Download as pdf
Download as pdf
You are on page 1of 30
TEHNICKI PROPISI ZA ZAVARENE CELICNE KONSTRUKCIJE KOD NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCIJA Posebno objasnjenje uz ovaj propis: 1. — Pri primeni propisa obuhvacenih sbirkom Tehnitki propisi za noceée %elitne kons~ trukeljer (Dodarak »Sluzbenog lista SFRJs, broj 41|64 od oktobra 1964 godine) uotene su greshe, hoje treba ispraviti. Savez jugoslovenskih laboratorija za ispitivanje i istraSivanje materijala i konstrukeija, anga- Zovao je grupu eksperata 2a éelitne konsirukeije sa Gradevinskog fakulteta u Beogradu, da utvrdi gretke i unese potrebne ispravke, Radna grupa struénjaka, u sastavu: ind. Miodrag Milosavljevit, prof. univerziteta, ini. Milan Radojkovit, prof. universiteta, i ing. Zoonimir Pavlovic, docent, u jednom primerku navedene zbirke propisa unela je nuine ispravke, ostavljajuéi da nadleEni obezbede objavljivanje ovako ispravijenog teksta propisa. 2. — Posto u prodaji ne postofi navedena zbirka propisa u izdanju sSluzbenog lista SERJ‘, nastala je potreba da »Gradevinska knjigas ovom svojom zbirkom obukvati i sve do sada donete *Teh= nitke propise za noseée Zeliéne konstrukcije:. Abo se postavi pitanje zaito je u ovoj zbirci oditampan ispravijeni tekst propisa kad jot nije slugbeno objavljen, odgovor treba naci u sledecim objainjenjima: 2.1. — Zato S10 je Saves jugoslovenskih laboratorija za ispitivanje i istraSivanje materijala i Aonstrukcija, shvatajudi znataj objaviivanja teksta u Rome su ispravijene greike, stavio raspolosivi Primerak na koriScenje 2.2. — Zato So su ulesnici u radnoj grupi u treéem izdanju knjige Osnovi éeliénih konstrukcijary aja je odobrena kao stalan udibenik 2a studente gradevinskih fakulteta, horistili ispravljene tekstove 4 ertede iz »Tehnizhih propisa za nosece éeliéne konstrukcijer, ne Eckajuci slukbeno izdanje ispravijenih propisa. 2.3. — Sto je predstavnik Saveznog sekretarijata za privredu, nadlefnog za donotenje ismena i dopuna ovih tehnickih propisa, izjavio da ée ispravljeni primerak propisa biti objavlien u »Sluzbenom list SFRJ« ali da to ne invie biti realizovano, i tehnitkih razloga, u kratkom vremenskom periodu. 24. ~ Najzad, Sto su Zainteresovani bili misljenja da ne treba stampati propise sa greskama, hada postoje sa izerSenim ispravkama, nezavisno od toga da li su sluzbeno objavijeni. Komentator i redaktor ove zbirke, pokuSao je dq ispravke koje je unela radna grupa u Tehnitke propise 2a nosece éelitne konstrukcije izdooji, pa da ih da u vidu komentara, ali je dofao do zakljutka da bi time dao prevagu uocenim gretkama wnesto isorsenim ispravkama i posebno otesao brzo i pravilno horikéenje teksta propisa. Tako se radi o velikom broju unetih ispravki, sve se one svode uglavnom na stamparske gretke, hod osnaka i obrazaca, ili na stilskom poboljSanju teksta. PRAVILNIK’) © TEHNICKIM PROPISIMA ZA ZAVARENE CELICNE KONSTRUKCIJE KOD NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCIJA Clan 1. Zavaréne éelitne konstrukcije kod nosedih éeliénih konstrukcija izvodi¢e se po Tehnitkim propisima za zavarene éeligne konstrukcije kod nose¢ih éelitnih konstrukcija, koji su odstampani u Dodatku »Sluzbenog lista SFRJ« i ¢ine sas- tavni deo ovog pravilnika. Clan 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavijivanja