JADRANSKO MORE

- relativno plitko more

- Sastoji se od dvaju različitih dijelova
1. Sjeverni je dio Jadrana plitak
- do crte Pula — Ancona more nije nigdje dublje od 50 m
- Izdizanjem razine mora za oko 100 m do danas je potopljena pretežno ravna površina
sjeverne jadranske zavale, koja završava na jugu dubljom jabučkom zavalom, s najvećom
dubinom od 243 m
1. Južni je dio Jadrana dubok
- U tom je dijelu najveća dubina (1233 m)

- Otrantska vrata (75 km) povezuju Jadran preko Jonskog mora s Mediteranom
- Prosječna širina Jadrana iznosi 159,3 km
- Duljina Hrvatske obale otoka iznosi 4398 km, a zajedno s obalom kopna iznosi 6278 km
- 138 595 km2 (dva i pol puta veće od kopnene površine Republike Hrvatske)
- malo (5% površine Sredozemnog mora) i plitko (3/4 površine do 200 m dubine → šelf) more

Svojstva mora
- temperatura, slanost, prozirnost, boja
Valovi
- bura (do 5 m visine) i jugo (do 10 m visine)
Temperatura
- toplo more
- utjecaj morskih struja i geografske širine
- Temperature najdubljih slojeva morske vode ne silaze ispod 11 OC
Salinitet
- 38‰ (prosjek = 35‰)
- uzroci: toplina, rijeke siromašne vodom
- Slanost se povećava prema jugu, ali se može mijenjati u pojedinim dijelovima obale, pri čemu je
najniža uz ušća rijeka te uz vrulje
- Poznate solane u Hrvatskoj su u Stonu, Ninu i Pagu
Prozirnost
- Ovisi o slanosti, oblačnosti, isparavanju i položaju sunca
- velika → max. 56 metara (max. 66 metara → Sargaško more)
- uzrok: relativno siromaštvo živog svijeta (planktona)
Gibanja
- valovi, morske mijene i morske struje
Morske mijene
- plimne amplitude → relativno male (do 60 cm)
- rastu od juga prema sjeveru
Značenje mora
- pomorstvo, brodogradnja, industrija, ribarstvo, turizam
Litoralizacija
- okupljanje stanovništva te društvenog i gospodarskog života na obalama mora
Onečišćenje
- zaljev zatvorenog Sredozemnog mora
- ugroženi: plići sjeverni Jadran, zatvoreni morski zaljevi i lučki bazeni
- pozitivan učinak morskih struja
- negativan učinak juga
- plaža u Trsteniku (Pelješac)
Struje
- Struje Jadrana dio su sredozemnog sustava strujanja
- Kreću se obrnutom smjeru kazaljke na satu dolazeći u Jadran iz Jonskog mora kroz Otrantska vrata
- Prosječna izmjena vodene mase Jadrana s okolnim vodama Sredozemnog mora traje oko 7 godina
VODE NA KOPNU
- dijele se na površinske i podzemne
- podzemne: voda temeljnica
termalne vode
mineralna voda
- površinske: tekućice – rijeke, potoci, brzaci
stajačice – jezera, močvare

Rijeke
- najveće porječje - Sava (562 km)
- Drava – druga po dužini (383 km) Crnomorski slijev
- Dunav (180 km)
- Osobine Crnomorskog slijeva: duge, razgranato porječje, spori tok, velika količina vode, nizak
hidroenergetski potencijal, plovne
- Mirna
- Raša
- Zrmanja
- Krka Jadranski slijev
- Neretva
- Cetina
- osobine Jadranskog slijeva: kratke, brze, kvalitetne
Stajačice
- krška jezera – nastaju potapanjem flišne udoline
- nastaju urušavanjem ponikvi – Crveno i Modro Jezero
- nastaju sedrenim barijerama
- riječna jezera – nastaju potapanjem riječnih dolina
- nastaju isušivanjem močvara – poluumjetna
- mrtvaje

- kriptodepresija – vrh jezera je poviše razine mora, a dno ispod razine mora
- rijeke središnje Hrvatske imaju pluvijalno-nivalni režim
- Istočna Hrvatska pripada porječjima Save, Drave i Dunava
- Dunav uključuje istočnu Hrvatsku u međunarodni sustav plovnih putova (Dunav — Tisa — Dunav)
- Rijeke istočne Hrvatske imaju nivalno-pluvijalni (snježno-kišni) režim, s iznimkom Drave kod Donjeg
Miholjca
- Glavne tekućice Istre i Kvarnera jesu Rječina, Mima i Raša
Jezera
- Od prirodnih jezera važno je spomenuti najveće, a to je Vransko jezero kod Biograda koje je ujedno i
kriptodepresija
- Najdublje jezero i najveća kriptodepresija jest Vransko jezero na Cresu (—68 m)
- Ljepoti hrvatskih krajolika doprinose i Baćinska jezera kod Ploča te Modro i Crveno jezero kod
Imotskog, a posebice turistički najatraktivnija Plitvička jezera, ujedno i naš najstariji nacionalni park
- Od umjetnih jezera koja se upotrebljavaju za akumulaciju vode u hidroelektranama treba spomenuti
Peručko jezero na Cetini (13 km2), Lokvarsko, Sabljaci...
- Od podzemnih voda značajne su brojne vrulje u priobalnom pojasu (izvori slatke vode na morskom
dnu), od kojih je posebice važna vrulja Dubci kod Omiša