--f-------l-------+I-------+I---
~:"lf ~---/< ~
sI.R f------i-I-----i--+----f-~--+
• • Vcntili se zagiavijuju
---------j
• • • Slomljena opruga venti la'
!~!'
~il g r , ~-"~--t:T·-·r-··t LI I ! Po~~:~~~ni razvodni uredaj, lanac iii
;;.::J' 3 f-----+-----I-------II-=---l-----I-----.- - - -----+----"-""
f1' ;:;
" 8
9:. ~.
0
•
------I----f-----+--"---\------~-I-_____1------l----f------I-
Slomljen pagan razvodnika paljenja
-I
-"u
3 - • Slomljeni nosaCi motom'
*a
u
8 3
0
I-------+--+-----+------I-I-f------\-------\-----+-----I---~------------_______I
~fr
3o 00
• ~~-"-+--__+____+____-I------f--"-"
Ostecen gJavni lezaj
"~-----i
u
o• 3
• Ostecen IHaj pogonske poJuge
+---
~c ~• 1-------1-------1 1+----1 +------1 -~
•
_______________________ ,L----L_ "_._--'-------L_-'---~_
Izlizane klipnc osovinice
t,
·'1
r
-,
en, c ...; en I
;c
.
<'
""o.
Z
~
<
0
N 3 0
0'
"0
"0.
."
ro
0.
~
ro
X-
<
~
0.
"
0
0.
~
§1
0 f'!. 0
'0
w < 0 "
2. "0" 0 D
0 0 0 ...;
V1~~
2. "3
0 ~
n "0
0 "0' < ~
'0
0
'0
"0.f'!.
X- 0
[;)0
"-. .:g"
0. 0
0'
""0
"
~
"0
N
0
c
0
.:g
0
0
""
:;.
".
"
0
c
~,
0
r.;- W
n,
0
0" -
~
""'(j<CT.'l
t"1-t"1
~. :s 2. G §"
~Ot"
7<'
'0 U c
~
0 '0 "-
Z>
0 0
0' :; 0
0
0
2. "
2. r, v <
n
"
0
0'
"
2.
0'"
;.0;-
0,
0
"-
0
['.
r.
-.
'0
-CT.'l
0 "
2.
c
-6 "c
N
3
'0
c
0
0
0- or
0
.~ 8.
~ I-···+·····+-I-·-·..--~··
MOGUCI UZIWCI
• I • e I. Nil.ak n1vo u!ja
~.~ ~
~~ 2.
\ -+--I~··'-
•
• • I
•
I II
Poluini sistem kocnica se laglJ\ Ijuje
I NeisplJvna e!asticnil creva
l>
Z
'-
g:g.~
~. ~~.
::; -- ~
\\ •
• I
~I--I-"
•
•
•
..~,-
___~J--.-----...
. Olabavljcni iii pohaoalli 1c2ajcvi lockol'll
1--j--j=rOI;b"iic,~ilii;OI,;ba';ide~OV;~~D'~"'Os!a_.
r~ PreJIlJl [ockovi
m
~
\ o
o~2
;--1·~-I=1~~~ _~syriv~~el~e_~i~~~otIlj~_=_ <
=E l>
"'0 0 n·
.. <
_ _ _._~~~.~~~lIrjta~_dobos !~tllice
Q
~ ~ 2.
--'----1--------1 -.~t--t-=~t-- ~
• .--4-----t------i~ _~__Neisprav~~~i~lli cililld~r ~
o Q
Z
;} .; :3
• l>
t3 ri 2.
~. ~ ~
Q "
• • •
1·--1--1"-,,'-,,,- •
NeisprllVlln gbvni cilindar j l>
c:
2. ;j
;, :3 • ·~·-I---I Slabe iIi ostecene povratnc_ :)P~'~I,ge_'____ -l
o
S]
o 3
~g
• • • Zasecene doboHocnice
s:
o 0
'Ci
• PlljJvstina u koCiouunl mehaniznlll o
•
n
< ~ Zapuscn jlj zalllrseJl koCioni cevovod III
2. '" - -----~
r
00
~
Q
: 1- : • Zamrznllti kllp stege disk-kocnice
----~ c:.
ODKRIVANJE KVAROVA NA AUTOMOBILU
8
TABELA C-l =
"0
~
~
0
.~ " "2
~
e 0
>
'n.
"
.0
0
'V "
"I
N
, ":;" ,0:
:0 0
>
"
"0
N
~
.0
=
S
~
0
eo
0
N
'n.
"
~~
~~
.u = :~
";: .~
~
~ !S:!
~'2
u 0
.s g)o 0 0.
"" 0.
">= " ·E .~
.""§I = "=
(':3
;:J Q.
'> "" ;~> = ;; 0
"~ ,'2,
j; 0
'"N'","" ,-Z~~~
v
"- " 0 ~ ;: .~
-.-o.u "t. ~
.~
= '"
SIMPTOMI
":;:
0 u 0
Za.
" ""N
~ ..:;.::
Z
u
Z
"05
0" "
>2. =
0:
"
c.
"
N
g-
N
"o.
0
N
';;
Z
'",
"
N
£
;;:
~
,
• I i
Teska startovanje hladnog motora
I, I
•
I !
I, ,
Velika potrosnja benzina • I I
• • I • • : • I
: \
I Motor se »umara« prj velikoj brzini • • •i• • , !
•
I• I I
Grub prazan hod • ; • • • • I
Motor )posrce« p~i!ikom ubrzanja
I
I • I
I ; • • • ;
I
,, I
I
Prep!avljen karburator • • I
• • I • • I
I
Detonacije u motoru- • I • II I• • I I I I
,
, -Dr
.
-;;
•It,
7 I", J)../;, ',1
i,
JI ',~ I
I
~~'
GJ
I
ffi
'tjpr
I
Obicno se prvo posumnja n1l karbur~tor ali problemi u vezi sa gorivom testo nastaju
I na drugom meslU.
82
! =
TABELA C-2
SISTEM ZA DOVOD
GORIVA BENZINSKI
MOTORI SA
UBRIZGA VANJEM
GORIVA ~
o 'U 'U
,::; i b1
.~
SIMPTOMI fJ ~ .D
;::0
I
Motor ne startuje
I• • I • • • • I !
i \
Motor tesko startuje
I• I•I • • I i • I I• • I
Motor se zaustavlja ! •
• I• • • •
Grub prazan hod • • • • I• I ! I
I•
I
83
- VU"'KIVAN"t:~VAROVA- NAAUTOMOBILU
"
'0- "§
"> ~
." ,
TABELA C-3 .;:"CO .~
~ C
,~
0
.::
:;
N
"
>
'c0 ~
0
SISTEM ZA DOVOD .D
c ? 30<> '"
N
~
N
,~
0 " 0 -" u
,3 ISh
N
'u ~ 0 ;0
DIZEL MOTORI 0::
"""-
0-
,0 'u
0
:;;
CO
a ""a e"-
"- = .'-'::::
5 a ."
N u "- " .~ ;c:3 0-
;:l
<:J ~
;:l
'r=
'u
'U
:e-"
>
0
."
"" -""
."
" ,~ c
"
Q
N
SIMPTOMI
0
:;; z
.~
'";:l ;:l.D '0z=-D "0:
.D
N
0-
" N
0.
"
S
0 6
Motor ne startuje • • • • • •
Motor tesko startuje • • • • • •
Motor se zaustavlja • • •
Grub prazan hod • • •
lzouvni gasovi se dime • • •
Velika potrosnja goriva • • • •
Nedovoljna snaga motora • • • •
84
ODKRIVANJE KVAROVA NA AUTOMOBILU
I
I
TABELA D
PRENOSSNAGE
I POGONSKI
AGREGAT
SIMPTOMI
Kvacilo proklizava 1 • I• I I I I I I I
Otezana promena stepena prenosa - I -I· I • i • I I I I
ZUDcanici se sudaraju pri promeni • I... I I i I
stepena prenosa (cuje se "krcanje« ~'--~''1'--+--i-' --+-+-+-+-+--+--+--+--'+---i---+--+--1
Automatski menjae proklizava Ii • 0 •
I
Automatski menjae se ne ukljllcllje • • •,•
pravilno I
I
, I I
\ Nizak niva ulja u menjacu I I !
i I !
I 'I • I I I
i
I Trzanje prilikom promene STepena • !
i prenosa I
I i
I i
I I
\
I J ak »zveket« pri maloj brzini
I • Ii •
i
I• I• I• I i
Cviienje ispod automobila I
I I I 1
! I I
CUje se krckanje pri zaokretanju voziia
I I I 1
I· 1 I •
ss
00
0> r- --- - 1-;:1; ~
en
o
o
a~~ 8.~0 I g.2-<:
$: ~ ,.::
8
0
8
:::: :n
~ i:J::CI'lt-3 <:
::: ~
0
~ -g: g' »
~
3 "
-b 0
'g ~ t"""t;J> zc...
~ x- qq
B.
0
.....
~
0
"~
>>-3c:;
fr· [ '~M m
~~t"""
~,
0,
"
';i' "c. ""
2. " ,.::
~N>
~ <
N
"n
.. ..::::
0 ~
~ " <
»
" " :n
t;;>~ o
/ ~~ ~i
~ ..... ."
"8 ~ ~ :3 Z'
~a [~
f.---f--.--f-f..---.-I--+~~--~~-
MOGUt! UZROC!
»
~ 3
~.@ 3" ~
~ ~~~.
J;:!" g.. <>
~-g
-0 3 :" :3
::1
;3
~.
5
t-t l- f ---1--+--
•
•
Nizak Diva tecnosti za hladenjc
.---
Zapusen sistem za hladenje
»
c:
-l
o
s:
~ 1l \3 tj
"032::T • Olabavlien ili iskidan remen vcntilatora o
"
g~~.g.
n_
-+---f--.j---+---I--~'--- OJ
<;;";§ 32.
~ 0
f"2
0
i'!.
f----+-.",-+---., __!____
• +_~rermostat osta!_~ zatvorcn r-
c:
Tennostat ostaje otvoren
~ fr ~
• I •
... cr -:
§ 5. i:.- f.---I---i---f..---I-f --l
3
<
g ~ ~
0
0
0
< . .~,--l- ..l_-----t~~~javstina • na ~.~~yaku
._--
S 1:1.;;;-
•
0"'0'
0 " • Pokvarena pumpa za vodu
) • -. ---I
=-::::,. Propusta zaptivka glave ciiindra
!(l 13 ::0;
) t -+-+-+-- --+--------
I,
t ~~
r~ __ .__ ._~
Kasno paljenjc •
__+--1 . Zapuscno jezgro grcjaca
~I--~
Otdano regulisanje temperature
~-• f.
.- Olabav!jen iii iskidan pogonski remell
I,
,
~';:;;O'.
I
I
TABELA F
OSVETLJENJE I
SIGURNOSNI u
o
UREDAJI "
N
;:l
SIMPTOMI
Svetla su bleda
~STi'
! ( ~
lJtZ
Ako otkuze neb elektricni uredaj, jcdna od prvih stvari koju treb~
provcriti je osigumc, Uvek rlOsitc rez:crvne osigurace.
87
-- - ._-- ---,-
I I
~"~ ......... .i&..J ...... U" , !
I I
.;; i i i
IZDUVNI "u I ~
,~
~
>
;;:;; 0
I
SISTEM .S' ,fi0 0 :E'
! '=0-'" 'u u "
'u
"
~ ~ ~
"-
! 0
" I ;~ 2 ;~
"0
.~
N
.-
,-> I
0
.~.
~
-" .~
i
0
.- ~ ~
u I >~ 0- .- 0.
I, 0 "> i ::;-~ >
~ ~
"a.0 .-> .=.
.::; .;;"
0::
N
" ! ~ "
~;:;; 0
0. ~
u "u
,~ u
u
;:, "0
" u> I
, ·co
.~ >
u
~ .~ ~
,0 u u "" ~
I """
"- 'is
;:, 0 I g :.; 0 ~
5. ";;
,~
r.:l
0 5- >
0
~
.n "0
> "
.n
~
~ ] 0"
u
SIMPTOMI :;; I :§ IN u 0
i I
I
Veii4a buka
I• I I i
I Sist.anje iz izduvne I • I
I ceVI i I,
I
Dim ispod automobi!a • I I• I I
, lzduvna cev zveCi I I I• I •
Izduvna cev vibrira •
i Nedovoljna snaga
motora
Pregrejavanje motora
88
i=-
...
ODKRIVANJE KVAROVA NA AUTOMOBILU
TABELA H
SISTEM ZA
PRECISCA V ANJE
IZDUVNIH
GASOVA
!
Uljna isparenja izlaze iz motora
I• I• I• I I
I
Ulje na spoljnoj strani motora • • • I
Skripanje iii lupanje • • I
Motor se zaustavlja • • • I• • •
Nedovo!jna snaga motora • •
Velika potrosnja benzina
I • I,
• I
Motor »fijuce« prilikom ubrzanja
I • I
Upaljenu kontrolna lampa za motor
I • •
89
,-------------------------,--.I--r T ,----.--,'----------------------, C
""o cr;,:: otn t:
~~~~~
~ Q
~ ~ ~ t!1 '"
i f~ 1 gf ~
2
cr g ~-~
-g 6 ~
6
~
""
gg
~"
0
~
~ "<
:l
i:"'I~ ==
~ o 0
'0
.§ ~ ~ ~'O
'8 0
~ ~t"rje!l~t"rj
--0 ):I
~
~ '0 ~ o ~ ~ ~ :2
~~tg~
~
~
s-: J>!_ ~ o ~
e @.
~
n,
~
0-
R ~
~
~
g.
"~ ""
~
"
~
p;
n,
~
~
~
0
t"rjN .... ("'j ....
c..;
"!
~
0
3 3 " o
~
o
o ~ g- "fl,
~ ;;... .... <
r6 ] ~
6
~
a n,
o 'Z
.... ::Il
'0
2_ 0- ~ o
~ ~
< 3
8:"
o
6
" MOGUCI UZROCI z
>
~s~ _____ 1 +--H---~ __._. Ispraiojen ~kumlliator >
C
_.+.
~ 0<
~ ~ 2. • Olabavljeni i1i prekinuti proyodnici -f
-------------~~--~
2. ;; g.
"0 1r 0-
---+-I---------+-- •
-
Neispravan eiektropokrelac lIt o
[g ;: --+----i---t~ automat elektroookretaca
:S::.
. ., "8
·. . qa ~
,___ ~_+- ~_~ __.____ ._.~ Neispravan kontakt-kljuc
0'
1I
..........j OJ,
~
~n·
o •
~;;
" D' •
"- "
N
• • •••
---
• _. Neispravna »platinska dugmad«
C
"~. • Neispravan neutralni sigurnosni prekidac
o ~"
\
0-0
00<
• n g
~
~:[;
F; co"
_---+----+I ____
• +_--1_---+_--+----_1_
I • I • ' I-Otlr-,,'nllf!
I · I • I • I---------t------- ----.--.
-
sveCice
--l
•I• I• I • ' I Nepravilan zazor svetica
8
_-I·J~r I • I • ..\
~~.,;;,
---I'!" -----I-------I--+----l-----+----- -----1
• 1 ...-! Neisyravan indukcioni k~le_~. (bobi~.~?
~
*grf
o " 0
[~.}
. " " •
t---"--I-~~-j-·1------I~-1-
Neispravan kondenzator
o~!!
.-
:-'E.:~
f":!j +
I I
f---i-----I---;-t:
I
• •
~.--- --~I-
• Osfecen·poklOpac iazvodriika paJjenja
iIi razvodna rucica
-------- - - - - - ----1
I-~·--
• • • • Osteceni kablovi za sveCice
rol~ ~_+ t ± _ I __ ~ ____ I.!og;esno poddeno paijenje
(() -. 1-;. l_j__I~~ _ ---~._l~-p;~kliz;~ pogo~ski rem~.;;;;;;;;;-,;;:;;----I
(()
o
o
II
"
G
'C::Y
'If-
-.I i-±-t-t _ _
• - - - - - - -----
t_t=_~~pokv"""'.~egUlat"'-""pona (regier) __ ~
Regulator napona padden nll rusku
--- vrednost .
-----~------------------
Pokvaren alternator
IOI~ • I • I
1---+----+----I---I-I-----1---f---I·--I---+-~-- --------------J
•
·~i-----I--+--..j--
T~trn~f'.n
I-~I-------I----l-- -----l-------1----~---------------.j
;JkumuialOr
l--...-....... I •
.~----L......._~L_.-_ ...L __ • Pokvaren kompjuter za motor
I
- ODKRIVANJE KVAROVA NA AUTOMOBILU
TABELAJ II
.;:
SISTEM ZA o
""
o
UPRA VLJANJE
I VESANJE '"
N
SIMPTOMI
91
SISTEM ZA
STARTOVANJE
amislite sebe kako jednog hladnog jutra pre ,snainu kompresiju da bi mogli da se pokrenu
Zsezdesetak godina prilazite svom automobilu, , ruKom,
Ulazite, okreeete nekoliko prekidaca, pokreeete ZahvaljujuCi snainom elektropokretacu (anla-
nekoliko poluga, a onda odlazite do prednjeg seru) koji se napaja iz jakog akumulatora, to eete
branika gde hvatate veliki rucni prekidac, 1z svo. uClniti jednostavnim okretanjem kontakt-kljuca,
snage poCinjete da ga okreeete, Ako imate sreee U stvari, zahvaljujuCi elektropokretacu, pocele
motor ee, urnesto da odgurne rucicu unazad i su da voze i iene (a i mnogi muskaTci),
polomi vam ruku, poceti da brekee, a zatim ee
nastaviti da radio
Danas nam je zaista tesko da to zamislimo. Sistem za startovanje
Vise ne postoji cak ni otvor kroz koji bi mogao da
se uvuce rucni pokretac. A cak i da postoji, Delovi sistema za startovanje automobila Sli aku-
motori su veCinom suvise veliki i imaju sllvise mulator, neutralni ~sigurnosni prekidac, glavni
j'-'
elektropokretaca (5),
CD
ITI':~
1i! , ;~
;
U!,~j
I:',
::,'
;:
il:'
1'1
'"
~~il
:~I
;]11
'i:!
·'l
,i
"'r
II
~I
"
\'1 92
:I
j
prekidac .(kontakt-kljuc), automat elektropokre- uredaja za pranje vetrobrana, gre]aca bobine i
taca, clektropokretac i elektricni provodniei. stakla, radio aparata, kasetofona, radio-veze. raz-
U osnovi, sistem za startovanje_ radi oa sledeCi nih automatskih ureaaja kod savremcnih tipova
naCin. Kada se kljuc za paljenje (kontakt-kljuc) YQzila, kao i regulisanje rada motara.
okrene u polozaj start, elektrima struja dolazi do Akumulator saddi u sebi hemikalijc i metalne
automata elektropokretaca, a napon iz akumula- place koje meausobno r~aguju i po potrebi proiz-
tara prenosi se do elektropokretaca. Elektropo- vode elektrienu struju. Sto je vreme hladnije, iii
kretae zatim pokreee zamajae smesten na zad- sto je akumulator manje napunjen, to je njegov
njem delu radiliee koja pokreee sve de love rad slabiji. Tako ee potpuno napunjen akumula-
motora. Sistem za paljenje proizvodi elektricnu tor na 25 °C proizvesti sarno aka 65% energije na
varnicu na sveCici koja paii smesu vazduha i o °C iii sarno 40% na -15 °C. Nazalost, u vreme
goriva iz karburatora. Aka su svi delovi ispravni, kada je rad akumulatora najslabiji, tj. pri niskim
motor bi trebalo odmah da upali. Navescemo temperaturama, on je takode i najvise opterecen
glavne delove sistema za startovanjc: zbog potrebe da pokrene hladan motor. Iz tog
razloga preporucuje se da obratite posebnu pai-
1. AKUMULATOR. Akumulator je osnovm nju rra akumulator kada je vreme hladno.
deo elektrienog sistema. Ako bi trebalo sve funk- Kada akumulator zataji, verovatno je u pitanju
cije akumulatora da se svedu na jednu, to bi bilo jedan od sledeca cetiri razloga: sistem za punjenje
obezbedivanje elektricne energije za elektropo- akumulatora nije ispravan; istice mu vek trajanja;"
kretae i sis tern za paljenje koji pokrece automo- nije dovoljrio snaian za vas automobil; neki od
bil. Danas se koristi i za napajanje elektricnom prikljucaka ne funkcionise kako treba. Medutim,
energijom svetlosnih uredaja, brisaca vetrobrana. aka imate problema sa startovanjem, gr~ska nije
uvek u akumulatoru. Moze se dogoditi da su
polovi vaseg akumulatora korodirali, iIi da imate
lose uzemljenje iii du je motoru potrebno podesa-
vanje. Proverite da Ii Yam je akumulator z3ista
neispravan pre nego sto kupite nov.
4. AUTOMAT ELEKTROPOKRETACA
(ELEKTROMAGNETSKI UKLJU¢IV AC).
Ovaj.automat radi na principu dejstva magnetnog
polja. U magnetnom jezgru, oko koga se nalaze
namotaji, smestena je gvozdena kotva. Kada se
kljue okrene u poloZaj za pokretanje motora, u
namotajima se stvara magnetno polje koje uvlaCi
kotvu u magnetsko jezgro. Kotva tada dodirne
dva kontakta i uspostavlja se strujno kolo izmedu
93
SISTEM ZA STARTOVANJE
'II
"
(1) Pol, (2) zatvarac eelije, (3) poklopac kuciSta, (4) kuCisle, (5) dtiac
pola, (6) dno akumulatora. (7) pacini lim, (8) eelija akumu!alora, (9)
pregradni zid izmedu teiija, (10) talolnik, (11) separator, (12)
pozitivna plQ~a i (13) negativna pJoea.
Na akumulatorima kojima nije potrebno ocinav.mje, pokazivac stanja
napunjenosti (14) otkriva pomocu boje da Ii je akumulator u dobrom
stanju iii ga treba dopuniti Hi zamenitL
94
I:1d~'
p""
_~___________________......:::S.:.:IS:...:T-=E::..:M,-,Z=.:A::..-=S,-,-T!::A.:..:R,-,-T"",O.:..VA:::!!.!N=JE
C
1
akumulatora i elektropokretaca. Ova kotva je suvise dugac,ik iii malog preseka, otpor ce se
preko poluge povezana sa zupcanikom elektropo- poveeati iii ce provodIjivost biti nedovoIjna sto
kretaca koji se spaja sa zamajcem matora i moze stetno da deIuje na rad uredaja iii da iza-
pokreee gao zove pozar.
5. ELEKTROPOKRETAC. Eiektropokretac je Najjednostavnije resenje prilikom zamene
motor jednosmerne struje' koji proizvodi veliki elektricnih provodnika u automobilu jeste da
obrtni momenat u kratkim vremenskim peri- odnesete dotrajao komad u radnju sa auto-delo-
odima. Kada je ukljucen, elektropokretac dobija virna i trazite potpuno isti. Proverite da Ii je
iz akumulatora elektricnu struju jacine nekoliko izolacija na provodniku koji kupujete ispravna.
stotina ampera. Elektricna instalacija u elektro- Dobri kontakti u strujnorn kolu automobiIa su
pokretacu zbog toga mora da bude ispravna. od bitne vaznosti. Kadgod je to moguce, kontakti
treba da budu lemljeni, a ako nisu, treba da budu
6. ELEKTRICNA INSTALACIJA. Elektricni bezbedni. Kod pritezanja kODtakta sa navrtkom,
provodnici u automobilu su razliCitih tipova i obavezno koristite sigurnosnu podlosku iIi sigur-
poprecnih preseka prema funkciji za koju su pred- nosnu podlosku sa unutrasnjim ozubljenjem.
videni. Zbog toga, prilikom zamene elektricnih Labav eIektricni kontakt u automobilu moze da
provodnika treba upotrebiti odgovarajuee, tj. prouzrokuje otezano paIjenje i nepotrebno trose-
istih duzina i preseka. Ako je neki od provodnika nje akumulatora.
®
®
95
i :
_~=====~==
-.=,. "- .... -_ .. -.. -,_-.r'O •.•• " _ y .............. _ ___________--_'-_-_--_--_ _________"''i",' -I
I I
Odrzavanje
akumulatora
Ala! i materijal
.• Kljueevi
Klesta za akumulator
•• rzvlakac za kleme
Perorez
• Cetkiee za Ciscenje polova i klema
akumulatora
•• Zicana eetka
Noz iIi testera za secenja kablova
akumulatora
•• Samolepljiva traka
Penetrant
•• Celicna vuna
Papir za glacanje (»smirgla«)
•• Soda bikarbona
Voda'
•• Posuda
Krpe
•• Vazelin iIi mast
.. Kabl za akumulatore
Kleme za kablove akumulatora
97
SISTEM ZA STARTOVANJE
Kablovi akumulatora
98
SISTEM ZA STARTOVANJE
elektronskim komandama za motor) proverite da Ii kab! za masu sa pola akumulatora kao sto ie vee
je glavni prekidac iskljucen pre nego sto pocnete receno.
da skidate bUo kaji kabl sa akumulatora. Aka
prekidac slucajno nije isklj"cen, moze dod do 2. Iseeite nozem iIi testerom staru klemu na
povecanja napona u elektricnom uredaju ito moze mestu gde se spaja sa kablom i uklonite izolaeiju
da osleli eleklronske kompanenle. na kablu za 2-3 em.
Napomena: skidanje bilo kojeg kabla sa aku, 3. Proverite da Ii je kabl jos uyek dovoljno duga,
mulatora u vozilima koja imaju elektronski sat iIi cak da dopre do pola akumulatora. Ako niie,
radio, poniStiee podatke unete u memoriju. Posle 'moraeete da zamenite ceo sklop - i kabl i klemu.
zamene kablova, ne zaboravite da ponovo pode, Takode prove rite da Ii je pol akumulatora Cist sto
site sat iIi radio. je vazno da bi se obezbedio dobar spoj.
2. Skinite drugi kraj kabla iIi kablova koji name, 4. Namestite ispravnu kJcmu dobrog kvaliteta
ravate da zamenite. Negativan kabl moze da se koju ste kupili u prodavniei auto,delova. To se
olabavi tako sto se kljueem skine vijak. On je radi na sledeci naein: olabave se oba vijka na
vezan za blok motora iii neku drugu pogodnu klemi, ogoljeni dec kabla se stavi u klemu, a
masu. Pozitivan kabl je vezan za automat elektro, zatim se vijei ponovo stegnu. lzolaeija na kablu
pokretaca koji je obieno smesten na samom elek, mora da stoji ravno u odnosu na dno kleme tako
tropokretacu. Pozitivan kabl moie da se skine sa da ceo kabl bude zasticen izolacijom,
automata elektropokretaca kljucem za navrtke.
(Aka vas automobil ima sistem sa pozitivnim 5. Kao sto je vee receno, bez obzira na to koju ste
uzemljenjem, negativan kabl ee biti spojen sa klemu iIi kleme zamenili, sa akumulatorom se
automatom elektropokretaca a pozitivan sa prvo povezuje pozitivna, a zatim negativna
masom. U tom slucaju, prvo skinite pozitivan klema. (Postupak je obrnut kod sistema sa pozi'
kabl sa pola akumulatora.) tivnim uzemlienjem.)
Na akumulatorima koji imaju polove sa boene
strane, svi kabloyi se skidaju tako sto se olabavi
vijak koji ih pridriava za kleme. Drugi krajevi
negativnog i pozitivnog kabla vezuju se i skidaju
na isti naCin kao obieni kablovi.
Kleme na kablovima
osto je sistem za startovanje automobila kon'
Ako je kabl na akumulatoru jos u lspravnom
stanju ali treba zameniti klemu, to se veoma brzo
P struisan tako da radi pomoeu potpuno napu,
nienog akumulatora, hidrometar je neophodan za
moze uCiniti na sledeCi naCin: proveru performansi standardnog akumulatora,
ti. akumulatora koii na poklopcu ima cepove.
L Bez obzira koju klemu nameravate da zame, Hidrometar poredi gustinu (speeificnu te±inu iii
nite - negativmi, pozitivnu iIi obe - prvo skinite masu) tecnosti u ak:umulatoru (elektrolita) i ',lode.
99
SISTEM ZA STARTOVANJE
Hidrometarsko ispitivanje
100
IS
........................................................
SISTEM ZA STARTOVANJE
rene vrednosti koja iznosi 1,230. Tacan rezultat akumulatora, usisajte malo teenosti iz akumula-
merenja iznosice 1,209. tora i pogledajte u loptiee. Aka sve tri loptiee
plutaju, akumulator je potpuno napunjen; ako
B. Izmerena vrednost je 1,235 a spoljna tempera- plutaju dYe loptice, stanje akumulatora je zadovo-
tura iznosi 35 'c. Posto je temperatura za 10 'C ljavajuce, a aka pluta sarno jedna loptica, to znaCi
iznad standardne od 25 'C, treba dodati da je step en napunjenosti nizak; aka nijedna lop-
0,004 x 2 = 0,0082 izmerenoj vrednosti od tica ne pluta, akumulator je ispraznjen.
1,235. Ta~an rezultat je 1,243.
9. Proverite cepove na akuffiulatoru i ocistite sve
Ako imate uredaj za ispitivanje akumulatora sa zapusene i prljave otvore. Ovim se sprecava nago-
loptieama koje pokazuju stepen napunjenosti milavanje opasnih gasova ad kiseline u akumula-
101
::::S!!:lS~T=-Ec!!.M:...!-Z~A:!..-:::.ST.!..!A:!!R.!..:T~O~V..!:A~N~J=-E_ _ _ _ _ _ _ _ _ _-_--'_-_--_.-_ _..-_-_. ._- -----ill
\
toru. Napomena: pri normalnim uslovima VQ±nje akumulatora da pokrece elektropokretac i da jos I
i normalnim vremenskim prilikama, akumulator ima dovoljno energije za napajanje sistema palje- I
moze da izgubi do 30 mililitara tecnosti na svakih nja prilikom startovanja. Zbog preteranog prai- i
1000 kilometara. Ako je gubitak tecnosti veGi od njenja moie da yam se dogodi da akumulator
toga, proverite drug'e de love sistema za punjenje bude sposoban da pokrece elektropokretai' ali da
u automobilu. Akumulatori kojima nije potrebno u njemu nema dovoljno elektricne energije da
odrzavanje konstruisani Sli taka da ne gube proizvede varriicu na svecicama.
mnago vade. Umesto da kupite uredaj za ispitivanje akumu-
latora, mogli biste da pokusate sledece. U stvari,
Provera kapaciteta sam elektropokretac moze da posluii kao instru-
ment za ispitivanje opterecenja: U tom slucaju
Pored osnovne provere hidrometrom. potrebni su bice yam potreban sarno voltmetar.
mnogi precizniji instrumenti da bi se utvrdilo
stanje akumulatora. SledeCi korak. provera kapa- 1. Skinite sekundarni visokonaponski provodnik
citeta akumulatora. jeste odredivanje funkcioni- sa sredisnjeg stubica na poklopcu razvodnika
sanja ak:amulatora pri velikom opterecenju. Ako paljenja i uzemljite ga za neki ··deo karoserije iIi
slucajno imate uredaj za ispitivanje sposobnosti ram a automobila pomoc'u produinog kabla sa
akumulatora za startovanje, iIi ako imate od koga zabicoffi.
da ga pozajmite, moiete sami da obavite i ovaj
posao. U protivnom, najbolje je da pustite strue- 2. Spojite prikljucke voltmetra za akumulator.
nj aka da to uradi umesto vas. Pazite da spojite pozitivan prikljucak sa pozitiv-
Ispitivanje kapaciteta pokazuje sposobnost nim, a negativan sa negativnirn pal om.
I
i
I
1
102
SISTEM ZA
104
SISTEM ZA STARTOVANJE
//~
od 220 V.
105
potrebno odrzavanje pojavi zelena tacka, to znati kog automobila koji ima isti napon, verovatno
1
~ !
da je akumulator napunjen. U nekim slucajevima, cete moei da pokrenete automobil bez problema. I; I'
moZda cete morati da malo nagnete akumulator Po stupak je jednostavan ako zoate kako se to 1
da biste videli zelenu tacku ako su se mehuriei radi, ali elektricna instalacija vaseg automobila I .
gasa nakupili oko pokazivaca. moze da bude ostecena ako ne povezere ispravno !j II
kablove. Dovoljno je da budete sposobni da ;
,
8. Kada je punjenje zavrseno, iskljucite punjac podignete poklopac motora na vasem automo-
akumulatora i skinite kablove punjaca sa akumu- bilu, pa da bud!;te u stanju da lako poveiete
latora. Izvu.cite kabl punjaca iz izvora napajanja produzne kablove predvidenim redosledom.
od 220 V. Cuvajte punjac na bezbednom i suvom
mestu. Ponovo spojite kablove akumulatora i to Upozorenje: uvek skiniteprstenje iii sat kada
prvo pozitivan. Vratite na mesto cepove posto ste radite u blizini akumulatora i produznih kablova
oCistili njihove otvore. da biste spreCiIi mogucnost vamicenja. Pazite da
Aka Yam je akumulator ispravan, napunjenost produini kablovi ne dotaknu pozitivan pol aku-
treba da se odriava tekom duzeg vremena. Ako mulatora (iii bilo koji metal u dodiru sa tim
nije, morate da utvrdite razlog problema. To polom) niti bUo koji metalni den na automobilu.
moie da ·bttde neodgovarajuce podesen regulator Moze doc; do kratkog spoia. Nikada ne izlaiite
napona, neispravan alternator, preterano dug rad akumulator otvorenom plamenu iii elektricnoj
motora prilikom startovanja, ili neispravna elek· varnici.
tricna instalacija. Sve to je podrobnije ol:ijasnjeno
u sledec'im poglavljima. Povezivanje produznih kablova za startovanje
izvodi se na sledeCi narin:
- SISTEM ZA STARTOVANJE
stavite rucicu meniaca u polozaj za parkiranje kod veCine automobila, pozitivan pol na kablu )wji
automobila sa automatskim menjacem, a u neu- vodi ad automata elektropokretaca ima crvenu
tralan poloZaj kod automobi)a sa mehanickim klemu, dok negativan kabl, prikljucen za blok
menjacem. motora iIi ram automobila kao masu. obicno ima
emu klemu. Napomena: neki stariji -tipovi auto-
4. Spojte jedan kraj produznog kabla (crvene mobila, kao i uvozni modeli, imaju sistem sa
boje) sa pozitivnim (+) polom ispraznjenog aku- pozitivnim uzemljenjem. Jedina razlika je u tome
mulatora, a drugi kraj ovog kabla sa pozitivnim sto je pozitivan kabl uzemljen, a negativan kabl
(+) polom akumulatora iz kojeg ga punite. Kod povezan sa automatom elektropokretaca
107
-------
SISTEM ZA STARTOVANJE
i
obratno nego kod sistema sa negativnim uzemlje- obavite dalju proveru akumulatora i sistema za
njem. U ovom sistemu, negativni produzni kabl punjenje akumulatora kako je opisano u poglavlju
se prvi spaja, a poslednji skida, »Sistem za punjenje«.
Ako kupujete produzne kablove za startova-
5, Spojite jedan kraj produznog kabla (erne boje) nje~ trazite one sa dobrim elektricnim provodni-
sa negativnim (-) polom ispraznjenog akumula- cima kao sto je bakar. Bakar je mnogo bolji
tara, a'drugi kraj ovog kabla za blok motora iii provodnik elektricne struje od aluminijuma i
ram automobila koji ne maze da se pokrene, veCine drugih metala. Takoae proverite da Ii su
Uvek spojite pozitivan pol sa pozitivnim i negati- kablovi elastieni. Ispravni kabloyi ne bi trebalo da
van sa negativnim .. budu kruti iIi uyijeni.
108
:1
- -i I
! .=
SISTEM ZA STARTOVANJE
/cjGc OE-3
lI
~
Teenast U dkumul;JlOru sadrii I;isclinu_ Aka yam ~lutajno udc II oko. lspitivanje sa hidrometrom yam moze reCi da Ii je akumuJator
smesta gil isperi!c vadom. dovoijno napunjen iIi ga je pOlrebno dopuniti.
punio. Ukoliko je to slueaj, ne pokusavajte da zamenite akumulator, bar nekoliko sati pre nego
punite akumulator kome nije potrebno odriava- sto poenete..to da radite podmaiite vijke uljem da
nje, vee ga obavezno zamenite. bi se lak,e skinuli.
Posto nap unite akumulator kame ne treba odr-
zavanje zato sto je na osnovu pokazivaca to tre- 2. Skinite kleme kablova sa akumulatora kako je
balo utiniti, moida eete morati malo da nagnete opisano u odeljku "Punjenje akumulatora«. Pro-
akumulator na jednu i na drugu stranu da biste verite da Ii je glavni prekidac iskljucen.
videli zelenu boju ako se slueajno oko pokazivaea
nakupe mehuriCi gasa. 3. Izvadite stari akumulator iz automobila. Traka
Ako na osnovu uputstava iz odeljka »Ispitiva- za drianje akumulatora ee yam olaksati taj posao.
nje akumulatora« zakljutite da akumulator treba OCistite okvir za pricvrscivanje rastvorom sode
zameniti, to se radi na sledeCi naCin: bikarbone i vode. Ne bi bilo lose da taj okvir
posle tiseenja i susenja obojite bilo kojom antiko-
1. Skinite kljueem vijke na ramu koji prievrSeuju rozionom bojom da biste usporili dalju koroziju.
akumulator za automobil. Posao ee yam iCi brie
ako ga blagovremeno planirate. Kada resite da 4. Montirajte nov akumulator posto ste proverili
110
,
1
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - .. !
SISTEM ZA STARTOVANJE
L::ablovi sp J..:-ni za iste polove kao na starom tor moze brze da propadne. Ne sarno sto postoji
.. Ic.dr:rn, 'legativan pol je u veCini slucajeva opasnost da se razbije kutija, vee moze da se
ko]i J 'mljen za blok motora iii ram. osteti i unutrasnjost akumulatora sto maze da
);'-IffiO stan]I ivozni tip.ovi automobila imaju prouzrokuje kratak spoj. avo ee naravno unistiti
sistem sa pozitl!nim uzemljenjem kod koga je jednu iii nekoliko eeIija.
pozitivan kabl prikljucen za masu. '
Kadgod zamenjujete akumulator iIi Cistite
5. Obavezno proverite da Ii je nOV akumulator polove na akumulatoru, obav.ezno premazite anti-
posle nameStanja potpuno napunjen. Ako je u korozionim sredstvom spojeve kablova i polova.
pitanju standardan akumulator, proverite to To maze brzo da se uradi silikonskim sprejom, ali
hidrometrom. Ako je akumulatoru potrebno je efikasnije primeniti posebno antikoroziono
punjenje, pogledajte uputstva u odeljku "Punje- sredstvo koje se na metal nanosi cetkorn. To
nje akumulatora«. sredstvo se nabavlja u prodavnicama auto:delova.
Moze se naneti i debe a sloj masti, a dovoljan
Pogresno montiranje akumulatora maze da maze da bude i vazelin.
bude opasno iz nekolikl razloga. NajoCiglednija
je mogucnost da akun.ulator ispadne iz nosaca Mnogi noviji tipovi akumulatora sa bocno
prilikom iznenadnog ,"kog potresa. avo cak postavljenim polovima imaju zastitne poklopce na
moze da izazove i po7.ar. polovima koji ih stite od korozije. Ti po-
Drugi je taj sto mpropisno ugraden akumula- klop
\
'~'\ Ii
-',,1.---! 1--
111
SISTEM ZA STARTOVANJE
1
pokrece zupcanik prema zamajcu ":1 kraju r;\di-
I
~
Zamena lice matara. Postoje dva uobicajel1;J naeina UJ.
koji se zupcanik elektropokretaca spaja sa zamaj- "
cern - Bendiksov pagan i pogan sa uletanjem; u
elektroDokretaca
•
i oba slucaja koristi se inercija da bi se pogonski 1.1
zupcanik spojio sa zamajeem.
automata Pogonski zupcanik elektropokretaca pokrece
zamajac. Ovim se stavljaju u pagon unutrasnji
elektropokretaca delovi motora i On poCinje da radi (sistemi za
paljenje i dovod goriva igraju podjednako vainu
ulogu u startovanju ali to ce biti podrobnije objas-
njeno u poglavljima posvecenim tim sistemima).
amena elektropokretaca (aniasera) i automata Cim motor poene da radi, pogonski zupcanik se
Z elektropokretaca nije mnogo teska ako ste
spremni da se podvucete ispod automobila i izvu-
odvaja od zamajea i, is to kao i elektropokretac,
vise nije pot reb an sve do sledeceg startovanja.
cete napolje motor teiak oko 5 kilograma. S
obzirom na cenu zamene elektropokretaca u
veCini servisnih stanica, usteda ce biti znatna. Otkrivanje kvara kod elektropokretaca
Moze da se kupi dobar remontovan iii polovan
elektropokretac mnogo· jeftinije nego sto bi Ako se radiliea normal no obrce kada okrenete
kostao da vam u servisnoj stanici montiraju novi. kontakt-kljuc ali motor ne moze da zapocne sa
Elektropokretac je smesten u blizini zamajea radom, problem nije u elektropokretacu (pogle-
motora. Na vozilima sa zadnjim pogonom, elek- dajte odeljke posvecene otkrivanju kvarava na
tropo kretac moze da bude smesten sa bilo koje motoru i sistemima za dovod goriva, paljenje i
strane motora i pricvrscen vijcima za motor. Na preCiscavanje izduvnih gasova). Ako elektropo-
automobilima sa prednjim pogonom nalazi se kretac sarno skljoene iii se pokreee veoma spOto,
ispod iIi iza matcra i pricvrscen je vijcima iIi za prvo proverite dali su kablovi akumulatora Cisti i
motor iii za menjacku kutiju. zategnuti. Ako su akumulator i kablovi ispravni,
Elektropokretac sluZi za pustanje motor a u onda je elektropokretac neispravan i treba ga
pogon. Kada se kontakt-kljuc obrne da pokrene zameniti. Aka se elektropakretac akrece, a ne
motor, elektricna struja 1Z akumulatora dolazi u pakrece zamajac, iIi ga pokrene sarno na trenu-
automat elektropokretaca, uredaj koji pretvara tu tak, to znaci da su automat elektropokretaca ilili
struju u mehanicki rad tako sto aktivira kotvu pogon elektropokretaca neispravni i da ih treba
magneta u njemu. Elektricna struja tako6e zameniti.
pokrece pogonski zupcanik elektropokretaca.
Kotva elektromagneta povezana je polugom koja
Skidanje elek(ropokretaca
112 i ~
i ~
r'"
.-" SISTEM ZA STARTOVANJE
-
0------
113
pratite kako su sastavni delovi montirani, ne bi 3. Podignite dizalicom prednji dec automobila
trebalo da imate nikakye teskoee. tako da prednji toekoyi budu iznad zemlje, sem
Posebna oprema koja olaksaya zamenu uklju- ako elektropokretac moze da se dohyati odozgo.
euje i dizalicu, dva sigurnosna postoija i pokretnu
le2'aljku. Dizalicom treba podiCi automobil 4. Stayite postolja ispod prednjeg dela automo-
dovoijno ad zemlje da bi se skinuo eiektropokre-
bila da biste ga bezbedno poduprli, a zatim dizali-
tae. Postoljima poduprite prednji dec automobila
com spu'stite auto mobil na postolja.
dok radite pod njim, a pokretna lezaljka ee yam
omoguCiti da se lako kreeete ispod vozila. Elek-
tropokretac se skida i montira na sledeCi naCin: 5. Pre nego sto se podyucete ispod automobila da
skinete elektropokretae, iskljucite kabl za masu
1. Parkirajte auto mobil na ravno tIe i zakocite ga sa pola akumulatora (upotrebite,kljuc, klesta iIi
ruenom kocnicom. izYlacak za kleme). Pronadite gde je smesten
elektropokretac. On se obicno nalazi blizu dna iii
2. Stayite klinoye ispred i iza zadnjih toekava. iza motora na vozacevoj strani autornobila.
i~ i '
114
1=
8. Posto ste poduprli elektropokretae, skinite 5. Prema vee datim uputstvima, panovo monti-
vijke, povucite elektropokretac i izvucite ga napo- rajte sklop elektropokretaca i automata elektro-
lje. Napomena: na nekim tipovima automobila, pokretaea.
na vrhu elektropokretaca nalazi se nosae koji ga
pricvrscuje za motor. Taj no sac mora da se skine
pre nego sto se elektropokretae izvuce napolje. Automat elektropokretaca montiran na unu-
trasnjem delu kuCista skida se na sledeCi naCin:
9. Da biste montirali elektropokretac, ponovite
postupke 6, 7 i 8 obrnutim redom. Upotreblja- l. Skinite kabl sa negativnog pola akumulatora.
vajte sigurnosne podloske iii podloske sa ozublje-
njem za povezivanje svih elektrienih kontakta. 2. !skljuCite sve kontakte na automatu elektropo-
Napomena: proverite na elektropokretaeu da Ii je' kretaca. Ne zaboravite da ih obeleiite prilikom
spoj oko otvora za montiranje Cist, odnosno da ponovnog povezivanja da ne biste pogresi!i.
nema korozije iii ostataka boje.
3. Skinite vijke za pricvrsCivanje.
10. Ponovo poveiite kabl akumu!atora koji se
prikljucuje za masu. 4, Montirajte novi automat elektropokretaca na
mesto na kame se nalazio stari.
1l. Spustite auto mobil tako sto cete ponovlll
postupke 1, 2, 3 i 4 obrnutim redom i ukljuCite 5. Panova povezite provodnike koriste6 na svim
motor da biste proverili da Ii elektropokretac kontaktima podloske sa ozubljenjem iIi sigur-
normalno fadi. nosne podloske.
Neki tipovi automobila, pre svega americki, 6. Ponovo povel:ite akumulatorski kabl za negati-
imaju automat elektropokretaea smesten na elek- van pol.
tropokretacu, te se"stoga mora skinuti elektropo-
kretae da bi se zamenio automat. To se radi na
osnovu gore datih uputstava. Kada izvadite sklop
elektropokretaca i njegovog automata, postupite Neki tipovi uvoznih automobila imaju automat
na sledeCi naCin: elektropokretaca ugraden neposredno u elektro-
pokretae koji moze da promeni sarno neko ko je
l. Skinite dva vijka koja pricvrscuju automat upoznat sa ovim sklopom elektropokretaca i
elektropokretaca. automata elektropokretaca.
115
I;
SISTEM ZA STARTOVANJE
116
SISTEM ZA
PUNJENJE
ao sto je reeeno u prethodnom poglavlju, aku- Detaljni opis akumulatora nalazi se u poglavlju
Kmulator obezbeduje poeetnu elektrienu ener-
giju za startovanje motcra. Meautim, kada motor
»Sistem za startovanje«.
poene da radi, elektricnu energiju proizvodi alter- Zbog sve veceg broja potrosaea elektricne
energije u savremenim tipovima automobila,
nator. Posto je skoro polovina svih teskoca u vezi
sa automobilom povezana sa elektrienom instala- generator jednosmerne stmje (dinamo) zamenjen
je alternatorom koji moze da proizvede znatno
cijom,. potrebno je sto bolje shvatiti njenu funk-
vecu kolitinu elektricne energije pri malom broju
dju i nautiti kako se vrse osnovne popravke na
obrtaja motora.
sistemu za punjenje.
Osnovni delovi sistema za punjenje Sil akumu- Alternator je smesten na prednjem delu
lator, alternator, regulator napona (regler), kao i motcra, a pokrece ga pogonski femen vezan za
potrebni prekidaei elektrieni provodnici. kaisnik radilice koji okrece i ventjlator.
CD
117
SISTEM ZA PUNJENJE
Regulator napona regulise koliCinu elektriene jam motor i druge uredaje na elektricni pogon,
encrgije koju proizvodi alternator.~ On sprecava alternator takode vraea elektrienu energiju u' aku-
da iz alternatora poteee suvise velika koliCina mulator gde se skladisti. Treba zapamtiti da aku-
struje u akumulator sto bi mogio da izazove pre- mulator ne proizvodi elektricnu energiju vee je
gorevanje svih elektrienih uredaja u autmobilu. sarno skladisti.
Regulator napona obieno je srebme iIi erne boje, Ostali delovi sistema za punjenje su glavni pre-
kvadratnog iIi pravougaonog preseka. Na donjem kidae, kontrolna lampiea za pokazivanjestepena
delu nalaze se pljosnati metalni kontakti iii prik- napunjenosti i elektrieni provodniei. Glavni pre-
ljuene stezaljke. Regulator je najeesce montiran kidae regulise protok elektriene energije. On
na alternatoru iii blizu njega. Kod nekih sistema abieno ima cetiri polozaja: »neutralan«, »potro-
za punjenje, regulator napona smesten je u saCi pod naponoffi«, ~>upravljac zakljucen« i
samom alternatoru. »pokretanje motora«. Kada zasvetli, kontrolna
Svrha sistema za punjenje je odriavanje napu- lam pica sluii kao upozorenje na tabli sa instru-
njenosti akumulatora i napajanje elektrienom mentima daje doslo do nekog problema u sistemu
energijom drugih potrosaca kao sto Sli svetla, za punjenje. Svi delovi sistema za punjenje pave-
sirena, klima-uredaj, radio, kasgtofon, brisaCi zani su elektricnim provoctnicima. Prema nameni,
vetrobrana, uredaj za dizanje i spustanje prozora i elektrieni provodnici su razliCitih tipava i preseka.
drugo, tako da pravilno rade kada je motor u Stoga treba voditi raeuna da se stari provodniei
pogonu. Osim sto snabdeva elektrienom energi- zamenjuju onima istog tipa, duzine i preseka.
Ii
Na slid su prikazani prikljutci altcrnaloru: {ll prikljucak za pobudu, (2)
prikljutak za rdej, (3) prikljucak za akumulator i (4) pdkljucak za musu.
118
SISTEM ZA PUNJENJE
-
, .i
Zamena
pogonskog
remena·
alternatora
Ala! i materijal
svetla.
Bez obzira da Ii vas automobil na tabli sa
instrumentima ima kontro]nu lampicu iii am per-
metar, oba uredaja ee signalizirati pocetak pro-
blema. Kontrolna lampica se pali sarno kada je
glavni prekidac ukljucen dok motor ne radio Ako
zasvetli dok motor radi, iii ako je glavni prekidae proizvoditi dovoljno elektricne energije za punje-
iskljucen, onda u sistemu za paljenje postoji kvar. nje akumulatora. Kada se na tabli sa instrumen-
Na ampermetru se oCitava da Ii je akumulator tima pojavi erveno svetlo upozorenja za nedovo-
prepunjen, nedovoljno napunjen iii prazan. Ijan napon alternatora, prednja svetla ce biti
Ako je akumulator dobro napunjen i ako je bleda dok motor radi u praznom hodu, a akumu-
ispravan, treba proveriti pogonski remen i regula- lator ce staIn a otkazivati. Pogonski remen koji je
tor napona. Ako je upaljeno crvenO svetlo upozo- suvise zategnut, moze da osteti lezajeve alterna-
renja za nedovoljan napon alternatora ili visoku tora i da optereti leZajeve pumpe Za vodu.
temperaturu matora, to znaCi da pogonski remen Pogonski remeni, kao veCina gumenih delova,
proklizava iii da je iskidan. obicno traju 3 godine. Mnogi pazljivi vlasniei
J edan od najeesCih uzro1:a otkazivanja sistema automobila zamenjuju pogonski remen svake tri
za punjenje je labav, suvise zategnut iii neispra- go dine da bi jzbegji probleme i ostecenja elek-
van pogonski remen. (Ako ovo nije u pitanju, triene instalaeije. Zvuk koji proizvodi labav
proCitajte odeljak »rspitivanje alternatora i regu- remen jeste povremena skripa iIi »piStanje~< kada
latora napona«). Ako je pogonski remen labav, se povecava brzina kretanja iIi broj obrtaja mo-
on ,ce da proklizava zbog cega alternator nece tora.
119
>.' ,.....
SIFt?
SISTEM ZA PUNJENJE
!
I
!
Zategnutost pogonskog remena moze da se vijugavi pogonski remeni koji se mogu naCi kod
proveri pomoeu uredaja za ispitivanje remena nekih motora (jedan jedini remen sluzi za pogon
koji se nabavlja u prodavnicama auto-delova. svih uredaja - delova motora) skidaju se pomoeu
Ako nemate taj uredaj, iskljucite motor i stavite velikog odvijaca iii po luge da bi se smanjila sila
prst na pogonski remen na sredinu izmedu dva zatezanja na kaisniku. Remen se zatim moze, s,ki-
kaisnika. Pritisnite prstom pogonski remen. Ako nuti i zameniti. Namestite remen prema crtezu na
remen ulegne za vise od 1-1,5 em, znaCi da je nalepnici sa donje strane poklopea motora (ako
suvise labav i da moze da prouzrokuje probleme u nema nalepniee, pogledajte u fabricki prirucnik).
sistemu za punjenje. Proverite da li na pogon- Neee yam biti potreban nikakav uredaj za ispiti-
skom remenu ima naprslina, stvrdnutih del ova iii vanje remena niti neko drugo podesavanje.
ulja. Ako je natopljen uljem pogonski remen
moze da izgleda zategnuto ali da i dalje proklizava 2. Povueite alternator u praveu ventilatora tek
i sprecava punjenje akumulatora. Podesavanje i toliko da se olabavi pogonski remen. Ako vas
'I
zamena pogonskog remena alternatora vrsi se na automobil ima druge uredaje kao sto su servo-
sledec; naCin: upravljac, klima-uredaj iii vazdusna pumpa za
sistem za preCiscavanje izduvnih gasova, remeni
1. Olabavite kljucem vijak za prievrsCivanje alter- sa tih uredaja treba da se olabave iii skinu da bi se
natora koji se nalazina dnu alternatora i vijak za obezbedio pristup pogonskom remenu alterna-
podesavanje koji se nalazi na vrhu. Napomena: tora. Pailjivo proverite koji remen se stavlja u
120
,.
I'
I
.-~------- ------
SISTEM ZA PUNJENJE
121
STSTEMZApUNJENJE [.
~~~~~~~~--------------------------------------~
kada sredinu remena pritisnete prstom. Zatim Prove rite pomocu hidrometra step en napunjeno-
cvrsto pritegnite vijke za pricvrsCivanje i podesa- sti standardnog akumulatora; proverite pokazivae
vanje alternatora. stanja napunjenosti na zaptivenom akumulatoru
kome nije potrebno odrzavanje. Ako nije pot-
6. Ukljueite motor 1 proverite da Ii su remeni puno napunjen, moracete da ga dopunite kao sto
centrirani ida Ii pravilno rade. Nekoliko nedelja je objasnjeno u poglaviju »Sistem za srartovanje«.
posle namestanja novog pogonskog remena treba Kada je akumulator poptuno napunjen moze da
panovo proveriti njegovu zategnutost; novi se obavi ispitivanje izlazne snage alternatora.
pogonski remeni mogu da se istegnu izvesna Ispitivanje izlazne snage alternatora pokazace
vreme posle nameStanja. da Ii alternator snabdeva akumulator elektricnom
energijom. Ono ce takode pokazati da Ii je nei-
spravan alternator iIi regulator napona. Ispitiva-
nje alternatora nije tesko. Potrebno je sarno pra-
vilno spojiti voltmetar sa elektricnom instalaeijom
u automobilu i oeitati rezultat. Voltmetar rneri
nap on u elektricnom kolu.
SISTEM ZA PUNJENJE
Upozorenje: nemojte gurnut; odv;jac u otvor pobude. Time' ste prekinuli vezu izmedu regula-
dublje ad 2 em. Aka se na voltmetru ne moie tora i sistema za punjenje i omoguCili altematoru
oatat; nap on posta ste ga toliko gurnuli, znaCi da da napaja punim kapaeitetom. Spojite drugi kraj
alternator mie ispravan iii da uzemljenje nije produznog kabla na prikljucak za akumulator na
dobra. Dublje uvlacenje advijaca maze da OSler; aiternatoru oznacen sa })BAT«.
glavne delove alternatara.
4. Spojite provodnike voltmetra - ervenu lieu za
Ako yam je auto mobil pod garaneijom, prove- prikljucak »BAT« na altematoru, a emu sa
rite da li je njom pokriven ceo sklop ili sarno farnam alternatora kao masom.
regulator.
5. Po novo spo]te negativan kabl sa polom aku-
3. Spojite jedan kraj produznog kabla za kontakt mulatora .
• ,
123
i
II
i
SISTEM ZA PUNJENJE I
,f
124
=
SISTEM ZA PUNJENJE
6. Posle detaljne provere alternatora, vratite ga Montiranje novog regulatora napona pozeljno je
na mesta ili stavite novi taka sto cete ponoviti prilikom svake zamene alternatora. lako vam se
postupke 1-5 obrnutim redosledom. Cini da je nepotrebno, to u stvari otklanja mogue-
nost da stari regulator izazove kvar novog alterna-
tara. Napomena: kod mnogih novih modela auto-
mobila, regulator napona se nalazi u alternatoru.
Zamena ovog tipa regulator a je posao koji treba
prepustiti strucnjaku, dok se regulator napona
koji se nalazi spolja zamenjuje na sledeCi naCin:
!
"l
126
i-=
SISTEM ZA
HLADENJE
otor sa unutrasnjim sagorevanjem koji Sistem za hladenje odriava motor na optimaJ-
Mpokreee skoro sve automobile radi na princi-
pu »unutrasnjeg sagorevanja«. Prilikom sagoreva~
noj temperaturi. Temperatura se regulise na dva
naCina - hladenjem vazduhom i hladenjem
nja smese vazduha i goriva u motoru razvija se vodom. NajcesCi su sistemi za hladenje vodom.
velika Joplota - dovoljna da za 10 minuta istopi Za svaki automobilski motor postoji optimal an
blok motora teiak 50 kilograma. Pri normalnoj raspon temperature pri kojoj najbolje radio Bez
brzini. temperature u cilindrima mogu da efikasnog sistema za hladenje, motor bi za neko-
dostignu cak 2000 °C, dok na vrhu klipova mogu liko minuta bio unisten od sopstvene toplote. S
da budu oko 300 0c. druge strane, izvesna kolicina toplote potrebna je
127
SISTEM ZA HLAf>ENJE
za zagrevanje smese vazduha i goriva radi boljeg koroziju. S obzirom da alkohol snizava taeku
sagorevanja u cilindrima. Znacaj regulisanja tem- kljucanja od 100 "C na 78 "C i isparava, najbolje
perature najbolje se uocava po neravnomernom resenje predstavlja trajni antifriz. Antifriz se
radu hladnog motora. sastoji od etilen-glikola i aditiva kao sto su sred-
Blok motora koji se hladi vodom supalj je oko stva za spreeavanje korozije i inazivo. U rastvoru
cilindara. Taj prostor ispunjen je tecnoscu za hla- sa vodom (1: 1) antifriz izdrzava temperature od
denje koja okruzuje cilindre. Teenost za hladenje -40 "C do l30 "C.
se zatim vraca u blok motara gde preuzima Savremeni sistemi za hladenje sa trajnim anti-
•toplotu od cilindara i odvodi je u hladnjak. frizom radeveoma dobro i stoga im se obieno
Termostat, venti! koji reaguje na toplotu, prati obraca malo paznje. Medutim, nijedan antifriz
strujanje teenosti i odreduje temperaturu motora. ipak nije vecan s obzirom da se aditivi trose.
Termostat se otvara i zatvara prema promeni Zanemarivanje sistema za hladenje moze da pro- ,
temperature teenosti za hladenje do.koje dolazi uzrokuje curenje iz spojeva na bloku motora, i
usled promena uslova voznje i vremenskih pri- trosenje cevovoda, cevi hladnjaka i pumpi - sto 1
lika. sve dovodi do pregrejavanja i trajnog ostecenja -,~
U poeetku se kao teenost za hladenje motora matora.
koristila obiena voda. Medutim, obicna voda nije Uz odgovarajuce odrZavanje, kao sto su
pogodna stoga sto se smrzava, suvise lako ispa- zamena creva, remena i eventualno poklopca
rava i moze da ima koroziono dejstvo. Delimiean hladnjaka iIi termostata, sis tern za hladenje moze
rastvor vode i metil-alkohola sprecava da se tee- da traje godinama. U stvari, vazno je da teenost
nost za hladenje zimi smrzne, a ako se dodaju i za hladenje u sistemu bude cista i da svi delovi
sredstva za spreeavanje korozije, otporna je i na rade pravilno. Delov; sistema za hladenje su:
128
--------
SISTEM ZA HLADENJE
-
1. HLADNJAK. Hladnjak Iiei na saee i sastoji se voda, pod pritiskom kljuca na visoj temperaturi
od tankih cevi i rebara. Vrela teenost za hladenje nego na normalnom pritisku. Stoga je sis tern za
teee kroz cevi i hladi se vazduhom koji struji oko hladenje predviden da radi na visokim temperatu-
cevi i rebara. ram a pod pritiskom.
129
..---- .-~-~- ---- -.-----'-.~--
SISTEM ZA HLAflENJE
I
I
i
--------
!~
lIP
! ~.
- .'.
SISTEM ZA HLADENJE
131
I.
SISTEM ZA HLAflENJE
!
Ildll IbdL
I LQJ
_1
•
c;p •
~
...
cf\::::.
,I
,~
\~
VeCina automobilskih motor" ima cetiri i\i v'lse cepova na bioku motom (l),
U slucaju da propustaju (2), mOle sc videti lecnost Zil hladenje mrkc koje
kako curi sa ivice cepa.
cepova. Oni SU smesteni na bloku motora. Aka dva creva, Primeticete da iz ventila izlazi regulil,ci-
neki od njih propusta, primeticete na ivici tragove oni kabl iii vakuumsko erevo. Proverite pazljivL"
tecnosti za hladenje koja je tamne boje. ventil da ne propusta, narobto blizu spojeva
Neki aditivi sistema za hladenje koji se nazivaju creva. Tragovi tecnosti za hladenje mogu da se
i zaptivaci mogu da sprece opravku posta zatva- uoee oko malih ventilacionih otvora sa· donje
raju mesta koja ·propustaju. Trajnije resenje je strane ventila. Aka ih ima, zamena je neophodna.
zamena cepa. (Pogledajte odeljak "Zamena To eete utiniti na sledeCi natin: ispraznite ·hlad-
cepova na bloku motora«). njnk, skinite ereva spojena za regulaeioni ventil
grejaca i skinite venti! sa sedista. Ponovite ovaj
4. ZAPTIVKE NA GLA VI CILINDRA. Ove postupak obrnutim redosledom kada montirate
zaptivke su sledece mesto gde tecnost za hladenje nOv ventil koji se moie nabaviti u svakoj prodav-
maze da euri. Smestene su izmedu glave dlindra i niei auto-delova.
bloka motora. I ovoga puta treba da pogledate da
Ii ima tragova tecnosti za hladenje. Posta zamena 6. HLADNJAK. Detaljna vizuelna provera hlad-
zaptivke koja propusta zahteva skidanje glave njaka je veoma vaina. Osvetlite ga jakom svetilj-
eilindra, bolje je da posao prepustite strucnjaku kom da biste proverili da bocne trake za nosenje i
ukoliko niste posebno spretni. nosaCi nisu olabavljeni. Lemljeni spojevi ne mogu
da se olabave i prouzrokuju odvajanje tih delova
5. REGULACIONI VENTILI GREJACA. ad hladnjaka. Pogledajte da Ii ima tragova propu-
Cesto su razlog zbog koga reenost za hladenje stanja na prednjoj iIi zadnjoj strani hladnjaka. To
curio Tim ventilima se upravlja yueno iii pomocll cete primetiti po zelenkastobeloj koroziji na vrhu
vakuma. Obicno se nalaze u seriji i imaju jedno iIi hladnjaka iIi u njegovoj blizini. Sredstva za zapti-
132
I.. ~""--·~
r~"
I
,. .
vanje mogu da pomognu izvesno vreme, ali pre iIi strane da Ii ima korozije iii da nisu ispucale
\ posle hladnjak ce morati da se skine i popravi. gumene zaptivke. Ovo sprecava ispravno funkcjo-
Mozete sami da skinete hladnjak i da ga odnesete nisanje poklopca, sto moze da dovede do propu-
u radionicu na opravku. (Pogledajte odeljak stanja tecnosti za hladenje i pregrejavanje. Ako
"Zamena hladnjaka«). yam je potreban nov poklopac, kupite onaj koji
Olabavljena rebra (mali tanki komadi mesinga tacno odgovara vasem tipu automobila. Poklopac
nabrani izmedu cevi hladnjaka) moraju da budu moze da se kupi u svakoj servisnoj stanici iii
dobro pricvrSceni izmedu cevi. Ako rebra nisu prodavnici auto-delova. Upozorenje: nemojte ski-
dobro .pricvrscena, hladnjak moze da se pregreje dali poklopac hladnjaka dok je sislem zagrejan.
jer ne moze da odaje toplotu. Prove rite da povr- On je pod pritiskom i kada se poklopac skine,
sin a hladnjaka nije zacepljena pr"sinom, insek- vruea leenosl za hladenje moie da pokulja iz
tima iii otpacima jer i to smanjuje uCinak hlad- olvora za sipanje i da vas opeCe. Neki poklopci
njaka. Ako sumnjate da na povrsini hladnjaka imaju podizae da bi se smanjio ovaj pritisak. Jpak
ima prasine, oduvajte je komprimovanim vaz- je najbolje da pusrite sistem da se okladi pre nego
duhom. sto skinete poklopac rodi provere.
7. POKLOPAC HLADNJAKA. Skinite poklo- 8. ISPUSNA SLA VINA. Mala slavina na dnu
pac pa proverite i njega. Pogledajte sa unutrasnje veGine hladnjaka takode moze da propusla. Opi-
Tecnost za hlade!lje mote da procuri ako zaplivke nft gJavi cilindra (1)
koja sluzi kao zaptivac izmedu gJave cilindra (2) i blob motora (3),
Poklopac glave cilindra (4) sc nalazi na vrhu g!nve ~i!indra. Vizue!na
provera da nem" tragova tecnosti za hladcnjc (5) moze ponekad da ukaie
na propusranje.
133
------- - - - - - . - - - - -
pajte je da proverite da li je vlazna. Praverite tora. Spojnica je ispunjena tecnostu na bazi sili-
takode da li je dobra zatvorena i da je neki kana; kada se tecnost istrosl, spojnica ce stalno
kamicak nije ostetio. Ispusna slavina se ponekad proklizavati. Neispravnu spojnicu mozete da pro-
nalazi i na bloku motora. Proverite i njih da Ii verite na jos jedan naein: ukljucite motor i drzite
propustaju. Do propustanja maze doti i kod ga na praznom hodu sa povecanim brojem obrtaja
navoja cak i ako je slavina ispravna. Ispusna sve dok ne dostigne norm aInu radnu temperaturu
slavina moze da se kupi u prodavnici auto-delova. (ispred hladnjaka stavite komad kartona). Zatim
ubacite motor u brzinu i istovremeno osluskujte
9. SPOJNICA VENTILATORA. Aka spojnica kaka ventilator radio Ako ventilator ne ubrza svoj
ventilatora iskace ili je neispravna, to moze da rad kada se motor zagreje, znaCi da je spojnica
dove de do pregrejavanja motora jer ventilator neispravna i da je treba zameniti.
nete biti u stanju da se okrece dovoljno brzo da bi
rashladio teenost za hladenje. Postoji nekoIiko 10. ELEKTRICNI VENTILATOR. Neispravan
natina da se proveri spojnica ventilatora. Kada je motor ventilatora iIi prekidac termostata koji ne
motor jskljucen, uhvatite lopatice ventilatora i ukljucuje ventilator moie da dove de do pregreja-
pokusajte da protresete ventilator napred-nazad. vanja motora. Da biste proverili kolo elektricnog
Svako primetno slobodno pomeranje (pod pret- ventilator a, stavite komad kartona ispred hlad-
postavkom da su lezajevi osovine pumpe za vodu njaka, ukljuCite motor i pustite ga da radi na
ispravni) znaei da treba zameniti spojnicu venti la- praznom hodu sa povec'anim brojem obrtaja sve
i]
,
I
134
~ ~_--_-_·· ____________________________________~S~IS~T~E~M~Z~A~H~L~A~e~E~N~J~E
~
dok ne dostigne normalnu radnu temperaturu. instrumenta koji koriste profesionalni mehani-
Ako se ventilator ne ukljuCi u roku od nekoliko cari. Taj ureclaj je mala rucna pumpa koja se
minuta) znaCi da postoji neki kvar u elektricnom pricvrsti na hladnjak urnes to poklopca. Napunjen
kolu motora ventilatora. U tom slucaju iskljuCite sistem za hlaclenje pump a se sve dok se ne
motor i proverite motor ventilatora. Posto isklju- dostigne pritisak oznaeen na poklopcu hladnjaka,
Cite kablove e!ektromotora, spojite ventilator a zatim se posmatra da Ii sistem propusta.
direktno za akumulator automobila pomocu pro- Sistem za hlaclenje ispituje se na pritisak na
duznih kablova. Ako je motor ispravan, ventila- sledeCi naCin. Napomena: obavite ispitivanje
tor treba da se okrece. Aka se ne okrece, zame- kada je motor hladan.
nite motor. Ako ventilator radi, skinite prekidae
termostata i proverite ga taka 5tO cete kraj uroniti 1. Otvorite poklopac motora. Skinite poklopac
u kljucalu vodu. Ommetar iIi kontrolna lampa sa hladnjaka. Ispitivanje treba da se obavlja kada je
ugraclenom baterijom pokazace da Ii prekidae motor hladan i iskljucen. Budite obazrivi kada
fadi iIi ne. Aka je termostat ispravan, mazda skidate poklopac hladnjaka.
postoji problem u elektricnam kalu, releju venti-
latora iii osiguracu kola. Aka termostat ima sarno 2. Poglejte nivo teenosti za hladenje. Ona (reba
jednozilni provodnik i aka se prikljuCi za masu, da bude do predvidenog nivoa - 2-3 em ispod
ventilator bi trebalo da radi aka je celo elektricno gomje ivice otvora za nalivanje hladnjaka. Ako
kolo ispravno. Kod termostata sa dvozilnim nije, napunite hladnjak vodom do predviclenog
kablom, koristite produini kabl za spajanje. Ako nivoa.
se nista ne dogodi pas to ste premostili termostat,
proverite pomocu ommetra osigurac kao i celo 3. Namestite na otvor za nalivanje hladnjaka ure-
elektricno kola. Pogledajte u fabricki prirucnik da claj za ispitivanje sistema za hlaclenje na pritisak.
vidite gde se nalazi relej ve.ntilatora. On se nameSta isto kao i poklopac hladnjaka.
Pumpajte sve dok se dostigne pritisak oznaeen na
poklopcu hladnjaka.
propusta. N ajsigurniji i najefikasniji naein ispiti- 8. Ovaj ureclaj moie da se upotrebi i za ispitiva-
vanja sistema za hlaclenje na pritisak je koriscenje nje poklopca hladnjaka na pritisak. Poklopac
SISTEM ZA HLADENJE
hIadnjaka je konstruiran tako da se otvara pri 10. Pumpajte uredaj za merenje pritiska do odre-
odredenom pritisku. Poklopac moze da se ispita denog nivoa (ako vee nije na njemu).
pomocu adaptera na uredaju za ispitivanje priti-
ska prema prilozenim uputstvima.· Zamenite 11. Prove rite da Ii propusta oko vodene pumpe
poklopac ako se suvise brzo iii suvise sporo (pogledajte pokretne delove) i regulacionog ven-
otvara. tila grejaca. posto se na ovim delovima vidi da
propustaju sarnO kada su zagrejani. Isto tako.
9. Skinite uredaj za ispitivanje sa poklopca hIad- proverite komande grejaca unutar automobila da
njaka i po novo namestite uredaj na otvor za naIi- ne propustaju kod ventila.
vanje hIadnjaka. UkIjuCite motor i pustite ga da 12. Ako pronadete mesta koje propusta. odmah
radi 15-20 minuta da bi dostigao normainu radnu ga popravite. U protivnom, iskljuCite motor -
temperaturu. Ne iskljucujte motor. ispitivanje je zavrseno.
136
SISTEMZA HLAE>ENJE
6. Ukljucite motor da biste tecnost za hladenje Pogledajte odeljak "Provera sistema za hladenje«
izmesali i proverite da Ii je nivo odgovarajuCi. da biste znali kako to da uradite.
139
"
;aM.mIMem
SISTEM ZA HLA£>ENJE
1,
I
donje crevo hladnjaka. Sipajte sredstvo za ispira- gove hemikalije koja bi kasnije mogla da ima
nje (kupljeno u prodavnici auto-delova) u hlad- koroziono dejstvo. Ispiranje ponavljajte sve dok
njak. Koristite bastensko crevo da napunite hlad- voda ne bude bistra.
njak vodom do predvidenog nivoa. Taj nivo je
otprilike 2-3 em ispod ivice otvora za nalivanje 9. Zatvorite ispusnu slavinu iii ponovo prikljucite
hladnjaka. donje crevo hladnjaka. a zatim napunite hladnjak
mesavinom sveze vade i antifriza. VeCina proiz-
5. Vratite na svoje mesto poklopac hladnjaka. vodaca preporucuje mesavinu u razmeri 1: 1. Da
biste odredili zapreminu sistema za hladenje,
6. UkljuCite motor i pustite ga da radi onoliko pogledajte u prirucnik za vas automobil. Napo-
koliko je naznaceno u uputstvima datim uz hemi- mena: ovo je dobra prilika .da sperete crevom
kaliju za ispiranje, obicno oko 15 minuta. Pot- insekte i prljavstinu koji su se nakupili na rebrima
puna odvrnite komande grejaca; ova obezbeduje hladnjaka.
da rastvor ·za ispiranje prode kroz ceo sis tern i
opere i jezgro gretaca. 10. Vratite poklopac hladnjaka na svoje mesto.
8. Skinite poklopac sa hladnjaka a zatim isperite Ovaj postupak ukljucuje upotrebu pribora za ispi-
sistem vodom po drugi put da uklonite sve tra- ranje koji postaje sve popularniji kako medu ama-
i
'!
1
\
,,
l
140
I !¥I?,
. ,1'.-
SISTEM ZA HLA£)ENJE
.' --------------------~~:!....:!:!...!.!.!:=~
SISTEM ZA HLADENJE
5. Stavite usmerivac za vodu u otvor za nalivanje istem za hladenje koristi jedan od nekoliko
hladnjaka da bi usmeravao vodu kada pocne da
istice.
S pogonskih remena koji pokrecu delove kao sto
su alternator, kompresor klima-uredaja, pumpa
servo-upravljaca, kao i vazdusna pumpa uredaja
6. Okrenite dugme grejaea na tabli sa instrumen- za preCiscavanje izduvnih gasova. Remen na
tim a do kraja da biste bili sigurni da je i grejac sistemu za hladenje iii kais ventilatora pokrece
opran. Zatim ukljueite bastensko crevo i ispirajte sklop ventilatora i pumpe za vodu.
sistem za hladenje sve dok voda koja istice iz Prilikom ispitivanja remena ventilatora sistema
• hladnjaka ne postane bistra. za hladenje, treba proveriti dve stvari. Prvo treba
proveriti stanje remena. Ovo se fadi dok je remen
7. 1skljuCite vodu i skinite bastensko crevo sa T- jos uvek u automobilu (motor treba da je isklju- -
-komada - nemojte jos da vracate poklopac na T- cen). Ako je u losem stanju, zamenite gao Aka je
-komad. Takode skinite usmerivac sa otvora za u ispravnom stanju, sledece sto treba da proverite
nalivanje hladnjaka. jeste da Ii je pravilno zategnut. Suvise labav
remen ne moze da obezbedi odgovarajuce hlade-
8. Ulijte dovoljno antifriza u hladnjak da se nje pri malim brzinama kretanja. Suvise zategnut I)
napravi mesavina 1: 1 - na primer, 3 litra antifriza remen moze da optereti lezajeve u pumpi za
za sistem za hladenje je 6 Iitara. Posto se ulije vodu.
antifriz, bistra voda ce isteCi iz T-komada tako da ij
ce mdavina biti u razmeri 1: 1 kada se doda Napomena: skora svi poprecno postavljeni !,
predvidena kolieina. Podatak 0 zapremini sistema motori i neki poduzno postavljeni motori imaju
za hladenje nac; cete u prirucniku za vas auto- elektricni ventilator koji se ne pokrece remenom.
mobil. Medutim, pumpu za vodu na ovim motorima i "
'i
142
® ®
NajceSca osteccnja zbog cega treba zameniti remen: (1) ispucan, (2) natop!jen
uljcm. (3) uglacan, (4) pocepan i (5) odvajanje slojcv3.
143
-;,;.
I
I
SISTEM ZA HLAElENJE
0-_--.1.' /.
dalje pokrete remen, cesto isti koji pokrece i mesta, uljane mrlje, iskrzane ivice, izlizana
alternator. mesta, zaseke iii uglacane ivice. Aka pronadete
Zamena remena ventilatora nije tezak posao. bilo koje od ovih ostecenja, zamenite remen.
Mozda cete morati da skinete remen servo-uprav-
Ijaca iii kompresor klima-uredaja da biste dosli do 2. Na mnogim tipovima automobila, remen ven-
njega. Medutim, svaki uredaj koji pokrece pogon- tilatora u sistemu za hladenje pokrece i alterna-
ski remen moie se olabaviti i skinuti tako da on tor. Ako yam pogonski remeni na drugim delo-
moze da se skine. Jednostavno popustite vijke za virna onemogucavaju pristup, olabavite vijke za
pricvrsCivanje i podesavanje i povucite deo prema 'pricvr$Civanje i podesavanje bilo kojim kljucem iii
ventilatoru. Ovim ce se remen dovoJjno olabaviti ozubljenim kljllcem sa llmetkom.· Pocnite od
da moze da se skine. Ne zaboravite da zabelezite remena najblizeg hladnjakll, povucite dec koji je
u koji zleb kaisnika dolazi koji remmen da bi u pitanju prema ventilatoru i skinite remen(e).
posle mogli da ih vratite na svoje mesto. Proverite da na njima nema ostecenja navedenih
Remeni su abieno razliCitih veliCina i ne mogu u tacki 1. Zamenite ih po potrebi.
se zamenjivati. I
Remeni ventilatora, kao veCina delova izrad-
enih od gume, obicno' traju oko tri godine.
3. Olabavite vijak za pricvrsCivanje alternatora
(na dnu), kao i vijak za podesavanje (na vrhu). I
Remen na ventilatoru moiete da promenite na Gumite alternator prema ventilatoru i skinite
sledeCi naein: feruen ventilatora. Napomena: nemajte seCi
remen da biste ga skinuli aka yam nov za
zamenu
1. Habanje remena ventilatora najbolje se prime- nije pri ruei. Prilikom kupovine novih remena,
cuje ako se pogleda sa donje strane koja dodiruje proverite da Ii ste uzeli adgovarajucu veliCinu.
ileb kaisnika. Uvrnite remen i pogledajte da Napornena: na motorima na kojima se nalazi
nema opterecenja. Potralite naprsla iii krta jedan jedini vijugavi remen za pakretanje svih
144
SISTEM ZA HLADENJE
evovOdi hladnjaka i grejaea obicno imaju vek 4. Ako na prikljucku ima naslaga stvrdnutog
C trajanja od oka tTi godine. VeCina iskusnih cementa, zaptivaca iIi korozije, sastruzite ih ili
mehanicara preprucuje da se sva creva zamene skinite haTtijom za glacanje, a zatim obrisite.
145
----.--•... -"--~
STSTEM ZA HLAElENJE
,i
!
r.J
~"""~
~;;;::==~~
I
S: ,
I I
-i
< , I 1
\r! L
i·
i:iu!
!In
Cevovodi u sislemu za hladenje imaju fazlicite vrstc obujmica. Da biste zameniii izlizano, pohab::mo iii osteccno crevo (1),
Obujmice sa oprugom sc skid~ju klcsrima (gore). Obujmice sa istrljajtc prikljuckc h~rtijom za giacanje (2), slavite zaptivku (3) i
zavrtnjem (dole) skidaju 5e odvijacem. proveritc da Ii su obujmice cvrsto spojene (4).
146
I 5. Pokusajte da kupite iIi nabavite odgovarajuce mica treba da se nalazi na razdaljini od 2-3 em od
kraj a creva.
I crevo za vas tip automobila. NaznaCite tacno koje
crevo ielite. Po'. mogucstvu, ponesite staro da
biste ga uporedili sa novim. Ako je u pitanju 10. Ponovo napunite sistem za hladenje i vratite
donje crevo hladnjaka, bice yam potrebno iicano na svoje mesto poklopac hladnjaka. UkljuCite
armirano crevo. Ono je predvideno da izdrzi priti- motor i pustite ga da fadi 15-20 minuta dak ne
sak pumpe za vodu. U slucaju da ne moiete da dostigne radnu temperaturu. Proverite spojeve da
nabavite odgovarajuce crevo, kupite elasticno. ne propustaju. Ako je potrebno, ponovo priteg-
Ukoliko je i~te duiine i veliCine, elasticno crevo nite obujmice.
moze se koristiti umesto odgovarajuceg - origi-
nalnog.
®
0/ /
0
d'
C)
,- "I!
Ii· t
II
I Ii !II
I 1\\ ,
~ll I
I
i'~ I[.n~
Ii
\ ,!\11'II
\ c I i r r 1'1 I
J \ i J
I"
, Illl
,1'1
J ,
J '
I _________________________ --------------------------------------------------------~
Ii 147
i
J
1III.__________ _
1m
_._. _,.~ -_""'-1 I II.._UI:; 1'1\.1 c:,
.~
U prescku su prikllZllni dci(l\'i lcrmoStJlll, (1) okvir. (2) klip. (3) cilindllf od
voska, (4) gumena membrana. (5) Z3vojnll opruga. (6) seog!!.: vcn!iill. (7)
zaptivka venlila, (8) zaptivka. (9) obodna zllptivka i (10) pflruomc3.
Termostati su osetljivi na promenu temperature tecnosti ZJ hl;ldenje. Oni se
zlltvaraju da bi sprecili prolazJk tecnosti kroz hladnjak bua je motor hladan.
a otvarllju s!.: da bi propuStili tecnost da cirkulise kana je motor Z;1[!rej3IL
9. Spustite termostat u vodu pomocu komada 13. Stavite termostat na sediste u bloku motora.
zice i nastavite sa grejanjem. Ako se termostat Neki termostati imaju prirubnicu koja se mora
.,
,
suvise rano otvori, treba ga zameniti. staviti u poseban zleb. Na termostatu pise:
»napred«, »gore« i »prema hladnjaku«, Ovaj dec
10. Nastavite sa grejanjem sve dok voda ne termostata mora da se okrene prema hladnjaku.
dostigne 10°C iznad donje temperature predvid- Ako ne pogledate ove oznake, mogli biste da ga
ene za termostat. Trebalo bi potpuno da se naopacke postavite u kuCiste. Proverite da niste
otvori. Ako se ne otvori, treba ga zameniti. naCinili ovu gresku. Kada 'niste sigurni u koji
polozaj treba da postavite termostat, pazite da
11. Pre nego sto stavite nov termostat, ostruzite opruga i radni mehanizam ne budu okrenuti ka
staru zaptivku i sredstvo za zaptivanje sa nosece hladnjaku (iIi dole u motoru).
povrsine bloka motora. Upozoreuje: veCina ter-
mostata je slii'na i zato postoji mogucnost da 14. Kad god montirate nov termostat koristite
kupite i montirate termostat koji nije predviden za novu zaptivku. Ona se obicno prodaje sa termo-
149
SISTEM ZA HLABENJE
150
SISTEM ZA HLAtJENJ
Gore: delay] pumpe za vodu prikazani u'preseku 5U: (1) zaptivka, (2)
prcdnja caura, (3) nosac VentilalOra iii pagona. (4) .osovina. (5)
kuciSte. (6) zaptivcna prirubnica, (7) otYor za montaiu i (8) (urbina.
Pumpa omogucuje kruienje teenoSli za hladenje u motam. U sredini:
mnogi novi tipovi aulamobiJa nemaju zaptivke izmedu pumre za
vodu i mNora, a umcSl0 toga keristi se silikonsko sredstvo za
zaptiV3nje. Kada menjate pumpu za vocu, odlutite da Ii cete panovo
upotrebiti sillkonsko srcdstvo za zaptiv;mje iii zaptivku. Na dnu:
turbina vodene pumpe (9) usmerava tecnost za hladenje iz hladnjaka
ka motoru.
151
SISTEM ZA HLA£>ENJE
Ii
I
~~~~~~~~-----------------------------------------T
r-----------------------------------~®~5-------------~
I
CD
T®
,
i
~1
ad je pumpa za vodu neispravna, iz prostora za 1. Kada se motor ohladi, skinite poklopac blad-
Kmotor obieno se cuje kloparanje. Pregrejava- njaka; to ce olaksati ispustanje tecnasti za blade-
nje motora je moguce, ali pre nego sto do njega nje. Klestama odvrnite ispusnu slavinu u blizini
dade, obicno se primeti kako pumpa propusta. dna hladnjaka. Aka zelite, pan ova da upotrebite
Drugi znaci kvara su labavi i istroseni leiajevi. Da tecnast za hladenje, ispustite je u eistu posudu.
biste ova proverili, jednostavno iskljuCite motor, Kada je teenost za hladenje potpuno ispustena iz
a and a pokusajte da pokreeete ventilator napred- hladnjaka, zavrnite slavinu. Napomena: neki sta-
nazad. Svako pameranje izmedu ventilatora i riji tipovi automobila nemaju ispusnu slavinu na
pumpe za vadu pokazuje da su leiajevi izlizani i bladnjaku. Da biste ispustili tecnost iz takvog tipa
da pumpu treba zameniti. bladnjaka, moracete da skinete gornje crevo hlad-
njaka kako je opisano u postupku 3.
Zamena pumpe za vadu je posaa koji izgleda
tezi nego sto jeste. Sastoji se od skidanja ventila- 2 .. Zatim cete pomocu kljuca morati da skinete
tora, pogonskih remena i vijaka koji· pricvrscuju svi: pogonske remene. Detaljan opis ovog posla
pumpu za motor. To se radi na sledeCi naCin. nalazi se U odeljku »Zamena remena ventilatora«.
152
-------------------
!=
·1 ....."""""-~----.--. -
. ...".', Il"""""'~- SISTEM ZA HLAf)ENJE
ip,:;:.;'_----------~-------=:.=.:..::::!!!..!:=.!..===
,
,
@
/
/
o
3. Skinite sve cevovode spojene sa pumpom za tor za pumpu za vodu. Napomena: ako vas auto-
vodu. Moze da ih bude tIi: donje CIevo hladnjaka, mobil ima elektricniventilator, mOIacete da isk-
crevo grejaca i obilazno crevo. Sva creva treba da IjuCite elektricnu instalaciju. Na automobilima sa
obelezite da biste posle znali gde da ih vIatite. Na prednjim pogonom koji imaju poprecno postav-
I
. I
I
I
krajeve klestima da biste ih skinuli sa creva. Kada
sklonite obujmice, pokusajte da skinete creva sa
prikljucaka. Ovo moze da zahteva malo vise
5. Kljucem sa ozubljenjem i odgovarajuCim
umetkom skinite vijke koji pricvrscuju pumpu za
snage. Ako vam to ne pode za rukom, mOIacete vodu. Treba da ih ima cetiri do sedam.
j da ih isecete ostrirn nozern. U tom slucaju creva 6. Izvucite pumpu. Napomena: u retkim slucaje-
I se moraju zameniti. virna moze da bude potrebno da skinete hladnjak
da biste dosli do pumpe za vodu, odnosno da
I i
4. Kljucem skinite vijke koji pricvrscuju ventila- skinete masku, creva i nosace hladnjaka.
II 153
W~ t "'"
SISTEM ZA HLAf>ENJE
CD ® CD
IbJlI II
I
,I
155
--,
i
Ii
SISTEM ZA HLAE>ENJE 1
Zamena hladnjaka
AlaI i materijal
•• Posuda
Klesta
•• Odvijac
Antifriz
• Kljucevi • Voda
ada prilikom provere sistema za hladenje
Kotkrijete curenje iIi ostecenja na hladnjaku,
vreme je da ga popravite iIi zamenite novim.
Manja ostecenja- i curenje mogu najcesce da se
poprave uz minimalne troskove, ali veca ostece-
nja zahtevajuj vetu popravku iii kupovinu novog
hladnjaka. Stavljanje novog jezgra znati skidanje
spoljasnjih rezervoara sa starog hladnjaka i nji-
hovo .montiranje na novo jezgro. U mehanicar-
skoj radionici ce vas ovo kostati manje od kupo-
vine novag hladnjaka jer kupujete sarno novo Da biste skinuli hladnjak sa automobila sa prcdnjim pogonom
kod kojih je mOlor poprecno postavljcn, iskljuci!c ereva sa
jezgro i placate fad. MeCiutim, aka su rezervoari hladnjaka, zatim skinite ventilator i rnasku ventilatora. Skinite
neupotrebljivi, jedino sto vam preostaje jeste da prikljutke sa dodatne posude za h!adenje, bo i svc spojnice,
zamenite ceo hladnjak. Novi hladnjaci mogu da se poklopce i vijkc knji prievrstuju hladnjak za ram. Tada bi trcbalo
da sc izvadi iz automobila.
nab ave u radionicama za popravku hladnjaka,
156
SISTEM ZA HLADENJE
'I'
.I .
.I
Ii
1 !
157
SISTEM ZA HLADENJE
kad prodavaca automobila i u veCini prodavnica redom. Ponovo napunite sistem za hladenje sve-
autodelova. Polovni hladnjaci takode mogu da se zorn mesavinom antifriza i vade, zatim ukljuCite
nab ave po umerenim cenama na otpadu, ali motor i proverite da negde ne propusta. Aka
kupovina polovnog hladnjaka moze da bude hladnjak ima okvir za ventilator, ne zaboravite da
,rizicna posta se ne vidi koUka je OCllvan iZDutra. ga vratite na svoje mesta. Aka zaboravite, sma-
Ako se ipak resite da uzmete polovan hladnjak, njice se ucinak ventilatora sto moze dovesti do
obavezno trazite garanciju. pregrejavanja. Napomena: aka se hladnjak menja
Zamena hladnjaka nije teiak posao, pogotovu zato sto je star, trebala bi da pailjiva proverite
na automobilima sa prednjim pogonom koji imaju creva hladnjaka i grejaca, pogonske remene i
popreeno postavljen motor, posta na njima spojnicu ventilatora, kao i da zamenite sve de love
obieno nema okvira vent!latora koji treba skidati. koji nisu ispravni.
Popravka hladnjaka je vee nesto drugo. Ukoliko
nemate dosta iskustva sa lemljenjem gvoZda, tu
opravku najbolje prepustite radionici za opravku
hladnjaka. Na hladnjacima ad aluminijuma,
mesta koja propustaju ponekad se mogu popraviti
posebnim epoksidnim lepilom ukoliko su ostece-
nja mala, ali ako su ostecenja velika, jezgro treba
Grejaci
da se zameni.· Opravku hladnjaka ce najbolje
obaviti strucnjak koji moze da ispita hladntak na AlaI i malerijal
pritisak i da odredi njegovo pravo stanje. Sto se
tice zamene hladnjaka, to maiete da uradite sami • OsiguraCi
aka sleoite sledeea uputstva: • Regulacioni ventil grejaca
• Antifriz
1. Kada se motor ohladi, skinite poklopac i otvo-
rite ispusnu slavinu na hladnjaku da ispraznite • Voda
sistem za hladenje. • Krpe
158
ll~
_ ..~ i
Gn:janjc: (1) poklopac hladnjka, (1) ckspanzioni sud, (3) ventilator, (4)
hladnjak, (5) ventilatorski remen, (6) vod za rashladni fluid, (7) ispusna
s]avina, (8) donje crevo hladnjaka, (9) vodeni omotac, (10) creva grejaca,
(11) odvodna cev nn bloku matora, (12) motor ventila!ora grejaca, (13)
jezgro grejaca, (14) cep na bloku motora, (15) glava cilindra, (16)
termosfat, (17) gamje crevo hladnjaka i (18) pumpa za vodu,
To znac; da su kablovi jos spojeni. Na automobi- Curenje rashladnog fluida cesto predstavlja
lima sa vakuumskim komandama, pregledajte sva problem u sistemu za grejanje. Kao sto se kod
vakuumska creva kako u prostoru za motor, tako sistema za hladenje motora koriste ereva i spojevi
i ispod table sa instrumentima da biste se uverili koji ponekad propuStaju, isto se dogacla i u
da nema popucalih mesta iii labavih spojeva. sistemu za grejanje. Kadgod se ereva grejaca
Ako je motor ventilatora grejaca bucan, naj- pohabaju iii spojevi olabave, rashladni fluid euri
cesee je bolje da ga zamenite nego da pokusate da napolje. Smanjena koliCina rashladnog fluida
ga opravljate. S obzirom da je motor ventilatora negativno utice na grejanje. Odavanje top late
smesten u tesko pristupacnom prostoru, mozda bi grejaca maze da postane nestabilno, a moze da
bilo bolje da se obratite strucnjaku da to uradi. dade i do potpunog gubitka toplote. Stoga sva
Medutim, ako ventilator uopste ne radi, prove- ereva i spojevi treba da budu ispravni da bi i
rite prvo osigurac koji regulise rad njegovog grejac ispravno radio.
motora. Obicno se nalazi zajedno sa ostalim os i- Pre nego sto pocnete da proveravate sis tern za
guraCima ispod table sa instrumentima. Ukoliko grejanje, proverite da Ii je sistem za hladenje
je potrebno, zamenite ga odgovarajuCim pre nego (hladnjak) pun rashladnog f1uida. Ako u sistemu
sto pocnete ista da popravljate na sistemu. za hlaclenje postoji dodatna posuda za reeirkula-
159
~S!.::IS!.!T.!:Eo!!M~Z~A....!.H!!-L~A;fJ-;E~N~J~E=---_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-lli
r\,
ciju rashladnog fluida, proverite nivo tecnosti u
!
njoj i po potrebi je napunite do predvidenog
nivoa.