u »SluZ- benom listu SFRJ*. : Br. 04-351 /19-64 Saveznisekretar 25. septembra 1964. godine za industriju, Beograd Filip Bajkovié, 8. x. 2) Oval pravilnik je propisao Savezni sekretar za industriju na osnovu lana 71. stav 1. Osnovnog zakona 0 izgradnji investicionih objekata (»Sluzbeni list FNRJ« br. 45/61.) Pravilnik je objavijen u »Skuzbenom listu SFRJe br. 41/64 od 14. X 1964, godine, ee Se Ld 12 13 21 2.2 3 3.2 3.21 3.22 41 42 Sd 5.2 61 62 63 64 TA 72 TEHNICKI PROPISI ZA ZAVARENE CELICNE KONSTRUKCIJE KOD NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCIJA*) SADRZAJ OPSTE ODREDBE .. Podrudje vatenja Vera sa drugim propisim: Tehnitka dokumentacija MATERIJAL Osnovni materijal Dodatni materijal (Elektrode) ee OPSTA PRAVILA ZA PRORACUNAVANTE ZAVARENIH SPOJEVA NNT. Opite odredbe. Zavareni spoje Savovi sugeonih spojeva ea eavienaaanihg nalene, - PRORACUNAVANJE ZAVARENIH SPOJEVA . Proratun Sava suéeonih spojeva ase Proratun ugaonih Savova . DOPUSTENI NAPONI .. ae Dopusteni naponi za statigko optereéenje ..... Dopusteni naponi za naprezanje zamaranjem PRAVILA ZA KONSTRUISANJE Opita pravila : Limeni nosaéi Dvodelni stapovi Zavareni spojevi ..... PRAVILA ZA IZRADU Opita pravila . Zavareni spojevi aoe PRAVILA ZA MONTIRANJE : KONTROLA ZAVARENIH SPOJEVA standardima Gelitne konstrukeije kod nosetih delignih konstrukcija (-Sluzbeni list SFRJo, br. 41/64). Strana 462 462 462 462 464 464 464 465 465 465 465 465 466 466 467 467 467 415 478 478 482 484 484 486 486 487 488 488 * Ovi tehnigki. propisi Sine sastavni deo Pravilnika o Tehnitkim propisima za zavarene TEHNICKI PROPISI ZA ZAVARENE CELICNE KONSTRUKCIJE KOD NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCIJA 1 OPSTE ODREDBE Ll Podrutje vazenja Liu Ovi propisi vaze kao sastavni deo Tehnitkih propisa za nosece éelitne konstrukcije, za zavarene ¢elitne konstrukcije stalnog znagaja uopite, kao i za privremene i montazne konstrukcije, koje funkci- onigu pod normalnim klimatskim uslovima, i to u svim slucajevima kad posebni propisi za pojedine vrste éeliénih konstrukcija ne odre- duju drugaéije. 112 Primena ovih propisa zahteva odgovarajuéu osposobljenost iz~ vodata zavarene konstrukcije.%) 113 Ako se radi o narotito vaénim Konstrukeijama, mogu se po- sebnim tehnitkim uslovima postaviti stroZi zahtevi nego sto su pred- videni ovim propisima. 14 Za pojedine delove zavarenih konstrukeija koji su. spojeni_ili prikljuéeni zakovicama odnosno vijcima, treba uzeti u obzir Teh- nitke propise za noseée — éelitne konstrukcije spojene zakovicama i vijcima. 12 Veza sa drugim propisima i standardima Videti Sistematika propisa®). 1.3 Tehnitka dokumentacija 131 Opiti zahtevi u pogledu tehnitke dokumentacije dati su u Teh- im propisima za noseée Geliéne konstrukcije. 132 Za vaine konstrukcije ili teze zavarivatke radove plan zavari- vanja je obavezno sastavni deo tehnitke dokumentacije. Za jednos- tavnije konstrukcije je dovoljno da se u planove upiSu primedbe 0 elektrodama i postupku zavarivanja. 1.33 Plan zavarivanja treba da obuhvata vrstu_elektroda, redosled zavarivanja, kvalitet izrade, primedbe 0 izradi i obradi i primedbe 4) Vidi: Opiti tehni¢ki propisi za izradu predmeta ii konstrukeija zavarivanjem (Dodatak *Sluzbenog lista FNRJs, br. 19/59), od8tampan uz ove propise ‘ 4) Videti DGA-87, kao prilog uz »OpSti tehnitki propisi za nosece Zeliéne konstrukcijex = 120. 