EGZOGENI PROCESI U RELJEFU ZEMLJE

TROŠENJE – je raspadanje stijena na Zemljinoj površini

TALOŽENJE – postupak stavaranja taloga
OBLICI TROŠENJA RELJEFA:
1. MEHANIČKO TROŠENJE RELJEFA
EROZIJA – proces odnošenja stijenskog materijala pomoću vode, vjetra ili ledenjaka
KORAZIJA – nanošenje većih komada stijena koje stružu i glačaju pustinjsko tlo pod utjecajem vjetra
ABRAZIJA – razorno djelovanje morskih i jezerskih valova na obalu, pri čemu se obala potkopava i
ruši
EGZARACIJA – razorni rad ledenjaka
2. KEMIJKO TROŠENJE RELJEFA
KOROZIJA – nanošenje većih komada stijena koje stružu i glačaju pustinjsko tlo pod utjecajem vode
3. BIOLOŠKO TROŠENJE RELJEFA
DENUDACIJA – je ogoljivanje stijena zbog razlika temperatura i širenja korijena biljaka

PADINSKI RELJEF
- osnovni procesi na padinama su:
SPIRANJE – je uzrokovan otjecanjem oborinskih voda
KLIŽANJE – nastaje kada se jedan dio tla naglo odroni i krene klizati niz padinu
ODRONJAVANJE – događa se kada stijene padaju sa velike visine na tlo padine
- svi procesi ovise o nagibu padine

RIJEČNI (DOLINSKI) RELJEF

EROZIJA
- riječne doline dijelimo u gornji i donji dio riječnog toka
KANJON - je duboki tjesnac oformljen između stijena, u obliku slova V
MEANDAR – korito rijeke koje je u obliku slova S, nastali bočnom riječnom erozijom
POLOJ – nizinski reljefni oblik, naplavna ravan
MRTVAJI – mrtvi dijelovi nekadašnje rijeke koja je tu prije protjecala
TRANSPORT – nakon što napuste planinske predjele, rijeke postaju sve sporije zbog prenošenja
velike količine materijala
AKUMULACIJA – ili taloženje riječnog materijala

OBALNI RELJEF
ABRAZIJA
- obale su strme i niske
OBALA – granica kopna i mora, uski granični pojas kopna koji dodiruje more
KLIFOVI – strmo osjećeni dio kopna
PJEŠČANI SPRUTOVI – nastaju djelovanjem mora, tvore male otočiće
LIDO – pješčani sprut
ATOL – koraljni greben, otočić koji nastaje na koraljnom grebenu, prstenasti koraljni greben
LAGUNA – zatvoreni dio mora, nalazi se unutar atola, nastaje kad pješčani prudovi zatvore plitko
more
TOBOLO – otočić koji ima put s pješčanim sprudom
ESTUARIJ – ljevkasto riječno ušće (najveći La Plata)
RIJAS – zaljev nastao potapanjem riječnog ušća
DELTA – oblik razgranatog riječnog ušća
PRUDOVI – nastaju kada se goleme količine razornog materijala natalože
RIJAS - zaljev koji nastaje potapanjem riječnog ušća
FJORD – duboki zaljev potopljen ledenjačkih dolina nastao zbog podizanja razine mora

PUSTINJSKI (EOLSKI) RELJEF

KORAZIJA
- razlikujemo tople i hladne pustinje
- razlikujemo kamene, pješčane i mješovite pustinje
DEFLACIJA - vjetar prenosi čestice pijeska i prašine te nastaju dine
KOROZIJA- čestice nošene vjetrom udaraju u stijenu u razaraju je te nastaje pustinjska gljiva
OAZA – izbijanje vode u pustinji
DINE ILI SIPINE – nakupine pijeska, brdo pijeska u pustinji
PRAPOR (LES) – sitnozrnati sediment žućkaste boje, porozan propustan za vodu
- dine se sele u smjeru vjetra

LEDENJAČKI (GLACIJALNI) RELJEF

EGZARACIJA
LEDENJACI – nakupine leda, veliko postojano tijelo od leda
SNJEŽNA GRANICA – visinska granica iznad koje se snijeg stalno zadržava
FIRN – zrnati snijeg
MORENA – materijal koji ledenjak nosi sa sobom i taloži ga na mjestu otapanja
CIRK – izvorno polazište ledenjaka
LEDENJAČKA DOLINA – ima oblik slova U
FJORD – duboki, strmi, uski zaljev
FJELD – ledenjačke visoravni
GLACIJALA ILI LEDENO DOBA – bilo ih je dosad 4

KRŠKI RELJEF
KOROZIJA
- razlikujemo podzemne i površinske oblike krša
- vapnenac i dolomit, zemlja crvenica i fliš
SPELEOLOGIJA – znanost koja proučava podzemne procese
SEDRA ILI TRAVERTIN – nastaje kada u vodi ima dovoljno otopljenog bikarbonata
Površinski oblici reljefa:
ŠKRAPE – (razlikujemo mrežaste i žljebaste) su manji žljebasti oblici na vapnenačkim stijenama
KAMENICE – su zdjelaste forme nastale korozijom vode
PONIKVE – su ljevkasta udubljenja širine i do nekoliko stotina metara
UVALE U KRŠU – izdužena su udubljenja pogodna za obrađivanje
POLJA U KRŠU – najvrednije obradive površine, mogu biti dugačka i do nekoliko desetaka kilometara
Podzemni oblici krša:
ŠPINJE – su podzemne šupljine u stijenama od otvora razvijene uglavnom u vodoravnom smjeru
JAME – su okomita udubljenja nastala procesom korozije i djelovanjem vode koja proširuje kanale
STALAKTITI
STALAGMITI špiljski ukrasi
STALAGNATI