!,
Ako u sistemu za hladenje ne postoji dodatna
posuda za recirkulaciju rashladnog fluida, skinite
poklopac hladnjaka i po potrebi dodajte rashladni
fluid sve dok nivo ne bude bio 2-3 em ispod iviee
otvora za nalivanje_ VeCina proizvodaca preporu-
cuje da se tecnost za hladenje sastoji od mesa vine
antifriza i vade u razmeri 1: 1.
Upozorenje: nikada ne skidajte poklopac hlad-
njaka kada je sistem zagr-ejan. Taj poklapac, u
stvari, treba uvek obazrivo da skidate. Posta sistem
radi pod pritiskom, vruca teenast za hladenje maze
da iz/eti napolje i da vas opasno opeee aka nepaz- Aka je jezgro grejaca zapUSCrlO, to se ponekad moze popraviti
ispiranjem sistema Zll hiadenjc. Usmerivat vode (1) na O\voru za
ljivo skidate poklopac. Ako morate da otvorite nalivanje hladnjaka odvodi vodu koja je sluiila Zll ispirnnje (2).
poklopae dok je sistemzagrejan, upotrebite neko-
liko krpa da biste se zastitili_ Pritisak u hladnjaku
se smanjuje na dva nacina u zavisnosti od tip a
poklopea hladnjaka. Kod nekih tipova automo- konstruisan je tako da moie da se okrene do
bila na poklopeu hladnjaka nalazi se posebna zareza u smeru suprotnom kretanju kazaljki na
poluga iii dugme. Ako podignete polugu iIi pritis- satu_ Kada se pritisak smanji, pritisnite poklopae
nete dugme, pritisak u hladnjaku se smanjuje_ Na nadole i okrenite ga u smeru suprotnom kretanju
drugim tipovima automobila, poklopac hladnjaka kazaljki na satu da biste ga skinuli.
,i i,
, i
l;
Neki tipovi auto mobil a imaju regulaeioni ventil 3. Ako se sistemom upravlja preko kabla, prove-
grejaca pricvrseen za jedno od ereva grajaca rite da Ii je kabl dobro spojen sa klapnama.
(obicno dovodno). Pronadite taj ventil tako sto
cete pregledati ereva od jednog do drugog kraja. 4. Ako se klapne pokrecu vakuurnom, proverite
Aka je crevo grejaca vfuce sa jedne strane ovog zaptivenost cevovoda i opravite ih i zamenite sva
ventila, a sarno toplo (iii hladno) sa druge, kvar neispravna vakuumska creva. .
moze da bude na samoin ventilu, ukoliko nisu Ponekad sistem za grejanje sve vreme proiz-·
neispravni kabi iii vakuumski sistem. To eete vodi toplotu bez obzira u kom polozaju se nalaze
utvrditi na sledeCi naCin: komandne poluge. U tom slucaju, proverite rad
regulaeionog ventila grajaca kako je vee objas-
1. Ako grejae u vasem automobilu radi pomocu njeno. Ako je venti I zaglavljen u otvorenom polo-
kabla, zamolite nekoga da u automobilu pomera zaju, a komande za ventil rade, neka vam struc-
komandu za temperaturu ad najnize do najviik njak zameni venti!. Takode prover;te klapne.
161
1~ _ _ ...
SISTEM ZA HLADENJE
1
I
\
o
Ako se ne zatvaraju kako treba, toplota ce stalno budu opasni ukoliko niste dovoljno iskusni. Zbog
prodirati u kabinu. 105 jednom proverite toga veCina mehanicara-amatera prepusta posao
komande, naroCito da se klapne nisu izvitoperile oko klima-uredaja strucnjaeima. Medutim, pone-
iIi da se sarke nisu zaglavile. Ako ne moiete da sto moiete i sami da uradite. U te radove spadaju
zatvorite klapne kako treba, neka ih pogleda i provera pogonskog remena i spojniee kompre-
mehanicar. sora, kao i napunjenost sistema. Moiete i da
ponovo napunite klima-uredaj tako !ito cete sami
dodati rash)adno sredstvo u sistem.
Na sliei je prikazan tipican klima-uredaj na
Klima uredaj kome je pokazano koliko je komplikovan. Oa Ii
cete se upustati u nesto vise od oSflovnih provera
zavisi od nivoa vaseg znanja, a u izvesnoj meri i
,
,-,;
163
®
.,,,,,,,,,,,,,,,,, . ,,,,,,,,,,
["""""''''''''''''''''''''1
."" . ", . "",,,,,,,,,,,,,,,
•
~==.=============.~~.
! 165
I
~-
'O:i SISTEM ZA HLABENJE
namestite i kanticu sa strane tako da joj ventil ureelaj jos uvek nedovoljno napunjen, dodajte jos
bude pri vrhu. Ako bi kanticu okrenuli naopako; jednu kanticu freona. odnosno ponovite postupke
. freon bi mogao da uele u crevo za punjenje i da od 2 do 5. Ako je ureelaj patpuno prazan, mogu
osteti kompresor. da budu patrebne tri kantice freana, dok ee za
5. Usisavanje na strani niskog pritiska u uredaju delimicno ispraznjen ureelaj biti potrebno da
povlaCi freonovu paru kroz crevo za punjenje sve dodate sarno jednu iii dve kantice. Prestanite da
dok se kantica ne isprazni. To moze da potraje nalivate freon tim primetite da na· kontrolnom
nekaliko minuta. Kada se kantica isprazni, zatva- okcetu vise nema mehurica.
rite ventil i skinite creva za punjenje sa Sredera- 7. Posle punjenja, proverite rad ureelaja time sto
',log ventila. . eete proveriti temperaturu vazduha koji izlazi iz
6. Praverite panavo kontrolno okce iIi tempera- klima-ureelaja. Aka i dalje nije dovoljna hladan,
turu vazduha koju klima-ureelaj izduvava. Ako je moracete da se obratite strucnjaku.
I ,~
CD (
~-/F====DL~---+--c::!'
- - - - - - ~~;! l
--1--' I
---'-'I~
. I I
I
I I J
I
I I
I
.
I ,
'~
I
I
l'
~_!I__ :I I I
I I
I
I I
I
I
I I
Kada punite klima-uredaj, freon treba dodat! u usisno crevo pod niskim
pritiskom (J) ili u komprcsor (2). Ne pokusuvajte da prik!jutitc creVQ m
punjenje ni nll jcdan ad druga dva voda koji 5U vruci kad se dodirnu.
Osta!i delovi urectaja su kondenzator (3) koji se nalaz! ispred hladnjaka i
isparivac (4) koji je smdten ispod lable sa inslrurnenlima u Kubin! v(lziia.
166
I
SISTEM ZA
! .
!
!
i
I
I
DOVOD GORIVA
ob~irQm da eene gori~a. staloo, rastu, U opste:n trosieete vise goriva jer naglo ubrzanje automo-
S je mteresu da potrosn]a gonva bude sto ]e
moguce manja. Neki tipovi auto mobil a nikada ne
bila zahteva i veti dovod goriva u motor. Potros-
nja goriva raste i pri velikim brzinama. Medutim,
trose gorivo ekonomicno zbog konstrukcije koliko god ogranicenja brzine oa putevima bila
motor a iIi velike sopstvene tezinc. Ve~i motori nepopularna, Cinjenica je da veCina automobil-
imaju abieTIo i vecu potrosnju goriva od manjih, a skih motora radi mnogo efikasnije pri brzini od 80
ukoliko je automobil \eii. to je potrebna i veea nego 100 kilometara na sat.
snaga da ga pokrene. Sto je vise snage potrebno, Pretpostavicemo da je ree 0 benzinskom auto-
to je veea i potrosnja goriva. mobilskom motoru iako mnogi automobili trose i
N aGin voznje takode ima uticaja na potrosnju dizel gorivo. Pre svega, upoznacemo se sa OSTIav-
goriva. Aka imatc obicaj da })ostro~< startujete, nim delovima sistema za dovod goriva. To su:
Ii I
• I
167
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
1
i
Ii
I
I •
!
rezervoar za gorivo, cevovod goriva, pumpa za precizno, motor neee raditi iIi ee, u najboljern I I
gorivo, precistac za goriVQ, karburator iIi uhriz- slucaju, raditi slabo.
gaci goriva, preCistac za vazduh i usisni vod. Svrha sistema za dovod goriva je unosenJe !;!
smese benzin a i vazduha u odgovarajucoj sraz-
PogIedajte prilozene shematske prikaze razIiCi- meri u motor. Ta smesa se pretvara u finu maglu
:;~
168
... ~
Sistem sa posrednim ubrizgavonjem goriva; (1) clektncna pumpa za
gonyo, (2) linijski precislac goriv(l, (3) tclo !cpura karburatora i (4)
tlektronski moduL
dobra smesa vazduha i gariva treba da bude u smesom. Da bi se zadovoljili ovako razliCiti zah-
odnosu od oko 15: 1. odnosno 15 delova vazduha tevi i da bi se pastigao efikasan rad i ekonomicna
na 1 deo benzina. Taj odnos predstavlja u stvari potrosnja gariva, u karburatore se ugraduje slo-
tdinski odnos izmedu vazduha i benzina. zen sistem dizni, ventila, komandi i drugih ure-
Ako je mesavina siromasna. znaCi da proporci- daja.
onalno ima vise vazduha od benzina. Ovo utice na Dok gorivo, sa jedne strane, struji iz rezervaara
rad matcIa na vise natina: ubrzanje motcra je za gorivo kroz cevovod za gorivo) pumpu za
slabo, razvija se nesto visa temperatura od nor- gorivo i preeistae za gorivo do karburatora iIi
L maine, radi grubo na praznom bodu i ne radi ubrizgaca goriva, u sistem se sa druge strane
I dobra pri velikim brzinama. dovodi vazduh. Ovaj vazdub ulazi kroz kuCiste
i· Ako je smesa bogata, znati da proporcionalno precistaca za vazdub.
I. ima vise benzina. U tom slucaju motor trosi suvise KuCiste preCistaca za vazduh moze da ima
goriva, ima tendenciju da se gusi pri malim brzi- okrugli iii pravougaoni oblik, a smesteno je sa
nama i cesto iz izduvne cevi izlazi dim tamne boje. suprotne strane karburatora, iIi ilZ njega, iii uz
ImajuCi ovo objasnjenje u vidu, podsetimo se leptir karburatora. Na sistemima sa ubrizgava-
da je bladnom motoru (kada nije dostigao radnu njem goriva kroz vise otvoIa, abieno je smesten
temperamru) potrebna bogata smesa da bi radio ispred prostora za motar, a jedan veliki kanal
na zadovoljavajuCi naCin. Medutim, kada se spaja ga sa ilsisnim VOdOffi.
zagreje, motar moze da radi i sa nesto slabijom Ukupna kolicna vazduba koja ulazi u motor
169
.. SrSTEM-zADOVOD GORIVA
,,'i
"i
:i
~ij
r
®---I~
®
CD ' •.
, CD II
il
fi
~I @
!,
I,
II P'1
I
Tipiean sklap preCistuca Z<I v:lZduh: (1) fluvnk::l Zll pricvr~Civanje, (2)
pokJop~c, (3) Ui01...1k. (4) senlOr:.m tcmperaturu, (5) kuCistc, (6)
vakuumska membrana, (7) usisni otvor, (8) raptivka. (9) goli vijak. (10)
crevo za usisavanje toplog vazduha i (11) pn:tist;lc uredaja Za cirkulaciju
bcnzinskih i uljnih isparenja.
171
.•iI'.LII···Iill_...· ----------~--.
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
Napomena: ulje na pretistacu moze da znati da poklopac na mestu i da nije pritegao neki provod-
nesto nije u redu sa sistemom za cirkulaciju ben- nik iIi crevo iz prostora za motor. KuCiste preCi-
zinskih i uljnih isparenja. Videti odeljak "Cirkula- staca za vazduh ne bi smelo da ima zazora oko
cija benzinskih i uljnih isparenja« u poglavlju poklopca.
),Sistemi za preCiscavanje izduvnih gasova«.
---.. ~-~
SISTEM ZA DOVODGORIVA
ali zapamtite gde se nalaze (najbolje ce biti da ih 5. Kada su sve obujmice i creva skinuti (zap arn-
obeleiite). tite gde su se nalazili), podignite kuCiste preci-
staca za vazduh sa karburatora iIi leptira.
3. Ako skidate vakuumska creva, zatvorite kra-
jeve T-prikljuckom. avo ce spreCiti prodor prljav- 6. Kada zamenjujete kuCiste preCistaca za vaz-
stine iIi, ako morate da ukljuCite motor, neee doCi duh, ponovite postupke od 1 do 5 obrnutirn redo-
do gubitka vakuuma. sledorn. Prove rite da Ii su spojevi sigurni.
I
!
1
173
-~------ "----"~
t
i
i
'~ ,
I :
I'
f :
i .
! ,
1'
! ,
!
-1
.
"
!, ,
®
( . -2) mehanicka pum pa za gariva, (3)
' rczcrvoara
I) cevovod lZ . za... pre tistac
gonYo,
(4) limJsb :> karburator. , .
t . I. (')
. '"'' 0
d vod gonva.
. karburalOra.
preCistatu kOla po kazuje pravac 51mJ
175
---~--------- -
I
I
1
I,
'".'"
176
Ako je potrebno, zaustavite curenje tako sto cete cak,. Koristite otvoreni kljuc da biste pridrzali
pritegnuti preCistac iIi obujrnicu na creVll. vecu navrtku na karburatoru da se ne bi okretala i'
eventualno ostetila cevovod za gorivo dok rasece-
8. Vratite kuCiste preCistaca za gorivo na mesta. nim kljucem popustate manju navrtku na kraju
cevovoda za gorivo.
i ---0
~ o
~
(/ /
________ I,I
,
............ ;
i
f f
(I) navrtka preCistaca, (2) zaptivke, (3) preCistac, (4) opruga i (5)
karburator.
177
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
Zamena precistaca kod sistema za ubrizgavanje tako da ce se nekoliko sati posta ste iskljuci!i motor
goriva unutrasnji pritisak davoljno smanjiti da preCistac ,
£
maze bezbedno da se zameni.
Na vozilima sa ubrizgavanjem goriva, linijski pre-
Cistac iIi preCistac koji se navrce abieno se nalaze PreCistac se zamenjuje na sledeCi naCin.: i
ispod automobila u blizini rezervoara za gorivo. 1. -Aka se pretistat nalazi ispad zadnjeg dela ;1
Tacna mesta bice naznaceno u prirucniku za vas
aut am obi!.
automobila, blakirajte prednje taekaYe, podig-
nite automobil i poduprite ga postoljima. Izu-
zetno je vaino da blokirate prednje toekoYe, zato
I
!
I
Upozorenje: sistemi za ubrizgavanje goriva naj- sto rucna kocnica na veCini vozila blokira sarno
ceSce su pod visokim pritiskom. Ne pokusavajte da zadnje toekoYe, tako da aha ne moie da drii
odvreete iii skidate preCistac sve dok se pritisak u automobil kada se odigne ad zemlje. Kod yozila
cevovodu za gorivo i preCistacu ne smanji. Da biste sa prednjim pogo nom, stavite menjae u brzinu iIi
smanjili pritisak, postupite prema fabrickim iii u poloiaj za parkiranje.
ovde datim uputstvima. Najjednostavniji naCin je
da automobil ostavite da se preko noCi »odmori«. 2. Odvrnite poklopac na rezervoaru za gorivo da
Pritisak u sistemu se tokom vremena smanjuje, biste odstranili eyentualni pritisak u njemu.
i
~
I
:ll
1
-.
r
+
Na vozilima sa sistemom za ubrizgavanje goriva, potrebno je smanjiti
pritisak u cevovodu za gorivo pre nego sto zamenite pretlslaC,. Ako.
vozilo irna sarno jedan kab!oyski prikljucak (I) na ubrizgatu, skinite gu Aka vozi!o ima dvu kab!ovskn prikljucka za ubrizgac, spojite jetlan nn
j spojite pomocu produtnog bb!a (2) sa pozitivnim po!om akumulatora musu, a drugi spojite za akumuiator kako biste ubrizgac napoiiJi
ako 10 sekundi kako bi 5e ubrizguc (3) napojio elek(ri~nom energijom. eleklricnom energijom.
) 1
i I
178
1_1
~;;;_,~;_;_'
p=p
! ..... _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _;;;SI:.:=S..:..;TE::;M.:.:...=Z'-'A-=O:.;:O:...:V-=Oc.:O-::G::..:O:..:.R.:..:.IV..:..;....:A
<
,
, -
179
- -.,"~"'"-~'-----~--'---
•• Sredstvo
Osigurac
za zaptivanje
Vizuelna provera
• Hemikalije za ciscenje Kod vizuelne provere sistema za dovod goriva
potrebno je da se podvucete ispod automobila te
stoga pripremite odgovarajucu odecu i zastitne
umpa za gorivo je ureoaj koji usisava gorivo iz
P rezervoara za gorivo kroz cevovod za gorivo naocare.
do karburatora iii ubrizgaca goriva u motor. U 1. Pocevsi ad rezervoara za gorivo, pronadite
osnovi postoje dye vrste pumpi za gorivo - meha- cevovod za gorivo ispred rezervoara. Ovo je vod
, nicka i elektricna. . koji vodi do pumpe za gorivo. , £.
"'.1.
i·',
2. Proverite da nema znakova curenja goriva na
Mehanicka pumpa za gorivo spoju cevovoda i rezervoara ia gorivo. Rasecenim
.,. kljucem odgovarajuce veliCine pritegnite navrtku
i.
Mehanicka pumpa za gorivo maze se nati na na cevovodu za gorivo da biste zaustavili curenje.
vetini motora sa karburatorom. Obicno je sme-
st~na na bloku motora u blizini prednjeg del a 3. Osvetiite baterijskom lampom cev za dovod
motora. Ako ne znate kako da pronadete pumpu goriva u pravcu prednjeg del a automobila da biste
za gorivo, jednostavno pratite cevovod za gorivo proverili da negde ne curi gorivo. Ako sumnjate
koji vodi ad karburatora do pumpe za gorivo. da neki spojevi propustaju, zategnite odgovaraju-
Mehanicka pumpa za gorivo naziva se jos i tim rasecenim kljucem navrtke koje ih spajaju.
membranska pumpa, zato ,to
je u njoj smoStena
membrana koja se aktivira pomocll bregaste oso- 4. Ako cevovod za gorivo propusta usled koro-
vine matora. Kako se tokom rada motora brega- zije iii trenja 0 neki dec automobila, mora se
sta osovina okrece, osovina iii aktivirajuca poluga zameniti. Cevovod za gorivo maze se nabaviti u
..1:
180
SISTEM ZA DaVOD GORIVA
'I
i _I
®----I.;;J;..;=;..-
181
1 j
..,~----
SISTEM ZA DOVOD GORIVA l
\\ i'
1!
mesta koja propustaju i po potrebi zamenili cevo- 4. Spojite gumeno crevo odgovarajuce duzine i i
vade za gorivo, mozete da pristupite ispitivanju precnika sa krajem skinute cevi za dovod goriva.
pumpe za gorivo.
5. Stavite drugi kraj gumenog creva U odgovara- \
Ispitivanje protoka (odnosi se sarno na
jucu posudu ad aka 2 litra sa podeocima (men- i
zuru).
mehanicku pumpu za gorivo)
6. Pustite motor da radi tacno 15 sekundi pusta-
i 1
Ovo ispitivanje treba da utvrdi da Ii je pumpa za juCi za to vreme gorivo da istice u posudu. " '
gorivo sposobna da u svakom trenutku isporuCi I, ,
odgovarajucu koliCinu goriva u karburator. Kapa- 7. Izmerite koliCinu goriva u posudi i pamnozite
citet pum]ie se ispituje na sledeCi naCin: je sa 4. Iznos ce pokazati koliCinu goriva koju
pumpa moze da isporucu za 1 minut.
1. Skinite kuCiste precistaca za vazduh na osnovu
uputstava iz odeljka »Odrzavanje precistaca za 8. Proverite u prirucniku za vas automobil pred-
vazduh«. videni protok pumpe za gorivo i uparedite dobi-
jeni rezuttat. Ako se kapacitet nalazi u granicama
2. Odgovarajucim kljucem skinite cev za dovod predvidenim u speeifikaeiji, ponovo prikljucite
goriva sa karburatora. Na nekim tipovima karbu- sekundarni visokonaponski kabl indukeionog
ratora moraeete drugim kljucem da pridrzite kalema i predite na ispitivanje pritiska pumpe za
navrtku kuCista precistaca da se ne bi olabavila. gorivo. Aka kapacitet nije u skladu sa specifikaci-
jama, uradite sledeee:
3. Skinite sekundarni visokonaponski vod induk-
cionog kalema sa sredisnjeg dela poklopca raz- A. Kljucem odgovarajuee velicine po novo spojite
vodnika paljenja i uzemljite ga tako sto eete ga cevovod za gorivo sa karburatorom.
pomocu produznog kabla spojiti sa metalnim B. Iskljutite cevovod za gorivo sa pumpe za
delom motora. Kod nekih tipova razvodriika gorivo koji vodi ka rezervoaru zn gorivo.
paljenja potrebno je iskljuCiti kabl za sveCicu sa C. Spojite jedan kraj gumenog ere va sa slobod-
poklopca razvodnika paljenja. Upozorenje: nim prikljuekom na pumpi za gorivo.
nikada ne spajajte kabl sa karburatorom iii neizo- D. Stavite drugi kraj gumenog creva u posudu sa
lavani vijak preCistaca za vazduh. Time ne sama bcnzinom zapremine od oko 2 litra.
sto ne biste izvrsili bezbedno uzemljenje, vee biste E. Ponovite ispitivanje kapaciteta prema postu-
mogli da izazovete i varnicenje. peima datim u tackama 6-8. Ako usisana koliClna
goriva iz posude odgovara naved~noj koliCini u
prirucniku za odrzavanje, znaci da Je mozda cevo-
vod izmedu rezervoara za gorivo i pumpe za-
pusen.
182
01...;111..1.' ____ y_ .... __ .............
!
! ,
--
-----L
cima opisanim u tackama 2-8. Ako kapacitet i Ispitivanje pritiska (mehanieke i elektriene
dalje ne odgovara vrednosti iz prirucnika, pumpu pump e)
za gorivo treba zameniti. Medutim, ako je kapaci-
tet u skladu sa preporucenom vrednoscu, priklju- Nizak pritisak iz pumpe za gorivo moze da prou-
Cite ponovo kabl na razvodniku paljenja i predite zrokuje siromasnu smesu u karburatoru iii nedo-
na ispitivanje pritiska. voljno napajanje motora gorivom. Za efikasan
183
SISTEM ZA DOVOD GORIVA I
1
I
izmedu ulaznog atvora karburatora i cevovoda za 1
gorivo. !
184
vi';;' I l:.nl "'"' _ _ ... _ .... _ _ _ ~.",.....
5. Uporedite staru i novu pumpu za gorivo. ulja. Medutim, ako je vozilo snabdeveno takvim
Moida eete morati da montirate prikljucke cevo- prekidaeem, bice potrebno izvesno vreme da
voda za gorivo sa stare pumpe na nOVu. U tom motor radi na praznom hodu da pritisak ulja
slucaju, kljucem odvrnite stare prikljucke i monti- dovoljno poraste, tako da za to vreme nece doc;
rajte ih na novu pumpu. Proverite da Ii su prik- do strujanja goriva.
Ijuccl okrenuti u istoro pravcu u kojem su bili na Ako imate automobil sa elektricnom pumpam
st,uoj pumpi za gorivo. Ovo ce yam olaksati za gorivo, a sumnjate da nije ispravna, llcinite
ponovno spajanje cevi za dovod goriva. sledece:
I
I ,
I
6. Nanesite sredstvo za zaptivanje sa obe strane
nOve zaptivke koja se dobija zajedno sa novom
1. Proverite osigurac koji stiti elektricno kolo
pumpe za gorivo. VeCina elektrienih pumpi ima
l pump om za gorivo i namestite zaptivku na odgo- ovakav osigurac. On je obieno smesten u kutiji sa
varaju~e mesto na povrsini gde se montira pump a
,
1
za gonvo.
osiguracima ispod instrument-table; tacno mesta
naznaeeno je u prirucniku za vas automobi1. Vizu-
elna provera ce yam pokazati da Ii je osigurac
7. Postavite novu pumpu za gorivo na odgov.ara- pregoreo. Aka je pregoreo, zamenite ga novim
juee mesto na motaru. Napomena: ako se pumpa iste jaCine.
za gorivo aktivira pomocu pOluge, proverite da Ii
je poluga na svom mestu i da Ii je propisno 2. Pronadite elektricnu pumpu za gorivo. Obieno
smestena u pumpi za gorivo. Mozda ce biti se nalazi blizu rezervoara za gorivo. Pronadite je
potrebno da kleStima driite pOlugu dok postav- prateCi cevovod za gorivo od karburatora do
Ijate pumpu za gorivo. rezervoara za gorivo. Na pumpi za gorivo naiazi
se davodni i odvodni prikljucak, kao i elektricni
8. PonoVo montirajte vijke za pricvrscivanje prikljucak.
pumpe za goriva i pritegnite ih dobro kljueem.
3. Prove rite prvo voltmetrom da Ii se pumpa za
9. Panovo spojite cevovod za gorivo sa pumpom gorivo napaja elektricnom energijam. Posta
za gorivo. Pritegnite navrtke cevovoda pomocu ukljuCite glavni prekidae, spojite provodnik za
dva kljuea kako je opisano u tacki 1. uzemljenje voltmetra (ern a iica) za pogodnu
masu na ramu automobila. Dodirnite pozitivnim
10. Ukljucite motor i proverite da Ii gorivo curio provodnikom voltmetra (crvena iica) eJektricni
U slueaju da curi, pritegnite spojeve. prikljucak na elektrienoj pumpi za gorivo. Tre-
balo bi da oeitate napon od 12 volti na voltmetru.
11. Mantirajte kuCiste precistaca za vazduh.
4. Ako dobijete ovaj napon, a pump a ne radi,
zamenite je. Ako ne dobijete tacan napon, kvar
Elektrlcne pumpe za gorivo se nalazi negde izmedu elektricnog prikljueka
pumpe za gorivo i glavnog prekidaea. U tom
Mnagi tipavi evropskih vozila sa karburatorom i slucaju bi mozda najbolje bilo da se obratite strue-
veCina americkih iii evropskih automobila sa njaku.
sistemom za ubrizgavanje gariva kariste elek-
tricnu pumpu za gorivo. Nasuprot mehanickaj 5. IskljuCite glavni prekidac.
pumpi za gorivo za ciji je rad neophodan i rad Ako zakljueite da je elektricnu pumpu za
motora, elektricna pumpa za gorivo zapocinje sa gorivo potrebno zameniti, nabavite novu koja ce
radom istog trenutka kada se okrene kontakt- odgovarati vasem automobilu, odnosno zadovo-
kljuc. Stoga bi elektricna pumpa, u slueaju da bilo Ijavati minimalne zahteve u pogledu pritiska i
! kakva prlj avstina prodre u iglieasti ventil karbura- kapaciteta. Ako yam u vezi s tim nesto nije jasno,
I tora, mogla da poplavi motor gorivom iii cak da posavetujte se sa prodavcem u radnji autodelova.
usisa celokupnu koliCinu goriva iz r.ezervdara, ako
se glavni prekidac astavi ukljucen neko vreme.
Na nekim tipovima automobila sa elektricnom Zamena elektricne pumpeza gorivo
pumpom za gorivo ova opasnost je otklonjena
pomoeu prekidaca koji iSkljucuje pumpu za Elektricna pump a za gorivo zamenjuje se na sle-
gorivo sve dok motor ne stvori dovoljan pritisak deCi naCin:
185
l
'm
(1) dovod gOrin, (Z)'bdvod u karburator, (3) pumpa 1:a gonYo, (4)
zaptivka, (5) odstojnik, (6) zlIpdvka odstojnika i (7) vijak za
pricvrsCivanje.
,
1. Ukoliko se pumpa nalazi ispod automobila, 3. Kljueem odgovarajuce veliCine izvucite elek-
blokirajte prednje toekove, podignite zadnji dec triene prikljueke iz elektriene pumpe za gorivo.
automobila i poduprite ga sigurnosnim posto- Obelezite provodnike da biste ih lakse povezal; sa
Ijima. Na automobilima sa prednjim pogonom, novom pumpom.
stavite menjae u brzinu iii u polozaj za parkiranje.
.......----------- ~1
ih obelezite da biste ih lakse spojili sa novorn 7. Montirajte novu purnpu pricvrstite kljucern
purnporn. vijke.
5 .. Kljucern odgovarajuce veliCine skinite vijke za 8. Po novo spojite cevi za dovod goriva.
pricvrsCivanje purnpe za gorivo. lrna ih dva do
cetiri u zavisnosti od tip a purnpe. Y. Ponovo povezite elektricne prikljucke.
6. Uporedite novu elektricnu purnpu za gorivo sa 10. Spojite prikljucak za uzernljenje sa akurnula-
starorn. Ako je potrebno, upotrebite prikljucak torom.
za cevovod za gorivo sa stare pumpe za novu.
I iI
,.
Tlpieni delovi elcktricnc pumpc za gorivo: (1) pretistat. (2)
CD pumpa, (3) odvodna cey, (4) kOn!rolnik, (5) p!ovak kontrolnika.
(6) nepovratni venti!, (7) prikljucak i (8) prikljucak za
uzemljenje.
187
SISTEM ZA DOVOD GORIVA I"
11. Ukljucite motor i proverite da Ii gorivo curio
rI
Popravite ako treba.
Podesavanja
(;iscenje sistema za dovod goriva karburatora I
I
Zaprljan sistemza dovod goriva moze da izazove
usporen rad motora, otkazivanje sveGica i prete- Alat i materijal
rano zagadenje okoline. Aditivi su sredstva koja
sedodaju benzinu da bi se eliminisali zagadivaci • Klinovi za tockove
koji usled oksidaeije benzina stvaraju' gumaste • Kljui'evi ,
naslage. Medutim, aditivi ne mogu uvek da • T-prikljucci t
I
uklone ove zagadivace, posebno kod vozila koja • Tahometar
se koriste u gradskoj voznji sa dosta zaustavljanja. • Odvijac
Takva vozila zahtevaju dodatna sredstva za Cisce- • Ulozak precistaca za vazduh
nje koja treba staviti u rezervoar za gorivo svakih
nekoliko meseci. Vecina ovih hemikalija uliva se
direktno u skoro potpuno napunjen rezervoar. arbunitar je jedan od najvaznijih del ova
Kod vozila sa dizel-gorivom dodaju se bioeidi u
rezervoar sa gorivom koji sprecavaju razvoj algi.
Ksistema za dovod goriva. Njegov zadatak je da
malu kolicinu benzina automatski rasprsi i mesa
Alge mogu da se razviju u rezervoaru ukoliko je sa velikom kolicinom vazduha. Kada ude u
zag aden vodom i mogu da zapuse davac i filter motor, ova veoma zapaljiva smesa pali se pomocu
pumpe za gorivo. Upozorenje: ovi rastvori su svetiea i razvija energiju koja pokrece automobiI.
veoma zapa/jivi i otrovni. Budite veoma obazrivi Karburator se sastoji od tri osnovna dela: difu-
prilikom rukovanja i skladistenja. zora (grla) kroz koji struji vazduh iz precistaca za
Trudite se da vam rezervoar za gorlvo uvek vazduh; leptira za vazduh (»coka«) koji se otvara i
bude napunjen. Vazdusni prostor u rezervoaru zatvara Cime se padesava protok vazduha kroz
formira vodenu paru koja maze da izazove koro- difuzor i rasprsivaca kroz koji se benzin usisava u
ziju unutrasnjosti rezervoara za gorivo. Korozi-
one naslage na dOll rezervoara mogu da prodru u
difuzor. Leptir za vazduh se nalazi na gornjem ti.
delu karburatora i ne treba ga mesali sa leptirom
motor ako dopustite da se rezervoar skoro pot- karburatora. Podesavanjem otvora leptira karbu-
puno isprazni. ratora regulise se koliCina smese vazduha i goriva
Postoje hemikalije koje se ulivaju direktna u koja odl;;zi u cilindre motora time se postize l I
karburator u slucajevima kada je sistem za dovod promena broja abrtaja i snage motora.
goriva veoma zapusen. Medutim, neki od ovih Ako je leptir karburatora potpuno zatvoren,
proizvoda vise stete nego sto pomazu i mogu da motor ne moze da radi. Potpuno zatvaranje spre-
ostete sveCice. cava poluzni mehanizam smesten sa spoljasnje
Ako vas automobil ima kataliticki konvertor, strane karburatora. Ovaj poluzni mehanizam
proverite da li praizvod koji nameravate da upa- regulise se pomocu zavrtnja za podesavanje praz-
trebite nece da unisti katalizator. Ukolika niste nog hoda. Okretanjem ovog zavrtnja (u praveu
sigurni, pitajte strucnjaka i pre upotrebe dobra kretanja kazaljki na satu) povecava se brzina
proverite uputstva data na ambalazi. praznog hoda motora. Odvrtanjem ovog zavrlnja
(u smeru supratnom kretanju kazaljki na satu),
smanjuje se brzina praznog hoda motora. Podesa-
vanjem ovog zavrtnja jednostavno se regulise
polozaj leptira karburatora i ne treba ga meSati sa
zavrtnjem za podesavanje smeSe praznog hoda.
Napomena: neki tipovi karburatora opremljeni su
mehanizmom za upravljanje leptirima. Ovaj ure-
daj radi kao dec poluznog sistema na karburatoru
i koristi se prilikom padesavanja praznog hoda
molora. Mnogi novi tipovi vozila sa elektronskim
komandama imaju regulaciju praznog hoda
pomocu kompjutera. Posta kompjuter automat-
188
E
s VA
ski odrzava prazan hod u okviru predvidenih gra- motora, Napomena: na veCini najnovijih tipova
niea, podesavanje praznog hoda nije moguce, automobila zavrtnji za podeSavanje smeSe praz-
U zavisnosti od veliCine karburatora postoje nog hoda su iii zatvoreni iii se mogu veoma malo.
jedan iii dva zavrtnja za podeSavanje smese praz- podesavati, Smesa praznog hod a odredena je
nog hoda koji su smesteni pri dnu, Zavrtanj praz- fabrieki i ne bi trebalo da zahteva podesavanje
nog hod a je jednostavan ventil koji podesava osim u slueajevima kada se karburator remontuje
koliCinu benzina koji se meSa sa vazduhom dok iii montira na drugi motoL Mnogim ovakvim
protice kroz karburator pri malom broju obrtaja tipovima karburatora potreban je poseban postu-
motora, Ako se zavrtanj za podesavanje smeSe pak »obogaCivanja« da hi se izvrsilo pravilno
praznog hoda okrene u praveu kretanja kazaljki podesavanje smeSe praznog hoda, Posto mehani-
na satu, koliCina benzina se smanjuje i smesa cari-amateri obicno nemaju uredaj za »obogaCiva-
vazduha' i goriva postaje »siromasna«. Kada se nje«,ovaj postupak treba prepustiti strucnjaku,
ovaj zavrtanj okrene u smern suprotnom kretanju Karburator treba da se podesi u sledeCim sluca-
kazaljki na satu, protok benzin a se povecava i jevima:
smesa vazduha i goriva postaje »bogata«. Ako je broj obrtaja na praznom hodu podesen
Ovakvo podesavanje u sustini otklanja dye suvise nisko, motor ce da se gusi dok automobil
manje neugodnosti tokom voznje, Medutim, one usporava da bi stao iii kada se menjae ubaci u
predstavlja i vazan dec podesavanja kompletnog brzinu,
189
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
7
Ako je broj obrtaja na praznom hodu podesen dok je kuCiste preCistaca za vazduh skinuto, a
sllvise visoko, motor ce imati tendenciju da finalno podesavanje obaviti kada je montirano.
nastavi sa radom i kada je sistem ~za paljenje
iskljueen.
Motor koji fadi sa sllvise siromasnom smesom Podesavanje zavrlnja praznog hoda
na praznom hodu moze priIikom ubrzanja da
»okleva« iIi da radi grubo. Ako vas karburator ima zavrtanj za podesavanje
Suvise bogata smesa na praznom hodu pro- praznog hoda, podesavanje se vrsi na sledeCi
uzrokuje preteranu potrosnju goriva i veliku koli- naein:
Ginu izduvnih gasova.
Nepravilan rad motora, prouzrokovan neodgo- 1. Podignite ruenu kocnicu i blokirajte tockove
varajuCim podesavanjem na praznom hodu, moze klinovima.
se lako ispraviti na osnovu sledeCih uputstava. Pre
nego sto pocnete da podeSavate motor, obavezno 2. UkljuCite motor i pustite ga da radi sve dok ne
pogledajte sva obavestenj-a na ploCicama i nalep- postigne radnu temperaturu.
nicama ispod poklopca motora. Proizvodaceva
uputstva bite vam od pomoCi stoga sto sadde 3. IskljuCite motor i skinile kuCiste preCistaea za
posebne podatke u vezi sa odriavanjem vaseg vazduh na osnovu uputstava iz odeljka "Odriava-
automobila. nje preCistaca za vazduh«. Napomena: ukoliko sa
kuCista preCistaea skidate vakuumske cevi, oba-
vezno ih zacepite. Za to moie da se upotrebi T-
Podesavanje praznog hoda prikljueak. Ako se vakuumski cevovod ostavi
otvoren, to maze negativno da utite na po des ava-
Zavisno od tip a automobila koji imate, prazan nje praznog hoda motora.
hod se podesava iIi pomocu zavrtnja za podesava-
nje praznog hoda iIi pomocu solenoida i zavrtnja 4. PrikljuCite za motor tahometar koji meri broj
za prazan hod. Ako niste sigumi na koji naCin se obrtaja u minutu. Taj instrument ima dva provod-
podesava prazan hod vaseg automobila, pogle- nika, crveni i crni. Spojite crni provodnik za bilo
dajte prirucnik iIi nalepnicu sa uputstvima 0 pode- koji metalni deo motora kao sto je glava vijka iIi
savanju u prostoru za motor. Isto tako proverite nosae da biste uzemljili tahometar. Spojite crveni
koliki treba da bude broj obrtaja na praznom provodnik za indukcioni kalem (bobinu) na pri-
hodu i da Ii podesavanja treba izvrsiti kada je marnom prikljueku koji vodi do razvodnika pa-
menjac u brzini, poloiaju za parkiranje iIi neutral- ljenja.
nom poloZaju, kao i koje elektricne uredaje treba I
ukljueiti iIi iskljuCiti. Snaga motora se koristi i za 5. UkljuCite motor. ~
pokretanje ovih uredaja, pa njihovo koristenje
opterecuje rad motora. 6. Podesite menjae i sYe ostale uredaje prema
Stavljanje automatskog menjaea u brzjnu, na instrukeijama za podesavanje sa plocice iIi nalep-
nice, odnosno prema uputstvima iz priiucnika za
primer, oduzima snagu motoru i smanjuje broj
obrtaja na praznom hodu. Isto tako, ukljucivanje vas automobil.
klima-uredaja iIi drugih uredaja povecava optere-
cenje motora. Ovakva opteretenja moraju da se 7. Ocitajle rezultat na tahometru i upotrebite ga
uzmu u obzir kada se vrsi podesavanje praznog sa preporucenim brojem obrtaja. Ako je
hoda motora. Mnogi novi tipovi automobila potrebno podesavanje, postupite prema uputstvu
imaju pose ban solenoid, odnosno pokretae leptira iz tacke 8. U suprotnom, predite na po stupak dat
karburatora koji treba da poveca brzinu praznog u tacki 9.
hoda motora kada je klima-uredaj ukljueen. Taj
pokretae se podesava posebno da bi se obezbedilo 8. Okrenite odvijacem zavrtanj za podesavanje
povecanje od 50-100 obrtaja u minutu. praznog hoda u praveu kretanja kazaljki na satu
da biste povecali broj obrtaja iIi suprotno ad
Posto na veCini tipova automobila kuCiste pre- pravea kretanja kazaljki na satu da biste smanjili
cistaea za vazduh zaklanja pogled na poluini broj obrtaja. Videoete da okretanje zavrtnja za 11
mehanizam i zavrtnje za podesavanje, treba ga 4 kruga u bilo kom pravcu obicno uskJaduje pra-
skin uti. Najbolje je pocetna podesavanja izvrsiti zan bod sa datim tehniekim podacima.
190
1
'='':\'''~
~~.~_'··~_'_·__~----------------------------------~'S~IS~T~E~M~Z~A~D~O~V~O~D~G~O~R~IV~A
,
-i ~
9. IskljuCite motor.
4, Spojile tahometaT koji meri broj obrtaja sa Zavnnji za pode~avanje smde praznog hoda (1) mogu da se okrecu u
motorom. Instrument ima dva provodnika - smeru kretanja kazaljld na satu iii u suprotnom smeru kako bi odnos
vazduha i goriva bi.o siromasniji jJj bogatiji. Zavflanj za poodavanje
crveni i crni: Spojite crni provodnik za neki praznog hoda (2) se najazi na po!u2:nom mehanizmu Jeptira za gas (3)
metalni dec motora kao sto je glava vijka iIi nosac i povecava-ili smanjuje brzinu motora. Medutim, na vecini nOllijih
da bisle uzemljili tahometar. Spojite crveni pro- tipova karburatora, ovi ziwrtnji su zaptiveni ili imaju poklopce koji
sprccavaju Hi ogranicavaju poddavanje.
vodnik sa indukcionim kalemom (bobinom) na
191
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
l
(I
!
I
j
1
i
'i
'.I I
1
primarnom prikljueku koji vodi do razvodnika 10. Obtajte broj obrtaja na tahametru. Aka je
paljenja. ocitana vrednost ista kao i predvidena, nije
potrebno podesavanje. U suprotnom, okreCite
5. Ukljueite motor. odvijacem zavrtanj za podeSavanje praznog hoda
sve dok se na tahometru ne ocita predvideni broj
6. Podesite menjae i sve ostale uredaje prema obrtaja. m
instrukcijama sa plociee iIi' nalepnice, odnosno I
prema uputstvima iz prirucnika za vas automobiL 1 L Ponovo spojite provodnik solenoida.
I
12. Pritisnite papuCieu za gas iIi pakreniteJ'ukom ~.
7. OCitajte rezultat na tahometru i uporedite ga poluzni mehanizam leptira karburatora da biste
sa preporucenom brzinom. Ako je potrebno poveeali broj ohrtaja radiliee motora. Ovim ee se
podesavanje, postupite prema uputstvima iz tacke
8. Aka nije, predite na postupak dat u tacki 9.'
kotva solenoid a protezati do polozaja prvog i
podesavanja. Otpustite rukom paluzni mehani- il,
,
zam da hi se broj obrtaja radiIice motora vratio na
8. Podesavanje solenoid a vrsi se na sledeCi natin: broj obrtaja za prazan hod.
okrenite kljucem navrtku za podesavanje soleno-
ida u smern kretanja kazaljki na satu da biste 13. Posmatrajte broj ohrtaja na tahometru. Tre-
poveeali iIi u suprotnom smeru da biste smanjiIi balo bi da bude u skladu sa predvidenim koji ste
broj obrtaja motora. PodeSavanje vrsite sve dok dobili prilikom postupka iz tacke 8. Ako nije,
ne postignete predvideni broj obrtaja. obavite sada podesavanje.
I
, I
I '
16. UkljuCite motor i oCitajte cezultat na tahome- 3. Iskljucite motor i skinite kuCiste precistaca za
tru. Ako je rezultat u okviru predvidene vrednosti vazduh na osnovu uputstava iz odeljka »Oddava-
(± 20 obrtaja u minutu), predite na sledeCi postu- nje preCistaca za vazduh~<. Napomena: zacepite
pak. Ako nije, izvrsite ovom prilikom konaeno sva vakuumska ereva koja ste skinuli sa kuCista
pOdeSavanje. preCistaca za vazduh T-prikljuckom. Ako ostanu
otvoreni, vakuumski cevovodi mogu negativno da
17. IskljuCite motor. utiCll na podesavanje praznog hoda matara. ~
18. Iskljueite tahometar tako sto cete ponoviti 4. PrikljuCite tahometar, instrument za merenje
postupak iz taeke 4 obrnutim redosledom. broja obrtaja motara. Tahometar ima dva pro-
! 19. Sklonite klinove za blokiranje toekova. vodnika - erveni i erni. Spojite erni provodnik za
I bila koji metalni dec motora kao sto je glava vijka
iIi nosac da biste uzemljili tahometar. Spojite
20. Obavite probnu voznju.
erveni provodnik za indukcioni kalem (bobinu)
na primarnom prikljucku koji vodi do razvodnika
paljenja.
POdesavanje smese praznog hoda
5. UkljuCite motor.
Da biste podesili smesu praznog hoda, postupite
na osnovu sledeClh uputstava: 6. Podesite menjae i uredaje prema instrukcijama
za podesavanje datim na ploeiei iIi nalepnici,
1. Povucite ruenu kocnicu i blokirajte klinovima odnosno prema uputstvima iz prirucnika za auto-
tockove. mobil.
2. UkljuCite motor i pustite ga da radi sve dok ne 7. Pronadite zavrtnje za padesavanje smese praz-
dostigne radnu temperaturu. nag hoda. Napomena: na jednodelnim karburato-
193
i
~
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
1
9. IskljuCite motor. I
10. Vratite kuciste precistaca za vazduh na mesto !
ali ne iskljucujte tahometar.
~,~ Automatski uredaj za pokretanje Ako se ne zatvara kada je motor hladan, doCi ce
do problema sa startovanjem zato sto smesa nece
Kad automatskog uredaja za pokretanje »coka«, biti dovoljno bogata. Ako se ne otvara dovoljno
glavni regulator predstavlja jedna zavojna opruga kada motor startuje, izduvni dim ce biti ern sto je
osetljiva na temperaturu (tj. termostatska). Ta znak da je smesa suvise bogata.
opruga maze da bude smestena i1i U llsisnom vodu Automatski cok se proverava na sledeti natin:
motora gde reaguje na temperaturu motora iIi u
karburatoru. Kada je usisni vod hladan, opruga 1. Ostavite automobil iskljucen dovoljno dugo da
ce se zategnuti i time pokrenuti poluini mehani- se motor putpuno ohladi, najbolje preko noti.
zam coka koji zatvara leptir za vazduh sto sma-
njuje dovod vazduha i obezbeduje bogatiju 2. Otvorite poklopae motora i zamolite nekoga
smesu. Kada se motor zagreje, opruga se odmo- da urnes to vas pritisne pedalu za gas. Trebalo bi
tava i otvara leptir za vazduh usled cega se propu- da cujete kako se leptirasti ventil coka zatvara.
sta vise vazduha te smesa postaje siromasnija Ako se ne cuje skljoeanje, pailjivo skinite navrtku
gorivom. sa poklopea kuCista precistaca za vazduh oslusku-
Vakuumska membrana koja je takode sme- juti da Ii se leptirasti venti! zatvara. Ako se'
stena na karburatoru automatski otvara leptir za zatvori dok skidate navrtku, moida nesto u kuCi-
vazduh Cim motor startuje i time sprecava suvisno stu preCistaca za vazduh ometa rad ventila. Pro-
prigusivanje i stvaranje suvise bogate smese. nadite sta je u pitanju i problem ce po svoj prilici
U vezi sa automatskim cokom javljaju se dva biti resen ..
glavna problema. Leptir za vazduh moie da
postane lepljiv ili je termostatskoj opruzi 3. Ako se leptir za vazduh ne zatvori, skinite
I potrebno podesavanje iii zamena. Kao sto je vee kuCiste preCistaca za vaiduh na osnovu objasnje·
j
11
objasnjeno, leptir za vazduhna vrhu karburatora
konstruisan je tako da se zatvara kada je motor
hladan, odnosno da se otvara kada je zagrejan.
nja u odeljku "Odriavanje preCistaca za vazduh« i
zamolite ponovo nekoga da pritisne pedalu za
gas.
I
i 195
.• 1
'
' L '- - - -
-"
--~--~.--
I
j
I
i
1
J
I
,,
J
~
~
~
..1
4. Skinite rukom poluini mehanizam leptira za Kao sto je vee objasnjeno, mnogi automobili
vazduh da vidite da Ii se negde ne zaglavljuje. imaju termostatsku oprugu smestenu u metalnom
Ovaj mehanizam moze da se zaprlja i postane kucistu u podnoiju karburatora.Opruga u ovom
lepljiv, te mu je stoga cesto potrebno Ciscenje. kuCistu takode moze da popusti. KuCiste i opruga
uglavnom mogu da se zamene po umerenoj ceni.
5. Oeistite poluini mehanizam i ventil sprejom za Moiete takode da skinete poluini mehanizam na
eiscenje karburatora. Rukom proverite da Ij se svi spoju sa karburatorom i da ga pokreeete gore--
delovi mehanizma slobodno pokrecu. Cistom dole. Trebalo bi da osetite napetost opruge. U
krpom osusite sto je moguee bolje sve delove. suprotnom, opruga je v~rovatno slomljena i I
Vlaga od sredstva za Ciscenje skuplja prljavstinu, potrebna je zamena. ~
tako da delovi mehanizma brie postaju lepljivi.
~~_~
__----~--------------------------------~S~IS~T;E~M~Z~A~DO~V~O~D~G~O~R~iV~A
0-----7"1
198
~.
i
~
I
, I
"~l
Tipican poluzni mehanizam gasa motora: (1) poluga pedale ta gas, (2)
driac kabla (»sajle«) xa gas, (3) kabl"Za gas, (4) mehanizam za
startovanje. (5) povratna opruga, (6) mehanizam Jeptira karburatora i (7)
poluga meh:mizma ta stanovanje (»sauh«).
1
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
200
r-
,i SISTEM ZA DOVOD GORIVA
,-
i,
,
Ii taka sto 6ete ih kljucem odgovarajuce velicine
i okrenuti u smern suprotnom kretanju kazaljki na
salli. Ove navrtke nalaze se u podnozju karbura-·
tora i prievrscuju ga za go Ie vijke na usisnom vodu
motora. Zavisno od tipa karburatora, postoje dYe
iIi cetiri navrtke za pricvrsCivanje.
i
I I
7. Posta ste skinuli havrtke za pricvrsCivanje,
podignite karburator navise i izvadite ga iz. pro-
,
I
stora za motor. Napomena: izmedu karburatora i
I
~ usisnog voda nalazi se zaptivbi7 Ponekad ova
I, zaptivkao'teiava skidanje karburatora. U tom
slueaju, blago lupkajte malim eekicem oko pod-
nozja karburatora da biste ga olabavili.
l 8. Kada skinete karburator, proverite da Ii
postoji jedna iii vise zaptivki iIi metalnih ploCica
I
<!l
~
,
i
10. Posto ste oeistili povrsinu za montiranje,
izvucite krpu iz usisnog voda i stavite novu zap-
tivku za karburator koja se dobija zajedno sa
i karburatorom. Vratite na mesto sve zaptivke iIi
plocice koje ste skinuli prema uputstvu iz tacke 8.
ii l
Napomena: uvek treba koristiti novu zaptivku
kod montiranja novog karburatora da bi se obez-
bedilo dobra zaptivanje. Takode se preporneuje
tanak premaz sredstva za zaptivanje na obe strane
zaptivke da bi se ostvario hermetieki spoj. Ne
treba koristiti silikonska sredstva za premazivanje
zaptivki karburatora niti silikonske zaptivke
posto si!ikon nije otporan na benzin.
11. Poslavite nov karburator na povrsinu za mon- Dodaci na karburatoru: (1) kuCiste preCista~a 1:a vazduh, (2)
zaptivka, (3)navrtke za prievriCivanje, (4) karburator, (5)
tiranje. Navrtke za prievrscivanje karburatora zaptivka karburatorn j (6) gol.i vijci za montiranje.
poslayite na mesto, ali nemojte da ih pritezete.
I
14. Po novo spojite kabl mehanizma za regulisa- loneetu karburatora. Ova razlika u pritisku usi-
nje gasa motora sa karburatorom. sava gorivo kroz dizne i kanale karburatora do
difuzora gde se mesa sa vazduhom i ulazi u usisni
15. Ponovo spojite kabl ureelaja za pokretanje vad.
hladnog motora sa karburatorom. Kad sistema sa ubrizgavanjem goriva, odmera-
vanje goriva ne zavisi od razlike u vazdusnom
16. Ponovo spojite sve crevne prikljueke i pro- pritisku. Gorivo se ubrizgava u dovedeni vazduh i
vodnike sa karburatorom. stvara se fina magla koja obezbeeluje bolje raspr-
I
,ivanje goriva i mesanje sa vazduhom. KoliCina
17. UkljuCite motor i proverite da gorivo slucajno
ne curi. U slueaju da curi, pronaelite. mesto koje
goriva koja se ubrizgava zavisi od zapremine vaz-
duha koji ulazi u motor i optereoenja motora.
I
propu~ta i popravite gao Regulisanje ubrizgane kolicine goriva vrsi e1ek-
tronski dec u kame kompjuter i razni senzori
18. Podesite prazan hod karburatora, kao i matCTa proracunavaju koliCinu goriva potrebnu
smesll vazduha i goriva na naCin opisan U odeljku da bi se odriao potreban odnos vazduha i goriva.
"Podesavanja karburatora« u ovom poglavlju. Postoje dva osnovna tipa elektronskog ubrizga-
vanja goriva: indirektno i direktno ubrizgavanje.
19. Vratite kuti;;te preCistaca za vazduh na Kod sistema sa indirektnim ubrizgavanjem, jedan
mesto. iii dva ubrizgaca montirani su na kuCistu koje
spolja izgleda kao karburator. Meelutim, umesto
ureelaja za regulisanje kolicine goriva i delova
kaje maiete naCi u karburatoru, sistem sa indi-
rektnim ubrizgavanjem se U osnovi sastoji od
supljeg kuCista koje sluii sarno za postavljanj~
ubrizgaca za gorivo. Kuoiste sa ubrizgacima je
montirano na istom mestu na kome bi trebaloda
bude karburator. Sistem sa indirektnim ubrizga-
Opis rada sistema vanjem sastoji se od elektricne pumpe za gorivo
visokog pritiska (obieno je montirana u iIi kod
sa ubrizgavanjem rezervoara za gorivo), preCistaca za gorivo, regu-
latora pritiska (koji obezbeeluje podjednak priti-
goriva sak goriva za svaki ubrizgac), kuCista sa jednim iIi
dva ubrizgaea i kompjuterom za regulisanje rada
metCTa i njegovih senzora.
UbrizgaCi su u stvari jednostavne mlaznice koje
istem sa ubrizgavanjem goriva koristi se vee se otvaraju kada pobudni napon stigne do soleno-
S viSe godina, a razvoj elektronskog sistema za
ubrizgavanje goriva sve vise potiskuje klasiene
ida ugradenog na ubrizgacu. Drugim reCima,
kada je ubrizgac pobuelen elektricnom energijom,
karburatore. Sistem sa ubrizgavanjem goriva ima solenoid otvara ventil koji omogucuje da se
vise preimutstava:' lakse startovanje hladnog gorivo rasprsuje iz ubrizgaca. Ubrizgaci ne raspr-
motora, bolle - raane~karakteristike, precizniju suju staloo gorivo vee u kratkim intervalima. Tra-
kontrolu smese vazduha i goriva 8tO omogucava janje ovih intervala zavisi od broja obrtaja radilice
vecll ustedu u gorivu i smanjuje emisije izduvnih motora i kompjutera koji regulise rad motora.
gasova. S obzirom na sve prednosti, nije eudo sto Kompjuter regulise odnos izmedu vazduha i
je vedna danasnjih automobila snabdevena elek- goriva na sledeCi nacin:
tronskim sistemom za ubrizgavanje goriva. Kod elektronskih sistema sa direktnim ubrizga-
Glavna razlika izmeelu karburatora i sistema sa vanjem goriva (kroz vise otvora), prineip je u
ubrizgavanjem goriva je u tome sto se kod karbu- osnovi isti kao kod indirektnog (sem sto svaki
Tatora gorivo usisava u motor pomocll vakuuma, cilindar ima svoj sopstveni ubrizgac goriva. Motor
dok se kod sistema sa ubrizgavanjem goriva ono sa sest cilindara, na primer, imao bi sest ubrizgaca
dovodi u motor rasprsivanjem iIi ubrizgavanjem za gorivo, dok bi motor sa cetiri cilindra imao
pod pritiskom. Kada vazduh proele kroz uski dec cetiri ubrizgaca. Umesto da se ubrizgaCi monti-
difuzora karburatora (venturijeva cev), stvara se raju u centralno smestenom kuCistu, ani se nalaze
razlika u pritisku izmeelu vazduha u difuzoru i u na usisnom vodu tako da rasprsuju gorivo nepo-
202
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
I.
1
I~
,
o
•
I
Slstem s" direktnim ubrizgavanjem gOriVll sasloji se od ubrizgaca (I) s!ucaju sa klapnom (2) koji meri koliCinu vazduha koja ulan u motor,
(za svaki cilindar posebno) koji su smesteni u usisnom vodu. take da kompjuter moie da odredi taenu koJicinu goriva. Ostali
UbrizgaCi raspriluju gorivo neposredno U llSisne OIl/ore. Kad orag uObicajeni scozari 5U: za kiseonik (3). po!ozaj !cptira (4) i
sistema pOlreban je semor (detektor) strujanja vazduha. u ovom temperaturu rashl<ldnDg fiuida (5).
sredno u usisni otvor svakog cilindra (zato se kompjuter da Ii treba da nadoknadi nastale pro-
ponekad ovaj sistem naziva ubrizgavanje u me,ne u gustini vazduha i opterecenju motora.
otvore). N a taj nacin je pOboljsana raspodela Senzor za kiseonik u izduvnom vodu (sabirniku),
goriva po cilindrima i" eliminise se mogucnost informi;;e kompjuter 0 tome koliko je smesa
nedovoljnog mesanja vazduha i goriva sto in ace bogata, a senzor za temperaturu rnotora prati terri-
moze da se dogodi u usisnom vodu. Zbog toga se peraturu tecnosti za hladenje u motoru. Kompju-
sistem sa direktnim ubrizgavanjem smatia efi- ter dobija ulazne podatke od svih ovih senzora, a
kasnim. zatim na osnovu ugradenog programa obezbeduje
Vazduh koji ulazi u sistem sa direktnim ubriz- potrebnu smesu goriva i vazduha u zavisnosti od
gavanjem goriva prvo prolazi kroz uredaj koji se radnog rezima motora. To se postize produiava-
naziva detektor iii senzor za vazduh. On kompju- njem interval a ubrizgavanja da bi se smesa oboga-
teru daje informaciju 0 kolicini vazduha koja ulazi lila iIi smanjivanjem da bi smesa bila sirornasnija,
u motor, tako da kompjuter moze da odredi Taj slozeni sistem omogucuje veoma tacnu kon-
potrebnu koliCinu goriva. Senzor za utvrdivanje trolu dovoda goriva, izduvnih gasova i perfor-
polozaja leprira obave;;tava kompjuter koliko je mansi.
olvoren leptir, dok dodatne informacije koje Jasno je da kompjuter cadi tacno aka su svi
kompjuter dobija od senzora za barometarski pri- senzori ispravni i daju tacne informacije. Ako su
tisak, senzora za temperaturu ulaznog vazduha i j.edan iIi vise senzora neispravni, kompjuter nece
senzora za pritisak u usisnom vo~u obavestavaju biti u stanju da odredi tacnu smesu goriva. VeCina
203
---------
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
@~+
CD
6 \
~ _________ J
I
Manji mOlori obicno imaju jedan ubrizgac, dok veCi sa scst i vise
cilindara Cesta imaju dva ubrizgata.
elektronskih sistema sa ubrizgavanjem goriva ima kompjuter na pose ban uredaj koji ce mu otkriti
izvestan broj kontrolnih uredaja koji otkrivaju sve probleme. Na nekim tipovima vozila, kvarovi
kvarave na senzorima. Ako senzor ne daje signal, se registruju pomocu braja treptaja kontrolne
kompjuter ce to primiti i uskladistiti u memoriju lampice motora dok je za druge potrebna kon-
kao »problem«. Zavisno od prirode kvara, kon- trolna oprema za dijagnosticiranje. Posle ovoga,
trolna lampica moze da zasvetli na tabli. sa instru- prelazi se na detaljno ispitivanje sve dok se greska
mentima. Aka do toga dode, potraiite pomoc ne otkrije.
strucnj aka. Kvar maZe da se utvrdi sarno na Treba imati u vidu da se kompjuter motora i
osnovu uputstava iz fabrickog prirucnika, a poku- njegovi senzori smatraju kao dec sistema za regu-
,saj da se utvrdi kvar bez pravog prirucnika je lisanje izduvnih gasova i zbog toga imaju garan-
skora nemoguc. ciju za period od 5 godina i predenih 80.000 km.
Prilikom provere, strucnjak ce prikljuCiti Ova garancija se odnosi na sva vozila prodata u
204
I\'"
'..i
I I'
I'
I
r----------------------------------------------------~~~~~~~~~~~~
,
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
Sjedinjenim Driavama od 1981. go dine i pokriva ispravno, rasprseno gorivo ima konican oblik
I sve uredaje u sistemu za preCiscavanje izduvnih kada se motoru doda pun gas.
gasova, kao i srodne sisteme koji mogu da uticu Ako motor ima problem sa radom na praznom
I
na kvalitet izduvnih gas ova kao sto su dovo):! hodu kod sistema sa ubrizgavanjem goriva (radi
goriva, paijenje i elektronske komande motora. suvise brzo iIi suvise sporo), brzo cete shvatiti da
Mehanicar-amater moze da vrsi popravke na ne postoji mogucnost da se prazan hod podesava
veCini elektronskih sistema sa ubrizgavanjem kao kod klasicnog karburatora. Na sistemima sa
goriva sarno ako poseduje prilicno znanje, odgo- ubrizgavanjem goriva, prazan hod se regulise,
I varajuce prirucnike za popravku i kontroinu
opremu. Ako nestrucno radite, moiete lako da
pomocu malog kanala za ispustanje vazduha i
motora za reguIisanje praznog hoda. Kompjuter
rlI ostetite kompjuter ilili senzore. Nikada ne ski- prati broj obrtaja radii ice motora i vrsi podeSava-
dajte konektore provodnika sa sistema za reguli- nje otvora na kanalu za izpustanje vazduha tako
sanje rada motora dpk je sistem za paljenje uklju- sto uviaci iii izvlaCi malu kotvu koja se nalazi na
cen i nikada ne pokusavajte da premostite, uzem- motom za podesavanje praznog hoda. Ako ovaj
Ijite iii ispitujete senzore ako to izriCito nije motor otkaze, iIi ako se kanal zapusi, automobil
receno u prirucniku za popravku. Kompjuter i ce imati problema sa radom na praznom hodu.
senzori su veoma osetljivi na naponska preoptere- Problem koji se cesto previdi je propustanje vaku-
cenja, a ukrstanje pogresnih provodnika iIi uzem- uma sto dovodi do prodiranja neodgovarajuce
ljenje kola pod naponom moze lako da osteti neki koliCine vazduha u motor. Posto kompjuter
deo sistema. »misli« da ovaj vazduh dolazi kroz uredaj za
r~gulisanje praznog hoda motora, pokusace da
Medutim, ako ne posedujete veliko znanje, zatvori kanal na njemu. ,To sarno pogorsava pro-
rnozete da steknete izvesnu predstavu 0 tome sta blem i negativno utice na kvalitet mdavine. Stoga '
moze da bude uzrok problema. Elektronsko je, kada se pojavi problem, vaino proveriti da Ii je
ubrizgavanje goriva traii da nekoIiko stvari funk- preCistac za vazduh cist i da Ii vakuum propusta.
donise ispravno: odgovarajuCi pritisak goriva (sto
zahteva dobru pumpu i Cist preCistac), precizno
merenje kolicine dovedenog vazduha i rada
motora (sto zahteva da svi senzori budu ispravni)
i pravilan rad ubrizgaca goriva (sto zahteva dobar
elektricni kontakt sa regulacionim provodnikom,
odgovarajuCi pritisak goriva kao i otvaranje i
zatvaranje leptirastog ventila). Provera i zamena
Ubrizgavanje
elektricne pumpe za gorivo, kao i preCistaca, vee
je objasnjena u ovom poglavlju. Otkrivanje kva-
dizel
rova kod senzora, kao sto je receno, najbolje je
prepustiti strucnjaku. Sto se tice ubrizgaca za goriva
gorivo, ubrizgac koji ne radi (napon ne dolazi do
ubrizgaca, neispravan leptirasti venti! iii zapusen
otvor), neee rasprsivati gorivo, te kad sistema sa opulamost dizel motora u automobilskoj indu-
sarno jednim ubrizgacem motor nece raditf, kod
sistema sa dva ubrizgaca prouzrokovace veIiki
P striji raste i opada sa cenOm i raspolozivoscu
benzina. U poredenju sa benzinsktm, dizel motori
gubitak snage matara, odnoso grub Tad na praz- imaju i preimucstva i nedostatke. Sto se tice pred-
nom hodu kod sistema sa direktnim ubrizgava- nosti, dizel motori imaju mnogo veti toplotni
njem goriva. Ako se neki od ubrizgaca ne zatvara ucinak, sto znaci da mogu da predu mnogo veti
potpuno, ispustace gorivo, sto dovodi do prete- broj kilometara sa odredenom kolicinom goriva.
rane potrosnje goriva, sllvise bogate smese i Dizel motor moze da radi i sa mnogo siromasni-
moguceg grubog rada na praznom hodu. Kod jom smesom dok je kolici!).a izduvnih gasova
sistema sa direktnim ubrizgavanjem goriva maze (osim cadi i azotnog oksida) prilicno mala. Posto
! se primeniti ispitivanje rada svakog cilindra da bi sistem za paljenje ne postoji, nije potrebna ni
se izolovao neispravan ubrizgac (pogledajte periodicna zamena svecica, niti celokupno odria-
'I poglavlje »Motor«), Kod sistema sa indirektnim vanje sistema za paljenje.
I ubrizgavanjem posmatranjem mogu da se'otkriju
mnogi problemi. Aka ubrizgac iIi ubrizgaCi fade
S druge, strane, dizel motori imaju i izvesne
nedostatke sto ih u nekim slucajevima cini manje
;L'
205
.1'
.SISTEM ZA DOVOD GORIVA
o
Tipiean sistem sa ubrizgavanjem diu! goriva: gorivo se ispumpava iz
rezervoara (1) pomocu elektricne pumpe (2), prolazi kroz precistac (3) i
ulazi u pumpu za ubrizgavanje goriva (4). Ova pumpa regulise
sagerevanje i broj obrtaja motom tako ~to ubrizgava odredenu kolicinu
goriva kroz S\luki ubrizgac (5) tacnim redosledom 'preke vodova za
ubrizgavanje (6). Visak goriva vmCa se nazad u rezervoar za gorivo kroz
povratni vod (7).
206
w---
I I -
I SISTEM ZA DOVOD GORIVA
Pumpa za ubrizgavanje dizel goriva je glavni Kada se dizel motor startuje, naroeito po hlad-
deo ovog sistema_ To je kompleksno i precizno nom vremenu, toplota kompresije moze da bude
konstruisan deo uredaja. Pumpa preuzima dizel nedovoljna da up ali gorivo, te je stoga potreban
gorivo iz cevovoda za gorivo, podvrgava ga izu- pomocni sistem za zagrevanje. To je sistem gre-
zetno visokom pritisku i salje odmerene koliCine jaca. Svaki cilindar ima po jedno grejno telo sa
goriva u ubrizgace U odredenim impulsima. navojem koje se zagreje do usijanja kada je pod
Poslata koliCina goriva odreduje snagu kao i broj naponom. Elektriena energija se dovodi do gre-
obrtaja motora. jaea kada se ukljuCi kontakt-kljue sistema za
Posto ne postoji sistem za paljenje, trenutak paljenje, a grejaGi ostaju pod naponom sve dok ih
kada se gorivo ubrizgava u cilindar mora da bude automat ne iskljuCi za otprilike jedan minut posto
taeno odreden da bi sagorevanje bilo pravilno_ Pri motor startuje. To znaGi da problemi sa startova--
radu motora sa povecanim brojem obrtaja na njem cesto nastaju zato sto je sistem grejaca nei-
praznom hodu, recimo 1200 obrtaja u minutu, spravan ili zato sto je neki od grejaea pregoreo.
ubrizgavanje ce se kad veCine motora vrsiti na Neispravni grejaCi se mogu zameniti kao i sveCice.·
oko 4 do 8 stepeni pre gornje mrtve taeke. Ako se Njihova ispravnost se proverava merenjem elek-
broj obrtaja radilice motora poveca, pumpa za triene otpornosti.
ubrizgavanje goriva ce ovu razliku kompenzovati Posle startovanja, dizel motor ce nastaviti sa
i ubrzati ubrizgavanje taka da ce gorivo iinati radom sve dok pump a za ubrizgavanje goriva
dovoljno vremena da sagori. dobija gorivo. Jedini naGin da se pumpa iskljuCi je
207
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
I
I
da se prekine dovod goriva. Kada se iskljuci primetice se veca koiicina cadi u izduvnim gaso-
glavni prekidac (kontakt-kljuc), zatvara se sole- virna.
noid na pumpi za ubrizgavanje goriva i na taj
nacin blokira dalji dovod goriva. U nekim slucaje-
virna kada motor ne maze da stanuje, uzrok moze Pooesa\'anje brzine praznug hoda
da bude olabavljen provodnik na ovom solenoidu
iii kvar na kolu koje ga snabdeva elektricnom Podesavanje brzine praznog hoda na veCini pumpi I
en~rgijom. za ubrizgavanje dizel goriva moze se jednostavno
Sto se tice odrzavanja, od bitne vaznosti je Cisto izvrsiti okretanjem zavrtnja za podesavanje praz-
gorivo. Voda moze da prouzrokuje koroziju na nog hoda. Ovo podesavanje se vrSi na sledeCi
spojevima pumpe za ubrizgavanje goriva sto naCin~
dovodi do zaglavljivanja i prestanka rada pumpe.
Prljavstina moze da izazove iste poteskoce, stoga l. Pronadite zavrtanj za podesavanje praznog
je veoma vazno redovno proveravanje preCistaca hoda. Tacno mesto na kame se nalazi nati cete u
za gorivo i njegova zamena po potrebi. OdrZava- fabrickom prirucniku.
nje preCistaca za gorivo je vee objasnjeno U oVom ;:1
poglavlju. . 2. Spojite tahometar taka da registruje broj obr-
i
,
Sarna pumpa za ubrizgavanje goriva predstavlja taja radilice motora. Neki od ovih instrumenata
jedan precizan uredaj koji ni pod kakvim okolno- koriste magnetski iii opticki davac iii rotacioni
stima ne treba da pokusavate da rasklopite. Mon- tocak za merenje broja obrtaja motora. 11
tiranje pumpe za ubrizgavanje goriva je veOma
slozen poduhvat i zahtevaposebno znanje i 3. UkljuCite motor i pustite da dostigne norm aInu
veoma skupu opremu. Ako yam pumpa otkaze. radnu temperatuTu, a zatim akreCite zavrtanj za ,
obratite se za pomoe strucnjaku. Pumpu mozete podesavanje praznog hoda sve dok se ne dobije .'
da zamenite i sami: ali je na nekim vozilima predviden broj obrtaja na praznom hodu.
podesavanje prilicno komplikovano i potrebni su
posebni instrumenti. Podesavanje se U osnovi
sastoji u okretanju pumpe u leiistu (motor treba
da je iskljucen) sve dok se ne dovede u polozaj u
kome ee se ubrizgavanje goriva vrsiti pri tacno
odredenom broju stepeni pre gornje mrtve tacke.
Na nekim tipovima vozila, postoji referentna Turbo punjenje
oznaka za podesavanje pumpe. Pogledajte u
fabricki prirucnik pre nego sto sami pokusate da
je ~amenite.
Sto se tice otkrivanja kvara kod sistema sa Turbo punjenje pastaje sve popularniji naCin za
povecanje uCinka motora manjih kapaeiteta
ubrizgavanjem dizel goriva, ubrizgaCi mogu da se bez stetnih poslediea na potrosnju goriva. Turbo
zapuse iii da propustaju. Zapusen ubrizgac neee punjao nije nista drugo do kompresor koga
biti u stanju da isporucuje gorivo u cilindar tako pokreeu izduvni gasovi iz motora i k9ji ,po potrebi
da ee gubitak snage biti ocigledan. Neispravan ubacuje dodatnu koliCinu vazduha u motor. S
ubrizgacponekad moze da se primeti ako se obzirom da se vrsi ubaeivanje dodatne koliCine
I
paZljivo opipa izduvni vod posle startovanja hlad- vazduha u motor. motor malog kapaciteta funkci- I
nog motora. Upozorenje: izduvni vodovi ce se anise kao da ima vecu zapreminu. Zbog toga se '!!!
veoma brzo zagrejati, stoga pazite da sf. ne opeCete. turbo punjaCi koriste da bi se poveeala snaga i
Medutim, cilindar kod koga dolazi do pogresnog poboljsale radne karakteristike motora.
paljenja nece proizvoditi toplolU tako da se izduvni Dodatni pritisak koji stvara turbo punjac zavisi
vod tog cilindra neee brzo zagrejati. od broja obrtaja motora i otvora leptirastog ven-
Ako ubrizgac propusta, gorivo ee da curi u tila. Drugim reCima, sto je veea koliCina va,zduha
cilindar, dok ee se slab ubrizgac otvoriti suviSe koji prolazi kroz motor, to ee i dodatni pritisak
brzo. U oba slucaja, sagorevanje neee biti biti visi. Turbo punjac se pokreee pomoeu izduv-
ispravno, sto ce dovesti do poveeane koliCine cadi nih gasova koji izlaze kroz izduvni vod odakle se
u izduvnim gasovima, gUbitka snage i vece potros- odvode u kuCiste turbine gde pokreeu turbinsko
nje goriva. Ako pumpa za ubrizgavanje goriva kolo. Turbinsko kolo, spojeno je preko osovine sa
, nije dobro podesena, motor ee biti previse bucan i kolom kompresora na drugom kraju turbo
208
I ==
r
I punjaca, Ukol;ko se turbinsko kolo brie pokreee, da je doslo do detonativnog sagorevanja. Ove
I
II to ce se vise vazduha usisavati kroz kuCiste kom- detonacije nalik na udarce cekicem mogu da iza-
pres ora u motoL Kada je leptirasti ventil potpuno zovu pucanje klipova, klipnih prstenova i glava,
otvoren, turbina moie da dostigne preko 150,000 kao i znatna osteeenja zaptivki cilindarske glave i
1/1 obrtaja u-minutu. Najvisi dodatni pritisak zavisi klipnjace. Zbog toga detonativno sagorevanje
1 od velicine uredaja, ali veCina fabricki montiranih treba izbegavati,
turbo uredaja razvija pritisak u rasponu od 2,5 do Da bi se ograniCio ukupni dodatni pritisak i da
6,5 bara. . bi se snaga motora oddala u predvidenim grani-
I Ovaj pritisak utiee na snagu motora i ukoliko je
visi, to je i snaga veea, Medutim, motor moie da
cama, u turbo punjac se ugraduje regulacioni
uredaj, tzv. rasteretni venti!. Ovaj ventil se sastoji
podnese samo odredenu vrednost dodatnog priti- iz opruge na kojoj se nalazi poklopac poveza!} sa
ska jer povecanje pritiska u cilindru izaziva deto- membranom koja je osetljiva na pritisak. eim
,I nativno sagorevanje. Ova pojava nastaje kad dodatni pritisak pocne da se pribliiava maksimal-
smesa vazduha i goriva poCinjc neravnomerno da noj vrednosti, otvara se ventil i propusta izvesnu
sagoreva proizvodeCi veCi broj plamenih frontova koliCinu izduvnih gasova koja obilazi turbinsko
~~ u komori za sagorevanje umesto jednog koji k"jo, Ovo sprecava suvise brzo okretanje tu"rbin-
! mimo sagoreva. Kada se ovi plameni frantovi skog kola i odriava dodatni pritisak u predvi-
sudare, cuje se ostar zvuk iIi fijukanje sto je znak denim granicama.
•
@
"'"
~
D
e'
rif
I j
Ii
1',>
209
..
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
i
i
.~
il
I .1
~1
fl',
,~
CD GIUYili delay! turbo punjaea: (1) kuCiste, (2) [urbina koju pokrccu
izduvni gasovi, (3) kolo kompresora, (4) mehanizam za regulisanje
rada rasteretnog vcntila i (5) membrana za reglllisanje rada
rosleretnOg venti]a,
Detonativno sagorevanje moie da se kontrolise kakvo preporucuJe proizvodae iIi cak bolje.
na nekoliko nacina. Kao prvo, stepen kompresije Takode se preporucuje zamena ulja posle pre de-
kod turbo motora je obicno 8: 1 iii manji, iako nih 5000 km, zato sto temperatura u kuCistLi turbo
neb proizvodaCi izraduju' motore sa stepenom punjaca ponekad moie da premasi 150 "C. Na
kompresije koji iznosi oak 9: 1. VeCina elektron- taka visokim temperaturama, ulje u motoru paCi-
skih sistema za upravljanje motorom koristi sen- nje da oksidise i stvara naslage cadi koje stetno
zor na turbo motorima. Ovaj senzor reaguje na uticu na podmazivanje.
zvuene vibracije koje proizvodi detonacija. Signal PriIikom promene ulja i preCistaca, sistem
se zatim salje kompjuteru koji regulise paljenje treba ukljuciti pre startovanja tako sto se motor
sve dok detonacije ne prestanu. stavi u pogon oko 10-15 sekundi, a provodnik
kalema uzemlji, odnosno skine se kabl za sveCice.
Ovo ce spreciti suvo startovanje sto inaee moze da
Mere predostroinosti kod turbo punjaca osteti lezajeve osovine turbo punjaca.
Sto se tice same yoznje, nikada ne startujte
Zbog velikog broja obrtaja pri kojima turbo turbo motor i ne opterecujte ga suvise pre nego
punjab rade, podmazivanje lezajeya turbine je od sto se ulje zagreje. Kada iskljucujete motor,
izuzetne vainosti. Ulje koje se koristi za turbo pustite ga da radi na praznom hodu najmanje 15
motor treba da bude mazivo vrhunskog kvaliteta sekundi kako bi turbo punjac mogao da uspori.
210
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
Cim motor prestane da radi, pritisak ulja opadne. izgleda ispravno, pokusajte da okrenete turbo
Ako se turbo punjac i dalje okreee velikom brzi- punjac rukom. Treba da se okreee slobodno i
nom, leiajevi mogu brzo da ostanu bez ulja i da se ravnomemo. Ne bi trebalo da se pojavi zazar ako
ostete. Zbog toga, nikada ne dodajte motoru pun pokusate da gumete tocak napred-nazad (predvi-
gas ako nameravate da ga iskljuCite. Neki tipovi dene tolerancije su u rasponu od 0,025 do
turbo punjaca imaju dodatno kolo za hladenje 0,075 mm).
vodom kako bi se produzio vek lezajeva.
L
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
I
I
nim uslovima u cilju postizanja performansi, eko- pratiti brzinu vozila i ukljucivati elektromagnet za I
nomicnosti i niskog nivaa izduvnih gasova.
Kompjuter takode prati vreme trajanja varnice,
deblokiranje toekoya kada vozilo dostigne una- j
pred utvrdenu brzinu.
po potrebi ga produzava iIi sleracuje. Konaeno, on Kako kompjuter donosi odluke i vrsi proracune
vrsi regulaciju ukljucenosti odredenih uredaja za utvrduje uredaj koji se ponekad naziva PROM
kontrolu izduvnih gasova taka da ne ometaju (uredaj sa memorisanim programom). PROM
zagrevanje motora niti pogonske performanse. signalizira kompjuteru kako da kontrolise razli-
Sustinu sistema sa kompjuterskom regulacijom cite funkcije motara na bazi kompleksnog spleta
rada .motora oCigledno predstavlja kompjuter, okolnosti. Ustvari, napravljen je programkoji
mali mikroprocesorpo funkciji i konstrukciji sli- kompjuter treba da prati, tako da u svakom tre-
can personalnom kompjuieru. Kompjuter se nutku »zna« sta treba da uradi. Kompjuterski
testo naziva elektronski komandni modul (ECM). PROM uredaj program ira proizvodae vozila za
Kompjuter maze da prati dvanaest i vise funkcija konkretnu namenu. Parametri k:ao sto su: veliCina
motora preko svojih senzorskih elemenata. Funk- motera, sistem za gorivo, prenosni odnos trans-
cije koje se prate su: temperatura rashladnog misije, tip i model vozila, uslovi primene vozila u
fluida motora, polozaj komande gasa, pritisak u odnosu na nadmorsku visinu i priboI'direktno
usisnoj grani motora, atmosferski pritisak, tempe- zavise od toga kako je PROM uredaj programi- .1
ratura llsisanog vazduha, sadrzaj kiseonika u ran. Postoji na stotine razliCitih PROM uredaja i
izduvnim gasovima, napon akumulatora, brzina svaki nosi svoj broj. Ukoliko biste ikad morali da
vozila, ukljuCiYanje kompresora klimauredaja. zamenite kompjuter u vasem vozilu proverite da Ii
izbor stepena prenosa, pritisak turbopunjaea je ono opremljeno pravim PROM uredajem jer
(sarno kod motora sa turbopunjacem), broj obr- ukoliko montirate pogresan uredaj performanse
taja motora i. kod nebh, eak i ukljuCivanje vozila ce biti slabije.
papuee koenice. Kod mnogih motora sa turbopu-
njaeem postoji i senzorski element kojim se
otkriva detonacija u motoru. Elektronsko kolo i povratna sprega kompjutera
Na bazi podataka dobijenih od senzorskih ele-
menata kompjuter proracunaya optimal an odnos Sistemi sa kompjuterskom regulacijom rada
mesa vine vazduh-gorivo za konkretne uslove motora imaju dva osnovna nacina rada: U otvore-
fada, vreme trajanja varnice, kao i koje uredaje nom i zatvorenam kolu. Kad startovanja i zagre-
za kontrolu izduvnih gasova treba ukljuciti. Kod vanja met ora sistem radi u otvorenom kolu. Rad
sistema sa rucnim komandama kompjuter kontro- u otvorenom kolu znaci da kompjuter ne regulise
lise i brzinu u praznom hodu. Kod karburatorskih mesayinu vazduh-gorivo jer je (1) motor jos hla-
motora koristi se mali dodatni. stepenasti motor dan i potrebna mu je bogata mesavina kako bi
kojim se otyara ili zatvara komanda gasa, dok kod neometano radio u praznom hodu, i (2) senzor za
matora sa ubrizgavanjem goriva malim motorom kiseonik jos nije dovoljno zagrejan da bi bio u
se otvara iIi zatvara rasteretni ventil za vazduh. stal}ju da emituje povratni signal.
Uredaji za kontrolu izduvnih gasova, koji se Cim senzor za kiseonik dostigne temperaturu
obieno vezuju za kompjuter, obuhyataju ventil za od oko 300 'C, pocinje da emituje naponski signal
recirkulaciju izduvnih gasova, posudu s drvenim koji regulise koliCinu kiseonika u izduvnim gaso-
ugljem i odvodni ventil vazdusne pumpe. Na pri- virna. Sto je naponski signal jaeilvisi, to. je mesa-
mer, kompjuter nece dozyoliti otyaranje ventiia vina bogatija. Kompjuter tada koristi OYU infor-
za recirkulaciju dok se motor ne zagreje i ne radi maciju kako bi izvrsio potrebne korekcije mesa-
iznad brzine praznog hoda. Otvaranje ovog ven- vine vazduh-gorivo. U radu se dogada sledece:
tila dok je motor hladan iIi u praznom hodu ukoliko senzor za kiseonik pokazuje bogatu
izazvalo bi neujednaeen rad motora. Kompjuter mesavinu kompjuter vrsi kompenzaciju razblazi-
takode omogucava da se posuda sa drvenim vanjem mesavine; ukolika senzar za kiseonik
ugljem oCisti od para goriva dok je motor jos pokazuje siromasnu mesavinu kompjuter vrsi
topao i radi pri ekonomienoj brzini. Kompjuter kompenzaciju obogaCivanjem mesavine. Idealni
takode mora da regulise rad vazdusne pumpe odnos mesavine je 14,7: 1, tako da brzim prebaCi-
tako da vazduh usmeri prema izdivnoj grani vanjem mesavine sa boga~e na siromasnu prose-
motora ili u pravcu katalitiekog konvertora. can odnos mesa vine vazduh-gorivo odrzava se
Kod auto mobil a s automatskim menjaeem i priblizno na idealnom nivou. Ovaj proces reguli-
uredajem za deblokiranje toekova, kompjuter ce sanja sadriaja kiseonika u izduvnim gasevima i
212
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
!
j 1 menjanje odnosa mesavine vazduh-gorivo naziva je uredaj duze ukljucen to je mesavina siromas-
I se radom u zatvorenom kolu. Drugim retima, nija. Cikliziranje solenoida za kontrolu mesa vine
kompjuter koristi povratni signal senzora 0 sadr- maze se oCitati obicnim tahornetrom, s tim sto se
zaju kiseonika u izduvnim gasovima za kontrolisa- vrednosti mesavine goriva cesto izrazavaju u
nje mesavine. broju stepeni. Bogata mesavina ce imati nisku
Kod motora opremljenih karburatorima sa vrednost, dok ce siromasna mesavina imati visoku
povratnom spregom kompjuter menja odnos vrednost.
mesavine vazduh-gorivo brzim atvaranjem i Zbog moguCih razlika u sistemima za regulisa-
zatvaranjem uredaja za dovod goriva koji se zove nje rada motora od jednog do drugog proizvodaca
solenoid za kontroiu meSavine. Ovaj uredaj se i promena koje se na njima vrse iz godine u
moze ukljucivati i iskljucivati deset puta u godinu bitno je raspolagati najnovijim infarmaci-
sekundi, a odnos vremena iskljucenja prema vre- jama prilikom pokusaja otklanjanja kvarova iIi
menu ukljucenja odreduje kvalitet mesavine. Sto servisiranja jednog od ovih sistema.
213
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
CD
@
@
Glavne komponente fordovog sistema EEC-IV: (1) madul Zll paljenje (2)
solenoid tennoaktivatora, (3) venti! uredaja za recirkulaciju izduvnih gaSova.
(4) dcktronski sklop regulacije [3da motara, (5) relej snage, (6) scnzor
priti,ska u motam, (7) scnzar atmosfcrskog pritiska. (8) scnzor temperature
ulaznog vazduha, (9) pokretllc i senzorski dement venti!a un:daja za
rccirkulaciju izduvnih ga.mva, (10) scnrar polozaja radilice, (11) senzor
poloiaja gasa.
proizvodnje General Motors mogu se oCitati sifre Cinjenica da nema memorisanih sifara kvara ne
I, kvara prikljuCivanjem dijagnostickog uredaja znaCi ni da sve radi savrseno. Kako je vee napred
ispod komandne table automobila i odbrojava- pomenuto, sis tern samodijagnosticiranja unutar
njem treptaja lampice. Postoje i specijalni ispitni kompjutera konstruisan je tako da otkriva krupne
uredaji kod kojih .se sifra kvara regisrruje kao kvarove u funkcionisanju. On) recimo, neee
dvocifren broj. Ovi uredaji takode omogucuju otkriti lose podesen senzorski eleinent polozaja
pracenje rada veCine senzorskih elemenata komande gasa, senzor za sadrzaj kiseonika u
motora i prekidaca dok je automobil u voznji. izduvnim gasovima iIi neispravan senzar za
I. Prisustvo iIi odsustvo sifre kvara ne znaCi uvek atmosferski pritisak. On isto tako ne moze· da
da problem postoji niti da je motor ispravan. otkrije probl"me "izvan« elektronskog kola
Ponekad »iazne« sifre kvara mogu da se aktiviraju sistema kao sto je neispravna brizgaljka za gorivo,
posle izvesnih vrsta servisnih usluga, poremecaja lose podden karburator, itd.
u elektricnoj instalaciji iIi cak primenom pogreS- Kada se utvrdi sifra kvara preporucuje se
nog po stupka startovanja. Pojava sifre kvar~. po stupak ocitavanja i zapisivanja sifre, a zatim
stoga ne mora neophodno da znaC; da u sistemu" brisanje memorije kompjutera izvlacenjem osigu-
stvarno postoji neki problem. S druge strane, raca iIi iskljucivanjem kabla akumulatora s tim da
o
/
215
SISTEM ZA DOVOD GORIVA
J
i kontakt-kljuc bude iskljucen. Da bi se utvrdilo nih faza ili ne pracenje uputstava doslovno,
da Ii je sifra kvara lazna iIi se mozda radi 0 sifri gotovo sigurno dovodi do netacne dijagnoze.
zaostaloj iz neke ranije popravke. treba provozati Napomena: Sistem za regulaciju rada motora
kola i videti da Ii se ponovo javlja ista sifra kvara. vozila smatra se delom komoleta za kontrolu
Ukoliko je to slucaj to onda zahteva dalje ispitiva- izduvnih gas ova pa je stoga obuhvacen garanci-
nje. Znacenje' svakog broia sifre kvara moze se jom proizvodaca koja vazi 5 godina 180.000 km a
naCi u prirucniku. Ovde treba voditi racuna da isti odnosi se na izduvne gasove. Ova garancija vaii
broj sifre maze imati razliCita znacenja zavisno od za sva vozila prodata u SAD od 1981. godine.
godine izrade i tipa automobila, pa stoga treba Prema uslovima garancije korisnik polaze pravo
proveriti da Ii se koristi pravi prirucnik. Zatim na besplatne popravke kvarova kod ovlascenog
treba pratiti uputstvo korak po korak, kako bi se prodavca/servisera u toku Citavog garantnog
tacno locirao izvor problema. Preskakanje pojedi- roka.
216
I
._----_. -
i=
!If
t'
SISTEMI ZA
KONTROLU
IZDUVNI·H
a bi se bolje shvatili razlozi za uvodenje kon- seni su propisi0 prosecnoj potrosnji goriva, sto je,
Otrole izduvnih gas ova kod automobila i danas- naruCito u SAD, primoralo proizvodace automo-
nju situaciju potrebno je baciti brzi pogled unazad bila, da proizvode ekonomicnija vozila koja trose
na pocetke uvodenja kontrole izduvnih gasova. manje goriva. Proizvodaci su se ponovo zestoko
Sve do kraja sezdesetih godina uCinjeno je malo pobunili tvrdeei da ce biti nemoguce zadovoljiti
na ogranicavanju kolicine zagadivaca koje su standarde 0 kvalitetu vazduha i ekonomicnoj
automobili izbacivali u atmosferu. U pocetku potrosnji goriva, ali su ipak uspeli u tome. Medu-
istorije automobila nije se obracala posebna paz- tim, to nije bilo nimalo lako, a promene koje su
nja na pitanje aerozagadenja. Ali kako je broj nastale dovele su do revolucije u tehnologiji auto-
vozila u SAD premasio cifru od 100 miliona, a mobila.
gradovi postali zaguseni saobracajem, kvalitet
vazduha u mnogim grads kim podrucjima postaa
je ozbiljan problem. Izraz "smag" pot ice iz Las Osnove kontrole izduvnih gasova
Andelesa zbog njegavog poloiaja u planinskam
basenu gde vazduh teii da se gamila nad gradom, U roku od sarno nekoliko godina proizvodaci
pa ne iznenaduje Cinjenica da je Kalifornija bila automobila presli su sa jednastavna dagradenih
prva driava koja je donela zakansku regulativu uredaja za kantrolu izduvnih gasova do sloienih
kojom se zahteva od proizvodaca automobila da sistema za kontrolu goriva, paljenja i izduvnih
kontrolisu izduvne gasove iz vozila. gasova. Neki od prvih sistema za kontrolu izduv-
Sve je vise naucnih dokaza koji ukazuju da je nih gasova bili su i glomazni i nepadesni pa je
automobil jedan ad velikih izvora aerozagadenja i reakcija kako profesionalnih mehanicara tako i
jacanje pokreta za zastitu iivotne sredine, zacetog amatera bila jednostavno uklanjanje citavog
na univerzitetima, skrenulo je painju javnosti na "krsa za kontrolu zagadivanja« sa matora. Mada
ovo pitanje. To je dovelo do donosenja zakona 0 je ovakva taktika moida reSila neke probleme
zastiti vazduha u mnogim zemljama sveta, uz voznje i dovela do poboljsanja ekonomicne
sprovodenje obavezne kontrole izduvnih gasova. potrosnje goriva kod nekih vozila iz 1973-74.