463 © eventualnom ispitivanju i vrsti Kontrole. Za Savove koji jo za vreme izrade postanu nepristupatni treba naznaciti da je potrebna blagovremena kontrola, u svim slutajevima gde je predvidena. Raz- liciti_kvaliteti Savova u plan zavarivanja) obeleZavaju se razliti- tim znacima posle podataka o vrsti i dimenziji Sava — specijalni kvalitet (especie) slovom $ — kvalitet 1. ! brojem I — kvalitet IT brojem IT Ovi znaci odvojeni su zarezom od ostalih podataka. Definicija Savova prema kvalitetu definisana je u ‘Tehni¢kim propisima 0 kva~ litetu zavarenih spojeva za noseée Celiéne konstrukcije. ObeleZavanje predvidenih natina kontrole kvaliteta Sava oznatava se znacima koji se stavljaju posle oznaka za kvalitet Sava: — radiografska kontrola ........ |. RE — magnetoskopska kontrola MK — kontrola penetracijom . PK — ultrazvuéna kontrola. UK Ovi su znaci odvojeni crticom od oznake za kvalitet Sava. Pri- meri za oznatavanje kvaliteta Sava i kontrole kvaliteta Sava na crte- Zima dati su na slici 1 — za nosat i slici 2 — za zategnuti stap. EI RK5O% Gib £450.20 \ x £450.42 3 | ox ! | #1000.12 6) S-RK bya Es-rK 1G Ks Radioniéki nastavak SL. 1.34 Kad se predvida sistematska, radiografska, ultrazvuéna, magne- toskopska, penetrantska ili neka druga vrsta kontrole Savova, treba da se izradi plan iz koga se mogu videti obim i mesta kontrole. Ovaj plan je sastavni deo tehnitke dokumentacije i sluzi za rad kontrole i kao osnova za celokupnu dokumentaciju o rezultatima kontrole. 1) Preporuéuje se da se razlititi kvaliteti Savova, radi bolje woéljivosti, obelezavaju i na Konstrukeijama, i to sledegim bojama: kvalitet S. kvalitet 1 kvalitet II + Zutom bojom LIT) ber. boje 2) plavom bojom Ovo obeleZavanje bojom vrSi se za vreme pripreme delova, i to paralelno duzini spoja. 464 21 211 2.12 2.13 2.2 2.21 2.22 2.23 2.24 ize MATERJAL Osnovni materijal Za zavarene noseée konstrukcije upotrebljavaju se éelici prema JUS C.B0.501 — Celici za nosece konstrukeije. Pored %clika navedenih u JUS C.BO0.501 dozvoljena je upo- treba i drugih vrsta éelika, kad je tehnitki i ekonomski opravdano aL \ ‘S-RK Radioniéki | Inastavak,, | jade per pe 7 ES-RK Xs-RK Redioniéki Radionicki- nastavak nastavak poedeeeli! sk 2 Posto danas jo8 nisu standardizovane tako savréene metode is- pitivanja koje bi dale potpunu sliku o merodavnim mehanitkim oso- finama éelika, za vaznije Konstrukcije mogu se propisati dodatna ispitivanja telika sa strozim kriterijumima. Dodatni materijal (Elektrode) lektrode za elektriéno zavarivanje moraju odgovarati zahte- vima JUS C.H3.011 — Geliéne elektrode za elektrolutno zavarivanje. U istom zavarenom spoju dozvoljava se upotreba vise vrsta clektroda, ako se prethodnim ispitivanjem utvrdi da je Sav bespre- Koran za izabranu kombinaciju elektroda. U pogledu dodatnih ispitivanja clektroda vati isto Sto i za éelik (videti tatku 2.13). Pri ispitivanju elektroda upotrebljenih 29 vaine Crregnute i dinamicki optereéene delove,,naroéitu paznju treba ob- tatiti na sklonost elektroda prema vrucim prslinama. Prilikom primene ostalih postupaka zavarivanja treba se W Po sledu dodatnog materijala pridréavati odgovarajuéih standarda i tehnitkih uslova. Mchanitke osobine istopljenog dodatnog metala, tj. granice raz- vlatenje, izdudenje pri prokidu, jatina i ¥ilavost, moraju biti naj- anje jednake osobinama osnovnog materijala Koji se zavaruje. 