ProizvodaCi automobila su se ogorceno protivili godine, promene u tehnologiji izrade vozila
tvrded da se novi standardi neee moCi zadovoljiti dovele su do spajanja sistema za gorivo, paljenje i
i da ee takvi standardi poveeati cenu novih vozila. izduvnih gas ova u jedan komplet »paket« sto je
Medutim, 1973. godine, industrijaje doZivela naj- oteiavalo popravke na jednom sistemu bez posle-
teiu krizu od II svetskog rata. Arapski petrolejski die a po dnige sistema. U Sjedinjenim Drzavama,
, embargo poremetio je snabdevanje benzinom i na primer, da bi se pomoglo onemoguCila inter-
doyen do vrtoglavog porasta cena goriva. Vozace vencija na pojedinim sistemima, ustanovljene su
i je zahvatila panika, a u mnogim zemljama dono- velike kazne za profesionalne mehanicare koji se
t, 217
i
~I
L -_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ [
I
dace vozila kojima se zahtevaju izvesna po des ava- darde 0 izduvnim gasovima i zahtevano je od
nja karburatora i drugih delova »otpornih na njihovih vlasnika da izvrse potrebne popravke u I
nedozvoljene intervencije«, kako bi se odvratilo duhu standarda. VeCina velikih ameriCkih grad-
mehanicare od opravljanja uredaja za kontrolu skih podrucja sada ima takve programe.
zagadivanja. Razlog za pruzanje ove kratke istorijske per-
218
-------- ------- ..
I ~.~_ ___·_··________________________~S~I~ST~E~M~Z~A~K~O~N~T~R~O~L~U~IZ~D~U~V~N~IH~G~A~S~O~V~A
.. _;_F_--
rI__------------------------~--------------------------~--------~---------------------------------
r
spektive je dvostruk: prvo, treba da pokaze dokle rada motora, kontrola goriva, paljenja i izduvnih
se stiglo u relativno kratkom periodu. Mada gasova ukomponovana je u jedan sistem kontrole
danasnja vozila nisu stoprocentno bez zagadenja, motora koji obezbeduje daleko superiorniju eko-
ona dovoljno »Cisto« rade koliko je to ekonomski nomicnost u potrosnji goriva. Ovo, uz smanjenje
i tehnicki prakticno moguce. KoliCina dva velika dimenzija vozila, dovelo je do dvostruko manje
zagadivaca iz izduvnih gasova automobila, ugljo- prosecne potrosnje goriva automobila. Prosecna
vodonici (He) i ugljenmonoksid (CO), smanjena potrosnja goriva pocetkom sedamdesetih godina
je za 96 odsto u poredenju s motorima iz doba pre za americke proizvodace auto mobil a iznosila je
uvodenja kontrole izduvnih gasova. Istovremeno, sarno oko 5,5-5,7 km po litru goriva, dok danas
kod danasnjih modernih sistema za reguIaciju iznosi 11-12 km po litru! Drugi razlog za prikaz
219
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
ovog kratkog istorijata je odbacivanje svake nim ugljem i njena svrha je da sakuplja i akumu-
pomisli da bi se neovlascenim intervencijama na lira isparenja dok ih motor ne sagori.
vozilu - sistemu za kontrolu izduvnih gasova Izduvni gasovi iz kartera mogu da budu jos
mogla poboljsati ekonomicnost potrosnje goriva, jedan veliki izvor zagadenja. Prilikom sagoreva-
iIi perform ansi vozila. Izuzev u slucaju nekoliko nja goriva u cilindrima motora ogroman pritisak
vozila s pocetka sedamdesetih godina svaka neo- koji se stvara pri sagorevanju izbacuje izvesnu
vlascena intervencija verovatno ce pre stetiti nego koliCinu izdu\'nih gas.ova i nesagorelog -gaTiva
doprineti boljoj ekonomicnosti potrosnje goriva i pored klipnih prstenova. Ovo propustanje gasova
perforrnansi vozila. Kod danasnjih sistema za predstavlja veliki izvor zagadivanja ulja unutar
,regulaciju rada matcIa nemoguce je vrsiti neo- motora. Posto propusteni gasovi sadrze i veliku
vlascene intervencije iii iskljuCivati neke uredaje koliCinu vodene pare mora se obezbediti neko
za kontrolu izduvnih gasava, a da se ne osteti
neka druga instalacija. Na primer, iskljuCivanjem
ventila za recirkulaciju gas ova abieTIo dolazi do
sredstvo za uklanjanje ovih gasova jer ce se ulje
brzo zagaditi i izgubiti svojstvo podmazivanja.
Nekad su gasovi iz kartera jednostavno ispustani
i
»zvizdanja« i detonacije. metcra pri ubrzanju. u atmosferu preko odvodne cevi i otvorene uljne
Neovlasceno interv'enisanje nezakonito je u mnO- oduske. Ovaj sistem nije bio posebno efikasan i !
gim zemljama za mehanicare-amatere i za profesi- omogucavao je da velika koliCina zagadenja bude
onalrie mehanicare, a ne treba zaboraviti da ispustena u atmosferu. Uvodenjem uredaja za I
vozilo podleze godisnjem pregledu kao deo pro-
grama ispitivanja izduvnih gasOV3. Uklanjanje
recirkulaciju benzinskih i uljnih isparenja ovaj
problem je resen. Ovaj sistem je najpre primenjen
J
katalitickog konvertora fadi reduciranja pritiska kod nekih kalifornijskih vozila 1961. godine da bi
izduvnih gasova (do cega ne dolazi) moze da se 1963. go dine postao standardni uredaj na svim
pokaze kao skupa greska, jer zamenaje skupa, a voziIima. Usmeravanjem otpadnih para iz kartera
vozilo neee proCi ispitivanje izduvnih gasova uko- prema llsisnoj grani motora ave pare su mogle da
liko se na vozilu zahteva takav uredaj (kataliticki se pan ova sagore u motoru pa su ovim sistemom
konvertor) . ne sarno eliminisane otpadne pare iz kartera kao
izvor aerozagadenja vee je i uveliko produzen vek
trajanja ulja. Pomocu vakuuma koji stvara
Osnovni zagadivaci motora obezbeduje se konstantan protok svezeg
vazduha kroz karter koji vrsi usisavanje zagad-
VeCina ljudi smatra da zagadivanje vazduhaod ivaca i vlage. Ovim se produiuje vek ulja tako da
automobila potice iskljucivo od izduvriih gas ova. ono ne mora cesto da se menja.
Postoje meciutim, tri vIste zagadivaca: U izduvnim gasovima postoje nekoliko velikih
zagadivaca sa kojima se treba upoznati. Ugljovo-
1. Benzinske pare lz rezervoara za gorivo j kar- donici (HC) u sustini predstavljaju nesagorene I
,
buratora pare goriva i ulja koje mogu da poticu od nepode- ~
senog paljenja, sagorevanja ulja iii drugih
2. Sagoreli nusproizvodi i pare iz kartera motora mehanickih problema u motoru iii sistemu za
gorivo. Ugljovodonici sami po se,bi nisu direktno i
3. Izduvni gasovi toksicni, mada su neka istrazivanja pokazala da .~
imaju veze s nekim vrstama raka. Glavni problem
Benzinske pare iIi ispareni izduvni gasovi, kako u vezi s ugljovodonicima lezi u Cinjenici da pred- I
se jos nazivaju, sadrie niz ugljovodonika (HC). stavljaju veliki izvor smoga. Ugljovodonici u ~
Ukoliko se oni ispuste u atmosferu reaguju s reakciji s vazduhom i suncevim svetlom formiraju
vazduhom i suncevim svetlom i proizvode smog. razna sekundarna hemijska jedinjenja i time
Ispareni izduvni gasovi mogu da predstavljaju pomazu stvaranju smoga.
veliki izvor zagadenja posto se emituju i posle Opasan zagadivac iz izduvnih gasova je i
prestanka rada motora. Medutim, ispareni ugljenmonoksid (CO). Ugljenmonoksid je nuz-
izduvni gasovi uveliko su reducirani kao izvor proizvod nepotpunog sagorevanja. Poviseni nivo , i
aerozagadenja zaptivanjem sistema za gorivo. sadrzaja ugljenmonoksida javlja se kada u komori '~
Rezervoar za gorivo i karburator vise ne ispustaju za sagorevanje ima suvise goriva, a nedovoljno
gasove u atmosferu) vee se odvode preko creva Ii kiseonika. Bogata mesavina vazduh-gorivo,
posebnu posudu koja se obicno nalazi unutar zacepljen preCistac za vazduh iIi zaglavljen leptir
prostora za motor. Ovde se radi 0 posudi s drve- za vazduh mogu da doprinesu povecanoj emisiji
220
1=
~
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
f
ugljenmonoksida. U gljenmonoksid je vrlo opasan koj kompresiji). Ovo ne sarno da je omoguCilo
I jer ga ervena krvna zmea apsorbuju 200 puta brze
nego kiseonik. Zato neispravan sis tern izduvnih
proizvodaCima automobila da izgrade motore sa
viSim step en om kompre$ije i time ostvare veell
gas ova moze brzo da dovede do nesvestiee i smrti snagu i bolju ekonomicnost potrosnje goriva, vee
ukoliko izduvni gasovi p'rodru u kabinu vozila. je omoguCilo rafinerijama da proizvedu kvalitet-
Ugljenmonoksid je gas bez boje i mirisa i to ga niji benzin iz sirove nafte slabijeg kvaliteta. Na
upravo Cini opasnim. zalost, shvatilo se da olovo, kao i drugi teski
Ispustanje ugljovodonika i ugljenmonoksida metali, mogu da se nakupe U organizmu i izazovu
kontrolise se - regulisanjem mesavine vazduh- niz oboljenja. lnzenjeri su takode otkrili da ben-
gorivo s tim da on bude sto je mogu6e blizi zin u kome ima olova moze da onesposobi katali-
idealnom odnosu kako bi se obezbedilo Cisto ticki konvertor. Kako je kataliticki konvertor
sagorevanje. Kataliticki konvertor je isto tako smatran jedinirn prakticnim i ekonomicnim rese~
vazan kontrolni ureoaj kojim se reduciraju ova njem za preciscavanje izduvnih gasova ad ugljo-
dva zagaClivaca. Konvertor je u sustini gorionik u vodonika i ugljenmonoksida, pocetkom sedamde-
kome se kiseonik spaja s ova dva zagadivaca -j setih godina ponovo je uvedeno koriseenje bezo-
pretvara ih u ug!jendioksid, bezopasan gas. i lovnog benzina u novu generaciju uredaja za kon-
vodenu paru koja se normalno izdise. tralu aero zagadenja. Prakticno sva americka
Druga grupa zagadivaca u izduvnim gasovima vozila, izradena posle 1975. godine, konstruisana
su oksidi azota (NOx). U ovu grupu spada neko- su za koriscenje bezolovnog benzina, a sagoreva-
liko razlicitih jedinjenja kiseonika i azota koja se nje poolovljenog benzina kod ovih vozila ne sarno
stvaraju kada temperatura sagorevanja unutar da unistava kataliticki konvertor vee i senzorski
motora prede 1300 'c. Uko 78% zemljine atmos- element za merenje saddaja kiseonika u izduv-
fere predstavlja azot (sarno oko 20% eini kise- nim gasovima kod sistema sa kompjuterskom
onik). Medutirn, unutar vrele komore za sagore- regulacijom rada motora. Bezolovni benzin je
vanje on stupa u reakciju s kiseonikom i stvara niz skuplji posto zahteva vise rafinacija kako bi se
hemijskih jedinjenja. VeCina oksida azota kao postigla veea oktanska vrednost benzina, medu-
jedinjenja su otrovna. Azotni oksidi stvaraju tim, s druge strane, u benzinu viSe nema olova
crvenkasto-smedu izmaglicu koja lebdi nad koje zagaduje zivotnu sredinu iIi prlja sveCice
veoma zagadenim oblastirna. Azotnl oksidi motora. Ustvari, sveCice u matoru koji sagoreva
direktno izazivaju mnoge sigurne simptome aero- bezolovni benzin trajaee 3-5 puta duze od onih na
zagadenja kao sto su glavobolja, suzenje i otezano motoru koji sagoreva benzin sa olovom. Bezo-
disanje. Postoje i dokazi koji sugeriraju da je lovni benzin maze se koristiti i kod starijih
azotni oksid jedan od glavnih sastojaka hemijskih modela vozila, medutim, izduvni ventili vero-
)}kiselih« kisa, zajedno sa surnporom. Ispustanje vatno nece trajati toliko dugo, posto kod veCine
azotnih oksida nije eliminisano ali je znacajno motora starije izrade olova u benzinu je vrsilo
smanjeno sistemom recirkulacije izduvnih gasova. podmazivanje i hladenje gnezda izduvnih ventila.
Ventil za recirkulaciju izduvnih gasova vraea
malu kolicinu sagorelih izduvnih gas ova na usisnu
granu motora kako bi razblazio ulaznu mesavinu Sistemi Z3 kontrolu izduvnih gasova
vazduh-gorivo. Ovo snizava temperaturu sagore-
vanja i odrhva je ispod 1300 'Cna kojoj azotni Predmet kontrole izduvnih gasova prilicno je slo-
oksidi ne predstavljaju problem. Od 1981. go dine zen. Da bi se kontrola pravilno obavila bio bi
kataliticki konvertor je postao ideo sistema za potreban dvostruko veti prirucnik nego sto je
kontrolu azotnih oksida. Noviji kataliticki kon- ovaj, pa cerna se stoga ograniCiti sarno na osnovne
vertori imaju i dodatnu komoru sa drug om vrstom sisteme koje mozete sami proveriti. Za detaljno
katalizatora koji razlaze azotne okside u manje otklanjanje kvaTOva izriCito preporucujemo koris-
toksicna jedinjenja. Ova vrsta konvertora pone- cenje prirucnika u kome je detaljno obraden
kad se zove i trosmerni konvertor iii oksidaciono- sistem za kontrqlu izduvnih gasova za svako kon-
-redukcioni konvertor. kretno vozilo. Sto se tice sistema sa kompjuter-
Jos jedan zagadivae iz automobilskih izduvnih skorn regulacijom rada motora tu je prisut"na
gas ova je olovo. Rafinerije benzina davno su velika razlika menu proizvodacima automobila.
otkrile da se dodavanjem malih kolicina tetraeti- Ukoliko vam nisu dostupni pravi prirucnici ili se
lolova poboljsava oktanska vrednost benzina ne oseeate sposobnim da opravku obavite sami,
,
I
!
(sposobnost benzina da spreei detonaciju pri viso- onda je bolje da to prepustite profesionalcu.
221
L -----------
SISTEMZA KONTROLU IZOUVNIH GASOVA
7 -----,,-
IP""""-
I I- SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
l----------~----------------~~~~~~~~~~~~~
I
11
~.
1
I.,
223
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GAS OVA
ne odJaze u atmosferu. Isto tako njime s~ pobolj- Zapazicete da je sam ventillociran u crevu iIi cevi 1
sava ekonomicnost potrosnje goriva. Recirkuli-
sani gasovi unutar sistema predstavljaju sagorivu
koja spaja poklopae ventila motora i prikljucak
vakuuma nn usisnoj grani ispod karburatora. I
mesavinu. Ustvari, ana postane gorivo za motor Zavisno od konkretnog tipa motora stvarni polo-
kada Se doda mesavini vazduh-gorivo ko;a ulazi u zaj ventila ce biti razliCit. On moie da bude
usisnu granu iz karburatora. ~ . ubacen kroz gumeno leziste na poklopcu ventila
Pre~a tome, ako uredaj ne radi dobra to skra- motora iii moze biti postavljen bliie usisnoj grani
cuje radni vek motora jer se stetni gasovi zadria- s gumenim crevima povezanim za svaki kraj ven-
vaju u motoru sto dovodi do korozije i brzog tila. Ukoliko ste u nedoumici u pogledu lokacije
habanja. ventila na svom vozilu, obratite se nekom profesi-
Razmotrimo detaljnije naCin rada uredaja. Naj- onalnom mehanicaru iii osobi koja se u' to ra-
pre, spoljasnji vazduh ulazi u kuCiste filtera za Zllme.
vazduh kraz odusni filter uredaja u kuCiste Obratite painju i na to kako svez vazduh ulazi
motora. On zatim ulazi u karter motora preko u uredaj iz kutista filtera za vazduh. Gumeno
cevi iIi gumenog creva provucenog kroz poklopac crevo iIi cev·s jedne strane povezano je s kucistem
ventila matara. Vazduh zatim cirkulise kroz kar- filtera za vazduh, a drugim krajem za motor,
tef matGTa i mesa se sa produktima sagorevanja. obicno na poklopcu ventila. Cetvara i sestocilin-
Vakuurn iz usisne grane matora izvlaCi vazduh iz dricni motori, sa linijskim rasporedom, imace
kartera matora kIOZ venti! u usisnu granu motara. jedan poklopac ventila;
lake je prikazana instalacija generalne prirode V6 i V8 motori imace dva, po jedan sa svake
svi uredaji ovog tipa rade U sustini na isti naein. strane.
fiI
224
i=
I ProizvodaCi automobila daju razlieite pre po- crevnih prikljueaka jednostavno se navlac; preko
ruke za servisiranje uredaja i zamenu ventila. ventila iii prikijucka na usisnoj grani motora.
!vfedutim, opste pravilo vazi da treba vrsiti pro- Ukljucite motor i oslusnute da Ii ima pojave
veru svakih 12 meseci iIi 20.000 km voznje. Isto ispustanja vakuuma na cre.vh uredaja. Ukbliko
tako ventil treba menjati bar svake 2 gOdine iii creva ispusta cuce se sJaba sistanje. Zaustaviti
40.000 km voznje. motor. Proveriti creva da nema naprslina iii bilo
Ukoliko se vozilo krece po prasnjivim pute- kakvih tragova ostecenja. Posto uredaj mora da
virna treba motor podvrgnuti duze radu u praz- bude hermetieki zatvoren kako bi radio efikasno.
nom hodu iii ako obavljate uglavnom kratka crevo koje ispusta mora se zameniti. Dobro je
putovanja po hladnom vremenu. uredaj treba izvrsiti zamenu creva prilikom zamene ventila.
tesce proveravati. Eva kako se vrsl zamena creva.
Mozda cete imati problema s ovim uredajem
ukoliko yam motor radi neravnomerna u praz- 1. Skinite crevo s oba kraja pomocu odvijaca. iIi
nom hodu, ako otkrijete prisustvo ulja u kuCistu klesta ukoliko je crevo prievrSceno obujrnicom.
filtera za vazduh, ako otkrijete curenje ulja na Ukoliko nema obujmice jednostavno povuCi
bilo kom prikljueku creva iIi cevi unutar uredaja, crevo i odvojiti ga od prikljucka. Skinite crevo.
iii ako otkrijete tragove curenja ulja oko motora.
Isto tako, kada proverite nivo ulja u motoru i 2. Kupite crevo odredene duzine u. nekoj radnji
utvrdite da je zamuljeno iii izgleda razblazeno auto delova. Navesti tip i model vozila kod kupo·
benzinom (oseea se po mirisu), verovatna se radi vine. Na taj nacin dobicete crevo odgovarajuceg
o problemima u uredaju za cirkulaciju benzinskih pretnika. IIi, ponesite staro crevo i prema njemu
i uljnih isparenja. kupite crevo odredene duzine.
Ukoliko je prisutan bilo koji od nap red opisanih 4. Mantirajte novo creva obrnutim redosledom iz
simptoma treba da se izvrsi provera uredaja. taeke 1.
Kako se vrsi provera?
i.
~ usisnu granu, prabJemi s ovim uredajem abieno ulazi u poklopac ventihi motora kroz gumeno
nastaju na ovom delu. lezi';te.
Na nekim gumenim crevima nalaze se obujrnice
za creve za cije je pritezanje ili popustanje 3. UkljuCite motor i pustite ga da fadi u praz-
nom hodu.
L~'''b", oo"j" ", "jei" M,'",'m, ,,""'
225
~S~IS~T~E~M~ZA~K~O~N~T~R~O~L~U~I~Z~D~U~V~N~IH~G~A~S~O~V~A____-_'~--_--'_"'__~~"_'_-_-_"____~____====\
1
.~
Ventil (1) moie da sc ugradi na kraj creva (2). Na kucistu motora (3),
ugradcflo je gumeno leziste (4), kao sto je prikazano nn slid. Kod nekih
tipava vozila venti! se ugraduje bliie llsisnoj grani motora.
4. Prstima uhvatite crevo povezano s ventilom. 1. Utvrditi gde je lociran ventil, kako je to objas-
Ukoliko ventil cadi cucete kako se gubi zvuk rada ojeno u ranijem tekstu.
motora u praznom hodu. Ukoliko broj obrtaja i
I
motora u praznom hodu opadne, pev sistem i 2. Odvojite crev~ od ventila. Ovo se moze postiCi
venti! rade na zadovoljavajuCi natin. Zaustavite jednostavnim povlacenjem creva s ventila iIi ski- ~,
motor i zamenite kuCiste filtera za vazduh. danjem obujmice creva pomocu klesta iii odvrtke
a zatim povlacenjem creva s ventila.
5. Ukoliko ne osetite opadanje brzine (broja obr-
taja) motora, zamenite venti!. 3. Ukoliko je ventillinijski postavljen upotrebiti
za njegovo skidanje klesta iIi jednostavno povuc;
creva zavisno od vrste crevnog prikljucka. Uko-
Zamena ventila liko se ventil nalazi u gumenom leiistu na poklo-
pcu ventila motora skinuti ga pomocu kljesta. Da
Ukoliko ventil mora da se zameni, evo kaka se to bi se odvojio od leiista treba ga prodrmati neko-
radi. liko puta.
226
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
Napomena: Ukoliko bi se leziste izvuklo zajedno 1. Skinite poklopac kuCista filtera za vazduh
s ventilom mozda bi bilo tesko da se vrati na svoje pomocu klesta iii kljuea, po potIebi, kako bi se
mesto. Podmazivanjem leiista motornim uljem skinula sigurnosna navrtka.
olaksace se njegovo vracanje na svoje mesto.
2. Skinite uloiak filtera za vazduh.
4. Kupite odgovarajuCi venti!.
3. Klestima skinite stezni prsten za osiguranje
5. Zamenite ventil sa novim, sledeCi obrnuti odusnog ventila.
postupak iz taeke 2 i 3.
4. Skinite odusni filter.
6. Zamenite kuCiste filtera za vazduh prema
uputstvima lZ odeljka "Servisiranje filtera za vaz- 5. Kupite nov odusni filter i montirajte ga obrnu-
duh« u ovom poglavlju. tim redosledom montaze u tackama 1 do 4.
-0
U!oiak OdUSflOg filtera (1) moie se montirati u kuCistc (2). Skinite driac
(3) koji nosi odusku (4) i crevo (5) sa ku6sta kako bi se osi6bodio sklop.
'L
227
. ..... . .•.
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
I.
i.
ubrzavanja, iii da ventil za proCiscavanje koji se precistaca za vazdub padne ispod odredenog
nivoa, obicno oko 20-30 0c.
I zaglavio U otvorenom polozaju omoguCi parama
goriva da kontinualno ulaze u motor sto doprinosi Kod prvog startovanja motara otvor je potpuno
neravnomernom radu matcra u praznom hodu, zatvoren za spoljasnji vazduh. Say vazduh koji
medutim, obicno nema simptoma kvara. Ukoliko dolazi u precistac za vazdub usmerava se preko
se zacepi odusni cevovod rezervoara za gorivo grejnog omotaca na izduvnoj grani matcra (gde se
mozda cete primetiti »sistanje« kad skinete poklo- zagreva) kroz kanal do precistaca za vazduh.
pac da biste nalili gorivo u rezervoar. 1'.1nogi Posto se motor zagreje potrebno je manje
sistemi koriste poklopce za nalivanje goriva II dodatne top late i temperaturni senzorski element
rezervoar opremljene opruznim ventilom za pro- pocinje da redueira vakuum prema kontrolnom
vetravanje rezervoara za gorivo u slucaju da dode otvoru. Ovim se omogucuje da vise spoljasnjeg,
do zacepljenja. hladnog vazduha dopre u preCistac za vazduh, a
manje predgrejanog vazduha. Konacno, kada se
motor zagreje i nije potrebna dodatna toplota,
temperaturni senzorski element zatvara dovod
zagrejanog vazduha 1sirom&otyara otyor za dovod
spoljasnjeg vazduha.
Nekoliko stvari moze da se dogodi na ovom
Ureaaj za sistemu, a uticaj na voznju odmah je primetljiv.
Ukoliko do de do prestanka rada sistema (nema
dovoda toplog vazduha izmedu plasta izduvne
Za!:lrevanj e grane i preCistaca za v3zduh, kontrolni otvor
ostao otvoren, iIi je temperaturni senzorski ele-
vca,zGluha ment u kvaru) zagrejani vazduh ne moze da dospe
do precistaca za vazduh. U periodu toplog vre-
mena ovo ne mora da predstavlja neki veti pro-
Alat i materijal blem, ali za vreme hladnog vremena motor ce
verovatno nepravilno da racti u praznom hodu i da
• Rucna vakuum pump a »stuca« u toku ubrzanja, naroCito u periodu
zagreyanja. Hladan vazduh je mnago gusCi nego
topao pa na starijim tipovima vozilima koja
nemaju samopodesive karburatore iIi ubrizgava-
Vi danasnji motori imaju termostatski kontroli- nje goriva promena gustine vazduha moze da
S san uredaj za dovod toplog vazduha do preci-
staca za vazduh prilikom prvog startovanja
poremeti mesavinu vazduh-gorivo 5tO dovodi do
loseg paljenja usled siromasne mesavine.
. motora iii prilikom voznje po hladnom vremenu. Ukoliko dode do poremecenog funkeionisanja
Ovaj sistem ima ustvari dvostruku namenu. On zbog cega kontrolni otvor za vazduh ostaje zatvo-
poboljsava zagrevanje motora u voznji po hlad- Ten (vakuum motor u kvaru, ispustanje vakuuma,
nom vremenu obezbedujuCi potrebnu toplotu iii temperaturni senzorski element u kvalu) tako
koja pomaze isparavanju goriva, a time i smanje- da u precistac za vazduh stalno dolazi topao vaz-
nju koliCinu ugljovodonika u izduvnim gasovima. duh, moze da do de do detonacija i bogate mesa-
On takode omogucuje regulaciju mesa vine goriva vine goriva u periodu toplog vremena. Problemi
eime se smanjuje sadrzaj ugljenmonoksida i ove vrste mogu stetno da utieu na tipove vozila
poboljsava ekonomicnost potrosnje goriva .. bez kompjuterske regulacije rada motora.
Uredaj za zagrevanje vazduha sastoji se od Odrzavanje i servisiranje sistema za dovod
pokrivaca oko izduvne grane za predgrevanja vaz- zagrejanog vazduha predstavlja relativno osnovnu
duha, sklopa cevi za odvod top log vazduha do stvar. Stanje vazdusnog kanala izmedu plasta
preCistaca za vazduh, otvor regulisan vakuu~om izduvne grane i preCistaca za vazduh treba peri-
radi utvrdivanja koliCine top log vazduha koja se odicno proveravati u pogledu zategnutosti i
propusta u preCistac za vazduh, i senzorskog ele- defektnih mesta (naprsline).
menta temperature unutar preCistaca za vazduh Rad otvora za dovod vazduha moze se proveriti
kojim se regulise rad citavog sistema. Tempera- skidanjem kanala za dovod spoljasnjeg vazduba
turni senzorski element podesen je tako da vrsi sa prikljucka precistaca za vazduh. Treba pregle-
regulaeiju otvora kad god temperatura unutar dati unutrasnjost prikljucka. Otvor za dovod vaz-
229
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
l
11
i
I
®
CD
--I----@
@
Elementi uredaja za zagrevanje vu<'.duha kod poprccno montinmog
malOra (strelica pokazuje pravac - napred), (1) spoijni vazdusni kana!.
(2) sklap precistuta za vazduh. (3) crevo l<l dovod vazduha. (4) ku6ste
fillcra za vazduh, (5) vakuum ereva, (6) OciUSDO crevo, (7) nosac
preCistaca za vazduh, (8) loplotni bna!. (9) stitnik. (10) izduvna graDll
matara, i (11) slitnik poklopca mown.'!.
o
®
i
,
CD
i~
Vazduh koji se zagrevu proiazi prcko izduvne grane motora (1) pod
poklopcem iii plaslom (2) ide vazdusnim kunalom (3) kroz olvor regulisun
temperaturom (4) zatim ulal! Il prcCistac za vazdah (5) nll PUIU do
karburatora (6), ReguHsanjc olvora zavisi od temperature unutar
precistaea za vazduh. Senzor propusla vakuum do mO!ora za rcguiis<lnje
Olvora (7) tek posto se motor zagreje.
230
(>*J'-
I .5ISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
duha treba da bude u zatvorenom polozaju kada Temperaturni senzorski element maZe se pro-
motor ne radi, kada je motor hladan i kada je veriti fla sliean naein. Mnogi senzorski elementi
spoljasnja temperatura ispod 25 T iii nesto visa. konstruisani su tako da propustaju vazduh kada
UkljuCite motor i pratite sta se dogada. Ukoliko su hladni, a vakuum kada su topli. Moracete da
je motor hladan, a spoljasnja temperatura nije proverite tacan temperaturni opseg senzorskog
visoka, klapna ce nekoliko minuta ostati zatvo- elementa prema prifUcniku. Ukoliko senzor pro-
rena, a zatim ce poced postepeno da se otvara pusta vazduh bez obzira koliko je zagrejan onda
kako se motor zagreva. Kada motor dostigne je v~rovatno u kvaru i treba ga zameniti.
norm aInu radnu temperaturu kontrolna klapna- Vakuumski cevovod koji propusta iii labavi
na otvoru treb" da bude sirom otvorena. prikljucci predstavljaju ostale uobicajene kvarove
u ovom sistemu. Pregledati svako vakuum crevo u
Ukoliko sistem ne funkcionise pravilno, rad celoj duzini pazljivo traieCi mesta naprsline iii
vakuum motor na otVOIU moze se proveriti prekida. Pregledati prikljucke creva da Ii su labavi
pomocu fUene vakuum pumpe. Ukoliko vakuum iIi da Ii je crevo postalo krto od starosti. Zameniti
postoji, onda je motor ispravan. U suprotnom sva creva za koja se pokaie da propustaju, da su
zameniti motor. ostecena iIi defektna.
231
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
I
I
Recirkulacija I
izduvnih
gasova
Ala!,i ma!erijal
,
kontinualnu regulaeiju izduvnih gasova jer to isti kod svih vozila, postoji znatna razlika medu
utice na performanse motora kao i propustanje pojedinim sistemima. Neki su relativno jedno-
vakuuma. Zbog toga je ovaj sistem konstruisan stavni dok su drugi prilicno slozeni. Razlike mogu
i
tako da se ne otvara u praznom hodu motora niti da budu prisutne u konstrukciji i lokaeiji ventila
u periodu zagrevanja motora. Komandno kolo
ventila konstruisano je tako da je dovod vakuuma
u sistem s gomje strane leptira karburatora i
sprecava otvaranje ventila dok motor radi pod
delimicnim gasom. Prekidae iIi elektromagnet
takode je ugraden u sistem i sprecava da vakuum
kao i u komandnom kolu. U pogledu konkretnih
detalja 0 radu uredaja na vasem vozilu pogledajte
odgovarajuCi prirucnik.
Jedna od razlika je koriseenje pritiska izduvnih
gasova radi »finog podesavanja« koliCine izduvnih
gasova koji se vraeaju u usisnu granu motora,
!
)
,
dospe do ventila dok se motor ne zagreje. Kod Posto se poveeava kolicina azotnih oksida prili-
novijih tipova vozila sa kompjuterskom regulaei- kom ubrzanja i kada motor radi pod opterece-
jom rada motora koristi se elektromagnet za isk- njem, neki uredaji za pojaeavanje protoka u tim
ljueivanje i ukljuCivanje vakuuma zavisno od periodima mogli bi da pomognu redukeiji azotnih
uslova rada. oksida. U tim periodima raste i pritisak u izduv-
232
I
=
t~
'~ Uprosccn prikaz urcdaja 1.<1 ;-ecirkulaciju izduvnih gasova. Vakuum
OIVara vemil (1) pri brzinama iznad praznog hocia, tako da izduvni
gasovi (2) mQgu da udu preko usisne grane (3) zajedno sa ffidavinom
vazduh-gorivo iz karburatora (4).
nim gasovima, pa resenje problema predstavlja ogiedalca pokusajte da pratite vodieu ventila da
postavijanje ventila koji reaguje na promene priti- biste videli da Ii se podize iIi oseiIira. Ovo kreta-
ska u izduvnim gasovima. Venti I moze da bude nje bi trebalo da vidite ukoliko ventil pravilno
konstruisan tako da reaguje na poviseni iIi snizeni radio Upozorenje: Pazite da ne dodirnete ventil
pritisak. Rupiea probusena kroz vodieu ventila jer je on veoma vrue.
omogucuje da pritisak prodre u malu komoru.
Mambrana je osetljiva na pritisak i otvara iIi 2. Alternativni postupak za ventile koji nemaju
zatvara odvodni otvor, time se regulise ·protok. uredaj za pojaeavanje protoka sastoji se u skida-
nju ereva za vakuum sa ventila dok motor radi u
I Ispitivanje nredaja praznom hodu· i prikljueivanjem ruene vak1.lum
I pumpe. Vakuum iz ruene pumpe treba da dovede
Provera rada ventila vrsi se na sledeCi naCin: do otvaranja ventila (posmatrati kretanje vodiee
ventila) i pada broja obrtaja za bar 100 o/min, uz
1. Pri zagrejanom motoru' i normaln'oj radnoj primetno pogorsanje rada motora u praznom
temperaturi dati gas tako da broj obrtaja bude hodu. Ovaj postupak vazi za ventile sa uredajem
i
oko 2000 o/min. Pomocu ruene svetiljke odnosno za pojaeavanje .protoka.
233
l .--._-------
Kvarovi na uredaju tili slicnog izgleda mogu da bud'll sasvim razlieito
kalibrisani. Ukolika je patrebna zaptivka uvek
Osnavni probiemi kad uredaja za recirkuiaciju ugradite navu.
.izduvnih gasova su: ventii se atvara kada ne bi Kada ste izvrsili zamenu ventila i panova pove-
trebalo da se otvara iii se uopste ne otvara. Kako zali vakuumske cevovode, -ukljucite motor i pro-
vreli izduvni gasovi protieu nepasredno ispod verite rad novog ventila, kako je napred opisano ..
ventiia ani mogu da budu veoma vreli. Posle
odredenog vremena ova se odrazava na vakuum
membranu unutm ventiia. Ukoliko membrana
prsne iii se probusi vakuum iz motora neee biti u
stanju da otvori venti!. Nasiage ugijenika aka
sedista ventila, zaeepijeno iii probusena creva za
vakuum, pokvaren prekidae temperature iii elek- Ubrizgavanje
tromagnet vakuuma, iii pogresno povezani vaku-
umski cevovodi magu da budu raziog za otkaziva- vazduha
nje rada ventiia. Ukoliko EGR ventil ne otvara
najprimetnija manifestacija biee zvizdanje motora
priybrzanju.
i kataliticki
Sta se desava ukoliko ventil ostaje otvoren sve
vreme iii se otvori u pagresna vreme? Ventil koji
konvertor
ostaje otvoren zbog nasiaga ugijenika oko sediSta
ventiia, slomijene opruge unutar ventila, karozije
yodice ventila deluje upravo kao i »curenje« istem za ubrizgavanje vazduha i katalitieki
vakuuma. Rezuitat ee biti ias rad u praznom
hodu, otezano startovanje i oklevanje iIi »stuca-
S kanvertor rade zajedno n? Ciseenju izduvnih
gasova iz matora od ugijavodonika (HC) i ugijen-
nje« prilikom ubrzanja. Do istih rezultata davesee monaksida (CO). Sistem to pastize ponovnim
pogresno postavljen vakuumski cevovod iii tem- sagorevanjem zagadivaca u samom konvertoru.
peraturni prekidae iii zagrejan eiektromagnet u Na vazilima proizvadnje 1981. godine i novijega
otvorenom stanju 3tO omogucuje da vakuum u datum a, ovaj sistem takade redukuje izduvne
svako doba ima pristup ventilu iii u pogresno gasove oksida azata (NOx).
vreme dopre do veniiia. Praverite raspared Pre nego sta objasnimo kaka tacno do ovoga
vakumskih cevovoda pomocu seme iz prirucnika dolazi pagledajmo razne kamponente koje Cine
ukolika sumnjate na pagresan raspored ceva- sisteme za ubrizgavanje vazduha. Kod sistema iz
voda. Zapamtite da uredaj treba da bude pod 1980. godine i starijih kroz koje sarno proiaze
vakuumom kada se »doda« gas, a ne u praznom ugljavadonici i ugijenmonaksid, postoji vazdusna
hodu iii kod prvog startovanja motora. pumpa s remenim pogonoffi, usmerni ventiJ,
nepovratni ventil i cevovodi za advad vazduha do
izduvne grane. Vazdusna pumpa obieno prima
Zamena ventiIa uredaja pogon sa kaisnika radilice, mada kad nekih
i
motara za to moze da posluzi i neki drugi pogon. iI
. :
Naslage ugijenika· oka osnove sedista ventiia (pomoeni pogon). Vazdusna pumpa je prosta :1
mogu se ocistiti zicanom cetkoffi,. ali ne treba krilna pumpa koja uviaei vazduh s jedne, a izba-
koristiti rastvaraee jer oni magu da napadnu cuje ga s druge strane. Sa iziazne strane pumpe
membranu unutar ventila. nalazi se usmerni ventii kaji skreee vazdusnu
Ukoiiko se utvrdi da je defektan ventil on se struju ka izduvnaj grani motara iii u atmosferu
mora zameniti. Ventil predstavlja zaptiveni sklap ukolika vazduh nije patreban. Preka vakuumskog
i ne maze se demontirati radi papravke. Saeekajte cevovoda povezanag s usmernim ventilom obieno
da se motor ohladi pre nega sta pokusate da se prekida dovad vazduha do izduvne grane u
odvijete venti!. Ukaiika pastoji vise ad jednog
prikljueka za vakuumske cevovode abelezite
svaki od njih komadam iepljive trake kaka ih ne
biste pamesaii. Prove rite da Ii zamenjeni ventil
ima adgovarajueu oznaku iii da Ii predstavija
periodu smanjenja brzine (usporavanja) kaka bi
se spreCiio detonativna sagorevanje. Nepovratni
ventil na cevovadu izmedu usmernog ventiia i
izduvne grane sprecava protok taplih izduvnih
gas ova natrag kroz cevavod za vazduh u kome bi
,
"
tacnu zamenu ventila na vasem voziiu posto ven- ostetiii usmerni ventii i vazdusnu pumpu.
234
1
..... ··-·-·---"--~----. _____________.r
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GAS OVA
2 !----t::.....:.J
235
SISTEM zA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
CD
i
i!
236
SISTEM ZA .,.nMTICn,
Problemi
237
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
Odriavanje
Kod sistema iz 1981. go dine i novijeg datuma
isti postupak se primenjuje kod prvog ventila (iii
II
kontrolnog vazdusnog ventila, kako se ponekad
Vazdusni sistemi pulsirajuceg tipa normalno nO' naziva). Drugi vazdusni prekidacki venti I moze se IIl'
zahtevaju nikakvo odriavanje a oni sa vazdusnim proveriti pracenjem puta kojim se pumpa vazduh, I
pumpama zahtevaju obieno jedino periodienu zavisno od temperature motora. Kada je motor
proveru zategnutosti pogonskog remena i njegovo
stanje. Ukoliko je kais labav treba ga zategnuti
(vidi dec 0 zameni remena, bilo u poglavlju
"Sistem za hladenje«, bilo u poglavlju "Sistem za
hladan, protak vazduha trebalo bi da bude usme-
ren ka izduvnoj grani motora. Kada je motor.
vreo, vazduh bi trebalo da bude usmeren na
konvertoru. Protok vazduha moiete proveriti ski-
l
I
!
punjenje«). danjem jednog od ispusnih creva i proverom pro-
toka vazduha dok motor radi u praznom hodu.
(~
1
ce umanjiti snagu motora u reZlffiU rada iznad ada se ovde ne radi 0 poslu koji mokte sami
praznog hoda i malog gas a (brzine). Da' pono- Mobaviti, dajemo informacije ispitivanju iz-
duvnih gasova kod vozila da bismo vam pomogli
0
virna, male ocitane vrednosti na vakuum-metru
pri 2500 do 3000 olmin (ispod 0,3 bara) znak su da bolje shvatite postupak ispitivanja i ,ta znace
zacepljenja. dobijeni rezultati ispitivanja. Za ispitivanje izduv-
239
SISTEM ZA KONTROL!J IZDUVNIH GASOVA
nih gasova potrebna je -skupa oprema infracrveni Ukoliko neko vozilo ne zadovolji proveru kva-
analiza tor izduvnih gasova_ Neki analizatori mere liteta izduvnih gasova to znati da ispusta previse
sadrzaj sarno dva gasa - ugljovodonika (HC) i ugljovodonika iii ugljenmonoksida_
ugljenmonoksida (CO). Ugljendioksid i kiseonik
nisu zagadivaci, ali njihov sadrzaj u izduvnim .I
gasovima moZe se koristiti u cilju ispitivanja
ispravnosti katalitickog konvertora. Analizatori I
izduvnih gasova ne mogu da mere sadrzaj oksida
azota (NOx). Analizator izduvnih gasova uzima uzorkc gasova koji se ispuslaju
preko izduvne cevi (I) po~to su prosli kroz kataliticki konverlOf (2)
VeCina provera izduvnih gas ova na vozilu poci- ocitavajuCi vrednast sadriaja ugljenmonoksida u procentima, a
nje vizuelnim pregledom motora da bi ~e prove- ugJjovodonika u promilima.
• I
rilo da neki uredaji sistema kontrole izduvnih Visok nivo ugljovodonika u izduvnim gasovima
gasova nisu prekinuti iii nedostaju. Moie se pro- cesto ukazuje na problem paljenja kao sto je lose
veriti i Dtvor za nalivanje na rezervoaru za gorivo
da bi se videlo da Ii se moze koristiti standardni
paljenje iii neispravna sveCica, napukli poklopac
razvodnika iii neispravan kabl sveCice. Ako palje-
I.. ~
poolovljeni benzin. Drugi deo ispitivanja podra-
zumeva ubacivanje sonde analizatora izduvnih
gasova u izduvnu cev vozila i proveru izduvnih
nje nije dobro nesagorele pare benzina ce da
prodru u motor i izduvne gasove. Veoma istroseni
klipni prstenovi odnosno yodice ventila koji omo-
,
,
gasova pri radu motora u praznom hodu. Kod gucuje motoru da sagoreva ulje dove see takode
nekih ispitivanja motor radi pri jacem gasu do povisenog nivoa ugljovodonika u izduvnim
(brzini) ali posto je nivo zagadenja najveCi pri gasovima. Prepunjen karburator iii pre bogata I
praznom hodu provera pri praznom hodu ce mesavina gorivom is to tako moze da doprinese
obiono otkriti sve probleme. visokom nivou sadriaja ugljovodonika. Pad kom-
240
I""
=
",
l~~ ,;.: . .,,-~--~~".
I
SISTEM ZA KONTROLU IZDUVNIH GASOVA
I
presije usled nezaptivanja ventila iIi progorela Prisustvo ugljenmonoksida ukazuje na nepot-
zaptivka glave mogu takode da dovedu do propu- puno sagorevanje do koga dolazi zbog viska
stanja nesagorelog goriva u izduvne gasove. goriva odnosno manjka vazduha u meSavini.
Izmedu ostalog, ·ovde treba proveriti: zacepljen
fiiter za vazduh, zagJavljen Jeptir za vazduh,
pogresno podden karburator,uredaj za cirkula-
ciju benzinskih i uIjnih isparenja, vazdusnu
pumpu iIi sis tern za ubrizgavanje vazduha. Pre-
Uzroci visokog sadrzaja ugijovodonib. (I) curenjc na iglicastom ventilu j sedistu, brzo vreme paljenja moie takode da dovede do
(2) prekinut kabl, (3) naprsla kapa fazvodnika paljenja, (4) neispravni ventili iii
sedista ventila, (5) zaprljane 5veCicc. (6) pohabani prstcnovi, (7) pogreSno visokog nivoa sadriaja ugljenmonoksida u izduv-
podesen karburator, i (8) nivn plovkn. nim gasovima.
I
I
.1
241
LU IZDUVNIH GASOVA
® CD @
~~l
® CD
Uzroci visokog ugljenmonoksida. (1) niwk prazan hod (mala brzina). (2)
zecepljcn preCistac Z3 vazduh, (3) pokvaren urcdilj La slflrtovanje hladnog motora
(»cob,), (4) ncispravni uredaji Z3 kontrolu izduvnih gasova, (5) bogata mes,wina
u praznOm hodu, (6) nepodeseno paljenje, (7) pokvaren karburator. (8) zaccpJjcn
venti! uredaja za cirkulaciju bcnzinskih i uJjnih isparcnja, i (9) pokvarena pumpa
Z3 vazduh.
)
11
II
I
, I
I
iJ,
I
I I
I~
242 I
I
I
~.
I
I·
If
! SISTEMZA
• PALJENJE
edan od nekoliko elektrienih sistema u vasem ugraduje na gornjoj strani motora i to u blizini
Jtakavozilu je sistem za paljenje koji je konstruisan
da upali smeSll vazduha i goriva u ci!indru
razvodnika paljenja (iIi u sam razvodnik paljenja
kao kod mnogih automobila General Motors-a
motora. Sistem za paljenje podeljen je u dva kola. koji su opremljeni elektronskim paljenjem). Kod
To su primarno, iIi nisko naponsko kolo i sekun- liniskih motora sa 4 i 6 cilindara bobina se obieno
darno, odnosno visokonaponsko kolo. Medutim ugraduje sa boene strane motora u blizini razvod-
oba ova kola rade zajedno i medusobno su za- nika paljenja, a na suprotnoj strani od karbura-
Vlsna. tara i usisne grane.
Primarno kolo se sastoji od akumulatora, glav- Sada je pravi trenutak da se objasni koncept
nog prekidaea, primarnog kola bobine (koja ima bilo kog elektrienog kola u automobilu. To je
dva kola), primarnog kola razvodnika paljenja (i "put elektricne struje od izvora (u ovom slueaju
on sadrzi dva kola) - koji se kod starijih tipova akumulatora iIi sistema za punjenje) do jednog iIi
vozila sastoji od platinskih dugmadi i kondenza- vise elektrienih potrosae" iIi uredaja, i nazad do
tora, odnosno modula elektronskog paljenja, lZvora.
davaea i provodnika kod novijih tipova vozila Ako se kolo struje pre kine pomoeu prekidaca.
opremljenih elektronskim paljenjem - i od pro- iIi iz drugih razloga (prekinut provodnik iIi slab
vodnika koji povezuju svaku od pomenutih kom- kontakt) onda se kaze da je kolo otvoreno i nece
ponenata tako da zajedno Cine elektrieno kolo. se javiti tok struje (»amperaza«). U vasem auto-
U komponente sekundarnog kola spadaju mobilu jedan pol akumulatora je direktno pove-
sekundarni deo bobine, sekundarni deo razvod- zan sa sasijom, karoserijom, podom iIi motorom
nika paljenja (poklopac razvodnika, razvodna automobila. Za veCinu elektrienih uredaja kod
rueica i kablovi sveCica) i, konacno, sveCica. automobila kao povratni vod od akumulatora
Dok se motor ne pokrene, rad primarnog kola sluie sasija, motor iii drugi metalni delo'!i jer su
zavisi od napona akumulatora. Kada motor poene svi oni povezani sa jednim od polova akumula-
da radi sistem za paljenje zavisi ad napona tora. Provodnik koji se nalazi sa druge strane
sistema za punjenje. elektrienog uredaja je povezan sa drugim polom
Kada se ukljuei glavni prekidae, primarno kolo baterije eime se zatvara strujno kolo.
(kolo niskog napona iIi akumulatorsko kOlo) se Uzmimo primer probne lampe koja se sastoji
aktivira. Napon se dovodi do primarnog del a od dva provodnika koja su vezana na sijalicu.
bobine i platinskih dugmadi u razvodniku palje- Ako jednim provodnikom dodirnete jedan pol
nja. Kod vozila sa elektronskim paljenjem napon akumulatora, a drugim provodnikom dodirnete
se dovodi do davaea. Bobina je povezana sa tri drugi pol uspostaviee se tok struje i sijalica ee
provodnika. Dva od ova tri provodnika su malog zasvetliti. Probna lampa ee svetleti i tada ako
poprecnog preseka i povezana su na dva mala jednim od provodnika dodirnemo onaj pol aku-
primarna prikljucka koji se nalaze na suprotnim mulatora koji nije vezan sa karoserijom, motorom
stranama bobine. TreCi provodnik - provodnik i)i drugim metalnim delovima automobila, a dru-
visokog napona je veCih dimenzija od prethodna gim dodirnemo bilo koji od metal nih del ova koji
dva (priblizno preenika .obiene olovke). Na jed- je povezan sa akumulatorom. . .
nom kraju ima uskoenu kapicu i povezuje se
jednostavno tako ,tose ugura na mesto u bobini
koje se zove kula bobine i koja se nalazi na sredini Primarno kolo sistema za paljenje
jednog od dva kraja bobine.
Polozaj bobine zavisi od vrste motora. Kod Sada, posto imamo osnovnu predstavu 0 tome sta.
»V« motora sa 6 i 8 cilindara bobina se abieno je kola, vratirno se na primarno kola sistema za
L_ 243
SISTEM zA PALJENJE
paljenje. Dva tanka provodnika koji su povezani skih dugmadi povezan je sa kuGistem razvodnika.
za indukcioni kalem (bobinu) su prim ami vodovi. Platinska dugmad su jednostavan prekidac koji se
J edan od ovih vodova povezan je sa glavnim otvara i zatvara kada se okrece osovina razvod-
prekidacem, koji je opet pomocu provodnika nika. Kod elektronskih sistema za paljenje nega-
povezan sa Jednlm od polova akumulatora - amm tivni prikljucak namotaja bobine povezan je na
koji nije povezan. sa metalnim delovima bloka okidacko kolo u kontrolnom modulu davaca.
motora. UkljuCivanjem glavnog prekidaca uspo- Modul pobuduje namotaje tako sto naizmenicno
stavlja se veza akumulator - glavni prekidac - ukljucuje i is.kljueuje kolo (obieno prekidanjem
prikljucak na bobini koji je povezan sa glavnim mase). KuCiste razvodnikaje povezano sa masom
prekidacem. Unutar bobine nalazi se veGi broj prekp bloka motora·koji je opet povezan sa jed-
namotaja provodnika koji je povezan sa prikljuc- nim polom akumulatara. Kada se platinska dug-
cima primamog kola. Tanak provodnik koji je mad zatvare pri obrtanju osavine razvadnika,
povezan sa drugim prikljuckom bobine ulazi u kola se uspastavlja i struja teee kroz primama
kuCiste razvodnika paljenja i vezan je za jedan od
krajeva kQntakta prekidaca razvodnika paljenja
kola. Kada se pri daljem abrtanju asavine razvod-
nika platinska dugmad atvare, .primarno kolo se
r
(»platinska dugmad«). Drugi kraj sklopa platin- prekida. Kod elektronskog paljenja u osnovi se
I
® ® .i'
"I,
\
® CD I::
!
d
I
;, I
'I
I
I,,
I ,
~
~)
"
I
~I
I
1I
n I
I- I
I
~
®
,
,
1
,
244
,
---
~
.. SISTEM ZA PALJENJE
odvija isto, ali umesto da se kolo kroz namotaje Jedan od prikljucaka povezan je sa prikljuckom
uspostavlja putem mehanickog otvaranja i zatva- na sklopu platinskih dugmadi koji je u vezi sa
ranja platinskih dugmadi, to se izvodi pomocu bobinom; drugi je povezan sa plocom razvodnika.
elektronskog prekidackog uredaja. Kada je na KOhdenzator ima sarno jednu funkciju - on s!uzi
razvoctniku pravilno podeseno paljenje, osovina kao elektricni »amortizer« u m0mentu kada se
razvodnika se obrce, otvara i zatvara platinsku platinska dugmad otvaraju i zatvaraju. Konstru-
dugmad, odnosno okida modul davaca, i time isan je tako da prihvata impulse visokog napona i
stvara pulseve elektricne struje koji izazivaju stva- postepeno ih vraca u kolo sistema za paljenje.
ranje varnice izrnedu elektroda na svecicama. Ukoliko je kondenzator neispravan sistem za
Medutim platinska dugmad, odnosno modul, ne paljenje nece raditi pravilno. Ako su platinska
stv~raju varnicu na elektrodama sveCica; ani dugmad otvorena, a kondenzator nije u stanju da
sarno okidaju sekundarno kolo. Sekundarno kolo prihvati visok napon, platinska dugmaci ce prego-
je to koje daje varnicu. reti. Kao sto je vec objasnjeno, kolo se uspostav-
U primarnom kolu sa plarinskim dugmadima Ija izmec!u pola akumulatora koji nije povezan sa
postoji jos jedan dec: kondenzator, kojiJe postav- masom i primarnih namotaja bobine kada je
ljen u razvodnik paljenja. On ima dva prikljucka. glavni prekidac ukljucen. Kada se platinska dug- .
245
-------~---~-- --
SISTEM ZA PALJENJE
mad zatvore kolo se uspostavlja preko namotaja, mesto obratite paznju na metalni komad koji se
bloka motora i nazad do akumulatora. Kada su nalazi sa strane na kuCistu razyodnika. Na njega
platinska dugmad otvorena, kolo se prekida, a je prikljuceno jedno tanko crevo. Ovaj uredaj,
tok struje prestaje. Kondenzator prihvata napon- koji se zove vakuumski regulator paljenja, auto-
ski impuis koji se stvara u trenutku prekidanja matski podesava trenutak paljenja u zavisnosti od
kola i vraea ga postepeno u kolo te time sprecava opterecenja motora. Na mnogim motorima koji
pojavu luka iii topljenja platinskih dugmadi. su opremljeni kompjuterskom kontrolom, trenu-
tak paljenja se regulise elektronskim putem tako
da se vakuumski, regulator ne koristi.
Sekundamo kolo sisle'ma za paljenje Podsetimo se sada ukratko na koji se naCin
sinhronizuju" nastaju i dovode elektricni impulsi
Sekundarno kolo poCinje od razvodnika paljenja. koji izazivaju varnicll oa sveCici. Ako yam je
Razvodnik paljenja ima plasticni poklopac na pozna to kako nastaje varnica, onda eete lako
kome se nalazi prikljucak u koji se postavlja viso- nautiti kako se proverava pravilan rad sistema za
konaponski provodnik <eceg precnika. Ovaj cen- paljenje. •
tralni prikljucak okruien je sa onoliko prikljucaka Sekundarno kolo za paljenje, sto smo ranije
koliko vas auto mobil ima cilindara. Svaki od ovih pomenuli, pocinje od bobine koja je vezana na
prikljueaka povezan je sa jednom od sveCica primarno i na sekundarno kolo. Osim primarnih
pomocu provodnika. Ovi provodnici i provodnik namotaja bobine, u njoj se nalaze i sekundarni
koji povezuje centralni prikljucak kape razvod- namotaji. Primarni i sekundarni namotaji nisu
nika paljenja sa prikljuckom na bobini, su sekun- medusobno povezani.
darni visokonaponski kablov!. Oni sluie da pre- Sekundarni namotaji povezani Sll sa gvozdenirn
nesu visok napon koji stvara varnicu na elektro- jezgrom koje se nalazi u sredini kueista bobine i
dama sveCica. pmza se do prikljucka na vrhu kuCista bobine.
Kod nekih razvodnika plasticna kapa se pric- Posta je bobina postavljena na motor time je
vrseuje pomoeu dye celiene kopee. Kod nekih se obezbedeno zatvaranje strujnog kola do akumula-
kapa pricvTscuje pomocu dye iii cetiri navojne tora. Sekundarni namotaji bobine su tako kon-
kopee, tako da je kopeu potrebno okrenuti sarno struisani da se u njima, uvek kada se platinska
za 112 kruga da se odvoji od kuCista razvodnika. A dugmad otvare i prekine tok struje u primarnim
neki se opet pricvrscuju pomocu dva zavrtnja. namotajima, proizvodi (indukuje) visoki napon
Oslobodite kapu razvodnika. Kopce se mogu (oko 40.000 volti) koji se dalje vodi do centralnog
izbaciti iz lezista pomocll odvijaca. Aka kapa ima prikljucka na kapi razvodnika. Metalna traka, ~
navojne kopee potrebno je svaku od njih okrenuti koja je sastavni deo razvodne rueice, dodiruje ! I
za 1/2 okretaja pomoeu odvrtaea. Pazljivo dignite centralni prikljueak sa unutrasnje strane kape raz-
kapu i lagana je obrnite vodeCi [acuna da ne vodnika. Kada se razvodna rucica, obrte ona
odvojite neki od provodnika. Kada pogledate sprovodi ovaj impuls visokog napona do odgova-
unutrasnju stranu kape videeete da je naspram rajuce sveCice na motaru.
svakog od prikljucaka. koji se nalazi sa spoljne Kada sistem za paljenje radi ispravno, napon
strane, ukljuc"ujuCi tu i centralni prikljucak, koji se stvara u sekundarnom kolu je. dovoljno
postavljen veliki metalni prikljueak ispupeen visok da se javlja jaka varnica u malom za20ru
nanize: Zatim pogledajte kuCiste mzvodnika izmedu dye elektrode sveCiee, koja pali sabijenu
(ovaj deo je viJljiv kada se ukloni kelpa razvod- smesll vazduha i goriva u cilindru. I
nika). Prva stvar koja se vidi je razvodna ruCica, I.
koja je postavljena upravno, sa gornje strane oso-
vine razvodnika. Ovaj komad plastike ima
metalnu traku koja se pruza od centra ka 'polj-
nom kraju. Razvodna rutica se okrece zajedno sa
osovinom razvodnika. Ispod razvodne ruCice
mogu se videti platinska dugmad i kondenzator" Sistem za paljenje
odnosno namotaji davaca i provodnici.
Vratite oa mesta kapu razvodnika i pricvrstite sa »platinskom
ih pomocu kope!. Kapa se moze postaviti sarno u
jedan poloiaj na kuCiste zato sto ima vodicu za
pozicioniranje. Kada ste kapu postavili na syoje
dugmadi«
246
-------
<:I~TI=,M ZA PALJENJt
ko je vase vozilci opremljeno elektronskim yam da menjate zazor, odnosno razmak izmedu
Apaljenjem mozete preskoCiti ova poglavlje, jer
kod elektronskog paljenja ne postoje platinska
kontakta sklopa platinskih dugmadi.
Ovaj razmak je veoma vazan. Ako je prevelik.
dugmad i kondeDzator. platinska dugmad nece ostati zatvorena dovoljno
Kao sto sma vee pomenuli u uv?dnom delu dugo. Ako je suvise mali, platinska dugmad ce
ovog poglavlja, sistem za paljenje radi kada se ostati zatvorena pTedugo. Perio"ct vremena u
ukljucuje i iskljucuje prekidac u primarnom kolu. kome kontakti platinske dugmadi ostaju zatvo-
To prekida tok struje u primarnom kolu, putem Teni zove se »vreme (ugao) zatvaranja« i ima
indukcije stvara elektricnu struju u sekundarnom direktan uticaj na rad sistema za paljenje.
kalu: Ova indukovana elektricna struja se koristi Ako je vreme zatvaranja suvise kratko pri-
za dobijanje varnice na sveCicama. marno kolo sistema za palenje ne ostavlja
, lako su sve komponente u sistemu za paljenje dovoljno vremena za stvaranje magnetnog polja u
vrlo v2.1ne i moraju raditi ispravno da bi se dobio namotajima. Usled toga, kada se primarno kola
pravilan rad motara, prekidac razvodnika prekine, indukovani sekundarni napon TIece biti
odnosno platinska dugmad, su najosetlji~ij,a kom- dovoljno visok da izazove pravilnu varnicu na
ponenta ovog sistema. sveCici. U takvom slucaju doci ce do neravnomer-
Sklop platinskih dugmadi postavljen je unutar nog rada motora. Ponekad se cak dogada da
razvodnika i pricvrscen je na plocu pomocu zavrt- motor ne moze da se pokrene iIi, nn primer, da
njeva. Ovaj sklop se vezuje u kola pomocu dva nema dovoljno snage. '
provodnika. Jedan provodnik je vezan za konden- Aka je vreme zastoja predugacko and a induko-
zator; drugi je primarni provodnik palenja i pove- vani sekundarni oapon nema dovoljno vremena
zan je sa primarnim prikljuckom na bobini. da obavi svoj dec posla pre nego sto se ponova
Kontakti sklopa su izradeni od metala koji je uspostavi tok struje kroz primarno kolo. I tl ovom
dobar provodnik struje. obicno od volframa iii slucaju doCi ce takode do gubitka snage iii nerav-
platine. Elektricna struja lece ad prikljucka pro- nomernog rada motara.
vodnika, preko pokretne poluge sklopa platinske Veliki elektricni atpor platinskih dugmadi
dugmadi, kroz kontakte platinske dugmadi na spada u ovakve slucajeve. Ovaj otpor onemogu-
nepokretni dec sklopa i na masu preko koje se cuje da primarni deo sistema pravovremeno
zatvara kolo struje. zatvori kolo, tako da dolazi do gubitka snage
Ovaj sklop se podesava. U zavisnosti od tipa i motora. Osim toga kontakti platinske dugmadi se
modela matara, zavrtnji za podesavanje mogu ubrzana trose.
imati iii glavu sa urezom iIi sestougaonu glayu, te Zamena platinskih dugmadi ponekad zahteva
u zavisnosti od toga odredite potrebnu vrstu strpljenje jer morate da radite pomoeu malih
alata. Bez obzira kakvo je podeS3vanje na vasem alatki. Ali kada avo savladate, to postaje prilicno
mo~oru, ana se svodi na istu stvar - omogucava jednostavan posao. Aka se suoCite sa teskocama.
mozda ee yam kod prve zamene platinskih dug-
madi, biti potrebna pomoe nekog ko je vee radio
ovaj posao.
Odredena pravila bezbednosti se moraju posto-
vati uvek kada se radi na bilo kom delu sistema za
paljenje iIi elektricnog sistema. Pravilo koje ovde
Alat i materijal vazi glasi da glavni prekidac mora biti iskljucen
uvek kada rukujete, iIi dodirujete komponente
• Odvijac unutar razvodnika paljenja. Ako je glavni preki-
• Kljucevi dac (kontakt kljuc) ukljucen, primarno kolo
• Merni listiCi paljenja je pod naponom i struja ce da potece ako
• Cista krpa se kola zatvori. Aka dodirnete metalni dec vozila
• Sredstvo za Ciscenje (odmasCivac) u trenutku kada u razvodniku dodirujete· dec iii
• Mast otporna na temperaturu provodnik pod naponom, svojim telom ee te
(Za podmazivanje bregova) zatvoriti strujno kolo. PAZNJA: Moze yam se
• Platinska dugmad i kondenzator dogoditi pa dozivite neugodan strujni udar. Aka
• File za podmazivanje yam se tako nesto dogodi, sam po sebi strujni
• Motorno ulje udar nije toliko opasan jer je struja u tom delu
slaba, ali stvarna opasnost leii u tome sto usled
247
SISTEM ZA PALJENJE ,i
1
I
J
1
I
I
I
!
0--_.1
!
®
I,
i
i
-'< ••
I
~
CD
I
®
]
,i
P!atinska dugmad (1) se nalazi t! filZVoniku pal,jenja. Opruga (5) pritisk"
~
pomicnu polugu (3) i blok (2) na brcgastl deo osovine (4). Obrtanje
osovine razvodnika, odnosno pri nailasku brega na blck SIVilrn ~e rdZm<lk
izrnedu kontakta platinske dugmadi kojl se zove »zazor platina«, pritom
se vremcnski period u kome pl<1tinska dugmad ostaju zatvorena na:dva "~
"vreme (iii ugao) zatvaranja«. Pr"lkazani provodnici (6) vode na prikljucak
hobine ;'(7) na kondenzator.
nile radio smetnje. Ako na vasem r'lZvodniku 5. Uklonite platinsku dugmad. Pomoeu odvijaca
postoji ovakav stitnik, uklonite gao Stitnik se odvmite jedan iIi dva zavrtnja koji drze platinsku
uklanja odvrtanjem dva zavrtnja koja ga drze. dugmad. U nekim slucajevima platinska dugmad
Zapamtite njihov polozaj kako bi olaksali sklapa- se moze ukloniti bez potpunog odvijanja zavrt-
nje. Kod ave operacije dobro bi yam dosao odvi- nJeva.
jae koji moze i da prihvati zavtrnje pri odvrtanju.
6. Odvrnite zavrtanj koji drzi kondenzator, pri
tom. upamtite na koju stranu je okrenut provod-
4. Odvojite provodnike prikljucene na pokretnu nik da bi olaksali sklapanje.
polugu sklopa platinskih dugmadi. Tu se nalaze
. dva provodnika - provodnik primamog kola i 7. Uklonite kondenzator. Ako na razvodniku
provodnik kondenzatora. Prema potrebi koristite postoji podmazivae brega iIi file, uklonite ih.
iIi odvijae iIi kljue za odvijanje zavrtnjeva i odva-
janje provodnika. Napomena: Kod nekih tipova 8. Pogledajte da Ii na razvodniku ima tragova
automobila, platinska dligmad i kOlldenzator rde, korozije, ulja iIi masti. Natopite cistu krpu
izgradeni su u jednom sklopu koji se naziva "Uni- odmasCivacem i ocistite unutrasnjost kuCista i
set,<. U takvom slucaju kondenzator se uklanja osovinu razvodnika od svih naslaga. Pomocll Ciste
zajedno sa platinskom dugmadi tako da je sa krpe oCistite masnoeu i prasinu sa nosaca platin-
sklopa potrebno ukloniti sarno provodnik primar- ske dugmadi i bregastog dela osovine. Pazljivo
nog kola. osusite ceo sklop.
Hf{
L
249
9. Podmazite bregove na osovini razvodnika tan- redosledom. Ne zatezite platinsku dugmad dok
kim slojem masti otporne na temperaturu. ne podesite zazor. Zavrtnje platinske dugmadi na
NAPOMENA: neki tipovi platinskih dugmadi motorima koji su opremljeni otvorom na kapi
upakovane su sa malom koliCinom masti koja razvodnika. mozete zategnuti sada jer se podesa-
sluzi za podmazivanje brega. Vodite raeuna da v'anje zazora vrsi pomocll zavrtnja sa sestouga-
sredstvo za podmazivanje ne dospe do kontakta aDorn glavom koji predstavlja deo sklopa platin-
platina, kape i svih ostalih elektrienih komakta. skih dugmadi. (Pogh,dajte odeljak »Podesavanje
P AZNJA: Pre nego sto pristupite ugradnji prove- zazora ugla zatvaranja« datog u ovom poglavlju).
rite da li ste obezbedili pravi tip platinskih dug- Ugradite novi kondenzatof, aka nije vee ugraCien
rnadi i kondenzatora. zajedno sa platinskom dugmadi. postavljajuCi ga
tako da se provodnik kondenzatora uklapa uz
nosae platinskih dugmadi da bi se eliminisala
10. Ugradite novu platinsku dugmad i kondenza- njegova labavost. Sada pricvrstite zavrtnje no-
tor. Postupite prema taekarna 2 do 7 obrnutim saca.
1
I,
j
li,
l!
250
,
1-.
~I
SISTEM ZA PALJENJE
11. Neka yam neko pokrene motor pomoeu kon- kap ulja, iIi namazite tanak sloj maziva na asovi-
I takt - kljuea dok se ispust na sklopu platinskih nieu platinskih dugmati, uvek kada menjate
! dugmadi ne naele na vrhu jednog od bregova na sklop.
osovinl razvodnika. Kontakt-kljucem se mora
I rukovati tako da se sarno »ta·kne«, da bi elektro
pokretae tek pokrenuo motor, i postavio platin-
15. Ako ste uklonili stitnik, postavite ga obrnu-
tim redom od opisa datom u tacki 3.
sku dugmad u zeljeni polozaj. Ne zaboravite da
I iskljuCite kontakt-kljue kada dovedete platinsku
dugmad u pravi polozaj.
16. Panova ugradite razvodnu ruCicu obrnutim
redom od opisa iz tacke 2.
12. Proverite u uputstvu koji je zazar propisan za i 7. Panovo ugradite kapu razvodnika obrnutim
platinsku dugmad na vasem automobilu. Ovaj redom od orisa i7 tacke 1.
podatak je dat u servisnom prirucniku. Zazar je
dat u desetim delovima milimetra. Na .primer
OA mm. NAPOMENA: U nekim uputstvima za Koriscenje tahometra
podesavanje nije dat zazar platinskih dugmadi.
Meelutim ugao zatvaranja je uvek prisutan. Ako Tahometar je osnovni ali vrlo koristan instrument
zazar nije dat podelite ovu vrednost sa 8,6 i kojim se mogu izvrsiti neka veoma vazna mere-
dobieete pribliznu vrednost zazora platinske dug- nja. NajcesCi model ovog ureclaja je onaj u obliku
madi. Naprimer ako je naveden ugao zastoja od instrument a koji se moze drZati u ruci i koji 1ma
30, onda je zazar platinske dugmadi 3,5 desetih nekoliko skala na jed nom brojcaniku, kao i preki-
delova milimetra odnosno 0,35 mm., dac (iii pre kid ace) za biranje funkeije. Obicno je
potrebo povezati sarno dva provodnika da bi se
NAPOMENA: Neki tipovi automobila imaju obezbedio rad uredaja. Medutim, prekidac za
platinsku dugmad kod kojih se zazar ne moze biranje funkeija mora biti postavljen u polozaj za
podesavati pomocll ravnih mernih listica. Platin- ispitivanje koje se izvodi.
ska dugmad takvog tip a ima bimetalnu kopcu Pomocll dobrog i jeftinog uredaja za ispitivanje
postavljenu izmedu pokretne (oprugam napete) ugla zatvaranja i broja obrtaja moze se ispitati
poluge i nepomicne poluge koja je vezana za bra] obrtaja matcra i ugao zatvaranja i stanje
mas~. Nemojte pokusavati da ugurate merne platinske dugmadi.
listiee izmedu kontakta ovakvih platinskih dug- Ugao (iIi vreme) zatvaranja, kao sto je vee
madi. Kod takvih vozila za podesavanje zazara objasnjeno ranije, je period tokom koga kontakti
platinske dugmadi koristi se tahometar. Pogle- platinskih dugmadi ostaju zatvoreni tokom
dajte odeljak "Podesavanje zazora ugla zatvara- eiklusa paljenja. Uredaj za merenjeugla zatvara-
nja« koji dat u ovom poglavlju. nja elektricnim putem meri ovaj period i belezi
srednju'veliCinu za sve cilindre izrazenu u stepe-
13. Ubacite oCiscen merni listie odgovarajuce nima rotacije brega razvodnika paljenja. Velitinu
debljine izmedu kontakta na sklopu platinskih ugla zatvaranja maiete nati ll. prirucniku ili u
dugmadi. uputstvu za podesavanje. Kada proveravate sta-
nje platinskih dugmadi vi, u stvari, merite pro-
14. Pazljivo pomerite nepomicnu osnovu platin- vodljivost sklopa na kontaktima. Jednostavno
ske dugmadi kako bi podesili zazar. Odvite zavr- receno meri se mogucnost iIi nemogucnost kon-
tanj za podesavanje zazora pomoeu odvijaca, lakta da provedu primarni napon.
odnosno otvorite ili zatvorite prorez za po des ava-
nje kako bi podesili zazar na pravu velicinu. Kada
merni list moze da klizi izmedu kontakta sklopa Rad tahometra
platinskih dugmadi uz tek neznatan .otpor, zazor
platinske dugmadi je pravilno podeSen i sada Sa prednje strane standardnog lahometra nalaze
mozete zategnuti zavrtnje za pricvrseivanje. se najmanje tri skale. Jedna od njih predstavlja
broj obrtaja motora na skali koja je podeljena od
NAPOMENA: Ako ste izvadili file za podma- 0-15. Svaki podeok predstavlja broj obrtaja'
zivanje, ubaeite novi posto ste ugradili i podesili motora pomnozen sa 100. Na primer ako na skali
zazar platinskih dugmadi. Kapnite sarno nekoliko obrtomera oCitamo vrednost 71 to znaCi da se
kapi motornog ulja na file. Isto tako kapnite sarno motor okrece brzinom od 700 o/min. Sobzirom da
_-
251
I
! J .....
---- ---- - - -
l
, j
l !
i
r .
I) ,
L-----------------------------------------_________________________________________ r !
je najveCi brej ovih uredaja predviden da radi sa stavlja jedno zatvaranje i otvaranje koje je
sesto iii osmo cilindricnim motorima, ako merite potrebno da bi se na svakoj svetici dobila varnica.
broj obrtaja kod motora sa celiri cilindra, morate Vazno je pomenuti da postoji direktna zavisnost
podeliti sa dva vrednost ocitanu za osmocilin- izmedu ugla zatvaranja i zazora platinske dug-
dricni motor. madi i to se koristi kod pOdeSavanja motora. Broj
Na drugoj skali je ugao zatvaranja. Kao sto smo stepeni koji je potreban za jedno palenje je 360
vee pomenuli, to je period vremena izrazen u Uedan pun obrtaj osovine razvodnika) podeljeno
stepenima, u kome su platinska dugmad zatvo- sa brejemcilindara motora. Na primer kod
rena u toku svakog ciklusa paljenja. Ciklus pred- motora od 6 cilindara to ce biti 60 stepeni za svak;
252
,;£1
.:~
~,j
I
E
Povezivanje tahometra
mad. Kod nekih vozila, posebno kod Ford-a, biee sa primarnim prikljuckom na bobini. Ako su pro-
vam potreban adapter da bi ste povezali ovaj vodnici vaseg instrument a oznaceni drugim
provodnik a istovremeno obezbedili kontakt bojama, postupite prema uputstvu koje je prilo-
izmedu prikljucka na bobini i primarnog prik- fenD uz instrument.
Ijueka. Ovakvi adapteri se obieno isporucuju Ugao zatvaranja platinske dugmadi razvodnika
zajedn"o sa instrumentom. predstavlja onaj ugao, izrazen u stepenima,
tokom obrtanja osovine razvodnika u kome kon-
takti platinske dugmadi ostaju zatvoreni (spo-
jeni). Podesavanje ugla zatvaranja platinskih dug-
madi je najvainija operacija pri servisiranju raz-
vodnika, a sam ugao zatvaranja se podesava
menjanjem zazora platinske dugmadi. Manji
Podesavanje zazar daje veti ugaa zatvaranja; veti zazar daje
manji ugaa zatvaranja.
zazora Osnovna procedura podesavanja ugla zatvara-
nja zavisi od tip a razvodnika koji se nalazi na
(ugla zatvaranja) vasem vozilu. Postoje dva osnovna tipa razvod-
nika - prvi, kod koga je poklopac bez otvora;
drugi kod koga na poklopcu postoji otvor u obliku
AlaI i materijal prozorCica, kroz koji se spolja moze vrsiti podesa-
vanJe.
• Produzni kabl
• Odvijae
• Stezae za crevo Podesavanje zazora (ugla zatvaranja) kod
• Daljinski prekidae razvodnika sa zatvorenim poklopcem
• Tahometar
• Sestougaoni (»imbus«) kljuc Napomena: Ako vas automobil ima platinsku
dugmad, anda uvek treba pOdesiti ugao zatvara-
nje pre nego sto podesite vreme· paljenja. Svaka
promena ugla zatvaranja ima odgovarajuCi uticaj
ova platinska dugmad se mogu tacno ugraditi na vreme paljenja motara (predpaljenje).
Nako se koristi Cist merni listie. Medutim kod Da bi podesili ugao zatvaranja kod ovakvog
platinskih dugmadi koja su koriseena i cije kon- razvodnika uradite slede':e:
taktne povrsine imaju blage neravnine iIi nagore-
lost, zazor se mora podesiti pomocu tahometra; 1. Uklonite sekundarni visokonaponski provod-
isto vazi i za novu iIi koriscenu platinsku dugmad nik bobine sa centralnog prikljucka na razvod-'
kod razvodnika sa otvorom na kapi, koji omogu- niku, dok je glavni prekidac iskljucen i povezite
cuje podesavanje zazora i kada razvodnik nije ga sa nekim metalnim delom na motoru pomocu
rasklopljen. produznog kabla.
Ako koristite daljinski prekidae elektropokre-
taca, podesavanje ugla zatvaranja mozete uraditi Paznja: Nikada nemojte povezivati produini
bez pomoei sa strane. Ovaj prekidac yam omogu- kabl sa noseCim zavrtnjima karburatora iIi fi/tem
euje da pokreeete motor dok radite ispQd poklo- za vazduh. To ne soma do ne obezbeduje dobru
pea motornog proslora. Prekidac ima dva provod- masu, vee moie stvoriti potencijalnu opasnost -
nika koji se povezuju sa solenoidom elektro posroji mogucnost varnicenja u blizini benzina i i
pokretaea. Postupite prema uputstvu koje je pri- benzinskih isparenja. !
loieno uz prekidae. U uputstvu je tacno nazoa- ,i
ceno kako treba povezati provodnike. 2. Uklonite kapu razvodnika. Oslobodite kopte ,
Tahometar, kao i daljinski prekidac elektropo- koje drZe kapu, odnosno odvrnite navojne kopce !
kretaca, ima dva provodnika koje treba povezati za 1/2 kruga pritiskujuCi ih pritom nanize odvi- I
sa motorOffi. Provodnici su uvek oznaceni bojom jacem.
da bi se olaksalo povezivanje. Obicno je provod-
nik koji se povezuje na neki metalni deo motora 3. Skinite razvodnu rucicu razvodnika. U najve-
(masu) boie, dok crvenu stipaljku treba povezati cern broju slucajeva ona se jednostavno podigne
254
1
=
SISTEM ZA PALJENJE
I rukom sa osovine; aka je pricvrscena pomocll dva 8. Pomoeu odvijaea malo odvmite zavrtanj za
zavrtnja moze se skinuti pomocll odvijaca. podesavanje ili nosae za pomeranje paltinske dug-
Napomena: Neke vrste razvodnika na starijim madi koji se nalazi u razvodniku.
tipovima automobila imaju uredaj za otklanjanje
radio smetnji koji je postavljen preko platina. 9. Pokrenite motor pomoeu daljinskog prekidaca
Ako je to slucaj kod vaseg razvodnika. skinite taj i istovremeno motrite na tahometar. Podesite
uredaj. Skidanje se svodi na oavrtanje dva zavrt- ugao zatvaranja pomoeu zavrtnja za podesavanje
nja. Obratite paznju na polozaj zavrtnjeva da bi iIi pomeranjem nosaca platinske dugmadi na pre-
kasnije lakse sklopili razvodnik. U ovom slucaju porueenu vrednost u stepenima. Postoje i platin-
odvijac sa opruznim driacem za zavrtanj biee od ska dugmad koja se podesavaju okretanjem eks-
velik~ pomoe;. centricnog zavrtnja; neka se podesavaju pomera-
njem nosaca sklopa pomoell odvijaca koji se
4. Odvojite i blokirajte crevo za vakuum pomoeu postavlja u upusten otvor.
kIes!a.
,
r
10. Posto ste podesili ugao zatvaranja, zategnite
zavrtnje za podesavanje platinske dugmadi i isk-
5. Prikljucite daljinski prekidae na soleno~d elek- Ijucite glavni prekidac.
tropokretaca, prema uputstvu koje je prilozeno
uz prekidac. Ukoliko nemate na raspolaganju 11. Obrisite bregove na osovini razvodnika
ovaj veoma zgodan uredaj, morate se osloniti na eistom krpom i nanesite tanak sloj odgovarajueeg
po moe nekoga sa strane ko ee pokretati motor maziva. Ako u razvodniku postoji mazalica za
kada je to potrebno. bregove iIi file za podmazivanje, okrenite ih da bi
sveze mazivo doslo do bregova, iii zamenite ma-
6. Povezite tahometar za merenje ugla zatvaranja zalicu.
i broja obrtaja sa motorom, a prema uputstvu
proizvodaea. Medutim, u daljem tekstu data je 12. Ako ste uklonili uredaj za radio smetnje, sad
osnovna procedura za povezivanje ovog instru- ga vratite na svoje mesto, ali pre nego sto priteg-
menta. nete zavrtnje za pricvrsCivanje vodite racuna da
A. Kod veGine ovakvih uredaja postoje dva pro- ne ustinete primarni iIi kondenzatorski provad-
vodnika, crni i crveni. erni treba povezati sa nik. Ukoliko ne vratite ovaj uredaj na mesto
»dobrom« masom, na primer sa negativnim (-) imacete radio smetnje.
polom akumulatora iii nekim delom na bloku 13. Pastavite razvodnu ruCicu razvodnika na
motora. Ako su provodnici vaseg instrumenta svoje mesto. Aka se rueica kod razvodnika pric-
druge boje postupite prema uputstvu proizvo- vrscuje pomocll dva zavrtnja, postavite je na 050-
daca. vinu razvodnika. Tu ce te nati cetvrtasti ispust
Painja: Nikada nemojte povezivati provodnik koji se uklapa u okrugli i ('etvrtasti otvor na
sa noseCim zavrtnjima karburatora iii Jiltera za prirubnom delu razvodne ruCice. Ne postavljajte
vazduh. To ne sarno da ne obezbectllje dobru ruCicu na silu. Polomicete jeT Pritegnite zavrtnje
masu, vee moze stvoriti i potencijalnu opasnost - odvijacem. Ako se kod vaseg razvodnika raz-
postoji mogucnost varnicenja u blizini benzina i vodna rutica navlaCi na osovinu, obratite paznju
benzinskih isparenja. na zaravnjenu stranu osovine. Ts. strana mora da
B. PrikljuCite crveni provodnik na primani prik- naide na odgovarajueu povrsinu u prirubnom delu
ljucak na bobini. To je onaj prikljueak koji je razvodne rucice. I U OVOID slucaju rucica se moze
povezan sa sklopom platinske dugmadi u razvod- postaviti sarno na jedan naCin.
niku. Kod nekih automobila, posebno kod Forda,
biee yam potreban adapter da bi prikljuCili po me- 14. Vratite na mesta kapu razvodnika postujuCi
nuti provodnik a prito'1' i dalje imali kontakt uputstvo koje je obratno uputstvu pri skidanju.
izmedu prikljueka bobine i primarnog provod-
nika. Ovakvi adapteri se obieno isporucuju sa 15. Uklonite provodnik za spajanje i ponovo
memim instrumentom. poveiite sekundarni visokonaponski kabl bobine ..
7. UkljuCite glavni prekidac. 16. Uklonite daljinski prekidac.
Painja: Ova je vrlo vaino utiniti. Ako taj korak
propustite to maze dovesti do ostecenja glavnog 17. Odvojite tahometar za merenje ugla zatvara-
prekidaca. nja obrnutim redosledom od opisanog u tacki 6.
255
.-:-l.'
Podesavanje zazora (ngla zatvaranja) kod radi u praznom hodu. Ako ste tokom prethodnog
razvodnika sa otvorom na pokJopcn podesavanja motora skinuli sveCice, ugradite ih
pre nego sto nastavite sa podesavanjem. P_ogle-
Napomena: Kod nekih tipova motora koji imaju dajte odeljak »)Provera i ugradnja sveCica« U ovom
razvodnik paljenja sa platinskim dugmadima, poglavJju.
kapa razvodnika ima otvor taka da se ugao zatva- Ako kapa razvodnika vaseg motora ima otvor
ranja moze podesiti bez skidanja kape, dok motor za podesavanje sledite navedene korake.
........-----------
SISTEM ZA PALJENJE
-
Elektronsko paljenje moze da podigne napon
Elektronsko na svetici do 40.000 valti sto je znatno vise. od
15.000 do 20.000 volti kod konvencionalnog
paljenje sistema. Sa ovako povecanim naponom zazor
elektroda na svecicama se maze povecati 5to daje
bolje performanse. Ovako visok napon, medutim
postavlja veliko opterecenje za kablove sveCica.
Alai i malerijal Zbog toga morate da proveriti da Ii je izolacija
kablova u dabrom stanju i da su svi prikljucci Cisti
• Izolovana klesta i dobri. (Pogledajte odeljak "Provodnici svetica«
• Voltmetar i ommetar iii Volt-ommetar u ovom poglavlju.) Ista tako morate proveriti da
• Produini kabl Ii na kapi razvadnika i razvodnoj ruCici ima napr-
• Daljinski prekida,; slina, prljavstine i korozije.
• Odvijac Kao !ito je vee pomenuto, izmedu konvencj~
e j\dapter za bobinu ona!nog i eltktronskog sistema za paljenje in101
• Stroboskopska lamp" bi'nih razlika. Razlike postoje i izmede elektron-
• Tahometar Sklh sistema za paljenje razliCitih proizvadaca,
• Stezae za creva tako da je veoma vaino da pogledate neki od ovih
sistema i kako se odriavaju.
i 257
l
SISTEM ZA PALJENJE
if ( I\
,,
,
.\ \ Ii
\
\
\ l'
\\
On bi tJ!vrdili da Ii su naslali problemi sa pokrctanjem motora !.l veli ~a
I
elektronskim paljenjem uklonite kabl sa svecice (1) i drzi!C ga na oka
6 mm od motora pomocu iwlovanih kljdta (2). Aka varnica preskoci sa.
kabla na motor u trenutku kada se motor pokrece, sigurno je da
elektronsko paljenje nije uuok problema. 1
I!
Ijivo ~H.lvojitc kabl sa sveCice. Nemojte vuCi sarno Pritom se maze cuti pucketanje. To je zvuk var-
k:lhl Jl.:f, mozete ga ostetiti. nice visokog napona koja preskace zazor.
, I)rzilc kraj kabla sveeice pomocu klesta za Aka varnica preskace zazor, uzrok sto motor
svecu.:e, koja imaju izolovane fuCice, blizu metal- ne maze da pali nije u elektronskom sistemu za
!log dela motora - dovoljno je na oko 6 do 9 mm. paljenje. Ako va mica ne skate, problem u elek-
tronskom sistemu za paljenje mozete naC!
:1, Nck:1 yam neko startuje motor. pomocu voltmetra i ommetra, iii kombinovanog
instrumenta volt/ommetra. Bez obzira koji instru-
.;. ~)Ilk sc motor startuje gledajte varnicu koja ment koristite uvek cete imati dva provodnika -
skare sa kabla. koji drzite u ruci, oa motor. crveni i croj.
25K
SISTEM ZA PALJENJE
Ispitivanje elektronskog sistema za paljenje kratkom spoj.u iIi prekidu kola u modulu, davaeu
iIi provodnicima izmedu njih.
Da bi nasli kvar na elektronskom sistemu za Ako sistem za paljenje ne daje varnicu, morate
paljenje vaseg automobila, izvrsite seriju ispitiva- odrediti da Ii je'u pitanju bob ina, davae, modul iIi
nja prema uputstvima koja daje proizvodae. Sle- provodnici izmedu ovih delova.
deca ispitivanja se moraju izvrsiti u nizu da bi
odrediIi koja je od komponenata sistema u kvaru. 4. Da biste proverili da Ii je 'bobina ispravna
Za neka ispitivanja, osim voltlommetrom, bice iskljuCite prekidae paljenja i proverite otpore pri-
yam potrebni i produzni kablovi. Daljinski preki- marnog i sekundarnog kola. Uvek proverite koju
dae je vrlo koristan za mnoga ispitivanja, ukoliko vrednost navodi proizvodae, aIi kod veCine
ga nemate morate obezbediti pomocnika. sistema otpor izmedu pozitivnih prikljucka pri-
Napomena: Sva ispitivanja koja se rade marnog namotaja je izmedu 0,5 i 3 oma. Yeoma
pomocu voltmetra iIi pomocu volt/ommetra, rade veliki izmereni otpor ukazuje na prekid u namota-
se sa ukljucenim glavnim prekidaccm) iIi u polo- jima, i u tom slucaju zamenite bobinu. Otpor
zaju »start«. Kada je glavni prekidae u bilo kojem sekundarnog kola bobine, koji se meri izmedu
od ova dva polozaja, napon akumulatora automo- negativnog prikljueka i prikljueka visokonapon-
bila prisutan je u provodnicima i svim delovima skog provodnika, je obieno izmedu 8.000 i 12.000
sistema za paljenje. Ispitivanja sa voltmetrom Se oma. Yrlo mali izmereni otpor ukazuje na kratak
vrse kada je sistem za paljenje pod naponom, spoj, dok veoma visok ukazuje na prekinuto kolo,
odnosno zatvorena. Sva ispitivanja koja se vrse (Yidi odeljak »Indukcioni kalem (Bobina)« na
pomocu ommetra iIi pomocu volt/ommetra, rade kraju ovog poglavlja).
se kada je glavni prekidae iskljueen, i kada nema Ako su otpori primarnog i sekundarnog kola
napona na bilo kom delu sistema za paljenje osi u bobine u okviru vrednosti koje daje proizvodac,
delu do glavnog prekidaca. Ispitivanja pomocu mozete eliminisati bobinu kao moguteg uzroc-
omrnetra moraju se vrsiti kada je sistem bez nika neispravnosti.
napona, tj. kada napon ne postoji na prikljuccima
za ispitivanje. Paznja: Nikada nemojte ispitivati S. SledeCi den koji ispitujete je namotaj davaea u
kola pod naponom pomo{;u ommetra; na taj naCin razvodniku paljenja. Da biste ga ispitali odvojite
osteticete instrument. prikljueak davaea i izmerite otpor ommetrom.
Ponovo pogledajte uputstvo proizvodaca. Taj
otpor je obicno izmedu 150 i 1200 oma. Mnogo
Osnovni tok ispitivanja veCi izmereni otpor ukazuje na pre kid kola u
kalemu iIi u njegovim provodnicima, dok manji
Bez obzira da Ii je vas automobil do mace proiz- otpor ukazuje na kratak spoj. Isto tako morate
vodnje iIi iz uvoza, osnovni tok ispitivanja pri proveriti da namotaj davaea nije u kontaktu sa
trazenju kvara je sliean: masom (da nije »probio na masu«) tako sto ce te
izmeriti otpor izmedu oba provodnika namotaja
1. Prvo cete proveriti napon akumulatora kako davaea i kuCista razvodnika. Ako davae nije u
biste ustanovili da Ii je dovoljno napunjen za vezi sa masom aba ova merenja dace beskonacnu
napajanje sistema za paljenje. Za veCinu sistema vrednost otpora.
za elektronsko paljenje patrebno je najmanje 9 Ako davae zadovolji ova ispitivanja mozete ga
volli. eliminisati kao uzrok problema u sistemu za pa-
ljenje.
2. Kao sledece ukljueite, pomocu kljuea, glavni Napomena: Kod nekih Chrysler-ovih sistema
prekidae i prove rite da Ii postoji napon na (+) razmak izmedu davaca i zuba na osovini razvod-
pozitivnom prikljueku bobine. Napon akumula- nika moze uticati na rad sistema za paljenje. Ovaj
tora mozete proveriti pomocu voItmetra. razmak se naziva »vazdusni zazor« i mora biti u
granicama datim u uputstvu.
3. Ako je sistem za paljenje, pri prethodno opisa- Kod elektronskih sistema za paljenje kod kojih
nom ispitivanju, dao jaku varnicu mozete pretpo- davae radi" na principu »Halovog efekta«) marate
staviti da su bobina, davae razvodnika i kontrolni proveriti da Ii je zatvarae koji se nalazi ispod
modul ispravni. 'Ovo ne vaii sarno aka sistem razvodne rueice vezan sa maSOffi. Aka nije anda
prekida (»trokira«) i ako povremeno prestaje sa davae ne moze da generise signal zn kontrolni
radom. U tom slueaju radi se 0 povremenom modul.
259
SISTEM ZA PALJENJE
6. Sada ste problem sveli na dva moguca uzroc- mikro sekundi i meri se brojem stepeni (uglom)
nika zbog kojih motor ne moze da upali iii sto se »pre gornje mrtve tacke« za svaki klip koji se
varniea povremeno gubi: kontrolni modul palje- krece U okviru svog ciklusa. Ugao pa!jenja se
nja iIi provodniei (instalaeija). Da biste proverili cesto nazi va i ugao pretpaljenja. Najveci broj
provodnike potrcbno je da opet pogledate uput- motora ima osnovnu oznaku za pOdesavanje
stvo kako biste odredili priljucke koje je potrebno (reper) datu kao liniju, zub iIi slicnu oznaku na
ispitati. Osnovno je da proverite elektrienu pro- tdak celieni tocak koji prievrsten na prednji kraj
vodnost provodnika izmedu modula i senzora, radiliee. (Prigusniea vibraeija je cesto u sklopu sa
zatim provodnik koji napaja modul naponom sa kaisnikom, te se ave oznake nalaze i na kaisniku,
akumulatora kada je glavni prekidac ukljucen. prim. prev.) Neki motori imaju nekoliko oznaka
Mnogi moduli su i uzemljeni preko ovog provod- na prigusniei vibraeija i jedan zub na p6klopeu
nika. Ako vasa ispitivanja pokazu da nema pre- razvodnog mehanizma. Drugi imaju sarno jednu
kida iIi kratkog spoja u provodnieima izmedu oznaku na prigusnici vibracija i plocu, pricvrscenu
modula i davaea, i ako modul dobija napon i ima na poklopae razvodnog mehanizma, na kojoj je
masu, on bi trebao da radi. Ako to nije'slucaj, iIi oznaeeno nekoliko podeoka za podesavanje
ako motor ponekad radi a ponekad ne, najvero- paljenja. Paljenje se podesava tako sto se porav-
vatnije je da je sam modul u kvaru i treba da se naju dye od ovih tacaka dok motor radi.
zameni. Prove rite da problem nije u provodni- Paljenje se obicno podesava pomotu strobo-
eima tako sto cete pomerati i uvijati provodnike skopske lampe (svetlo koje se pali visokonapon-
prilikom ispitivanja. Provera rada jednog elek- skim impulsom sveciee na prvom eilindru). Posto
tronskog sistema za paljenje nije taka teska aka je zazor (iii vreme zatvaranja) platinske dugmadi
razumete osnovne principe onaga sto radite, i aka pravilno podesen, stroboskopska lampa se pove-
imate prave podatke iz uputstva. zuje za kabl sveCiee pfvog eilindra. Motor se
S obzirom na veoma velike razlike izmeoll ukljuti i ostavi da radi na praznom hodu. Obicno
sistema i na slozenost koja je postala uObicajena se creVQ vakuumskog uredaja za podesavanje
kod novijih tipova sistema za paljenje, ovde pretpaljenja, koji se nalazi na razvodniku palje-
necemo ni pokusati da navodimo sve pojedine nja, skine i zacepi.
informacije, koje su i onaka prisutne u brojnim Stroboskopska lampa se uperi tako da osvet-
prirutnicima. Ijava tacke koje se nalaze na prigusnici vibracij a.
Svaki put kada sveCica na prvom cilindru da var-
nieu. stroboskopska lampa zasvetli. S obzirom da
se varniea javlja u trenutku kada je prigusniea
vibraeija u istom polozaju u odnosu na oznaku.
izgledace kao da je oznaka za podesavanje palje-
nja nepomicna.
Podesavanje
paljenja NaCini povezivanja stroboskopske lampe
I
Odredivanje prvog cilindra Za molOTe $11 celiri dlindra
(l) Saab. Snbaru
(2) Volkswllgell. Porsche
(3) Honda. korl poprecno postavljenih molora
ItCD I
010 ~.oool
® ® (4) Svi popreclIo poslavljeni moWn osim Hunde
(5) Reno, Peio, Sab
~I
(6) Svi osim Renaulta. Peugeot, Saab
CD
i
I
·1 1::1
do
CD
looo.~
(0 I
Za mutoTe 2lJ scst cilindJrll '
f§0o~
(7) General Motors V6, poprecno p05tavljeni
(8) Peio i Volvo V6. POrSe sestodlindricni bokser
000 •. (9) ford V6
(10) Svi V6 osim pezna. renua. valva i poprecni postavljeni dienerai
motors
(11) Svi liniski sestocilindricni
o. .0
(13) svi osim ford, mercedes. pocie. kadillak 425
OiO 00
0'0 00
@OO @OO
261
SISTEM ZA PALJENJE
®(
i
. ,
!
.[
! I
262
·":'::;j
Fi,"~'
;
SISTEM ZA PALJENJE
263
--. ---
SISTEM ZA PALJENJE
j
264
SISTEM ZA PALJENJE
2::'-i-"--~ I
~I
-.( ~ -f ~ -;::1
/
/ \\\,
} \\\.,
" \
J!
;11'
~===.jl \\ 1/ \ ='J
izvadite iz njega programski sklop (iskljui.'ite gal. zujuCi time da kompjuter prelazi u samodijagno-
Zatim izvrsite osnovno pOdesavanje pretpaljenja. stiku. Broj obrtaja praznog hoda motora ce se
IIi ukljuCite samodijagnostiku kompjutera tako poveeati (kompjuter aktivira leptir). Ugao pret-
sto cete ugraditi merae vakuuma izmedu invert- paljenja pri povecanom bwju obrtaja biee 27 do
nog ventila·i solenoida invertnog ventila na des- 33 stepena. FORD SA EEC-IV. Prikljucite volt-
nom unutrasnjem blatobranu. Pustite da motor metar na prikljueak br 4 sestopolne dijagnostieke
radi u praznom hodu i pomocu ruene vakuum prikljuenice i na pozitivan pol baterije. Zatim
pumpe napravite vakuum od najmanje 500 mm kratko spojite prikljucke 2 is. Ovim cete preba-
na (jasno obeleienom) ventilacionom otvoru na citi kompjuter u samodijagnostiku pri eemu
senzoru za merenje razlike u pritisku izmedu motor radi na praznom hodu. Voltmetar ce dva
spoljne sredine i usisne grane. Sac,ekajte oko 15 puta zapulsirati i broj obrtaja motora ce se pove-
sekundi i zatimizjednaCite pritisak. Igla meraea eati na·2.000 o/min. U tom trenutku taeka palje-
vakuuma mora dva do cetiri puta poskoCiti poka- nja ce biti izmeou 27 i 33 stepena.
265
SISTEM ZA PALJENJE
FORD SA Meu. Modul za paljenje ima ugra- 4. Posmatrajte polozaj oznaka dok ih osvetlja-
denu funkciju za vracanje paljenja unazad. Isklju- vate pomocu stroboskopske lampe. Sada dodajte
Cite kasnije paljenje vadenjem prikljueka sa crnim gas pomeranjem po luge gasa iz motomog pro-
i zutirn provodnikom i kratkim spajanjem dva stora. Aka to nije moguce neka neko sedi u
muska prikljucka. Potom mozete izvrsiti osnovno kolima i nagio pritisne i pusti pedalu gasa: Vide-
podesavanje. eete da je oznaka dosla na gotovo isto mesto gde
Osnovno pOdesavanje pretpaljenja obezbeduje je bila po pocetnom podesavanju, a zatim se
pravilno paljenje sarno pri jednom broju obrtaja. vratila u polozaj gde je bila kada ste je proveravali
Ako motor automobila treba da radi efikasno pri pre dodavanja gasa. Ovo se desava zbag naglog
svim brzinama i pri svakom opterecenju, neop- pada vakuuma u usisnoj grani kada se doda gas.
hodno je da svaka sve¢ica pali smesu u tacno Smanjenje vakuuma omogueuje povratnoj opruzi
odredenom trenutku. Posto se broj obrtaja i opte- u vakuumskom regulatoru da vrati ploeu plat in-
recenje motara menjaju, menjaju se i zahtevi za ske dugmadi u razvodniku na kasnije paljenje.
pretpaljenjem. Da bi se postigao maksimum efi- Ako oznaka paljenja ne promeni polozaj, vera-
kasnosti motora, u razvodnik se ugraauju dva vatno se ploca platinske dugmadi zaglavila u kuCi-
uredaja koja kontrolisu paljenje pri razliCitim stu razvodnika, iii je oslabila povratna opruga
uslovima opterecenja i pri raznim brzinama - to vakuumskog regulatora. Popravite razvodnik
su vakuumski uredaj i centrifugalni regulator paljenja odnosno vakuumski regulator paljenja
paljenja. Da bi se dobio najveCi koeficijent isko- ako je potrebno.
riscenja neophodno je da ova dva uredaja rade Ako ste dobili prethodno opisane rezultate to
pravilno. 1z tih razloga provera rada ova dva znati da vakuumski regulator paljenja pravilno
uredaja treba da budu ukljueena u svaku proce- funkcionise.
duru podesavanja motora. Kao sledece, potrebno je proveriti jos jedan
vazan mehanizam za podesavanje paljenja - cen-
trifugalni regulator.
Provera vakuumskog regulatora
SISTEM ZA PALJENJE
Pri malom gasu (pri niskom broju obrtaja Kada vakuumski regulator paljenja radi, on
motora) u usisnoj grani se stvara veliki vakuum i zakrece nosecu ploeu platinske dugmadi za neko-
pritom u cilindre dolazi manja kolicina smese liko stepeni. i time povecava pretpaljenje kako bi
vazduha i goriva. U takvim usiovima potrebno je motor magao da zadovolji zahtevima opterece-
dodatno povecanje ugla pre'tpaljenja da bi motor nja. Vakuumski regulator paljenja ima povratnu
mogao efikasno da radi, i to pretpaljenje se obez- oprugu koja omogucuje da se noseca plata platin-
beduje pomocu vakuumskog regulatora paljenja ske dugmadi vrati u normalan polozaj kada nema
koji se nalazi na razvodniku (centrifugalni regula- uticaja vakuuma motora_ To se desava pri naglom
tor paljenja je obraden u drugom delu ovog ubrzanju iIi kada motor ne radi.
poglavlja). Da bi se postigao maksimum snage i
najmanja potrosnja goriva pri delimicno otvore- Provera rada vakuurnskog reguIatora paljenja
nom leptiru za gas, paljenje mora da nastupi
ranije u toku takta sabijanja. Rad vakuumskog regulatora paljenja se moze
proveriti i bez stroboskopske lampe, na sledeCi
nacin.
1. Dok motor ne radi skinite kapu razvodnika, na
naCin opisan odeljku »Razvodnik paljenja«
268
SISTEM ZA PALJENJE
I
pogresno osnovno podesavanje pretpaljenja; paljenja postoje dva uredaja koja kontrolisu tre-
slomljena iIi slaba opruga u mehanizmu centrifu- nutak paljenja pod raznim opterecenjima i pri
galnog regulatora; tegovi centrifugalnog meha- raznim brojevima obrtaja motora - to su vakuum-
nizma zagiavili u »spoljnom« polozaju; pogresno ski i centrifugalni regulatori paljenja.
I 267
L -----
SISTEM ZA PALJENJE
269
SISTEM ZA PALJENJE
@---l
~,"'I
I; I
~il\
1
1- , [,\ "
- II/J I
kl~IU"~®
!
I
®
0---1
f----CD
upali smesu goriva i vazduha u motom. S obzirom razvodnik paljenja, i predstavljaju radne de love
da su neki motori konstruisani tako da rade u sistema paljenja iii podesavanja paljenja.
sirokom opsegu broja obrtaja i uslovima optere- Vakuumski regulator paljenja je vrlo osetljiv na
cenja, trenutak paljenja se mora menjati da bi promene vakuuma U llsisnoj grani i povezan je sa
zadovoljio ovakve, razlicite uslove. plocom u razvodniku, na kojoj se nalaze platinska
Vakuumski i centrifugalni odnosno mehanicki, dugmad iii namotaji davaca.
regulatori paljenja rade zajedno kako bi omogu- Centrifugalni regulator paljenja, koji je radni
Cili vecu elasticnost u odredivanju trenutka palje- dec osovine razvodnika, je integralni sklop koji je
nja. Oqa ova mehanizma su ugradena u, iii na u radu pod naponom opruge i pod dejstvom cen~
270
I
j
=
SISTEM ZA PAbJENJE
II.
sila koja deluje na tegove se smanjuje, opruge Kad radi pravilno, razyodnik u sebi kombinuje
II
JL .
tegoya ne nastaje pri 1000 o/min, odnosno u tacki prekida i uspostavlja primarno kolo izmedu
271
I· . ~---
SISTEM ZA PALJENJE
izvora elektricne energije (akumulatora iIi polje i oko primarnih i oko sekundarnih namo-
sistema za punjenje) i bobine tako da se primarni taja. Ovo magnetno polje deluje kao provodnik u
namotaji bobine napajaju elektrienom strujom u rnomentu prekidanja, i visestruko povecava
prekidima. Ovo prekidanje se postiie otvaranjem napoo u bobini. Kada su platinska dugmad otvo-
i zatvaranjem platinskih dugmadi u razvodniku. rena primarno kolo se prekida i magnetno polje
Kada su platinska dugmad u razvodniku zatvo- nestaje. Tom prilikom se u sekundarnim namota-
rena primarno kola je zatvoreno i struja teee kroz jima bobine indukuje visoki napon. Ovaj visoki
primarne namotaje bobine. Posto struja teee kroz napon prolazi kroz sekundarni provodnik bobine
prim arne namotaje, u bobini se stvara magnetno ka kapi razvodnika i razvodnoj fUCici, koja ga
t
272
r!. '
~i
...
'e
SISTEM ZA PALJENJE
t
prenosi na prikljucke (stubice) u kapi razvodnika. nika. Kada vracate kapu na razvodnik, postavite
Odatle se napon vodi putem provodnika sekun- je odozgo na kuCiste razvodnika i vratite kopce
darnog kola do sveCica gde se sekundarno kolo rukom. Za obavljanje ave operacije potrebna je
zatvara preko varnice n~ elekrodama sveCica. vrlo mala sila.
Osim sto kombinuje rad primarnog i sekundar-
nog elektricnog sistema, razvodnik mora da obez-
bedi pravovremeno nastajanje varnice na elektro- Provera razvodnika paljenja
dama sveCice. Ova vremenska sinhronizacija je
veoma vazna - ana omogucava postizanje zeljene Ako imate probleme sa performansama motora,
snage i brzine. Prakticno to se postize pomoeu kao na primer tdko pokretanje, nemiran rad,
vakuumskog i centrifugalnog regulatora paljenja, sIabo ubrzanje i slicno, uzrok maze biti sis tern za
~. koji su ugradeni na i u razvodnik paljenja. Centri- paljenje. Mesto od koga se pocinje sa trazenjem
fugaini regulator paJjenja kontrolise trenutak uzroka problema je razvodnik paljenja. Njegov
praznjenja visokog napona u skladu sa zahtevima rad se proverava na sledeCi nacin.
broja oqrtaja motora; yakuumski regulator palje- 1. Uklonite kuCiSte filtera za yazduh. Pogledajte
nja kontrolise praznjenja visokog napona u skladu o(1eljak »Servisiranje filtera za vazduh« u poglav-
sa zahtevima optereeenja motora. Trenutak palje- lju »Sistem za napajanje gorivom«. Napomena:
nja motora biee detaljno obraden u drugom Ovo mozda neee biti potrebno kod automobila
odeljku ovog poglavlja. gde je razvodnik paljenja pristupacm.
Osnovni delovi razvodnika paljenja su kapa, 2. UoCite razvodnik paljenja na naCin kojije vee
razvodna ruCica, bregovi iIi davae, osovina i kuCi- opisan u ovom poglavlju.
ste. Os tali delovi se razlikuju, i zavise od toga da 3. Uklonite kapu razvodnika prema prethodno
Ii je u pitanju sistem sa piatinskom dugmadi iii datim instrukcijama. Napomena:. U ovorn tre-
elektronski sistem za paljenje. Kapa razvodnika, nutku nije potrebno uklanjati visokonaponske
rucica i provodnici sekundarnog kola pravovre- kablove sa prikljucaka na kapi razvodnika. Ovi
meno i po tacnom redosledu provode visoki kablovi moraju Qiti dovoljno dugacki da omoguee
napon do sveCica. da okrenete kapu razvodnika i' da je pogledate sa
Kapa razvodnika je postavljena na vrh razvod- unutrasnje strane.
nika paljenja. To je dec do Cijeg centralnog prik-
Ijueka vodi jedan provodnik sa bobine, a cetiri,
sest iIi osam provodnika (u zavisnosti od broja
cilindara motora) vode sa prikljueaka raspored-
enih oko centralnog prikljucka.
Kapa razvodnika se pricvrscuje na kUClste raz-
vodnika pomocu navojnih kopi'i iIi pomoeu
opruznih kopci. Ako pogledate kapu razvodnika
odozgo videcete na koji naCin je pricvrscena.
Tamo ce se nalaziti iIi dva zavrtnja sa urezom na
glavi (kod nekih elektrsmskih sistema za paljenje i
cetiri) jedan naspram drugog, a na donjoj strani
kape po obodu, iIi dve kopte u obliku opruge
koje su vezane za kuCiste razvodnika ispod kape;
ove kopce drze kapu razvodnika.tako sto se ubace
u proreze i kanale na njenom donjem delu.
Ako je kapa razvodnika pricvrseena pomoeu
navojnih kopci, odvite ih odvijacem za 1/2 kruga,
u smeru kretanja kazaljke na satu iIi u suprotnom
smeru, pritiskujuCi pritom odvijacem nanize. Na
taj naein eete osloboditi kapu od kuCista razvod-
nika. Pri postavljanju kape razvodnika ucinite
isto, sarno obrnutim redosledom. Ako je kapa
razvodnika pricvrscena pomocu opruznih kopci,
izbacite ih iz leiista na kapi pomoeu odvijaca. Na U nckim sillcajcvima kapa razvodnika je pricvrscena pomotu
opruznih kopCi koje 5C oslobildaju pomocu odvijilCa.
taj nacin eete osloboditi kapu od kuCista razvod-
273
SISTEM ZA PALJENJE
..I
strane. Naspram svakog od kabla nalazi se po
jedan metaini stubie (na spoljnoj strani kape
naiaze se prikljucci, a sa unutrasnje strane stu-
biCi). Naspram. centralnog kabla nalazi se erno
grafitno »dugme«. Preko tog dugmeta razvodna
meica ostvaruje kontakt sa kapom razvodnika.
5. Pregledajte unutrasnju stranu kape razvod-
nika. Obratite paznju da Ii su metalni stubiei
nagoreli, da Ii je grafitno dugme pohabano, i da Ii
ima pukotina iIi drugih ostecenja.
6. Proverite spoljnu stranu kape. Obratite paznju
da Ii ima pukotina iIi drugih znakova ostecenja na
kapi razvodnika. Isto tako, vrlo pazljivo proverite
da Ii ima pukotina oko stubica prikljucaka za
provodnike.
7. Proverite i sa unutrasnje i sa spoljne strane da
Ii ima tragova grafita na kapi razvodnika. Ovi
tragovi se javljaju kao erne linije koje vode od
prikljucnog stubica provodnika iii ad metalnog
stubica.
::----0 8. Aka uoCite bilo koju od pomenutih stvari,
morate ugraditi nevu kapu razvodnika. Napo*
mena: los uvek ne odvajajte bilo koji ad kablova :1
sa kape razvodnika; to se vrsi tek kasnije.
9. Pregledajte razvodnu ruCicu koja se nalazi na
vrhu eentralne osovine i vidljiva je kada se ukloni
U nckim s!u¢ajevima bpa razl'odl1ib se u!.:lal1ja potiskivanjem i kapa razvodnika. Ona je pricvrscena na osovinu
oort:l.njcm zakrctnih kopci (1) za II? kruga romo~u odvijaca (2). pornocll dva zavrtnja (odvrnit~ ih pomocu odvi-
jaca), iIi je jednostavno naVllcena na osovinu
(podignite je sa osovine rukom). Obratite paznju
da Ii ima tragova grafita, naprslina iIi tragova
drugih ostecenja na metalnom jezicku koji se
nalazi na vrhu razvodne ruCice.
10. Ako nadete bilo koje od opisanih ostecenja
moracete da zamenite razvodnu rucicu sa navorn.
11. Ako na kapi i rucici ne nadete nikakve tra-
gove ostecenja, oCistite ih' pomocu Ciste krpe
natopljene nekim rastvaracem, na primer alko-
holom.
12. Pogledajte razvodnik. Proverite cia Ii ima tra-
gova rde, korozije, ulja iIi masti. OCistite unutras-
njost razvodnika Cistom krpom koja je natopljena
rastvaracem.
13. Pomerajte prstima centralnu osovinu razvod-
nika. Ona mora cvrsto da stoji u razvodniku. Ako
je 'osavina labava, maTate zameniti. razvadnik.
Pogledajte odeljak »Uklanjanje i postavljanje raz-
vodnika paljenja«.
14. Pregledajte platinsku dugmad, odnosno
namotaje davaca razvodnika. Moraju biti Cisti i
priiikom proverc :.mutrasnjoSli kape razvodnib obrlllite paznju dobra pricvrsceni. !
I,
da melalni slubiCi {I) nisu nagarcli, da ccntra!ni grafitni kontakt 15. Proverite sve kablove i/ili sve prikljucke
(2) nije pohaban. dOl nema tragova grafitll (3) i pukotina (4),
kablova koji se nalaze u razvoelniku paljenja.
274
SISTEM ZA PALJENJE
Ako ste prilikorn pregleda konstatovali da je neki Kod drugc vrslc razvodnika razvodna rutica je pricY[scena
~ ad kablova u kapi razvodnika otpusten, onda pomocu zavnnjcva koji sc moraju odvmuti da bi se razvodna
ruCica skinula.
II postoji mogucnost da se u prikljucku na kapi
i"
razvodnika pojavila korozija. Da biste to proverili vaino da razvodnik sve vreme radi ispravno. Naj-
uradite sledece. veCi dec provera i servisiranja razvodnika se moze
1. Rukom izvucite kabl iz prikIjueka na kapi raz- izvesti dok je razvodnik na motoru. U stvari
vodnika, taka sto provodnik iscupate drZeci ga za preporueuje se da se platinska dugmad, konden-
kraj, kod stitnika. Napomena: Kod nekih tipova zator, kapa razvodnika i vakuumski regulator
motora kablovi sveCice imaju kopeu na prikljueku paljenja menjaju bez skidanja razvodnika pa-
na kapi. razvodnika. Da biste odvojiIi kablove ljenja. .
morate ih uhvatiti sa donje starne kape, stisnuti Medutim, postoje situacije kada je skidanje
kopcu klestina i istovremeno izvuci kabl. razvodnika neophodno. Ako, ria primer imate
2. Pogledajte u stubi" prikljueka na kapi razvod- problema sa centrifugalnim regulatorom paljenja,
nika. Korozija se javIja u vidu,zelenkaste materije iii u slueaju kada se iskrivi centraIna osovina, i
unutar prikljueka u stubii'u. tako dalje, onda morate da skinete razvodnik
3. Uklonite tragove korozije pomoi'u male iieane paljenja.
cetke. Aka nije moguce ukloniti sve tragove Skidanje i pravilna zamena razvodnika paljenja
korozije, zameni'" kapu razvodnika. nije jednostavan zadatak. Pravilan momenat
4. Gurnite kabl u prikljueni stubii' na kapi raz- paljenja posle zamene zavisi od poloiaja razvodne
vodnika. rucice. Aka i najrnanje sumnjate II svoje moguc-
nosti da zavrsite ovaj posao, bolje je da to prepu-
stite kvalifikavanom mehanicaru u avlascenom
Zamena kape razvodnika paljenja servisu.
Ako je skidanje razvodnika neophodno postu-
Kapa razvodnika paljenja se menja na sledeCi pite na sledeCi nacin.
naCin.
1. Skinite kapu razvodnika na prethodno opisan
naCin.
2. Postavite novu kapu na kuCiste razvodnika i Alat i materijal
pricvrstite je na prethodno opisan naCin.
3. SkidajuCi sa stare, odmah postavljajte na novu • Odvijac
kapu jedan po jedan kabl na odgovarajuce mesto. • Nasadni kljueevi, raeva i produietak
Visokonaponski kablovi se skidaju tako sto ih • Mali kljuc
povueete rukom, drZeCi ih pritom za kraj kod • Kreda
gumenog stitnika. Proverite da li ste gurnuli kabl • Stezae za crevo(a)
do kraja u stubic na novoj kapi.
Napomena: Mnogi profesionaIni mehanicari
menjaju i razvodnu rui'icu kada menjaju kapu
razvodnika. To je dobra praksa. Proverite da Ii
rutica i kapa odgovaraju za ugradnju oa motor.
Isto tako prove rite da Ii je isti proizvodac kape i 1. Otvorite poklopac motora i uklonite kuCiste
rutice. Na taj naCin ste sigurni da kapa i rui'ica filtera Z3 vazduh. Pogledajte uputstvo dato u
mec1usobno odgovaraju. odeljku »Servisiranje filtera za vazduh« poglavlja
»Sistem za napajanje gorivam{<.
276
.. ~
,
ad i
SISTEM ZA PALJENJE
I!!'
("
~
•~
I
~f
,
~
tf
I II
I
~"'po~m'.c;nih~d,~'~,~"~d~"'r:ucl.c~C:2:::~:::::':
Obel";,, pO'O"i
0',",,,,
.'"'-~'" ___ __
, novi razvod m"k ova. motora. To'" "m
P,')<oj" () kredom (1)
d, "' ""kom od
i ••_______________
, .
L
277
I'
SISTEM ZA PALJENJE
I,
sarnO obrnutim redam. Proverite da li je razvodna oklopa, ima na sebi navoj koji sluii da se sveCica
ruCica u istom polozaju kao pre skidanja. uvrne u atvar oa cilindru taka da ova dva provod-
nika ulaze II cilindar, odnosno prostor za sag ore-
9. Podesite motor po ugradnji razvodnika palje- vanje.
nja. Pogledajte adeljak »Podesavanje paljenja« u Elektricitet, koji se javlja na provodnicima, tj.
ovom poglavlju. elektrodama, dobija se od razvodnika paljenja.
On tece kroz provodnik obmotan keramickim
izolatorom i preskace na drugi provodnik koji je
povezan sa masom te se preko njega zatvara kola
struje.
Pregled i ugradnja S obzirom da jaka sabijena smesa goriva i
vazduha predstavlja sredinu koja je vrlo nepo-
svecica gadna za stvaranje varnice. potreban je vrlo veliki
napon da bi se varnica javila. Tokom rada, sve-
Cica stari, elektrode se trose i varnici postaje sve
teie da skoCi sa centralne elektrode na masu.
veCice su >,krajnji izvrsioci« s_istema zapaije~ Kada su sveCice toliko istrosene da varnica vise ne
S nje. Ako su sveCice istrosene motor ce nepra-
vilno raditi) tesko ce se pokretati, trosice mnago
moie da preskoci izmedu elektroda, onda se taj
elektricitet kreee linijom najmanjeg otpora i
278
SISTEM ZA PALJENJE
I
kratko se spaja sa masom. Kada se ovo javi onda
motor nepravilno radi (»trakira«). U nekim sluca-
jevima sveCica nije uzrok sto nema varnice, vee
neki drugi dec sistema za paljenje, na primer
kablavi, platinska dugmad iii babina. U tim sluea-
jevima napon koji se <!obija iz sistema je suvise
nizak.
Ponekad, i ako izgleda kao da sveCica radi
ispravno, u stvari je ana na granici neispravnosti.
avo je stanje koje veCina vozaea tesko ustanov-
Ijava. Aka jedna iIi vise sveCica povremeno »tro-
kira«, onda se nepotrebno trosi gorivo. Ispitiv<r-
nja su pokazala dC! veCina vGzaca ne moze da ascti
»hokiranje~< sveCica pri normal no lakim uslovima
opterecenja i pri uslovima voznje na.otvorenom
putu. . 'c·,
SveCica je vitalni den kod odrzavanja motora, a
posebno kod automobila sa elektronskim palje-
njem (nema platinskih dugmadi i kondenzatora)
svecica je glavni dec brige, bar sto se tice odrZ<lva-
nja sistema za paljenje. Kod podesavanja motora,
normalno postoje i drugi elementi izvan sistema
za paljenje koji zahtevaju painju, kao sto su fil-
teri, provera sistema za napajanje gorivorn itd.
Ali sto se tice sistema za paljenje posebnu paznju
obratite na sveCice.
U sklopu normalnog odriavanja kad konvenci-
onalnog sistema za paljenje, sveCice je potrebno
na svakih 15.000 do 20.000 km skinuti, oCistiti i
podesiti zazor izmedu elektroda, kako bi se obez-
bedile pravilne performanse motora. Ovaj inter-
val zavisi od naeina voznje i modela automobila.
U gradskoj voinji cesca je potreba za Ciseenjem
sveCica. Isto vazi i za stariji automobil koji nor-
maine tresi vise ulja. !v1nogi proizvoaaCi vozila
preporucuju promenu "sveCica nn svakih
50.000 km ukoliko je vozilo opremljeno elektron-
skim sistemom za paljenje. Proverite sta je nave-
dena u uputstvu za odrZavanje vaseg automabila.
Servisiranje sveCica
Delovi tipicne sveCice. (I) stubic prikljucka, (2) izojator, (3)
U sledeeem uputstvu prikazano je kako se skidaju centmlna elektroda. (4) kuCiste. (5) zaptivJl<l podlosb. (6) boeJl<l.
svecice. iIi elektroda mase j (7) zazor izmedu elektroda.
iL
I
I .;. ----
279
posebna vrsta provodnika koji su napravljeni tako taka 0 stanju motora posto skine-i pogleda Sve-
da provode struju visokog napona i pritom pru- Cice. I vi mazete to -is to.
zaju odredeni otpor kako bi se otklonile radio Kao prvo, vodi te racllna 0 tome da se sredina u
smetnje. Sa takvim kablovima treba pazljivo kojoj svefica radi moze proceniti stanjem ooog
rukovati. Najbolji nacin da razdvojite spoj je da dela svecice na kome nastaje varnica. Od
lagano uvrcete gumeni stitnik i pritom ga povla- momenta postavljanja svecica menja boju i moze
cite . . imati po sebi naslage i koru ad razlicitih materi-
jala koji uticu na performanse motora.
3. Pazljivo obelezite koji kabl ide na koju sve- Suprotno nekim misljenjima, koriscenjem
cicu. Ako je potrebno, oznaCite ih komadima »toplijih,' sveCica ne dobijaju se bolje perfor-
izolir trake pre nego sto ih skinete. Kod nekih manse. Ovaj izraz ukazuje sarno na to kolikom
tip ova automobila duzine kablova su priblizno brzinom se toplota provodi od vrha sveCice.
jednake i postoji mogucnost da ih pogresDo pove- Toplija svefica duze zadrzava toplotu i u stanju je
zete. Obrisite kablove krpom. da bde sagori naslage. Takve se sveCice obicno
koriste kada je motor izlozen grads kim u5!ovima
4. Odvrnite svaku ~veCicu u suprotnom smeru od voznje. Toplije sveCice, odnosno sveCice vece
kretanja kazaljke na satu za jedan iIi dva kruga toplotne vrednosti se koriste ako motor evidentno
pomocu odgovarajuceg nasadoog kljuca i racve. trosi ulje.
Koristite pritom pose ban nasadni kljuc za skida- . Medutim toplija sveCica moze izazvati tesko
nje sveCica, koji ima gumeni iii plasticni ulozak. ostecenje u motoru automobila koji se mahom
Upotrebom takvog kljuca sprecava se lomljeoje vozi velikim brzinama na putu i pod velikim opte-
izolatora 5veCice, a pritom ulozak drii svecicu u recenjem. Aka se temperatura u prostoru za
kljucu da ne ispadne pri skidanju iii ugradnji. sagorevanje poveca aoda ce sveCica sa oizorn
Maida ce vaq1 biti potreban zglobni nastavak toplotnom vrednoscu da spreCi samopaljenje
izmedu racve i kljuca, a maida i produzetak za usled visoke temperature. Hladnija svecica ima
rad na nekim motorima kod kojih svecice nisu manji vrh izolatora i moze mnago brze da odvede
pristupacne. toplotu iz glave matara.
Ukoliko niste od onih koji stalno voze po
5. Oeistite prljavstinu sa donjeg kraja svake ad gradu, a vase vozilo trosi ulje, iIi ukoliko ne vozite
svecica pornocll krpe namocene rastvaracem. ekstremno velikim brzinama i pod velikim optere-
Najbolje je aka stavite zastitne naocare i izduvate cenjem sto trazi koristenje sveCica manje toplotne
prljavstinu pomocu vazduha pod pritiskom, pri- vrednosti J prepofuka je da koristite sveCice »00[-
tom prljavstina ne moze da upadne u cilindre jer malnog« obsega. Savremene sveCice sa bakarnim
sveCice jos nisu potpuno skinute. Posto ovo nije jezgrom imaju izuzetno siIok opseg toplotne vred-
uvek maguee izvesti, maiete i pokrenuti motor nosti i U stanju su da u normalnim uslovima
elektropokretacem nekoliko sekundi sto ce odu- zadovolje najrazliCitije us love voznje.
vati priljavstinu oko sveCica (bar onu koja bi Kada skinete sveCice lako cete odluCiti da Ii su
mogla da upadne u cilindre). one u takvom stanju da ih treba oeistiti, podesiti
im zazor i ponovo ih ugraditi, iii ih treba zameniti.
6. Skidajte jednu po jednu sveCicu i postavljajte Osim toga" mozete i ponesto saznati a opstem
ih na pogodnu povrsinu po redosledu skidaoja, stanju motora posto ih dobro pregledate. Ovde su
odnosno cilindara, kako bi kasnije mogli da ih prikazana neka stanja na koja maiete naici.
ispitate.
Napomena: Ako sveCice imaju metalne zap- 1. Normalna svecica. To je one sto biste uvek
tivne podloske obratite paznju da ih skinete pozeleli da vidite - svetlosmeda iIi siva boja vrha
zajedno sa sveCicom. Na motorima kod nekih izolatora i Ciste lako istrosene elektrode. Na cen-
uvoznih tipova automobila koriste se sveCice zap- tralnoj elektrodi se uocava vrlo blaga erozija.
tivnog tipa koje su smestene u cevi i ne koriste Mozete zakljuCiti da ovakva svecica radi u pra-
nikakve posebne zaptivke. yom tempera turn om podrucju i da je motor u
dobrom stanju. Zakljucak: ovakvu sveCicu vredl
ocistiti i podesiti joj zazor.
Pregled sveeica
2. Pregrejana svetica. Kod ovakvih sveCica abe
Iskusni mehanicar moze vam dati mnago poda- elektrode su istrosene (erodirane) a vrh izolatora
280
F
IE
SISTEM ZA PALJENJE
t
I
® ®
Prikazuni izglcdi £veCica ukazuju nu tragove (1) pregn:vanja, (2) nasiage garcz.i, (3) naslage od
sagorevanja utja, (4) detonativnog sagorcvanja, (5) nabacenih flllsiaga. (6) kalcificiranih naslaga,
(7) glaziranog izolatora $vecice i (8) samopaijenja. SveCica na slid (9) je sarno imo5ena.
281
E
je beo i bez naslaga. Vrh izolatora moze biti nje koje se naglo otkinu od klipa i ventila i
neravan i ispucao. Ova se desava zbog toga sto je "poprskaju« toplotni izolator. Takvo stanje moze
toplotni opseg sveeice isuvise veliki za us love pod nastati lisled neblagovremenog podesavanja
kojima radi motor. Faktori koji mogu da dovedu motora. Zakljucak: Prevelike nasI age ovakve
do toga su prerano paljenje, termostat koji je vrste mogu dovesti do kratkog spoja elektroda
zaglavio u zatvorenom poioiaju iIi sllvise siro- sveCice.· Pre nego sto se to dogodi potrebno je
masna smesa goriva i vazduha. Zakljucak: ovakve otistiti sveCicu i podesiti zazor elektroda.
sveeice je pametno zameniti kada se pronade i
otklani osnovni uzrok. 7. SveCica kod koje je premoseeno jezgro iIi
zazor. Ovakav slueaj se obicno javlja pod istim
3. Sveeica sa cmim naslagama. Naslage me kane i uslovima pod kojima nastaju i nabacene naslage.
suve garezi na elektrodama sveCice, vrhu izola- Razlika je jedino u debljini naslage. Naslage vece
tara i unutar kuCista sve6ce obitno ukazuju oa to debljine mogu formirati »most« izmedu iz01atora
da je tempera turn a vrednost svecice isuvise niska svecice i kuCista, obrazujuCi na taj nacin kratak
za uslove pod kojima motor radi" Moguei uslovi spoj. Ovakav slucaj se najcesee javlja kod motora
takvog stanja ukljucuju prebogatu smesu goriva, kod kojih se retko kontrolise ulje iii kod motora
kasnije paljenje, leptir za hladno pOkretanje koji se koriste u gradskoj i sporoj voznji. Takve
matcra (»cok«) je zaglavio, termostat je zagJavio nasI age mogu form irati i most izmedu elektroda i
U otvorenom polozaju, niska temperatura motora time se svecica kratko spaja. Zakljucak: ponekad
i dug rad motora u praznom hodu, kao i voznja je moguce oCi5titi, podesiti zazar i ponovo ugra-
pri malim brzinama. Ako se zakljuti da je svetica diti ovakve sveCice.
u radu bila isuvise topla iIi isuvise hladna,
nemojte prevideti mogucnost da su ugradene sve- 8. SveCica kod·koje nedostaje komadic izolatora.
Cice pogresne toplotne vrednosti. Zakljucak: Napuknut iIi polomljen izolator se obieno javlja
Posto se pronade i otkloni uzrok, ovakva svetica zbog krivljenja centralne elektrode pri podesava-
se moze 06stiti i podesiti zazar pre ponovne nju zazora sveCice. Da biste sprecili ovakva oste-
ugradnje. cenja, pri podesavanju zazora krivite sarno bacnu
elektrodu. Pod odreclenim uslovima, komad izo-
4. SveCica sa naslagama od ulja. Tamne, v!atne latora se moze otkinuti usled jake detonacije. Za-
nasI age na elektrodama, vrhu izolatora i unutar kljucak: Ovakva sveCica se mora zameniti.
kuCista ukazuju na to da ulje oa neki naein
dospeva u prostor za sagorevanje. Naslage ulja 9. SveCice sa kalciniranim naslagama. Ako se na
mogu nastati zbog istrosenosti raznih delova centralnoj elektrodi i masi sveCice pojave inten-
motora, kao i zbog opste istrosenosti. Zakljucak: zivne naslage svetlosmecle iIi bele boje, moguce je
koristiti sveCice koje su jedan iIi dva toplotna da ste koristiIi gorivo iii ulje neodgovarajueeg
opsega toplije ad sveCica koje se in ace preporu- kvaliteta. Zakljucak: u ovakvom slucaju mozete
cuju, sto ee smanjiti nasI age od ulja, ali ovo je sarno 06stiti iIi zameniti svecice i odmah prome-
sarno privremena mera. Ranije iIi kasnije mora- nite vrstu benzina da biste videli da Ii je problem
eete da otklonite osnovni problem. SveCice koje time resen. Ako rezultat izostane morate se pri-
. na sebi imaju naslage od ulja mogu se oCistiti, premiti da promenite ulje i filter, kao i vrstu ulja, i
podesiti zazar i ponovo se ugraditi. verovatno za dodatne radove na motoru.
5. Detonacija. Detonacija se obicno manifestuje 10. Glaziran izolator sveCice. U ovom slucaju
kao lupanje motara, a nastaje usled suvise ranog normalne nasI age na vrhu sveCice ne mogu da
paljenja iIi zbog preniske oktanske vrednosti sagore. Umesto toga naslage se tope i obrazuju
goriva, sto stvara takve uslove sagorevanja pri sloj koji provodi struju. Zakljucak: ovakav glazi-
kojima moze doei do jakih mehanickih udara. ran sloj se ne moze ukloniti uobicajenim cisce-
Ovakvi eksplozivni udari mogu ostetiti klip iIi njem i bolje je flromeniti sveCicu. Ako se problem
sveCicu, a ponekad mogu pokidati elektrodu sve- ponovi mozete pokusati sa sveCicom cija je
Cice. Zakljucak: Uzrok problema se mora otklo- toplotna vrednost manja za jedan stepen.
niti, a sveCice zameniti.
11. Samopaljenje. Ovo znati da paljenje nastaje
6. SveCice sa nabacenim nasiagama. Ovakvo sta- pre nego sto skoCi vamica. Samopaljenje se maze
nje je izazvano na5!agama iz komore za sagoreva- javiti usled usijanih naslaga u prostoru za sagore- I
282
SISTEM ZA PALJENJE
I
vanje; zbgg vruCih tacaka u prostoru za sagoreva- 1.5 do 2 mm. ProizvadaCi svetica isporucuju
nje usled slabog odvodenja toplote iz motora; posebne sveCice sa veCim zazorom. SveCice sa
zbog struganja klipa 0 zidove cilindra koje nastaje yelikim i sveCice sa malim zazorom se izraduju u
usled nedovoljnog podmazivanja iIi paremecenih identicnim taplatnim aznakama i jedina se razli-
zazora izmedu del ova metCTa; zbog detonacije iIi kuju pa tame kaliki im je zazar izmedu elektrada.
zbag previsake taplatne vrednasti svetica. Sama- Painja: Ne pakusavajte da sveticu predvidenu za
paljenje testa maze da osteti celo klipa i elek- mali zazar padesite na veliki zazor, i abratna.
trode svetice. Zakljucak: uzrok se mora pronati i Osteticete eiektrode.
otkloniti. Ostecene svecice se moraju zameniti.
I
taplotna vrednost svetice adgovarajuca. Zaklju-
cak: posta elektroda za masu nije po celoj povr-
sini centrirana U odnosu oa centralnu elektrodu,
ovakva sveCica se mora zameniti.
I Ciscenje sveCica
I
,
"
ugradite nove sveCice kada se stare sveCice blize
kraju ocekivanog veka trajanja. Ali ako ste ih
Cistili u propisanim intervalima ODe su verovatno
u dobrom stanju i mogu se servisirati oa sledeCi
naein.
:1
i~
1. Pomoeu Ciste krpe obrisite naslage ulja i masti
i~ koje su se nahvatale sa spoljne strane svetice.
Ako je potrebna natapite krpu sa malo rastva- Da bi proverili zalor svcClca koristite mcrae sa okrug!om iicom,
raea. Dobre obrisite sveCice Silvorn krpom. men~nje mernim listicima nece dati tacan rezultat.
283
NJE
Posta ste oCistili sveCice i podesili zazar izmeou ez obzira da Ii vrsite kompletno podeSavanje
elettroda, iii kupili sveCice i proverili zazor, pri-
stupite ugradnji na sledeCi naCin.
Bmatara, sarno menjate sveCice iii trazite uzrok
slabih Derformansi vaseg automobila, obavezno
prover(te sveCice, paljenje i kablove svetica. Ako
1. Po motu suve i ciste krpe obrisite sve preostale nije uocljivo ostecenje jednog iii vise ovih
tragove prljavstine i rnasnoce sa zaptivnih povr- kablova, obieno se pretpostavlja -, cesto pogresno
sina sveCica na glavi motcra. - da su kablovi u dobrom stanju. Cesto se dogada
da se kablovi sveCica ispituju tek kada se ni jed-
2. Proverite da Ii su metaini zaptivni prstenovi na nom drugom merom ne popravi fad motcra.
sveCicama u dobrom stanju i da Ii pravilno nalezu Aka motor automobil? neravnomerno fadi -
na sveCice. »trokira«, iIi aka neke od sveCica imaju naslage
garezi (pogledajte odeljak "Provera i ugradnja
3. Uvmite sveCice rukom. Ako pritom imate sveCica« U ovom poglavlju), uzrok mogu biti ovi
poteskoca to maze da znaCi da navoje u glavi kablovi.
motora treba oeistiti. Za Ciscenje navoja obicno je I pored toga sto kablovi za sveCice mogu izgJe-
dovoljno staviti u njih malo penetrirajuceg ulja. dati kao da su u dobrom stanju, ipak mogu biti
Namocite jedan ugao Ciste krpe uljem. Uvmite taj netspravni. Profesionalni mehanicar moze
ugao krpe U DtVOT za sveCicu okrecuCi ga u smeru pomocu posebnog ureaaja za ispitivanje, iIi
kretanja kazaljke na satu. Izvadite krpu okrecuCi pomocu volt/ommetra proveriti da Ii su kablovi
je u suprotnom smeru. Ponavljajte avo dok ne ispravni tako sto ispituje elektricni otpor kabla iii
uklonite prljavstinu. Ako su navoji Cisti, a jos proverava da Ii ima pukotina.
uvek pri u,vrtanju sveCice navoj ne ruo.ie da Kablovi sveCica se , kao i svi ostali delovi, trose
~).krene«, pokusajte taka sto na sveCicu navucete vremenom, pogresnim koriscenjem iii uticajem
komad creva za grejanje, odgovarajuceg unutras- sredine.
njeg preenika, pa to crevo koristite kao savitljivu Realan vek trajanja koji mozemo ocekivati je
ruCicu. ivlozete koristiti i ala1 za Ciscenje navoja, oko 50.000 km iii oko tri gadine. Kada ovaj
koji moiete naCi u prodavnicaIT).a rezervnih period prode, promenite kablove za sveCice na
delova. Napomena: Neki proizvodaci preporu- prvom sledecem servisiranju motora.
cuju da se navoj namaze sredstvom koje sprecava Povremeno vizuelno pregledajte kablove. Da Ii
da sveCica »zapece«. Proverite to u uputstvu za na spoljnom omotacu ima pukotina iii znakova
rukov~nje. istrosenosti? Da Ii su kablovi natopljeni uljem?
Da Ii su gumeni stitnici kablova kod svecica
4. Zategnite sveCice rnomentnim kljucem na postali tvrdi i krti? Da Ii su gumeni stitnici na
vrednost specificiranu u tabeli u ovom odeljku. kablovima kad kape razvodnika postali tvrdi i
Ako nemate momentni kljuc pomocu racve i krti?
nasadnog kljuca pritegnite sveCice za 1/4 do 1/2 Ako bilo koje od ovih pitanja ima potvrdan
kruga, tako da budu pritegnute ali ne suvise! Aka odgovor, kablovi sveCica se llJoraju promeniti ako
vas motor ima svecice sa konusnim sedistem i aka zelite da motor radi mim~. Cak i ako utvrdite da
nema zaptivnog prstena, onda se zaptivanje je sarno jedan kabl neispravan, odnosno za
postize kontaktom izmedu dYe metalne povrsine, zamenu, najbolje je da sve promenite zbog toga
i dovoljno je pritegnuti svedce za 114 kruga. sto su svi oni podjednako stari.
Napomena: Od 1963. godine u sva vozila proiz-
5. Prikljucite na svaku sveCicu odgovarajuCi kabl. vedena u Americi ugraduju se kablovi za sveCi~e
Cvrsto navucite gumeni stitnik rukom preko vrha sa grafitnim jezgrom. Ovakvi kablovi se cesto
sveCice. Uklonite oznake od izolir trake sa nazivaju TVRS provodnici, sto je skracenica za
kablova sveCica. TV i radio smetnje i imaju 12-tozilno jezgro od
284
------~~~-----
'iil"'W"
.-
-;t'w'
SISTEM ZA PALJENJE
~
Zamena kablova za sveCice
Alat i materijal Kad menjate kablove sveCiea prove rite da Ii ste
obezbedili odgovarajuCl kaplet za automobil nn
J • Kljuc
o Set kablova za sveCice
• Sapun iIi silikonski sprej
kome radite. Mozete nabaYiti i takav komplet
kod koga su duiina, prikljutei, stitniei i ostalo
pripremljeni za ugradnju na odgoyarajuCi tip mo-
tora.
Napomena: Ako je vase vozilo opremljeno
najlona impregnir9.TIo grafitom. Obzirom da u visokoenergetskim sistemom za paljenje (HEI),
ovakvom kablu nema metalnog jezgra, on je pod- pogledajte uputstvo na kraju ovog odeljka.
lozan ostecenju i moze da pregori. Provodnik je Zamena kablova za sveClee se obavlja na sl,,-
dobra izolovan silikonskom gumom, jer je taj deCi nacin.
materijal otporan na toplotu koja je najYcCi nepri-
jatelj ovakvih provodnika. 1. Ako je motor jos topao ostavite ga da se ohladi
Zamenu kablova za sveCice moz£-izvesti svaki toliko da ne mozete da se opecete aka dodimete
mehanicar-amater i to na veCini motara. Medutim izduvnu granu.
kod nekih tipova motara kablovi sveCiea su spro-
vedeni ispod delova motora, kroz eevi, iIi separa- 2. Skinite kuCiste filtera za vazduh. Pogledajte
tore i preko nekih neuobicajenih mesta. Uvek odeljak »serviranje filtera za vazduh« u poglavlju
dobro pogledajte a kakvom se poslu radi, da biste »Sistem za napajanje gorivom. (~. Ovo moze biti
pre nego sto pristupite radu sigumo utvrdili da Ii potrebno da bi se obezbedio prist up svim kablo-
maiete da ga zavrsite. virna sveCic3.
285
I ,
SISTEM ZA PALJENJE
286
c: I C::TI=M ZA PALJ
9. Na oba kraja kabla, i kod sveCice i kod kape 12. Izvadite drugi kraj kabla iz centralnog 'prik-
razvodnika praverite da Ii su prikljucak i gurneni ljucka na kapi razvodnika. I ovde se kabl lagano
stitnik dobra postavljeni i da Ii je kabl dobro uvrce pri izvlacenju iz prikljucka.
gurnut u prikljucak kako bi se obezbedio dobar 13. Zarnenite visokonaponski sekundarni kabl sa
kontakt. ' novirn prateCi uputstvo iz tacaka 11 i 12, sarno
obrnutirn redosledorn. I ovde proverite da Ii su
10. Nastavite sa zamenorn jednog po jednog gumeni stitnici - na svakom kraju se nalazi po
kabla po ovoj proceduri sve dok ne zamenite ceo jedan - ugurani do kraja da bi se obezbedio dobar
set. kontak!.
"~'=~="~~,,=
CD
iii I
I I
~
0 ,I -----
l 11 II 1\,
Kad De!co-Remy Unitized razvodnika (levo) kablovi III sveCice p05t<lvljaju 5e u
prstcnas!i nos;lc (1) koji 5e pricvrscuje na kapu razvodnika (2) pomocu zavrtnjeva
(3}, koji istovremcno priCYTScuju i bobinu (4) odozgo na o\'aj sklop. Dcsno jt:
prikazan Deko-Remy HE! razvodnik sa dva nosilea (1) bblovi 13 svecice, kuji sc
u ovom slucaju postavljaju eko bobine (2).
Il
I •.
' .' tt,,_ _. _ _ .
287
SISTEM ZA PALJENJE
Energy Ignition), kapa razvodnika i nadn spaja- site rad tako sto izvr,ite uputstvo iz tacke 1, ali
nja provodnika ce biti razliCiti. ISto tako, videeete obrnutim redosledom.
da je preenik kabla za sveCice veCi. Posto je u
ovom slueaju bobina integralni den kape razvod- Sva uputstva pri zameni kablova sveCica na
nika, ovde nema visokonaponskog sekundarnog sisternu HEI su ista kao kod konveneionalnih
provodnika bobine. sistema, osim pomenutih razlika kod kape raz-
Provodnici syeCica kod HEI sistema se menjaju vodnika. Ako iole sumnjate u syoje moguenosti
na sledeCi naein. da obayite ovaj posao, konsultujte profedional-
nog mehanicara.
1. Skinite prstenasti nasac sa kape razvodnika.
avo se izYodi tako sto se kopee (oznaeene sa
"Latch" - zap or) gurnu od razvodnika, a kapa se
podigne. Svi prikljucci kablova za sveCice se . \
nalaze u prstenastom nosacll.
Napomena: Kod nekih HEr sistema kablovi za
sveCice provuceni su kroz dva nosaca. U tom
slucaju jednostayno izvucite kablove i nosace iz
Indukcioni
kape razyodnika. Kod sistema Delco-Remy Uni-
tized moraju se odvrnuti dva zavrtnja i skinuti
kalem
I
bobina pre nego sto se skinu provodnici sveCice i
visezilni kab!. Zavrtnje odvite odvijaeem. Zatim (bobina) ;!
,skinite bobinu i na kraju kablove za sveCice i
visezilni kabl.
Od veCine automobila bobina je ern, cilindri- I
2. Izvadite prikljucak kabla za sveCice iz prstena-
stog nosaea kape razvadnika potiskujuCi pritom
Kcan iIi cetvrtasti dec velicine konzerve piva od
0,33 litra. Bobina se obicno nalazi u blizini raz-
pal cern prikljucak nadole. vodnika paljenja. Ako ne mozete da je prona-
Napomena: Kod Delco-Remy Unitized sistema dete, pronadite veliki sekundarni yisokonaponski
zavrsetak svakog od kablova za sveCice je pricvrs- kabl koji je prikljucen na eentar kape razvodnika.
cen pomocu zavrtnja. Odvite malo DVe zavrtnje Bobina se nalazi na drugom kraju tog kabla.
kada skidate kablove. a zategnite kada ih posta- Pri proveri bobine, prvi korak je yizuelni pre-
vite. gled. Proverite da Ii je bobina cvrsto pricvrscena
da bi imala dobru masu, i da Ii su svi prikljucci
3. Skinite drugi kraj kabla sa sveCice. Skidajte ga Cisti i sigurni. Otpusten i prljay prikljucak izaziva
pazljivo, drzeCi ga za gumeni stitnik i pritom ga veliki otpor u kablovima. Takav veliki otpor je
lagano uvrCite. Ne cupajte kabl jer ga lako mozete uzrok slabog rada sistema za paljenje. Pogledajte
ostetiti. da Ii na vrhu bobine ima pukotina, da Ii je kuCiste
bobine ulubljeno, i da Ii euri ulje iz bobine. Ako
4. Odaberite iz kompleta kabl odgovarajuee du- nadete bilo koje od pomenutih osteeenja, bobina
zine. se mora promeniti. .,
5. Pri postavljanju novog kabla u prstenasti nosae
Bobina je u stvari mali transformator koji
struju od 12 volti, iz primarnog sistema, pretvara
I
podmazite prikljucak sapunom bez amonijaka iIi u struju sekundarnog sistema, kod koje se napon
silikonskim sprejom, i gumite prikljucak u prste- penje i do 30.000 yolti. Ovaj visoki napon je
nasti nosac. Kod sistema Deleo-Remy Unitized potreban da bi skoCila varnica izmedu elektroda
ubaeite kabl uotvor i zategnite zavrtanj. sveeica, i da bi se upalila smesa goriva i vazduha U·
, motoru.
6. Ponovite tacke od 2 do 5 posebno za svaki kabl r pored toga sto, spolja gledano, moie izgledati
sveCice sve dok ne zamenite ceo komplet. Zapam- da je bobina u dobrom. stanju, ona moze biti
tite, menjajte jed an po jedan provodnik da biste neispravna. Neki od znakova da je bobina nei-
izbegli zabunu i greske koje Yam mogu aduzeti spravna, odnosno u nekim slucajevima slaba, su
mnago vremena. gubitak snage pri veeem broju obrtaja, zastoj
motora prilikom ubrzanja, iIi u ekstremnim sluca-
7. Kada 5U svi kablovi za sveCice zamenjeni, zavr- jevima nemoguenost pokretanja motora.
288
r_-_
t_ _ _----""~= SISTEM ZA PALJENJE
f
,
Ako ste osetili bilb koji ad pomenutih simp-
toma, najbolje je da bobinu odnesete kod maj- Alat i materijal
stora koji ima odgovarajucll opremu za ispitiva-
nje. Aka yam to nije moguce, maiete kupiti novu • Adapter za sveciee
bobinu i zameniti staru. Medutim aka zamena • Babina
bobine ne resi .problem ne ocekujte da ce vam u • Volt/ommetar
Ii radnji zameniti bobinu koju ste vee jednorn ugra- • Viljuskasti kljucevi
~ dili. VeCina prodavnica delova ne prihvata da
f vrati nOvae za elektricne komponente koje su bile
uoraclene. Medutim ako imate svoj, ali moguc-
n~st da pozajmite volt/ommetar, iii drugi instru-
ment za analizu rada matcra kojim se moze ispi-
tnti bobina, onda to mozete i sami da uradite.
Ispilivanje olpora prirnarnog kola bobine
289
CD
i
!
. "
290
.....--------------
=
SISTEM ZA PALJENJE
-,
~_..;.rO-
rr:5J
CJ.... 0
'--_
Kou ,;iSlCma HEI kt1u i;Ojlh ~c oooin<\ nalazi u k;lpi r~l\{)dnib. Offim.,:tar
SC prikijucujc: {I) za i~piliv<lnjc primafnog nlpora. (:!) z:: bpiti\'anj~
sckumJarrHlg ntpora.
, I
I
I~li II
I
L....l.... Iii!
Pri jspitivllfljU primarnng otpora na forull, povci:i!c ommc!ar na Pri ispi!ivunju sc:kund:lrllog otpora nil Ford-u. rO\eZite ommctar
prik<lz;lO 11<16n. flU prik:Jzan naCin.
I 291
,
IL····
;
'
. ------
!
292
SISTEM ZA PALJENJE
f
I Zamena bobine
Primarni
•J
l
Ako ste doW do zakljucka da je bobina ne-
ispravna, i da je potrebna zamena, postupite na
sledeCi narin. (balastni)
1. Obezbedite odgovarajucu bobinu. Mnoge
bobine izgledaju slicno, ali mozda nisu u stanju da
otpornik
obezbede sekundarni napon koji je potreban za
rad vaseg motora.
paljenja
2. Ako to dosad niste ucinili, iskljucite glavni
prekidac i odvojite kablove koji su povezani na
primarne prikljucke ,to se nalaze pri vrhu bobine.
Neki od ovih kablova imaju prikljucke koji se Kjeodtako
velikog broja automobila sistem za paljenje
konstruisan da, kada motor radi, funk-
skidaju; drugi imaju stubice sa navrtkama koje se cionise pri manjem naponu oU onog koji 1ma
odvrcu pomocu malog kljuca. Prikljucci su obele- akumulator. Da bi se to izvelo ugraduje se jedan
zeni na razoe natine. Najcesce oznakama »POS« primarni (balastni) otpornik izmedu glavnog pre-
iIi (+) za pozitivni, odnosno »NEG« iii (-) za kidaca i bobine. Ovaj otpornik smanjuje napon
negativan prikljucak. Obelezite gde se koji kabl akumulatora za 3 volta. Medutim, posto je za
nalazi da bi ga kasnije lakse povezali. pokretanje motora potreban maksimalan napon
akumulatora, ovaj otpornik se iskljucuje pri
3. Izvucite sekundarni visokonaponski kabl iz pokretanju motora. Ako se motor automobila
centralnog prikljucka bobine. ugasi tim se gJavni prekidac paljenja vrati iz polo-
zaja za pokretanje u radni polozaj," onda je vrlo
4. Kljucem odvrnite zavrtanj na nosacu bobine. verovatno da je u pitanju neispravan otpornik.
I
Obicno je ovaj zavrtanj uvrnut u blok motora.
6. Pri postavljanju nove bobine sledite tacke od 1 Pomocu sledeceg ispitivanja proverava se da Ii je
I do 4, sarno obrnutim redosledom. balastni otpornik ispravan.
I,
293
Ala! i ma!erijal
• Provodnik za premoscivanje
• KIjuc
• Primarni otpornik
dac pored toga ukljueuje elektropokretae, pove- dae u pOlozaju »zakljueano« kijue se maze izvuCi
zuje alternator i potrosaee, zakljueava upravljae i iz brave. Kod starijih tipava automobiIa - pre
zuji ako zaboravite kljue u njemu. Kako su funk- 1966. go dine - kljue se mogao izvuCi iz brave u
dje glavnog prekidaca postale sve kompleksnije, svakom polozaju prekidaea osim u polozaju
isto se dogodilo sa njegovom konstrukcijom. Kod »pokretanje motora«~ Kad novih tipova automo-
veCine savremenih vozila prekidac paljenja ima bila postoji i uredaj protiv krade koji blokira
pet polozaja, od kojih svaki ima posebne funkdje: upravljac i ruCicu menjaea. Kod gotovo svih
»oprema«, »zakljucano«, »iskljuceno«, »)uklju- vozila, kod kojih se zakljueava toeak upravljaea,
ceno« iii »yoznja« i »pokretanje«. Prvi polozaj, postoji polozaj »iskljueeno«, desno od pOlozaja
»oprema« omogucava yam da koristite razne ure- »zakljucano«, koji omogucuje da se tocak uprav-
daje na automobilu koje se pokrecu pomocu elek- ljaea i rueica menjaea mogu pokretati bez trosenja
triene struje, a da se pritom napon ne prikljueuje akumulatora. Ovaj polozaj so. koristi kada se vrsi
na kolo za paljenje, sto ne sarno da bi nepotrebno servis upravljaekog mehanizma iii vesanja, iIi
trosilo akumuIator vee bi mogIo da izazove pre go- kada se vrsi podesavanje ruCice menjaca.
revanje sistema za paljenje. Kod veCine automo- Kada je prekidae u polozaju »ukljueeno« iii
bila dodatni uredaji, kao.sto su elektrieni podizaei »voznja«, napon je prikljueen na elektriena kola
stakla i pomeranje sedista, mogu se pokretati koja se koriste pri normalnom radu automobila.
sarno kada je prekidae paljenja u polozaju »uklju- Tu je ukljueen radio, ventilator grejaea, potrosaei
ceno« iz razloga bezbednosti. kao sto su prozori, sedista, brisaei stakla, zadnja
Kada je prekidae paljenja u pOlozaju »zaklju- svetia itd. U polozaju »pokretanje motora« napon
eano« svako napajanje koje ide preko njega je akumulatora prikljueen je na motor elektropokre-
prekinuto. Napajanje koje nije vezano preko pre- taea preko solenoida. Solenoid ima nekoliko
kidaea paljenja, kao sto su svetla i upaljae, je funkcija, a jedna od njih je da sluzi kao rele-
stalno prikljueeno na akumulator. Kada je preki- prekidae. KOada se napon dovede, preko glavnog
prekidaea, do solenoida kolo se zatvara i omogu-
cuje da se uspostavi tok stmje kroz motor elektro-
pokretaea. Solenoid je postavljen u blizini elek-
tropokretaea i time se izbegava postavljanje veli-
kih kablova od akumulatora do prekidaea palje-
nja. Solenoid elektropokretaea je opsirnije opisan
® u poglavlju »Sistem elektropokretaca«.
® Druga vaina funkcija glavnog prekidaea je da
o
\ U
I
se pomocu njega ukljueuje primarno kolo paljenja
preko otpornika primarnog kola za paljenje. Ovaj
otpornik, kao sto mu i ime govori, ogranicava
napon koji se dovodi do bobine.
Kod starijih tipova automobila koristili su se
otpornici koji su smanjivali napon na odredeni
nivo bez obzira na rad motora. Kod savremenih
vozila ovakav uredaj se zove balastni (primarni)
otpornik. Zbog svoje posebne konstrukcije,
balastni otpornik moze smanjiti napon na bobini
~pri nizem broju obrtaja motora, a pritom pove-
cava napon pri vecem broju obrtaja mot ora, kada
je to i potrebno. Kada ne bi postojao otpornik
bobina bi imala dovoljno visok napon pri vee em
broju obrtaja motora, kada je to i potrebno. Kada
ne bi postojao otpornik bobina bi imala dovoljno
visok napon pri vecem broju obrtaja motora, ali
taj isti napon bi izazvao pregrevanje bobine i
pregorevanje platinske dugmadi pri nizem broju
Sa\'remena \'ozi!a imaju obicno pel poJozaja prekidaca paljenja: obrtaja motora. Najeesce se kao primarni otpor-
(1) oprema, (2) zakljucano, (3) iskljuccno. (4) uk!juceno i (5) nik koristi provodnik odredene duzine naCinjen
pokretanje motofll.
od otporniekog materijala, koji smanjuje napon
295
- ------------------- ~~-- -----
baterije od 12 volti na oko 9 do 10,5 volti tokom prekidac. Meclutim, potrebno je da obezbedite
normalnog rada motora. kvalifikovanog mehanicara radi brizljivog pre-
Motoru je potreban say raspolozivi napon da bi gle<;la. Ako kljuc ima veliki zazor u prekidacu i _
se pokrenuo, a posebno u hI ad nom zimskomjutru ako se paljenje prekida kada pomerate kontakt-
kada je brzina pokretanja motora umanjena zbog kljuc, najverovatnije je da je doslo vreme da
zgusnutog ulja i veceg elektricnog otpora koji se zamenite glavni prekidac.
javlja pri nizim temperaturama. Zbog toga se u Za automobile kod kojih se zakljucava tocak
glavnom prekidacu nalazi posebno obilazno kolo upravljaca, za skidanje glavnog prekidaca potre-
koje omogucava prikljucenje punog napona aku- ban je specijalan alat. Za amatere je bolje dane
mulatora na bobinu prilikom pokretanja motora. pokusavaju da zamene glavni prekidac, zbog
Ako motor auto mobil a iznenada prestane da komplikovanog posla skopcanog sa teskocama i
radi, zatim se pokrene i panovo ugasi u nepogod- mogucnosti ostecenja delova zbog rada bez neop-
nom trenutku, najverovatnije je u pitanju gIavni hodne opreme.
296
r
MOTOR
ehnicki giedano, motor pokrece automobil gija koja se mora izbaciti napolje kako bi cilindar
T pretvaranjem toplotne energije u mehanicki
rad pIi sagorevanju benzina u komori za sagore-
mogaQ ponovo da -usisa sveiu kolieinu smese
goriva i vazduha.
vanje. ~ Narednih 20 do 25 odsto toplote koja se dobije
Kada se benzin i vazduh pomesaju u pravoj sagorevanjem gubi se preko sistema za hladenje.
,:,zmeri (14.7 delova vazduha i jedan deo benzin a Kada gaTiva sagoreva, u motoTu, on poCinje da se
se smatraju idealnom smesom) i kada se up ale zagreva. Kad ne bi bila hladef)ja, motor bi nasta-
pomocll varnice, ta smesa eskplodira razvijajuCi vio sa sagrev,!ojem sve dok se ne bi istopio. Stoga
pritom veliku koliCinu toplote i visok pritisak. I je gubitak toplote kroz sistem za hladenje neiz-
pored toga sto sagorevanje nastaje u delicu beZan.
sekunde, ono je ipak kontrolisano. Kada varnica Jos jedan deo energije odlazi na savladivanie.
upali smesu, nastaje "front plamena« u obliku unutrasnjih otpora odnosno trenja jer: kliprli
lopte koja se siri od tacke paljenja sve dok pot- prstenovi se taTu 0 zidove cilindara; vrhovi bre-
puna ne sagori. Takvo sagorevanje izaziva naglu gova se taTu 0 podizace; ventili klizaju. nanize i
porast pritiska u cilindru, sto potiskuje klip nanize navise u svojim vodicama; radilica se okrece u
i okrece radilicu. Na taj naCin se toplotna energija leiajevima itd. No i pored toga gubitci usled
pretvara u koristan mehanieki rad koji pokrece trenja nisu toliko veliki. Kod veCine motora
automobi!. iznose 5 do 8 odsto. Medutim, i to je jedan od
Pritiskom na pedalu za gas otvara se leptir u grlu gubitaka toplote koja nastaje prilikom sagore-
karburatora, time se omogucava da veea koliCina van]a
smese goriva i vazduha uVllce u motor. Time se Jedan deo preostale snage motora je pot reb an
povecava gustina smese U svakom ad cilindra za pOkretanje dodatnih agregata kao sto su
motora, a posledica toga je da se povecava priti- pumpa za vodu, alternator, pumpa servo uprav-
sak kada se smesa upali. Dalji rezultat povecanja Ijaea, kompresor klima uredaja itd.
pritiska pri sagorevanju je povecanje snage Gubitci usled trenia javljaju se i u pogonskom
motora, sto omogucava da motor brie okreee iii rernenju motora, prenosu snage, pogonskom
da bolje »vuee«. Ako se popusti pritisak na mostu i pneumaticim~ (otpor kotrljanju). Preo-
pedalu gasa, smanjuje se koliCina smese, pritisak stala snaga koja je na raspolaganju za pokretanje
u cilindrima pada i motor usporava. . vozila predstavlja samo mali procenat ukupne
Na neki naCin, motor sa unutrasnjim sagoreva- snage koja nastaje pri sagorevanju smese goriva.
njem moze da se uporedi sa pumpom za vazduh. Inzenjeri traze naCine da motor s unutrasnjim
Otvaranje leptira za vazduh omogucava da motor sagorevanjem uCine sto efikasnijim. Konstruisa-
pumpa vecu kolicinu vazduha, a ukopliko je veea njem motora od materijala otpornih na toplotu,
koliCina vazduha (i goriva), to motor razvija vecu tako da mogu da rade pri visirn temperaturama, a
snagu. To je i razlog sto po pravilu veCi motori mozda i bez sistema za hladenje, smanjili bi se
razvijaju i vecu snagu od manjih jer predstavljaju toplotni gubici. Mnogo je truda ulozeno na razvi-
pumpu veeeg kapaciteta. janje keramiekih materijala, potrebnih za izradu
Nazalost, motori sa unutrasnjim sagorevanjem ~ iii celog motora iii radi prevlacenja klipova, ven-
nisu narocio efikasni posmatrano sa aspekta isko- tila i prostora za sagorevanje. Spreeavanje toplot-
riscenja toplote koja se dobija sagorevanjem. nih gubitaka kroz izduvnu cev moze se postiCi i
Samo oko jedne treCine toplotne energije se kori- tako sto se izduvni gasovi koriste za pokretanje
sti za pokretanje vozila. Oko jedne treCine se turbo ·punjaea. No turbo punjaei su vrlo skupi te
izgubi sa gasovirna koji izlaze kroz izduvnu cev. je njihova koriscerije ograniceno uglavnom nn
Do trenutka dok klip dode do donje granicne luksuzne i.sportske automobile. Ulja i mehanieka
taeke svog hoda, pritisak u cilindru vee znatno poboljsanja koja smanjuju gubitke usled trenja
opadne u odnosu na svoju najveeu vrednost koja takode doprinose, ali i u ovom slucaju dobitak je
se javlja odmah po paljenju. Mada je motor isko- manji od troskova. Sve dok inzenjeri ne pronadu
ristio energiju gasova koji se sire i sagorevaju, bolji naein da ustede toplolnu energiju na ekoni-
ipak u sagorelim gasQvima ostaje toplotna ener- IDican naCin, motor sa unutrasnjim sagorevanjem
297
-------- ~-~----~
.-..,-~----
MOTOR
(1) glava motora - ciJindra, (2) zaptiyka glave, (3) poluga podlzata, (4)
podizaci ventila, (5) bregasta oSQvina, (6) pampa za ulja, (7) k!ackalica
venlila, (8) opruga ventila, (9rventil, (10) proslor za sagorevanje, (11)
klipni prstenovi, (12) klip, (13) osovina male pesolee klipnjace. (14)
kHpnjata i (15) radiJica
MOTOR
ce i dalje biti vrlo neekonomican natin za pokre- ventil ne bude unisten. Ovakvo stanje se naziva
tanje automobila. Medutim. ovaj motor je' i pored »izgoreli ventil« i do njega ubrzano mogu dovesti
toga najekonomicniji. najsnainiji i najjeftiniji siromasna smesa, nepravilno podeseno paljenje.
dan as poznat urec!aj za pokretanje vazila. nepravilan zazor ventila iIi slabo preciseen usisni
Kada je fec 0 snazi matara, Dna se izrazava u vazduh.
kilovatima (kV/). Druga ve!icina koja se meri kod Ponekad ce ventil puei, otpasti komad sa njega
motora je obrtni momenat, odnosno iznos obrtne iii se cak raspasti. To moie dovesti do teskog
sile koju motor moie da emituje. Ova velicina se ostecenja motora, i popravka takvog ostecenja
I meri u Njutn metrima (Nm). i odreelena je obrta-
njem radilice i maksinalnim pritiskom u cilindru.
zahteva generalni remont. Ali kod normalnog
trosenja ventila, posao oko ventila se obieno
! svodi na njihovo dovoelenje u normalno radno
stanje. ,Odrzavanje ventila ukljucuje skidanje
I" Osno'vni pojrnovi 0 motoru glave motora, skidanje ventila i zamenu pohaba-
nih delova kao sto su vodice ventila. znptivni
Ako ste mehanicar-amater, koji se pre svega bavi prstenovi ventila iii opruge ventila. Pohabani
odriavanjem 1 lakim popravkama, nije ni usisni ventili se obicno bruse da bi se obnovila
potrebno da se mnogo razumete u principe rada dodirna povrsina. Izduvni ventili se abieno zame-
motora. Ali, morate shvatiti vainost podmaziva- njuju novim. Sedista ventila. koja se nalaze u
nja i kako se ana odrazava na vek vaseg matara. glavi motora, moraju se isto taka brusiti radi
Dopremanje odgovarajuce kolicine ulja je neop- obnove dodirne povrsine. Pohabane voeliee ven-
hodno kako bi se spreCio dodir metal-metal. a tila se obraeluju da bi se dobili pocetni zazori. iii
time i habanje motora. Promena ulja i podmazi- se prosiruju da bi se ugradili venti Ii sa veeim
vanje prikazani su u poglavlju "Odriavanje auto- precnikom vretena. Ovo je po sao samo za iskus-
mobila«, koje se nalazi na pocetku knjige. nog majstora i izvan je mogucnosti veCine maj-
Ako pravilno odrzavate motor. On maze trajati stora amatera. Takav posao ne sarno da zahteva
koliko i sam automobil; aka je pruzena potrebna znanje vec i pravi alat i opremu za masinsku
nega to je izmeelu ISO.OOO i 250.000 km. Jedini obradu. Na i pored toga moiete ustedeti nn tro-
delovi koji mogu da otkazu su izduvni vcotiE i sku za fad taka sto cete U okviru ovog posla
moida neka zaptivka iii zaptivni prsten. skin uti glavu motora i odneti je nn obradu u
U krajnjoj liniji svi ventili se pOhabaju. Brzo specijalizovnnu radionicu. Skidanje glave motora
otvaranje i zatvaranje pri kome ventiIi udaraju 0 je veliki posaa i nije prikazan u ovoj knjizi. Ipak.
svoja sedista, kombinovano sa visokim tempera- ako mislite da ste sposobni da izvedete radove
turama koje Sli prisutne u prostoru za sagoreva- skidanja i ugradnje glave motara, uputstva za to
nje, konacno pohabaju dodirne povrsine ventila i mazete nati u servisnom prirucniku.
sedista. Usisni ventili imaju nesto povoljnije Posao koji mozete sami da obavljate je odria-
radne uslove jer se stalno hlade smesom koja se vanje propisanog zazora ventila. Ovo je yazno
usisava. ali kod izduvnih ventila to nije slucaj. kad matara sa »cvfstim{< podizaCima vcntila iIi
Umesto toga ani Sil izlozeni topiim izduvnim mehanickim delovima, dok kod »hidraulicnih«
gasovima koji ih prie. ledino hlaelenje koje je podizaea nije. Ovakvi podizaci nalaze se na mno-
prisutno je odvodenje male koliCine toplate preko gim uvoznim motorima. Da bi se kompenzovalo
vretena na vodieu ventila u kratkim jntervalima termicko sirenje motora i istezanje koje vreme-
kada je ventil oslonjen na sediste. Tada se toplota nom nastaje oa nekim izduvnim ventilima) mora
provodi preko sedista na glavu motora. Ali kada se odriavati odredeno rastojanje izmeau vrha vre-
sediste ventila pocne da se haba pri vecem broju tena ventila i klaekalice (iIi podizaca). To rastoja-
predenih kilometara, dodirna povdina se sma- nje se zove »lazor ventila«. U zavisnosti od legura
njuje i zbog toga ventil nije u mogucnosti da koje se koriste za izradu bloka i glave cilindra,
sprovodi toplotu kao pre toga. Usled toga izduvni kao i konstrukcije motora, zazor ventila se pove-
ventili se pri radu vise zagrevaju, a time se ubr- cava iIi smanjuje pri zagrevanju motara. Zbog
zava starenje metala i dalje habanje ventila. toga proizvodac automobila u uputstvu navodi da
Konacno ventil poCinje da propusta. Kada to Ii se zazor na ventilima podesava dok je motor
jednom pocne, vreli izduvni gasovi se probijaju vrue iii hladan. Ova procedura je prikazana u
kroz otvor i pocinju da deluju na ventil kao gori- ovom poglavlju.
onik za gasno zavarivanje. Otvor postaje sve siri Moze yam se dogoditi da, u nekom trenutku,
jer sve vise i vise metaia bukvalno izgori sve dok doelete u priliku da menjate lanae iii zupcasti kais
299
MOTOR
300
MOTOR
-
I,
razvodnog mehanizma. Zupcasti. kais. natinjen
od crume i fiberglasa. se cesto koristi za pogon
bre~aste osovin~ kada se ona nalazi u glavi Traienje greske
motora. dok se lanae iii par zupcanika koriste
uglavnom za pokretanje bregaste os~vine koj~ se u motoru
nalazi u bloku metcra })sa strane«, dOK Sli venIlU U
gJavi. Zupcasti kais se vremenom haba i nastaju
naprsnuca slabe tacke. Ako se prekine, motor ce ovom poglavlju se nalaze i tri vrste ispitivanja
prestati da radi jer ventili prestaj~ da se. otvar~ju i
zatvaraju. Kod nebh motora moze doC! do tesklh
Ukoje mozete izvesti da bi otkrili probleme u
motoru. Provera kompresije je korisna za otkriva-
ostecenja ako klip udari u otvoreni venti!. Drugi nje losih ventila, istrosenih klipnih prstenoval
motori se »slobodno okrecu«, sto znaci da mogu cilindara ilili curenje zaptivke glave motora.
da nastave rotaeiju a da kJipovi ne udare u ven- Vakuum lest ce Yam pomoti da otkrijete propu-
tile. Kod 1110tora koji imaju lanac, on se vreme- stanje vakuuma u usisnoj grani iii karburatoru,
nom izduzuje. Time se stvara zazar u razvodnom nisku kompresiju motora, kasno paljenje, za('ep-
mehanizmu ventiJa, sto dovodi do postepenog Ijen izduvni sistem, zaglavljene ventile iii cak
smanjenja perform ansi motora. Kod mnogih istrosene yodice ventila. TreCi test. ispitivanje
motora lancanik na bregastoj osovini. preko koga balansa snage pomoCi ce vam da pri trazenju
prelazi lanae, ima zube od najlona iii plastike. greske gubitka snage odredite cilindar koji izaziva
Ovakvi, relativno mekani zupei smanjuju buku probleme.
motora iii imaju i tendeneiju da se brzo trose. Neki od uobicajenih tipova problema na moto-
rima prikazani su u daljem tekstu.
Ako se potrose toliko da lanae preskoci zub na
lancaniku poremetice se sinhronizaeija rada ven- • Trosenje ulja - plavi dim iz izduvne cevi
tila, i u mnogim slucajevima motor ce se ugasiti. ukazuje da ulje sagoreva zbog istrosenih klipnih
U ovakvom slucaju potrebno je zameniti i lanae i prstenova, polomljenih klipnih prstenova. napu-
!ancanik. I ova zamena je prikazana u Ovom knutog klipa iii istrosenih vodica ventila. Sve sto
poglavlju. omogutava priliv ulja u komoru za sagorevanje
Zamena zaptivke koja propusta je jos jedan od izazvace sagorevanje ulja. Aka ova nije povezano
poslova koji u veCini slucajeva mOlete sami da sa bukom u matoru iii gubitkom snage, najvero-
uradite. Zamena zaptivke glave motora mOle biti vatnije su u pitanju istrosene vodice ventila. 1z
preveliki posao, ali zamena zaptivke poklopea ovog razloga motor moze trositi litru ulja na
ventila, usisne grane i kartera trebalo bi da budu svakih 400 do 500 kilometara. Ovaj uzrok se
u okviru vasih mogucnosti. Postoji nekoliko otklanja takozvanim »sredivanjem ventila« i
razloga zbog kojih zaptivka pocne vremenom da popravkom odnosno zamenom vodica i zaptivnih
propusta. Zaptivke od plute/gume postaju krte prstenova ventila. Cilindar na kome dolazi do
usled utieaja toplote i starenja. Mehanicke vibra- prod ora ulja obicno se lokalizuje tako sto se skine
eije zajedno sa otpustenim navojem iii zavrtnjem sveCica i pogleda na kojoj sveCici se nalazi mastan
mogu izazvati pucanje zaptivke iii curenje. Pone- ern nanos. Ulje koje sagoreva zbog istrosenih
kad je dovoljno zategnuti nekoliko zavrtnjeva da klipnih prstenova iii cilindara obicno znati da je
se zaustavi curenje. Ali ako je zaptivka pukla iii potrebna generalna popravka motora. Napukao
iskliznula mora se zameniti. Mnogi savremeni klip iii klipni prstenovi su obicno poslediea jake
motori izlaze sa proizvodne Iinije bez klasicnih detonacije.
zaptivki. Da bi smanjili troskove mnogi proizvo-
daci koriste silikonske zaptivne mase za zaptiva- • Curenje ulja. Simptomi su barice ulja ispod
nje mnogih spojeva. Silikonska masa je odlican automobila, ulje na spoljnoj strani motora iii
zaptivni materijal, ali ako se ne nanese pravilno iii odozdo na automobilu iii povecana potrosnja ulja
aka se ne 05tavi da stvrdne maze doCi do curenja bez vidljivog plavog dima iz izduvne eevi. Naj-
- 01'0 posebno vazi za poklopac ventila koji ima ceste tacke na kojima se javlja eurenje ulja su
tendenciju da vremenom popusta. Kada pristu- zadnji zaptivni prsten radilice (na zadnjem kraju
pate popravci curenja ovakve vrste, mozete birati motora kod automobila sa pogonom na zadnje
da Ii da postavite sVeZu silikonsku masu iii da tockove, odnosno kod sklopa menjac/difereneijal
ugradite zaptivku od gume/plute. I ovaj posao je kod poprecno postavljenih motora sa pogonom
prikazan u ovom poglavlju. na prednje tockove), poklopac iii poklopei ven-
301
MOTOR
tila, prednji zaptivni prsten radilice kad kaisnika Ostri metalni udarci koji se javljaju pri odre-
iii panekad, kad V6 i V8 matara, zaptivka usisne clenom broju obrtaja i pajacavaju sa povecanjem
grane. Zaptivka kartera je jas jedna ad mesta gde brzine ukazuju na istrosene letece iii Idece leia-
se panekad javlja cmenje ulja. Popravka se sastaji jeve radilice. Istrosena asovinica klipa moze dati
u uocavanju i zameni ostecene zaptivke ili zaptiv- slicnu buku. Ova vrsta buke ukazuje na to da je
nog prstena. patrebna generalna popravka motora.
ZveceCi iii kuckajuCi zvuci koji se cuju sarno
• Zaptivka glave matara prapusta. U avam kad prvog pokretanja motora obicno nastaju zbog
slucaju javlja se gubitak kampresije aka zaptivka hidraulicnih podizaca. Kada se podizaci istrose.
propusta izmeclu dva cilindra iii izmedu cilindra i ani ispustajll ulje i time povecavaju zazor ventila
spaljne sredine. Aka dva susedna cilindra imaju sta izaziva buku kada se motor prvi put pakrene.
malu kampresiju. iii je nemaju, merenja kampre- Kada pritisak ulja poraste zazor se smanji. a
sije obicna ukazuju da je zaptivka glave izgorela. padizaCi utisaju. Ova je normalna situacija ako
Zaptivka koia propusta maze amoguCiti curenjc motor nije radio. dUli vremenski period. ali ako se
rashladne tecnosti u cilindar "(?ito brzo unistava desava svaki put kadn pokrenete motor to moie
cilindar zbog vclikog zagrevanja) iii u kuCiste biti indikacija da jc potrcbna zamena padizaca.
radilice (gde isto taka izaziv(1 problcme zbog toga Stalno lupkanje odnosna kuckanje motara
sto rashladna tecnost nije dobro sreJstvo za pod- ahicno ukazuje na preveliki zazar jednog i!i vise
mazi\·anjc). Uljni wiog u Illadnjaku. koii se javlja ventila. To moie nastati usled nepravilnag pode-
zajedno sa tajanstvcnim gubitkom tecnosti Z(l hla- savanja. zoog povecanja zazora venti!3. istroscne
oenje moze ukazivati n<.l propustanjc zaptivke k!acka!ice. iskrivljcne sipke podizaca. istroknog
glave motora. Provera komprcsijc motora i ispiti- podizaca iii kombinacija poslednia dva uZr0Ll.
vanje sistema za hladenje pomocu pritiska 01110- Neispravan hidraulicni podizac izaziv(\ istu vrstu
guCice nam cia otkrijemo LL cemu .Ie problem. buke.
TutnjClva koja se povecava sa povecanjem broja
• Neispravni ventili. Istroscni iii prcgore!i abrtaja motora obicno nastajc zbog bucnih leiaja
izduvni venti!! dovode do guhitka kompresije u pumpe za vodu. Aka Iciajcvi imaju veliki zazar,
ci!indru. U tak\'om sJucaju. provcra kornpresijc iii aka pumpa pusta vodu l110raju se zameniti.
1110tora pokazace malu, iIi nikakvu kompresiju.
Ncispravan usisni venti! ce Isto tako dovesti do
gubitka kompresije. ali ce se uz to javljati pllcanje
iIi izbacivanje plamcna u usisnu granu. Neispravni
ventil! se moraju zameniti. sto zahteva da se izvrsi
odgovarajuca popravka motora.
302
2. Odvojite kablove sa svake ad sveciea. To se
Ala! i materijal radi tako sto se rukom iii posebnim kJestima
uhvati gumeni stitnik, koji se nalazi na kraju
svakog od kablova, i povlaCi sa sveClee uz blago
• Kljuc iii klesta
• Klesta za kablove sveCiea uvrtanje. Najbolje bi bilo da obeldite svaki ad
• Nasadni kljuc za sveeiee i racva kablova kako bi kasnije, pri spajanju, bili sigurni
da je svaki na svom mestu.
• Produzni kabl
• Instrument za ispitivanje kompresije 3. Pomocu nasadnog kljuca i racve odvrnite
• Pumpiea za ulje svaku sveCieu za oko 1/2 kruga. Jos nemojte ukla-
• Motorno ulje njati sveClee.
4. Odvojite sekundarni visokonaponski kabl sa
eentralnog prikljucka na kapi razvodnika, to je
onaj koji je povezan sa bobinom, i povczite ga
sabijajuCi na taj naCin smesu goriva i va~?u~a, pomoeu produznog kabla sa dobrom masom na
Kada klip dostigne, tokom ovog takta Sabljanp, motoru.
najvisi polozaj (GMT - gornju mrtvu tacku)
smesa goriva i vazduha je do maksimuma sabi- 5. Posto ste samo malo popustili sveClee, i pove-
jena. U~ tom trenutku se meri pritisak u barima i zali sekundarni (visokonaponski) kabl bobine sa
izmerena vrednost se speclflClra kao kompreslJa. masom, pokreCite motor stavljanjem kontakt-
Ako je motor u dobrom stanju onda ee izme- kljuca u polozaju start, oko 5 sekundi. Ovo se radi
rena kompresija u svim eilindrima biti podjed- da bi se smanjila mogucnost ulaska prljavstine i
naka, i pritom biti bar jcdnaka najmanjoj vredno- drugih necistoca u prostor Zll sagorevanje kroz
sti koju navodi proizvodac. Nejednaka kompre- otvore sa kojih su skinute sveeiee. Kompresija iz
sija izaziva nemiran rad motara u celom opsegu matora oduvace svu prljavstinu sa sveCica dok
broja obnaja. Niska kompresija u svim eilindrima pokreeete motor.
izazvace smanjenje snage motara.
Da biste odredili stanje motora pDtrebno je da 6. Skinite sveeiee pomoeu nasadnog kljuca i
ispitate kompresiju. Ovo ispitivanje se vrsi kod rneve.
svakog podesavanja odnosno uvek kada motor
slabo radi. 7. SveCiee postavljajte na radni sto prema redu
Da biste ispitali kompresiju prvo treba da obez- skidanja, kako biste uvek znali koja je skunuta sa
bedite pristup svakom ellindru. Posto je. sa kog eilindra. Pogledajte odeljak "Procena stanja i
spoljne strane motora, jedini moguCi pristup cilin- ugradnja sveCica« iz poglavlja »Sistem za palje-
drima kroz otvore za svecice. moracete da uklo~ nje«, i odredite stanje skinutih sveCica, sto ce vam
nite svecice sa svakog cilindra. U zavisnosti od pomoCi da uacite sta nije u redu sa motaram.
tipa motora, to ee biti 4, 6 ili 8 svetiea - po jedna
8. Pokrenite mehanizam gasa i zaglavite ga u
sveCica za svaki cilindar. SveCice se nalaze ili na
polozaju kada je leptir karburatora otvoren, iii
glavi eilindara iii na bloku motora.
Na linijskim cetvorocilindricnim i sestocilin~ neka neko sedi u kolima i drzi pedalu gas a pri-
tisnutu do kraja. Ovo omogucuje da najveca
dricnim motorima sveClee su lako vidljive jer su
moguea kolicina vazduha uoe u motpr tokom
sve poredane sa jedne strane motora. Svaka sve-
ispitivanja kompresije.
Ciea je povezana sa jednim visokonaponskim
kablom. Ovi kablovi su drugim krajem povezani Y. Merenje pocnite od eilindra najblizeg hlad-
sa kapom razvodnika paljenja. Na V8 i V6 molO- njaku, ubacite uredaj za merenje kompresije u
rima sa svake strane motora nalazi se 4, oJnosno otvor sveClee i neka vas pomocnik pokrene motor
3 sveClee. okretanjem kontakt-kljuca za 4 do 5 obrtaja,
Ispitivanje kompresije motora vrsi se na sledeCi Napomena: Najbolie ee biti da koristite ureoaj za
oaein. merenje kompresije koji se uvrne u otvor sveeiee.
Neki uredaji ima]u konusni zavrsetak i prakticno
L Uklonite kuCiste filtera za vazduh. Za ovaj je nemoguee zadrzati uredaj na otvoru eilindra
posao moze yam biti potreban kljuc. Pogledajte kod motora sa visokom kompresijom.
odeljak »odrzavanje filtera za vazduh« u poglavlju
),Sistem za gorivo«. 10. Dok se motor pokreee zapamtite najveeu
303
MOTOR
304
MOTOR
vrednost na skali uredaja. Vecina uredaja ima klipni prsteni istroseni. Ako je kompresija cilin-
ugraden ventil koji zadrzava kazaljku na najvecoj dra niska postupite na sledeCi naein.
vrednosti sve dok ne oslobodite pritisak. Zapisite A. Pomocu pumpiee za ulje kroz otvor za svefiee
ocitanu vrednost na parcetu papira iIi kredom na naspite nekoliko kasiciea motornog ulja u motor.
unutrasnjoj strani blatobrana. B. Ponovite merenje kompresije. Aka se sada
kompresija poveea skoro do normalne, onda to
11. Ponovite tacke 9 i 10 za svaki eilindar. Kod znaci da su klipni prstenovi istroseni. (Ulje koje
V-motora izmerite kompresiju prvo na jednoj pa ste nasuli u cilindar zaptiva prostor oko prstenova
onda na drugoj strani. i time se poveeava pritisak.)
Aka je kompresija i dalje niska onda to znaei
12. Uporedite rezultate vasih merenja sa vTedno- da su najverovatnije u pitanju losi ventili.
stima iz servisnog prirucnika. Ako su rezultatl Ako dva susedna eilindra imaju nisku kompTe-
merenja kompresije na svim cilindrima u okviru siju, onda postoji velika verovatnoca da je zap-
preporucenih vrednosti a pritom je najmanja oci- tivka glave motora ostecena.
tana vrednost veea od 75 odsto najveee oCitane Ako je izmerena kompresija visa od preporu-
vrednosti, onda je motor u dobrom stanju bar sto cene vrednosti to ukazuje da u eilindrima ima
se tiee kompresije. Ako otkrijete da jedan (iii mnogo naslaga gareii.
vise) eilindara imaju nisku kompresiju, onda to Niska, visoka iii neujednacena vrednost kom-
moze biti znak da su ventili u losem stanju iIi da su presije ukazuju na ozbiljne kvarove motora. U
305
MOTOR
novije vreme kada se sve vise vodi racuna 0 3. Podesite broj obrtaja motom na praznom hodu
Utome da se smanji potrosnja goriva, ureaaj za na nesta veti od normalnog. To se fadi taka sto ce
merenje vakuuma je jedan od najdragocenijih te delimicno zatvoriti leptir za vazduh prstom, a
instrumenata koji moietc da ugradite u automo- zat(m pomeranjem po luge gas a posta viti bregastu
bil. Ako se pravilno koristi, pokazace Yam kada ploou na prvi stepen pomocu zavrtnja za podesa-
ste postigli maksimalni korisni ueinak motora i vanje.
ukazace yam na lose navike u voznji, kao sto je na
primer proklizavanje tockova pri naglom polasku. 4. PrikljuCite uredaj za merenje vakuuma na
Pracenjem ovog instrumenta lako cete odrediti usisnu granu motora. (Motor za vreme ovog prik-
najekonomicniju brzinu. Motor mnogo ekono- IjuCivanja moiete ostaviti da radi.) Mesto na koje
micnij" radi kada merae pokazuje najvecu vred- se prikljucuje ovaj uredaj moze biti razliCit u
nost. Sto je oCitana vrednost niza to je veca zavisnosti od tipa automobila. NajveCi broj are-
potrosnja goriva. Pracenje ovog instrumenta daja za merenje vakuuma ima ugrac!eno crevo.
zajedno sa stalnom proverom rada motora daje Ovo crevo je takvog preenika da odgovara vecini
yam opsti uvid u to sta se desava u motoru i prikljucaka na motam. Obicno je najbolje da se
po maze yam da spretite moguce probleme. gumeno creva za vakuum prikljuCi direktno na
306
-----._._""---,,.