3.1 3.11 3.2 3.21 3.211 3.212 3.22 3.221 3.222 3.223 3.224 3.225, OPSTA PRAYILA ZA PRORACUNAVANJE ZAVARENIH SPOJEVA Opite odredbe Svaki zavareni spoj mora biti proratunat na stvarno, odnosno standardima ili propisima odredeno optereéenje, pri emu se even- tualno uzimaju u obzir dinamitko dejstvo i zamaranje. Zavareni spojevi Savovi sutconih spojeva Za debljinu Sava u sugeonom spoju pri proraéunu treba uzeti debljinu limova koji se spajaju. Ako se spajaju dva lima razligitih debljina, u obzir se wzima manja debljina. Ragunskom duzinom Sava u suéeonom spoju smatra se duzina na kojoj je postignuta debljina prema tatki 3.211. Po pravilu, to je irina ili duzina lima koji se spaja; podesnim merama prilikom iz~ rade konstrukcije treba obezbediti da na celoj duzini spajanja lima bude ispunjen uslov iz tatke 3.211. Savovi ugaonih spojeva Ragunskom debljinom »a« ugaonog Sava smatra se visina ravno- krakog pravouglog trougla upisanog u presek Sava (slika 3). Slika 3 Ratunskom duzinom ole ugaonog Sava smatra se duzina na ko- joj je postignuta predvidena debljina »a¢ prema tatki 3.221. Zbog nepotpunog postizanja debljine Sava na njegovom pocetku i kraju, od ukupne duzine ole odbija se iznos od 2a. Kod jednostranog ugaonog Sava ne dozvoljava se opteretenje momentom savijanja Koji deluje oko njegove poduzne osovine. Noseéim presekom ugaonih Savova u spoju smatra se zbir pro- izvoda debljine vat i duzine »s pojedinih Savova: Fy=Zal. Otpornim momentom zavarenog spoja smatra se otporni momenat povr§ine koja se dobija obaranjem pojedinih merodavnih povrsina (debljine »ax) u ravan spajanja (slika u tablici 1). 466 4 PRORACUNAVANJE ZAVARENIH SPOJEVA 41 Proratun Sava suéeonih spojeva 4.1 Proratun dimenzija Savova suéeonih spojeva, po pravilu, ne yr8i se ako su ispunjeni uslovi iz tag. 3.211 i 3.212. Nosivost Sava su’eonog spoja odredena je proratunom dimenzija delova osnov- nog materijala i odnosom dozvoljenog napona Sava i dozvoljenog na- pona osnovnog materijala (k — brojevi u zavisnosti od kvaliteta Sava, videti tablicu 3). Tablica 1 ‘Definicija napona u ugaonom Savu: Pretpostavija se da naponi deluju u merodavnoj ravni fava, tj. u ravni ABCD: ‘Ti su naponi obelezeni sa a, titys prema toma j ¢ 04 = zateduti ili pritiskujuéi napon koji deluje upravno ‘na merodavau ravan Sava u njenom pravom polo- aaju ui Savas 11 = smiéuéi napon koji deluje uprayno na duzinu h Gr ava u merodaynoj ravni Sava u njenom pravom poloZaju u Savu; 1y = smituéi napon Koji deluje u praveu duzine Sava 1g merodavnoj ravni Sava u njenom pravom polo- Zaju_u Savu. Naponi u ravni spajanja t. u ravni ADEF, obeleZavaju se kao na slic: sa nyt i ty. Prema tome jet EK ty En. = zatetuéi ili pritiskujuéi napon, koji deluje upravno iF NT na ravan spoja u koju je merodavni presek Sava ali +) 6 okrenut; a ty = smiguéi napon koji deluje upravno na duzinu ony, =? fava u ravni spoja u Koju je merodavna ravan Sava okrenuta; ty = smituéi napon koji deluje u praveu dutine Sava la ravni spoja u koju je merodavni presek Sava okrenut. Odnosi izmedu napona sraéunatih u ravni spoja ADEF (prema pravilima otpornosti materijala) i