__----------------------------~------~----------------~M=OTOR
I
I
!
~
I
I
8)
/
Kadn iSpitUjC1C stanjc motOfil pamoeu uredaja za mcn;njc vukuuma
podesite rad motora no praznom hodu taka dn bro; obrtaja budc ncsto
visi ad normalnog taka sto ce te de!imitno zatvoriti lerli! za vazduh
H::ok«) (1) prstom, a zatim pomeranjem poluge gasa (4) postavite
bregastu plotu (2) na prvi stepcn pomocu zavrtnja (3) za poddavanje
bregaste ploce.
usisnu granu matara, aka se vrsi merenje pomocu vod tako da nema propustanja koje bi dovelo do
J
meraca vakuuma. Ako niste sigurni da ste nasJi netacnog oCitavanja pri merenju vakuuma.
pravo mesto, pogledajte uputstvo koje se dobija
sa meracem. Ipak zapamtite da kada odvojite 5. Posmatrajte kazaljku meraca vakuuma dok
vakuumsko crevo da biste prikljuCiJi merac vaku- motor radi nesto brte nego na praznom hodu.
uma, morate da blokirate odvojeni vakuumski Ako motor normalno radi kazaljka treba da stoji
307
Uredaj za merenje vakuuma je dragoe!:n instrument za utvrdivanje neispravrlog
rada motor<.!. (1) Stabilna i niska vrednost vakuuma ukazuje na nisku kompresiju.
kasno paljenje iii nepravilno podesen ventilski mehanizam (kasnije otvaranje); (2)
Vdo nizak vakuum ukazujc na slabo zaptivanje usisne gram:; (3) Aka kazaljka
instnlmenta lagano osciluje to ukazuje na problem u karburatoru; (4) Povrcmcno
opadanje kazaljke ukazuje na to cIa venti)i zagIavljuju; (5) Ravnomcrno ritmicko
opadanje ukazuje da Sll venlili pregoreli iii da propustaju; (6) Bne osciJacije
kazaljke ukazuju na istrosene yodice usisnog venti!a iii slabe opruge ventiia; (7)
Ravnomcrno osciJovanje kazaljke ukazuje na to da zaptivka g!ave pi-opusta
izmedu dYa susedna dhndra; i (8) Poslepen pad kazaljke ukazuje na zapukn
izduvni sistem.
stabilno izmedu 380 i 500 mmHg iIi 0,50-0,66 7, Ako uredaj za merenje vakuuma reaguje na
bara, nacin opisan u tacki 6, onda motor radi normalno,
6, Obezbedite pomocnika koji ce naglo pritisnuti 8, Ako motor ne radi normalno mozda eete
pedaJu gasa do kraja r pustiti je, Kazaljka meraca pomocu meraca vakuuma moei da odredite u
treba da padne do vrednosti oko 125 mmHg (0,17 cemu je problem,
bara), a zatim da se popne na oko 640 mm Hg U nastavku teksta su prikazana neka stanja
(0,84 bara) i zatim vrati na pocetnu vrednosl, koja mozete odrediti,
308
MOTOR
Kod voziia koja su opremijena kompjuterskom moiete i prevariti ako su ulje iii tecnost za hlade-
konrroiom broja obrtaja praznog hoda, kompjuter nje sakriveni ivicama pre nega sto postanu vid-
ce pokusati da kompenzuje pad broja obrtaja Ijivi. U tom slucaju mogu Yam biti od pomoCi
motora koj! nastaje sk;danjem kabla so sveeice lampa, Cista krpa i pazljivi pregled da biste tacno
tako sto ce povel'at; olvor ieptira karburatora. odredili mesto curenja.
Posta to onemogucava taenu dijagnozu. morate Kada ste odTedili mesto na kome je doslo do
prvo da iskijuCite kompjuter pa tek onda da poc- curenja, moiete pokusati da pritegnete okolne
nete sa ispirivanjem. To se mora izvrsiti sa iskljuce- zavrtnje i proverite da Ii ste time zaustavili cure-
n;m giavnim prekidacem do ne b; do§io do osteee- nje. To cesto pomaze kod poklopca ventila, kar-
nja eiektronskog sistema. Iskljuavanje elektricnog tera, donjih poklopaca transmisije i poklopaca
pr!kljucka sa uredaja za konrrolu praznog hoda razvodnog mehanizma. Vodite racuna da zavrtnje
motora moie u kompjuter ubacit; kodiran podatak ne pritegnete suvise, jer se presovane metalne
da je motor neispravan, taka da je potrebno da se prirubnice ovih del ova lako deformisu. Ako se
taj podatak izbrise posto zavrsite ispitivanje. Brisa- tako neslO dogodi onda ce zaptivka uz taj zavTtanj
nje ovog podatka se vdi tako sto se iskljuCi paije- biti cvrsto pritegnuta, ali ce izmedu zavrtnjeva biti '
nje i u roku od 10 sekundi obustav; napajanje slabo, iii nikako pritegnuta. I kao rezultar toga
kompjutera, hilo vadenjem odgovarajuceg osigu- javite se curenje. Pretezanje zavrtnja moze poki-
raca iii skidanjem provodnika sa akumuiatora. dati zaptivku, i bukvalno je izbaciti iz spoja.
/spitivanje balansa snage se vrsi na sledeCi Ako pritezanje zavrtnjeva ne pomaze, iii ako je
naCin. oeigledno da je zaptivka ostecena, onda je
1. Prikljucite merae broja obrtaja na motor i is- potrebna zamena.
kljueite provodnike sa uredaja za konrroiu praz-
nog hoda malara, koji se, aka je ugraden, naIad
na mehanizmu gasa.
2. Pokrenite motor i pustite ga da radi na praz- Ala! i materijal
nom hodu. Motor mora biti zagrejan do radne
temperature. • Kljueevi
3. Pornocu odgovarajuCih izolovanih klesta za • Odvijae
trenutak odvajajte jedan po jedan kahl sa sveeice. i • Strugac za zaptivku iii hemiski rastvarae
pritorn posrnatrajte da Ii broj obrtaja motora • I,ampa
opada. Aka neki cilindar, ili cilindri ne izazovu • Ciste krpe
pad broja abrtaja, iii izawvu manji pad ad ostalih • Zaptivka od plute/gume iii silikonski git
cilindara, onda su ani neispravni. Na tim cilin-
drirna je potrebno izmeriti kompresiju kako bi
mogli da odredite vrstu neispravnosti.
4. Po zavrSenom ispitivanju iskljuCite glavni pre- U daljem tekstu je prikazana osnovna proce-
kidac, skinite merae broja obrtaja i aka je ugraden dura zamene zaptivke od plute/gume.
uredaj za kontroiu broja obrtaja motora, pove::ite 1. Skinite dec i uklonite staTU zaptivku.
ga. 2. Pailjivo oeistite obe dodirne povrsine i skinite
sve ostatke stare zaptivke pomocu strugaca iii
hemiskog rastvaraca. Obrisite obe povrsine
Cistom krpom tako da na njima ne ostanu tragovi
llija iii hemikalija.
3. Pregledajte obe dodirne povrsine. Ako je bilo
koja od njih jaee zagrebena iii udubljena moze se
Zamena zaptivke- iii dogoditi da se zaptivanje ne moie postiCi bez
obrade, popravke iii zamene ostecene povrsine.
zaptivne mase Na poklopcima od presovanog lima (karter,
!t
poklopac ventila, donji poklopac transmisije itd.)
proverite da Ii je dodirna povrsina favna na taj
naCin sto na nju postavite neki ravan komad iii
Oatreba
biste popravili zaptivku koja propusta, prvo
da odredite koja zaptivka propusta. U
lenjir. Ako se izmedu orvora za zavrtnje. vide
veliki zazori pokllsajte da ih izravnate laganim
veCini slucajeva to je ocigledno, ali ponekad Se udarcima cekica po deformisanim povfsinama.
310
I
.~J
MOTOR
I
4. Namazite zaptivku sa obe strane tankim slo-
jem zaptivne paste i postavite je na mesto.
5. Ujednaceno i unakrsno pritezite zavrtnjeve
tako da dec legne ravnomerno na zaptivku. Dru-
gim recima, prvo pritegnite jedan zavrtanj poklo-
pea ventila, a zatim unakrsno drugi na drugom
kraju. Ovom tehnikom rasporedujete silu priteza-
nja ravnomernije i obezbedujete dobro zapti-
vanje.
6. Posto ste ugradili zaptivku i pravilno pritegli
sve zavrtnjeve, pokrenite motor i praverite da Ii
ima tragova curenja. Korisno je ako prove rite
pritegnutost zavrtnjeva nakon predcnih 1500 km.
Osnovna procedura za zamenu silikonske zap-
tivne mase koja se }}formira na lieu mesta« je
sledeca.
1. Razdvojite delove.
2. Pazljivo uklonite sve tragove zaptivne mase sa
abe dodirne povrsine pomocu strugaca, i pritom
vodite raCina da ih ne ostetite.
Ostru±ite say stari z;tptivni rnaterija! sa abe dodirne povrsine.
3. Proverite da neka od povrsina nije ostecena.
Obe povrsine moraju biti relativno ravne i u
dobram stanju kako bi se obezbedilo trajno zapti-
van)e.
4. Dobra obrisite obe povrsine pre nanosenja
silikonskog gita. lzuzetno je vazno da povrsine ne
budu vlazne iIi zauljene. jer to remeti prianjanje
zaptivne mase na povrsinu.
5. Pazljivo nanesite sloj silikona sirine aka 3 mm
po celoj duzini, i po sredini dodirne povrsine.
Kada dodete do otvora za zavrtnje, nanesite sloj
sa abe strane otvora dok ne formirate ceo krug
oko njega. '
6. Spojite delove dok je zaptivna masa vlaina i
pritegnite zavrtnje ujednaceno i unakrst. kako
biste obezbedili da obe dodirne povrSine ravno-
memo nalegnu jedna na drugu.
7. Ostavite zaptivnu masu da se susi 30 do 45
minuta pre nego sto nalijete teenost i pokrenete
motor.
Napomena: Ako se zaptivni sloj slucajno obrise
tokom ugradnje, spoj moie da propusta. Isto vaii
i aka se zaptivna masa izloii opterecenju pre nego
sto ocvrsne,
Upozorenje: Uvek postupajre prema prilozenam
uputstvu za upotrebu kada korisrite neki ad tipava
hemijskog zaptivaca. Neki tipovi hemijskih zapti-
St<lri zaptivni malcrijal maze se ukloniti i pomocu nemiskog vata su »anaerobni«, fto znaci da oGvrscavaju u
rastvarnca. odsustu vazduha. U tahim slucajevima cesto je
potrebna priprema u dva koraka: zaptivna masa se
nanosi na jednu povrsinu a »ocvrsCivac« na drugu.
Da bi se dobilo dobra zaptivanje povrsine moraju Zaptivna masa se ne steie sve d,ok se delovi ne
biti rayne. spoje i pricvrste. Mora se napamenuti i to da
311
Napomena: Nije obavezno da se silikonska
zaptivka menja masom istih svojstava. Ako zelite
maiete ugraditi i obicnu zaptivku od gume/plute)
a ovakve zaptivke uglavnom postoje za veCinu
spojeva. U nekim slucajevima biee vam potreban
duzi zavrtnji za pricvrsCivanje da biste kompenzo-
vali debljinu zaptivke.
Podesavanje
ventila: motori sa
podizacima
Ala! i materijal
Pre ugradnje nanesite tanak s!oj zaptivnog materijala na obe
strane nove zap!ivke. Ovim ce se ispuniti nerJ.\'nine na dodirnim • Kljucevi
povrsinama i omoguCiti bolje zaptivanje.
• Merni listiei
• Duboki nasadni kljucevi i racva
• Daljinski prekidac za pokretanje motora iIi
odvijac
. " _____________~-
MOTOR
I
I
I
i
I
i
I
Ii
I
I
I
I rr
i
I
I
!
I
Odn:de~o r~ stojanje
'ackalic~
ntila
jzmedu ve[er.
, mora da
i kraK:l K.1 Ov 0..rastojan]c
micko s~
di =nosirenJc.
proveravatl poddavat\.
IL___ postoji OJ hIse"\kompenzovalo
zove zazar venn a.
i mora se, peno l.:
!
MOTOR
Ventili se podesavaju u skladu sa uputstvom ovaj prostor uz blagi otpor. Ako je zazor suvise
proizvodaca i posle odredenog braja predenih veliki, zategnite zavrtanj za podesavanje dok
kilometara. Obieno je to posle predenih 25.000 i merni listie ne prolazi uz blagi otpor. Potom
50.000 km. Obieno se preporueen period za zategnite kontra navrtku za osiguranje (aka po-
pOdesavanje ventila poklapa sa periodom u kome stoji) .
se vrsi podesavanje motora automobila. 6. Sada okrenite radilicu pomoeu daljinskog pre-
. U uputstvu proizvodaea automobila da Ii to kidaea za pokretanje motora, iIi taka sto premo-
. vaii za »vrucc« iIi »hladno« podesavanje. Aka u stite solenoid elektropokretaea pomocu odvrtaea
uputstvu stoji da se zazor ventila kontrolise i iIi vrlo kratkim ukljueivanjem glavnog prekidaca
podesava na vruce, to znaCi da se podesavanje u poloiaj za pokretanje, tako da sledeCi cilindar
vrsi kada je motor zagrejan do radne tempera- po redu paljenja dode u gornju mrtvu tacku. Kod
ture. Ako je u uputstvu navedeno poddavanje na eetvorocilindrienih motora jednostavno okrenite
"hiadno", to znaci da se zazor ventila podesava radilicu za 180 stepeni. Kod linijskih motora sa
kada motor ima spoljasnju temperaturu. Ove sest cilindra iIi V6 motora, okretanjem radilice za
razlike se pojavljuju da bi se kompenzovalo ter- 120 stepeni davesce siedeCi klip u gornju mrtvu
micko sirenje' motora. Posto ne postoje evrsta taeku. Kod V8 motora ovo ee se dagoditi kada
pravila po kojima se menja zaZOr ventila pri okrenema radilicu za 90 stepeni. Ako niste
zagrevanju motora (jer je svaki motor razliCit), sigurni koji je sledeCi cilindar prema redu palje-
uvek postujte preporuku proizvodaca. Zazor ven- nja, jednostavno pogledajte kablove ad kape TaZ-
tila se podesava na sledeCi naGin. vodnika dosveeica. Kabl koji je na redu posle
1. Proverite vrednosti zazora ventiia u uputstvu. kabla sveCice prvog cilindra je povezan sa sveti-
Ako je u uputstvu navedeno da se podesavanje com sledeeeg cilindra.
vrsi na hladno, onda pustite da se motor ohladi u Drugi naein za odredivanje trenutka kada je
toku od nekoliko sati (a najbolje preko n06). klip u gornjoj mrtvoj tacki takta sabijanja je da
Ako je u uputstvu navedeno da se radi na vruee, skinete sveCicu i drzite prst na otvoru za svecicu.
onda treba da pokrenete motor i ostavite ga da Kada osetite da vazduh izbacuje prst sa otvara
radi pri povecanom broju obrtaja praznog hoda dok okreeete radilicu, znaei da se klip kreee
sve dok ne dostigne normalnu radnu tempera- navise u toku takta sabijanja. Da biste znali da je
tUTU. klip upravo u gornjoj mrtvoj taeki takta sabijanja,
Napomena: Vrednosti zazora za izduvne i posmatrajte ventile dok pokreeete motor. Ako su
usisne ventile se obicno razlikuju. Po pravilu oba ventila zatvorena dok se klip kreee navise to
izduvni ventili imaju veCi zazor jer se vise zagre~ znaci da je u pitanju takt sabijanja. Ako se izduvni
vaju tokom rada motora. Proverite koji zazor vazi ventil zatvara to .znati da je u pitanju takt izduva-
za koje ventile. vanja. U tom slucaju okrenite radilicu zajos jedan
2. Ugasite motor i skinite poklopac ventila. krug da biste dosli do takta sabijanja.
3. Proverite koji su ventili usisni a koji izduvni.
Usisni su oni koji se nalaze naspram Otvora usisne
grane. Izduvni se nalaze nasprav otvora izduvne
grane.
4. Da biste mogli da podesite zazor, motor mora
da bude u takvom polozaju da se pOdizaCi
odnosno potiskivaCi nalaze na najniiem delu
brega. To se dogada kada jeklip u gornjoj mrtvoj
Podesavanje zazora
tacki pri taktu sabijanja. Ako motor postavite u
pOlozaj tako da se oznake paljenja poklope sa
ventila: motori sa
nulom, klip prvog cilindra ce doti u gornju mrtvu
tacku i tada mozete da podesite zazor ventila na bregastom'
prvom cilindru.
5. Otpustite kontra navrtku za osiguranje (ako osovinom u glavi
postoji) i uvucite odgovarajuCi merni listie u pro-
stor izmedu vrha vretena ventila i kraka klacka-
lice iIi potiskivaea. Ako je zazor suvise mali i od motora sa bregastom osovinom u giavi koji
merni listie ne moze de ude, odvrnite zavrtanj za
podesavanje toliko da merni listie prolazi kroz
Kimaju klackalice vaii ista proeedura za podesa-
vanje zazora kao kod motora koji imaju bregastu
314 '.'
······f
J
.. --~
1M iP -
f'iX MOTOR
Proven, l:lZOr3 vcntilil kad motora kod kojih je bregasta osovina u gJO,Ivi
motam vriii sc tako sto sc mcrni listie uvucc izmedu brega i potiskivata,
Ked nekih motora sa bregastom osovinom u glavi konste Sf! klackalice (I)
sa zavrtnjima (2) za podesavanje zazora.
31.
MOTOR
316
MOTOR
318
I WP MOTOR
\\
\ ® ' \.
\
0)
'i
\!
\ .
I~ \\
,- ,j'i
\
320
MOTO
prislo poklopcu razvodnika. Kod nekih motora Druga provera istrosenosti iIi otpustenost
donji dec pokJopca razvodnog mehanizma je u lanca razvodnog mehanizma moze se izvesti take
dodiru sa karterom, tako da je potrebna zamena i sto se radilica okrece nap Ted nazad a pritom St.
ove zaptivke. posmatra razvodna rubca razvodnika paJjenja il
bregasta osovina. Ako se pritom uoei veJiki zaZD!
j: to znaCi da je lanac istrosen i da se mora zameniti.
Otkrivanje kvarova
321
._-------'--'- - - - - - - - . - - - - - - - . - -
MOTOR
nika paljenja okrenuta prema prikjucku kabla onda ce se izgubiti njihov medusobni polozaj. No
svetice prvog cilindra. jos uvek nije sve izgubljeno jer na bregastoj oso-
~ Skinite svo remenje sa motora. vini i radilici postoje referentne oznake. J edno-
3. Skinite remenieu radiliee pomocu izvlakaca. stavno po novo poravnajte oznake i ugradite lanac
4. Ako je potrebno skinite pumpu za vodu (nije i lancanik. I
potrebno kod svih motora). 8. Posto ste postavili lancanik, jos jednom pro- I
5. Skinite poklopac razvodnog mehanizma i verite poloiaj oznaka, a zatim zategnite zavrtanj
uklonite sve tragove stare zaptivke i zaptivne Iancanika bregaste osovine prema uputstvu proiz-
mase sa 0 be dodirne povrsine. vodaca (obicno je to izmedu 80 i 120 Nm).
6. Otpustite zavnanj lancanika bregaste osovine 9. Ako radilica prolazi kroz poklopac razvod-
vodeCi raeuna da ne poremetite oznake za pode- nog mehanizma, preporucuje se zamena zaptiv-
savanje. Zatim skinite zavrtanj i izvueite laneanik nog prstena radilice.
sa bregaste osovine pomocu velikog odvijaca, 10. Nanesite zaptivnu masu na obe strane zap-
poluge iIi izvlakaca. tivke poklopca razvodnog mehanizma. postavite
7. ~avucite novi lanac preko novog lancanika, a zaptivku na mesto i ugradite poklopac razvodnog
zatim ubaeite donji kraj lanea oko lancanika radi- mehanizma.
lice. Vodite racuna 0 tome da poravnate lancanik 11. Postavite kaisnik radilice i svo remenje.
tako da naide na bregastu osovinu a da primm ne Napomena: Ako je motor imao plasticni lancanik
poremetite polozaj oznaka za podesavanje. koji je otkazao. onda je potrebno promeniti i ulje
Napomena: Ako pokrenete bilo radilicu iIi bre- da bi se kuCiste radiI ice ispralo od neCistoce.
gastu osovinu pre nego sto ugradite lancanik, Obavezno promenite i filter za ulje.
;J
I.
322
•
•
IZDUVNI
SISTEM
zduvni sis tern na vasem automobilu je ustvari 2. IZDUVNA CEV. Izduvna eev je II stvari
Icevovod, koji sprovodi izduvne gasove iz motora
do zadnjeg dela automobila, kako bi se zastitili
celicna cev koja povezuje izduvnu granu i prigusi-
vae. Americki automobili, proizvedeni 1975 i kas-
putnici u kabini_ Bez izduvnog sistema, motor bi nije, koji su opremljeni katalitickim filterom
zagusljive' i otrovne gasove ispustao direktno u izduvnih gasova, imaju dvodelnu izduvnu ccv_
motorski prostor i to uz strahovitu buku. Prvi - duzi dec spaja izduvnu granu motora sa
Ima mnogo razloga zbog kojih izduvni sistem katalitickim filterom, a drugi kraCi spaja katali-
treba odrzavati u dobrom stanju. Prvo. sprecava ticki filter sa prigusivasem.
se ulazak opasnog gas a - ugljen monoksida - u Verina vozila sa )V« iii bokser motorima,
putnieku kabinu_ Drugo, sprecava se buka i treee, imaju izduvnu cev Ciji oblik podseca na latinicno
motor dobija veCll snagu, a trosi manje goriva. slovo »Y«. Gornji kraci ovako oblikovane
Ovo poslednje moze izgledati nelogicno svima izduvne cevi vezani Sll na izduvne grane, na levoj i
koji su imali priliku da vide i cuju trkacke motore. desnoj strani motora, a donji krak na kataliticki
iIi neke nase nedovoljno vaspitane vozace. koji filter iIi na prigusivac ako nema filtera. Yeti
ponekad voze bez izduvnog sistema iii njegovog motori tipa» V", naprimer sa 8 cilindara, ponekad
vaznijeg dela - prigusivaca_ U tim situacijama, imaju dva potpuno zasebna izduvna sistema, koji
ako su ugraeleni specijalni motori iIi trkacki rade nezavisno jedan od drugog_ Svaki od ovih
motori, dobija se nesto no snazi. ali uz veliko sistema ima sve elemente, pa taka i dve zasebne
povecanje utroska goriva. Motori koji su ugradeni izduvne cevi.
u nase automobile, su konstruisani i podeseni da
fade sa izduvnirn sistemom. Bez njega ani fade 3_ KATALITICKI FILTER. Kao sto je vee
losije i trose vise goriva. receno, americki automobili od 1975-e naovamo
Izduvni sistem ima nekoliko sastavnih eleme- obicno imaju ugraden kataliticki filter izduvnih
nata. Svi oni moraju biti u ispravnom stanju da bi gasova, UObicajen pOlozaj ovog filtera je izmedu
se obezbedilo sigurno i tiho odstranjivanje izduv- izduvne cevi i prigusivaca. Fil teT nije prigusivac
I nih gasova iz motora. Tipicni elementi izduvnog zvuka, iako liCi na njega po svom spoljnjem
I sistema su: izgledu. To je ureelaj koji nesagoreli deo gasne
smde pretvara u bezopasnu vodenu paru i ugljen
1. IZDUVNA GRANA. Izduvni gasovi, nastali dioksid. Ovim se postiie bolja zastita covekove
sagorevanjem goriva u cilindru matcTa) napustaju okoline, koja u mnogim zemljarna postaje sve
cilindar kroz izduvni ventil i ulaze u pocetni deo vazniji faktor.
izduvne grane. Svaki cilindar ima svoj ogranak, Postoje dva tipa katalitickog filtera u najsiroj
koji se posle desetak centime tara ~paja sa sused- upotrebi. Amerieke firme Ford i Chrysler (Kraj-
nim u zajednicki deo izduvne grane. Izduvna sler), koriste takozvani »monolitni« tip filtera,
grana se obieno pravi od sivog liva (livenog gvo- koji ima strukturu pcelinjeg saca, kroz koje struje
iela), a za eilindarsku glavu se prievrscuje pomocu izduvni gasovi. Posto je saee prevuceno slojem
nekoliko vijaka. Linijski motori, a to su oni Ciji su katalizatora, ustvari legure platine i paladijuma,
cilindri svi u jednom nizu, imaju jednu izduvnu atrovni -izduvni gasovi pomocll ovog katalizatora
granu za sve cilindre. Takozvani »V« motori, tj. postaju bezopasni.
oni Ciji su cilindri rasporedeni prema latinienom General Motors i neke druge firme koriste
»V«, kao i bokser motori, Ciji su cilindri postav- »paletizirani« filter, koji se pravi tako sto se
ljeni jed an naspram drugog, glavama okrenutim hiljade malih keramickih jezgara, oblika slienog
»upolje«, imaju zasebne izduvne grane za svaku zmu neke od zitarica, smelt a u kutiju od neroaju-
stranu motora, koje se negde ispod motora spa- ceg eelika. Keramieka zmea su prevucena slojem
jaju u jednu izduvnu cev. katalizatora. Izduvni gasovi dolaze u dodir sa
323
--------------------------
~IZ~D~U~V~N~I~S~IS~T~E~M~________________________________________________~
.~
velikom povrsinom katalizatora na zrnima i pre- filterom, proverite kod ovlaseenog zastupnika iii
tvaraju se u bezopasnu vodenu paru i ugljen diok- servisa, da Ii mozete primenjivati neku od ovak-
sid. Savremeni benzini, postiiu visoke oktanske vih tecnosti.
vrednosti dodavanjem aditiva koji sadrie olovo i
olovna iedinienia. Medutim. olovo unistava skuoi 4. PRIGUSIV AC. To je limeni "Ionac« cilindric- t
katalizatorski sfoj od platine'-paladijuma, pa aut~ nog iii ovalnog oblika, obieno duzine oko pola ;
mobili, opremljeni katalitickim filterom, ne smeju metra. Postavljen je na sredini iii pri kraju izduv-
koristiti ovakav benzin, vee tzv. bezolovni benzini nog cevovoda. Unutrasnjost mu je ispunjena pre- ;1
postizu visoko-oktanske vrednosti pomoeu drugih gradama i cevima, koje omogucavaju prolaz ~
aditiva, a za pr.akticnu proizvodnju, postojeee izduvnim gasovima, ali ne i buke iz cilindarskog ~i
rafmerije moraju izvrsiti dosta skupa prilagodava- prostora. Buka iii prasak nastaju naglim otvara- ;
nja svojih proizvodnih postrojenja. njem izduvnog ventila, jer je u cilindru visok ~
Osim benzina sa olovnim aditivima, katalizator pritisak (i do nekoliko bara), iIi najkrace, zbog ~
se moze ostetitii nekim drugim sredstvima koje konstrukcionih karakteristika motora SUS. ~
vozati ponekad sipaju u rezervoar iIi »spricaju« u i_~
karburator. Ako imate automobi! sa katalitickom 5. RESONATOR. Neka voziIa imaju i dodatni ~
'~
•
..A
11
<
~,
~ '.:1
r
17/
I
~
!
®
®
Dc!ovi tipiCl10g izduvnog sistema; (1) izduvna grana. (2) izduYna CCV, (3)
zavr~na cev i (6) rezonator.
kataliticki filter, (4) prigusivac, (5)
324
•
prigusivae, koji se obieno naziva rezonatorom. 8. VENTIL ZA ZAGREV ANJE KARBURA-
Njegova uloga je da izvrsi dalje smanjenje nivoa TORA. VeCina americkih automobila, ima jedan
buke. Postavljen je iza glavnog prigusivaea i pose ban usmeravajuCi ventil u izduvnom sistemu
abieno je nesto umanjena verzija istog, abieTIo koji omogueuje strujanje toplih izduvnih gasova
eilindricnog oblika. pored samog karburatora, da bi se olaksao start
motcIa u zimskirn uslovima.
6. ZA VRSNA CEV. To je zavrsni deo eevovoda
za izbacivanje izduvnih gasova iza zadnjeg dela
automobila. Automobili sa rezonatorom, mogu
imati rezonator postavljen u sredini zavrsne cevi.
7. OBUJMICE, VESALJKE, KONZOLE, itd.
To su elementi za pricvrsCivanje izduvnog cevo-
voda za donji dec automobila. Kada zarnenjujete
Provera izduvnog
prigusivac, zavrsnu cev iii neki drugi deo izduv-
nog sistema, uvek postavite nove obujmiee i
sistema
druge elemente za pricvrsCivanje.
Ala! i ma!erijal
• Pokretna leialjka
• Zastitne naoeari
• Baterijska lampa iii ruena svetiljka
• Odvijac
I
zduvni sistem u vasem automobilu najvise mogu
Ida ostete korozija i vibracije. Do pojave korozije
ne dolazi sarno zbog soli na putevima iii nekih
drugih spoljnih utieaja vee i zbog unutrasnjih uti-
eaja. Posto se izduvni gasovi kondenzuju, u prigu-
sivaCll i cevima se stvara kiselina. Izduvni sistem
treba da proizvede ogromnu kolicinu toplote da
bi se ova kisela smesa pretvorila u bezopasan gas.
Nazalost, prilikom voznje se izduvni sistem uglav-
nom ne zagreva dovoljno da bi se ovo postiglo.
Stoga, posto se izduvni sistem ohladi posle isklju-
j)
, I
!(
sistema.
Medutim) cak i ispravan izduvni sistem moze
da se osteti usled neizbeinog' tresenja, drmusanja
i vibriranja pri normalnim uslovima voznje usled
kojih se lome vesaljke - e1ementi koji prievrscuju
izdivni sistem.
Periodicna provera izduvnog sistema je jedna
od najvaznijih mera predostroznosti koju mozete
da preduzmete. Izduvni gas je otrovan. Ako spo-
jevi prigusivaea iIi izduvne cevi propustaju, smrto-
nosni ugljen monoksid ce prod irati u kabinu i
prouzrokovati glavobolju, nesvesticu, povraca-
nje, pa cak i smrt. Izduvni sistem koji propusta ne
sme niposto da se zanemari.
Najbolje cete proveriti izduvni sistem ako
podignete automobil. Nazalost, ovo nije uvek
325
J---~--
IZOUVNI SISTEM
·I
,
"
izvodljivo, te bi stoga trebalo da se povremeno propuita. Obicno je veoma lako otkriti mesto
podvucete is pod automobila i proverite sve vazne koje propusta. Upozorenje: budite pai/jivi. Ne
spojeve. Posta se na delovima izduvnog sistema zaboravite da se izduvni sistem zagreva. lYe pribli-
nagomilavaju korozija i prijavstina. bilo bi iile rnu suvi§e lice dok oslu§kujete da negde ne
pozeljno da svaki put kada se podvlaCite ispod proputla.
automobila nosite zastitne naoeare.
2. Pomocu baterijske lampe iii ruene svetiljke i
1. Pre nego sto obavite vizuelnu proveru, os lus- odvijaca, proverite svaki deo izduvnog sistema
nite izbliza da Ii se cuje sistanje iii buka sto koji je zahvacen korozijom. Potrazite da nema
ukazuje na pocetak kvara izduvnog sistema. otvora, pukotina iii nekih drugih ostecenja. Pro-
Posto motor radi na praznom hodu, polako se verite sve cevi da negde nisu iskrivljene iii ulub-
kreCite dui celog sistema
~ , i osluskujte da negde ne ljene sto moze da ometa strujanje izduvnih
326
ISTEM
327
IZDUVNI SISTEM
Ako je jedan dec izduvnog sistema zardao iIi ga . Ostavite ulje nekoliko minuta da dobra natopi
je iz drugog razloga potrebno zameniti. po svoj ova mesta,
prilici ce i ostali delovi biti u skora is to toliko
losem stanju. lake ce vas to kostati malo vise. 3. Kljucem odgovarajuce velicine skinite
ustedecete mnago vremena i rada ako odmah navrtke i vijke koji pricvrscuju zadnju vesaljku za
zamenite ceo sistem. zavrsnu cev. Trebalo bi da postoji i vijak koji
pricvrscuje konzolu za sasiju. Skinite ga kljucem
odgovarajuce veliCine.
Skidanje i montiranje zavrsne cevi
4. Skinite kljucem zadnju vesaljku prigusivaca
1. Podignite zadnji dec automobila pomocu iii vijke na obujmicama i konzolama na spoju
dizalice. Blokirajte prednje tockove podmeta- prigusivaca sa zavrsnom cevi. Aka imate srece,
Cima. Poduprite zadnji dec automobila pogodnim cev ce se odvrnuti sa prigusivaca. Medutim. u
postoljima kao sto je prikazano na datoj slici. veCini slucajeva potrebna je obrada dletom da bi
Napomena: na nekim tipovima automobila se dva del a odvojila. Najbolji naCin da ovo uradite
korisno je skinuti zadnje tockove. To ce yam je da presecete-cev testerom na razmaku od neko-
omoguc'iti bolje manevrisanje prilikom skidanja i liko centimetara od prigusivaca. Potom klestima
montiranja zavrsne cevi. izvucite zavrsetak cevi iz prigusivaca. Napomena:
zavisno od tipa automobila, cevi mogu da budu
2. Posto ste automobil bezbedno podigli sa tla, montirane na spoju sa prigusivacem iii u njemu.
premazite dobra uljem navrtke i vijke na veSalj-
kama, obujmicama i konzolama zavrsne cevi. 5. Hartijom za glacanjeocistite spoj na prigusi-
Ulje ubrizgajte i u spoj zavrsne cevi i prigusivaca. vacuo
fL ...
329
IZDUVNI SISTEM
I
;.j
I
I,
I~.;
,
I
,,
Natopitc navrtke i uzcngiju penctrantom (uljcm) pre nego sto ih
skinete pomocu cevastog kljuca.
.~
6. Obavezno koristite nove obujmice i konzole cev da biste ponovo proverili da ne dodiruje ,.~
iIi vesaljke. Navucite novu vesaljku iIi obujmicu i nijedan dec automobila. Aka zazor nije podesen
konzolu na kraj nOve zavrsne cevi koji se spaja sa kako treba, tokom voznje ce se cuti zveckanje.
prigusivacem.
11. Sklonite postolja i spustite automobil.
7. Nanesite sloj sredstva za zaptivanje izduvnog
sistema na dodirne povrsine prigusivaca i zavrsne
cevi. Montirajte cev na iIi u prigusivac; preklop Skidanje i montiranje prigusivaca
treba da bude oko 5 centimetara. Namestite zad,
nju obujmicu prigusivaca i konzolu iIi vesaljku 1. Podignite pomocu dizalice zadnji dec auto'
preko spoja prigusivaca sa cevi. Montirajte dva mobila da bi se tockovi odigli ad tla. Stavite
vijka ali nemojte jos da ih pritezete. postolja ispod sasije automobiI'a tako da ga dobra
podupru. Blokirajte prednje \Ockove padmeta'
8. Labavo montirajte novu zaduju veSaljku na
6ma pre nego sto podignete automobil.
kraju zavrsne cevi; nemojte je jos pritezati.
Namestite vijak koji pricvrscuje vesaljku za sasiju
i cvrsto ga pritegnite. 2. Podmazite uljem i prednje i zadnje navrtke
obujmica i konzola prigusivaca. Kod nekih auto'
9. Proverite da Ii je nova cev u dobrom polo, mobila prigusivac pridrzava vesaljka. Podmaiite i
zaju. Ne bi trebalo da dodiruje nijedan dec auto, navrtke i vijke zadnje vesaljke zavrsne cevi.
mobil a kao sto su sasija, karoserija iIi delovi Korisno je podmazati i prednje i zadnje spojeve
zadnjeg sistema vesanja. prigusivaca i zadnje cevi.
10. Sada zategnite vesaljku iIi vijke na obujmi, 3. Kljucem skinite zadnju vesaljku sa zavrsne
cama i konzolama na spoju sa prigusivacem, a cevi; nije potrebno da zadnju vesaljku zavrsne
zatim vesaljku za vijke cevi. Protresite zavrsnu cevi skidate sa sasije.
330
t ~: : : : :- - - : - - - - - - - - - - - -: : : : : : : : : : : : : : : : : : : , , ~,: : : :- - -
if;
! IZDUVNI SISTEM
I'
po~ skinut~ om"
ce:as~alnih
. 1m kljueem, cev ~ moze
Aka s..
""d,k
presecI, a za
tim skinutl
Namestite novu c
",," "'0 "ki'"
k, ne mogu
cy uvrtanJcm.
, klesta »gnp.... - _ _ _ _ _--;-_____ 33
331:
I,OUVNI SISTEM·· -,
1j
4. Skinite zadnju konzolu i obujmicu prigusivaca 13. Namestite zavrsnu cev u zadnji spoj prigusi-
sa spoja prigusivaca sa zavrsnom cevi. vaca iIi na njega u zavisnosti od yrste spoja na
vasem automobilu. Namestite cev tako da ne
I
5. Ukoliko nameravate da zadriite starn zavrsnu dodiruje karoseriju, sasiju iIi delove zadnjeg
cev, pailjivo je pomerajte gore-dole dok se ne sistema vesanja. I,I
odvoji od priguSivaca. U slucaju da yam ne polazi
za rukom da je olabavite, pokusajte sledeee: 14. Namestite zadnju obujmicu iIi konzolu preko
A. Ako se zavrsna cev montira u prigusivac, spoja prigusivaca sa zavrsnom cevi i pritegnite
napravite pomocu cekica i dleta proreze u izlaz- rukom vijke.
nom prikljueku prigusivaea.
B. Ako se zavrsna cev montira na prikljucak 15. Ponovo spojite zadnju vesaljku sa zavrsnom
prigusivaea, kljueem cvrsto obuhvatite cev, a cevi. Pre nego sto to uradite, proverite u kakyom
zatim je odvrnite. je stanju i da Ii i nju treba zameniti. I oYe vijke
zategnite rukom.
6. Popustite kljucem vijke na prednjim obujmi-
cama i konzolama prigusivaca. 16. Prove rite da Ii su svi delovi izduvnog sistema
pravilno namesteni i da ne dodiruju karoseriju,
7. Ako priguSivac ne moze lako da se odvoji od sasiju iIi neki drugi dec automobila, pritegnite
izduvne cevi (iii cevi koja vodi do katalitickog dobro sve spojeve pomocu kljuca. Posto ste to
filtera ako postoji), sledite uputstvo broj 6 koje se uradili, protresite rukama izduvni sistem. Ponovo
odnosi na spaj izduvne cevi i prigusivaca. napominjemo da nijedan deo izduvnog sistema ne
Napomena: neki originalni farbricki proizvodi sme da dodiruje neki deo automobila.
imaju zavaren spaj izmedu izduvne cevi i ulaza u
prigusivac. U tom slucaju, ta dva dela moiete da 17. Sklonite postolja i spustite automobil. Uklju-
odvojite sekaeem iIi testerom. Cite motor i proverite buku iz izduvnog sistema.
Ako je buka mala, znati da ste uspesno obavili
8. Malom turpijom oeistite izduvnu cev radi lak- posao.
seg ponovnog rnontiranja. Zatim proverite da ni
jedan spoj nije ulubljen sto je vazno za montiranje
novog prigusivaca. Profesionalni mehanicari Skidanje i namestanje izduvne cevi
imaju poseban alat za obIikovanje spojeva
izduvne cevi. Ako delovi ne prijanjaju kako 1. Da biste lakse skinuli izduvnu cev, pOdignite i
treba, pozajmite odgovarajuCi alat. prednji i zadnji dec automobila odgovarajucom
dizalicom i poduprite automobil cvrstim posto-
9. Namestite nove obujmice i konzo!e (ne kori- ljima. Umesto toga, mozete da navezete automo-
stite stare) oko krajeva izduvne i zavdDe cevi. bil na par jakih platformi. a zatim da dizalicom
podignete zadnji deo automobila na postolja.
10. Namestite nov prigusivac na mesta proverivsi
da Ii je izlazni dec okrenut prema prednjem delu 2. Da biste lakse skinuli navrtke i vijke sa obuj-
automobila. Rezervni prigusivaci su uvek tako mica i vesaljki - dobro namazite uljem sve spojeve
obelezeni. Napomena. Preporucuje se nanosenje - od prednjeg do zadnjeg dela. Posto cete morati
tankog sloja sredstva za zaptivanje izduvnog da skinete prednji kraj cevi iz izduvne grane,
sistema preko dodirnih povrsina pre montiranja. dobro namazite i ove navrtke.
Ono moze da se kupi u prodavnici auto-delova.
3. Kljucem olabavite i skinite navrtke na obuj-
11. Uvucite izduvnu cev u prigusivac za oko 5 mica rna i ·konzolama na spoju prigusivaca i
centimetra ali ne vise. Prove rite da Ii su prorezi u izduvne grane. Napomena: najnoviji tipovi auto-
cevi prigusivaca pokriveni sto je vazno zbog her- mobila imaju kataliticki filter montiran izmedu ~
I
metienosti. N amestite prigusivae tako da ne dodi- prigusivaca i izduvne grane. On mora da se skine
ruje karoseriju, sasiju iIi donju stranu automobila. da bi se zameniIi delovi izduvne cevi ispred i iza
filtera.
12. Navucite prednju obujmicu i konzolu preko
spoja prigusivaca sa izduvnom ceyi i pritegnite 4. Olabavite - ali ne skidajte - konzole i
rueno vijke; nemojte jos da koristite kljue za vesaljke koje drie sklop prigusivaca i zavrsne
pritezanje. cevi.
IZDUVNI SISTEM
I,
5, Skinite navrtke i vijke koji prievrscuju prednji postoje obujmice, olabavite ih isto kao i obujmice
zavrSetak izduvne cevi na delu ka izduvnoj grani. na zavrsnoj cevi i to sarno koliko je potrebno da se
Da biste ovo uradili, bice vam potreban nasadni prigusivac i zavrsna cev mogu pomerati unazad
kljue, dugaeak nastavak, kardanski zglob i nagla- sve dok se ne odvoje od izduvne cevi.
yak odgovarajuee velieine, Upozorenje: pazljivo
skidajte ave vijke, Aka neki slomite, sarno profesi- 7. Izvucite izduvnu cev iz automobila, Napo-
onalni mehanicar ce mOel da ga izvadi. Moze vam mena: istovremeno proverite ventil zn zagrevanje
se desiti da naidete na prikljueni dec u vidu karburatora ukoliko postoji na vasem automo-
kuglastog zgloba koji je za obujmice prievrscen bilu.
pomocu dva vijka. On se moie lako skin uti tako Kao dec spoja, venti I za zagrevanje karbura-
sto se skinu dva vijka i oslobodi zglob. Napo- tara se maze skinuti zajedno sa izduvnom cevi.
mena: ne zaboravite da montirate novu zaptivku Prove rite ga i podmaiite ga mazivom kaje sadrii
izmedu cevi i izduvne grane ako je vas automobil grafit. avo bi u stvari trebalo da redovno einite
opremljen ovakvim spojem. VeCina automobila prilikom podmazivanja.
zahteva zaptivku na spoju izmedu izduvne grane i Da biste proverili da Ii ventil za zagrevanje
izduvne cevi. karburatara pravilno radi proverite da Ii se kontra
teg slobodno pokreee; venti I bi trebaloslobodno
6. Ako je prigusivae zavaren za izduvnu cev, da se otvara i zatvara kada motor ubrza sa radom.
biee potrebno da je preseeete da biste je oslobo- Aka se lepi, treba ga dobro natopiti uljem iIi
dilL Za ovo se koristi sekae iIi testera. Ako rastvaracem sve dok ne poene nesmetano da radio
333
IZDUVNI SISTEM
ii
.~
"
~1
,
8. Montirajte novu izduvnu cev. Namestite 9. Namestite novu obujmicu i konzolu preko
prednji kraj na izduvnu granu i montirajte vijke izduvne cevi. Navucite prigusivac na iii u izduvnu
koristeci se nasadnim kljucem, nastavkom, kar- cev i rukom pritegnite navrtke.
danskim zgIobom i naglavkom. Nemojte ih jos
pritezati. 10. Proverite da Ii su svi delovi izduvnog sistema
334
.,-
IZDUVNI SISTEM
pravilno namesteni i da nijedan deo ne -dodiruje 11. Uklonite postolja i spustite automobil. Napo-
sasiju, karoseriju iii sistem vesanja. Dobro priteg- mena: ako ste koristili platforme da biste poduprli
nite sve spojeve, pocevsi od spoja izmedu izduvne prednji deo automobila, sklonite ih.
cevi i izduvne grane, ka zadnjem delu automo-
bila. 12. UkljuCite motor i proverite da Ii tiho radi.
335
L -------.-
IZDUVNI SISTEM
1
ecina putnickih automobila i lakih kamiona
Odrzavanje Vproizvedena posle 1975. godine u SAD ima
kataliticki filter. Na vozilima koja su proizvedena
katalitickog od 1975. do 1980. godine, svrha toguredajaje da
smanji sadrzaj ugljenmonoksida i ugljovodonika u
izduvnom sistemu. Na vozilima proizvcdenim
filtera posle 1981. godine, filter takode smanjuje oskide
~
I
..:-:
. ./~' ~/
-.;:'~.:.:...":;,
,1
:1
Sklap katalitickog filtera ukljucuje: (J ) izduvnu cev mOlOra. (2) zaptivke, ~
(3) kata!iticki filter, (4) gamji topiotni stit. (5) donji toplatni stit i (6) deo
izduvne ccvi do prigusiv<lea. Kada zarncnjujcle filter, nl! zaboravite da
ponovo montirate lOplotne stitove, oni sprecavaju ulazak toplote u i
putnitku kabinu.
Ii
336
tor. V nekim slucajevima, moze potpuno da
spreCi strujanje izduvnih gasova. TreCi razlog za
Alat i materijal
zapusenost je nagomilavanje ugljenika na istrose-
nom ili olovom ostecenom filteru. Neispravan
• Dizaliea i sigurnosna postolja
filter nije u stanju da sagoreva zagadivace. tako
• Podmetaci za tockove da se ugljenik akumulira i ometa strujanje izduv-
• Kljucevi nih gasova.
• Ulje Da biste proverili da Ii se stvara suvise veliki
• Vakuum-metar povratni pritisak, bice yam potreban vakuum-
• Rezervni kataliticki filter
metar. Ispitivanje vakuuma je objasnjeno u pret-
• ~ropanski gorionik
hodnom poglavlju, ono sto u sustini treba da
• Cekic i dleto uradite jeste da namestite prikljucak vakuum-
metar oa izduvnu granu matara, ukljucite ga i
posmatrate kako se polako spusts igla instru-
menta. Ako se vakuum polako smanjuje, to zoaei
azota. Rad filtera objasnjen je u· poglavlju da se povratni pritisak stvara u izduvnom sistemu
»Sistemi za regulisanje izduvnih gasova«. i da je sistem zapusen. Imajte u vidu da zaceplje-
Filter treba zameniti iz jednog od sledeca tri nje moze da se pajavi i u prigusivacll, u zavrsnoj
razloga: moze da bude ostecen iznutra usled cega eevi ako je savijena iIi ostecena iii u izduvnoj cevi
dolazi do delimicne iIi potpune blokade u izduv- sa dvostrukim zidom ako je iznutra dotrajala.
nom sistemu: maze da se pohaba tokom vremena Stoga, pIVO vizuelno proverite ceo izduvni sistem.
iIi maze da se pokvari usled koriscenja benzina sa
olovom. Ako je filter zapusen, gubitak snage bice
primetan; medutim. aka ne radi iii je izlizan, nece Zamena filtera
prouzrokovati vidan utieaj na radne karakteri-
stike osim u vezi sa sadrzajem izduvnih gasova. Da biste zamenili neispravan filter, postupite
Jedini preeizan naCin da se utvrdi da Ii ispravno prema osnovnim uputstvima za zamenu prigusi-
radi, jeste da se proveri kvalitet izduvnih gasova. vata osim sto su prirubnice fiItera tesce me-
dusobno spojene vijeima nego spojevima za
Napomena: kataliticki filter je dec sistema za navlacenje cevi.
regulisanje izduvnih gasova vozila i kao takav je Osnovni prineip zamene je sledeCi:
pDkriven garancijom koja vazi 5 godina iii pre-
denih 50.000 milja za sve automobile proizvedene 1. Sacekajte da se izduvni sis tern ohladi pre nego
u SAD posle 1981. godine. sto pocnete sa radom, zatim podignite automobil i
poduprite ga sigurnosnim postoljima.
Kako proveriti da se ne stvara suviSe veliki 2. Filter obicno ima zastitni stit protiv toplote. V
povratni pritisak nekim slucajevima, bice potrebno da se skine
donji dec toplotnog stita da bi se zamenio filter.
Iznutra deIimicno blokirani filter ometa protok
izduvnih gasova i stvara sllvise veliki povratni 3. Skinite filter sa prednje i izduvne cevi. Vlje viii
pritisak u izduvnom sistemu. To prouzrokuje pri- propanski gorionik yam mogu biti od pomoCi da
metan gubitak snage tako da motor radi samo na odvrnete zardale vijke. Ako to ne pomogne.
praznom hodu iIi jedva radi iIi uopste ne radi kada navrtke sa vijeima skinete cekicem i dletom. Sada
se Sltvori leptir karburatora. se filter moze skinuti sa automobila.
Sta prouzrokuje blokadu? Na nekim "Dzeneral
motorsovim« filterima sa paletiziranom dvosloj- 4. Pogledajte oba eevna prikljuck'a da prove rite
nom konstrukeijom, konstrukeija koja nosi ova da nema korozije iIi ostecenja, a zatim stavite
dva sloja propada sto dovodi do blokade. Ako je novi filter, a ako je potrebno i nove zaptivke za
filter pregrejan (sto moze da bude poslediea prirubnieu.
suvise velike koIicine nepreradenog goriva koje
prolazi kroz filter, ako je svetica iskljucena iIi 5. Montirajte nove vijke i navrtke, zategnite sve
neispravna, karburator propusta gorivo, itd.), eevne prikljucke i vratite na svoje mesto donji
suvisna toplota moze delimicno da istopi kataliza- toplotni stit ako je bio skinu t.
337
-----'-----'1 ~
1
PRENOS .~
j
SNAGE
ovom poglavlju upoznacemo se sa tehniekim zglobovi, pogonsko odnosno kardansko vratilo,
U izrazom )}prenos snage«, koji obuhvata mnago
stvari. Kod konvencionalnih automobila sa moto- .
zadnji most i konatno vratila zadnjeg mosta.
Menjaeka kutija - klasican iii automatski
rom nap red i pogonom na zadnje toekove, ovaj menjae - omogucava vozacu da bira neki od
izraz pokriva sve delove koji su potrebni da se stepena prenosa time se omogucava da automobil
prenese snaga sa zadnjeg kraja radilice koja se radi pod razliCitim opterecenjima motora. VeCina
obrce do pogonskih lOckova - a to su kvaeilo savremenih putnickih automobila je opremljena
(tamo gde postoji), menjaeka kutija, kardanski automatskim menjatem koji izvodi radnje spaja-
L -_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _- - j
I
338
ZA PREN SNAGE
nja i promena brzine uz.minimalno llcesce vozaca. skim menjaeem, nalaze se samo dye pedale,
Medutim svake godine se prodaju i mnogi auto- pedala koenice i pedala gasa. U ovom slucaju
mobili opremljeni klasicnim menjacem. Kod nema potrebe za posebnom pedalom za kvaeilo
ovakvih automobila mora postojati kvaeilo (iIi posto pretvarae obrtnog momenta (koji se koristi
spojka), kojom se komanduje preko nozne umesto sklopa kvaCila), koji radi sa oslalim delo-
papuce (pedale), i menjaeke kutije kod koje se virna menjaeke kutije, automatski prenosi snagu
promena stepena prenosa vdi rukom. motora na ostale komponente za prenos snage.
K vaeilo je obiena spojka ili veza izmedu motora Osim sto koristi rueicu menjaea da odabere naein
i ostalih delova za prenos snage. Ono omogucava fada - »parking«, »hod unazad.:<, »neutralan polo-
postepen prenos obrtaja motora pri pokretanju zaj«, »voznja«, »voznja 1« i »voznja 2«, ad vozaea
automobila. Kada je kvaeila ukljueeno onda se se zahteva vrlo malo. Sve dok je u dobrom rad-
sva snaga motora prenosi na ostale delove za nom stanju, automatski menjae ce sam obavljati
prenas snage. Osim sto omogucava pOlazak auto- veCinu radnji koje vozaei automobila sa klasicnim
mobila, kvacilo omogucuje vozacu da razdvoji menjacem moraju obavljati sami.
motar ad· prenosa snage tako da se promena Sve sto sada preostaje je da se snaga motora
stepena prenosa abavi glatka, iIi da zaustavi prenese sa menjaeke kutije na pogonske toekove.
vozilo a da se pritom motor ne ugasi. Kod konvencionalnih automobila zadnji most je
Na podu ispred vazaoa. kod vozila sa automat- povezan sa menjaekom kutijom pomocu kardan-
339
J
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
. _-:1
1
j
,1[
skog vratila, koje je u stvari jedna obiena -<,eliena Ked aUlomobHa sa pogonofll flU prcdnje tockove, 1.1 pre nos snage spadaju
(1) sklap mcnjaCidiferencijal. (2) unutrasnji homokineticki zglobovi. (3)
cev. Meclutim posto ulice i putevi nisu savrseno pogonska vratila j (4) $poljni homokineticki zgiobovi.
ravni, kardansko vratilo sa obe strane mora bili
spojeno sa vezama koje se zovu »kardanski zglo-
bovi«. Ovi kardanski zglobovi, populamo se zovu
i krst kardana, su tako konstruisani da se mogu
saviti i »izduziti« kada auto mobil prelazi preko
neravnih povrsina. Na taj naCin kardansko vratilo 11
moze da prihvati odstupanje od ose za bilo koji [
prenosi snagu, dobijenu od kardanskog vratila, na
trazeni ugao, a da pritom nastavi da prenosi snagu pogonska vratila koja pokreeu pogonske tockove.
sa menjacke kutije na zadnji most. Zbog cega je tu potreban diferencijal? Kada
Uloga zadnjeg mosta je da prenese snagu vozite pO pravom putu bez okretanja, oba zadnja
motora, koju dobija preko menjacke kutije, na pogonska tocka se kreeu istom brzinorn. Ali sta se
zadnje - pogonske tockove. Zadnji most to obav- desava kada skreeete? Ako razrnislite, shvatieete
Ija pomoeu diferencijala, posebnog ureclaja koji da se prilikom, na primer, zaokreta u desno toc-
340
p.'
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
kovi sa leve strane automobila prelaze mnoga Automobili sa pogonom na prednje tockove
duzi put od tockova sa desne strane automobila.
Posta i leva i desna strana autamobila moraju da Automobili sa pogonom na prednje tockove
obave ovaj zaokret za isto vreme, to sledi da (prednjom vueom) bitno se razlikuju od konven-
toekovi na levoj strani moraju da se obreu brie od cionalnih automobila sa pogo nom na zadnje toe-
onih na desnoj strani. Ovo ne predstavlja problem kove jer kod njih u prenosu snage nema kardan-
na prednjim tockovima (ako nisu pogonski prim. skog vratila, 'kardanskih zglobova i zadnjeg
prev.) jer se oni obreu nezavismo jedan od dru- mosta. Kod njih su prednji tockovi pogonski.
gag. Medutim sa zadnjim tockovima je drugi slu- tamo gde se nalazi i motor i zbog toga imaju
caj i to je one zbog eega je diferencijal neopho- kvaCilo i kutiju menjaea (iii autamatski menjae) u
dan. Diferencijal je tako konstruisan da ee se, bez istam sklopu sa diferencijalom, prednja pogonska
obzira na koju stranu skreeete automobilom, vratila diferencijala i leiajeve. Snaga se prenosi
spoljni taekovi u krivini kretati brie od unutras- na prednje taekave pomoeu dva pogonska vratila
njih, a da ee se pritom snaga motora i dalje (zovu se i poluosovine) na kojima se ne nalaze
prenositi na njih. kardanski, vee spoljni i unutrasnji homokineticki
341
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
zglobovi. Konvencionalni kardanski zglobovi ono kretanje bez obzira na ugao za koji su zgJo-
mogu izazvati ciklicne vibracije i neravnomernu bovi zakrenuti. Ovo va;'i i za unutrasnje zglobove
brzinu obrtanja ako se okrecu pri otklonu od ose jer su pogonska vratila relativno kratka, a pritom
vecem od 7 iIi 8 stepeni. Ovo inace ne predstavlja njihov spoljni kraj ima veliki hod navise i nanize
nikakav problem kod veCine vozila sa pogonom jer prati hod ogibljenja. Obican kardanski zglob
na zadnje tockove, ali kod vozila sa prednjom bi u takvoj situaciji mogao da izazove jake vibra-
vueom gde prednji toekavi sluze i za upravljanje, cije, pa se i na unutrasnjoj strani pogonskih vratila
a to znati da se spoljni zglobovi koji se nalaze uz (poluosovina) koristi homokineticki zglob.
. tockove moraju pokretati u okviru velikog opsega' U sledecem odeljku ovog poglavlja data su
ugla zakretanja. Zbog toga se koriste homo kine- uputstva kao i instrukcije koje ce yam pomoCi pri
ticki zglobovi koji obezbeduju ravnomerno rotaci- odrzavanju del ova sistema za pre nos snage.
342
"
-
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
L
343
~--- ,--------
SISTEM ZA PRE NOS SNAGE
Tipicni de!ovi kvacila. (1) viijuska kvaciia, (2) polisni idaj, (3)
polisna plota i poklopac. (4) frikciona ploea iii lameia, (5)
zamajac i (6) prednji Jeiaj ulazne osovine menjaca.
Centralni deo glavcine ima na sebi aksijalne zle- ' obezbediti pravilan zazor. Kada se usled trosenja
bove preko kojih prenosi obrtni momenat motora obloga lamele pipci vrate unazad prema potisnom
na ulazno vratilo menjaea, lezaju, onda nestane zazor (odnosno prazan hod)
i mora se vrsiti podesavanje. Pri podesavanju
preporucuje se da prazan hod bude 20 mm na ''.;
pedali.
Podesavanje hacila Napomena: Kod nekih vozila sa automatskim
podesavanjem kvaCila sistem za podesavanje je
Pedala kvacila je preko prenosnog mehanizma tako izveden da nema praznog hoda. Uredaj za
vezana sa potisnim lezajem tako da se pritiskom podesavanje stalno odrzava odreden napon koji
na pedalu kvaCila potisnim lezajem pritiskuju drzi potisni lezaj u blagom kontaktu sa polugama
pipei koji iskljueuju kvaCilo, Odreden prazan hod potisne ploce iIi sa pipeima,
pedale kvaeila (ne manje od 15, i ne vise od Pedala kvacila koja nije pravilno poddena iza-
25 mm) je neophodan da bi se kompenzovalo ziva neravnomeran fad kvaCila, ubrzano trosenje,
trosenje obloga kvaCila i da bi se izbeglo prokliza- pregrevanje i kvar kvaCila, K vaCilo se podesava iz
vanje, Izmedu potisnog lezaja i pipaka mora se dva razloga, Prvi, jer omogucava potpuno odvaja-
344
-
i
SISTEM ZA PRE NOS SNAGE
nje kvacila, i drugi jer omogucava ravnomerno automobila i od toga da Ii je veza kvacila meha- .
trosenje obe strane obloga kvaCila. Zazor pedale nicka iii hidraulicka.
kvaCila je neophodan da bi se omoguCilo lako Na mnogim vozilima sa pogonom na prednje
menjanje brzina bez krcanja zupcanika. Ovde je tockove nije potrebno podesavanje slobodnog
orikazano nekoliko metoda za podesavanje praz- hoda pedale kvaCila zbog toga ,to sarna pedala
nog hoda pedale kvaCila, u zavisnosti od tipa ima uredaj za automatsko podesavanje slobodnog
\~~®
i·
I
tQ:~~~gt;:.~
--'
IIII ,) I
(])
Delovi tipicnog KvaCila (1) potisni leiaj, (2) poluge potisne piece (pipei), (3)
potisna ploca, (4) plota kvacila (!ame!a), (5) opruga potisne place, (6)
zamajac, (7) deo 7.(1 poddavanje i (8) slobodan (prazan) hod kvaeila. Prazan
hod se obicno podesava na eko 20 mm, ali moie da bude razliCit u zavisnosti
od lipa vozila.
345
)---
::>,::> I t:M £.A I-'IU:NU::i ::iNAGE
hoda. Jedna opruga dr;:i stalno mehanizam za kabine vozila. Kraj te poluge je vezan sa potisnom
podesavanje slobodnog hod a pod malim napo- polugom na osovini prenosnika.
nom. Kada se pedala kvaCila pritisne i pusti,
nazubljena kandza prihvata sklop vodice eelienog 2. Odvojite kleStima povratnu oprugu peciale
uzeta, i zateze gao . kvaCila, koja se nalazi iIi na prenosniku iIi na
pregradnom zidu.
Mehanicka veza izmedu pedale i kvacila 3. Podmazite penetrirajuCim uljem sklop za po-
desavanje.
Za vozita sa mehaniekom vezom izmedu pedale i
kvaCila koristi se sledeCi postupak. 4. Okrecite samokoeeeu navrtku za podesava-
nje pomoeu kljuea, drzeCi pritom potisnu polugu.
1. POdignite poklopac motomog prostora i pro- Pomeranjem navrtke za podeSavanje prema zad-
nadite potisnu polugu pedale kvaCila koja prolazi njem delu automobila prazan hod pedale kvatila
kroz pregradni zid izmedu motomog prostora i se smanjuje. Slobodan hod se poveeava porn era-
346
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
I
I
-~ \
\ ®
®
njem navrtke za podesavanje prema prednjem podesavanje. U tom slucaju podesavanje slobod-
delu automobila. Napomena: Kod nekih vozila nog hoda se vrsi na sledeCi nacin.
neophodno je podiCi vozilo da bi se prislo sklopu
za pOdeSavanje. A. Otpustite pomocu kljuca navrtke sa obe
Kod nekih automobila postoje dye navrtke za strane usica za spajanje.
347
®
mozete da padesite prazan hod kvacila, onda je prazan hod nije u ovom opsegu ponoyite tacke od
moguce da je iskrivljena veza izmedu pedale i 5 do 7.
kvaCila, istrosena lamela iii neki drugi problem u Upozorenje: Aka i posle nekoliko pokuSaja ne
samom kvacilu. Aka je takav slucaj, konsultujte moiete da podesite prazan hod kvacila, onda je
I mehanicara. moguce da je iskrivljena veza izmedu pedale i
kvaCila, istrosena lamela iii neki drugi problem u
7. UkljuCite motor. samom kvacilu. Ako je taka v slucaj, konsultujte
mehanicara.
8. Menjac postavite u neutral an polozaj i povu-
cite rucnu kocnicu. 8. Spustite automobil sa dizalice, odnosno
postolja prema tackama 1 i 2, sarno obrnutim
9, Dok motor radi, ukljucite i iskljuCite kvacilo redosledorn.
nekoliko puta.
9. UkljuCite motor.
10. Ponovo proverite podesenost praznog hoda.
10, Menjac postavite u neutral an polozaj i povu-
11. Izvezite automobil na probnu voznju i cite ruenu kocnieu. UkljuCite i iskljueite kyaCilo
ponovo proverite podesenost praznog hoda kva- nekoliko puta.
Gila.
11. Ponovo proverite podesenost praznog hoda,
U ovim slut<ljevima se vrSi obrada zamajca: (1) glazirane tacke. (2) urezi i
ogrebOlinc, (3) pukotine nastale od pregrcYanja .
350
,
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
~!
( Kod vozila sa pogonom na prednje toekove
ovaj zadatak je mnogo slozeniji zbog polozaja
komponenata sistema za pre nos snage. Da biste
nomerno pritegnuti metodom unakrsnog zateza-
nja, kako ne bi doslo do deformaeije iii krivljenja
poklopea.
I
skinuli menjae/difereneijal neophodno je da pret- • Pri ugradnji menjaea kod automobila sa
I, hndno skinete oba orednia toeka. odvoiite oba pogonom na zadnie toekove, ne dozvolite da
p~gonska vratila (pOluosDvine) od glaveba toe- menjae visi na ulaznom vratilu kada je postav-
kova i skinite poluosovine. Tada moiete da odvo- ljeno u glavtinu lamele. Time se lako moze iskri-
jite zavrtnje koji drze menjaCldifereneijal na viti glaveina, sto izaziva uvijanje lamele, koje ee
motoru, skinuti· nos ace i ukloniti menjae/diferen- ometati pravilno odvajanje.
cijal. Kod velikog broja automobila sa pogonom • Po ugradnji menjaealdiferencijala proverite
na prednje toekove motor se mora prihvatiti nivo ulja i dolijte ako je potrebno. Samo ovim
odozgo pomoeu dizaliee iIi sipkom koja se postavi mozete ustedeti trosak zamene menjaeaJdiferen-
izmedu blatobrana. cijala u slueaju ako je ostao bez ulja za podmazi-
. Posto se procedure skidanja i ugradnje uveliko vanje.
razlikuju od vozila do vozila, preporueujemo vam • Kod vozila kod kojih je veza izmedu pedale i
da potrazite radionieki servisni priruenik radi spe- kvaCila hidraulicna, ovo je pravi trenutak za
eifienih detalja. Ovde vam medutim mozemo pri- zamenu ulja i ispiranje hidraulicnog sistema.
kazati neke opste greske koje treba da izbegnete.
• Uvek proverite u kakvom su stanju povrsina
zamajea i povrsina potisne ploee (ako se ponovo
ugraduje) i da Ii ima ureza, napuklina, zlebova ili
prskotina. Male neravnine neee uticati na rad
nove lamele, ali taeke koje su glazirane, iii veCi
zlebovi i pukotine hoee. U tom slucaju morate
odneti zamajae ilili potisnu. plocu na masinsku
Mehanicki menjac
obradu u specijalizovanu radionieu. Trosak
obieno nije veliki. a rezultat moie u mnogome da Alat i materijal
popravi rad i vek trajanja ugradenog kvaCiia. Ono
sto se masinskom obradom ne moie popraviti su • Blokovi za podupiranje toeka
velike pukotine. Ako primetite velike pukotine, • Dizalica i sigurnosna postolj a
bilo na zamajcu iIi na potisnoj ploei, dec se mora • Kljueevi
zameniti. Pukotine slabe materijal i pri vecem
broju obrtaja moie doCi do raspadanja dela. • Krpe
• Litijumska mast za podmazivanje
• Prilikom skidanja zamajea i potisne ploee • Dizalica za menjae, zaba dizaliea
obeleiite medusobni poloiaj komponenata pro- • Izvlakae
bojeem iii kredom. Mnogi motori su posebno
uravnoteieni tako da medusobni polozaj zamajea
i, ponekad cak i takvog dela kao sto je potisna
ploea, u odnosu na radilieu moie poremetiti urav- odeljku "Kvaeilo« objasnili smo kako se
notezenost motora. Ako ne obratite paznju na U veliki obrtni moment motora prenosi preko
ovakve detalje i ugradite zamajac u pogresan sklopa kvatila na ulazno vratilo menjaea. Ovaj
polozaj u odnosu na radilicu, time moiete pore- moment je dovoljan da pokreee jedno iii vise
metiti uravnotezenost motora i izazvati neugodne vratila, tj. da pokrece pogonske toekove" U ovom
i verovatno stetne vibraeije. Obavezno zategnite i ostalim odeljeima ovog poglavlja svako pominja-
zavrtnjeve zamajea moment kljueem i momentom nje obrtnog momenta odncsi se na snagu motcra
koji propisuje proizvodae automobila. koja preko vratila i zupeanika pOkreee pogonske
• Prilikom zamene kvatila preporueuje se i tockove napred iii nazad.
zamena potisnog leiaja i lezaja ulaznog vratila I pored toga sto motor pOkrece automobil,
menjaea. Proverite momenat kojim se zateiu njemu je potrebna pomoe da bi obezbedio potre-
zavrtnji na zamajcu. ban obrtni momenat i zadovoljio slozene uslove
• Pre stezanja potisne ploee centrirajte lamelu stalnih promena nagiba puta, optereeenja i brzine
pomoeu alata za eentriranje. Na ovaj natin olak- kretanja automobila.
sacete postavljanje ulaznog vratila menjaea kroz Ovu po mOe motoru pruzaju sklopovi i uredaji
lamelu pri sklapanju. Potisna ploea se mora rav- koji mogu da poveeaju obrtni moment motora.
351
SISTEM ZA PRE NOS SNAGE
1
'j
@ I
Tipitan izg!ed unutrasnjosti cetvorostepenog menjacaldifercncijala ked automobila
~
sa pogonom na prednje totkove. (1) ulazno vratilo, (2) zuptanici CClvrte brzine
(3) pomocni snop zuptanika, (4) zupcanici [reee brzine, (5) zupeanici druge
brzine, (6) zupcanik hada unazad. (7) pomocni zupcanik hada unazad, (8)
zupcanici prve brzine. (9) izlazna pogonska \Tati!a (po!uosovine), (19) zaptivni
prsten diferencijala, (ll) vcliki zupcanik diferencijala, (I2) koCioni prstcnovi
352
uredaja za sinhronizaciju prve/druge brzine, (13) g!avCina (telo) sinhrona tretd
cetvrte brzine, (14) prsten sinhrona trece/cetvrte brzine i (15) mali zupcanik
diferencijala,
l
,
i
:..
SISTEM ZA PRE NOS SNAGE
J edan od takvih uredaja je i menjae. Vozat kon- Sada bi trebalo da Yam bude jasno na koji natin
trolise obrtni moment pomocu pedale kvaCila i mogu da se koriste zupeaniei kako bi omoguCili da
rueice menjaca. se motor okrece pri vecem broju obrtaja nego
NajveCi broj menjaea ima najmanje tri stepena izlazno vratilo menjaea i pogonska vratila, i da
prenosa za voznju (hod). unapred i jedan za hod isrovremeno obezbedi vecu -snagu. Time se omo-
unazad. Neki sportskl 111 automoblh vlsoklh per- gucuje da vozilo krece sa mesta glatko i lagano
formansL kao i automobili koji imaju male bez gasenja motora. lako se menjati razlikuju po
motore, imaju menjaee sa eetiri iIi pet stepena konstrukeiji, vecina omogucava prenosni odnos
od 3.5:1 u prvom stepenu prenosa, i 1: 1 u direkt-
pr~~~j~Ci su opremljeni razlieitim uredajima koji nom stepenu prenosa.
omogucuju duzi radni vek i tisi rad. Jedan od Sredstva pomocu kojih se vrsi promena stepena
takvih je uredaj za sinhronizaeiju koji omogucuje prenosa kod klasicnog menjaca su u veCini sluca-
da zupcanici u svakom stcpenu prenosa za voznju jeva ista. Medutim, r"spored stepena prenosa nije
u napred imaju stalno spojene zupeanike, sto uvek isti.
omogucuje glatku promenu stcpena prenosa, bez Klasiean menjae je vrlo otporan i trajan meha-
kreanja i struganja. Sledi opis osnovnih funkeija n;"am. Ako se njime rukuje pravilno, on moze da
menjaea. traje isto toliko koliko i svaki drugi deo pogon-
SLOBODAN (PRAZAN) HOD. Prazan hod skog mehanizma.
zupeanika je onda kada je prekinut prenos
momenta izmedu ukljucenog kvacila i menjaca.
Time se omogucava da motor radi ada se, i pored K varovi mehanickog menjaca
toga sto je kvaeilo ukljueeno, pogonski toekovi ne
pokrecu. NajeeSCi kvarovi menjaea su sledeCi.
PRVI STEPEN PRENOSA (PRVA • Bucni zupcanici - Megu biti znak da su
BRZINA). Ovaj stepen prenosa. odnosno brzina, zupeaniei osteceni iIi pohabani, da je caura oso-
je potreban kada motor treba da ima veliki broj vine pohabana iIi da je nivo ulja u menjacu nizak.
obrtaja, a da se automobil krece vrlo sporo. Ako je nivo ulja u menjaeu dovoljan, iii aka se
Pogonski tockovi se okrccu vrIo sporo ali sa veli- dolivanjem ulja buka ne smanjuje, onda je vero-
kom snagom. Uvecanje momenta u menjaeu, pri vatno potreban generalni rement rnenjaca (sto je
ovom stepenu prenosa je obiono 3,5 prema 1. posao za profesionalca) iIi zamena.
Ovaj odnos znaei da se motor okrene za tri i po • Tesko prebaeivanje - Kvaeilo koje ne odvaja
obrtaja da bi se izlazno vratilo menjaea okrenulo dovoljno, iIi !amela koja zaglavljuje na ulaznoj
za jedan obrtaj. . osovini menjaca, mogu izazvati otezanu promenu
DRUGI I TREeI STEPEN PRENOSA stepena prenosa, kao uostalom i eelitno uze iIi
(DRUGA I TRECA BRZINA). Kada vozae veza izmedu pedale i kvaCila - koja je iskrivljena.
odabere jednu od ovih brzina uvecanje obrtnog pogreSno podesena iIi korodirala. Otezana pro-
momenta je 3 odnosno 2 prema 1. mena stepena prenosa moze biti jos veci problem
DIREKTAN STEP EN PRENOSA kod vozila sa pogonom na prednje toekove, jer
(CETVRTA BRZINA). Kada vozae ubaei u veCina takvih vozila ima par uzadi pomocu kojih
eetvrtu brzinu, broj obrtaja izlaznog vratila su spojeni menjae i ruciea menjaea. Unutar uiadi
menjaea je jednak broju obrtaja motora. Zbog Se moze razviti korozija koja izaziva zapinjanje i
toga se ovaj stepen prenosa zove i direktan. Kod blokiranje. Promena stepena prenosa moze biti
nekih vozila postoji i visok stepen prenosa koji otehna ako je uze labavo iIi otpusteno. U takvim
daje veti broj obrtaja na izlazu iz menjaea nego slueajevima jedini lek je da prvo pogledate vezu
sto ima na izlazu iz motora. U tom slucaju (obieno izmedu pedale i kvaeila, da proverite da Ii je
je to peta brzina ili tzv. stedna brzina) smanjuje se kvaCilo dobro podeseno i zatim da proverite vezu
potrosnja goriva i broj obrtaja motora. izmedu fueice i menjaca, taka sto cete privre-
HOD UNAZAD. Kada vozae ubaei ruCieu me no odvojiti vezu na menjaeu, odnosno
menjaea u polozaj za hod unazad, menjae menja menjaeuJdifereneijalu.· Penetrirajuce ulje iIi gra-
smer okretanja izlaznog vratila tako da se i fitno mazivo moze ponekad da »razradi" uiad
pogonski toekovi okrecu u obrnutom smeru, koja zapinju, a bela (litijumska) mast je dobra za
odnosno unazad. Obicno je prenosni odnos hoda podmazivanje mehanieke veze.
unazad priblizno isti kao kod prvog stepena pre- • Zupeaniei struiu pri promeni stepena pre-
nosa (3.5:1). nosa - Ako ova situacija nastaje sarno pri promeni
------------ .. - .. ~-
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
odredenog stepena prenosa onda je verovatno u 4. Odvojite eelieno uze brzinometra, veze rueiee
pitanju zupeanik sinhronog prstena u menjacu. menjaea i sve ostale provodnike sa menjaeo.
Da bi se ova otklonilo potreban je remont iIi
zamena menjaea. Ako zupeaniei kree pri promeni 5. Poduprite pomocu raspolohve dizalice motor,
bilo kog stepena prenosa iii Ii aka se promena iIi zvona menjaca, a zatim odvrnite zavrtnje
stepena prenosa vriii otezanD, enda je najverovat- nosaeo menjaea. Podignite malo dizalieom i
nije da je lamela kvatila zaglavila iIi da ne razd- motor i menjae, da bi ste rasteretili nosaee
vaja . menjaea, a zatim uklonite nosaee sa sasije.
• Gubitak brzine - Ako menjae ne radi u
odredenom stepenu prenosa, onda maze biti u 6. Uklonite zavrtnje koji povezuju menjae sa
pitanju kvar veze izmedu ruCiee i menjaea. Prove- zvonolU.
rite da Ii su spojevi labavi iIi pogresno podeseni.
Ponekad se mala osoviniea iIi podloska razlabave, "7. A sad a teii deo posla. Aka nemate dizalieu za
sto sprccava vezu izmedu menjaca i [ucice da menjae, and a yam mora pomoCi prijatelj koji ce
prebaei u ieljeni stepen prenosa. Ali ako je veza sa varna drzati menjae, dok ga pazljivo ne skinete
izmedu rueiee i menjaea u redu, to znati da je u sa zvona. Nemojte dozvoliti da menjae visi na
menjaeu nastao ozbiljan kvar. Radi otklanjanja ulaznom vratilu, dok je one u glaveini !amele
kvara bice potreban remont iIi zamena sklopa . kvaeila, deformisacete lamelu. Spustite menjac i
• Menjae iskaee iz stepena prenosa - Ponekad izvucite ga ispod automobila.
se ova desava zbog toga sto podesenost veze 8. Pre nego sto pristupite ugradnji menjaea prvo
izmedu menjaea i ruCiee nije odgovarajuca, ali se
moie dogoditi zbog lose sposobnosti motara i
menjaea, zbog pohabanih iIi otpustenih viljuski u
proverite da Ii je onaj koji ugradujete isti kao vas
stari menjae. Vaino je i da su oba iste duiine, kao
"i da su svi otvori za zavrtnje u istom polozaju.
r
menjacu. Pokusajte sa podesavanjem veze pre Zatim ugradite menjae prema gore datom uput-
nego sto pristupite remontu iIi zameni menjaea. stvu, ali, obmutim redosledom.
354
",
" ._.-----"
J""""""r
, ."
i"-i-
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
!
i
-~
Vezu izmedu rucice i mcnjaea, izvedenu pOrnOCll celicnih uiadi mlpetost opruge. Zakrenite polugu mcnjaca (4) do kraja u smeru
podesite tako sto rucicu menjata postavite u prvi stepen prenosa a obrnutom cd smera kazaljke na satu. Zategnite navrtke za blokiranje
zatim skinele zaslitnu gurrm sa ruelee. Ubacite burgiju od 4 mm u a pritom blago povlaCite po!ugu mc-njaea da otklonite praZ::lfl hod
otvore za poravnavanje (1) i time blokirajte rucicu menjaca u prvom uieta. Izvadite burgiju i navucite zastitnu gumu. Na Crteiu (5) je
stepenu prenasa. Odvrnite na menjacll navrtke za blokiranje (2), a prikazan detalian izgled prirubnog dela uzeta.
zatirn povucite osovinu selektora (3) prerna unutra sve dok ne osetite
9. Pre nego sto po novo postavite kardansko vra- 10. Posto ste sve vratili na mesto, prove rite nivo
tile prove rite da Ii kardanski zglobovi imaju veliki ulja u menjacu na sledeCi nacin. Odvrnite bocni
zazor (sada je pravi trenutak da ih zamenite ako cep za dolivanje ulja. Nivo ulja treba da bude ako
i nisu u redu) i podmazite ih ako imaju mazalicu. 10 mm ispod nivoa otvora za dolivanje. U veCinu
'lb!
SISTEM ZA PRE NOS SNAGE
!
~
klasicnih menjaca sipa se ulje za zupcanike jer se u ovom slucaju mora rastaviti ogibljenje
80-90 W, ali taj podatak proverite u uputstvu. prednjih toekova. I u ovom slueaju detalji se 1
Zamena menjaca/diferencijala - vozila sa
pogonom' na prednje tockove
razlikuju od model a do modela, ali je osnovni
redosled radnji siedeCi. (Nap omena: Vise detalja
je dato U odeljku "Zamena pogonskih vratila kod
vozila sa pogo nom na prednje tockove).
I
Ovo je tezi posao nego zamena klasienog menjaea
kod automobila sa pogonom na zadnje toekove, 1. Povucite ruenu kocnicu i blokirajte zadnje toc-
'I
.i
:~
-1,
356
=
-----------------------------
r
kove vozila_ Otpustite navrtke na glavCinama vra- lanae iii eelieno uze koje drii motor. Morate
tila, na oba prednja taeka, kao i sye navrtke na skinuti i vezu izmedu ruCice menjaca i menjaca,
rukaveima. kao i sve provodnike koji su povezani sa ovim
sklopom. Kod nekib vozila, kao sto su General -
2. Podignite prednji dec automobila i postavite Motors sa prednjim pogonom, i motor i menjae/
oslonee. Ne postavljajte oslonee pod elemente diferencijal leie na istom nosacu. Odvrtanjem
prednjeg vesanja, menjaC/difereneijal iii nosae eetiri zavrtnja skida se nosae, a sa njim i menjae/
motora. difereneijal.
358
--- -'---
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
ceni pomocll uskocnih opruga. Drugi su pricvrs- 13. Postavite novu zaptivku kartera i pailjivo ga
ceni zavrtnjima, i u tom slucaju bite yam potre- stavite na menjae. Napomena: Ne preporucuje se
ban odvijae. koriscenje bilo kog tipa zaptivne rnase, i to se
mora izbeci.
11. Ugradite novi filter prema uputstvu iz taeke
10, obrnutim redosledom. 14. Zategnite zavrtnje kartera moment kljucem
na 15 do 20 Nm. Napomena: Da biste spreCiJi
12. Ako ste sa starim filterom skinuli i zaptivku, ostecenje kuCista i kartera uve k koristite moment
obavezno ugradite novu zaptivku sa novim fil- kljuc i postujte redosled zatezanja zavrtnjeva. Na
terom. primer krenite od jednog ugla i zategnite zavrtanj
I
il
359
em
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
®
/\
o
(1) radilica, (2) prelvarac obrtnog momer.ta, (3) planetami zurc~nici, (4)
diferencijal i pogonska vratili! (poJuosovine)
Ova ilustracija prikazuje 10k prenosa snage tad tipienog vozila ,,,
pogonom na prednje tockave i aUlOmatskim menjacem.
,,~i
na tom mestu. Zatim zategnite svaki drugi zavr- Ian. Napomena: Proverite u uputstvu za upotrebu
tanj - 1, 3, 5, itd. Kada zavrsite vratite se na vozila u kom pOlozaju treba da bude rubca
pocetak i zatezite preostale zavrtnje - 2,4, 6, itd. menjaea kada se proverava nivo ulja u menjacu.
19. Ostavite motor da i dalje radi na praznom
15. Uklonite sigurnosne oslonce ispod automo-
hodu i odmah proverite nivo ulja u menjacu. Ako
bila i spustite ga sa dizalice prema taekama od 1
je neophodno dodujte ulje dok ne postigne potre-
do 3, ali obrnutim redosledom.
ban nivo.
16. Otvorite poklopac motornog prostora. Izva- 20. Posto je ulje dostiglo radnu temperaturu
dite me rae nivoa ulja i pomocu levka ulijte onu ponovo proverite nivo ulja u automatskom me-
koliCinu ulja za automatske menjaee koja je nave- njaeu.
dena u uputstvu. Vodite raeuna da ne prepunite
menjae. 21. Izvezite automobil na probnu voznju. Prove-
rite da Ii ima tragova curenja izmedu kartera i
17. UkljuCite motor. menjaea i ponovo proverite nivo ulja.
~ .
18. Dok motor radi na praznom hodu, i sa povu- K varovi automatskog menjaca
eenom ruenom koenicom, prebacujte rueicu
menjaea iz jednog u drugi polozaj kroz sve polo- Najcesci kvarovi na automatskom menjacu su sle-
zaje, i vratite je u polozaj za parkiranje iIi neutra- dec;: .
360
1r;;;;<Z
SISTEM ZA PRE NOS SNAGE
• Curenje ulja - Curenje ulja se javlja najeesce PoneJ<:ad se dogada zbog zapusenog filtera za ulje;
na sledeca dva mesta: zadnji zaptivni prsten na moie se dogoditi i zbog propustanja vakuuma na
izlaznom vratilu i zaptivka kartera koja se nalazi crevu do menjaea ilili ako veza izmedu menjaea i
na donjem kraju menjaea. Kod automatskih pedale gas a nije dobra podesena. Ukoliko slucaj
menjacaldiferecijala na vozilima sa pogonom na nije oCigledan (odvojeno crevo, pokidana veza
prednje tockove najcesce tacke na kojima se javlja izmedu menjaca i pedala gasa, prljavo ulje u
curenje su oba zaptivna prstena na pogonskim menjaeu), najbolje ee biti da automobil odvezete
osovinama i zaptivki kartera za ulje. Ako se cure- do profesionalnog mehanieara. Ako je problem u
nje javlja na zaptivki kartera, postupak popravke samom menjaeu, onda je potreban remont iIi
je opisan u prethodnom uputstvu za promenu zamena.
filtera za ulje automa'tskog menjaea. Ako se • Menjae prebacuje u niii ,stepen prefiOsa
menja zaptivni prsten potrebno je skinuti pogon- kada je pedala gas a pritisnuta do kraja - i'.ko
sko vratil0. Potom se stari zaptivni prsten maze menjae prebacuje u niii stepen prenosa za vreme
hvaditi i ugraditi novi. »preticanja«(, najceSce je u pitanju nepravilno
• Proklizavanje - Cesta se desava zbog nedo- podeSeno uie za promenu stepena prenosa iIi
voljne koIiCine ulja: proverite nivo ulja pomocu veza izmedu leptira gasa i menjaea. Pogledajte II
meraea nivaa kada je motor zagrejan i kada radi priruenik i nadite uputstvo za podesavanje. iii
na praznam hodu. Ako je nivo ulja nizak do spite potrazite pomoe struenjaka.
ga onoliko koliko je potrebno da nivo dode do • Trzanje pri radu menjaea iIi "traienje« kod
oznake puno. Ako je niva ulja u redu. iii ako se novijih modela koji su opremljeni zatvaracem na
situacija ne popravi po dosipanju ulja. odvezite pretvaraeu obrtnog momenta - Kompjuterizovani
automobil kod specijaliste za automatske menjaee sistem regulacije rada motora je programiran tako
radi daljeg pregleda. U takvom slucaju najeesce je da blokira pretvarae obrtnog momenta kada se
potrebno remontovati menjae iIi ugraditi novi. dostigne odredena brzina kretanja, u zavisnosti
• Sporo iii neravnomerno prebacivanje - od poloiaja leptira gasa i opterecenja motora.
I,
£--0
Filter u!ja (1) U ilutomatskom menjacu se moze zamen!ti kada je skinut
karter mcnjaca. Kod nekih vozila filter jc pritvr~ccn pomocu zavnnjeva,
i 361
1
SNAGE
Ovo moze biti komplikovan problem za odrediva- spreCi slueajno pokretanje automobila kada je
nje kvara ali se po pravilu svodi na neku od kvacilo, odnosno menjac, ukljucen.
sledeCih neispravnosti: neispravan senzor brzine Kod automobila sa autorriatskim menjacem i
kretanja automobila, nepravilno podesen iIi ne- . j Tucicom menjaca na osovini voiana, ovaj prekiqac
ispravan senzor polozaja leptira gasa, iii neispra- je obieno postavljen u kabini za putnike, uz donji
van senzor pritiska u usisnoj grani. Ako je sole- den osovine volana. Kod automobila kod kojih se
noid u pretvaraeu obrtnog momenta u kvaru, rutica menjaea nalazi izmedu prednjih sedista,
onda se zatvarae nikad ne ukljueuje i potrosnja ovaj prekidae se nalazi u centralnom tunelu.
goriva pri putnim brzinama ce se povecati. Ako se Automobili sa mehaniekim menjaeem imaju ovaj
ovo desava kod menjaea koji nemaju zatvarae, prekidae na mehanizmu koji povezuje rueicu
onda potraiite pomoc profesionalnog mehani- menjaea sa menjaekim prenosnikom, kao i jos
tara. jedan prekidae na pedali kvaCila. Sarno mesto
ugradnje se razlikuje od modela do modela, ali su
svi prekidaCi is tog tipa.
Zamena automatskog menjaca/diferencijala Sigurnosni prekidae je uredaj koji sprecava
nezgode.
Kao 1 kod klasienog menjaealdiferellCijala, Sigurnosni prekidae je prekidac kontaktnog
remont zahteva visok nivo obuke i specijalni alat. tipa koji je ugraden u strujno kola za pokretanje
Medutim, mozete ustedeti na troskovima opravke motora na automobilu. Kada se glavni prekidae
tako sto cete kupiti polovan menjae na otpadu i postavi u polozaj za pokretanje motora struja teee
sami ga ugraditi. Prove rite da Ii imate i pisanu do sigurnosnog prekidai'a. Ako je taj prekidae
garanciju uz kupljeni automatski menjae jer su zatvoren, strujno kolo je uspostavljeno i pod
automatski menjaei mnogo komplikovaniji od naponom, tako da ce elektropokretae pokrenuti
klasienog - i eesce se dogadaju problemi kod motor. Ako je ovaj prekidae otvoren, kolo je
kupovine polovnog sklopa. Sklop koji je presao prekinuto tako da struja ne teee; i elektropokre-
mali broj kilometara predstavlja dobru kupovinu, tac nete maei da radio Ako motor vaseg automo-
ali izbegavajte one sa velikom kilometrazom. bila ne moze da startuje, a sve os tale moguce
Uputstva za zamenu potrazite u odeljku za neispravnosti su eliminisane, onda je sigurnosni
zamenu klasicnog menjaealdiferencijala. prekidac istrosen, i mora se zameniti. U priruc-
niku za vozilo je dat opis i uputstvo za zamenu
ovog prekidaca. Ova je mali, ali veoma vaian
Mere predostroznosti pri vuei automobila
sigurnosni uredaj, i za popravku se obratite profe-
sionalnom mehanicaru.
Vozila sa automatskim menjacem moraju se vuCi
u takvom poloiaju da im, po mogucstvu, pogon-
ski toekovi nemaju dodira sa podlogom. Ako su
pogonski toekovi pri vuCi u kontaktu sa tlom,
moze doti do porasta unutrasnjih pritisaka u
menjaeu do veoma opasnih granica. Brzina vuee
ne sme da prelazi 50 kmlh, a rastojanja ne vece od Kardansko vratilo,
15 kilometara. Ukoliko vozae kamiona koji vuec
vozilo ne postuje ova pravila, moze doCi do ostc- kardanski zglobovi i
cenja automatskog menjaca.
homokineticki
zglobovi
Sigurnosni prekidac Od automobila sa klasienim rasporedom,
K motor. nap red - pogon na zadnje tockove,
kardansko vratilo sluzi za povezivanje menjaea i
igurnosni prekidac, koji se na automobilima diferencijala. (Vozila sa pogo nom na prednje toe-
S predvidenim za prodaju na trziStu SAD nalazi kove imaju dva pogonska vratila - "poluosovine«,
kao standardna oprema, je tako konstruisan da ,H "" '"d","" 'S,o"",.). N,j"d hmj ,O"'~
362
-
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
za koju se kardansko vratilo vraea moze biti do S. Cekieem i probojeem obelezite us ice zadnjeg
100 mm. kardanskog zgloba na vratilu i usiee na prirubnom
Kod nekih automobila kardanska vratila imaju delu ulaznog vratila difereneijala. To ee vam o!ak-
homokinetieke zglobove. Oni lice na dvostruke sati pravilno sklapanje kardanskog vratila.
kardanske zglobove sa jakim dvostruka spojenim
usieama. Skidanje kardanskog vratila je identicno 6. Odaberite okasti k!juc odgovarajuee dimenzije
kao kod tipa sajednostrukim zglobom, osim sto je i skinite cetiri zavrtnja koji drze noseee po!utke
u velikoj meri poveeana tezina kojom se rukuje. kardanskog zgloba. za usiee na ulaznom vratilu
difereneijala. Zatim skinite polutke. Kod nekih
automobila zg!ob kardana se drzi uz prirubnieu
Skidanje kardanskog vratila pomocu dva »U« zavrtnja. U tom slueaju skinite
cetiri navrtke i sigurnosne podloske sa »U« zavrt-
Kada vas buka, za koju pretpostavljate da dolazi nja, a zatim i »U« zavrtnje.
ad kardanskog vratila, natera da izvrsite detaljan
pregled komponenata, uradite to na sledeCi 7. Pomoeu velikog odvijaea razdvajite krst kar-
naCin. dana i usiee na kardaoskom vrati!u od usiea sa
prirubnice ulaznog vratila diferencijala, i pazljivo
1. Parkirajte auto mobil na ravno tlo. spustite kardaosko vratilo.
:l
? Postavite blokove ispred prednjih toekova
automobila.
8. Priovrstite pomocu izolir trake casiee leiajeva
na krst kardanskog zgloba. Ovo ce spreeiti da se I
casiee izgube dok skidate kardansko vratilo radi
3. POdignite zadnji deo automobila i postavite
evrsto oslonee ispod kuCista zadnje osovine.
preg!eda~
4. Postavite sud za istakanje ulja ispod iz!aznog ee osloboditi klizne aksijalne zlebove iz zgloba na
vratila menjaea kod prednjeg dela kardanskog izlaznom vratilu menjaea.
vratila kako bi prihvatili ulje koje bi mog!o da
iseuri iz menjaea pri razdvajanju aksijalnog kliz- 10. Prenesite kardansko vratilo do radnog stoia
nog zgloba. radi detaljnog preg!eda.
J
364
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
(1) kard;msko v,atilo, (2) usicc kard;mskog vratila. (3) nosec::! polutka
leiaja. (4) krst kardanskog zgloba, (5) usice na prirubnici ulazllog ... ratila
difercncijalJ, (6) oznakc za spajanje i (7) Liiferencijal.
Pregled kardanskog vratila je vrlo jednostavan. Posle popravke, iIi ako ste pregledom utvrdili da
Prvo oeistite pailjivo celo vratilo, ukljucujuci i su kardanski zglobovi ispravni, stavite malo masti
zlebove za zaptivne prstenove, rastvaracem kao za podmazivanje u svaku od easiea lezajeva 1
sto je kerozin iii nafta. Zatim izvrsite pregled. U ugradite kardansko vratilo na sledeCi nacin.
otvorima usica iii na krajevima krsta kardanskog
zgloba, na povrsinama na koje sluie kao staza 1. Postavite kardansko vratilo ispod automobila.
leiajeva, ne sme biti vidljivih znakova istroseno-
sti. Casice u kojima se nalaze leiajevi moraju biti 2. Zauzmite udoban poloiaj koji ce vam omogu-
sjajne i bez zazora. Ni u jednoj od casica leiajeva Citi da driite vratilo sa prednje strane kod kliznog
ne sme biti tragova korozije. Pri kretanju krsta aksijalnog zgloba.
kardanskog zgloba dui njegovih osa ne sme se
javiti otpor odnosno zveckanje. Ako nadete bilo 3. Postavite klizac aksijalnog zgloba uz uiljeb-
koji od pomenutih tragova istrosenosti, kardanski ljeni otvor na izlaznom vratilu menjaea. Okrenite
zglob se mora zameniti. Za to yam je potrebna vratilo tako da se ilebovi na otvoru i na klizacu
pomoc profesionalnog mehanieara. Kada zavrsite uklope.
zamenu pristupite ugradnji kardanskog vratila
prema datom uputstvu. 4. Gumite napred vratilo i nastavite da ga lagano
J
365
I
,J
----
--.-_._----
.~
.~
~'
I
~
/ ~
\
\
CD
)
®
(1) kardansko I'r~[i!o, (2) usice kardanskog vratila. (3) CaSic<1leza.!a J..:rsta
kardanskog zgloba. (4) krst kurdanskog zgloba, (5) tasica IciaJll, {(i) u5icc
na prirubnici ubznog vnniia diferencijala, (7) oznah za sklapanje i (8)
difcrencijai,
potiskujete napred sve dok usice ne nasednu evr- 9. Uklonite oslonce i spustite automobil prema
sto na izlazno vratilo. tackama 2 i 3 odeljka "Skidanje kardanskog vra-
tila«, ali obrnutim reclosleclom.
5. Prebacite se na zadnji dec automobila. Porav-
najte oznake na llsicama kardanskog vratila i 10. Izvezite automobil na probnu voznju.
usicama prirubnice ulaznog vralila diferencijala.
366
-------
12
r
I SISTEM ZA PRENOS SNAGE
_._J~
I:
367
postavljeni za ugao od 90 stepeni. Ali kod vozila
sa pogonom na prednje tockove uglovi unutras-
njeg i spoljnog zgloba pogonskog vratila su vrIo
cesto razliCiti tako da se mora-koristiti jedinstveni
tip zgloba. .
Po konstrukeiji postoje dva osnovna tipa homo-
kinetickog zgloba. Kod jednog se sest maIih
kuglica nalaze u polukruznom kuCistu sa uzleblje-
nim stazama. Ovaj tip homokinetickog zgloba se
zove rzepa (rzeppa) tip. Ova konstrukeija se uvek
korlsti na spoljnom kraju pogonskog vratila uz
tockove. Ovaj tip se cesto koristi i kao unutrasnji
zglob, ali je cesto u upotrebi i drugi tip koji se
zove tripodni (trokraki) homokineticki zglob.
Ovaj tip ima tri kuglicna leiaja na trokrakom
krstu. Ovaj "krst« se krece unutar kuCista koje
ima tri staze. rake ovaj tip u osnovi radi na istom
principu kao i rzepa homokineticki zglob njegova
izrada je jeftinija.
Unutrasnji homokineticki zglob, bez obzira da
Ii je rzepa iii trokrakog tipa, mora da obezbedi
poduznu pokretljivost kako bi kompenzovao pro-
menu duzine usled vertikalnih oseilaeija ogiblje-
nja. Unutrasnji zglob se zato ponekad naziva i Kada stitnik homokineliCkog zgloba meniate sa novim koji im,l
1a¥ za kplJenje. vodile ratuna ds sav buue savrsellO cist kada
»aksijalni" homokineticki zglob. nancsilC lepak. Vreme su~enia Icpka je izmedu 40 i 60 minut<l.
Homokineticki zglobovi su zastieeni ad prljav-
stine, vlage i gubitka maziva pomocu gumenih
stitnika (»manzetni«). Stanje ovih stitnika je izu-
zetno vaino jer bez njih vrlo brzo dolazi do oste-
cenja usled korozije, abrazije i gubitka maziva.
Svaki put kada ste ispod vozila pregledajte da 2. Dignite prednji dec automobila i postavite
stitnici homokinetickih zglobova nisu osteceni iIi oslonee.
ispueali, kao i da se obujmice stitnika nisu opu-
stile. Osteceni stitniei se moraju odmah zameniti. 3. lseeite i bacite stari gumeni stitnik.
: I_~.
369
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
)-
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
I
I
1
I
'I
l
I ~
I .~
I~
I ~
II :1
·1[.'.··.·
I
I 1~i
I ~
! ~
I .~
Skini!e kuglasti zgJob sa po!uge upravljaca, sa viljuskastim ili posebnim J ::,
izvlakacem za kuglasti zglob. I -',;
~=========================~ "t
'~
,_'1
J11
"
---=::::--
370
p
4. Odvojite i skinite donji kuglasti zglob sa kraju pogonskog vratila, ali morate biti oprezni
upravljacke po luge glavCine. Kod ovoga je da ne ostetite navoj ako ne menjate spoljni homo-
potrebno skinuti samokoceci zavrtanj iIi navrtku kineticki zglob.
sa osovinice kuglastog zgloba. Aka se kuglasti
zglob ne moze odvojiti polugom onda yam je 7. Kada ste oslobodili spoljni kraj pogonskog vra-
neophodan viljuskasti iii specijalni izvlakac za tila, okaCite ga pomocu Uleta dok ne oslobodite
kuglasti zglob. unutrasnji kraj pogonskog vratila iz kuCista
menjacaJdiferencijala. Ako ostavite vratilo da visi
S. Kod nekih automobila mora se odvojiti prednji
stabilizator sa donjeg ramena, kao iii Ii kraj spone ono moze ispasti iz unutrasnjeg zgloba, koji ce se
tom prilikom raspasti.
sa upravljacke glavcine kako biste obezbedili
dovoljno mesto da gurnete glavcinu ka spoljnoj
strani i mogli da izvucete pogonsko vratilo povla- 8. Izvadite unutrasnji homokineticki zglob iz
cenjem unazad. menjacaJdiferencijala, iii ga odvrnite sa prirub-
nice. Ako unutrasnji homokineticki zglob ima
6. Odvojite spoljni kraj pogonskog vratila sa cen- veCi broj malih zavrtnjeva, on se odvaja tako sto
tralnog del a upravljacke glavcine. Za to yam se odvrne sa prirubnice. Ako nema zavrtnjeva.
moze biti potreban izvlakac kako bi potisnuli homokineticki zglob se moze izvuci pazljivijim
pogonsko vratilo unazad kroz lezajeve u glavCini. potiskom poluge izmedu kuCista zgloba i menjacaJ
Tu Yam moze pomoCi i blago udaranje cekicem po diferencijala.
',d
371
ce se raspasti. Ako treba da promenite unutrasnji
homokineticki zglob onda ovo nije bitno. Ali ako
nemate nameru da ga menjate onda ne preostaje
nista drugo nego da skinete stitnik i nadate se da
eete zglob pravilno sastaviti (sto nije sigumo jer
svaka kuglica iii krst moraju doei tacno na staro
mesto, odnosno stazu).
NAPOMENA: Kod nekih tipova vozila neop-
hodno je skin uti zupcanik brzinomera da bi
potom moglo da se skine jedno od pogonskih
vratila.
Neki homokineticki zglobovi se drie pomott! uskocnog prstena (1). KugJicc sc vade zakretanjem kaveza.
'Spoljni homokineticki zglob se skida ,a v[,lliia iag.mim udarcima Pri st<lvljanju masti siedite uputstvo dobijeno uz stitnik odnosllo
tekica. komple!.
373
~S~IS~T~E=M~ZA~P~R~E~N~O~S~S~N~A~G~E~__________________________________ -------i GI!i
i
5. Podmazite zlebove vratila, a zatim navucite
nov stitnik i laganim udarcima eekica postavite J
m- /;~--
krst na mesto. Krst se navlaci na vratilo tako sto
zakosena ivica ide prva na vratilo.-
Diferencijal: pogon
6. Stavite na zglob i u stitnik odgovarajueu mast,
na zadnje
a zatim povucite stitnik preko homokinetitkog
zgloba i pricvrstite ga pomocu obujrnice. tockove
Zamena unutrasnjeg homokinetickog zgloba se
vrsi na sledeCi naCin. ad bi se automobilom vozilo sarno pravo, bez
,I
,
~
375
~S~IS~T~E~M~ZA~P~R~E~N~O~S~S~N~A~G~E~________________________________________
'~~
dva leiaja. Ovi ldajevi omogucuju da kavez dife- veza izmedu dva pogonska vratila (poluosovine).
rencijala slobodno rotira u svom kuCistu. Tanjira- ani poCinju da »trce« oko zupcanika diferencijala
sti zupcanik i kavez se pokrecu pomocu konusnog koji se okrece manjom brzinom i pritom rotiraju i
zupcanika koji je preko kardanskog zgloba pove- oko svoje osovine. Ovim dejstyom zupcanika
zan sa kardanskim vratilom. omoguceno je da se zadnji(pogonski) tockovi
Kada se automobil krece prava, tanjirasti zup- okrecu razliCitim brzinama, kao i potreban prenes
canik dobija pogon od konusnog zupcanika i snage na pogonske tockove pri kretanju automo-
pokrece kavez diferencijala. Obrtanje kaveza bila kroz zavoj.
diferencijala prenosi se i na osovinu trkaca. avo Konvencionalni diferencijal ima jednu ozbiljnu
kretanje osoyine trkaca prenosi obrtanje na zup- manu. On deli ukupan obrtni momenat, koji
canike diferencijala, i dalje pogonska vratila i dobija od kardanskog vratila, na dYa zadnja
tockove. Tockoyi se pritom okrecu istom brzinom pogonska tocka. avo znaci da ako jedan pogonski
i u istom smem kao ikavez diferencijala. Kada se tocak naide na blato iii led, drugi nece moei da
auto mobil krece kroz zavoj onda se spoljni tocak prenese momenat. Kao rezultat toga automobil u
okrece vecom brzinom od unutrasnjeg. Zupcanici takvoj situaciji sloji u mestu, sa jednim tockom
diferencijala se okrecu razlicitim brzinama.
TrkaCi u ovakvoj situaciji ne deluju kao cvrsta
koji proklizava dok drugi stoji u mestu, i pored
toga sto mozda stoji na suvoj podlozi. J
I
I
I,
376
i
I
g
SISTEM ZA PRE NOS SNAGE
2. Blokirajte prednje tockove automobila. latka voznja pri kojoj se automobil kreoe
pritisak koji nastaje pri skretanju. Pritom pogon- Skidanje zadnjeg pogonsko'g vratila
sko vratilo mora da nosi jedan dec lezine vozila.
Kao rezultat toga pogonsko vratilo kod krutog Ako ste uoCili izvor buke, iii ste iz drugih razloga
pogonskog mosta nosi velika optereeenja. odrediIi da je potrebnoskinuti pogonsko vratilo iz
VeCina kvarova zadnjeg pogonskog mosta zadnjeg mosta, uradite to na sledeCi naCin.
manifestuju se neobicnom bukom, koja abieTIo
nastaje u zupcanicima diferencijala iii u leiaje- 1. l'arkirajte automobil na ravno tlo.
virna na krajevima kuCista mosta.
Buka koja nastaje u zupeanicima je obieno 2. Blokirajte prednje toekove sa podmetaCima,
visoko-frekventno zujanje koje se poveeava i sma- kako biste spreCiIi da se automobil pokrene dok
njuje sa promenom brzine kretanja automobila. radite.
Buka se jace cuje pri nekim brzinama, a manje pri
drugim: Pri nekim brzinama moze potpuno da
nestane. Ponekad je vrlo tesko odrediti koji zup-
canik stvara buku.
Buka koja dolazi od neispravnih lezajeva je
sasvim drugaCija. lavlja se kao tandrkanje iii zavi-
janje niiih frekvencija koje je priIicno ujedna-
ceno, i ima tendenciju da postaje glasnije kada
auto mobil ubrzava pri velikom optereeenju u
odnosu na nivo buke kada se automobil kreee
ravnomernom brzinom. Najeesce je problem u
leiaju na izlazu vratila iz kuCista pogonskog
mosta. Buka koju stvaraju lezajevi se moze otkriti
pri voznji u hug na nekom sigurnom mestu kao
sto je slobodan prost or za parkiranje, kao i naglim
skretanjem u jednu, a zatim u drugu stranu. Ovim
manevrima se stvara dodatni boeni pritisak na
leZajeve tocka, a time se i buka pojaeava. los je
bolje ako, dok vi vozite neko sedne na zadnje
sediste i pokusa da odredi sa koje strane dolazi
buka. Postoji moguenost da je neispravan lezaj
koji se nalazi kod diferencijala, iIi lezaj ulaznog
vratila diferencijala (konusnog zupeanika). Me- r
elutim lezajevi u diferencijalu mnogo reele stra-
daju nego lezajevi tocka.
o
Postoje i drugi kvarovi pogonskog mosta koje
je lako odrediti. ledan je ako je polomljeno
pogonsko vratilo: automobil se nece kretati. Slab
zaptivac je drugi: uvek ce se stvoriti fleka ispod
parkiranog automobila. Zaptivke se nalaze na ®
leiajevima tocka, sa spoljne strane mosta. Zap-
tivni prstenovi kiaja tocka su tokom Yoznje izlo-
zeni mnogim udarima, pa kvar na pogonskom
mostu vremenom postaje sve tezi i zbog toga ga je
lakse uociti.
Uz malo speeijalnog alata neke popravke zad-
njeg mosta mozete sasvim bezbedno izvesti. Naj-
jednostavniji posao je izvlacenje pogonskog vratia
(poluosovine) i lezaja toeka. Zamena polomlje-
nog pogonskog vratila ipak zahteva nesto strplje-
nja i znanja. AIi kod veCine auto mobil a mozete
izvuci vratilo, leiaj i zaptivni prsten pomocu
,
L-____________________________----~
eekica i obicnog alata.
378
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
I
3. Pomocu odvijaca iii poluge dizalice skinite 7. Skinite pomocu racve, nastavka i nasadnog
ukrasnu kapu tocka. Pomocu kljuca malo odvr- kljuca eetiri iii pet navrtki sa nosaca lezaja. U
nite navrtke tocka sa one strane automobila na prirubnici vratila nalazi se pristupni otvor koji
kojoj cete vrsiti radove. sluzi u tu svrhu.
4. Podignite zadnji deo automobila i postavite 8, Odvojite nosac lezaja sa zadnje nosece ploce
sigurnosne oslonce ispod kuCista zadnjeg mosta. kocnice .. Ovim cete spreCiti slucajno ostecenje
sklopa kocnice pri vadenju pogonskog vratila.
5. Skinite navrtke toekova i tockove.
6. Skinite dobo;; kocnice. Ako pritom osetite 9. Postavite izvlakac na prirubnicu vratila i sa
otpor, okreCite dobos i pritom ga vucite napolje. nekoliko kratkih, ostrih udaraca cekic,m odvojite
® @
1
®
379
:1
~
SISTEM ZA PRENOS SNAGE
~~~~~~~~~~~~~------------------------~------------------------~
1
a
nosac vratila, vratilo i lezaj lZ kuCista zadnjeg 4. Ugradite navrtke nosaea prema taeki 7 iz uput-
mosta. stva za: "Skidanje zadnjeg pogonskog mosta«
koje se nalazi u ovom odeljku, ali obrnutim redo-
10. Skinite izvlakae sa prirubnice pogonskog vra- sledom.
tila.
5: Ugradite dobos koenice.
11. Pazljivo izvadite sklop vratila iz kuCista.
6. Postavite !Otak i rukom zavrnite navrtke
12. Posto ste skinuli pogonsko vratilo i lezaj pro- toeka.
verite da Ii su istroseni, korodirali iii napukli.
Lezaj koji je u losem stanju lako eete prepoznati. 7. Izvadite osionce ispod zadnjeg mosta i spustite
Grub rad leiaja se oseea - to znaCi da je spoljni vozilo sa dizalice prema tatkama 2 do 4 iz uput-
prsten labav na kuglicama. Ponekad su kuglice stva za: »Skidanje zadnjeg pogonskog mosta«, ali
ojedene, a i centralni kavez moze biti labav. Ako obrnutim redosledom.
imalo sumnjate u dobro stanje leiaja, obavezno
ga zamenite. To ponekad zahteva specijalan alat, 8. Izvezite auto na probnu voznju.
a u nekim slueajevima i presu da biste skinuli i
zamenili lezaj vratila. Ovaj posao eete verovatno
prepustiti profesionalnom auto mehaniearu.
13. Ako menjate sarno spoljni zaptivni prsten
leiaja onda to mozete lako uraditi i bez skidanja Nosaci motora,
lezaja sa vratila. Postoje razni tipovi i konstruk-
cije zaptivnih prstenova, ali svi imaju istu funk-
ciju. Obieno se zaptivni prsten moze izvaditi
menjaca i
pomoeu odvijaea iIi kakvog drugog alata sa os trim
vrhom. NajveCi broj zaptivnih prstenova se moze
menjacal
ugraditi bez specijalnog alata. NAPOMENA:
Ovaj posao obavljajte pazljivo, i vodite racuna da diferencijala ei
otvorena ivica. iii prirubnica bude okrenuta ~I
prema prostoru u kome se nalazi sredstvo za "
podmazivanje. AlaI i materijal
381
I
---'-~
-----------------------------------------------------------i
UPRAVLJANJE I v .
\1
VESANJE
r ehnicki razvoj donee je i mnoga poboljsanja u
konstrukciji automobila. Kada je prvi automo-
bil izasao na drum, jedva se mogla uoCiti neka
Vee i obiena logika nam kate da unutrasnji
toeak, pri zaokretu, mora da ide po krugu manjeg
poluprecnika od spoljnjeg. Ovo pravilo je sarno
razlika u tehnici gradnje izmedu automobiia i poeetak u znaeajnom procesu usavrsavanja meha-
kocije sa konjskom zapregom, 0 cemu nam sve- nizama za upravljanje i vesanje. Moie se nekom
doce fotografije tih prvih modela. Kako je brzina ueiniti eudno zasto se upravljanje vozilom kao
automobila bila sve veea, konstrukcija automo- veoma vain a kategorija povezuje sa vesanjem,
bila je postajala sve komplikovanija. Izmedu osta- koje obieno smatramo pitanjem komfora. Kom-
lih detalja, painju strucnjaka zaokupljao je i pro- for putnika je bitan ali manje vazan razlog za
blem upravljanja i veiianja. usavrsavanje sistema vesanja. Osnovni zahvat
Medu prve struenjake koji su se ozbiljnije poza- dobrog vesanja automobila je da omoguCi sigurno
bavili ovim pitanjem spada Rudolf Akerman "ldanje« vozila na drumu i dobro upravljanje.
(Rudolph Ackerman). On je utvrdio da je neop- Mozda bi se moglo oeekivati, da ce posle 80
hodno obezbediti ostriji ugao naginjanja unutras- godina razvoja automobila, makar problem vesa-
njeg toeka u krivini da bi oba tocka pratila pra- nja dovesti do jednog jedinog resenja za sve auto-
vilno svoje polupreenike zaokretanja. mobile na svetu, jerje to nevidljivi deo, a vaina je
(1) Gomje osci1ujuce fame, (2) Donje oscilujuce fame. (3) zavoina
opruga, (4) amortizer, (5) kuglasti zglobovi, i (6) osovinica rukavc;! tocka.
382
I,
- SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
••£
® o , !
I
(1) Sklap makfersonovog Sluba, (2) zavojna opruga, (3) donje oscill.ljuce
rame, (4) letiSte oscilujuceg ramena, (5) Sklep zuptastc !etye, (6) boena
spena, i (7) kraj boene sponl'!.
Tipicno zadnje vesanje pomocu lisnatih opruga. (\) Usnale opruge, (2)
Uzengija lisnnte opruge, (3) Stega zavnnjima oblika "U«, (4) amonizer,
(5) zadnja osov!na, i (6) diferencijaL
383
I
I
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
~
I
t
Zadnjc vdanje sa krutom osovinom, lakode na vozilu sa
prednjom vucom, (1) osovina. (2) osciiujucc rame. (3)
zavojna opruga, (4) Granienik opruge, (5) roluga za
rcgulisanje traga lQckova (6) nosac Sk!Op3 Z<l regulisanje traga
lockova, (7) amortizcr, (8) Gamja veza amortizcra sa
karo~erijom (9) osovinica tatka i (10) nosac osovinic:e locka.
_J
384
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
!
I
'J
1
•
Delovi tipicnog gornjcg zgloba u sklopu. (1) Casica, (2) kugla. (3)
mazalica, (4) Gamjc oscilujute rame (ili kraj spone) (5) Spoljnja
zaptivka, (6) drill':: spoljnje zaptivkc. (7) konusno stablo. (8) krunasta
nllvrtka, (9) rascepka, i (10) vrat osovinice rukavca (aeka
Provera nosecih kuglastih zglobova postavljenih 3. Uhvatite tocak rukama za naJnIzu i najvisu
na donje rame tacku i dnnajte ga snaino unutra i napolje. Ako
se uoCi bilo kakvo pomeranje zgloba, potrebno je 1
Evo kako se to vrsi: obratiti se strucnjaku iIi ovlascenom servisu. Naj-
i
J
386
=
~
I
... -~
.
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
1
i
)
o
o
bolje je da yam pri ovoj operaciji neko pomaze 5. Proverite kugle na suprotnom toeku, ponavlja-
bilo posmatranjem iii drmanjem tocka. . njem tacaka 2 i 3.
Kako ne mozete svakog pomagaea zamoliti da
6. Spustite kola i uklonite dizalicu.
drma toeak, morate mu objasniti da posmatranje
treba da vrs; dvojako, pokusavajuCi da otkrije ima 7. Uklonite osiguranje zadnjih toekova.
Ii popreenog iii uzduznog pomeranja u zglobu. Ali
za rezultat dijagnoze nije bitno koja je vrsta
zazora nastala, sarno se ovakvim naCinom gleda- Provera nosecih zglobova postavljenih na gornja
nja lakse uoei postojanje zazora. ramena
1. Uhvatite prednji branik i podignite ga uvis 4. Podignite dizalieom prednji kraj vozila za 5 em
koliko mozete. Obicno je to 3 do 4 em. Ovim je iznad tla. Dizalieu postaviti pod karoseriju, a ne
opterecenje od tdine vozila preneto vise na zad- pod oseulujuce rame.
nji most, a vozilo ce ostati u ovom polozaju sve
dok se ne pojavi sila suprotnog smera, tj. nadole. 5. Zaljuljajte tocak snaino, ali hvatanjem sarno
za gornju najvisu tacku, kako ne bi ste izazvali
2. Postavite ukrucenje (koniad celicne sipke deb-
ispadanje okrucenja.
ljine 6, sirine 50 i duzine 130 mm) izmedu gornjeg
oseilujuceg ramena i karoserije vozila, sa obe
6. Proverite bocni zazor u kuglastim zglobovima,
strane vozila.
Upozorenje: Rad oko opruga moze bili opa- postupajuCi po taeki 3, objasnjenja 0 postupku sa
donjim noseCim zglobovima. Aka zapazite zazor,
san," zato posvetite posebnu paznju ispravnom
postavljanju ukrucenja. obratite se strucnjaku za konacan sud.
==~~fI-®
\ ,
'{I
i~
i
388
tiFF
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
t
8. Uklonite blokadu zadnjih tockova.
Ala! i ma!erijal
9. Izyadite ukrucenja, ponavljanjem tacke 1.
• Platforma
• PodmetaCi za tockove
• Okasli kljucevi
• Nasadni kljucevi sa skakayicom (gedore)
• Testera za metal.
• Penetraciona tecnost (moze koCiona)
Stabilizaciona • Stabilizaciona poluga, sa pripadajucim
delovima
poluga • Bela mast
389
"'
Lie
. I
\
CD
7. Skinite potpuno zavtnje sa jednog od oslonaca Napomena: Stavite malo bele masti na gumene
stabilizacione poluge i spustite ovaj kraj stabiliza- elemente pre montaze na polugu.
eione poluge na tlo.
11. Postupite po tackama 9 do 5 (obrnutim
8. DdeCi cvrsto stabilizacionu polugu jednom redom od demontaze)
rukom. pazljiyo demontirajte zayrtnje i sa drugog
oslonca.
12. Vezne elemente postayte u saglasnosti sa
9. Spustite slabilizacionu polugu uputstyom za njih.
izvucite Je
is pod yozila.
Alat i materijal:
Zamena prednjih granicnika
• Podmetaci za tockove
e Dizalica i sigurnosna postolja Postupite na sledeCi nacin:
• Okasti kljucevi
• Granicnici (novi) 1. Postavite podmetace pod zadnje tockove,
il 391
I
'j
------_._._----_ .. -_.. _---
SISTEMZA UPRAVLJANJE I VESANJE
I
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
i
) i
I
i
If
I II
I
1
\Ilj,'
"
~F
I
'l
'oj
i
~
'r;
!~
VeCina ~u{omobila ima zavojne opruge (1) na prednjem vdanju, kaje su
I'
~
ce~to posI3vijene izmedu gornjeg (2) i donjeg (3) oscilujuceg ramcna. Na
~,
slici Sf: vide i (4) amortizer i (5) osavinica rukavca tocka.
'i
"
B!
~1
,""
I
I, "Ii
R
f:I'"
~).
I i§
iii
f'.
~5
~
~
~ ~
~i~
I~
iii
•
I~ ~
I',Ii
I J~
J
Ovaj tip makfersonovog siuba (1) ima teflonski klip (2). Stubovi nose i
zavojne opruge (3) a pricvrsccni su zavrtnjima za osovinicu rukavca.
J
393
t
"I
I
J
,
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
~~~~~~~~~~~~~ _________________________________ ' ·"",,~
I
1
\
~
""""'
II
.~
, /
"-r i
~
t
!P
~
Z
riI
0
. IB~I)FHI\
~~
....,...
"'1Ii:.~ ~
\!,QJ~
\f
I! (0
c-
IT
~
~
I
I
l
I
, ,
I 1 r I, M
TipiCrlO vdanje na automobilu sa zadnjim pOgoflom. (1) Usnata
opruga, {2l kuCi!.tc zadnje osovine, (3) diferencijaL i (4) j
~
amOr!lzer.
I
Retko se koristi gibanj sarno sa jednim Iistom.
tivna visina voznje«. Kad Chrysler-ovih automo- ObieTIo ih ima vise razliCitih duzina, sastavljenih u
bila to je obiono prva stvar koja se podesava u jedan sklop - gibanj. Koristeci vise listova, kon-
postupku centriranja prednjeg trapa. Za podesa- struktori mogu da podese vozilo na razlicite
vanje je potreban specijalan instrument za mere- uslove voznje. Yeti bro] listova, daje »tvrdw<
nje, pa ·se ne preporucuje za amaterski rad. voznju za sportski nastrojene vozace, manji broj !
~,
listova, znaCi »rneksu«, konforniju yoznju.
Centralni dec gibnja pricvrscen je za kuCiste
Zavojne opruge zadnje osovine. Prednji krajevi gibnjeva u vidu
llske vezani su za sasiju »samirno«. Zadnji kraj
NajveCi broj danasnjih automobila ima zavojne gibnja oslanja se iIi vesa a sasiju preka pokretne
opruge na prednjem veSanju, a cesto i na zad,
njem. Kod prednjeg vesanja, zavojne opruge se
postavljaju izmedu gornjeg i donjeg oscilujuceg
uzengije.
Slicno zavojnim oprugama, gibnjevi se ne magu
t:
ramena, izmedu gornjeg ramena i sasije iIi karose-
rije, iIi oko Makfersonovog stuba. Elasticna sila
iIi sabijanje, izmedu elemenata vesanja iIi izmedu
ovih i karoserije odri3va konstruktivnu visinu
podesavati. Kada izgube pocetne karakteristike,
moraju se zameniti. I avo je pasao za profesi-
onalca. r
voznje. Provera opruga
Zavojna opruga se ne moze regulisati (kao
naprimer torziona). Ako izgubi svoje karakteri- Ako zapazite da yam outomobil proklizava u
stike, mOra se zameniti. Ovo je posao za profesi- bocnom pravcu za vreme voznje, uzrok maze biti
onalnog mehanicara. izazvan skracenjem opruga iIi uvijanjem torzionih I
1
sipki. Proverite da Ii su Yam obe strane automo,
bila podjednako udaljene od tla. Izmerite sva I
Lisnate opruge (gibnjevi) rastojanja ad blatobrana do tla, uporedite to sa i
drugim autamobilima istog tipa. I.
Dejstvo Iisnatih opruga moie se uporediti sa uro- Ako zakljuCite da su opruge popustile. jedino
njenom daskom. resenje je da ih zamenite. jer su izgubile svoje
394
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
Amortizeri i 1\
Makfersonov Ii
stub
I
Ala! i materijal:
• PodmetaCi za tockave
• Dizalica i sigurnosna postolja
•. Okasti kljucevi
• Cekic i probojac (izbijac)
• Cevasti kljuc
• Nasadni kljucevi sa skakavicom
• Univerzalni podesivi kljuc
• Amortizeri
• Pentraciona tecnost
• Alat za sabijanje opruge (na Makfersonovim
stubovima)
,
I~ Naziv amortizer je odomacen, ali bi nasa rec
: I~ prigusivac bolje opisala funkciju amortizera, .
, ., jer mu je glavna uloga da prigusi oscilacije tocka
"I; odnosno karoserije, na tacna odreden naCin.
• Svaki tocak ima svoj amortizer. Prednji amorti-
I ~I~ zed se oslanjaju jednim krajem na spoljni kraj
I jednog od oscilatornih ramena, dok se drugi kraj
vezuje za Sasiju iii karoseriju vozila. Svaki pome-
"1 IJ raj ovesenja tocka, bilo nagore iii nadole, prenosi
se i na amortizer. Amortizer moze biti postavljen
i u unutrasnjost opn.lge, 9\<0 opruge iii pored nje,
iii pak na posebnoj konzoli koja uopste nije u vezi
1 sa oprugom.
IIi
: Zadnji amortizeri se postavljaju tako da im je
'1 jedan kraj vezan za zadnju osovinu a drugi za
,I , sasiju iii karoseriju. Unutr:.dnjost tipicnog amortizcra. (1) Prenosna poluga, (2) klip.
i VeCina amortizera je u vidu teleskopskih cevi, (3) hidraulicna tccnost, (4) venti! U o!vorcnom poiolaju, : (5)
vcn!il U Z8!VOrc.nom poiozaju.
ispunjenih hidraulicnom tecnoseu. U nutrasnje
IIL__ _
395
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
----
~.
I1
--'
·1
II
'i
ji
1. III
. }I IIII I,
I II
i'
I III: II IIII1
CD 0 0) 0
396
i
I
---_._._------
beduju udobnu voznju preko malih neravnina, ali Ako se to dogodi, jedan iIi V1se amortizera su
postaju tvrdi kada naidu vece neravnine. Ovakvi verovatno u losem stanju. lspitajte svaki posebno
se amortized nazivaju i »radijalno podesenim«, na sledeCi naein:
jeT otklanjaju truckanje -koje obicno izaziva Yaz-
nja sa radijalnim gumama visokog pritiska. L Potraiite tragove curenja teenosti 1Z amorti-
Druga inovacija na savremenim amortizerima zera na teleskopskim cevima.
je koriscenje azota za odriavanje izvesnog nadpri-
tiska u cilindru amortizera. Ovaj nadpritisak 2. Pregledajte da Ii su yam gumeni prstenovi na
omogucuje boiji rad amortizera u teskim usio- prikljuccima amortizera istroseni. Istroseni
virna, jeT sprecava penusanje tecnosti i pojavu gumeni prstenovi, ne pogorsavaju fad amortizera,
isparavanja. . ali izazivaju lupkanje, koje ne moze da ne smeta
Neki amortizeri imaju mogucnost podesavanja uhu vozac3.
okretanjem kucista amortizera (teleskopske cevi)
u zeijeni poiozaj pri montazi. Obicno postoje tri 3. Pogledajte da li yam je neki elemenat za pric-
mogucnosti: meko-normaino-tvrdo. Nekanovija vrsCivanje amortizera polomljen iii napukao.
voziia imaju amortizere sa elektromagnetom na
vrhu amortizera kojim mozemo menjati karakte- 4, Pogledajte da Ii je spoljasnjost cilindra
ristiku amortizovanja i u voznji. Ima mnago amortizera ostecena, ulubljena iIi iskrivljena, ili je
naeina na koji se mogu postavi ti amortizeri na moida klipna poluga (sipka) korodirala.
vozilu. Svi koriste gumene prstenove kao jastu-
Cice za ublazavanje udara u tatkama vezivanja
amortizera za karoseriju odnosno oscilujuce
Tame. Zamena zadnjih amortizera
Jedan rasprostranjen naCin vezivanja amorti-
zera za ostale delove vozila, je pomocu centralnog Ako morate zameniti jedan amortizer, preporuc-
zavrtnja koji izlazi direktno iz teleskopske cevi. ljivo je da zamenite i njegov parnjak na istoj
Ovaj nacin koristi se iIi za gornju iii za donju vezu osovini. Pre pocetka rada uverite se da Ii ste
zadnjih amortizara. Centralni zavrtanj se provlaCi nabavili odgovarajuCi amortizer za zamenu.
kroz odgovarajucu TUpU na karoseriji vozi1a iIi Napomena: Olaksacete demontaiu starog
posebnoj konzoli koja nosi amortizer. Ako je u amortizera, ako koristite penetrirajucu teenost za
pitanju donji centralni zavrtanj zadnje osovine, on vlazenje elemenata za pricvrsCivanje.
se provlaCi kroz otvor na posebnoj ploCici zavare- Postupak za zamenu zadnjih amortizera je sle-
noj za zadnju osovinu. Ovaj naCin vezivanja deCi:
amortizera je gotovo jedini za gornje krajeve
prednjih amortizera. Donji krajevi prednjih L Postavite podmetace uz prednje tockove.
amortizera na ameriekim automobilima, obieTIo
se pricvTscuju za usku nn oscilujucem ramenu. ? Podignite zadnji deo vozila i postavite sigurna
Sam amortizer, pak ima odgovarajuce »oko«. postolja ispod kuCista zadnje osovine.
Postoje i drugi naeini pricvrsCivanja amorti- Napomena: Kod nekih vozila, pristup gornjim
zera, kao nap rimer , kraj amortizera sa »l)kom« za vezama amortizera je kroz prtljaznik, pa je bolje
zavrtanj, zatim kraj sa poprecnim zavrtnjem. U da ih oslobodite dok je automobil jos na tlu. Ako
oba slueaja su te prikljuene veze integralni deo je kod vas takav slucaj, osiobodite gornje veze na
amortizera. Ima dosta slueajeva da su amortizeri oba amortizera, naravno ako menjate oba.
izvedeni sa »okom« za pricvrsCivanje na aba
kraja. 3. Odgovarajucim okastim iii nasadnim kljucem,
oslobodite gomje veze amortizera. Koristite cekic
i izbijac, za izbijanje zavrtnjeva, ako je vas amor-
Provera amortizera tizer sa takvom vezom. PaZljivo skidajte sve pod-
metace i umetke, pamteCi iIi zapisujuCi njihov
Ako amortizeri nisu vise u stanju da prigusuJu redosled.
ascilacije vozila, na zadovoljavajuCi naCin, treba
ih zameniti. To se moie zapaziti, na primer i po 4. Ucinite isto na donjim vezama amortizera.
tome da Ii yam se automobil ljulja napred-nazad Napomena: na nekim vozilima, morate pret-
po nekoliko puta, posle zaustavljanja kocenjem. hodno skin uti i ploou za pricvrsCivanje zadnje
397
."------
I
J
oSQvine, da biste prisli vezama amortizera. UCi- 7. Zamenite i drugi amortizer ponavljajuci postu-
nite to odgovarajucim kljucevima. pak po tackama 3 do 6.
5. Skinite amortizer. 8. Kada ste i to zavrsili, spustite vozilo, prema
6. Postavite podloske i druge elemente na gornji obrnutom redosledu taeaka 1 i 2.
prikljucak amortizera, ubacite amortizer i blago
pritegnite gornji zavrtanj. Podesite donje veze
amortizera prema odgovarajuCim prikljuccima na Zamena prednjih arnortizera
vozilu, tako sto cete izvlaCiti iIi uvlaeiti teleskope
amortizera koliko je potrebno. Postavite ele- Ako sistem vesenja vaseg vozila nije izveden sa
mente za ucvrsCivanje i na donji kraj amortizera, MacPherson-ovim (Makferson) stubovima,
zatim propisno pritegnite sve zavrtnjeve, i gore i postupite na sledeCi nacin pri zameni prednjih
dole. amortizera:
398
-----
-----
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
1. Podignite poklopac motora (»haubu«) i prona- viri iz navrtke. Ovim tete spreCiti okretanje
dite gornju vezu amortizera. navojne 'lipke za vreme odvrtanja navrtke za pric-
Napomena: Na nekim vozilima, ova veza je vr'lCivanje. Odvrnite tu navrtku i skinite je.
skrivena iIi zaklonjena elasticnim zaklonom
postavljenim preko prednjeg gornjeg zida blato- 3. Ponovite tacku 2 i na drugom amortizeru.
bran a (»kosa«).
4. Postavite podmetace uz zadnje tockove.
2. OdgovarajuCim okastim kljucem, uhvatite gor-
nju navrtku za pricvrsCivanje amortizera, a malim 5. POdignite prednji kraj vozila, i osigurajte ga sa
podesivim kljucem drzite kraj navojne 'lipke, koji postoljima.
If
I
I.
I
I:
Odvajanje donje veze amortizera okastjm kljucem.
I
j
399
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
6. Skinite navrtke za prievrsCivanje donjeg kraja Drugi razlog koji oteiava rad amateru, je sto
amortizera, koristeCi odgovarajuei okasti iIi mnogi sistemi vesanja moraju biti ponovo eentri-
nasadni kljuc. rani posle zamena stuba. Sami ne moiete izvrsiti
dovoljno tacno eentriranje trapa. ali moiete to
7. Izvadite amortizer sa donje strane. obaviti i naknadno u speciializovanom seIvisu.
Napomena: U nekim slucajevima, amortizer se
vadi sa gomje strane. Ako je to slueaj, morate i\ko vas ove dye teskoee ne navedu da ceo .~ ,
prvo skinuti tri zavrtnja koji priteiu montainu posao prepustite profesionaku. evo kako eete to
plocu amortizera za karoseriju, a potom moiete sami uraditi:
izvaditi amortizere odozgo.
l. Zategnite ruenu koenieu, osigurajte zadnje
8. Novi amortizer istegnite potpuno pre mon- toekove i podignite automobi!. Postolja postavite
taie. tako da su oscilujuca ramena potpuno slobodna.
9. Postavite novi amortizer prievrstite donje 2. Kredom iii flomasterom obeletite poloZaj
veze. zavrtnjeva za pricvrsCivanje na oba kraja stuba.
Na nekim vozilima, posle pravilne montaze gor-
10. Ponovite taeke 5 do 9 za suprotni amortizer. njeg dela stub a, centriranost trapa se ne remeti.
Na drugom tipu vozila, centriranje se podesava
11. Spustite vozilo, obrnutim postupkom iz tacke preko ekseentrienih zavrtnjeva na donjem kraju
5. stuba. Obeleiavanjem tacnog poloiaja stuba pre
demontaie, moZe vam ustedeti centriranje trapa
12. Pricvrstite gomje veze oba amortizera. posle zamene. .
Napomena: ovo se odnosi sarno na stubove koji
13. Zatvorite haubu i uklonite klinove tockova. su predvideni za opravku. Ako menjate komple-
tan stub, moraeete po svoj priliei da vrsite
ponovno centriranje trapa, jeT otvori zn pricvrsCi-
Zamena Makfersonovog stnba vanje na navorn rezervnom delu mogu dosta da
odstupaju po svom polozaju u odnosu na one na
t~.
Makfersonov stub moze biti izveden tako da se starOffi. ~.'
moze popraviti iIi zameniti.
Ako postoji moguenost popravke, stub se moze 3. Odvmite veliku navrtku na vrhu stuba za
rasklopiti, taka da se stari elementi amortizera jedan iii dva kruga. NEMOJTE je jos skidati jer
mogu zameniti novim patronom amortizera. drii gomje komponente stuba, ukljuCivo i
"Nepopravljiva« varijanta je zatvorena i potom oprugu. Navrtku eete skinuti doenije, kada steg-
zavarena, tako da se mora izvrsiti zamena celog nete oprugu pomoeu alata.
stuba, sto je naravno skuplje.
Stubovi predvideni za popravku (»osveienje«), 4. Otpustite zavrtnje iii navrtke gom]e noseee
mogu se popraviti na dva naeina. Na nekim vozi- ploce. Ako je stub "popravljivog« tipa i imate
lima, sarno gomji dec stuba, mora da se demon- dovoljno prostora oko toeka, da ga mozete izvuei
tira i da se ukloni opruga, da bi se prislo kuCistu napolje sa donje strane, bez oslobadanja donje
amortizera. Prostor aka tocka je takav da omogu- veze stuba, onda tako i postupite, prethodno
euje naginjanje kuCista amortizera, koliko je odvrnuvsi, potpuno zavrtnjcve gornje nosece
potrebno da se izvadi stari ubaei novi umetak ploce. U suprotnom, nemojte jos ski dati ove
amortizera. Na drugim vozilima morate izvaditi zavrtnjeve kako bi driali stub dok oslobadate
ceo stub, da bi ste izvr5ili rasklapanje na radnom donju vezu.
stoln.
Makfersonov stub nije uvek pogodan za am a- S. Skinite zavrtnje koji vewju donji kraj stuba za
terski rad. Prvo, treba yam alat za stezanje osovinicu rukavca. Tu sad, moie biti u pitanju
opruge kako biste je mogli demontirati sa gornjeg jedan iii dva zavrtnja za prievrseenje iii dva eks-
,
del a stuba. (Ako ne moiete da pozajmite takav centriena zavrtnja. Posto ste skinuli zavrtnje
alat, mozete odneti ceo sklop u servis. gde ee biti uzmite veliki odvijae iIi siljastu polugu da bi ste
popravljen, a moida ga moiete i zameniti za vee mogli razdvojiti donju vew stuba i oscilujueeg
remontovani. ramena.
400 \
=
!i
F=========~~
CD
I
Ake se radi 0 »popravljivim« slUbovima. a ima dovoljoo mesta da se
isti izokrenu napoije bez razdviljanja donj/: veze, ~kinjte garnjc Ake je crevo kocnice pritvr.sceno za stub,
priteznc z<lvrmje (1) Os!obodite ga i uklonite pre vadenja stuba_
401
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
!---@
i
\ ;'1:...---@
)
Monta±na skica skJopa tipicnog makfcrsonovog stuDa, (1) gornja veza
Pailjivo postavite ala! za sabijanje opruge nll oha kr~ja i sabite je i os!onac. (2) sediSte opruge. (3) granitnik oscilovanja »federovanja«
{aliko da se njeno gornje sedistc rastereti. Sigurnije je da posta~'ite vozita, (4) zOlstitnik od prasine, (5) opruga, (6) sklap Makfersonovog
stub u stegu pri sabijanju opruge. stuba, i (7) zavrtnji donje veze.
6. Pre nego sto skinete zavrtnje koji jos uvek drie Morate skinuti oprugu i ako je u pitanju »poprav-
stub vezan gornjim krajem za karoseriju, prove- ljiva« varijanta. Pailjivo postavite alat za sabija-
rite da li je moida crevo koCionog sistema vezano nje opruge na oprugu i sabijte je toliko da gomje
za stub. Ako jeste, skinite osigurac sa driaea sediste opruge ostane slobodno, tj. neoptereceno
creva i oslobodite crevo. Na nekim vozilima, tu se naponom opruge. Alat sa stegom je najbolji jer
nalazi cevni prikljucak za crevo kocnice, pa drie potpuno sigurno oprugu u sabijenom stanju.
morate taj spoj rastaviti. U tom slueaju zacepite Ako koristite alat koji se sastoji od dva zavrtnja sa
oba otvora, kako ne bi curila kociona tecnost, i hvataljkama, pazite da hvataljke budu tacno po
ulazile prljavstina i vlaga. sredini opruge, na suprotnim stranama. Zavrtnje
priteiite ravnomerno, tako dane dode do iskose-
7. Sada skinite i zavrtnje gomjeg kraja stuba i nja, koje moie izazvati iskakanje opruge.
izvadite ga iz automobila. Sada ga moiete zame- Upozorenje: Opruga je pod znatnim napanom i
niii iIi popraviti. morale biti izuzetno paz/jivi i apremi.·
8. Ako stub sadrii oprugu postavljenu oko njega, 9. Kada ste sabili oprugu i odvojili je od gornjeg
ona se mora skinuti i posta viti na novi stub. sedista, skinite veliku centralnu navrtku sa stuba
402
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
skinite gornju nosecu plocu, pripadajuce mon- 13. Posle ubacivanja patrone, uspite ca,ieu sta-
tazne elemente, i sediste opruge, zatim pazljivo rag ulja aka patrone_, Postavite novu gumenu
skinite i oprugu. Ostavite oprugu zajedno sa ala- zaptiyku ("0,, ring), zatim veliku navrtku kueista
tom za stezanje, kako jeste. i pritegnit~ je cvrsto.
10. Ako je stub »popravljivog« tipa, no vrhu 14. Vratite oprugu na stub kako je i bila (ako je
kuCista nalazi se velika navrtka pritegnuta na na vasem vozilu takvo tehnicko resenje, jer nisu
centralnu sipku stuba. Ako nemate odgovarajuCi svi stuboyi sa oprugom oko kuoi'ta). Postavite sve
kljuc, mozete se koristiti klestima za cevi koje elemente gornje veze stub a obrnutim red om od
koriste vodoinstalateri, da bi ste skinuli ovu demontaze. Na gornji kraj sipke stuba postavite
nayrtku. Mozete uhvatiti stub i u stegu ali pazite novu navrtku i pritegnite je prema uputstvu proiz-
da ne ostetite iIi deformisete bilo kuCiste stuba iIi vodaca. Nemojte sipku drzati kIestima ili kljucem
donji prikljucni haj. Skinite navrtku i istresite za vodovodne cevi, jer se maze ostetiti fino obra-
stare unutrasnje elemente. Neki stuDoyi imaju dena povrsina sipke a time i zaptivka na ulazu u
patrone u unutrasnjosti kuCista, ali veCina ih kuCiste. Kad je gornja nayrtka segnuta, mozete
nerna, pa cete imati gomilicu raznih delova na skinuti alat kojim je stegnuta opruga.
podu. Sacuvajte staro ulje, kako biste ga mogli
vratiti. (Ulje potpomaze prenos toplote koja se
razvija u patronu stub a za yreme voznje). 15. Sada montirajte stub nazad u vozilo prema
tackama 2 do 7, obrnutim redosledom. Pre nego
11. Ako je stub "nepopravljivog« tipa, kuCiste je sto pritegnete gomje iIi donje zavrtnje koji vezuju
na gornjem delu zavareno. U tom slueaju jedno- stub za ostale delove vesanja voziIa, proverite
stavno odbaeite stari stub i postavite oprugu i sve oznake koje ste uertali kredorn iii flomasterom.
elemente gornje veze na novi i ugradite ga na Ako su oznake na istom mestu, moze se desiti da
vozilo, ponavljajuCi prethodni postupak obrnutim yam je centriranje u redu.
redom. U suprotnom produzite ovako:
16. Ako ste bili prinudeni da rastavite crevo koe-
12. Proverite da Ii je kuCiste stuba potpuno nice, za vreme. demontaze stuba, sada ga sastavite
prazno, tj. da nema nekih zaostalili del ova i uba- i ispustite vazduh iz koCionog sistema (pogledajte
cite novu patronu. Ako je kuCiste osteceno, na odgovarajuce poglaYlje "Sistem za kocenje«).
primer ima pukotine iIi ulubjenja, mora se zame- Vazduh mora biti odstranjen iz kocionog sistema
1 niti novim. ' da bi koenice ispravno funkcionisale.
.JL
403
..... 1\1
l
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE !
eIJlm se okretanjem oko vertikalne ose omogu-
Pitmanov cuje skretanje vozila.
Prenosna poluga se pricvrscuje za desni zid
me h__ anlzam
. za motorskog prostora pomocu pratece poJuge naz-
vane jos i pomocna po lug a iIi »ienjivac«.
Sklop pratece poluge, ima dva osnovna del a:
upravljanje samu polugu i noseou konzolu. Ovaj sklop ima
uJogu da drzi prenosnu polugu u potrebnom polo-
zaju i da omoguCi pre nos kretanja upravljaca i na
Alat i materijal: desnu stranu vozila tj. na desni tooak. Vertikalno
pomeranje ovog dela upravljackog mehanizma
• Podmetai'i za tockove sprecava se ugradnjom letista u nosecu konzolu iIi
• Dizalica i sigurnosna postolja jedne duge gumene caure. Sarna noseca konzola
• Klesta pricvrscena je za karoseriju iii Sasiju na desnoj
• Okasti kljucevi strani vozila.
• yiljuska za demontaiu (»pajser«) Napomena: Na sliei je prikazana konstrukeija
• Gekic sa poluloptastom glavom na kojoj bocne spone povezuju direktno vra! oso-
• Celicna cetka viniee rukavea (tocak) i prenosnu polugu. Ovo je
• Zabravljiva klesta (»grip« klesta) uobicajeno ali ima i drugih resenja. Ponekad Pit-
• Komad metal a tdine 3-4 kg manova poluga ima dva otvora, jedan za pre-
• Okasti kljucevi nosnu polugu. a drugi za levu bocnu sponu. I
• Pentrirajuca teen os! prateca poluga moze biti sa dva otvora, jedan za
• Krajevi spona prenosnu polugu a drugi za desnu bacnu sponu.
• Krpe Mehanizam za upravljanje prikazan na sliei
• Osnovna iIi pokrivna boja za metal iii drvo izveden je tako da se postavlja iza osne linije
• Raseepke prednjih tockova. I ovo je najcesCi slucaj, ali ima
• Prenosna poluga konstrukcija gde je citav mehanizam smestem
• Sklop pratece poluge i zavrtnji za pritezanje ispred ose tockova.
Zglobovi upravljackog mehanizma ne smeju
imati zazora iIi ce tockovi »igrati« u voznji i
izazvati vibracije upravljackog mehanizma.
Napomena: Pojam levi i desni u ovom slucaju
pravljacki mehanizam, se u osnovi izraduje na je relativan, i vati za uobicajeni evropski polozaj
U dva naCina: sa Pitmanovom polugom i zupca-
stom letvom. Oba mogu biti izvedena i sa servo-
upravljaca na levoj strani. Aka se radi 0 vozilu sa
upravljacem na desnoj strani treba ih uzeti
pogonom, suprotno, tj. levi je tada desni i ol:irnuto.
Ako osovina upravljaca na vasem vozilu posle
izlaska iz kabine, ulazi u kutiju upravljaca pricvrs- i
cenu na bocni zid sasije iii karoserije u motor- Zamena krajeva bocnih spona
~
skom prostoru, u pitanju je Pitman sistem, I
Uloga upravljacke kutije je da obrtno kretanje Ret je 0 bocnim sponama, jer su zglobne veze na
upravljaca i njegove osovine) pretvori u pravo!i- njima. Boene spone povezuju vrat rukavea tocka i
nijsko bocno pomeranje poluga upravljackog prenosnu polugu (eentralnu sponu). Veza boone
sistema prednjih tockova, Ovo se obavlja na spone tj. njenog unutrasnjeg kraja sa prenosnom
utvrden naCin, zavisno od konstruktivnog resenja, po!ugom (eentr;llnom sponom) je navojna. Pre-
uz minimum naprezanja vozaca, ali uz dovoljno nosna poluga je ustvari eev ciji kraj ima unutrasnji
mogucnosti da se »Qseti« put. navaj u koji se uvrce odgovarujuce navojno stablo
Pitmanova poluga je svakako metalna, duzine bocne spone. Podesavanje duzine prenosne
oko ·15 ern postavljena ispod upravljacke kutije. poluge vrsi se uvrtanjem iIi odvijanjem boone
I
Ona je vezana na prenosnu polugu upravljackog spone prema potrebi. Kada je ova duzina po de-
sistema, koja ide celom sirinom vozila i vezuje se sena kako treba, osiguranje se vrsi pritezanjem
na botne spone. Prenosna poluga se zove i cen- obujmice. Duzina prenasne poluge se podesava u
tralna spona. Bocne spone preko svojih krajeva svrhu postizanja jednog od elemenata eetriranja
(krajevi spone) vezuju se na vrat rukavea tocka, prednjeg trapa, koji se zove »uvlacenje« prednjih
404
•
~----~
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
II 0
I,'I,I
I
I I
)L
0
\
I
®
0
CD
~
ra;;:s \
~
tockova. Poddavanje se uvek vrsi tako da je Kada kupujete krajeve spona, vodite racuna da
razmak prednjih tockova meren ispred teorijske nisu isti levi i desni kao ni unutrasnji i spoljnji
ose nesto manji nego iza ove ose. krajevi spona. Dva puta prove rite da Ii ste kupili
Krajevi boe,ne spone se moraju zameniti cim se odgovarajuCi kraj ili krajeve.
pojavi vertikalni zazor u zglobovima. Da bi se ovo Zamena krajeva spona se vrsi na sledeCi naCin:
pravilno utvrdilo, vozilo mora biti oslonjeno na
svoje tockove, a ne podignuto. 1. Osigurajte zadnje tockove sa podmetaCima.
Provera ispravnosti zgloba kraja spone vrsi se
tako sto se jednom rukom cvrsto uhvati bocna 2. Podignite prednji kraj voziJa i postavite sigur-
spona odmah do zgloba i pokusava snaino pokre- nosna postolja, taka da yam mehanizam za vesa-
tati gore-dole, kako bi se otkrio eventualni zazor. nje stoji sto blize horizontalnom polozaju.
Nemojte da vas zavara mogucnost obrtanja Napomena: Ovo nije bas neophodno, ali je
bocne spone, jer je ona i pravljena tako da se korisno.
moie obrtati.
Zglobovi krajeva spona koji imaju vertikalni 3. Klestima izvadite rascepku iz krunaste navrtke
zazor moraju se zameniti. Ako menjate sarno kraja spone i bacite je.
jedan od krajeva bocne spone, morate koristiti
penetrirajucu tecnost da biste olaksali demon- 4. Odvrnite i skinite krunastu navrtku pomocu
taiu. okastog kljuca.
405
SISTEMZA UPRAVLJANJE I VESANJE
5. Da biste demontirali kraj spone. morate ga 11. Uvmite novi kraj spone u CtV bocne spone
prvo odvojiti, od spregnutog dela. Posto je to sve dok bojeni deo ne doae do cela cevi.
veza konusnog stabla i konusnog otvora. to ~
obiono ide tesko. Koristite se demo;taznom vilju- 12. Uvucite konusno stable kraja spone u vrat f;
-,
skorn (kao na slici) i cekic sa okruglom glavom. rukavca tocka.
r
Rasccpkom (1) osigurava 51! krunasta navrtka (2) koja pritetc
konusno stablo kugJaslog zgJoba (3) kraja spone (4),
406
r
1
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
13. Vratite krunastu navrtku'i pritegnite je tako Zamena sklopa pratece poluge
da moiete ubaciti novu rascepku. Sklop pratece po luge nosi desnu (putnicku)
stranu prenosne pOluge. NoseCi deo ovog sklapa
14. Uvucite novu rascepku i kiestillla savite kra- pricvrscen je za sasiju iii karoseriju automobila sa
jeve. dva iii vise zavrtnjeva. Sarna poluga ovog sklapa
vezana je jednilll krajem za kraj prenosne poluge,
15. Okastim kljueem pritegnite obujmicu za osi- a drugim je »sarnirno« vezana (putem osovinice)
guranje. za svoj nosae.
16. Spustite vozilo, prema taekama 1 i 2. Da biste proverili sklop pratece poluge, uhva-
tite cvrsto rukom za prenosnu polugu u neposred-
noj blizini njenog spoja sa prenosnom polugom i
Zamena prenosne poluge pokusajte da je drmate gore dole. Aka se pojavi
znatan zazar U sarnirnom zglohu koji vezuje pra-
Prenosna poluga je jednodelni komad. J edan kraj tecD polugu i njen nosac, mora se zameniti ceo
se vezuje za Pitmanovu polugu, drugi za pratecu sklop.
polugu. Krajevi prenosne poluge imaju jos i Demontaza odnosno zamena sklapa pratece
navojne otvore za vezu sa bocnim sponama, poluge vrsi se ovako:
odnosno njihovim krajevima. 1. Osigurajte zadnje tockove sa podmetaCima.
Krajevi prenosne poluge mogu imati zazar kao 2. Podignite prednji deo vozila i osugurajte ga sa
i botne spone. Provera se VIS} na isti naCin. Aka postoljima.
zazar postoji zamena prenosne po luge se vIsi na 3. Klestima izvadite rascepku jz veze prenosne
sledeCi nacin: poluge sa pratecom polugom. Bacite staru ras-
1. Osigurajte zadnje tockove sa podmetacima cepku.
2. Podignite prednji deo vozila i osigurajte ga 4. Odvrnite krunastu navrtku pomocu odgavara-
sigurnosnirn postoljima. juceg okastog kljuea.
3. Klestima izyucite rascepku unutrasnjeg kraja 5. Udarajte cekicem sa poluokruglastom glavom.
jedne od boenih spona. Rascepku bacite. po pratecaj poluzi da bi ste olabavili klinasti
4. Skinite krunastu nayrtku okastim kljueem. zavrtanj ave veze.
5. Postavite teti komad metal a povrh otvora u 6. Pritisnite prenosnu polugu kako bi se oslobo-
Rrenosnoj poluzi u koju se montira boene spona. dila prateea poluga.
Cekicem sa poluokruglom glavom udaraJte po 7. OdgovarajuCim nasadnim kljucem skinite
suprotnoj strani prenosne poluge da biste olaba- zavrtnje koji drle nosac prateee poluge na karose-
viii spoj klina boene poluge (spone) sa prenosnom fiji, iii sasiji.
polugom. Napomena: Ne udarajte cekicem pei 8. Skinite sklop pratece poluge.
boenoj sponi iii njenom klinu. 9. Postayite novi sklop pratece poluge na vozilo,
6. Ponovite tacke 3 do 5 na drugoj bocnoj sponi. prievrseujuCi prvo zavrtnjima nosac za sasiju iii
7. Skinite rascepke i krunaste navrtke sa veze karoseriju. Koristite nove zavrtnje za pricvrsce-
prenosne poluge i pratece poluge, kao i sa veze nje ... Cvrsto ih stegnite nasadnim kljucem.
prenosne poluge i Pitmanove poluge, prema 10. PoveZite pratecu polugu novog sklopa sa pre,
postupku u tack am a 3 i 4. nosnam polugam mehanizma za upraYljanje obr,
8. KoristeCi demontaznu viljusku i poluokrugli nutim postupkom prema tackama 3 i 4. Ne zabo-
eekic, demontirajte obe veze, koristeCi taeku 5 ravite da savijete krajeve rascepke.
objasnjenja "Zamena krajeva bocnih spona«. 11. Spustite vozilo prema tacki 1 i 2, obrnutim
9. Skinite prenosnu polugu. redosledom.
10. Montirajte novu prenosnu polugu, vezujuCi je
prvo sa prateeom i Pitmanovom polugom. Postu-
piti obrnutim redom prema tackama 3 i 4, ne Upravljacka kutija
zaboravivsi da iskrivite rascepke. lake i sami mozete da ustanovite da Ii je uprav-
11. Poveiite boene spone sa central nom (prenos- Ijaeka kutija u stanju zadovoljayajuce ispravnosti
nom polugom), postupajuCi obrnutim redosledom iii ne, ne pokusavajte da sami izvrsite popravku iii
po tack am a 3 i 4. Ne zaboravite da iskrivite zamenu, upravljacke osovine, upravljacke kutije
razscepke. iii Pitmanoye poluge. Za ovo su potre hni spec i-
12. Spustite vozilo, obrnutim redosledom iz tacki jalni alati za demontazu. lstina' ovi sklopovi retko
1 i 2. se kvare.
407
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
Upravljacki
mehanizam s-a
zupcastom letvom
Alat i materijal:
• PodmelaCi za loekove
• Dizalica i sigurnosna poslolja
• Viljuskasti kljueevi
• Klesta
• Okasti kljueevi
• Demontazna viljuska
• Poluloptasti cekic
• Zabravljiva klesta (»grip« klesta)
Kad uprayljackog mchanizma sa zupcastom let Yom, zupcanik (1)
• Odvijac uzub!jen je sa zupcastom letvom (2), Ciji su krdjcvi Z<lsticeni gumenim
• Krajevi boenih spona rebrastim mufovima (3).
• Zastitne rebraste gume
• Litijumska maziva mast
• Rascepke
obujmicama i sIuze za za;;titu zupeaste Ietve od
prljavstine i vode.
Veza Ietve i boenih spona je kuglasta sa moguc-
Mehanizam za upravljanje sa zupeastom letvom
obrtno kretanje osovine upravljaca pretYara noscu podesavanja putem navojne veze i retko se
u pravolinijsko boeno pomeranje pomocu jednog kvari. Ako se to desi, popravku prepustite profe-
zupcanika i zupeaste IetYe. Zupeasta Ietva je syo- sionalcu. Veza bocne spone i vrata osovinice
jim krajevima vezana na boene spone. Sklop je rukavca je kuglasta sa konusnim klinaslim zavrt-
postavljen popreeno izmedu prednjih loekova njem. Ovaj zglob ne sme imati vertikalnog za-
vozila. Osovina upravljaea je upravna na sklop zora.
zupeaste Ietve.
Zupeasta' Ietva je smestena u cevasto kuCiste.
Na izlazu iz kuCista nalaze se zastitni rebrasti Zamena krajeva bocne spone i zastitne gume
gumeni mufovi, zatim boene spone i njihovi kra-
, jevi koji se vezuju na vratove osovinica rukavaca Provera ispravnosli krajeva span a vrsi se na pot- .
loekova, na svakoj strani vozila. puno isti natin kao kod Pitmanovog sistema za
Cevasto kuCisle zupeaste Ietve, prieYrSceno je upravljanje. Uhvatite cvrsto kraj spone i drmajte
na sasiju iIi karoseriju pomocu odgovarajucih gore-dole. Ako se pojavi i najmanji vertikalni
nosaca s_e zavrtnjima za pritvrscenje. Sarna zupca- zazor u zglobu, kraj spone se mora zameniti.
sta letva je jedna ee!iena sipka, eija je jedna strana Ponekad je potrebno zameniti gumeni rebrasti
nazubljena i uzubljena sa zupcima malog zupea- muf, jer se pocepao iIi je previse star. Zamena
nika koji se nalazi na kraju upravljacke osovine. kraja spone iii ovog mufa vrsi se prema sledecem
Sve je ovo smesteno u cevastom kucistu sklopa postupku:
zupeaste Ietve. Okretanjem zupcanika pomeramo 1. Osigurajte zadnje lockove sa podmetaCima.
Ietvu na jednu iIi drugu stranu. 2. Podignite prednji kraj voziia i osigurajte ga sa
Krajevi zupeaste letve veiani su na boene postoljima.
spone koje pravolinijsko kretanje Ietve pre nose 3. Viljuskastim kljucem popustile kontra navrtku
na vratove osovinica rukavaca tocka i take zao- na unutrasnjem kraju spone i odvite je za pol a
krecu lockove. Zastitni rebrasti gumeni mufovi, kruga.
postavljaju se na izlazni deo kuCista Ietve i vezuju Napomena: Nemojte odvrtati kontra navrtku
se na bocne spone. Na oba mesta prievrcuju se vise ad pola kruga, jer bisle mogli poremetili
408
=
I
I
CD
\
£" \.,
.
/
/
/
/
/ II
':/
y'
! 1-;,",/--0
/
I
~
II
centriranje prednjeg trapa, kada zavrsite montaiu S. Okastim kljucem skinite krunastu navrtku.
novih delova. 6. Razdvojte vezu pomocu demontaine viljuske i
4. Klestima izvueite raseepku iz krunaste navrtke poluloptastog cekioa. Viljusku uvucite izmedu
koja osigurava vezu kraja spone i vrata osovinice vrata osovnice rukavca i kraja spone i udarajte po
rukavea tocka. Baeite staru rascepku. drugom kraju viljuske cekiCem.
409
.1I_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ._
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
410
.--
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
~/
_---~/L------
o
I
II
ILI~
obieno se prvo nalazi iza kaisnika hidraulicne vestine. Medutim tri operacije mozete i sami ura-
pumpe, gde se nalazi zaptivac pogonskog vratila diti. To su pomenuta popravka iii zamena
pumpe, kao ina prikljucku creva visokog pritiska. remena, creva i curenje pumpe.
Zatim na drugim spojevima creva kao i na prik-
ljuccima upravljacke kutije. Zamena creva visokog pritiska
Jedan od naCina da se utvrdi tacno mesto cure-
nja je da se .krpom obrise iscurelo ulje i ukljuCi Ako creva Cure i ne moze se nista postiCi doteza-
J motor. Obieno se curenje moze lepo uociti. Kada
ste utvrdili mesta curenja zaustavite motor.
Opravka upravljacke kutije je posao za profesi-
njem prikljucaka ria mestu curenja, creva se
moraju zameniti, posledecem postupku: Napo-
mena: Ovaj po stupak je istoveten i za zamenu
onalnog mehanicara, zbog specijalnih alata i creva niskog pritiska u najvecem broju slueajeva.
411
SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
1
1. Postavite krpe ispod prikljueaka creva. 4. Postavite novo crevo prema obrnutom
2. Pomocu pOdesivog kljuea, skinite prikljueke postupku u tacki 2.
creva visokog pritiska poCinjuCi ad upravljacke 5. Uklonite krpe i obrisite tragove tecnosti.
kutije. Na nekim instalacijama trebace yam i 6. Startujte motor i okrenite upravljac polako na
viljuskasti kljue da pridrzavate susedni element leva pa nadesno da biste odstranili vazduh iz
prikljucka, kako se ne bi okretao. sistema.
3. Oslobodite crevO i drzeCi krajeve nagore, da
ne bi curila teenost, izvadite ga iz motorskog Napomena: Ako se u pocetku euje jedan krat-
prostora i bacite. kotrajni zavijajuci zvuk, to je normalna pojava.
412
?
l' SISTEM ZA UPRAVLJANJE I VESANJE
f
Zamena creva niskog pritiska 1. Okastim kljucem skinite zavrtanj na nosatu za
podesavanje remena.
Povratno crevo se zamenjuje na sledeCi naCin: 2. Pomerite pumpu prema motoru i skinite
1. Postavite krpe ispod prikijucaka creva. remen.
2. Neka povratna creva niskog pritiska nemaju 3. Pomerite sada pumpu suprotno od motora, da
prikljucak ("holender«). U tom slucaju odvijacem biste mogli priCi zavrtnjima za pricvrscenje pumpe
olabavite obujmiee creva, da biste mogli skin uti na nosac.
crevo. 4. Okastim kljucem odvite ove zavrtnje.
Napomena: Neka creva imaju obujmiee bez 5. Skinite poklopac za sipanje tecnosti.
vijaka. I njih olabavite odvijacem, odmicuCi im 6. Primaknite posudu za prihvatanje ispustenog
krajeve. ulja iz pumpe i cvrsto uhvatite pumpu zajedno sa
3. Skinite crevo, drieCi krajeve nagare, da ne bi ere virna i iscedite ulje.
eurilo ulje. Bacite i crevo i obujmice. 7. Ostavite pumpu u motorskom prostorll ibaeite
4. Postavite nove obujrnice na novo crevo. staro ulje.
5. Postavite novo creva obrnutim postupkam iz 8. Skinite creva visokog i niskog pritiska prema
tacke 2. ranije opisanom postupku.
6. Uklonite krpe i obrisite tragove ulja. 9. Odnesite pumpu u servis na popravku iIi je
7. Startujte motor i akreCite vol an polako ulevo i zamenite za remontovanu.
udesno da biste odstranili vazduh iz sistema. 10. Postavite creva na novu pumpu prema tacki
8.
11. Postavite pumpu na nosac obrnutim postup-
Zamena hidraulicne pumpe kom tacke 4.
12. Postavite remen na kaisnik pumpe.
Curenje na vratilu remeniee, oteiano upravljanje 13. Pomerite pumpu ka motoru i pricvrstite
u normalnim uslovima voznje, izraiena tenden- nosac za podesavanje, prema tacki 1.
cija za preteranim zaokretanjem upravljackog 14. Podesite zategnutost remena prema postupku
sistema iii neuobicajeni sumovi i buka iz pumpe »Zamena remena alternatora« U odeljku »Sistem
su indikacije neispravnosti servo upravljaca. za punjenje{(.
Ako ste proverili iii zamenili remen i creva i jos 15. Skinite poklopac za punjenje na pumpi i
uvek imate problema sa servO upravljanjem, naspite odgovarajuce ulje (hidraulicnu tecnost).
treba zameniti pumpu. 16. Vratite poklopac na otvor za punjenje.
Pumpa je montirana na nosacu koji je pricvrS- 17. Startujte motor i ostavite ga da radi najmanje
cen na blok motora. Jedan iii dva zavrtnja drie jedan minut.
pumpu na nosacu. Postoji i jedan podesljivi nosat 18. U gasite motor.
koji ,omogucuje zatezanje remena. 19. Skinite pDklopac otvora za punjenje uljem i
Pumpa se zamenjuje po sledecem postupku: proverite nivo. Dodajte ulje ako je potrebno.
413
SISTEM ZA v
KOCENJE
a stanovista bezbednosti sis tern za kocenje je Jedini naCin da se sprece ovakve nezeljene
Snajvazniji sis tern na vasem vozilu. On se mora situacije je redovan pregled kocnica, svakih
redovno pregledati i servisirati a svaki defektan 12.000 predjenih kilometara iii jednom godisnje,
deo, rna koliko bio mali i naizgled nevazan, mora sto predstavlja dobar vremenski interval za skida-
se odmah zameniti. nje i ispitivanje delova sistema za kocenje. Pro-
Sve komponente sistema za koeenje ne habajll vera Citavog sistema za kocenje je mnogo bolja.
se niti kvare istovremeno mada to ponekad Stagod uradili morate znati sta treba da ispitate.
mazda taka izgleda. Mazete da vozite na hiljade i Principi hidraulike na kojima sistem za kocenje
hiljade kilometara a da nemate ni najmanje pro- radi su veoma jednostavni. Oni se zasnivaju na
blema s kocnicama. Mecllltim, maze yam se doga- fizickim zakonima. Jedna od njih je da fluidi
diti da iznenada stanete i otkrijete da Sll yam (tecnosti) prakticno ne mogu da se sabiju. Stoga
kaenioe neispravne. Ukoliko vozite normalnom je moguce prebaciti teenost (ulje za kocnice) iz
putnom brzinom vi ne ostecujete koCionu instal a- gJavnog koCionog cilindra, preko sistema cevo-
ciju pa moze da se desi da su yam kocnice gotovo voda, u koCione cilindre na tockovima. Kreta-
istrosene a da vi to ne znate. njem delova kocionih cilindara dovodi se frikcioni
~ .
•
r. i
414
kotnica i (6) zadnjih dobo~-kocnica. Sistcm takode ukljutujc: (7)
rucnu kocnicu, (8) cclitno uze (»sajiu«) i (9) obrtnu polugu.
r
SISTEM ZA KOCENJE
I
I I
415
SISTEM ZA KOCENJE
duha u sistemu za kocenje na glavnom i koCionim Iaciji. Ali ukoliko do de do kvara (ispustanja) u
cilindrima koriste se zvonaste gumene iIi neo- jednoj grani instalaeije doc; ce i do pada pritiska u
prenske zaptivke. Isto tako rezervoar za kocioni njoj, a normalni pritisak u drugoj gram dovesce
fluid, koji predstavlja dec gIavnog cilindra, spre- do pokretanja klipa u cilindru i paljenja kontrolne
cava prodor vazduha u kocnice. lampice. Kod nekih prekidaea dolazi do paJjenja
KoCioni fluid se proizvodi specijalno za hidra- kontrolne lampice upozorenja samo kada je koe-
ulicke sisteme automobila i nekad ga ne treba nica pritisnuta (nofno) dok je kod drugih Iampica
mesati iIi zagadivati rastvaraCima. Ovaj fluid je u stalno upaljena. VeCina prekidaea predstavlja dec
stanju da podnese niske temperature bez zamrza- jednodelnog uredaja koji sadrzi merni i proporei-
vanja, a visoke temperature bez prokuvavanja. onalni venti!.
Medutim, on se zgusnjava ako se izlozi dejstvu
vazduha pa ee unistiti svaku obojenu povrsinu iIi
oblogu kocnice ako dode s njima u dodir. Zagrevanje kocnica
Hidraulicni sistemi imaju mnoge prednosti u
odnosu na Cisto mehanicke. Pored moguenosti za Svi koCioni sistemi frikcionog tipa u sustini pred-
regulisanje siIe kocenja, eliminise se mehanicka stavljaju toplolne sisteme. Prilikom zaustavljanja
veza izmedu pedale kocnice i toekova, a takode vozila razvija se velika koliCina toplote na oblo-
hidraulicni sistemi mogu se koristiti za pojacava- gama i dobosima kod sistema sa dobos-koeni-
nje sile kocenja. Povrsina radnog (glavni cilindar) cama. Ova toplota mora se kontrolisano smanjiti,
klipa prema povrsini satelitskog (kocioni cilindar) a tu je vrlo vazna uloga materijala koeione
klipa odreduje povecanje sile koeenja kod hidra- obloge. On mora biti trajan a ipak treba da odgo-
ulienog sistema. vara materijalu samog dobosa, tj. mora da odr-
Pored toga sto se koristi za prenosenje fava koefieijent trenja kroz Citav ciklus kocenja a
potrebne sile za pritiskivanje koCionih papuca iIi da ne dovede do prekomernog habanja kocionog
obloga papuea 0 dobose iIi diskove, sistem za dobosa. Svako prisustvo uija iii vode izmedu
kocenje vrsi kompenzaciju promene optereeenja obloga i dobosa dovodi do poremecaja odgovara-
osovina yoziia u slucaju naglog zaustavljanja. U juceg koeficijenta trenja.
ovom slueaju, prednji tockovi trpe eak 75% teZine
yozila pa se, stoga, na njih mora preneti veta Hladenje sklopa dobos-koenice je tesko. Zau-
koCiona sila, ada se pri tome ne blokiraju zadnji stavljanje vozila pri velikoj brzini onemogucuje
toekovi. Ovo se postize neSto vetim preenikom dejstvo rashladnog sistema koenica da efikasno
prednjih klipova u odnosu na zadnje koCione odvodi razvijenu (oplotu. Svojstva dobosa od
cilindre toekova. gvozdenih odlivaka zavise od cirkulacije rashlad-
U sistemu .a koeenje razvijaju se visoki pritisci .. ~og vazduha. Ovo se tesko postiie u prilieno
Zbog toga je veoma vazno da se vrsi redovan ogranieenom prostoru u toekovima. Protok vaz-
pregled sistema u cilju otkrivanja bilo kakvih duha moze se poboljsati ubacivanjem vazduha u
tragova habanja. Dobrim vizuelnim pregledom supljine izmedu tocka i dobosa, rebrastim dobo-
koCionih komponenata moze se spreCiti mogue- sima i kombinacijom obloga od Iivenog gvoida sa
nost da iznenadni skok pritiska dove de do njiho- aluminijumskim kucistima dobosa. Kod vecih
vog lorna. Uz normalni pritisak na pedalu za vozila obieno se koristi jedan iii vise ovakvih
koeenje hidraulieni pritisak u sistemu krece se od rashladnih sistema. ij
6-9 bara zavisno od prenosnog odnosa izmedu KoCiane obloge takode pomaiu odvodenju
klipova glavnog i kocionih cilindara. Servo-uredaj dela toplote ali potreba za podloznim plocama !
omogucava manji pritisak nogom na pedalu za otezava unutrasnje hladenje. Pored toga sto drii
koeenje uz postizanje odgovarajuceg pritiska u sklop koCione papuce, podlozna ploea je konstru-
sistemu za kocenje. isana tako da smanjuje mogucnost da voda iIi
Hidraulicna instalacija kod vozila sa dvodelnim abrazivna neCistoca dospe u prostor izmedu koc;-
glavnim cilindrom ima i prekidac upozorenja one papuce i dobosa. lake je relativno efikasna u
kvara koenice (lampica) iIi prekidae diferencijal- sprecavanju da manje kolieine prasine iIi vode
nog pritiska. On se sastoji od klipa unutar cilindra dospeju unutar sistema za kocenje, ako do toga
malog preenika. Jedan kraj prekidaca povezan je ipak dode, koeniee ostaju blokirane. Ovaj stetm
za prednji dec hidrauliene instalacije, a drugi za uticaj prasine iIi vode na efikasnost sistema za
zadnji. U normalnom stanju klip se ne krece zbog kocenje prakticno je eliminisan sistemom disk--
toga sto je hidraulicni pritisak izjednacen u insta- koenica sa stegom.
416
I~.__----------------------------------------~S~IS~T~E~M~Z~A~K~O~C~vE~N~J~E
C"" "":W':'
I .. za pOdesavanje zaustavnog tocka na dobosu. avo obloga
I automatsko podesavanje kocniea, medutim, • Prisustva ulja iIi masti na kocionim
oblogama
""Ho k,d, 'oomH
417
------- ."~----- - - --- _._-.-
SISTEM ZA KOCENJE
418
[Li_ _ ----------------------------------------~S~IS~T~E~M~Z~A~KO~C~EN~J=E
CD ®
I I
-~-
1
CD
Sklap prednjeg dobo~a; (1) znplivni prsten iii osigur<lc, (2) unulrasnji
ldaj. (3) poklopac iii obloga unutrasnjeg ieiaja, (4) dobos. (5) Olvor
gbvCine, (6) poklopac iii oblog~ spoljasnjeg lezaja, (7) spoijaSnji iebj, (8)
podloska, (9) kontranJ\'rtka iii navrtka prstena. (10) rascepka. i (11)
poklopac za zastitu ad prasine iii masli. Navrtkc (12) dde lOeak (13) n~
golim vijcima (14).
roku koji se preporucuje u prirueniku, vidite ode- kotu, iii jos gore, u pluea ukoliko ne pacire. Ne
Ijak "Podmazivanje IeZajeva toekova« u poglavlju rreba oduvavati ovu praiinu. lzbegavajre udisanje
»Qdrzavanje automobila«. ave prasine!
13. Svucite sklop dobosa i glavcine. Vodite 15. S maskom za lice iIi respiratorom uklonite
raeuna da unutrasnji Idaj ne kIizne na vreteno. ostatak prasine sa sklopa koenice i unutrasnjosti
UkoIiko se pojavi otpor pri skidanju sklopa dobosa pomocu eetke iIi usisivaca.
mozda je potrebno iza tocka za podesavanje koc- 16. lzvrsite vizuelni pregled unutrasnjosti dobosa
nica stavite "kasiku« za kocnice. Kod vozila sa u cilju otkrivanja ogrebotina i vidljivih naprslina
samopodesivim kocnicama bice potreban na frikcionim povrsinama. Proverite da Ii je povr-
dugaeki, tanki odvijacda bi se samopodesiva sina gIatka. Ukoliko je povrsina ostecena treba je
poluga odvojila od zaustavnog tocka. Upoiore- obraditi u masinskoj radionici.
nje: Dok je sklop dobosa i glavCine odvojen ne 17. lspitajte koCioni cilindar na sklopu kocnice u
sme se dozvoliti da mast iii prljavstina dodu u cilju otkrivanja tragova curenja. Ukoliko je cure-
dodir s povriinom doboia iii obloge koenice. Pri- nje prisutno proveru koenica treba da izvrsi profe-
sustvo prljav§tine iIi masti na ovim povrsinama sionalni mehanicar.
moglo bi da dovede do proklizavanja koenica iii 18. Prove rite sve opruge u sklopu koenice da Ii su
smanjenja dejstva koeenja. sigurne i neostecene (slomljene).
14. Odlozite sklop dobosa i gIavCine i pripremite 19. Proverite obloge papuea kocnice. Ukoliko su
se za malo Ciscenje. Upozorenje: Kod habanja obloge fiksirane zakovicama proverite da Ii bilo
I
'l,"~ii H% :'"0"" mof' : ,,:md" "_:'0" ",0'' 0 '"
koCionih obloga dolazi do stvaranja prasine koja koja glava zakovice ne strei iznad povrsine
Kod disk-kocnica frikcione piotice (I) u stezi (2) pritisbju disk (3) da bi
zaustavjie okretanie locka aka g!avCine osovine (4). Frikcione ploCice (5) su sarno
u delimitnom dodiru s ukupnom povrsinom diska (6) oSlavljajuCi veti deo
povrsine za hladcnjc. Sklap di~ka jt testO lzraden iz dva dela. ostavljajuci izmcdu
njih prazan prOSlar za vcntiiaci,iu i ~oljc hladenje.
da su tanje od 1,5 mm. Ukoliko je potrebna B. Posta ste izvrsili pritezanje navrtke za podesa-
zamena obloge vidi odeljak "Zamena obloga vanje na odredeni moment okrenite navrtku za 11
dobos-koenica« u ovom poglavlju. 6 do 1/4 obrtaja kako biste osigurali odgovaTajuce
20. Zamenite dobos; moida cete morati da ga centriranje rascepke kroz otvor u vretenu i
pomerate unapred okrecuCi ga prilikom montaze. navrtki. Ukoliko postoji navrtka za osiguranje
21. Zamenite lez.aj toeka; mozda cete morati da (kontTanavrtka) vratite je na svoje mesto i centri-
malo pomerite dobos da bi leiaj dobro nalegao. rajte tako da se otvor za rascepku poklopi s
22. Zamenite podlosku i navrtku za podeSavanje. otvorom na vratilu.
23. Ovde je potrebno izvrsiti podeSavanje lciaja Napomena: Ukoliko je mehanizam za podesa-
toeka. vanje dobosa menjan u toku zamene dobosa,
Napomena: Treba uvek da se pridrzavate uput- moida ce biti potrebno pravilno podesavanje koe-
stva proizvodaea. Ukoliko ne raspolaiete odgova- nice. Ovo je obuhvaceno odeljkom "Podesavanje
rajucim uputstvom postupite na sledeCi naein: dobos-koenica« u ovom poglavlju.
A. Merilom izmerite velieinu otvora glavCine za 24. Montirajte novu rascepku kroz otvor navrtke
spoljasnji leiaj. Ukoliko je preenik 45 mm iii vise, za podeSavanje iii kontranavrtke i vretena. Savijte
pritegnite navrtku za podesavanje pomocu krajeve rascepke oko navrtke pomocu klesta taka
moment-kljuea na 23 Nm, a pritom okreCite toeak da Tascepka ne ispadne.
rukom. Ukoliko je preenik manji od 45 mm pri- 25. Po novo montirajte zastitnu kapu i sklop
tegnite navrtku za podesavanje pomocu moment- toeka obrnutim redosledom od onog u tackama
-kljuea na 10 Nm, a pri torn okreCice toeak 7-9. Napomena: neka vozila su opremljena
rukom. opruznim amortizerom u zastitnoj kapi. Proverite
420
=
'"'
SISTEM ZA KOCENJE
r
da krajevi raseepke ne dolaze u dodir sa ovim vaSlm kolima postoje navrtke s levim navojem
I, amortizerom.
26. Kod servisiranja dobos-kocniea na drugom
odvite navrtke u smeru kretanja kazaljke na satu
da biste ih skinuli.
,
!
prednjem tocku sledite po stupak iz taeaka 7 do 8. Skinite sklop tocka i pneumatika.
i 25. 9. Pregledajte povrsinu diska -s abe strane da
27. Posle pregleda koeniea spustite vozilo na tlo nema tragova zaseka iii vidljivih naprslina. Napo-
,, obrnutim redosledom operaeija iz tacaka 1 do 6. mena: Na nekim diskovima ima masinski obra-
I !~
Pregled prednjih disk-kocnica
denih zljebova s prednje iii frikeione povrsine. CU
svakom slueaju proveriti da li je povrsina glatka).
Ukoliko su povrsine pohabane, konsultovati kva-
! Postupite po sledecem redosledu: lifikovanog mehanicara.
~ 1. Aktivirajte rucnu kocnieu. 10. Proverite ploCiee disk koeniea s abe strane
:i~ 2. Skinite poklopee sa prednjih toekova pornocu diska. s prednje strane. PloCiee ne bi trebalo da
~
0,
velikog odvijaca iIi ostrog kraja ruene dizaliee. budu tanje ad 1,5 mm.
3. Krajem rutiee dizaliee iIi nasadnim kljueem 11. Okrenite prednji toeak u leva i proverite
I,, odgovarajuce veliCine odvite navrtke na oba pred- plociee disk koeniea sa abe strane disk a, sa zadnje
,~
"
,if
nja tocka, za oko jedan okretaj.
4. Postavite podrnetace iza zadnjih toekova.
S. Pomocu dizaliee podignite prednji dec vozila
dok se tockovi ne odvoje od tla.
6. Postavite sigurnosna postolja ispod karoserije
strane. I u ovom slueaju, plocice ne bi trebalo
da budu tanje od 1,5 mm. Napomena: Ukoliko je
prisutna znatna razlika u naeinu habanja izrnedu
prednje i zadnje strane ploeica, konsultovati kva-
lifikovanog mehanieara; mazda stega koeniea
~ vozila da biste ga uevrstili. zahteva ponovno centriranje.
~t~, 7. Najpre odvrnite navrtke sa toekova, ostavlja- 12. Vratite sklop toeaka na svoje mesto obrnutim
'l
'iii juCi ih u »radkapnama« radi cuvanja. Vetina ovih redosledom operaeija iz taeaka 1 do 8.
U~ navrtki moze se skinuti okretanjem u smeru 13. Ponovite redosled operacija iz laeaka 7 do 12
m. suprotnom od smera kretanja kazaljke na satu. kod tocka no vozacevoj strani vozila.
~, Manji broj vozila, medutim. mazda ima leve 14. Spustite kola na tlo obrnutim redosledom
~
~: navoje na navrtkama. U tom slucaju, navrtke operaeija iz taeaka 2 do 6.
~;:" mozda treba obeleZiti slovorn "L". Ukoliko na
"i
~i
I.:..
i~
I~!
~
~
Ii I
I~ I
~
~,
II ~
®®®
:1
Tipicni sklap prednjeg diska: (1) nosac siege, (2) vretena, (3) zaptivni prsten ili
,i osigurac, (4) unutrasnji lezaj, (5) prsten lefaja, (6) disk iii retor, (7) otvor
glavcine; (8) spoljasnji letaj, (9) podloska. (10) navrtka vretena iii kontranavrtka,
(ll) rascepka, i (12) stitnik od pruSine iii masti.
J 421
J
-------------
SISTEM ZA KOCENJE
SISTEM ZA KOCENJE
t
I
I I
! I
I I
I
D,I bi se odstranila kocion~ !ecno~, iz glavno~ cilindri! - rezervoar:l. Da bi 5C skinulc vodece o50vinice (yodice) stege. mozda je potrebno
koristi ~e pipetu. komad gumenog creVi! iii t~njiric. lz n!zervoara dn se sarno odviju sa nosnca stege. Drugc: vrsle drze se pom-ocu
treb<l izvuCi oko polovinu 5ildr:bjil tecnosti cia hi se obezbedio prostor opruznih plOtiCil ili osiguravajuCih klino\'a ili opruinih obu.imica ili
za koCionu tecnost koju ce se vratiti u rezervoar prilikom skidanja para cclicnih osovinica ~ uskocnidma nil krajc:vimCl. V;ldenjem
stege kotnice. o50vinica oJabavijuje sc: slega lako da 5C male skinuti.
1 "" g'"',"I~~,""~~""
J bilo kakve probleme, onda nema razloga da ne od strane mehanieara-amatera. Postopje kom-
montirate sarno novi komplet ploeiea, a presko- pleti za popravku koji sadrie de love za zamenu:
II
I
I
Pomoko 'ck"" , pmboj" ,k'oo<' klio 00,"'" '''go koj' fib" ;tego, II Kad se stega skine S [Josaea stege izvucile je iz vozHa obesenu 0
Skid<lnjem kiina i opruge kuckanjem po njima s jedne stranC pomocu ' zicanu kuku. Vd,:mjem stege koCioni cevovod se os!obada
cck\ca i probojca oslobodite se stega. Cekic se moze koristili i za nepotrebnog naprezanJ'a (deformacije), Cclju,ti sc mogu spu~liti i na
skidanje osovinica stege. L -________________________
komandni krak iii nosae. ~
otvor za klip u stegi nije jako zagreban iIi korodi- los jedna stvar koja se cesto previda je stanje
rao, a stege' nisu pretrpele bilo kakvo drugo oste- diskova. Ukoliko diskovi nisu jako zagrebani,
cenje (kao sto su naprsline iii jaka korozija), zaseceni, izvitopereni iIi usijano glatki oni se ne
Amaterska popravka ce verovatno dati zadovolja- moraju podvrgavati 'obradi povrsine. Medutim,
vajuce rezultate. Ali ukoliko je otvor za klip u ukoliko povrsina diska liti na gramofonsku plocu
losem stanju, ukoliko je prisutno jako curenje sa moogo zlebova, naprslim iIi sjajnim mestima iii
tecnosti za kocnice iii se klip vadi, onda yam jakim ogrebotinama, ona ce morati ponovo da se
ostaje jedino da zamenite stege kocnice novim iii obradi iii zameni. Ovo ne mozete uraditi sami vee
fabricki popravljenim delom, u nekoj masinskoj radionici. U radionici ce se
;j
Delove koji drze stegutakode treba pazljivo iZVfsiti provera diska da bi se utvrdilo da Ii se
pregledati. Ovde glavni problem lezi u koroziji. njegova povrsina moze bezbedno obraditi, a da se
Ukoliko su delovi korodirali to ce sprecavati ne prede minimalna debljina. Kada se disk
stegu da »pIiva« tj. da se sarna centrira iznad pohaba preko odredene granice on se mora
diska. To dovodi do neravnomernog pritiska frik- menjati. lednostavno nije ostalo vise metala koji
cionih plotica na disk usled cega dolazi do nerav- bi pravilno apsorbovao i rasipao toplotu, a da
nomernog habanja plotica. Stoga, ukoliko pritom nema rizika od lorna. Korozija i habanje
demontirate disk-kocnicu i utvrdite da je spoljas- mogu da ostete disk i bukvalno ga dovedu do
nja ploCica malo istrosena, a unutrasnja istrosena rasturanja. Kada se kobona pedala klati iii trese
do metalne podloge (iii obratno), onda je to znak prilikom pritiskanja, to je znak izvitoperenosti
da stega ne »pUva« kako treba, sto ukazuje na koja je cesto rezultat upravo ove vrste kvara.
koroziju pa stegu treba zameniti. Ponekad ce masinska obrada povrsine diska resiti
424
SISTEM ZA KOCENJE
I
pogonom na zadnje toekove lezajeve prednjih
toekova treba »podesiti« kod svake interveneije
na kocnieama bilo da su one disk iIi dobos. Ovaj
postupak obuhvacen je u pocetku ove knjige pod
i poglavljem "Odrzavanje vozila«. Kod vecine
j vozila s prednjim poganom, medutim, ovaj pastu·
pak nije neophodan pasto su lezajeyi tackava
"
,~ fabricki zaptiveni. Osim ako lezaj nije ostecen i
mora se zameniti oni obicno ne zahtevaju nikakva
odrzavanje. Medutim, sva vozila s poganom na
prednje toekove ne spadaju u ovu kategariju.