komponentalnih napona u merodavnoj ravni ABCD jesu: 1 onsite tn V2 4.12 ‘Ako se iz ma kojih razloga suéeoni spoj ratuna, uporedni napon odreduje se po hipotezi deformacionog rada na promeni oblika; na primer, za dvoosno naponsko stanje: aE aera ee RT HT o, = Vo Fo — Cry + 3 Ty) 4.2 4.21 4.22 4.23 4.24 5.1 5.11 $12 5.13 467 Proraéun ugaonih Savova Definicija napona u ugaonom Savu data je u tablici 1. Uporedni naponi za ugaone Savove statunavaju se iz oy = Vor + 1,8 735 odnosno 1a = Vor? + 18 + Hs = Vay? + 1,8 (%? + TP). U pregledima 4.231, 4.232 i 4.233 dati su karakteristitni primeri proratunavanja zavarenih spojeva sa ugaonim Savovima. U pregledima 4.231 i 4.232 data je — u poslednjoj koloni veza izmedu prikazanih spojeva i grupa spojeva koji imaju istu jatinu zamora (vidi tablicu 4. i tatku 5.22), u slutaju da ovakve spojeve treba ratunati prema zamoru. odnosno DOPUSTENI NAPONI DopuSteni naponi pri statitkom optereéenju U tblici 2. navedeni su dopusteni naponi za razlidite materijale prema JUS C.BO.501. Tablica 2 Dopuiteni naponi za osnovni materijal u kp/em* Vista éelika Vesta naprezani | opterecenja | GN a2 | ON 25 | ONS Savijanje Zatezanje pritisak Dopusteni napon u sluéaju Savova suéeonih spojeva zavisi od vrste naprezanja i kvaliteta Sava.**) DopuSteni naponi za ove Savove dobijajuse redukcijom dopuitenih napona za osnovni materijal, datih u tablici 2, odgovarajuéim k-brojevima. Ovi A-brojevi dati su u tablici 3. Za pojedinaéna naprezanja Savova suteonih spojeva, dozvoljeni naponi ne smeju preci vrednosti propisane u tatki 5.12: us. < 0440p = Boop. gde je: — h koeficijent u zavisnosti od kvaliteta Sava odreden u tablici 3; — Gao dopusteni napon za odnosni materijal, prema tablici 2. * Slutaj opteredenja I jeste od osnovnih sila, a slutaj optereéenja II jeste od primarnih i dopunskih si ‘** Definicija kvaliteta Savova i uslovi koje Sav odredenog kvaliteta treba da ispuni dati su u Tehnitkim propisima o kvalitetu zavarenih spojeva za noseée eliéne konstrukcije. 468 AKSIJALNO NAPREGNUTI SPOJEVI Pregled 4.231 ral Vrednost_)2%, 5 Vesta spoja Obrazac za dimenzionisanje Koeficijenta [§g j 1 a=075 | F 2 @=085 | F | Tablica 1 6| a | ou = Vou + 8G TaD Se x ove = = 1,4 sin? 0 1,8 c0s® 0 S [05m <4<15%m | ae ge Boonk a1 = ww a—a= 4 4 : 43 Snax = odor @ ¢ OFS 1, + 085 4) F THs |S. KU htt s < : 2O.5h +0851) [05m <4<15h | | a Drugi Geoni Sav ne uzima se u obzir za nofenje F prelazi u slutaj 4.3 Smar =~ 5 Sees ma ‘bogni + Steoni FP prelazi u slutaj 4.3 Suteoni Sav 5, ima istu ulogu kao ugaoni Sav S, u slutaju 44153 ls 1 Smax = — Spotai + Seeoni 4601 5 3 F sun Ms prelazi u slutaj 4.4 4.3 Se a bode * Vidi tatku 5.22. SPOJEVI IZLOZENI NORMALNIM I SMICUGIM NAPONIMA. pregled 4.232 Vrednost ] #5) Vesta spoja Obrazac za dimenzionisanje koeficijenta [5.5 5 Dense ee ed dr it E leu = Vou + 18 + 0) all a 2 = ) = Ws 2) od spregenog ispuptavanja pri torziji odnosno max 95 U najnepovoljnije napregnutoj tatki: o = max ofay + max os a) u profilu b), ©) d) u Savovima ‘Naprezanje Savova: redukeija m= tH oy = Vou 18 a + 474 Tablica 3 ‘Vrednost A-brojeva Kvalit P Vi rE i visinaoata ped ON. 221 CN. 25 ON. 35 Speeijalni kvalitet apes (ech) Zatezanje ili savijanje 1,0 1,0 Pritisak 10 10 | Smicanje 0.6 06 gan Zatezanije ili savijanie 08 048 Pritisak 