Prove rite u vasem prirueniku da Ii lezajevi pred·
njih toekava na vasim kolima zahlevaju peri·
odicno »podesavanje,<.
Da ukratko rezimirama, osnavni postupak
zamene ploCiea disk·koeniea poCinje skidanjem i
pregledom stege kacniee i delova, pregledom (i Obratite painju na specijalne obujrnice za osiguranje iii prigusr.e
po potrebi ponovnam obradom povrsine) diska, opruge i njihov poloiaj u toku demOnlaie taka da ih moiNe pravilno
zatim montiranjem novih ploCica i ponovnim panavno montirati. Takode obratite painju na to da su unu:r<l~njt: i
spoljasnje ploCice stega obicno razliCite. Ponekad su obe1ezene.
montiranjem eitavog sklapa. Na kraju, treba
naliti noyu kolicinu kociane tecnosti i ispustiti
vazduh iz instalaeije.
425
SISTEM ZA KOCENJE
I
(2)
o / (--
, /
\
1/ \
~ , __ -.J r--~
,
-kotnica na vasem vozilu moie se primeniti jedan trasnjih i spoljasnjih plotica kotnice. Neravno-
od nekoliko metoda. Neke stege su fiksirane u memo habanje je znak da stege nisu dobro centri-
mestu. Kod drugih se vijak koristi za drianje rane u odnosu na disk, pa treba proveriti sasravne
opruzne plocice iii klina za bokiranje koji sa svoje delove u cilju otkrivanja korozije iii ostecenja.
strane dCli stegu kocoice na svom mestu. Isto Proverite stegu kocnice kad sre je odvojili od
taka mogu se koristiti opruzni osiguraCi iIi par ploCica da nema tragova curenja. Proverite stitnik
celicnih osovinica sa uskocnicima (Seger-prsteno- klipa (od prasine) da nema tragove naprslina iii
virna) na krajevima. Kod stege s opruinim ploti- habanja (ostecenja). Ukoliko izgleda da su stege
cama iii osiguraCima bice potreban tekic iii pro- ispravne i da nema znakova proklizavanja koc-
~ojac da bi se plotice odvojile i oslobodila stega. nice, onda ne moraju da se zamenjuju - osim ako
Cekic moze da bude koristan i kod skidanja osovi- vozilo nije mnogo staro. U tom slucaju preporu-
nica stege. cuje se rekonstrukcija srega kao preventivna mera
6. Kad se stega oslobodi ne dozvolite da visi 0 odriavanja. Posto ste rastavili kocnice sada
kotioni vod. Treba je osigurati komadom zice i mozete vrsiti sve potrebne popravke. SledeCi
pricvrstiti za nosecu konstrukciju vozila. korak je provera stanja diska. I ovde, ukoliko I
7. Izvrsite pregled svega, potev od stanja unu- povrsine nisu relativno glarke i raYne, treba ih 'I
426
=
SISTEM ZA KOCENJE
ponovno povrsinski obraditi. Pomocu merila treba moment-kljuca (za pritezanje navrtki kori-
(lenjira) prislonjenog uz disk mozete proveriti stiti redosled "u zyezdu«).
izvitoperenost. Preko 0,1 mm odstupanja u hrapa- 15. Pritisnite pedalu kocniee nekoliko puta kako
vosti povrsine dovesce do trosenja pedale koc- bi se uklonio zazor disk-kocniea s novim pioCi-
nice. Izbocine Ce normalno izgledati sjajne, sta- cama, a zatim obavile probnu voznju.
klaste odnosno bezbojne. Konacno, prove rite sta-
nje leiajeva tockova okretanjem diska rukom. Remontovanje stege kocnica
Kod vozila s pogonom na prednje tockove prili-
kom ispitivanja, polozaj menjaca mora da bude u Za demontazu stege kocniea mozete koristiti
neutralnom polozaju. Ukoliko su Iezajevi tockova jedan od nekoliko ~ postupaka. Stega se moze
neravni iIi imaju prekomerni zazar mazda ce demontirati dok se nalazi na vozilu i jos uvek je
rnorati da se servisiraju. povezana s hidraulicnim vodom, iii se moze ski-
8. UkoIiko svi delovi zadovol)c pregled treba nuti sa vozila i raskiopiti na radnom stolu.
nastaviti s radom i montirati nove ploCiee u stegu. Osnovni problem leii u vaaenjn klipova iz otvora.
Ploeiee disk-kocniea su ponekad obelezene ozna- Za ovu svrhu postoji speeijaini alat za vadenje ali
kom »unutrasnja« i »spoljasnja«. Ukoliko je je malo mehanieara-amatera koji bi zeleli da kupe
potrebno servisiranje stege iIi lezajeva tockova ovaj alat za sarno jedan posao, niti se ovakav alat
prove rite da Ii su potrebne popravke obavljene moze uvek iznajmiti. Stoga yam jos preostaje da
pre montaze novih plociea. Stega koja euri brzo ee koristite hidrauIicki pritisak u koCionom sistemu
uni,titi nove ploCice kao i izvitoperen disk. za isteriyanje klipoya ili potpuno skidanje stege
9. Pre ponovne montaze stege, ocistite mesta kocniee s vozila kao i da upotrebite ureaaj sa
montaze zicanom cetkom kako bi se uklonila komprimiranim vazduhom da biste ·izbaeili klip iz
korozija. Malo podmazati mesta gde stege klize otvora.
napred-nazad da bi se eentrirale iznad diska, kari- Postupak demontaze bez skidanja sklapa stege
'iJ. sted mast za podmazivanje. Ne Cistite zicanom kocnice s vozila je sledeCi:
cetkom montazne osoviniee stega (ukoIiko takve
postoje na vasem vozilu) jer eete time skinuti Kod vozila s pogonom na zadnje tockove
galvanizovani sloj koji stiti povrsinu i ubrzati
korodiranje. Ukoliko su osoviniee korodirale 1. Servisirajte sarno jednu po jednu stegu koe-
zarnenite ih navim. nice. Jednu stegu potpuno sklapite i montirajte na
10. Malo podmazite montazne osoviniee, plo- svoje mesto pre nego sto demontirate drugu.
Cice-drzace iii opruzne osigurace pre nego 5tO ih 2. Skinite jednu stegu iz leii,ta ostavijajuCi je
upotrebite za pricvrsCivanje stega na svoje mesto. povezanu za hidraulicni cevovod,
Za postavijanje osoviniea iIi pioCiea na svoje 3. Skinite obe frikcione pioCiee sa stege.
mesto mozda ee biti potreban cekie. 4. Pritisnite pedalu koonice kako biste istisnuii
11. Pritegnite odredenim momentom sve vezne klip iz otvara.
elemente iIi vijke, prema preporucenim vredno- 5, PosIe remontovanja stege i ponovne montaze
stima proizvodaca. ponoviti isti postupak za drugu stegu (na drugorn
12. Odvrnite vijak za ispustanje vazduha sa zad- tocku).
nje strane svake stege da biste ispustili vazduh iz
instalaeije. Po stupak ispustanja vazduha iz koc- Kod vozila s pogo nom na prednje tockove
niea treba zapaceti od najdaljeg pa prema najbli-
zem tocku U odnosu na glavni koCioni cilindar. Za 1. Posto je hidraulicna instalaeija postavljena
ovo treba otvoriti vijak za ispustanje yazduha na dijagonalno remontovanje stega mozete da oba-
zadnjem tocku, a zatim pritiskajte pedalu kocniee vite istovremeno.
i dadajte svetu koCionu tecnost u glavni eilindar. 2. Izvucite abe stege iz lezista.
,. Kada se na vijku za ispustanje pojavi Cista kociona 3. Skinite unutrasnje i spolj asnje frikeione plo-
tecnost zatvorite vijak i predite na drugi zadnji cice.
tocak. Zatim istu operaeiju ponoviti na prednjim 4. Pritisnite pedalu kocniee da biste istisnuli oba
tockovima, jedan za drugim, dok ne ispustite klipa iz otvara. avo ne vazi 2a vozila s pogonom
vazduh iz Citave instalaeije. na zadnje toekove posta je hidraulicna instalacija
13. Vratite prednje tockove na svoje mesto. postavljena od prednjeg ka zadnjem delu vozila.
14. Spustiti kola na zemlju i pritegnite navrtke. Cim jedan od klipova iskoci gubi se pritisak u
, Za ravnomerno pritezanje preporucuje se upo- instalaeiji taka da drugi ostaje u svome otvoru.
:L
427
~S~IS~T=E~M~Z~A~K~O=C=E~N~JE~_____________________________________________~
!
I
I
I j! '
o
--0
I~
Tehnika demontaze na radnom stolu sastoji se da prljavstina iii otpaci ne prsnu u lice. Prsti i
u sledecem:
1. Skinite obe stege kocnica s vozila, skidajuCi
koCione cevovode, a zatim ih zapusite kako bi se
lakode Ireba da yam budu CiSIi.
i
Kad se klip izvadi iz stege, primenom bilo koje
spretio prodor prasine u instalaciju. ad gore navedenih tehn[ka, mozete pregledati
2. Skinite unutrasnje i spoljasnje frikcione plo- stanje oba kiipa i otvora. Celicni klipovi su veoma ~ ,
cice sa stega. skloni koroziji. Mada plasticni klipovi nemaju
3. Otvorite vijak za ispustanje vazduha iz instala- ovaj nedostatak oni mogu da se slome. Otvor
cije sa zadnje strane stege i povezite ispust za takode treba da bude gladak, okrugao i bez ogre- 1
vazduh sa mazalicom. Ispumpavanjem masti u botina, udubljenja, tragova korozije, velikih I
stegu povecava se pritisak sto ce dovesti do istiski- prskotina iIi drugih ostecenja. Ukoliko su stege
vanja klipa iz otvora. naprsle iii veoma istrosene morace da se zamene.
4. Alternativna metoda predstavlja koriscenje Stege koje su u dobrom stanju mogu se remon-
komprimiranog vazduha za izbacivanje klipa. tovati ·postavljanjem novog uljnog zaptivnog
Upozorenje: Klip moie velikom brzinom da izleti prstena na klip, malim podmazivanjem klipa koCi-
iz olvora pa ga treba usmeriti na dole, prema
radnom stolu s krpom preko stege da bi se sprei'ilo
onom tecnoscu, uvlacenjem klipa u njegov otvor i
montiranjem novog stitnika od prasine. I
428
Fh.
SISTEM ZA KOCENJE
Zamena obloga
dobos-kocnica
Alat i materijal
• Veliki odvijae
• PodmetaCi za toekove
• Ruena dizalica i sigurnosna postolja
•. Klesta
• Podesljivi kljue
• »Kasika« za kocnicu iii dugacak tanak
odvijae
• Maska za lice iii respirator
• Cetka iii usisivac
• Stezae koCionog cilindra
• Montazno-demontazni alat za oprugu papuee
koenice
• Merilo
• Moment-kljue i nasadni kljue ®
• Krpe
• Olovka i papir
• Sredstvo za podmazivanje
Komponente zadnje dobos-kocnice. (1) KoCioni cilinJar (2)
• KoCiane papuce i abloge klipnjuta. (3) povratne opruge, (4) koCiona pnpuca. (5) kociona
• Rascepke obloga, (6) opruga za drlanje i osigurac. (7) poiugn za aktiviranjc
ruen!! kocnicc, (8) n3vrtb za podes<Jvanje zaustiJ.vnog toeka, (9)
osiguravajuca opruga za podes,\v<lnje, i (10) glavcina,
--
J
SISTEM ZA KOCENJE
6. Postavite sigurnosna posrolja ispod okvira vanje. Ukoliko postoji sarno jedna navrtka radi'se
sasije vozila da biste ih cvrsto poduprli. o navrtki za podesavanje, a nju osigurava ras-
7. Skinite navrtke najpre s tocka sa strane suvo- cepka.
zata ostavljajuCi navrtke u ),radkapni« radi sigur- 11. Pomocu kljuca odviti navrtku iii navrtke i
nog cuvanja. VeCina navrtki moze se skinuti okre~ podlosku. Ukoliko se navrtka iii navrtke ne mogu
tanjem u smeru suprotnom, od smera kretanja odviti okretanjem u smeru suprotnom od kretanja
kazaljke na satu. Na manjem broju vozila, med- kazaljke na satu pokusajte s okretanjem u smeru
utim, mozda postoje navrtke s levim navojem. U kretanje kazaljke na satu.
tom slucaju, mogu se obeleziti slovom )L«. Uko- 12. Protresite sklop dobosa i glavCine da biste
liko na vasem vozilu postoje navrtke s levim olabavili spoljasnji leiaj. Voditi racuna da leiaj ne
navojem odvite navrtke u smeru kretanja kazaljke padne na tlo. Podmestite ruku da biste ga prihva-
na satu da biste ih skinuli. tili. Staviti spoljasnji lezaj, podlosku i navrtku za
8. Skinite sklop tocka i pneumatika. podesavanje na cistu krpu. Napomena: Ukoliko
9. Skinite zastitnu kapu. Koristiti velika klesta u niste vrsili pregled iii pOdmazivanje leiajeva u
kombinaciji s odvijacem. Uhvatiti zastitnu kapu roku koji se preporucuje u prirucniku (korisnika
klestima i odvojite je odvijacem. vozila) videti odeljak "Podmazivanje leZajeva na
10. Skinite rascepku pomocu klesta. Napomena: tockovima« u poglavlju "Odriavanje kola«_
Sklop je pricvrscen s jednom iii dye navrtke. 13. Skinite sklop dobosa i glavcine. Voditi racuna
Ukoliko ima dye navrtke, spoljasnja iii kontra da se ne dozvoli pomeranje unutrasnjeg leiaja na
navrtka je krunasta navrtka koju osigurava ras- vretenu. Ukoliko se prilikom skidanja oseti ma
cepka; unutrasnja navrtka je navrtka za podesa- kakav otpor mozda ce bili potrebno da se pomog-
430 L
SISTEM ZA KOCENJE
nete "kasikom« za koenicu postavljajuCi je iza Za ovo ce biti od koristi skice koje ste napravili.
"kotura« za podeSavanje koenice. Kod novijih 23. Vratite dobos na svoje mesto; mozda cete
tip ova vozila opremljenih samopodesivim koeni- morati malo da ga okrenete unapred dok ga mon-
cam a bice potreban ~dugacak tanak odvijac da bi tirate.
se samopodesiva poluga odvojila od zaustavnog 24. Vratite lezaj toeka na svoje mesto; mozda
kotura. Upozorenje: Dok su sklop dobosa i glav- cete morati da protresete dobos kako bi lezaj
Cine skinuti sa vozilrr vodite raGuna da mast iIi pravilno nalegao.
prijavstina ne dodu u dodir s povrsinom doboiia iii 25. Vratitepodlosku i navrtku za podesavanje na
koCionih obloga. Prljav.frina iii mast bi mogli da svoje mesto.
izazovu proklizavanje kacnice i gubitak koCionog 26. U ovoj fazi potrebno je izvrsiti podesavanje
dejstva. leiaja toeka. Napomena: Treba da se uvek pridr-
14. Sa maskom za lice iIi respiratorom uklonite zavate uputstva proizvooaca. TJkoliko nemate
zaostalu prasinu na sklopu koenice i iz unutras- ovakvo uputstyO treba se pridrzavati sledeCih
njosti dobosa pomocu eetke iIi usisivaea. Upozo- osnovnih principa podeSavanja lezaja.
renje: Izbegavajte udisanje ove praiiine! Ona A. Pomocu merila izmerite OtvOT glaveine za spo-
sadrii azbest. ljasnji leiaj. Ukoliko je OtVOT veliCine 45 mm iIi
15. Pregledati frikcionu povrsinu unutrasnjosti veCi, pritegnite navrtku za podesavanje pomocu
koeionog dobosa da nema tragova zaseka iIi vid- moment-kljuea na 23 Nm okrecuCi pritom toeak
ljivih naprslina. Proveriti da Ii je povrsina glatka. rukom. Ukoliko je otvor ispod 45 mm pritegnite
Ukoliko je povrsina PQhabana treba je ponovo navrtku za podesavanjem pomocu moment-kljuea
obraditi u masinskoj radionici. na 10 Nm okrecuCi pritom toeak rukom.
16. Postavite stezae na krajeve koCionih cilin- B. Posto se nayrtka za podeSavanje pritegne na
dara. Ovo ce spreciti sirenje delova cilindra kada potreban momenat, odvijte navrtku za 1/6 do 1/4
su skinute povratne opruge sa papuea. obrtaja kako bi mogla da se montira rascepka u
17. Skinite dye povratne opruge sa koeionih odgovarajuCi otvOT na navrtki i vretenu. U slui'aju
papuea koristeci montazno-demontazni alat za da postoji kontranavrtka, odvijte je i centrirajte
opruge. Napomena: Napraviti prostu skicu kaee- tako da se otvor za rascepku poklopi s otvorom na
nja opruga kako biste olaksali montazu novih vretenu.
opruga. Obratite paznju na razlieite preen ike spi- Napomena: Ukoliko je prilikom skidanja
~
'~ rale opruga. dobosa doslo doporemecaja mehanizma za pode-
if
18. Pomocu klesta skinite opruzne drzaee papuea savanje dobos-koenice biee potrebno pOdesavanje
,"
1.1
utiskivanjem i okretanjem za eetvrtinu obrt" bilo koenice. Ovo je obuhvaceno odeljkom "PodeSa-
u smeru kretanja kazaljke na satu bilo u smeru vanje dobos-koenice« u ovom poglavlju.
suprotnom od smera kretanja kazaljke na satu. 27. Stavite novu rascepku kroz navrtku iIi kon-
Napomena: Ukoliko je vase vozilo opremljeno tranavrtku za podesavanje i vreteno. Savijte kra-
mehanizmom za samopodesavanje koenica jeve rascepke oko navrtke pomocu kleSta tako do
morate obaviti jos jednu operaciju pre nego sto se se ne vadi.
kotione papuee mogu skinuti: pomocu klesta ski- 28. Vratite na svoje mesto zastitnu kapu i monti-
nite kabl, zateznu oprugu i polugu za samopode- rajte sklap toeka i pneumatika, obrnutim redosle-
savanje. dom operacija iz taeaka 7 da 9. Napomena: Neka
19. Napravite prostu skicu mehanizma za pode- vozila su opremljena opruznim amortizerom koji
savanje zaustavnog toeka obracajuCi paznju na se nalazi u zastitnoj kapi. Prove rite da krajevi
polozaj zaustavnog toeka u odnosu na levu iii rascepke ne dodiruju ovaj amortizer.
desnu papueu koenice. On treba da bude blizi 29. Postupite po uputstvima iz taeaka 7 do 28 u
jednoj od papuea. Skinite obe kotione papuee slucaju zamene dobos-koenice na drugom pred-
kao sklop. njem toeku.
20. Pomerajte papuee jednu prema drugoj. Ovim 30. Posle pregleda koenica spustite vozilo na tlo
ce se osloboditi opruga i navrtka za podesayanje obrnutim redosledom operacija iz taeaka 1 do 6.
zaustavnog toeka.
21. Malo;}, koliCinom masti za podmazivanje
podmaZite jezicke na podloznoj ploti koenice. Zamena obloga zadnjih dohos-kocnica .
Obicno ima sest takvih jezicaka.
22. Montirajte nove kocione papuee i obloge obr- Za zamenu obloga zadnjih dobos-koenica postu-
nutim redosledom operacija iz taeaka 16 do 21. pite prema sledecem postupku:
431
.~---~
I
SISTEM ZA KOCENJE \
~~~~~~~------------------------------------------i
!
.-I ..--------------------
SISTEM ZA KOCENJE ]
I.•
1_ _ ---0
Kod veCine sistema sa dobos-kocnicama obez- l.Postavite podmetace za blokiranje tockava iza
. beden je pristup navrtki za podesavanje zaustav- zadnjih tockova. Napomena: Rucna kocnica ne
nog tocka kroz otvor - pristup za podesavanje - sme da bude aktivirana.
na podloznoj ploCi kocnice. Kod ovih sistema nije 2. Rucnom dizalicom podic; prednji dec vozila i
neophodno skidanje tocka da bi se izvrsilo pode- postavite par sigurnosnih postolja ispod okvira
savanje. Kod drugih sistema obezbeden je otvor sasije.
za pristup navrtki za podesavanje zaustavnog 3. Rucnom dizalicom podic; zadnji dec vozila i
tocka - pristup za podesavanje - na samom postavite sigurnosna postolja ispod okvira sasije.
dobosu. Kod ovih sistema da bi se izvrSilo podesa- Uklonite podmetace za podupiranje tockova.
vanje potrebno je skidanje tockova. 4. Pronadite otvor za podeSavanje kocnice koji se
Ukoliko na vascm vozilu dejstvo kocnice nije nalazi na podloinoj ploCi kocnice sa unutrasnje
onakvo kako bi trebalo da bude, pedal a kocnice strane prednjeg tocka.
dejstvuje u nizem polozaju iii se cuje skripanje 5. Skinite zastitni poklopac sa otvora za podesa-
prilikom zaustavljanja i aktiviranja kocnica, prvo vanje pomocu odvij aca.
bi trebalo da izvrsite podesavanje kocnica. To bi 6. Pomocu "kasike« kocnice okreCite navrtku za
moglo da resi problem. podesavanje zaustavnog tocka pomeranjem slo-
bodnog kraja »kasike« kocnice - onog koji driite
- na dole.
Podesavanje bez skidanja tockova 7. Ponovite ovaj postupak nekoliko puta okre-
cuCi pritom tocak unapred dok ne osetite jak
Evo kako ce se izvrsiti podesavanje kocnica kod otpor pri okretanju tocka.
sistema gde ne moraju da se skidaju tockovi. 8. Ubacite tanak odvijac u otvor za podesavanje
434
SISTEM ZA KOCENJE
r
dok ne osetite otpor zbog dejstva opruge. Kada 6. Pomocu ruene dizaIice poditi zadnji dec vozila
osetite dejstvo opruge to je znak da ste odvojiii sve dok se toekovi ne odvoje od tla.
samopodesavajucu polugu od navrtke za podesa- 7. Postavite sigurnosna postoIja ispod sasije da
vanje zaustavnog toeka. Sada se zaustavni tocak biste podruprli vozilo.
moze okretati U SllProtnom smeru. 8. Skinite navrtke s prednjeg tocka ostavljajuCi ih
9. Pomocu »kasike« koenice okreCite navrtku za u "radkapnu« radi cuvanja. VeCina navrtki moie
podesavanje zaustavnog tocka u suprotnom se odviti okretanjem u smeru suprotnom od
smeru, pomeranjem siobodnog kraja "kasike« - smera kretanja kazaljke na satu. Na manjem
onog koji drzite - na gore. broju vozila; medutim, mozda postoje navrtke s
10. Ponovite ovu operaciju jos tri puta. levim navojem.
11. Skinite alat i okrenite toeak unapred da bi se 9. Skinite sklop tocka i pneumatika.
utvrdilo da Ii ima ikakvog olpora. Ukoliko je 10. Okrecite dobos dok otvor za podesavanje ne
otpor jos uvek prisutan ponovite operacije iz dOGe s donje strane. Skinite zastitni pokiopac sa
taeaka 9 i 11 sve dok se olpor ne otkloni. otvor3.
12. Vratite zastirni poklopac na otvor za podesa-
11. Ubacite »kasiku« kocnice u otvor za podesa-
vanje na podloznoj ploCi koenice.
vanje da biste okrenuli navrtku za podesavanje
13 .. Ponovite operacije iz taeaka 4 do 12 kod
zaustavnog locka.
ostalih dobos-koenica.
14. Spustite vozilo na tIo obrnutim redosledom 12. Pogurajte slobodan kraj "kasike« kocnice na
operacija iz tacaka 1 do 3. gore kako bisle rasirili papuce. Ponoyite ovaj
15. Ukljucite motor. po stupak istovremeno okrecuCi dobos unapred
16. U bezbednom podrueju vozite unapred i evr- sve dok se ne oseti jak otpor pri okretanju.
sto pritisnite kocnicu. 13. Na jednom kraju krute iice klestima napraviti
17. Vozite kratku deonicu unazad i cvrsto pritis· kuku (slicnu kuki na vdalici za odelo).
nite kocnicu. 14. Ubacite savijeni kraj zice kroz otvor za pode-
18. Ponoviti operacije iz tacaka 16 i 17 deset pula savanje, na gore. ZakaCite kuku 0 polugu za
da biste se uverili da je podesavanje praviino podesavanje i blago je povucite da bi se poluga
izvrseno i da su poluge za samopodesavanje odvojila od navrtke za podesayanje zaustavnog
ostvarile odgovarajuCi zazor izmedu papuee i tocka.
dobosa koenice. 15. Postavite »kasiku« kocnice na navrtku za
19. Ispitajte ponasanje voziia u uslovima drum- podesavanje zaustavnog tocka, pa istovremeno
ske voznje. odvajajuCi polugu za podesavanje pritisnite
"kasiku« kocnice na dole, kako biste okrenuli
navrtku.
Podesavanje sa skinutim tockovima 16. Ponovite operaciju iz tacke 15 jos tri puta.
17. Skinite alat.
Kod nekih lipova vozila pristup navrtki za pode- 18. Okrecite dobos da bi videli da Ii je prisutan
savanje zaustavnog tocka obezbeden je kroz otpor pri okretanju. Ukoliko je otpor jos prisutan
dobos. U ovom slucaju moracete da skinete tocak ponoviti operacije iz tacaka 15 i 18 sve dok se
da biste izvrsili podesavanje koenica. Primenite otpor ne eliminise.
sledeCi postupak. 19 .. Vratiti zastitni poklopac na olv~r za podesa-
1. Postavite podmetaee zapodupiranje toekova van]e.
iza zadnjih toekova. Napomena: Ruena koenica 20. Ponovo montirajte tocak.
ne sme da bude aktivirana. 21. Vratile navrtke na svoje mesto ali ih priteg-
2. Skinite poklopce (»radkapne«) sa svih toekova nite sarno [ueno.
pomocu yelikog odvijaea ili kraja drske ruene 22. Ponovite operacije iz tacaka 8 do 21 na osta-
dizalice. lim dobos·kocnicama.
): 3. Pomocu nasadnog kljuea odgovarajuce veli-
Cine odviti navrtke na svakom toeku za otprilike
23. Spustiti voziio na tlo, obrnutim redosledom
operacija iz taeaka 4 do 7.
jedan obrt. 24. Prilegnuti navrtke na svim tockovima.
4. Pomocu rucne dizalice podiCi prednji deo 25. Vratite poklopce tockoya na svoje mesto.
vozila sve dok se tockovi ne odvoje do tla. ' 26. UkljuCite motor.
5. Posta viti sigurnosna postolja ispod sasije kako 27. U bezbednom podrucju voziti unapred, na
biste cvrsto poduprli vozilo. kralkom potezu, pa cvrsto pritisnite koenicu.
J 435
L
J .... •
SISTEM ZA KOCENJE
D~ .bi ~e izvrsilo
podesavanje kocnica na sistemima kod kojih je ;Olrcbno
sklOanJ~ lotkov~: Ubaciti iitanu kuku (1) kroz otvor za poddavanje (2)
kako bl se odvo)lla poluga Zli samopouduvanje (3). Pomocu lankog
odvijaea (4) okreCite navrtku zn podcsavanjc zaustavnog locka (5) da bi Servisiranje
se promenio palotaj obloge (6).
glavnog kocionog
cilindra
Alai i materijal
28. Vozite kratku dfOonicu unazad i tvrsto pritis-
nite kotnicu. • Odvijat
29. Ponovite operacije iz tataka 27 i 28 deset put a • Nasadni kljut
da ?iste .se uverili da je podesavanje pravilno • Cevasti kljut
lzvrseno 1 da su poluge za podesavanje ostvarile • Kljuc za navrtke
odgovarajuCi zazar izmedu papute i dobosa kot- • KoCiona teenost
mce. • Glavni koeioni cilindar
30. Ispitati ponasanje vozila u uslovima drumske • Krpa
voznje.
436
. - - -----~
. SISTEM ZA KOCENJE
I
lavni koCioni cilindar u sistemu koenica na 3. Proverite nivo koCione teeDosti. Trebalo bi da
I Gvasem vozilu predstavlja glavni rezervoar
koCione teenosti. Kada vozae pritisne na pedalu
bude do 5 mm od vrha. Ukoliko je nivo nizak
treba dopuniti rezervoar.
kocnice ovo pomeranje se prenosi preko polui- 4. Vratiti poklopac na svoje mesta.
nog mehanizma na klip glavnog cilindra, koji 5. Spustite poklopac motora.
potiskuje koCionu teenost. Kako su koCioni 6. Pritisnite pedaiu koenice nekoiiko puta i u
vodovi i kocioni cilindri (na toekovima) ispunjeni toku 30 sekundi drzite neprestano nogu na pedali.
kocionom tecnostu sa pomeranjem klipa glavnog Ukoliko u tom periodu pedala polako popusti
cilindra vrsi se prenos hidrostatickog pritiska kroz pod pritiskom noge to je znak istrosenih iIi
sistem za kocenje. nefunkcionalnih delova u gIavnorn cilindru sto
Glavni cilindar moze da ima jedan iIi dva dela zahteva zamenu glavnog razvodnog cilindra.
kao i jedan iIi dva rezervoara za koeionu teenost. Ukoliko pedala pod pritiskom noge ne popusti
Kod sistema za kocenjc hidraulicnog tip a sa glavni cilindar pravilno funkcionise. Napomena:
jednodelnim cilindrom postoji opasnost da prekid Ukollko je vase vozilo opremljeno servo-kocni-
nekog kocionog cevovoda iii curenje koCionog cam a pritisnite i otpustite pedalu koenice pet puta
cilindra mogu da izazovu nagli i potpuni gubitak kako biste ispustili vakuum iz sistema servo-koe-
svojstva koeenja. Da bi se ovo spreeilo razvijen je nice pre nego sto pristupite operaciji iz taeke 6.
dvodelni razvodni citindar i sada se on nalazi u
uobicajenoj primeni. Kod ovog dvodelnog cilin-
dra, obezbeden je odvojen sistem za prednje i Zamena glavnog kocionog cilindra
zadnje kocnice tako da ostaje izvesna koeiona sila
bez obzira na prekid nekog od koCionih cevo- Za zamenu glavnog koCionog cilindra primenite
voda. Potpuni gubitak svojstva koeenja bi se sledeCi postupak.
dogodio u slucaju da hidraulieni sistem prednjih i 1. Aktivirajte ruenu koenicu i podignite poklopac
zadnjih toekova otkaie istovremeno, a ovakva matora.
mogucnost je veoma malo verovatna. 2. Utvrdite mesto glavnog cilindra i olabavite tri
Kod vozila s pogonom na prednje toekove vijka (s oblom giavom) kojim je prievrscen za
glavni cilindar podeljen je dijagonalno. Jedna pregradni zid izmedu motora i kabine, za oko
komora obezbeduje pritisak levom prednjem i jedan obrt, pomotu nasadnog kljuea. Napomena:
desnom zadnjem tocku dok druga desnom pred- Kod servo sistema, glavni cilindar povezan je za
njem i levom zadnjem toeku. Razlog je taj sto su vaku!Jm uredaj sa tri vijka (s oblom glavom).
prednje kocnice kod vozila s pogonom na prednje Ukoliko je to slueaj, olabavite vijake i preCi
tockove daleko opterecenije nego kod vozila s odmah na operaciju iz taeke 5.
pogonom na zadnje toekove. UkoIiko bi doslo do 3. Pogledajte ispod instrument-table'i pronadite
pada pritiska na oba prednja tocka istovremeno poluzni mehanizam na pedali kocnice kojim je
(sto bi bio slucaj da je sistem podeljen poduino, a klipnjaea glavnog cilindra povezana s pedalom
kod prednjeg doslo do curenja) samo zadnje koe- koenice. Poluzni mehanizam fiksiran je za pedalu
nice mozda ne bi bile u stanju da bezbedno zau- vijkom ispod obrtne taeke poluznog mehanizma.
stave vozilo. 4. Odvijte vijak cevastim kljueem.
Glavni cilindri, proizvedeni od gvozdenog liva, 5. Po motu kljuea za navrtke odvojite koCione
imaju na sebi konzole i otvore za montazu. Kod cevovode od glavnog cilindra. Napomena: Cilin-
sistema servo-kocnica glavni cilindar montiran je dri s dye komore imace dva cevovoda koie treba
na vakuu!ll ureclaju koji je montiran na pregrad- odvojiti. -
nom zidu izmedu motora i kabine. 6. Kada su cevovodi odvojeni, skinite vijke koji
dde glavni cilindar pomocu nasadnog kljuea.
7. Uhvatite rukom glavni cilindar i pazljivo ga
Provera glavnog kocionog cilindra povucite unapred odvajajuCi ga od pregradnog
zida. Napomena: Vodite racuna da se slueajno ne
Za proveru glavnog koCionog cilindra primenite savije odvojeni koCioni cevovod.
sledeci postupak. 8. Postavite pailjivo novi glavni cilindar na svoje
1. Aktivirajte ruenu koenicu i pod ignite poklopac mesto obrnutim redosledom operacija iz taeke 7.
motora. 9. Uvrnite tri vijka rukom tek toliko da dde
2. Utvrdite mesto gde se nalazi rezervoar glavnog glavni cilindar na svom mestu.
cilindra i skinite njegov poklopac. 10. Pritegnite, ali ne suvise, koCioni cevovod
437
SISTEM ZA KOCENJE
438
SISTEM ZA KOCENJE
SISTEM ZA KOCENJE
i'.
0"'\-_.....
(
Da bi se ispuslio vazduh iz koCionih cevovoda poslaviti okaSli
k1juc: (1) na odusni vijak (2) iza gJavnog cilindra (3) i povezati
creVQ Zil ispustanje vazduha (4), stavljajuCi drugi kraj creva u
posudu ddimicno ispunjenu koCionom tecnoSCu.
10. Otvorite odusni vijak. Tecnosi ce is!eCi u 12. Ponovite operacije iz tacaka 7 do 10 kod
posudu, a pedal a ce popustiti do dna hoda. Recite svakog odusnog. vijka. Napomena: Po stupak
pomocniku da i dalje drzi pritisnutu pedalu dok treba zapoceti s tockom koji je najdalji od glavnog
priteiete vijak a onda neka pusti pedalu kocnice. cilindra a zavrsiti s tockom najblizem glavnom
I·
11. Otvorite poklopac rezervoara glavnog cilin- razvodnom cilindru. Kod veCine vozila pravilan
dra i nalijte koCionu tecnost, prema uputstvima iz redosled operacije biee: desni zadnji toeak, levi
I
:L""
odeljka »Servisiranje glavnog cilindra« u ovom zadnji tocak, desni prednji toeak i levi prednji
poglavlju. Vratite poklopac na ·mesto ali ga ne toeak.
0
5O<.~ k""5 .b'" PO"ObOO~"! ;0""". _~~~'5" P""'OM*O P''''~'" PO~:
SISTEM ZA KOCENJE
kocnice proveriti glavni cilindar, Treba uvek da O(vorili odu~[]i vij;J.k (1) okastim kljuccm pritoffi dricCi pritisnutu
kocnicu. Kociona tecnost iSlice kroz crevo za ispustanjc (2) u
bude naliven sa tei'noscu. Ukoliko se gIavni cilin- po:mdu (3),
dar isprazni u toku ispuStanja vazduha to ee pred-
stavljati dodatni rad posto eete morati da ispustite
vazduh i iz samog glavnog cilindra, kako je to
objaSnjeno u odeljku "Servisiranje glavnog raz-
vodnog cilindra« u ovom poglavlju. 15. Ispitati ponasanje kola u uslovima drumske
13. Po zavrsetku postupka ispustanja vazduha voznje. Dejstvo pedale kocnice ne bi trebalo da
po novo napunite glavni cilindar kocionom tec- bude »meko«. Ukoliko pedala moze da se pritisne
noscu. Pritegnute poklopac. do dna mazda ce biti potrebno podeSavanje koc-
14. Spustite vozilo na tIo obrnutim redosledom nice. Videti odeljak "Poddavanje dobos-koc-
operacija iz tacaka 3 i 4. nica« U ovom poglavlju.
442
.~.
SISTEM ZA KOCENJE
I
.~
SISTEM ZAKOCENJE
II'!
I
i..
II
444
SISTEM ZA KOCENJE
I
pritegnuta da ruena koenica koCi u nIzem polo-
zaju. Navrtke za podesavanje obieno su postav-
Alat i materijal Ijene na mestu gde su veoma izlozene dejstvu rde i
prljavstine pa se savetuje koriscenje nekog pene-
• PodmetaCi za toekove trirajuceg ulja -pre nego 8tO se pokusa bilo kakva
• Rucna dizalica i sigurnosna pos!olja intervencija na sistemu za kocenje.
• Pokretna leialjka 6. Pritegnite navrtke za podesavanje okretanjem
• Otvoreni kljueevi u smeru kretanja kazaljke na satu sve dok se ne
• Penetrirajuee ulje oseti slab otpor kod okretanja zadnjih toekova
rukom. Zatim olabavite navrtke dok se raj otpor
ne izgubi . .
Postavite sigurnosna postolja ispod zadnje oso- 7. Pritegnite navrtke za podesavanje jednu 0
vine kako bi se kola evrsto poduprla. drugu pomoeu dva kljuea tako da uiad De mogu
4. Pratite smer celicnih uiadi ad zadnjih tockova da se olabave.
do mesta gde se susreeu, negde na sredini vozila s 8. Proverite da na zadnjim tockovima nema apso-
donje strane. Pomoeu pokretne lezaljke podvu- lutno nikakvog otpora pri okretanju. Svaki otpor
cite se pod vozilo. na tockovima maze da dove de do preranog haba-
5. Na mestu spajanja uiadi postoji neka vrsta nja papuea i stvara se nepotrebno opterecenje
uredaja za podesavanje. Najcesce se ovde radi 0 motora.
dugaekom vijku sa dve kantra navrtke. Posta 9. Spustite vozilo na tlo obrnutim redosledom
pritegnete navrtke sa kljucem uzad ce biti taka operacija iz taeaka 2 i 3.
® ®
445
....._----------« <_.'-
SISTEM ZA KOCENJE .
l
Prekidac Alat i materijal
za stop •
•
Ispitna lampica
Odvijac
svetla •
•
Prekidac za stop svetla
Kljuc
446
SISTEM ZA KOCENJE
)
(
\,
Sklop pedaJc kocnice. (1) pedala, (2) elektro provodnici kocnice. (3)
kOlltakti, (4) prekidac, (5) podloska, (6) caura, (7) klipnjaca glavllog
cilindra, i (8) osigurac.
447
I
SISTEM ZA KOCENJE
7. Kljucem okrenite prekidac u smeru suprotnom 9. Po novo povezati kontakte na novi prekidac
od smera kretanja kazaljke na satu da biste ga obrnutim redosledom operacija iz tacke 6.
skinuli. 10. Neka neko stoji iza vozila da bi yam rekao da
Ii se svetla pale kada pritisnete pedalu kocnice.
8. Montirajte nov prekidac obrnutim redosledom Stop svetla bi sada trebalo da rade.
operacija iz tacke 7. 11. Zatvorite poklopac motora.
, "
,
j
1
i
Ii
I
,
448
PNEUMATICI I "V
TOCKOVI
neumatici utiCll na sigurnost, karakteristike Anatomija pneumatika
P rukovanja, performanse, udobnost i troskove
yoznje vaseg vozila vise nego ijedna druga kom-
Pre razmatranja izbora, odrzavanja i popravke
pneumatika trebalo bi da upoznate del ave pne-
ponenta. Posta su deo vozila koji je u komaktu s umatika.
drumom pneumatici zasluzuju mnago vise od KORD. Kord se sastoji od slojeva gumom
neredovne iIi povremene paznje. Zavisno ad ilT'pregnirane tkanine ili kordova, koji su pove-
naeina voznje i tezine vaziIa, pneumatici, uz pra- zani u cvrstu celinu.
vilnu negu, trebalo bi da traju bar 50.000 kilome- RUB. Rub je dec pneumatika koji po maze da
tara. pneumatik bude u kontaktu sa naplatkom tacka i
I;,
Sklap pncumatika i tatka. (1) poklopac tocka (»radkapna«), (2) navrtka,
(3) venti!, (4) tocak, (5) rub pneumatika, (6) bo~ni zid pneumatika, (7)
protektor pneumatika. i (8) sklap koCionog dobosa.
449
J
PNEUMATICII TOCKOVI
obezbeauje zaptivanje vazduba kod tjubles pne- vidljivi kada se protektor istrosi na sarno 1,5 mm
umatika (bez unutrasnje gume). Rub je izraoen debJjine »sare«. Kada se dostigne ova debJjina
od jake trake celicne lice uvucene po unutras- indikatori proizvode tupi zvuk koji podseea
njem obimu slojevite strukturc pneumatiku. vozaca da je pneumatik spreman za zamenu.
PROTEKTOR. Protektor iIi kruna predstavlja
dec pneumatika kojI dolazi u kontakt s povrsinom
druma. On predstavlja sistem »sara« i rebara koji Vrste pneumatika
obezbeauju trakciju. Debljina protektora varira
zavi~no od kvaliteta pneumatika. PriJikom kupovine pneumatika dobra procena
"SARE<,- Na nekim pneumaticima u rebra pro- moze vam ustedeti novae) a i zivot. Pneumatik
tektora izliveni su »sare«. Ove »sare« se otvaraju koji nije u stanju da prihvati dodatno opterecenje
kad pneumatik nalegne na drum i ostvaruju u slucaju nuzde moie da otkaze upravo onda kada
dodatno prianjanje pneumatika za kolovoznu yam je neophodna dodatna bezbednost. Pneuma-
povrsi~u. narocito kada je povrSina vlaina. tik koji ne moze da izdrzi udar 0 ivicnjak iii 0 rupu
BOCNI ZIDOVI. Ovde se radi 0 bokovima na drumu daje vam sarno prividni osecaj sigurno-
tela pneumatika. Izradeni su od tanjeg materijala sti. Stoga treba ulagati u pneumatike koji su bar
nego protektor kako bi pruiili veeu fleksibilnost onoliko dobri kao originalni iIi bolji ukoliko sma-
pneumatiku. trate da ce yam biti potrebni.
INDIKATORI HABANJA. Pneumatici danas U osnovi postoje tri vrste pneumatika. po kon-
u sebi sadrie horizontalne sipke, trake iJi indika- strukciji: bias, bias s pojasom i radijalna s po-
tore habanja ugraoene u protektor koji postaju Jasom.
CD
450 1
,
~'Ii I
"Jj..
PNEUMATICI I TOCKOVI
,BIAS' PNEUMA TIK. Do kraja sezdesetih . ,bias' pneumatikom ali takode ukljucuje dva iIi
. godina ,bias' pneumatici su predstavljali standard vise siroka pojasa tkanine izmedu protektora i
kod veCine kola proizvedenih u SAD. Imali su ,bias' slojeva., Ovi pojasevi, uglavnom izradeni ad
dvo-, tro- iIi viseslojne gumom impregnirane sin- poliestera, fiberglas a iIi fino pletene celicne zice,
teticke kordove (rajon, najlon, poliester iU drugi nisu povezani sa protektorima pneumatika kao
materijal) koji prelaze iz jednog ruba u drugi pod ,bias' slojevi. Oni daju pneumatiku stabilnost
uglom iIi ,bias'-om, od 35' iIi 40'. Ovi slojevi smanjenjem kretanja protektora iIi »stezanjern«
menjaju smer u svakom sloju kako bi obezbedili kako se pneurnatik kotrlja, a protektor ostaje u
jaCinu bocnog zida pneumatika. Prednosti ,bias' boljem kontaktu s povrsinorn druma. ,Bias' pne-
pneumatika leiale su u niskoj ceni, dobrom veku umatici s pojasom predstavljaju standardne pne-
trajanja i pouzdanosti. urnatike za zamenu kod veCine vozila posto nude
,BIAS' PNEUMATIC! S POJASOM. Kon- duzi vek trajanja, izvanrednu trakciju i atpornost
strukcija ,bias' pneumatika s pojasom sliena je s na busenje pneurnatika.
451
I
t
i
I
j
iu :n
dimenzija mnogih radijalnih pneumatika nalazi se traje 40% duie od onog sa oznakom 100, u pro-
prefiks "p" sto pokazuje da se radi 0 pneumatiku seku. Vrednost trakcijc izrazava se slovima A, B
za putnicka vozila. Iz prilozene tabele moze se iIi C s tim sto A oznaeava najbolju a C najlosiju
videti uporedni pregled popularnih dimenzija sposobnost pneumatika za zaustavljanje na vlai-
pneumatika prema tri metoda merenja. noj povrsini. Vrednost tempeJ;aturne atpornosti
Pored toga sto za mnoge proizvodace pneuma- takode se izrazava slovima A, B iIi C. Pneumatik
tika boeni zid predstavlja »reklamnu tablu« on oznaeen sa A imace bolje hladenje pri brzoj voznji
sadrii i prilicno korisnih informacija. Ove infor- na autoputu od pneumatika oznaeenih sa B iIi C,
macije ukljueuju vrednost maksimalnog opterece- sto znaei da postoji manja verovatnoca da ce
nja, maksimalnog pritiska pumpanja, vrstu kon- pneumatik A puei iIi pretrpeti odvajanje protek-
strukcije (kao tjubles, radijalna) i vrstu materijala tora zbog zagrevanja.
koriscenih u protektoru i bocnom zidu i broj Zamenu pneumatika vrsiti uvek sa pneumati-
slojeva svakog od sadrhnog materijala. cima istih dimenzija kao prethodnim i nikad ne
Svi pneumatici moraju da nose i jednoobraznu mesati radijalne s ,bias', posto radijalni pneuma-
klasifikaciju kvaliteta prema stepenu habanja pro- tici imaju razlicite karakteristike rukovanja, trak-
tektora, trakciji po vlaznom vremenu, i otporna- dje i temperaturnog otpora. Ukoliko kupujete
sti na temperaturu. Step en habanja protektora pneumatike veeih dimenzija proverite da jos uvek
izrazava se brojevima deljivim sa 10, s tim sto je ostavljaju dovoljno zazora pri okretanju, zaustav-
srednja vrednost 100. Pneumatik sa oznakom ste- Ijanju i pri punom opterecenju vozila (s putnicima
pena habanja protektora od 140 trebalo bi da i prtljagom).
453
_._--_._-
PNEUMATICI I TOCKOVI
protektora po sredini.
454
- PNEUMATIC) I TOCKOVI
4. Prislonite kraj meraea pritiska.na venti I pne- Prenapumpani pneumatik pokazivaee najvece
umatika. Pritisnite merae kako biste oeitali pri- habanje po sredini »sare« pneumatika (protek-
tisak. tora). Pneumatik se naduvava po sredini gde je
5. OCitati vrednost pritiska u pneumatiku na me- najveca koncentracija tezine.
racll.
6. Ukoiiko je pritisak odgovarajuci ponovo sta-
viti kapicu ventila pneumatika. Centriranost tockova
7. Ukoliko je pritisak u pneumatiku previsok pri-
tisnite iglu u sredini ventila kako biste ispustili Kada su tockovi rescentrirani pneumatici »vuku«.
vazduh. Meraeem ponovo izmeriti pritisak. Ope- U stvari, vi pokusavate da usmerite kola u jed-
raciju ponavljati sve dok se postigne odgovarajuc nom pravcu dok ga pneumatici vuku u drugom.
pritisak u pneumatiku. Tako u nastojanju da odrzite pravac vi gulite
8. Ukoliko je pneumatik nedovoljno napumpan gumu s protcktora.
na venti I pneumatika staviti kraj creva pumpe zn Ovo guljenje obiono se pokazuje kao odseceno
komprimovani vazduh. Ukoliko je dim a creva za iIi obrijano polje na protektoru. U krajnjoj liniji
dovod vazduha opremljena polugom pritisnite je
da biste obezbedili dovod vazduha u pneumatik.
kod creva bez poluge dovod vazduha obezbeduje
se pritiskom kraja dime na ventilu pneumatika.
Ukoliko je crevo za dovod vazduha snabdeveno
indikatorom koji pokazuje pritisak u pneumatiku
koristiti ga sarno kao opsti vodic. Proveriti priti-
sak sopstvenim meracem.
Napomena: Ukoliko je vozilo pod punim opte-
recenjem iii vuku prikolicu pneumatike treba
napumpati sa oko 0.2 bara iznad normale.
9. Kada se postigne propisan pritisak u pneuma-
tiku ponovo staviti kapicu na venti!.
10. Ponoviti operacije pod taekama 1 do 9 kod
svakog pneumatika.
J 455
I TOCKOVI
ovakvi pneumatici pocece da truckaju zbog ubrzo biste, ako ne odmah, poceli da oseoate
neujednacene povrsine protektora. Iskusan struc- vibriranje koje izazivaju bas takve tde tacke priii-
njak moze vam reCi da Ii postoji problem centrira- kom obrlanja pri velikim brzinama. Takav tocak
nja ukoliko pregleda protektore vasih pneuma- ne bi imao staticku iIi centrifugalnu ravnoteiu.
tika. Da bi se ovo ispravilo tockovi i pneumatici se
Pazljivo proveravajte nacin habanja pratek- balansiraju kao jedna' celina iIi sklop. Ova se
tora. Na prvi znak neravnine na protektoru pro- postize dodavanjem olovnih tegova nasuprot. To
verite napumpanost i centriranost tockova. ipak nije tako jednostavno kao sto zvuc;, posto se
tegovi dodaju na razliCitim mestima radi opti-
maIne izbalansiranosti.
Balansiranje tockova Ukoliko postoji razlika izmedu teZine unutras-
nje i spoljasnje strane pneumatika tocak ce da
Krajnje je malo verovatno da pneumatik side sa »sevrda« iii klima pri okretanju. Tocku nedostaje
proizvodne linije u savrseno izbalansiranom sta- dinamicka ravnotda. Staticka i dinamicka
nju. Guma u slojevima nije tako glatka. Ima. neuravnoteienost resavaju se dodavanjem malih
mesta gde se slajevi suceljavaju i stvaraju mesto olovnih tegova na naplatak tocka nasuprot
koje je nesto teie. neuravnotezenim mestima.
Ako biste montirali no vi pneumatik na nap la- J edan od metoda balansiranja koristi masinu s
tak tocka i odvezli se a da niste izbalansirali tocak »mehuricem«. Sklop tocka i pneumatika postavlja
(=-
IF
('
456
PNEUMATICI I TOCKOVI
I
I
458
-----------
PNEUMATICI I TOCKOVI
: 'i'
6
CFri·':.
(j0(1l1®(JJ
ravnomernije.
~ __
Ova ___
sc ounosi na_
ilustr~ciji
radijalnc
! ili iiu5lr4lciji 2.
Rotacijom pneuffi:ltika u rnznc poloiajt' na lIoziiu hahanjc postaje
L -_ _ __ _ _ _ _i _ _pncuffi<.Hikc.
bi<l5 _ _ _ _ _ __
J\ Prilikom zamene locka i pncumalika pritegnuti navrtk~
redoskdom prikazanom na shc! kaka bi navrtkc podjednako
»nasclc«. Pritezati navrtke u fazama, unakrsno.
lpamtite: uvek pomerite vozilo podalje od 8. Pomocu kijuca oiabavite vijake na tocku za
ruma i sto je moguce dalje od saobracaja. Uko- pun obrt okrecuCi ih u smeru suprotnom od smera
ko to ne uCiilite dovodite u opasnost svoj ±ivot i kretanja kazaljke na satu. Napomena: Kod nekih
ivote drugih ukoliko dode do saobracajnog vozila vijaci moida imaju levi navoj. U tom siu-
ldesa. Ukoliko se nadete negde gde ne moiete caju, moida su obeleieni slovom »L,,- Ukoliko su
)rzo da pomerite automobil ;a be'Zbedno mesto, na vasem YQziJu vijaci s levim navojcm odvijate ih
~ao sto je magistralni autoput iIi most, bolje je u smeru kretanja kazaljke na satu kako biste ih
izloiiti se riziku osteeenja pneumatika nego iivot- olabavili.
nom riziku. Nastavite da vozite s puknutomJispu- 9. S vijacima olabavljenim za pun obrt dizalicom
stenom gumom dok ne nadete bezbedno mesto da podiCi kola dok se pneumatik ne odvoji od tla.
skrenete s druma. 10. Skinite vijake i skinite ostecen taeak.
Ukoliko imate problema s pneumatikom 11. Postavite rezervni tocak na njegovo mesto pa
rezervni toeak u vasim kolima postaje sastavni vratite i zavite vijake rukom. Pocinje se od gar-
dec popravke. Iz tog razloga periodicna provera njeg vijaka. Zatim se priteie suprotan vijak s
pritiska u rezervnom toeku predstavlja dobru donje strane. Nastaviti s pritezanjem suprotnih
praksu. Nikad ne znate kada ce Yam zatrebati. parava sve dok svi vijaci nisu evrsto pritegnuti,
Proucite vozacki prirucnik. On sadrii konkretne rukom. Okrenuti toeak i proveriti da Ii je dobra
informacije 0 mestu gde stoji, kako se sklapa i »seo({, a vijaci pravilno nalegli.
kako se pravilno koristi rucna dizalica, odnosno 12. Rucnom dizalicom spustite vozilo sve dok
kako se menja toeak na kolima. Medutim, moiete pneug-tatik ne dodirne \lo.
da se pridriavate ovih opstih uputstava za zamenu 13. Cvrsto pritegnuti vijake pomoeu kljuca.
puknutelispustene gume/pneumatika. 14. Spustite vozilo do kraja na tio i izvuCi dizalicu
ispod kola.
1. Odvezite automobil na ravnu povrsinu podalje 15. Vratite radkapnu i stitnik, ukoliko postoji, na
od taka saobracaja. svoje mesto.
2. Ukljueite pokazivace pravca (migavce) za slu- 16. Vratite ispumpani pneumatik, ruenu dizalicu,
caj nuide i iskljueite motor. znakeupozorenja i blokove za podupiranje toe-
3. Postavite znake upozorenja na drumu podalje kova u gepek.
iza yaseg automobila kao signal upozorenja pri- 17. Iskljucite migavce za slucaj nuide.
laznom saobracaju. Dobra snabdeveni vozae 18. Dajte sto pre ispumpanu (gumu) pneumatik
treba da ima sigurnosni komplet koji sadrii znake na popravku.
upozorenja iii lampice.
4. Postavite blokove za podupiranje tockova
ispod prednjeg i zadnjeg tocka suprotno po dija- Privremeni rezervni pneumatici
gonali od ispustenog pneumatika. Za to moiete
koristiti i kamenje nadeno u blizini ukoliko Mnoga kola su danas opremljena »privremenirn«
nemate blokove za podupiranje toekoya. kompaktnim rezervnim pneumaticima kOjima se
5. Otvorite gepek i izvuCi rezervni tocak i rucnu stedi prostor i tdina. Ovi pneumatici nisu predvi-
dizalicu i kljuc. Ovi delovi se obieno skidaju rue- denilkonstruisani za duiu upotrebu vee su sarno
nim odvijanjem leptiraste navrtke kojom je fiksi- namenjeni za upotrebu u nuidi kako bi yarn
ran rezervni tocak. Spustiti rezervni toeak na tlo. pomogli da stignete do najbliie radionice za
6. Prema uputstyima za rukovanje dizalicom, popravku. Neke na sebi imaju odstampano upo-
postavite rucnu dizalicu na ugao vozila sa strane zorenje koje Yam ukazuje da ih ne treba voziti
na kojoj se nalazi ispustena (gum a) pneumatik. brzinom vecom ad 80 km na sat niti na rastojanja
Dizalicom podignuti vozilo sarno onoliko koliko veea od 80 kilometara.
je potrebno da sedizalica zategne. Privremeni rezervni pneumatik je takode
7. Zaostrenim krajem drske dizalice skinuti »rad- mnogo manji ad pneumatika na vasim kolima sto
kapnu« s tocka na kame je puknuti pneumatik. znati da ce zahtevati drugaCiju voinju, rukovanje
Napomena: Ukoiiko intervenciju vrsite na zad- i kocenje ukoliko ga koristite.
njem tocku moida postoji stitnik koji se mora Ispumpani iii »sklopljeni« pneumatici drie se u
skinuti pre nego sto se moze skinuti toeak. S ispumpanom stanju. Pneumatik se ne napumpava
unutrasnje strane stitnika nalazi se sipka za bloki- .sve dok se ne montira na kola. Dok je pneurnatik
ranje. Podici sipku uvis, rukom, kako biste skinuli jos uvek podignut od zemlje boca s Freonom iIi
stitnik. ugljen. dioksidom pod pritiskom povezuje se sa
I ,
460
!
PNEUMATICI I TOCKOVI
specijalnim ventilom na rezervnom pneumatiku veravate pritisak u ovoj vrsti rezervnih pneuma-
time se pneumatik napumpava do tacnog priti- tika da biste utvrdili da Ii je propisno napumpan
ska. Ukoliko vasa kola imaju jedan od ovih kada yam je potreban.
rezervnih pneumatika. treba da proverite da Ii Treca vrsta privremenog rezervnog pneuma-
yam se u gepeku nalazi i boca za napumpavanje. tika je »tanak" rezervni pneumatik. Ovaj pne-
Posle jednokratnog koriscenja bocc ona se mora umatik bliii je po veliCini pneumaticima koje
zameniti novorn. Kada se rezervni pneumatik imate na kolima ali je rnnogo laksi po tezini zbog
skine obicno se mora ispumpati kako bi mogao da sitnijih protektora. Kao i kod rezervnog pneuma-
stane u prostor za drianje. tika pod visokim pritiskom spreman j e za upo-
Druga vrsta privremenog rezervDog pneuma- trebu i obicno je napumpan preko pritiska pne-
tika je rezervni pneumatik pod visokim pritiskom. umatika na tockovima vasih kola. Moze da bude
Manji od standardnih pneumatika na vasim napumpan na 2,5-3 bara. Treba povremeno pro-
kolima on je napumpan na oko 5 bara i ima veravati da nije izgubio nesto vazduha.
mnogo tanji protektor. Povremeno treba da pro-
461
----------------~-----------------i
,
f
POPRAVKA
KAROSERIJE
koliko posedujete automobil 6 iii vise meseci secan covek ne moze uvek da izvrsi popravke da
Usvi su izgledi da karoserija vee zahteva neke izgledaju kao da ih je obavio strucnjak. Jedan od
popravke. Ustvari, na veCini novih automobila razloga je taj sto prosecan covek nema iskustvo
potrebno je izvrsiti manje popravke onog tre· jednog specijaliste za auto karoserije. Drugi je sto
nutka kad napustite prodajno mesto. Mnogi kupci obi can covek ne raspolaze skupom opremom a ne
preuzimaju vozila kod kojih je oguljena boja, bi bilo ekonomicno da je kupuje. No uprkos tome
malo su zagrebana iIi na kojima su prisutne druge vi jos uvek mozete da izvrsite zadovoljavajuce
manje greske koje kasnije mogu da budu dobra popravke ogrebotina, mnogih udubljenja, tacaka
podloga za pojavu vece korozije. rde i rupa ad rde, vratiti sjaj izbIedeloj boji i
Da bi se spreCila pojava korozije svako novo obaviti brojne druge stvari kako biste svojem
vozilo treba pre kupovine vrIo pailjivo pregledati. automobilu vratili prvobitni izgled. Ustvari, neki
Treba otvoriti sva vrata. gepek, haubu i proveriti vasi radovi mogu da budu tako uradeni da se
njihove metalne ivice (ne zaboraviti donje ivice prakticno ne razlikuju od onih koji su obavljeni u
vrata) da nema tragova oljustene boje, ogrebotina profesionalnoj radionici za auto karoserije.
iii pocetnog rdanja. Na ove delove kupac cesto ne Najveti problem predstavljate vam boja. Prak-
obraca paznju. Ukoliko se ne poprave tada kas· tiono je nemoguce da nabavite limenku s bojom
nije mogu da budu uzrok verih problema. Kada ~oja je identicna s originalnom bojom vasih kola.
se rda pojavi ona jednostavno nastavi da se siri. A Cak je i strucnjacima problem da dobiju savrseno
mnogo je lakse i jeftinije zaustaviti pojavu male odgovarajucu boju uprkos Cinjenici da oni sami
tacke rde nego zaustaviti i popraviti vecu. mesaju boju i da su u stanju da kontrolisu faktore
Prilikom kupovine novog automobila apso- u procesu bojenja koje vi niste u stanju.
lutno je vase pravo da od prodavca zahtevate Dakle, imate dva izbora - iIi cete se odluCiti da
popravku sitnijih gresaka (Ijustenje i ogrebotine) sami obavite posao s nesto razliCitom nijansom
pre nego sto yam isporuCi kola. Svaki renomirani boje iii cete pripremiti metalnu podlogu taka da
prodavac ce takve gre§ke ispraviti. ce biti spremna za bojenje i pustiti strucnjaka da
Ukoliko je vas nov automobil nekoliko meseci nanese boju.
star, a vi ste propustili da ga pazljivo pregledate
pre kupovine, ucinite to sada, iIi cak iako ste to
llcinili, ucinite panova. Jer do tad a cete vero-
vatno imati da popravite neke sitnije greske na
karoseriji. Obavite to sada i nastavite da vrsite
pregled bar jednom svakih 6 meseci.
Pregled je jednostavan. Posebnu paznju obra-
tite na ivice, sve ivice, ukljucujuCi i ivice vrata kao Koriscenje
i ivice i nabore metal a na spoju s drugim pozici-
jama (delovima) kao sto su venei farova, ukrasne maskirne trake !II,
lajsne, itd. Obicno cete otkriti manje povrsine s
tragovima manjeg Ijustenja boje iii mozda s ogre-
botinom - dye a verovatno su tu i tamo manje
tacke rde.
koliko nameravate da vrsite bila kakvo boje·
Unje bite yam potrebna maskirajuca traka. ,. i
U ovom poglavIju sadriano je gotovo sve sto je Maskirajuca traka koristi se za maskiranje del ova
potrebno da znate 0 popravkama karoserije, karoserije i ukrasnih delova taka da osnovnim
materijalom koji mozete nabaviti u radnjama s premazom iii bojom ne uprljate hromirane, 5ta·
auto delovima. Mora se, medutim, naglasiti pro- klene iii druge delove koji ne traze bojenje.
462
POPRAVKA KAROSERIJE
463
---
J
...
POPRAVKA KAROSERIJE ..,,
I ~i
"
I
I
f
i
f
~
t
I
~
!
tl
trakom (2), traka treba potpuno da POkriV3 hromirani deo, ali da ne
dolazi 11 dodir sa susednim metalnim povrlinama koje treba da se
premaie (3).
. ~'i'
464
:
•.......
.,
'
.
---- POPRAVKA KAROSERIJE
465
POPRAVKA KAROSERIJE
nikako kruzno! Dok brusite natapati povrsinu nog premaza iii boje. uvek koristite eiSlU krpu
vodom pomotu ceiuioznog sundera. Cilj ove ope- natopljenu lakom kako biste s metaine povrsine
racije je jednostavno niveiisanje iii giacanje povr- uklonili sitne cestice prasine iii dlacica.
sine aka zagrebanog mesta i stvaranja >}zuba« na 5. Ukoiiko postoji mogucnost da boja prede na
staraj boji za koju ce se prihvatiti sloj nove boje. susedne povrsine maskirati povrsinu koja treba da
4. Posto se izgrebe stara boja na povrSini koja se boji pre nanosenja nove boje.
treba da se popravi oeistite povrsinu rastvaracem. 6. Bojenje povrsine izvrsiti prema uputstvima na
Prilikom pripreme povrsine za nanosenje osnov- iimenci (s bojom). Videti odeljak »Koriscenje
osnovnog premaza i boje« U Qvom poglavlju.
Koriscenje
osnovnog premaza
•
I boje
Pre nanosenja boje na povrsinu obradcnu osnovnim premazom rosie naspricati boju n11 golu metalnu povrsinu?
brusenja. aprati ostatke prasine iii prljavlitine. Zatim otistiti po\'r~inu Osnovni premaz igra dvostruku UIOgll: deillje kao
rast\iaracem i istrijati je krpom natoljcnom lakom.
punilac koji pomaze izravnavanju rapave metaine •
466
•
-' POPRAVKA KAROSERIJE
oko 30 em od novine. Ovim se obezbeduje fin, Posta je osnovni premaz izbrusen i oCiscen rastva-
ravnomeran mlaz iz limenke. Ukoliko se na dizni racem i krpom natopljenom lakom boja maze da
formira naslaga osnovnog premaza koja gusi se nanese na povrsinu koja se popravlja. Postupak
diznu, skinuti diznu s limenke i isprati je u razre- je sledeCi:
.divaeu boje iii drugom rastvaracu na bazi petro-
leja kako bi se oCistio/produvao prolaz. Kada se 1. Dobro promuckati limenku s bojom. U
oGisti dizna vratiti je na mesto. limenki mora da bude metaIna kuglica koja
3. Ukoliko nikad pre toga niste koristili osnovni pomaze meSanju boje prilikom muckanja. Muc-
premaz vezbajte na nekoj staroj tabli iii komadu kati oko jedan minut posto kugliea pocne da
metala. Drzile limenku na oko 30 em od povrsine »klopoce<<. Pridrzavati se uputstava na limenki.
na koju nanosite osnovni premaz, pritisnite diznu Kod boje ovo je naroCito vazno. Ukoliko boja nije
i ravnomerno pomerajte limenku preklapajuCi potpuno pramesana slaganje boje verovatno nece
premaze krecuci se 5 jedne strane table iii metal a biti dobra.
I
l
467
.~--.~-~-~------
POPRAVKA KAROSERIJE
I
,,
I
!
2. Zaiepiti lepljivom trakom list novina na zid iii 4. Posto se izvrsi proba, naneti boju laganim,
drugu vertikalnu povrsinu sa maskirajucom tra- ravnomernim pokretima preko povrsine koja se
kom pa pritisnuti dugme na »spric,dizni« Iimenke popravlja a na koju je vee nanet osnovni premaz.
usmeravajuCi diznu ka' novini. DrZati limenku na Prvi i drugi poprecni prolaz boje treba da se
oko 30 em od novine. Ovim se obezbeduje fin, preklapaju sve dok se eitava povrsina ne pokrije
ravnomeran mlaz iz limenke. Ukoliko se na dizni bojom. Napomena: Ne pokusavati da Citavu povr-
formira naslaga boje koja gusi diznu, skin uti sinu pokrivenu osnovnim premazom pokrijete
diznu s limenke i isprati je u razredivaeu boje iIi bojom preko prvog premaza. Najbolji rezultati
drugom rastvaraeu na bazi petroleja kako bi se postiiu se nanosenjem nekoliko prelaza finim,
oCistio/produvao prolaz. Kada se oeisti dizna vra- maglicastim premazima/slojevima. Ustvari, posto
titi je na limenku. ste naneli prvi premaz, jos uvek treba da se vidi
prilieno osnovnog premaza kroz sloj boje.
3. Ukoliko nikad pre toga niste koristili boju
veibajte na nekoj staroj novini iii komadu metala. 5. Posto se pusti da se prvi sloj boje osusi u toku
Driite limenku na oko 30 em od povrsine na koju 2-5 minuta, naneti drugi sloj boje na isti naein.
nanosite boju, pritisnite diznu i ravnomerno Nanosenjem nekoliko tankih slojeva boje omogu-
pomerajte limenku, s malim preklopima, pomera- cuje bolje bojenje nego pokusaji' da se isti rezultat
juCi se s jedne strane strane table iii metalne postigne u jednom iii dva debela sloja. Zavrsni
povrsine. Uvek treba da drijte odstojanje od sloj bice gladak, a sanse da boja pocne da se sliva,
predmeta koji se bojilprska. Cesto Ijudi prime- su manje. Ukoliko boja ipak sluoajno poone da
njuju polukruzno nanosenje tako da je srednji dec curi pustite je da se potpuno omsi. Zatim ismir-
hod a prskanja bliii predmetu nego po obodu. To
dovodi do neravnomernog nanosenja boje po
povrsini predmeta koji se prska.
468
glajte procurelu boju brusnim papirom #400.
Obrisite povrsinu krpom natopljenom lakom i
nanesite drugi sloj boje po povrsini. Napomena:
,
,
i
J
'
I
_6"",,",
POPRAVKA KAROSERIJE
!---I I I!----i
I
f
i ;'
I I
,I
,/
/
/ I
i
//
[seCi komad tbnine od fiberglasa zn aka 5 em viSe od Olvora koji Oka Olvora napraviti rub od ispune i o(vrdnjivat'L Pritisnuli ukrojeni
lreba da sc popravlja. Po potrcbi. opkrojiti gao komad tkanine od fiberglasa preko roba ispune.
470
-----------.~
POPRAVKA KAROSERIJE
2 4
I
It
I
I
I
Ii
I
Posta je rub ispune otvrdnuo, strugacem naneti jos ispune preko ce\e
tkanine od fibergJasa (1). Kada ispuna otvrdne romotu brusnog
diska, #50, ugl<H:ati popravljeno mesta take dOl ana bude poravnato
sa akalnim meta!om (2). U slucuju specijalnih obllka nn mcmlnoj
povrsini savill dva tabako »smirgl«.papira u ro!nu, #50, U obliku cevi
pa rukom izbrusi!i povrsinu (3). Ukoliko sa osta!e nc.:ke neravnine,
popuni!i ih korekturnim khom (4).
471
I
J_ _-.:..___ ~ _____ ~~_
---- -----~-----
----------.
POPRAVKA KAROSERIJE
8. Izbrusite rukom osteceno mesto koje se 3. 1zbrusiti ostecenu povrsinu krupnozrnim brus-
popravlja, papirom #80, sve dok povrsina ne nim-papirom, #50. Koriscenjem elektriene busi-
bude glatka i ne razlikuje se od okolnog metalnog lice s prikljuckom sa brusnim diskom ustedecete
lima. vreme i trud. Nastaviti s operacijom smirglanja
sve dok se ne ogoli bar 5 em oko rupe od rde.
9. Ukoliko i posle brusenja ostanu sitnije nerav- Upozorenje: Prilikom sm;rglanja ko,.;st;t; zast;rne
nine u ispuni one se mogu ispuniti korekturnim naocare.
kitom. Prevueite tanak sloj ovog kita preko
neravnina pomocu plastienog strugaea koji je 4. Pazljivo izbiti iviee otvma cekicem s loptastom
sastavni dec mnogih kompleta za popravku auto- glavom sve dok se ne obore sve ostre ivice za eko
mobila. 1 em.
10. Pustite da se sloj nanetog kita osusi. 5. Cekicem poviti neosteceni metalni lim oko
rupe pod uglom ad oko 45°.
11. Rueno izbrusite i uglaeajte popravljeno mesto
pomocu papira. #80. Napomena: Da biste posti- 6. Rotacionom zieanom cetkom na elektricnoj
gli najbolji rezultat kod ruenog brusenja s eetiri busilici otistiti povrsinu. Upozorenje: Prilikom
prsta treba da vrsite ravnomeran pritisak na povr- Cistenja cetkom nositi zastitne naocare. Dobra
sinu. proveriti da Ii na ogoljenoj povrsini metal a nije
zaostala boja, osnovni premaz iii rda. Paceti ad
12. Posle brusenja otistiti popravljeno mesto iviea rupe pa do na oka 5 em od nje. Koristiti
rastvaraeem na bazi petroleja i krpom natoplje- hemikaliju za abradu rde ukoliko se sva rda ne
nom lakom. moze skinuti.
Kada je popravljeno mesto s rdom oCisceno 7. Cistom krpom natopljenom u alkohol (izopro-
povrsina je spremna za nanosenje osnovnog pre- pill za glaeanje obrisati povrsinu koja se poprav-
maza i boje. Videti odeljak »Koriscenje osnovnog Ija. Pustiti da se povrsina asusi u toku oko 15
premaza i boje« u ovom poglavlju. minuta.
I
8. Makazama iseCi komad tkanine od fiberglasa
iz kompleta za popravku karoserije veliCine oka I
5 em vece od otvora. Posto ste je isekli stavite
Popravke otvora od rde tkaninu na otvor i po patrebi oblikujte po meri.
Zatim je odloziti.
Ukoliko zanemarite taeku od rde na kolima
uskoro ce ona verovatno da postane otvor. Pod
pretpostavkom da je atvor od rdejas uvek mali da 9. 1zmesati dovoljnu koliCinu ispune i otvrdnji-
biste sami mogli da je popravite nabavite komplet vaea kako biste napravili prsten oko rupe. 1z
za popravku auto karoserije u radnji s auto delo- uputstava koja se daju uz komplet za popravku
virna. Sadrzaj ovih kompleta je razlieit ali veCina znacete koliko vam je potrebno otvrdnjivaea.
sadrii ispunu, otvrdnjivae ispune, tkaninu od
fiberglasa i plasticni strugae. Primeniti sledeCi 10. Naneti ispunu taka da se oko otvora stvori
postupak. sloj (oko otvora koji ste cekicem ulubili nadole).
1. Oprati povrsinu koja treba da se popravl 11. Odseeeni komad tkanine od fiberglas a posta- •
472
•
POPRAVKA KAROSERIJE
viti preko otvora i pritisnuti ga 0 rub nanete biste postigli najbolji rezultat kod rucnog brusenja
ispune. s cetiri prsta treba vrsiti ravnomeran pritisak na
povrsinu.
12. Posto se komad tkanine od fiberglasa postavi
na svoje mesto plasticnim strugacem poravnati 22. Posle brusenja otistiti popravljerlO mesto
rub ispune tako da je gotovo poravnat s povrsi- rastvaracem i krpom natopljenom lakom.
nom na koju je nanet.
Prove rite ogrebotinu da biste utvrdili da Ii se radi Popravka udubljenja predstavlja jedan od tezih
o manjoj ogrebotini. Predite noktom preko nje. poslova za amatera. Sarno popravljanje udublje-
Ukoliko je fie oSetite pod noktom fadi se 0 plitkoj nja nije tcsko ali. teskoctl predstavlja da po zaVI-
ogrebotini koja se moze vrIo jednostavno popra- setku popravke to mesto izgleda tako kao da
viti. Primeniti sledeCi postupak. udubljenja nikad nije ni bilo. Ponekad i prosee-
nom amateru to moze da po de za rukom, pone-
1. Saviti Cistu, meku krpu u smotuljak i umoeiti je kad ne. U stvari, ne postoje striktna pravila kako
u malo vode. popraviti udubljenja. Nastojte da ih popravite
2. Na to dodati malo sredstva za trljanje/glacanje. kako najbolje znate i umete. Ukoliko odluCite da
3. Vrhom prsta blago protrljati napred-nazad - sami popravite manje udubljenje, primenite sle-
nikako kruzno! - duz ogrebotine sredstvo za gla- deCi postupak.
canje dok se ogrebotina ne izgubi. Upozorenje: 1. Prove rite prirodu udubljenja i odluCite da Ii
Sredstvo za trljanjelglacanje je abrazivno sredstvo mozete sami da ga popravite i da Ii imate dovoljno
koje moze da skine boju i osnovni premaz. Cesto samopouzdanja da dobra obavite taj posao. Uko-
proveravajte kako napredujete i prestanite tim se liko je osteceni dec metalnog lima sa os trim ivi-
ogrebotina izgubi. cama, pa cak ako se radi 0 malom udubljenju, za
4. Premazati vozilo voskom posto ste uklonili takvu popravku bice potreban specijalan alat za
ogrebotinu. popravku karoserije kao i iskustvo; odvezite kola
struenjaku za taj posao. Ukoliko se radi 0 udub-
Popravka dubokih ogrebotina Ijenju na relativno ravnoj povrsini. kao na sredini
vrata, medutim, mazda cete maei da ga popravite
Popravka duboke ogrebotine koja zadire u goli na jedan od sledeCih natina.
metalni lim nije mnogo teia od popravke plitke A. Ukoliko se radi 0 plitkom, okruglom udublje-
o£rebotine. Proverite ogrebotinu. Predite nok- nju, skinite unutrasnji stitnik na vratima kola
tom preko nje. Ukoliko ~ nokat zapinje radi se 0 ubacite unutra ispumpanu kosarkasku loptu
dubokoj ogrebotini. Primeniti sledeCi postupak. povezanu sa pumpom za bicikl, stirn da se lopta
nalazi taeno iza udubljenja. Pazljivo pumpati
1. Vlaznim sunderom natopiti ogrebotinu.
2. Pazljivo i lagano brusiti ogrebotinu poduznim
pokretima, vlaznirn-sllvim brusnim papirom,
*400. Vlaiiti sunder prilikom brusenja sve dok
povrsina oko ogrebotina ne bude glatka od
okolne boje do go Ie metalne povrsine ogrebotine. /
3. Krpom osusiti povrsinu.
4. Oeistit! povrsinu ogrebotine rastvaraeem na
bazi petroleja i osusiti je cis tom krpom natoplje-
nom lakom. i
I,',
kako biste bolje zastitili novu boju. zavdnoj boji vozila ali sarno preko zarezaiogrcbotine. Ne dozvo!iti da
se boja preiije prcko ivica ogrebotine.
9. Premazati vozilo voskom. ,c--
··'.·.".··'r' ,
_",; i
474
.~
.!I
!
POPRAVKA KAROSERIJE
475
.~
POPRAVKA KAROSERIJE .~
~~~~~~~~~~~~~--------------------------------------------------------------~
rom, #180, kako bi se boja tonirnla sa obrad- ostecenu povrsinu i glacajuCi je dok se grubo ne
enom povrsinom. izravna S okolnom povrsinom.
3. Otistiti povrsinu Cistom krpom. 7. Pustiti da se ispuna osusi u toku 20 iii 30
4. Ukoliko je potrebno ojacanje odozdo da bi se minuta pa posto se stvrdne izbrusiti povrsinu da
ispunio otvar iIi ogrebotina, oCistiti ostecenu bude glatka, prvo »smirgl«-papirom #180 a kas-
povrsinu s donje strane i zalepiti traku s donje nije finijim »smirgl«-papirom, krupnoce zrna
strane, #240.
5. Pomesati dva dela fieksibilne epoksidne smole 8. Ispuniti sva udubljenja iIi mesta s jos punioca
za popravku, s tim da se koristi podjednaka koli- pa zavrsno obraditi povrsinu brusenjem prvo
tina oba deja. Pridriavati se uputstava za korisce- »smirgl«-papirom #240, a zatim #400. .
nje proizvoda. 9. Ostecena povrsina sad a se moze fnrbati fieksl-
6. Naneti fleksibilnu ispunu na ostecenu povrsinu bilnim osnovnim premazom a zatirn fleksibilnim
pomocu alata (strugaca) utiskivajuCi ispunu u gornjim premazom.
476
II____--------------------------------------~P~O~P~R~A~V~KA~K~A~R~O~S~E~R~IJ~E
•••
Limenka boje sa »spric-diznom« stili i za nanosenje osnovnog premaza. Pustiti da
Krpe se svaki premaz boje osusi.
Sredstvo za glacanje 6. Posle nekoliko sati skinuti maskirajucu traku i
novinu.
7. Ostavit; bar dva dana da se boja dobra osusi.
Zatim istrljajte povrsinu mckom_ Cistom krporn
Q steeena iii oljustena bOja je uobicajena pojava
na vozilima. Boja se vrlo lako oljusti, narocito
natopljenom u sredstvo za glacanje. Videti ode-
Ijak »Restauracija izbledele boje« U ovom po-
aka ivica vrata. glavlju.
Ukoliko boja nije uljustena do gale mctalne
podloge rda neee moc; da napadne metal. Ali ako
ostecenje boje zahvata i osnovni premaz pa goia
metalna podloga postane vidljiva onda je samo
pitanje vremena kada ee se pojaviti karozija.
Ukoliko utvrdite da je boja oljustena do samog
metala, primenite sledeCi postupak.
1. Komadom »smirgI«-papira, #80\ Tuena izbru-
Restauracija
site ostecenu povrsinu. Vrla verovatno ce bar
mala povrsina biti zahvae'ena korozijom osim ako
izbledele boje
ostecenje nije skarijeg datuma. Izbrusite ostecenu
povrsinu dok metalna podloga ne bude cista i Alat i materijal
sjajna.
Napornena: Prilikom brusenja »smirgk-papi-
• Krpe
rom driite i pritiskajte sarno vrhom jednog prsta ..
• Voda
Brusenje se moze vrsiti pokretima napred-nazad • Sredstvo za glacanje
iIi mali kruinim pokretima. Nije vaino koji eete • Auto vosak
I metod primeniti. Treba svakako izbrusiti i malo
boje oko ostecenog mesta, da osnovni premaz i
boja bolje prijanjaju.
2. Na osteceno mesta nanesite osnovni premaz. a zalost, glatka i sjajna boja na novorn auto-
Napomena: Jedan ad naCina da se nanese osnovni Nmobilu ne traje dugo. Bledenje boje moze se
premaz (i boja) na malu povrsinu je prorezivanje odloziti redovnim pranjem i prernazivanjem
otvora otprilike duplo veceg nego sto je ostecena zastitnim voskom kao i drzanjem auto mobil a u
povrsina na komadu tankog kartona velicine kva-
,;L"'"
garaii kada se ne koristi. Medutim, ranije iii
drata ad 30 cm iIi vise. Deiite karton na riekoliko kasnije, sunce, vetar, kisa, sneg, oluje, so na
I centimetara od osteeene povrsine koja treba da se drumu i razni zagadivaci naplatice danak na boji
O";m Co" "p,,6'; """oi< moomog pre vaseg automobila.
477
--~
-----~--- -- ~--
~PO~PR~A~V~KA~~K~A~R~O~S=E~R~IJ~E~________________________________________~
. -w
&1
.~
Ukoliko je vas automobil izgubio originalnu
boju mozete mu vratiti veCi dec prvobitnog sjaja, i
to jeftino. Potrebno yam je sarno sredstvo za Ukrasni i zaptivni J
~.
. glacanje; a one je u sustini abrazivni vosak. On
prakticno skida slojeve, nadajmo se sarno izble- elementi iii
IJ
nje ne treba koristiti na vozilima Ciji je gornji sloj
boje zaJticen bezbojnim premazom. Taj bezbojni Alat i materijal
premaz daje boji njen sjaj. Skidanjem ovog sloja
gubi se sjaj zavrsnog sloja boje. • Stolarska libela
• Olovka
Da biste povratili dec sjaja izbledeloj boji vaseg
automobila primenite sledec; postupak. • Univerzalni noz i
1. Operite i osusite vozilo. Videti odeljak • Notic za brijanje s jednom ostricom i drzac
nozica
»Izgled« u poglavlju »Odrzavanje automobila«.
2. Zguzvajte meku Cistu krpu i zamocite je u • Rastvarac na bazi petroleja ~
vodu iscedivsi visak vade. • Krpe
3. Zamocite vlainu krpu u limenku sa sredstvom • Ukrasni iii zaptivni element - lepak
za gJacanje. • Karton
4. Stedljivo nanesite sredstvo za glacanje na • Brusni (»smirgl«) papir, #600
vozilo, cvrstim pokretima napred-nazad, a nikako • Sredstvo za glacanje
kruzno, i to redovno ispirajuCi i cedeCi krpu. • Ukrasni profil
Radite po delovima utrljavajuc; sredstvo sve dok • Maskiraj uca traka
ne skinete dovoljno izbledele boje. Zatim predite • Vezni elementi ukrasnih profila
na sledec; dec karoserije. • Sredstvo za ;,kidanje smole
Napomena: Budite strpljivi. Rezultati se ne • Zaptivni elementi
postizu brzo, narocito ako treba istrljati ceo auto- • Sredstvo za zastitu zaptivnog elementa
mobil. A kako je sredstvo za glacanje abrazivnog
karaktera suvisnim glacanjem moze se skinuti sva
boja i osnovni premaz. Zato trljajte sarno dok se
ne povrati sjaj pa predite na drugi dec karoserije. krasni profili na vasem automobilu igrajuyecu
5. Posto ste obradili kompletno vozilo sredstvom
za glacanje nanesite sloj kvalitetnog voska u pasti
Uod sarno ornamentalne uloge. Neki su predvi-
deni da stite vozilo od grebanja i ulubljivanja.
na zavrsni sloj boje. Ponekad ovi ukrasni profili znaju da se olabave.
Ubuduce, perite vozilo i premazujte ih voskom testo mozete i sami da ih lako pricvrstite. U
sarno onoliko koliko je to normalno potrebno. Ne osnovi, postoje dye vrste profila. Jedna se lepi na
koristiti sredstvo za glacanje'umesto voska. Uko- karoseriju dok se druga pricvrscuje plasticnim iii
liko to cinite, eventualno cete skinuti svu boju metalnim veznim elementima. Uvek mozete da
automobila. popravite prom koji se lepi. Mnoga danasnja
vozila imaju ovu vrstu profila. Profili koje drie
vezni elementi mogu da budu teii za popravku.
Popravka profila
r
1. Ocistite karoseriju na mestu gde je prohl
zalepljen rastvaracem na bazi petroleja.
2. Posle Ciscenja Cistom krpom potpuno osusiti
povrsinu. ..
3. Nanesite tanku liniju lepka za ukrasne lajsne Iii
zaptivne elemente po sredini pOledine profila da
biste ga ponovo pricvrstili. Napomena: Koristiti
h
1 -
L
Po~to se ctava izbledela povrSina obrlldi sredstvom za g\acanje nancti
kvalitetnu vostanu pastu prcko zavr~ne boje.
sarno tanak sloj lepka. Kada ponovo pritisnete
-1 !
478
I
i'"
... -.-.---------
profil 0 karoseriju pod pritiskom ce se lepak rezervne profile. Da biste naneli navi profit sa
razliti. Previse lepka iscurece preko ivica profila. lepkom na poleelini primenite sledeCi postupak:
4. Pritisnuti i drzati profil 0 karoseriju vozila. 1. Rastvaracem na bazi petraleja aeistiti obe
Vedite racuna da je profil pravilno postavljen. strane automobila duz povrsine na koju treba aa
Lepak brzo stvrdnjava. se nanese profi!.
5. Odmah prciverite stanje profila da biste utvr- 2. Osusiti povrsinu i vaditi racuna da na njoj
dili da Ii je lepak procureo ispod profila. Ukoliko nema tragova prasine, voska iIi tragova ad
se to dogodilo, uzmite mali komad kartona, veli- voznje.
cine vizit-karte, i savite ga u obliku. V. Dno V 3. Napravite plan lepljenja profila. Napomena: U
profila povucite izmeelu karbserije i profila kako cilju sto bolje zastite naneti profil dUl tacke
biste skinuli visak lepka. Napomena: avo morate maksimalne sirine automobila.
uraditi odmah iIi ce se lepak stvrdnuti pa cc ga 4. Nalepiti parce maskirajuce trake OUl jedne
posle biti veoma tesko skinuti. Ukoliko se lepak strane vozila tacno iznad mesta gde planirate da
stvrdne uzeti komad »smirgl"-papira, #600, da postavite profi!. Traka ce yam sluziti kao vodic za
biste skinuli visak lepka. Zatim istrljati povrsinu nanosenje profila. Napomena: Mozete proveriti
sredstvom za glacanje nanetim na meku Cistu da Ii je traka postavljena horizontalno koristeCi
krpu. Upozorenje: Koristiti sarno onoliko libelu. Ukoliko nije, jednostavno odlepiti traku i
»smirg/«-papira i sredstva za trljanje koliko je ponovo je pravilno nalepiti.
potrebno da se skine tepak - a ne zavrsna boja 5. PoCinjuCi s jedne strane vozila odmeriti i obe-
automobila. leiiti svako parce profila.
6. Univerzalnim nozem odseCi profil na odre-
elenu meru. Proveriti da deo profila dolazi do
Nanosenje profila koji se lepi spoja vrata. Treba mu oboriti ivicu pod uglom ad
oko 45' ukoIiko dopire do samog spoja.
Ukoliko na vasem automobilu nema ukrasnih 7. Poceti s nanosenjem komada profila. Odlepiti
profila, a vi biste zeleli da ih stavite mazete kupiti zastitnu traku sa komada profila poravnati ga s
gornjom ivicom prema donjoj ivici maskirajuce
trake pa cvrsta pritisnuti profil na njegovo mesta.
8. Po no viti operacije iz tacaka 3 do 7 za drugu
I. stranu vozila.
9. Na kraju, skinuti maskirajucu traku s vozila.
5. PoCinjuCi s jedne strane vozila odmerite i obe- Profili koji se pricvrScnjn veznim elementima
lezite svako pan:e pro fila.
6. Univerzalnim nozem odseci profil na odrea- Profili koji se pricvrscuju za vozilo pomocu veznih
enu memo Proveriti da dec profila dolazi do spoja (vijcanih) ., elemenata mogu da budu teii za
vrata. Treba mu oboriti ivicu pod uglom od oko popravku. Posetite radnju s auto delovima iIi auto
0
45 ukoliko odpire do samog spoja. limara, ukoliko je potrebno, da biste utvrdili da Ii
7. Naneti tanku liniju lepka za ukrasne lajsne iIi drze onu vrstu robe koja je potrebna za profile na
zaptivne elemente po sredini poleaine profila da vasim kolima.
biste ga cvrsto nalepili na karoseriju. Napomena: Vezni elementi mogu da budu vijci, obujrnice-
Koristiti sarno tanak sloj lepka. Kada pritisnete ,prikljucci itd.
profil 0 karoseriju pod pritiskom ce se lepak Ukoliko ne mozete da naaete nove profile i .
razliti. Previse lepka dovesce do curenja preko vezne elemente mogli biste da skinete stare pro-
ivice profila. file i vezne elemente i popravite sve otvore u
8. Pritisnuti i drzati profil 0 karoseriju. Voditi metalnom limu. Videti odeljak "Popravka zard-
raeuna da je profil pravilno postavljen. Lepak se alih delova i otvora«. Tada biste mogli da nalepite
brze stvrdnjava. novi rezervni profil na naCin opisan u postupku za
9. Odmah proveriti stanje profila da biste utvrdili »Nanosenje profila koji se lepe« u ovom odeljku.
da li je lepak procureo ispod profila. Ukoliko je to
slucaj. uzmite mali komad kartona, veliCine vizit- Zaptivni elementi
karte, i savijte ga u obliku. V. Dno V profila
provucite zmeau karoserije i profila kako biste Zaptivni elementi igraju vaznu ulogu u odrzava~
skinuli visak lepka. Napomena: Ova morate ura- nju cistoce vaseg automobila. Ukoliko bi zaptivni
diti odmah iIi ce se lepak stvrdnuti pa ce posle biti clementi naprsli. zagrebali se, olabavili iii odvojili
veoma tesko da se skine. Ukoliko se lepak lako bi moglo da se desi da u kola prodru voda i
stvrdne uzeti komad »smirgl«-papira, #600, da vetar. Da bi se ova spretil0, proverite zaptivne
biste skinuli visak lepka. Zatim istrljati povrsinu elemente otprilike svakih 6 meseci. Pritom prime-
sredstvom za glacanje nanetim na meku, Cistu nite sledeCi postupak.
krpu. Upozorellje: Karistiti sarno onoliko l. Vizuelno proverite zaptiyne elemente. FoYu-
»:fmirgl« -pap ira i sredstva za trljanje koliko je cite ill iIi blago pritisnite da biste se uverili da Ii su
potrebno da se skine lepak - a ne zavrsna boja cvrsto zalepljeni.
automobila. 2. Ukoliko su labaYi ali generalno uzevsi jos uvek
480
POPRAYKA KAROSERIJE
I
u dobrom stanju mozete ih ponovo zalepiti lep- l. Stavite nakvasenu krpu na gornji dec instru-
I. kom za zaptivanje. Ukoliko je dec iii svi zaptivni ment-table ispod mesta gde je nalepljena oznaka;
elementi oko vrata ili gepeka, na primer, izgubio ovo obicno nije potrebno u slucaju nalepnice.
~svoja svojstva ili je ostecen, postupite na sledeCi Krpu stavite tako da pri skidanju svi sitniji delovi
naCin. oznake padnu na krpu, a ne u tesko pristupacne
3. Ukoliko su zaptivni elementi osteceni, odle- pukotine ili otvore za odmagljivanje vetrobrana.
pite ih. Skinite say preas tali lepak na zaptivnim
elementima. Ne koristite nozic za brijanje s jed-
nom ostricom da biste skinuli lepak. Koristite
skidac mastika. Alat i materijal
i 4. OCistite povdinu krpom natopljenom u rastva-
! rae na bazi petroleja pa je osusite cistorn krpom. • Nozie za brijanje s jedn(HTI otrsicom i dr.z<lc
5. Na Osnovu velicine starog zaptivnog elementa nozica
odseCi novi zaptivni element na odredenu duzinu • Klesta
koja je neslO veca od duzine materijala koji ste • . Plastieni strugae
skinuli. .• Krpe
6. Nanesite lepak na poledinu novog zaptivnog • Voda
elementa i pritisnite ga na svoje mesto pocevsi od • Deterdzent
jednog kraja. Kada dodete do drugog kraja paz- • Sredstvo za Ciscenje stakla
ljivo odsecite visak zaptivnog elementa nozicem • Alkohol za glacanje
za brijanje s jednom ostricom u drzacu nozica. • Rastvarac na bazi petroleja
7. Pre zatvaranja vrata iii gepeka pustiti lepak da • Sredstvo za ciscenje hromiranih del ova
se potpuno oSll§i, prema uputstvima proizYodaca. • Sredstvo za glacanje
Zaptivni elementi koji su naprsli na nekoliko • Auto vosak
mesta. ali ne ozbiljno, mozda i ·ne zahtevaju
zamenu. Takvi zaptivni elementi mogu se tretirati
zastitnim sredstvom. Za odriavanje novopostav-
ljenih zaptivnih elemenata iSIO tako dobra je pri- 2. Pritisnite ostricu nOZlea za brijanje cvrsta 0
menjivati takvo za,titno sredstvo bar jednom go- staklo iznad oznake iii nalepnice i sastruzite je
disnje. ' nastojeCi da ostrica zade ispad oznake iii nalep-
nice. Kod tesko pristupacnih mesta moida cete
morad da upotrebite klesta da biste drzali driac
noiica dok struiete oznaku iii nalepnicu. Povre-
meno kvasite oznaku toplom·, sapunjavom
Skidanje vadom.
3. Posle uklanjanja svih tragova oznake iii nalep-
oznaka i nice sa stakla oCistite staklenu povrsinu sredstvom
za Ciscenje stakla. Napomena: Ukoliko se skida
nalepnica Cistu krpu umocite u alkohol za glaca-
I nalepnica nje pa istrljajte energicnim pokretima povrsinu
J kako biste uklonili astatke lepka.
moie da predstavlja pravi prablem posebno ako Uklanjanje nalepnica sa hromiranih povrsina zah-
se nalaze na tesko pristupacnom mestu. Neki teva veeu painju i vise pos!a. Primeniti sledeCi
vlasnici stavljaju nalepnice i na odbojnike. postupak.
1. Ovlazite nalepnicu rastvaracem na bazi petro-
leja tako da dobra natopi nalepnicu.
Skidanje oznaka iii nalepnica sa stakla 2. Kad je nalepnica dobra natopljena rastvara-
cern plasticnim strugacem ostrugati omeksalu
Da biste skinuli oznaku iii nalepnicu sa stakla nalepnicu sa hromirane povrsine. Napomena:
primenite sledeci postupak. Ukoliko je nalepnica zasticena sa spoljsnje strane
481
j
--- - -------_._----
... ~
POPRAVKA KAROSERIJE
nekim neporoznim povrsinskim slojem mozda 3. Posto se skine nalepnica naneti rastvarac na
cete morati da uklonite nalepnicu pomocu nozica hromiranu povrsinu kako bi se uklonili ostaci
za brijanje s jednom ostricom u drZacu nozica. lepka.
Medutim, pri tom ne pritiskati previse kao u slu- 4. Konacno. sredstvom za Ciscenje hroma uklo-
cajn nalepnice na staklu posto biste mogli da niti zaostale tragove nalepnice i povratiti sjaj hro-
zagrebete iii ostetite hrom. Kad se podigne kraj miranoj povrSini. Napomena: Elektricni fen za
nalepnice natopiti sto je moguce vise poledinu susenje kose moze takode ponekad da posInzi za
nalepnice rastvaracem. Ponavljati ovaj postupak omeksavanje lepka na nalepnici tako da se ona
sve dok se ne skine nalepnica. lakse odlepIjuje.
.i
!
I
482
DODATNA OPREMA
I UREDAJI
ko biste pogledali katalog standardnog auto- Kako su mnoge komponente 0 kojima je ree
A mobila s pocetka cetrdesetih godina, otkrili ugradene u vozilo i ukljucuju slozeno elektro
biste da nudi vrlo malo dodatne opreme iIi pri- povezivanje, table, itd, mazda ce biti prakticnije
bora. Opremu koju danas smatramo standard- da popravku takvih urcdaja kao 5tO je elektricno
nom - radio, grejae pa cak i signalizaeija - kupae kolo na uredaju za automatsko zatvaranje/otvara-
je morao posebno da narucuje. nje prozora. automatskoj kontroli brzine i ostalim
Dodatnu opremu kao sto je klima-uredaj, servo instrumentima prepustite iskusnom mehanicaru.
upravljae iIi servo koeniee, automatski menjae, Medutim, ukoliko ste dovoljno spretni, elastieni i
uredaj za automatsko otvaranje prozora, i auto- strpljivi da »cackate« 'ispod instrument table I
matsko blokiranje vrata, jos uvek kupae vozila sami mozete mnogo da postignete.
mora da porucuje, ali ona brzo postaje stan-
dardna na veCini novijih vozila.
Sve popularniji postaje i ostali pribor, ukljucu-
juCi AM/FM radio (ponekad u stero Izvedbi),
automatska kontrola brzine i drug a svojstva
udobnosti iIi zabave.
Bilo da je ovu elektrienu dodatnu opremu I
pribor ugradlo prolzvodac vozila kao originalnu
Brisaci
(prvu ugradnju) bllo da je kasnlje dodao prodavae
iIi neb samostalni monter, I oni zahtevaju povre-
i uredaj za pranje
meno servisiranje i popravku.
Ovde necemo ni pokusavatl da objasnlmo vetrobranskog
razne vrste servisnih usluga koje se mogu izvrsiti
na dodatnoj opremi i priboru. U ovom poglavlju, stakla
medutim, objasnicemo neke postupke provere,
servlsiranja I popravki nekoliclne korisnih stavki
iz ove oblasti. Ala! i materijal
.".--~-----
REMA I UREE>AJI
~..•' \
se unekoliko razlikuju u naCinu ugradnje. Na
jednom postoji erno iIi erveno plasticno dug-
® menee iIi igla. na otprilike treOini duzine metliee
.f'1/"""1111"1",, \
II. \
\
••• ___ _
\
brisata. Kad prstom pritisnete dugme nadole
deblokirate uloiak omogucujuci gumenom delu
da se izvute iz metalnog rama. Novi ulozak met-
lice uvuCicete na isti natin i on ce se blokirati na
svom mestu.
Kod drugog tipa rezervnih ulozaka metliee
deblokiranje gumenog uloska vrsi se na kraju
gumenog dela metlice gde se nalaze dva mala.
metalna jezicka. Pritiskanjem ova dva jezicka
Neke metlice brisaca 0) ucvrscuju se za sklop metlice (2) metalnim
jeziCcima, Pritisnite jezicke i izvucile metlicu. oslobadate gumeni ulozak melliee tako da on
moze da se izvllce iz rama. Novi ulozak se na isti
naein vraca na svoje mesta. Napomena: Proverite
da Ii svi mctalni jezicci »hvataju« posta su ulosci
metliee uvuceni na svoje mesto. Kada je ulozak
melliee zauzeo svoj polozaj jezicak bi trebalo da
"klikne" time je ulozak blokiran. Proverite pravi-
Ian fad brisaca uverivsi se da nijedan deo drzaca
brisata ne dolazi u dodir s vetrobranskim sta-
klom. Ovo je naroCito vazno ukoliko na vasem
vozilu postoje metalni driati metliee koji mogu da
zagrebu vetrobransko staklo.
Najnoviji tip metliea brisata izraden je od poli-
karbonata. Na njima postoji mehanizam za blokl-
ranje na jednom kraju metliee. Mehanizam se
ugiba nadole i izlazi iz zIeba u koji ulaze obujmiee
za osiguranje, sto omogueuje oslobadanje i iskh-
Da biste oslobodili polikarbonatnu metlieu (1) od sklopa ruetlice (2), zavanje metliee iz rama brisaca.
pritisnite (3) mehanizam za blokjranje (4) da izade iz zljeba.
Napomena: Na neke tipove brisata vetrobran-
484
DODATNA OPREMA I UREDAJI
r
Tecnost za pranje vetrobranskog stakla prodaje Ukoliko dolazi do pojave brazdi i mrlja pri radu
se spremna za upotrebu ili u koncetrisanom metliea brisaea, to je mozda rezultat otvrdnulih iii
obliku. Gotova tecnost je povoljnija. Ova speci- ispuealih gumenih uloiaka melliea. Ako je to
jalna teenost koristi se iz nekoliko razloga. Zimi slueaj, metliee treba zameniti. Razlog mogu da
deluje k,i3.o antifriz. Ukoliko dode do zarnrzavanja budu i zaprljano vetrobransko staklo iii prljave
sistema za pranje vetrobranskog stakla biee metliee brisaea. U tom slucaju vetrobransko sta-
potrebno duze vreme za njegovo otapanje. Speci- klo i sklop metliee brisaca treba oprati sapunom i
jalna tecnost je istovremeno i rastvarac. Njom se vodom. Na kraju, hladno vreme i uslovi voznje
vetrobransko staklo eisti mnogo balje nego cistom mogu da dovedu do zamazivanja vetrobranskog
vodom. stakla. U tim uslovima treba jednostavno karistiti
Vas sistem za pranje vetrobranskog stakla je puno teenosti za pranje vetrobranskog stakla.
relativno bezbedan uredaj, ali ukoliko ne radi Ukoliko problem leii u buenom radu metlica
mozete postupiti na sledeCi naCin: brisaca mozda ga izaziva nepravilan poloiaj vrha
1. Proverite dizne da nisu zacepljene. Dizne (na kraka brisaca. Ukoliko je to slueaj, pushte brisace
haubi se obieno nalaze dve ispred vetrobranskog da rade, a onda kada metliee dodu na polovinu
stakla) mogu ponekad da se zacepe od prljav- hoda iskljuCite glavni prekidac (kontakt-kljuc) da
stine. Parcetom tanke zice ubacenim u otvor biste zaustavili rad metlica. Skinite defektnu met-
dizne obieno se uklanja svaka smetnja. lieu iii metliee, kako je objasnjeno u daljem tekstu
2. Ukoliko dizne nepravilno usmeravaju mlaz na ovog odeljka. Proveriti da Ii vrh kraka brisaca
vetrobransko staklo. podesite ih pazljivim pome- stoji paralelno' s vetrobranskim staklom. Ukoliko
ranjem prstima. to nije slucaj, klestima savijte krak brisaea da
3. Proverite niva tecnosti u rezervoaru. Po bude paralelan sa staklom. Ukoliko se ni ovim ne
potrebi, doliti. resi problem, zamenite krak brisaea.
4. Proverite gumena creva u sistemu. PolazeCi ad
Drugi moguCi razlog bucnog rada metlice je
rezervoara tecnosti proveravajte da nema tragova
nepravilan polozaj ivice met lice brisaca usled
savijanja, naprslina ili labavih prikljucaka na
hladnog vremena iii starosti. Resenje problema u
gumenim crevima koji mogu da ometaju protok
slucaju hladnog vremena je skidanje metliee i
tecnosti.
njeno ispiranje top 10m vodom. Ukoliko se time
5. Proverite sito filtra, ukoliko postoji. u rezervo-
ne resi problem, metlieu treba zameniti.
aru da nema taloga iii stranih cestica. Da biste
ovo obavili skinite~poklopac s rezervoara. VeCina U uslovima brze voznje takode moze da docle
njih se skida povlai'enjem nagare. Sito filtera do pojave bucnog rada brisaca. OCigledno resenie
nalazi se na kraju creva povezanog s poklopcem. leii u usporavanju voznje. Drugo resenje je mon-
Obrisite ga krpom. taza sklooa metlice brisaca s vazdusnim krilaeima
6. Proverite osigurae sistema za pranje vetro- s gomje strane brisaea kako bi metliee nalegale na
branskog stakla u osigurackoj kutiji u kolima i sve vetrobransko staklo pri brzoj voznji. .
elektro veze s prekidaeem na instrument-tabli ili Slab pritisak krakova brisaca predstavlja jos
pumpi za pranje vetrobranskog stakla. Osigurac jedan od razloga bucnog rada brisaea, a resenje je
se obieno nalazi u osigurackom bloku ispod in- zamena kraka brisaea.
strument-table. Konacno, nepravilna montah metliee moie da
Ukoliko ni posle svih provera ne otkrijete nika- dovede do bucnog rada brisaca. Ovaj problem
kay problem mozda ce biti potrebno da zamenite maze se resiti skidanjem metlice i pravilnom mon~
pumpu ureaaja za pranje vetrobranskog stakla. tazOID.
Pumpe za zamenu mogu se nabaviti u radnji auto Ponekad, do zamazivanja vetrobranskog stakla
delova, ali to je vee po sao za profesionalnog moze da dode same u jednom smeru rada metliee
mehanieara. Neka vas mehaniear ispita sistem i brisaca. Za ovo postoje dva moguca razloga.
izvrsi neophodne popravke iii zamenu delova. Jedan je nepravilan polozaj iviee metliee brisaca
sto se resava zagrevanjem metliee ukoliko je do
Problemi s brisacima vetrobranskog stakla toga doslo usled hladnog vremena. Ukoliko to
i njihovo resenje nije razlog, zameniti metlicu. Drugi razlog moze
da bude montaza pogresne vrste metliea. Ukoliko
Prikazacemo yam neke od najceSCih problema je problem u tome, zamenite metlieu brisaca
koji utieu na brisace vetrobranskog stakla, ispita- odgovarajuCim tipom koji je predviden za vase
cemo njihove uzore i ponuditi resenja. vozilo.
486
"
,,--~----
i DODATNA OPREMA I UREDAJI
!.
I/! Iff
1 I
,I
, '
J I
!
I
I
i
.#
Prikazano je ele:ktricno kola klasicnog uredaja Zll grcjanje/ Prekidi na resetki za odmrzavanje zadnjeg stakla mogu se popraviti
odmrzavanje zadnjeg stakla. koriscenjem specijalne boje koja je elektro provodljiva.
487
DODATNA OPREMA I UREflAJI J
I
j
napon ne dolazi do grejne reSetke zadnjeg stakla, vozilima mozda cete morati da skinete den instru-
mozda bi bilo bolje da to prepustite profesional- ment-table iii ventilacioni kanal kako biste doSli
nom mehanicaru. do njih. Sve zavisi od marke i tipa vaseg vozila.
Ponekad moze da se desi da uredaj za zagrevanje Zamena pregorelih farova nije mnogo teia od
(odmrzavanje) zadnjeg stakla neravnomernO Cisti zamene bilo koje druge sijalice, mada je postupak
zadnje staklo. Neb delovi resetke kao da ne nesto drugaCiji.Farovi su vazni za bezbedan rad
greju. Ovi delovi (tack e) stvaraju ogrebotine koje vaseg vozila, pa zamenu pre gore Ie sijalice treba
prekidaju kontinuitet elektro-provodljive boje. izvrsiti odmah. Postupite na sledeCi naCin:
Ona se mogu lako popraviti aka se maskirajuca
traka nalepi sa svake strane ostecene linije na L Pomocu krstastog' odvijaea odvijte vijke koji
resetki i nanosenjem cetkicom novog sloja elektro drze dekorativni prsten fara iii masku. Dekora-
provodljive boje. Ova boja moie se nabaviti u tivni prsten drzi obieno jedan od eetiri krstasta
veCini radnji auto delova. Raspoznaje se po nat- vijaka. Napomena: Kod manjeg broja vozila
pisu na ambalazi da se radi 0 korekturnjoj boji mozda ce morati da se skine i maska hladnjaka,
grejaca/odmrzivaca zadnjeg stakla. Obicna boja koju drze krstasti vijci, da bi se skinuo far; olaba-
ne odgovara jer nije elektro-provodljiva. vijte vijke i podignite masku hladnjaka.
2. Proveriti vidljive vijake oko fara. Dva veca
vijaka sluie za podesavanje snopa fara; njih ne
dirajte. Obieno ima jos tri manja krstasta vijaka
koji drie unutrasnji prsten za osiguranje. U nekim
slucajevima, mozda nece biti potrebno odvijanje
Sijalice, osiguraci i ovih vijaka da bi se skinuo prsten za osiguranje,
pa se preporueuje da prove rite pre nego sto ista
migavci upozorenja uradite. Olabavite iii skinite tri vijaka za osigu-
ranje.
3. Izvucite far i izvucite vod iz utikaea koji se
Alat i materijal nalazi iza fara; izvlaei se kao kod veCine uredaja.
4. UkljuCite novi far, proveravajuCi da prava
• Krstasti odvijac strana bude gore. Pravi poloiaj obieno je oznaeen
• Debele rukavice iIi stezaCilhvataci sijalicnog sa »gore« iIi strelicom na svetlu.
grla 5. Zamenite prsten za osiguranje fara i pritegnite
• Baterijska lampa vijake koji ga drze.
• Alat za skidanje osiguraca 6. Zamenite dekorativni prsten far a (i masku
• Sijalice fara iIi ostale sijalice fara, po potrebi) i pritegnite vijake.
• »Smirgh-papir, »smirgl«-tkanina iii celiena 7. Prove rite rad fara. Ukoliko se far ne pali iIi se
vuna ne pali dugacko iii kratko svetlo, moida je u
• Osigurae pitanju kvar na prekidaeu fara, regulatoru svetla
• Migavci (prekidaeu) iIi u elektro-kolu. Obratite se kvalifi-
kovanom mehanicaru.
vetlosti sistemi kod automobila ukljucuju na Zamena zadnjih svetla i drugih sijalica
Sdesetine sijalica - farova, signalna svetla za
okretanje, parking-svetla, boena svetla, zadnja Pre nego sto pokusate da izvrSite zamenu ncke
svetla, svetIa registarske tablice, svetIa na krovu, sijalice, prove rite u prirucniku, kakav je po stu-
svetla instrument-table, i dodatna svetla. Ova pak. U prirucniku se navode tipovi i veliCine
svetla pregorevaju bez upozorenja. Svaki mehani- sijalice koje se koriste na vasem vozil u. Budite
car-amater moze da zameni sijalice U YQzilu, me- sigurni da ste nabavili pravu.
dutim, neke sijalice, naroeito na instrument-tabli Postupak zamene zavisi od vrste sijalice, me-
mogu da budu vrlo teSko dostupna; na nekim dutim, tehnika zamene sijalice zadnjeg svetla,
488
~ ______________________________________~DODATNAOPREMAIURED~
~I
Boena svetla su sliena zadnjim svetlima. J
nekih ko la, stitnik fara moida drle krstasti vij
I skinuti s titnik da bi se omoguCio pristup sijn
Kod dru gih vozila do grla sijaliee moze se doc
( blatobra,na; okrenite grla u smeru suprotnc
smera k Tetanja kazaljke na satu kako bi se i
dilo iz kuCista. Skinuti staru i montirati r
sijalieu. Vratiti stitnik fara iIi po novo obezb,
grlo sijalice okrecuCi ga u smeru kretanja kaz(
I na satu ..
Pristup zadnjem svetlu ponekad je moguc kroz prtljainik vozila
umesto spolja.
Kod· nekih unutrasnjih svetala, ukljucujl
mnoga. svetla na krovu, vijcima se mozda ne r:
osigur ati plasticni stitnik. Vrlo verovatno st
drii jf ,dan iii vise jezicaka. Da bi se ski nub
vrsta svetla treba ga stisnuti sa suprotnih krc
svetla koenice ili signala za okretanje je stan- kako bi se oslobodili jezicci iIi treba priti
dardna. Postupite po sledecem opstem pravilu: jezieak pomocu odvijaea, iii nekim slicnim n
1. Proverite svetlo. Plastieni stitnik moida dTie dom. Kod nekih krovnih svetala sijalice s
dva iii vise krstasta vijaka. Skinuti vijake i poklo- "baj onet«, kao one kod zadnjih svetala; d
pac (stitnik) fara kako biste stigli do sijalice. kori.ste sijalice na "patronu«, koje se ubae
Napomena: Kod nekih vozila, pristup zadnjim izbHcuju iz obujmica za osiguranje. Zam
svetlima omogucuje se preko gepeka. U tom slu- staru sijalicu sa odgovarajucom novom. ]'\
eaju, skinite grlo sijaliee iz kuCista u kome se n1lema: Da bi se izbeglo pregorevanje osigu
nalazi okretanjem kuCista u smeru suprotnom od zaltvorite vrata i proverite da je svetlo isklju
smera kretanja kazaljke na satu, za cetvrtinu iii pre nego sto izvrsite zamenu sijalice.
pola obrtaja.
2. Skinite pregorelu sijalieu. Kod zadnjih svetla,
koCionih svetla i signala okretanja koriste se Z21mena osiguraca
»bajonet«-sijalice. Ova vrsta sijalica ima dve igle
pri osnovi. Uhvatite sijalicu rukom, lagano je U koliko do de do iznenadnog gasenja nek
uvucite i okrenite za 'cetvrtinu obrta u smeru sv etala iIi ako neke druge elektriene kompo:
trenutnog preopterecenja iIi nekog ozbiljnijeg
problema na elektro instalaciji, medutim, zamena
osiguraca je prosta_ stvar. Postupite na sledeCi
naCin:
1. Utvrdite mesto gde se nalazi osiguracki blok u
vasem vozilu. U prirucniku proverite gde se ono
nalazi ukoliko vam to nije poznato. U prirucniku
ce biti i spisak tipova i velitina potrebnih osigu-
raca. Osiguracki blok obicno je obelezen nalepni-
com, a kolo i jacina svakog osiguraca odstampana
je na njoj. Na mnogim vozilima osiguracki blok
nalazi se ispod instrument-table pored upravija-
ckog stuba iIi sa unutrasnje strane pregradnog
zida, iznad pedala; moze se nalaziti i ispod haube
motora pored pregradnog zida. Mozda ce yam
biti potrebna baterijska lampa da biste pronasli i
Stara vrsta osigurata. Alatom za skidanje osigurata (1 1 izvucite
pregoreli osigurac. Zatim uhacite novi osigurac na njeg ovo mesto u
zamenili osigurac.
osiguratkom bloku (2). 2. Proverite osiguracki blok, Pregoreli osigurac
abicno ima prekid na metalnoj traei koji mozete
videti kroz staklenu cevticu osiguraca. Ukoliko su
svi osiguraCi celi, problem je u necemu drugom.
I-~
I\ ~
II'I \ Ukoliko je osigurac pregoreo izvucite ga alatom
za izvlacenje osiguraca. Ne koristite odvijac iIi
neki drugi alat jer bi magla da dode do lorna
I " I
i I oSlguraca.
3. Instalirajte novi osigurac. lacina osiguraca
I
I
I otisnuta je na kraju osiguraca; proverite aa li ste
I upatrebili odgovarajuc osigurac. Ukaliko su na
CD CD vasem vozilu ugradeni osiguraci sa dva pipka,
ubacite osigurac u uticnicu. Upozorenje: Korisrile
osigurac jaCine prema prirucniku. Nikada ne kori~
stile aluminijumsku foliju iii neki drugi metal wne-
slo osigurai'a, jer lo moze da dovede do pregoreva-
nja instalacije i poZara.
4. S ugradenim novim osiguracem elektricno
kolo koje on stiti treba da radi. Ukoliko dode do
pregorevanja novog osiguraca, obratite se kvalifi-
kovanom elektromehanicaru.
Radio i antena
Alat i materijal
• PodmetaCi za toekove
• Ruena dizaliea i sigumosni podmetaCi
• Kljucevi
• Klesta
• Odvijaei
• Krstasti odvijae
• Antena i kabl sa montaznim delovima
• Osigurac
• Masbrajuca traka
vasih kola na radio prijemniku. Utaknite kabl na kabl i povucite kabl kroz otvor. Postavite novu
ispravne antene drzeCi ga izvan vozila (metalni antenu u montazni otvor i podesite je tako da stoji
krov vozila ogranicavace prijem). Ukoliko se pod odgovarajuCim uglom.
poboljsa prijem, zamenite antenu. 10. Pritegnitenavrtku za osiguranje pri podnozju
montaznog eiementa antene ispod blatobrana· i
cvrsto je pritegnite.
Zamena antene 11. Vratite tocak na svoje mesto i rueno priteg-
nite navrtke.
Ukoliko mora da se izvrsi zamena antene po stu- 12. Spustite vozilo na tlo obrnutim redosledom
pite na sledeCi nacin: operacija iz taeke 5.
1. Postavite kabl antene iza instrument-table gde 13. Pritegnite navrtke, vratile »radkapnu« na
se ona povezuje na radio prijemnik i iskljuCite svoje mesto i pomerite podmetace za tockove.
antenski vod. Odvijte nareckani prsten na prik- 14. Provucite kabl nove antene do radio prijem-
Ijucku i izvucite ga iz radio prijemnika iii jedno- nika vodeCi ga trasom starog kabla.
stavno povucite kablovski prikljucak. 15. Povezile novi kabl antene s radio prijem-
2. Proverite drugi kraj kabla antene i vidite kako nikom.
je povezan. VeCina standardnih AM iii AMlFM
antena fiksirana je velikom navrtkom za osigura-
nje. Na nekim vozilima, medutim, antenaje mon- Skidanje radio-prijemnika
tirana pomocu dve· navrtke za osiguranje iii
parom montaznih stubica iii montaznim stubiCima Ukoliko u autu radio-prijemnik uopste ne radi,
fiksiranim pomocu krstastih vijaka i navrtki za proverite osigurac za radio na osigurackom bloku
osiguranje. ispod instrument-table. Ukoliko je pre go reo
Napomena: Osim ako antena nije montirana zamenite ga osiguracem iste snage. Ukoliko niste
pored gepeka verovatno cete morati nesto da sigurni u njegovu jacinu proverite u prirucniku
skinete kako biste dosli do podnozja antene. vaseg vozila.
Mada su neke antene postavljene s gomje strane Ukoliko ste proverili sve napred navedene
ispod ugla instrument-table iii iza unutrasnje pre- uslove i utvrdili da oni nisu razlog problema kod
grade. veCina se nalazi ispod prednjeg blatobrana. radija iii antene. mote Ie da razmotrile pitanje
Ukoliko je antena montirana na prednjem bla- skidanja radio prijemnika i servisiranja kod profe-
tobranu moracete da obezbedite pristup kroz sionalnog radio tehnicara. Postupile na sledeCi
otvor blatobrana. Kako je veCina blatobrana naCin:
opremljena stitnicima od prskanja moracete da 1. VeCina auto-radio prijemnika ima dye
skinete stitnik od prskanja kako biste dosli do komande (ukljuceno-iskljuceno/jaCina i rueno
postolja antene. . podesavanje zvuka) na prednjoj strani instrument
3. Postavite podmetace iza zadnjih tockova. table. Pazljivo izvuCi ova dva komandna dug-
4. Skinite »radkapne« s toeka najblizeg anteni i meta. Da biste ih pazljivo izvukli mozda ce yam
olabavite navrtke na tocku pomocu kljuca. biti potreban tanak odvijac. Medutim, kod nekih
5. Rucnom dizalicom podignite prednji kraj radio prijemnika ovu dugmad drze mali krstasti
vozila i poduprite je parom sigurnosnih podme- vijaci. U tom slucaju, olabaviti ove vijake krsta-
taca. stirn kljucem, pre nego sto pokusate da skinete
6. Odvijte navrtke i skinite tocak. komandnu dugmad.
7. Uvucite ruku u otvor blatobrana i odvijte 2. Posto ste skinuli dugmad, skinite navrtke za
ddaee stitnika ad prskanja pomocu kljuca. osiguranje na stubiCima koji nose dugmad sa zad-
8. Kljucem iii kleStima, po potrebi, olabavite nje strane, kljucem odgovarajuce velieine.
navrtku za osiguranje antene ispod blatobrana. 3. Kod nekih vozila s ugradenim klima-uredajima 1
Odvijte navrtku i skinite antenu i stari kabl sa mozda ce morati da se skinu vazdusni kanali is pod
kola; navrtka i sigurnosna podloska skliznuce niz instrument-table pre nego sto moze da se skine
kabl kad ga povucete. Saeuvajte ih ukoliko nova radio. Kljucem odviti navrtke koje drze nOS ace
i
antena nije opremljena ovim pozicijama. Zapam- kanala sa zadnje strane radio prijemnika na vozi-
tite pravac vOdenja starog kabla. lima opremljenim klima-uredajem: ' !
9. Provueite kabl nove antene kroz otvor za mon- 4. Skinite strujne vodove uzemljenja i zvucnika.
tazu antene na blatobranu. S donje strane blato-
brana navucite podmetae za osiguranje i navrtku
Ovi vodovi se obicno izvlace iz svojih prikljucaka.
Pre rastavljanja prikljueaka, medutim, nalepni-
•
492
DODATNA OPREMA I UREDAJI
!
I
I.
I
r
com obeleiite svaki vod (komadicem maskirajuce rzinomer u vasim kolima, pomocll »sajle«.
trake) posto ste ih odvojili da biste ih lakse taeno
ponovo povezali kasnije.
S meri broj obrtaja tocka iii zupeanika u
menjaeu. Neke obicne probleme kod brzinomera
5. Izvadite kabl antene iz radio prijemnika. moze da proveri i mehanicar-arnater da bi utvrdio
6. Skinite radio sa instrument-table i odnesite ga da Ii se mogu lako otkloniti iIi moraju da se
u neki ovlasceni radio servis. prepuste kvalifikovanom mehaniearu. Ovi pro-
7. Po popravei radio prijemnika. ponovo ga ugra- blemi ukljucuju buean rad brzinomera, skakanje
dite obrnutim redosledom operaeija iz tacaka 1 do iii oscilaciju indikatorske igle, iii zakoeenost igle.
6.
l
=D~O~D~A~T~N~A~O~P~R=E~M~A~I~U~R~E~D~A~J~I ________________________--------------___ 1
1
I
,I
Sklap prikljucka kabla bn:inometra na krajzlerovim vozilima tipa K,
dodi »omrus'" i plimut ..horizon«; (l) smer prema rnenjacu, (2) mali zupcanik
,
brzinomera, (3) uljna zaptivka, (4) podlmka, (5) uljni prsten, (6) adapter.
(7) obujrnica za osiguranje. i (8) kraj eelitnog ufeta ("sajle«), •
"L
\ 494
\.:
j
,t
~--
~
I;...-___________________---!DODIATNA OPREMA I URE£lAJI
f
i
6. Prove rite da »sajla« nije prekinuta pa ukoliko juee veliCim, izbu; liti otvor za montazu. Upozore-
jeste izvucite je i zamenite. UkoIiko nije preki- nje: Vrsite slab a li stalan pritisak na burgiju ali
496
-.~~,
=
"
,
-i
RECNIK POJMOVA
A
AC: Naizmcnicna struja
Adiliy: RastvDr, rrah iIi uru,g.:l !ll<llerij;l koja SI.: df)(bje bCllzinu, ulju.
masti iIi drugim proizvodima bko bi 5C njihovc karakteristike
poboljsule.
~ ..
prema unutra, tako da kada automobil skrece, unutrasnji toeak se
zakrenc za veti ug.lQ nego spoljn!.
L
497
RECNIK POJMOVA
Crvena linija: Najveci preporuceni broj obrtaja motara. Ako auto-
B mobil ima ugraden merae braja obrtaja, na njelTIll ce se nalaziti
oznaka. odnosno crvena linija koja oznaeava maksimalni broj obr-
Balastni otpornik: Otpornik naCinjen od posebne vrste provodnika taja motara.
koji tezi da paveca odnosno smanji napao u zavisnosti od tempera-
ture.
D
c DC: JednosmerniJ struja
Centralni mehanizam upraYJjaca: Sistem za upra\'ljanjc u kojem Detonadja: Pretenmo burno paljcnje smde. prakticno nekontroli-
postoje dye spone povezane sa upravljackim polugama i sa central· sana eksplozija.
nom spanam. Cemralna spana se pakrece pomoeu spone upravljaea
koja povezuje cenlralnu spanu sa upf8vljackim prenosnikom (mcha-
nizam sa zupeaslOm ietvam iii Pitmanov).
498
,----
RECNIK POJMOVA
Diferencijal sa ogranicenim proklizavanjem: Sklap difcrcncijaJa koji
jc taka konstruisan da omogucuje boljc vucne karaktcfistike na taj
naCin lito knda jedan toeak proklizava, prena:;! obrlni momena{ na
E
drugi weak koji nc proklizava, Elektricitet: Tok elektrona sa jedoog atoma na drugi.
Dijafragma (membrana): Savit!jiva folija od gume-platna. koja je Elektricni otpor: Svojstvo elektricoog provodnika da spreei iIi srnLinji
zategnuta poprcko unulm nckog suda i na wj naCin razdvaja taj sud tok e!ektricne struje.
(zaprcminu) na dV<l dda.
Elektroda u sveCica: Metalna sipka koja prolazi kroz centar izolatora
Dinamicka ravnotcia: K<lda je teiisna os:! objekta koji rotira u istoj je e!ektroda. Mala melalna sipka zavarena za metal no kuCiste je
ravoi kao i osa objckta, taj objekat ce biti u dinamickoj ravnotcZi. Na druga elektroda. Ove e!cktrode su pozn:J.te kao centralna i bacna
primer teiisna osa gume mora biti u istoj ravoi kao i osa tocka. elektroda.
Disk iii rotor kocnice: To jc disk ahraden sa abe strane taka da Elektrolit: Rastvor sumporne kiseline i vade koji se nalazi u ce!ij::l!na
omogucujc da ga plotiee pritiskuju, ili prikljeste sa abc strane i na raj akumu1:Jtot3.· i koji hemijski reLlguje sa materijalom elektrode i nu luj
naCin zaustave automobil. naCin se stvara elektricna stmja.
F
Fijukanje motora: Metalni zveccCi zvuk koji daje motoT pri ubrza·
r nju. bd je ugao predpaljenja isuvise velik za oktansku vrednost
koji se okrece. pritiskaju disk i tako pre nose kocionu siiu. Ovakav Filter: Uredaj koji je konstrllisan tako da uklanja strane materije iz
Ii tip kocnice je veoma otporan flU pojavu zamoru kocnica (Fejding). lIlja. vazduha. bcnzina itd.
j~ Dizel motor: Motor sa unutrasnjim sagorevanjem koji kori51i diztl Freon-12: Gas ko]i se Korist! kao sredstvo za hladenje u friziderima i
gorivo. Pmvi dizel motori nemaju sistem za pa!jenje veC ubrizgavaju klima uredOljima.
gorivo u cilindre u trenutku kada je klip sabio vazduh loliko da je
Ii
"
zagrejan do tacke 11:1 koja] se dize! gorivo pall samo. bez vamiec. Fuzija (topljenje.l: Kada dva meta!na deb dostignu tacku topijeoja i
kada se spoje odnosno zavare.
DMT: Donja mrtva tacka.
u
Gasovi karteru: Odnosi se on izduvne gasove kaji pro laze pored
brega. taka da se pri velikom broju obrtaja motora d\)bije dovoljno klipnih prstenova i od!aze u karter, odaklc moraju da se uk lone
jaka varnica OLi svcCicama. pomocu urcdaja za recirkulaciju benzinskih i uljnih isparenja.
499
RECNIK POJMOVA
Generator: Uredaj koji mehanicku cnergiju prctvara u e!cktriCnu. Hemijski elcklricitet: Hemijski naCin dobijanja'c!cktriciteta (akumu-
Jaror).
Geometrija upravljanja: lzraz koj! s(! ponekad keristi za opisivanje
raznih uglova koje zaklapaju neke komponente u sistcmu upravlja. Hidraulicne kocnicc: Koenicc kojc rnde pomocu hidraulicnog prili-
nja prednjih tockova. Ti izrazi su najcesace nagib. Z<ltur. gazenjc ild. ska. Glavni kocioni cilindar obczbedujc_mdni prilisak koji se preno~i
Karisti se i za opisivanje medusobnih uglovil kaje zuklapaju prednji kroz telicne ccvi do cilindaru na locKovima. koji pritiskuju papuCicc
lOckav! pri kretanju automobila kroz krivinu. na dobos, odnosno pioCicc n<l disK.
Gil za popravku Iimarije: Materijal koji je nacinjen taka da sc Hidraulicni podizaCi: PodizaCi venlila koji pomocu pritiska ulja i2
pomocu njega mogu izglacati ulubljeni delavi karoserijc. Posta sistema za podmaziv<lnjc motora os!aju stalna u dodiru i sa brega-
otvrdne gil se obrusi, a deo aboji. starn osovinom i sa tdom vcntila. Oni se autom.!tski priklgodavaju
svakoj promeni duzine tela vemila.
Glava motora: Metalni deo koji je zavrtnjima pritvrscen na gamji
deo bloka motara. Glava motam slu'li da pokrijc cilindrc sa gamjc Hidraulicni: Odnosi se na kretanje Ouida.
strane. U mnogim sJucajevima u glavj motora su smesteni \~enti1i.
Glava motora predsravija ideo prosrora za sagorevanje. Hidraulika: Nauk.a 0 kretanju thida.
Glavcina totka: Deo na koji se pritvfscuje tocak. Hidrokarbonat (ugljo\'odonik): Mesavina v{)donika i ugljenika. Ben-
zin jc ugljovodonik (He).
Gla\'e za visoku kompresiju: Glava cilindra sa sm,mjenim prostorom
za sagorevanje, a time i povecanom komprcsijom. Ovakve g!ave se
mogu posebno izradivati. a mogu se dobit! i brllSenjcm standardnih.
'\\,
\j~----
~ \\ \ \
Glavni kocioni cilindar: Deo hidraulicnog sistema za koccnje u kome
se stvara pritisak.
Hidrometar: Instrument sa plovkom u staklenoj cevi kojim se meri
GMT: Gomja mrtva tatka. specificna tdina tecnosti
Goli vijak: Metalna sipka sa navajem nr! oba.kraja. Hipoidni zupcanici: Konusni i tanjirasti zupcanici knji sc testa
primenjuju za diferencijal. Zupci oba ZUrblnika su konusni i rezan!
Granifni vakuum: Ovaj izraz sc odno~i oa trefllitak kada je klip spiralno wko dOl stojc pod nckim uglom u Od110S11 na osu vralila
kocnice sa servo pojatanjem dostigao maksimalnu silu kocenja sa kOllusnog zupcanika.
raspoJozivim vakuumOffi.
500
RECNIK POJMOVA
Indeks viskoziteta: MCf<l sposobnosti ulja cia sc oduprc promenama Kanda: Oslonac iIi osovinic<l koja se moze pomeriti iJi uvesti u
viskoziteta pri zagrev::mju. uzupccnjc S<l zubom na drugom delu; na primer kandza na p;)rking
kocnici :1utomatskog menjaca koja se moze ubaciti u kontakl sa
Indukcija: Stvaranje e!cktricitcta nd jed nom dc!u pomoeu drugog. zubom na drugom delu i da na taj n<ltin blokira zad~je taekavc.
naelektrisanog del<l sa kojim prvi deo nije povezan. OVO sc oog;}da
Kapa razvodnika paljcnja: Kap<l iii poklopac od izolatorskog materi-
zbog uticaja magnctnog polja naclektrisanog tela.
jala koj~ lml) centralni priktjucak j seriju (po jedan za svaki cilindar)
prik!juc<lka koji su ravnomerna rasporedeni po krugu aka central-
lndukcioni kaJem (bobina): Uredaj koji sc kad automobila karisti za
nog prikljucka. Sekundarni napan se dovodi do centTa!nog pri-
povecanje nupana na sveCicama. Vidi: "Kalem«.
k!jucka, a zatim pamocu rucice razvodnika do odgovarajuceg pri-
kljucka.
Isparenje: Gasoviti, oblik tecnosti.
Kolo: Dea taka elektricne struje od izvora preko potrosaca i priklju-
lsparivac: Uredaj u sistcmu sa klima urcd<ljem ko]i sluzi da teenos! caka nalad uo izvora.
za hladcnje prcvede iz tccnog u g<lstlViw stanje. Isprivw: 51: nalni
nn onom mcstu guc sc vrsi rashladiv;mje. 1\010 (otYOrclloj: Hila koji prekid iii razdvojeni kontakt u eid_!riL:'
110m kalu, ba obzira da Ii je namerar, (pn:kiu,-,-c), iii ncnamer<lJl (los
Ispiralljc: Cisccnje sistema za hladcnje upumpavanjem jakog sred- k~m~ .
stva za C;iiicenje kroz sislem u smcru suprotnom od norm;.l!nog
kretanja tccnosti u sistemu. Kolo (paraJelno): Elektricni sistem u kojem su svi pozitivni polovi
povezani jednim provodnikom, a svi negativni polovi drugim pro-
ispustanje vazduha iz kOCionog sistema: Postupak kojim se potiskuje vodnikom.
koCiono ulje iz glavnog koCionog cilinOrLI. taka da se otvaranjem
odusnog ventila nn koCionom cilindru svakog tack:! izbacuje vaztiuh Kolo irednofserijsko): Elektricni sistem u kojem su delovi vezani
iz sistema za kocenje. jed<ln za drugi pomoeu sarno jednog provodnika.
Izduvni vod: Cevi koje spajaju izduvnc otvore na glavi lOo{Ora sa Kolo (zatmfcno): Kola elektricne struje u kojem nema prekidu.
glavnom izduvnom cevi.
Kom:mde upravljai:a: Sistcm veZd, sipki jJi cevi. i poluga kojL: ~u
povezane tako da prenose silu i kretanjc 5<J vol ana nCl preunj ....
Izolaciju: Materiju! kroz kllji elektroni teSko proJaze. Sluzi kao
tockove.
spoljni zastitni sloj n(l provodnicima i elektricnim dclovima i lime
sprec:1va nastan:1k kratk0.Jl ~pnja i spajanja sa masom.
Knmora za sagore"anje: Proslor iznad klipa, kada je klip u g:ornjnj
rnrtvoj tacki. Ovaj proslor okruiuju k!ip, cilindar motora i glay~!
Izolator: Mnterijal iii Ido od materi.1a1a koji ne rwvndi e!ektricnu
mOlora.
struju. Takvi materijali su porculan, stakln. bake!it. i s1.. koji sluze
kao izolacija na provodnicima u c1ektricnom kolu radi sprecavanja
.Kompjuterska regulacija motora: Metoda koriscenja mikroprtlcc·
odvodenja e1ektriciteta.
sora. r<lznih scnzora i soienoida u motoru radi kontrole perform ansi
molora. Senzori prenose kompjuteru informacije 0 tome sta ~c
doga(:l:1 u motoru, taka da kompjuter na bazi tih podataka moie ct,l
J reguli!;e rad sistema za gorivo. pa!jenje. izduvnih gasova i mcnj:1ca
tako da se dobije najmanja potrosnja goriv<l j smanjeno zagadenje
izduvnim gasovima.
Jacina struje (amperaia): KoliCin:1 struje potrebna za pokretanje
nekog dektricnog apcHata. Kompresija: Dejstvo pritisku na oprugu. Hi bilo koji oprlJzni materi-
jal, i kao posledica toga skracenje opruge u smcru dejstva silc
»lahanje« kvacila: Kada vazae u toku voznje odi nogu oslonjenu na kompresije.
pedalu kvaCila. Dejstvo pritiska na gas i smanjenje zapremine gasn kao posledica
dejstva priti~ka.
Jcdnosrnerna struja: Elektricna struja koja teee sarno u jednom
smeru. Komulator: Uredaj koji kod I.'kktromotora i gcneratora obezbeduje
10k struje izmedu namotaj<l rotorn i cetkica.
lednosmerno kvacilo: Mehanizam kvaeila ko]i se ukljucllje sarno pri
kretanju 1.1 jcdnom smeru. Ako nema obrtnog momenta, iii ako je Koncentricni krugovi: Dva iii vise krugovn postavljenih tako da
Obrtni momenat suprotnog smer:1. kvacilo proklizava. imaju centar u iSlOj tacki.
JednoS'merno kvacilo elektropokretaca: Pogon od elektropokretaca Kondenzacija (pojava): Vlaga iz vazduha koja na hladnoj podlozi
koji se ukljucuje mehanickirn putem. Kada se motor startuje, jcdno- prelazi u teeoo stanje.
smcrno kvacilo je ukljuceno sve dok se ne prckine sa st:1rtovanjem.
. Kondenzacija (proces)! Proces vracanja isparcnja u teeno stanjc.
j 50!
Kondenzator (kod klima uredaja): Deo rashladnog uredaja koji KIipni prs1cllovi: R;ISct:eni prstcn ubaccl~ u mez na klipu. Prstcn je u
hladi zagrejaoo i sabijeno sredstvo za hladenje (freon) i vraca ga iz kontaktu sa stranama ureza. i tare sc 0 zid cilindra te na taj nnCin
gasovitog u teeoo stanje. zaptiva prostor izmedu klipa i cilindrJ. Klipni prstcn koji jc konstru-
isan da zaptiva zapa!jcnu smcsu goriva iznad klipn jt:: kompresioni
Konusno - valjkasti leiaj: LeZ:lj koji ima veti broj konusnih valjCica prsten. Verina kiipova ima dva kompresiona prstcnu u !.lva gornja
ad eelika. koji se nalazc izmedu spoljnjeg i unutrasnjeg prstcna urcza na klipu.
lei:aja. Klipni prsten koji je konstruisan da struie ulje sa zidov;l cilindra Zove
se uljni iii podmazuju6 prsten. OV<Jj prslen jc taka konstruisan da
Karburator: Uredaj koji sluii za mesanje goriva i vazduha u isprav- ulje maze da prode kroz njega i daljc kroz otvore iii proiazc na klipu
nom odnOSll. nazad u karter (korito motara).
Uljni prstenovi se izraduju u vc!ikom broju razlicitih oblika i kon-
Karburatori sa jednim. dva iii cetiri grla: Ovo se Od005i oa broj grla strukcija.
posta vljeoih izmedu karburatora i usisne grane.
Klipnjaca: Vew izmedu klipa i radiliee.
Kardansko vratilo: Vratilo koje spaja izlazno vratilo menjaea 5.1
vratilom konusnag zupcanika diferencijala. Klizni leiaj: Lciaj n<JCinjen ad posebne legure. Ovabv lezaj nema
pokretnih dc!ova i vratJia kaje je osionjeno n<J ovakve iezajeve kiizi
Karter (korito motora): Rezervoar koji jc zavnnjima pricYrsccn na preko materijala ad koga je nacinien Idaj.
donji deo kuCisla radiliee i za!vara motor.
Klizni zglob: Zglob koji prcnasi pogonski obrtni momenat sa jednog
Kasno paljenje: Podesavanjc trenutka paljenj<l taka da vamiea vrLltiJa na drugo. a pritom omogucuje poduina krctanja izmedu Ova
nastaje kasnije, odnosno pri manjem hro,iu stcpeni pre gamjc mnve vratiJa {promenu medusobnog r<lstojanjal.
taeke nego sto je to propisano.
KoCioni cilindar locka: Cilindar sa klipom koji se ~ktivira hidraulic-
nim pulem. i koji potiskujc papuce koeniee prcm3 dobosu.
,
I Krunasta nantka: Navrtka koja na jednom svom kraju ima niz un::za
kroz koje moie da sc provuce rasecpka koja osigurava navrtku od
odvrtanjLl.
Klackalica: Klaekalica se koristi da prenese kretanje navise koje KuCiste radiliec: Deo motora koji okruzuje radilicu. Ovaj deo sc ne
dobija ad sipke podizaca. u kretanjc nanizc. odnusilo. pokret otvMa- sme meSati sa korilOm Z;l ulje (kancrom). kojl je izraden od ccJicnog
nja ventila. Karisti se za motort: koji imaju vcntilc u gJavi. lim;} i zavnnjima se pricvrscuje za kutiste radiliee.
Klip: Okrugli ccp. otvoren na jednom kraju, koji klizi kroz eilindar Kuglasti zglob: 01:1iello se koristi kao elcmenat za spajanjc sponc i
motora. Klip jc pricvrsccn na klipnjacu. i kada se smda goriva i ogibljenja kod nczavisnog prcdnjcg vcsanja. Ovaj spoj na jed nom
vazduha upaii. klip prenasi silu eksplozijc na klipnjacu i !.lulje n;1 kraju ima osovinicu od kaljenog cc!ika sa navojem. U sfcdnjem dciu
radWeu. je konusan, a na drugom kraju lma oblik kug!c.
502
r-----
RECNIK POJMOVA
Magnetno poljc: Prostor u kojcm postoje magnctne linije, odnosno
magnetn! Ouks.
Lciaj: PovrSina ili sklap na koji st: osl,mja kontaktna povrsina iii
obrtni dclovi.
Mertle kompresije: Instrument koji se koristi za proveru kompn:sije
Linijski rno/uri: Motori u kojim::J 'SU cilineri rasporcdeni po jednom (pritiska) u ci!indrima.
pravcu (u ravooj linlji).
~Ierna sipka: Metalna sipka koja dopire do kartera za ulje. Konsti se
Listasta opruga: Opruga u sistemu vesanja saCinjena ad \'ise sloje\·<.l za kontrolu nivoa ulja u motom.
ravnog telika za opruge. Promenom broja listova (pojedinatni slo-
jevi) iii debljine listova menjaju se cvrstina i namena opruge.
i
J: List.asto (slojevito): NeSto sto je saCinjeno i2 veccg broja slojevCl.
M
Magnet (stain i): Komad namagnctisanog cciiku koji privlaci sve
fericne metale. Stalni magnet funkcionise bez elektricne struje i Merni listie: Tanka traka ad tvrdog celika obradena na taenu dcb-
zadriava svaj magnctizam dugi niz godina. ljinu. koja se kori~ti za proveru zazora izmcdu raznih delon.
503
RECNIK POJMOVA
Metricke mere: lcdinice metrickog sistema mera. Njutn-metar: KoliCina rada pOlrcbna da sc I njutn podigne na visinu
ad 1 metar (1 njutn = O.1'i.::.g).
Mikrometar: Precizni mewi aint koji pri merenju daje taenost u Isto \;.ao i poviaccnje tcreta od 1 njutna nn. rasrojanju od ! metra.
opsegu 0.001 mm,
Nosac: Urcdaj koji drti dcJove pricvrscenim.
Milimetar: Metricka mera kojn odgovara 0.03937 inca.
Nosac konusnog zupcanika: Onaj deo zadnje osovine na kome leii i
,.ML« motomo ulje: Mmorna u!je prcdvideno za kariscenje u moto- u kame se naJa:.:i vratilo kOilusnog zupcanika.
rima koji rade '! povoljnim, lakim lIs1avima rada.
N metrima.
ii Nagib tocka: Naginjanjem vrha ccntralne linije lOcka prema spoljnoj Odnos smeSe vazduh/gorivo: Tczinski odnos u kame se vazdllh i
strani dobija sc »pozitivni« nilgib tocka. Naginjanjcm vrha centralne gorivo mesaju u karburaloru iii sistemu sa ubrizgavanjcm gariva.
!intjc locka prema unutrasnjoj strani dabija se »negalivni« nagib. Idea!an odna~ sa aspekta potrosnje goriva i tistoce izduvnih g,a.sova
Kada je nagib lotka pozilivan, tockavi su na vecem rastojanill pri je 14.7 delova v<lzduha na jedan deo benzi.na. Bogata smesa je kada
vrhu nego pri tlu. ima vise goriva a manje vazduha. iii odnos vist od 14.7: 1. Siromasna
smcsa je kada ima vise vazduha a manjc goriva. tj. ad nos manji ad
Naumenicna struja (AC): E!ektritna struja koja se krece u jednom 14.7:1.
pa u drugom smcru (ad pozitivnog ka negativnom, zatim od negaliv-
nog ka pozitivnom). Odskok opruge: Naglo istezanje opruge posto je bila sabijena.
Napon: E!ektricni napon koji izaziva tok struje 1I kolu. Oksidi azota (NOxj: Zagadivac koji nastaje kada temperatura sago-
revanja prede vrednost od 1400 0c, pri kojoj se jdine kisconik i
Napon akumulatora: Napon koji se dabija oa polovima akumuia- aZOL Sadriaj oksida azota II izduvnim gasovimu sc smanjuju pom ocu
tara. uredaja za rccirkulaciju !zduvnih gasova. k:lo i katalitickim fil!cronl
na automobiiima proizvcdenih po;.;lc 19~ 1. godinc u SA D i jog nckilll
Negativni prikljucak: Prikljuc<lk, kaa sto je na primer na akllmula- zem!jama.
toru, sa kojeg letc slruja prcma pozitivnom prikljutku.
Oktanski broj: Broj kojim se oznacava speeificna otpornost goriva
Neopren: Sinteticka guma koja je vrlo otporna na nafmc derivate. na detonalivno sagorevanje.
Ncpokretan osovinski most: Osovina koja se ne okrece vee samo Om: Jedinica mere elektricnog otpora.
obezbeduje osnovu - most na koji se postllvJjaju toekavi.
Omlmctar: Instrument koji se koristi za merenje veliCine otpora na
Nezavisno oslanjanje (veSanje): Sistem os!anjanja koji omogucava datom sklopu iti u kolu.
da se svaki toeak krece nezavisno navise i naniie bez uticaja na drllge
lockove. Omov zakon: Zakon c!cktriciteta koji daje odnos izmedu napona.
strujc i otpora. Napon od 1 volta daje jaeinu struje od ! ampera pri
Niska pedaJa kocnicc: Stanje kada pcdala kocnice dopre suvise blizu prolaskll struje kroz olpor ad 1 ama. lednaCina: V = I x R (Volt =
poda pre nego SIO se kocnice aktiviraju. amper X om).
504
,~r~:<:""'
,,-c---~"- '"
RECNIK POJMOVA
Opruga ventila: Spiralna opruga koja zutvara venti!.
p
Opseg opterec~nja: Sistcm oznaka on pncumatiku kaje oznaeavaju Pad napona: Gubitak elektrienog napona izazvan otporom kola.
!. dozvoljcno optcn..-ccnjt: i prilisak u pneumatiku.
Paljenje: Paljenje smde goriva i vazduha koj,e se za benzinskc
Oscilacije: Brzo pomcranjc napred-ouzad iii gore-dole. motore VI'S! pomoeu varnice. Za dizel matore, paljenje se vrsi
! toplotom j pritiskom .
•
I Oscilujllca us'n'ina (most): Sistem nczavi~n{)g zadnjeg veSania. pri
ccmu sc jcdan !ocuk krece u vertikalnoj ravo! nezavisno oc! drugog. Papuce kocnicc: Dca su sistema za kocenje i nalaz!! se na toekovima.
Diferencija! jc zavrtnjim'-l pricvrscen oa sasiju, a za vodenje tockova a na njih se pricvrseuju oblege kecn!ca. Kada se pomoeu hidraulic-
sluic razli_citi sistcmi veza. Pogonsku vratila (poluosovine) Sa jednim nog pritiska aktiviraju kocioni cilindri. ktipovi cilindra potiskuju
iii viSe zglobova povczuju difcrencijal sa_ pogonskim tockoyirna. papuee kocnica take da obloge dodu u kontukt sa dabosem.
Paralelna kola: Elektricna kola sa dva iii vise otpornika taka poveza-
nih da sc omogueuje protok struje kroz sve provodnike istovremeno.
Za razliku ad rednog kola, struja u paralelnom kolu ne mora da
prode kroz jcd;m otpornik da bi stigla do drugog.
''/
i,~
I Pedala za gas: Pedal a oa podu kojom vowc, prcka poluga oonosno
sistema mehanickih vez.a. regulise leptir karburo.tora.
'\.1...
\
nasi silu od upnlvljac<l preko upravljacke osovine na spont.> sistema
za upruvljanje.
Oshmjcna masa: Ounng) se [1a tcii[1u svih delovn 3utomobila koji se Pneumatik: Gumeni spo!jni omotae i unutrasnja kruzno ob!ikovana
I' oslanjaju na sistem za vdnnje. eev ad gume. koji se pastavljaju na naplatak i obezbeduju pneumat-
i'
ski ogibijen kontakt i prianjanje na put.
Osovina klackalica: O~ovin;) na knjoj se naJaze kl;)ck;)lice.
Podesavanje oh'aranja ventila: PodeSavanje pOlozaja ventiia tako da
Osovinica klipa: Cc!icn:: osovinica koja prolazi kroz klip. Koristi se se oni olvaraju u pravom trenulku U odnosu nn polozaj klipa.
za povezivanje klipa sa malom pcsnicom klipnjace. Ova osoviniea je
okrugla ) obiCn{) je suplja. PodeSal'anje zazorn sveCice: Padesavanje poloiaja boene e!ektrode
svcdce da bi se dobio odgovarajuCi zazor izmedu nje i centralne
Osovinski most: Poprccni nosat vozila na Cijim se krajevima nalaze e1ektrode.
odnosno okreeu toekavi.
Podizac ventila: Deo koji je u kontaktu sa vrhom ventilo. i ~a
Ovainost (radijalna): Gubljcnje kruinog oblika tocka ili drugog bregastom osovinom. Podizac se krece po bregu bregaste osovine. i
kruznog dela. kada ga breg pOlisne navise. podizac otvara ventil.
Overdrive (stedni nod): Uredaj sa planetarnim zupcanieima koji, Podizaci ventila sa valjcicern: PodizaCi koji na kontaktnoj povrsini sa
kada se ukljuci. obezbeclujc da izlaz.na brzina na kardansko vratOo bregom bregaste osovine imaju mali valjak. Ovaj va!jak se postavlja
bude Z:l oko 1/3 veea od brzine izlaznog vratila iz menjaca. da bi se smanjilo trenje izmedu brega i podizaea. Ovo rdenje :,e
uglavnom koristi kada se ugraduje specijalna bregasta osovina i vria
Oznake za poddavanje paljcnja: Oznake, obieno pastavijene nu jake opruge ventila.
prigusnicu vibracija radilice, kojc sc koriste on se sistem za paljenje
sinhronizujc taka da se varnica na svceicama javlja u pravom tre- Podloska: Plotiea kojom se podesava i odrzava rastojanje izmedu
nutku. dva dela.
Oilcbljcnjc: Sitna nazubljenja na vrati]u i otvoru, koja se me· Podusrneravanje: Tendencija automabila da nastavi cia se krece po
dusobno sprdu oa bi se spretila proklizavanje pri prenosu obrtnog pravoj liniji U situaciji kada su prednji tockovi okrcnuti na bilo koju
momenta. manu, testa je poznuto kao beianje iz krivine, odnosno pluzcnje.
505
j
---
RECNIK POJMOVA
Poduina listasta opruga: Listasta opruga koja je tako ugradena da je Poyratni pritisak: Odnosi se na otpor koji sc javlju pri protuku
paralelna poduznoj as! automobila. izduvnih gasova kroz izduvni sistcm.
Pogon na prednje tockovc: Odnosi se na automoblle u kojih su PozitiYno gaienjc: Medusobni polozaj prednjih IDckova: rastoj,mje
prednji lackev! pogonski. tockova je nn prednjcm kraju manje nego na zadnjcnl.
Pogonski most (potpuno slobodan): Vratifo koje sluzi za pogon Pracenje lockOl'll.: Ga:tenje zadnjih tockova po tragu ili lik uz trag
zadnjih tockova. Ono ne nasi i ne drzi totkove. prednjih tocko\'~.
Pogonski most (palu iii cetvrt slobodan): Vr<ltilo koje sluzi za pogon Prag: Deo karoserije automobiln koji se nalazi izmedu prednjeg. i
tockon, nasi i sluzi za pricvrsCivanje tockova. zadnjeg blatobrana, a ispod vrata.
Pogonski most (tricetvrt slobodan): Vratilo koje sluzi za pogon Prazan hod (motor): Normalni braj obrtaja motam kada je leptir
zadnjih tockova i istovremeno ih nasi. Totkovi se oe pritvrscuju za karburatora zatvoren.
ova vrarilo.
Praznjenje (akumulatora): Crpljenje elektricne energije iz akumula-
Pogonski remen: K!inasti kais koji je obicno napravljen od gume. tara.
celicne zice i platna; moze se koristiti za po~retanje kampanenti kao
sto su pumpa za vodu, alternator iii kompresor rashladnog uredaja. PreCistac za ulje: UredJj kroz koji prolaz! u!je iz motora. i na taj
naCin uk!anjaju abrazivne cestice.
Pogonsko "ratilo (poluosovina): Pogonski dement iE vratilo koje
povezuje boeni zupeanik difercncijala sa toCkom. Precistac za nl.zdllh: Uredaj koji se korisri za odstranjivanje pra~ine i
drugih stranih materija iz vazduha koji se usisava II motor, servo
Pojachac opruge: Uredaj koji se koristi z.a pojablnje deistva opruge ureoaj kocnica i druge delove automohila.
koja je oslabiia, iii za povecanjc nosivosti standardne opruge.
Precistac za ~·azdllh Sll uljem: PreCistac vazduha kou koga se karisti
Pol: Poziti\·ni i negativni prikijucci na celiji iIi na akumulatoru. sud sa uljem za uklanjanje ostataka neCistocc iz vazduha koji se
usisa\·a u karburator.
Polaritet: Kvalitet ill stanje svojstveno nekom telu koje pokazuje
suproma svojstva iIi sile u odnosl'. na suprotan dec iii suprotnom Precnik cilindra: Precnik cilindra motora.
smem.
Predgrc\'anje: Dovodenje dcla toplote pre nego sto dade do potpu·
Poluga: Cvrsta sipk<:l iti nosac koji se moze obrtati oko jedne tacke [Jog zagrevanja vceom koiiCi[Jom toplote.
koj;} se ZO\·e oslonnc iii upoma tacka.
PrednaprC7.anje: Napon kojim se dduje na lez;'lj pre n~go stn sc lezaj
Poluga platinskih dugmadi: Pokretni deo platinskih dugmadi koja sc potpuno optereti. Ova sc postize pomocu nantke za podesm':Jnjc.
nalaze u razvodniku paijcnja. kao na primer kod navrtkc ruk:wca na le:tajcvima prednjih tOCkOV3.
Poprecna listasta opruga: Ustast;:! opruga koja je postavljena Prednja stena: Metalni deo karoserije koji sc nalazi izmcdu putnic-
popreko U odnosu Oil poduznu asu 3utomobila.
kog i motornog proslora.
Poprecno vratilo (upravljuc): Vratilo u upravljackom prenosniku
koje je vezano sa osovinom uprav!jaca. Poprecno vratilo je ozJeb· Prednji leiaj ulaznog (spojnickog) vratila: Mali ki.aj Dd bronze. u "
1j
ljeno na delu koji ulazi u upravijacki prenosnik. nekim slucaje\"ima i kotrljajni leiaj. koji se u zavisnQsti od tip;J
uutomobiia nalazi u mdiiici iii u ccntru z<lmajc<l. i koji sluzi kOla
Posuda sa aktivnim ugljem: Urcdaj za kontrolu zagadenjil koji se oslonac spoijnog kraja ulaznog (spojnickog) vratila menjaca.
obiCno nalazi u motornom prostoru. Ovaj uredaj sakupJju i zadrzava
u sebi benzinska isparcnja iz rczervoara i kurbufZl.lOra. bda motor Prekidllc: Uredaj koji uspostavlja. prekida i preusmerava struju u
nc radio Kontrolni ventil se otvara poste motor pocoe da nIdi i e!ektricnom kolu.
zagreje se, a zatim spravodi isparenjc do usisnc grane tako cia mogu
da sagorc u motoru. Premestanje tockova: Zamena mesta tockova na alilOmobilu da bi
se iz.jednaCilo trosenje pneumatika.
Potima plata hacila: Dea sklopa kvacila koji putem pritiska opruga
steze iamelu uz zamajac. ·1 na tal nacin prenosi vucnll silu. Da bi se Prenos snage: Kardaf!skO iii rogof!sko vr'itilo. karrl.anski zglobovi
kvaCilo iskljucilo, potisna ploca se odvoji od 7.11majC<l pomocu nozl1e itd .. koji povezujl.l izlawn vratilo menjaca sa uiaznill1 pogonskilll
komanae. vratilom zadnjcg mosta.
Potisne poluge hacila sa centrifugalnim tegovima: Potisnc poluge Prcl10snj mehanizam: Dco sistema za upravJjanje koji koristi dve
kvaCila koje na sebi imaju regove, tako da pri visokom broju obrtaja kratke spone povezane na upravljacke poluge i dugacku cemralnu
pofuge vrse dodatni pritisak na lamelu. vcznu sponu. Vewa spona je sa jedne strane oslonjena na slobodnu
polugu, a sa druge strane vezana direktno na upravij<lcku polugu
Potisni leiaj: Leiaj koji se potiskuje prema polugama potisne ploce volana. Ovakav raspored ima oblik paralclograma.
da bi se iskljucilo (odvojilo) kvacilo.
Prcnosni odnos: Odnos izmedu broja obrtaja pogonskog i gonjenog
Povratna regulacija karburatora: Karisti se u kombinaciji sa komp- zupcanika. Ako se pogonski zupeanik okrcne za celiri obrt;lja dok se i
ju!erskom regulacijom motora. Elektromagnet koji se nalazj u kar- gonjeni zupeanik ok rene za jednn. onda jc prenosni udnos 4 prcll1<l 1
buratoru. reguJise smesu goriva i vazduha kaka hi se odrzala najma- (4:1),
nja potrosnja goriva i kvalitet izduvnih gasova. Regulacija se vrsi
Presisavanje: Stanjc kadt! je smcsa gOrlva i vazduha previse bogata
pomoeu kompjutera koji ulazne podatke dobija ad scnz.ora za kise-
onlk u izduvnom vodu motora. iii kada je isuvi~e velika koliCina goriva dos!a u cilindre. MOlar ce ", !
506
•
RECNIK POJMOVA
tesko startovati, a u nekim slucajevima necc uopste moei da stanuje Pucanj (detoostivno sagorevanje): Stanje praceno glasnim pucnjem.
pre ncgo iito sc smoje ne popruvi. koje nastaje kad benzin u motoru sagorev3 previse bue. Pozoato i
kao d~tooa~ija iii detonativno sagorevanje.
Prctpaljenje (PodeSavanje paijenja): PodeSavanje pa\jenja taka da
varnica onstane pre nego sla klip dode u gamju mrtvu tacku (GMT). Pumpa za gorivo: Vakuumski uredaj koji se pokrece mehanickim iii
elektrienim putem i koji sluzi da benzin iz rezervoara potisne u
~ Preusmeravanje: Tendencij<l uutomobila d:::l skrece ostrije u krivini karburator.
nego sto VOl-ae namcrava.
Pumpa za ulje: Uredaj koji sluii za transport ulja pod pritiskom, do
Prigusivac: Dca kroz koji pro!aze izduvni gasovi i koji prigusuje razliCitih delova motora. Pumpa za uJje dobija pogan ad bregaste
buku motara. asovine.
Prima rna, prednja iii vodeca papuca kocnice: Pupuea kocnice koja je
postavljena tako da je okrenu{:) prema prednj:;;m delu automobila.
Ova papuca ima osobinu da se pri kocenju sarna pribija uz dobos
kocnice.
Promeoa brzine (stepena prenosa): Odnasi se na trenutnk definisan Radijlls okret:mja: R::lz!ika u ug!ovima koje zaklapaju prednji toc-
brojem obrtaja motora iii brzinom kretanja automobila, kada je kovi sa sasijom tokom kreranja automobiia kroz krivinu. Unutrasnji
potrebno preCi u sledeCi stepen prenosn mcnjncH. toc3k se vise zakrece, odnosno ima vece negativno gaienje.
':
,I Protektor: Deo pneumatika koji je u kontaktu sa povdinom puta.
Radilica: Vratilo koje proiazi celom duzinom motara. Delo\'i vratil3
I Protivteg: Teg koji se pricvrstuje na neki pokretni deo i SVOJU," su izbaceni tako da formiraju »kolena« na koja se pricvrscuju klip*
i teiinom ga dovodi u ravnotezu. njate. Na radilici se pravolinisko kretanje klipova pretvar<l u obrtno
kretanje radilice.
Provera kompresije: lspitivanje kompresije u svim cilindrima pri
pokretanju motora. Sve sveCice su uklonjene, menc kompresije Radna zapremina: Ukupna zapremina koju defini.se kiip kretanjem
[ od donje do gornje mrtve tacke.
postavljen na jedan od otvora svecice, !eptir brburatora otvoren do
[I kmja, i motor se s!artuje sve dak ne prestane fast pritiska. Provera
kompresijc je pogodna za odredivaoje stanja vcntila, klipnih prste- Radni takt: Rastojanje koje pre!azi klip kada se krece od gamje do
nova i cilindara. donje mrtve tacke.
1\
1
Provodenje: Prenos toplole sa jednog tela na drugo kada su ta dva Ram (sasija): Sklap od metal nih profila i delova koji nasi motor i
,j
tela u fizickom kontaktu (prenos dodirom). karoseriju, a oslanja se na tockove i sistem za vesanje.
II
t
507
RECNIK POJMOVA
Rasccpka: PoJuZrlO razdvojcna mctalna civija. Po provlal'cnju Civijc Rucica mcnjac-.l.: Rucna komanda pomocu kojc sc vr~i prom~na
kroz otvor iii urez njcni krajcvi 5C ra!iirc 6mc se sprcc<Jva ispadanic stepena prenosa.
Civijc.
Ru6ca nllvodnika p:tljcnja: Dco U obliku kapc koji je postavljcn na
Rashilldni nuid: Teenos! koja sc koristi U f<Jshladnom sislclllu <lU[O- gomji kraj osovinc razvodnik(l paljcnja. Pri okretanju rueica je u
mobila. Sluzi Ja ukloni loplotu Sil ccvi isparivilca i prcnesc jc na stalnom konwktu sa ccntr<l!nim prikljuckom kapc razvounika. i
kondcnzator. kod klima un:Jaja. Za h!adcnjc motora sc obii:no pritom provodi sckundarni napan na jcdan ad spoljnih prikljucaka
koristi rustWlf antifriza i v()dc. - kape razvodnika.
Rasklinjavanje: Z,lravn<.lvanje kr'lJ<l z<Jkovicc i sl., udarccm able RucDa ili parkirna kocnica: Koenica kojo!11 se v02ilo drii zakoceno
stranc gl:l\,C cekica. za vreme parkiranja. Kod nckih tipOVil. pri aktiviranju ruene kocnice
mehanickim putem sc pritiskaju paruee zadnjih koenitil; kod drugih
Rasprsivanjc: Razbijanjc goriv,l na finc ccstice i mdanje ~a vazdu- tipova aktivim se kociona traka koja jc postavljcn::l oko koCiunog
hom koji struji. dabosa na kardanskom vratilu. odnosno njegovom priruhnom delu,
Razvodni menanizam: mchanizall1 koji sluzi za pogon brcgastc Rukavac prcdnjeg locka: Osoyina koja se n::llazi na prcdnjoj upraY-
oso\'inc. Ijackoj puluzi i preko koje se vrsi zakretanje tocka.
Ra:n'Cldnik paljenja: Urcda.i kon~truisan da USposlllvija i prckiJa Rukav3C sa kuglastim zglobom: Upravljacki rukilVUC kuji sc Yodi
prim~ml(l kola paljenja i da time r<lzvoui visok napon do odgovuraju- pomocll kug!(lstog zgloba.
ceg ciJindra. u pravom trcnmku.
.~
./-., . > Separator isparcnja: Uredaj knji sc kori;;ti za automobile oprcmljclll!
, -'--- rashl<ldnim urcd:Jjem. Koristi sc za sprecavanjc n<lstanka g;'lSl10g
, cepa na t'lj naein, sto vraca isparenja u rczcrvoar za gasove prcko
poschnih vodava.
508
RECNIK POJMOVA
Servo.kocnice: Dobos-kocnice kojc su tako konstruisanc da sc pri- Srcdstvo za podma:r.ivanjc: Bilo koja materija, omcno naftnog pore-
marna papuea os1<lOja ml sckundarnu. Kada sc kocnicc aktiviraju kla (kao slO su u/jc iIi mast), koja se ubacuje izmedu dvu pokretna
primarna papuc<l leii da se krccc u smcru okrctanja dobosa i na t<lj llcla da bi sc smanjilo trenjc.
naCin prcnosi silu nu ~ckundarnu papueD. Ovo dcjS1VO pojacanja
smanjujc pOlrcb,.m pritisak na pcdalu kocnicc pri kocenju. i im3 Stabilizaciona poiuga: Poluga tako povezana, da smanjuje zanosenje
siroku primenu. i boena naginjanje sasijc i karoserije automobila.
Servo-upravljae: Upwvljacki 5i5tcm koji karisti hidraulicni pri[is<lk Stabilnost prnvca (upravljanje): Sposobnost automObila d~ se heee
cia bi smanjio napor vozaC<l potreban za skretanje aulomobilll, po pravoj liniji uz minimalnu kontrolu vozae:!. Automobil koji ima
Pritisak se korisri iii u samom mchunizmu gl<lve volana iii u hidra- uobru stabilnost pravca, neosctljiv je na bocni vet<lr i neramine na
ulickom cilindru koji jc vczan na spane upravljaca. pum.
Sigurnosna glavCina: Urcdaj ugradcn na zadnju oSQvinu, a sprec;]v(l Stalno sprcgnuti zupcanid: Zupcanici koji su ·uvek spregnuti jedi.l!1 sa
otpadanje locka u slucaju lom;l pogonskog vratib locka. dfllgim - bez oDzir;! ll:\ Ii prcnose obnni momcnat iii nt:.
Sigurnosni prckidae: Urcdaj. nije osigur;lc. koji slllzi l,1 prekidanjc Sfaticka f3\,notcZ:l: Ravt1otci:l l! st:lnju mirovo!l1ja odnosJ]o f:\vno·
kola u slucilju vclikih ortcrcccnj«. tela mirnog stanja. f'1.lstiZc 5": "1\~no!l!er!liI'll I<l.\poreJival1jclll1<:zine
tocka i gumc oko usc fLltacijc, tak() da lOC<lK ncma tcndenciju da
Sigurnosni venti!: Ventil koji je tako konstruisaTI da se Olvara pri rotira sam od sehe bez obzirn llU polaiaj u koji se postav!,
odredenom pririsku. Time sc sprecava cia priti:;ak u sisteffil1 prede
odre(knu-granicnu vrednos!. Staticki prilisak (kocnice): Odrcdeni pritisak koji uvck postoji u
koCionom cevllvodu - cak i kad jc pedala kllcnice otpustena. St<Jtii':ki
pritisak se odrzavi.l pomoct! rcgulacinnog ventila.
Sinhronizacija: Pribllzno usklndivanje. tako da dva iii vise dogadaja
nastanu is!ovremeno - na primer. da se jllvi varnica na svecici u
Staza: Spoljni iIi unutr<l.~nii prsten !e:i:nj<l koji ohezbedujc kont;]ktnu
momentu bda je klip u pravom poloiaju. da se uskbdi da brzine
povrsinu za kuglice ili valjCice.
dva vratila budu iste. da 5e vcntili otvaraju kada je klip u pravom
poloiaju itd.
Stel)en (iucni): lI:ih()-ti deu punog kruga.
Sinhronizovani menjac: Mehanicki menj,'.c knd knjeg. su sinhronizo-
Stcpcn kompresijc: Odnos izmedu zaprcmine cilindra lad:! je klip u
vane brzinc. Ij. zupcanici koji se sprciu. Time se sprecava "bruse-
donjoj mrtvoj tacki i zapremine cilinLira kaLia je klip u gmnioj D1rtvuj
nje« zupc:l11ika. VcCina menj<1Cil ima sinhrone na svim stepenim<l
t;lcki.
preno${1, ali neb stariji '..ipllVi rnenj,!Cd ne1TI\1.iu sinh run !l;J prvom
stcpcnu prcnOsa {ncma}u sinhronizovanu prvu brzinu 1.
Stepcn sigurnHsti: Ohezhedeni...: veCih dimcnzija ()(i I1Cophl1dnc. u
cilju dndmnog osig.uranji.l d~l LIeu ne otkait.
Sistem 7,~ zagrev'dnje vU:lduhu: Si~lem pomocu kojeg sc za vreme
zagrevanja motom v(lzuuh eke izduvne grane voei u usisni Olvor
filtera za vazduh, U sistemu sc nalazi vakuum mOlar sa tcrmOslat-
skorn rcgubcijom koji otvara i zatvara poklopac na usisnoj cevi
fiitera za vazduh. Kada se motor zagreje vise nema poucbe za
zagrevanjem vazduha jer gorivo isparava i bez toga, tako da pOklo-
pac zatvara otvor za dovodenje topIng vazduha, a Olvara proiaz
hludnijem vazduhu iz spoJjne sredine,
Slobodni hod: Siobodni hod u S!stemll veze. koji s.: j,\vlja po <lktivira-
nju komande i traje do stYarnog pokret:Jnja uredaj<l. Na primer.
r.~~
okrewnjc vo!ana pre nego sto lockovi pocnu da se zakreCtL
j{ Sponc: Poluge. koje povezuju polugu upravljaca na g!<lvi volana sa Svecica: Uredaj sa dve e!ektrode izmedu ko jih prcskaee elcktricitet" i
Il po!ugaffiu na g!<:lvcinama tockova kod sistema za uprav!janje. stvara varnicu koja pali usisanu smdu goriva i vazduha.
L_ - - - - . - - -.. - - .
509
RECNIK POJMOVA
Svecica sa otpornikom: Svedca koja u sebi Ima otpornik koji jc tako Trag tockova: Razmak izmedu prednjih iIi zudnjih tockov;).. Tragovi
konstruisan da skrati i kapacitivnu i induktivnu fazu varnice. Time se prednjih i zadnjih tockova nisu uvek jednaki.
smanjuju radio smetnje i produzuje radni vek elektrode.
Tranzislorsko paljenje: Vrsta sistema za paljcnjc koji koristi traozi-
store i specijalnu bobinu. Za ovaj sistem karisti se i konvcncionulni
ruzvodnik sa platinumu. Pri!ikom tranzistorskog p:.djenja napon
ostaje konstantan, i na taj oaCin je moguce postiei vcliki brej obrtaj:l
mmora bez »trokinmj<.!«. Radni vek platina jc vllo dug jer u tranzi·
Sasija: Ram automobila, sistem 28 os\anjanje (vesanje), menjacki storskom .~istemu vrlo mala struja prolazi preko platina.
prenosnik; sve osim karoserije automobila.
Trenje (frikcija); Otpor klizaoju iii proklizavanju.
Sipka podizaca: Sipka koja povezuje podizac ventila sa jednim
krajern klackalice. Karisti se za matore kojl imaju ventile u glavi
motora.
u
T Ubrizgavanje goriva: Sistem za gorivo 6ji je karburator zamenjen
uredajem koji ubrizgava gorivo iii direktno ispred svakog usisnog
Tabometar: ViSenamenski instrument za ispitivanje rada motara. ventila, iii u usisnu granu.
KODsti se za merenje ugla zatvaranja (zazora) platinskih dugmadi,
koji se izraiava u stepenima. Tahometrom se takode moze meriti Ubrizgavanje vazduha: NaCin na koji se vazduh ubacuje u izduvnu
i brej obrtaja matera. granu iIi kataliticki filter radi smanjenja zagadenosti izduvnih
gasova. Vazduh se ubncuje u izduvnu granu pomocu pumpc za
Takt kompresije (sabijanja): Dea ciklusa kretanja k!ipa kada kllp u vazduh i obilazoog ventila.
cilindru motom sabijn smesu goriva i vazduha.
Udaranje tocka: Tcndcncija locka da se krccc gore·dole taka da
Takt usisa"'anja: Dea ciklusa krctanja klipa u kam~ se usisava smesa ucesw.ia i jako udara a podlogu. Ova pojava se ponckad zove i
vazduha i goriva u ciiindar mot ora. podrhtavanje (poigravanje) pri veliko] brzini.
Tandem: Oni koji rade zajedno, a nalaze se jed an iza drugog. Udarni kljuc: Kljue koji ima pneumatski iii elektricni pogon, a sluii
za otpustanjc iii stezanje navrtki, zavrtnjeva i sL. i tini to s-erijnm
Tanjira~ti zupcanik: Veliki zupcanik koji je pricvrsceo oa kavez
kratkih, ostrih udaraca.
diferencijala.
Ugao zatvaranja (pri paljenjul: Broj stepeni za koji platine u razvod~
niku paljcnja ostaju zatvorcne (spo.ienel.
Ulje z:a kocnice: Md3vina hidraulicnih ulja koja imaju visoku tacku
kljucania i nisku tacku mrznienja. a i druge karakteristike potrebne
za pouzdano koceoje.
510
RECNIK POJMOVA
Upravljacke poluge: POiuge koje su pricvrscenc zavrtnjima iIi z~ml~ Vat (W): Jedinica za merenje elektricne snage. Jedan val je proizvod
rene na rukavuc prednjeg toeb. One pre nose silu upravljanja sa 1 ampera i 1 volta (W = A x V).
spona na rukavac i na luj nm':in zakrecu laCkoye.
Vazdusna pump::!: 'Mala pumpa za ubacivanje vazduha u izduvni
Upravljacki mehanizam: Urcdaj koji 51! sastoji od puznog i scgmenl- sistcm radi smanjenja zag,~denosti izduvnih gasova. Pumpa dobija
nog zupcanika iii od popTee-ne osovine i kuglica pomocu kojih se pagan od kaisnika rndilice preko klinastog remena. i povezana je iii
prenosi i uvccava sil:l kojom vazae uprav!ja vozilom. na izduvnu granu ilili pamocu cevi na kataliticki filter.
Upumpavanje ulja u cilindar: Stanjc pri kojern SUViSOil kolicina utja Vuzdusni tel': Mehur vazdttha mrohljen u kalu tecnoHi. zbog ceg.a
prolazi pored k!ipnih prcstcnova i sagorcva u prostoru za sagore- ometu norm ainu cirku!aciju tcenosti.
vanJe.
Venae :wpcanika zamajca: Zupcanik na obodu zamajca. Pagonski
Uredaj za balansiranje tockova: Masina koja se koristi za proveru zupeanik elektropokretaea se uzupcuje na venae zupcanika zamajea i
staticke i dinamicke uravnoteicnosti tockova. pokrece (startuje) motor.
Uredaj za centriranjc prednjcg tTapa: Urcdaj koji se koristi Zil Venti!: Ured<lj za otvaranje iii zatvaranje otvora. Postaji veliki broj
provenl nagiba. latura i gaicnja. razliCitih tipova ventila.
Uredaj 1.3 podcsavanjc 1.3zora vcntila: Zavrtanj za poddi1vunje Venti! za smanjenje potrosnje: Kontrolni uredaj za protok £ori\'3
kojim se obczbedujc odrcdcni lUz.or na vrhu vrctcna ventila. Ovaj koji se nalazi u karburatoru.
zavrtanj moze biti post01vljen na vrh podizaca. a i n<J. polugu klacka·
lice. Kada klackalic01 ima kuglasti zglob. ulogu zavrtnja za podesava· Ventil za zagrevanje karburatora: Ventil postavljen u izduvni vod iii
nje ima navrtka. izduvnu eev koji odvodi odredenu koliCinu vrutih gasova do as nove
karburatora da bi se zagrejao.
Uredaj za startovanje hladnog motora: Sastoji Se od leptirastog
venti!;] koji jc postavljen u grlo karhuratora. Pri stanovanju hladnog Ventilski mehanizam: Razn! delovi od kojih se sastoje ventili j njihov
motora ventil se zatvara. povlacenjcm odgovar<ljuce poluge, tako aa mdni mehanizem.
motor usisava bogatiju mcs<Jvinu. sto obksava stanowmje.
Venturi: Deo tevi iIi kanala koji je konusno ohlikovan tako da
Urez: Gruba povrsina koja Se dobija rezanjem pomocu ostrog kruz- formira suienje poprecnog preseka. Teeno:;t iIi ga:;ovi pri prolaw
nog noza knji rcic metal take da svojim o;trim ivic3ma zadirc u kroz ovakav presek povecavaju brzinu kretnnja. a pri prolasku kroz.
povrsinu metala. najmanji presek d06 ce do stv3ranjil vakuuma. Nagib prema sHuji
vazduha je mnogo slrmiji nego nagib niz strUjll v<lzduha. Prineip
Urezi za prstcnove: Urezi naCinjeni u klipu da hi se u njih post:.\'y·ili venturi cevi sc koristi u karburatoru.
kiipni prstcnovi.
Vijak (navrtka) tocka: Vijak iii navrtka - sluii Z3 priC\TSCivanje
Urezivanje navoja-ureznica: Rczanje nuvoja u otvoru odnosno toeb na giavCinu.
nazubljen alat koji sc koristi zu rezanjc navoja.
Usisni vod: Cev kojil spaja donji deo karburatora sa otvorima us is nih Viljuska kvacila: Uredai iii viljuska koja je prikljuccna na poti::.ni
ventila na glavi mOlora. lci3j i slui! da pokrene pOlisni lei.aj prema polugama rOlisne place.
Usica: Zukretni nosac pomocu kog se jedan kraj lisnate opruge Viskozitet: Mera tecenja ulja.
pricvrscujl' na ;asiju automobila.
Visokonaponski kabl: Yisokonaponski provodnik koji vodl ad
Uzemljenje: Sitllacija u kojoj je elektricno kola bobine do razvodnika.
povezano sa karoserijom vozila pomocu sipke ili t'ake.
Vise!amclasto kyacilo: KvaCilo koje po svojoj konsuukciji ima neko-
liko lamela.
v ViSestruki vod: Izduvni vod koji ima pregradu. Svabl polovina voda
ima posebnu iz.duvnu cev.
Vakuum: Zatvoreni prostar u kojem je pritisak vazduha ispod
okolnog atmosferskog pritiska. Vlakno (zarnica): Otpornik u sijalici koji se uhri prilikom prolaska
stroje, i koji pri tom odaje svetlo.
Vakuum-rnetar: Instrument kaji se koristi za merenje vakuuma.
Vakuum 5e meri u barima iii u mm zivinog stuba (mm Hg). Vod: Cev koja povezuje vise cilindara oa jedan izlaz iii jedan ulaz.
Vakuum-posuda: Rezervoar u kojem vlaJu vakuum. Obicno se Vodena kosuljica: Prostor oka cilindra i ventila koji je supalj tako da
koristi za obezbcdenjc vakuuma za servo-kocnice u situaciji kada omogucuje hladenje pomocll teenosti.
motor ne maze da obezbedi vakuum. U rezervoaru ima doveljno
vakuuma za nekoliko koeenja pre nego sto sc isprazni. Vodica ventila: Otvor kroz koji prolazi vreteno ventila. Konstru-
isano je taka da daje pravac ventilu. Nekc yodice se presuju; druge
Vakuumski regulator paljenja (razvodnik): Sklap koj! je konstruisan sc jcdnostavno buSe kroz glav~ ili biok motora.
tako da rcgulise vrcme paljcnja dcjstvom vakuuma motOra na mem-
branu. Volt: ledinica za merenje elektricnog napona.
\I
Vamica: PremosCivanje iii »presk<1kanje« taka e!cktriciteta preko Voitmetar: Instrument koji se koristi za merenje napona u elektric-
{ zazara izmedu dye elektrode. nom kolu. Izmerena vrednost data je u voltima.
L_~_
511
RECNIK POJMOVA
Vreteno: Osovin<.l aka kaje rotira drugi deo. Zaptivni lliosci .ta farovc: Prednje svctl0 Cija su s06vo. rcflcklor
i zarnica izvcdeni kao jcdan Zalvorcni skl()p.
,. VruCi.. kabl: Provodnik koji je vezan za <lkumulator iii deo clcktric-
nog sistema taka da je u dircktnoj veZI sa akumulatorom. Zarez: Ogrebotina iii urez·na obradcnoj povrsini.
Zakovica: Metalna tivija koja sluzi da medusobno pricvrsti dva dela. Zatvorcni Iciaj: Leiaj koji sc rodmaie fabricki pri proizvodnji
Zakovica na jednom kraju ima glavu dok se na drugom kraju mora i zatim zatvori. Ovakav lez,tj se wkom radnog veka vise nc maze:
formirati, odnosno, raskovati. pOdmazivati.
Zaledivanje karburatora: StvOlranje leda na prirubnoj p!oCi iii !cptiru Zavojna opruga: Komad sipke ad celib zu 0rruge. namolan kao
karburatora. Kada mlaznica ubacuje gorivo u grlo karburatora (ven· spir::!la iii u obiiku spirale. Cesto sc karisti u sistemu ogibljenj,\
turi), ono isparava. fsparavanje nagJo oduLima toplotu DKolnom prcdnjih i zadnjih toekova.
vazduhu i u odredenim vrcmenskim uslovima (h!adno i vcoma
vlaino vreme) moze dati do slvaranja leda. Zavrtnji sa krstastim urClOm na glavj: Zavrtanj knii ima rrilib10
dubok krstasti urez nll glavi. a ne poprceni un:z kuo kod obicnog
Zamajac: Relativno veliki disk koj! je pricvrscen na rnui!icll. i tiji jc zavrtnja.
z3datak da umiri udare koji nastaju pri radu motora. Ima inerciju
koj::! je dovoljno velika da oddi ravnomerno okretanjc radilice. Zazor: Prostor izmedu dcktroda svccicc; prostor izrnt::du obrlnih
Zam::!j ae predstavlja ()snOVU nu kOjll se poswv!ja venae :wpcanika za i nepomicnih delova morma iii gencratora: prostor izmc;du konwkt·
stanovanje motora, i u najvecem broju siucajevu, prcustav!ja deo nih povrsina "plalinskih dugmadi« itd.
sklopa kvaCila.
Zazor IcZaja: Prostor izmedu vratiJ,l i povrsine !czaja. Ovai prostor
Zamena klipnih prstcnov:l: Brusenje eilindara i ugradnja novih sc ostavlja da bi u!je za podmazivanje mog!o da prude do uodirne
klipnih prstcnova. • povrsine.
ZamOr: Lorn materijaia zbog ve!ikog broja savijllnja iii krivljenja. Zazor svecice: Prostor izmedu vrhov<l Docne i cenlralne clcktrodc
Prvi z;naci'su pukotinc koje brzo pre!aze u tamove. svecice.
Zamor kocnica (Fcjding): Gubitak snage kocnica zbog pregrcvanja Zgloh: Savitljivi spoj koji omogucavu rromcnu ugla pri prenosu
oblaga kocnice. momenta sa pogonskog na gonjeno vralilo.
Zapremina: Mer::! prostora kaju zauzima neko telo. lzrazena je Zupcanici razvodnog mehanizma: Zupcanici prievrsceni na radi!iell
u kubnim centimetrima. milimetrima itd. i na bregastu osovinu. Predswvljaju srcdslvo z:\ pogon brcgaslc
osovinc.
Zllpremiml mot()r:!: Z~lprcmina pros\ora kroz koji sc kn:ce eeit) klipa
dui pune duzine hoda, pomnozena sa brojcm cilindra motora. ZupCallici satcliti·trkad: Mali zupc;J.nici rmt<lvljel1i n<t u~ovintl
Rczultat se izrahva u lilrima iii kubnim ccntimctrim<l. u kavezu difcrcncijala. 0\1\ !.upc;mici su uzupccni u bottle zupc<Jnikc
diferencijala.
Zaptivka: Materijal Koji se umece izmedu dva deia i obezbeduje ,
zaptivanje (sprecava curenje). Zupcanik radilicc: Zupcanik knji je postavljen na prednii (lL·t) radi-
lice. Sluzi za pogon zupcanika brcgaste osovine.
Zaptivni prsten: Uredaj koji se kOrlsti za sprecavanje curcnja ulja na
odredenim meS[ima. Zupcanik sa pruvim zupcima: Odn05i se na zupcanikc Ciji su zupci
seeeni paralelno u odnosu na ost! vralila.
Zaptivni pl'Sten \'entila: Prstcn od ncoprcnske gume koji sc postavlja
na zljeb na vretenu ventila dOl hi se spn.::Cio prolazak uija izmcdu Zupcanik za hod ullazad: Zupcanik koji sluzi da sc u l1lcnjacu dobijc
vrctena i yodice. suprotan Smer okretanja izlaznog vratilll menjaca.
512