10 10 | Smicanje 0,6 0,6 een Zatezanje ili savijanje 072 0,65 | Pritisak 10 08 | Smicanje 0,55 05 LAG emieameeera TABLICA k - VREDNOSTI 2 | IPB k= ‘Lown 1027) AW, - aes fee 8 Nex] 7026 — Con ra Preoed 11025 iz 0 100 200 300 400 $00 600 700 800 hmm 1000 5.14 U slugaju kombinacije napona (ravno naponsko stanje) u Savo- vima suteonih spojeva, pojedinaéne vrednosti ¢ it ne smeju biti vee od odgovarajuéih redukovanih dopustenih napona prema tatki 5.12 u tablici 3. Osim toga, i uporedni napon ne sme biti veci od dopustenog napona odredenog prema tatki 5.11 u tablici 2. y K Oxdop = B* Faop * Definicija kvaliteta Savova i uslovi koje Sav odredenog kvaliteta treba da ispuni dati suu Tehnitkim propisima o kvalitetu zavarenih spojeva nosece Celitne konstrukeije. $8.15 5.16 5.2 5.21 5.22 5.23 5.24 475 — hk koeficijent u zavisnosti od kvaliteta Sava, odreden u tablici 35 za odredivanje koeficijenta k merodavna je vrsta naprezanja koju definigu normalni naponi u izrazu za uporedni napon (zatezanje ili pritisak); u slucaju Gistog smicanja, k izabrati isto kao za pri- tisak. ‘Natin sraéunavanja uporednog napona o, dat je u tatki 4.1. Dozvoljeni napon u sluéaju ugaonih Savova zavisi od vrste naprezanja kome je izloen* i od debljine Sava. Definicija napona u ugaonim Savovima data je u tatki 4.21 i tablici 1. Uticaj debljine Sava obuhvaéen je koeficientom 6 <1. Naponska stanja ugaonih Savova od vticaja definisanih u tablici 1, izraena odgovarajucim uporednim naponom, ne smeju preci dopusteni napon za datu debljinu Sava: Oy < rdop = B* Odop — ovde je o4op dopusteni napon za osnovni materijal prema tablici 2; — koeficijenat 6 = 0,8 () + a} gde je a debljina Sava; za debljine a Sava a <4mm, B =1. Ako se proraéun svede na osnovne obrasce otpornosti materijala prema pregledima 4.231 i 4.232, tat. 1 do 7), mora biti zadovoljen uslov One dop Tp) zavise od vrste materijala, oblika Sava, kvaliteta Sava, kao i od vrste naprezanja. Oblici Savova i vrste spojeva koji se mogu grupisati tako da imaju istu ja¢inu zamora prikazani su wu tablici 4. Dopuiteni naponi za razlitite vrste naprezanja (jednosmerno promenljivo, isto jednosmerno promenljivo, naizmenitno, disto min & naizmeniéno) dati su u zavisnosti od odnosa r = ; mex gde = ming predstavija apsolutno najmanji napon, — nao predstavija apsolutno najveci napon, bilo od aksijalnog naprezanja, bilo savijanja, smicanja ili pak merodavni uporedni napon. U sluéajevima gde 2nak igra ulogu treba ga uvesti pri obratu- navanju. odnosa r. Dopusteni naponi za razlitite: — vrste naprezanja, — odnose »ré, * Pri danainjem stanju proizvodnje oblozenih elektroda i normalnim uslovima rada u radionicama (Opiti tehnitki propisi za izradu predmeta i konstrukeija zavarivanjem — Doda~ tak »Sludbenog lista FNRJs, br. 19/59) — ispravna je pretpostavka ikom proratuna da je kvalitet ugaonih Savova jednak (vidi tatku 3.151 u Tehnitkim propisima o kvalitetu zavarenih spojeva za nose¢e éeliéne konstrukcije). Opis vrste spoja Nenastavijeni deo naprezan savijanjem ili aksijalnom silom. 1, Delovi sastavijeni Savovima specijalnog kvaliteta Gav popreéno na pravac sile, obraden do ravni lima bez zareza — bruSenjem tocilom u praveu sile; prozraten). 2. Sav sudeonog spoja vertikalnog lima, obraden. Za omax pritisak (—), velifina dopop = 1650, od- nosno 2300 kp/em*. 3. Sav za vezu pojasa i vertikalnog lima: kontinuelni suteoni Sav, K-Sav, ugaoni Sav za vezu pojasa i vertikalnog lima ili ugaoni_ Sav za_vezu- pojasnih Jamela medu sobom; poduzni Sav nastavka verti- kalnog. lima. Za omax pritisak (—), velitina dopsp < 1650, od- nosno 2300 kp /em*. Vertikalni lim na kraju popretnih ili podwénih ukru- Genja ako su ugaoni Savovi »prevedenie oko ivica izreza sa jedne strane na drugu i — u zategnutoj zoni — obradeni, Stap sa zavarenim popreénim ukruce- njima slike (B4 i F4.) Dvodelni i vise~ Gelni pritisnuti Stapovi sa zavarenim | Samo ¥ pod spojnim limovima (slika F'5). Pojas li- | SA 8b menih nosaéa sa popretnim ili podué- f Semmes PEE nim Savovima od ukrudenja ili uga- yet nits za pritvriéivanje pragova (slika | Prevanar = F6). 1, Delovi nastavijeni Savovima kvaliteta I (prima) — Jay popreéno na pravac sile; koren provaren3 pro- zraten. 2. Sav suogeonog spoja vertikalnog lima, neobraden. Za omax_ pritisak (—), velitina doprp = 1650, od- nosno 2300 kp /cm*. 3. Vertikalni lim na kraju popreénih ili poduénih ukrudenja, ako su ugaoni Savovi »prevedenis oko ivica izreza sa jedne strane na drugu, ali u_zateg- nuto} zoni na prelazima nisu obradeni (vidi skicu uC). ‘Nastavak 477 Skica vrste spoja Linijal 1. 2: Opis vrste spoja K-4av uprayno na tok sile. Podvezica ili osnovni materijal pri kraju lamele sa obradenim éeonim Savom. Prikljutak nosaéa pomocu K-iava. Za omax pritisak (—), dopap < 1650, odnosno 2300 kp /em*. Stap sa zavarenim popretnim ) U_podrugju_jed- ukruéenjima ako su uglovi ukru | nosmernog_ prit Genja isefeni, a ugaoni Sayovi ) skujuceg napre~ yprevedeni« oko isetaka s jed- ( zanja (r>=0) pre- ne strane na drugu. ma liniji C. Stap sa zavrSetkom Sava koji se protee botno u pravcu toka sila ako su krajevi obradeni i zaobljeni. 2. a a Ugaoni Sav uprayno na tok sile. Podvezica ili osnovni materijal na kraju lamele vezan botnim ugaonim Savovima. Prikljugak nosaéa pomocu ugaonih Savova. Za max pritisak (—), dopop = 1650, odnosno 2300 kp /em*. Stap sa potpuno zavarenim enim ukrucenjima. aaron om U podrudju jed- Dyodelni ili viSedelni stap_sa | nosmernog_priti- zavarenim spojnim limovima. | skujuéeg zateza- er nja (r= 0) pro- Pojas limenih nosaéa na po- | raun prema. li- pretnim ili podwinim Savovi- | niji C. ma od ukruéenja ili ugaonika za pritvrScivanje pragova. Stap sa zavrletkom Sava koji se proteze botno, u pravcu toka sila, a krajevi Sava nisu obradeni. 478 — kvalitete Savova, — oblike Savova, — vrste materijala (CN.25* ili CN.35), date su u tablicama 5 i 6. Ove vrednosti vaie kako za Savove tako i za delove osnovnog mate- rijala, ako prisustvo Savova utiée na njegovu jatinu zamora. Za mirno opterecenje vaze vrednosti pri r= + 1. 5.25 U sluéaju viseosnog naponskog stanja pri zamoru, merodayno naprezanje izratava se preko uporednog napona. Naéin sraéunavanja o, dat je wu tatki 4. 5.26 ‘Merodavni raéunski napon ne sme biti veci od dopustenog napona za zamor, koji je odreden prema tatki 5.24 u vezi sa tat. 5.22 i 5.23. 6 PRAVILA ZA KONSTRUISANJE 61 Opita pravila 6.101 Koncepcija zavarene Konstrukcije treba da bude takva da tok sila bude sto ravnomerniji i da se pri izradi Sto vise elimini8u defor- macije i zaostali naponi od zavarivanja. 6.102 Pri projektovanju zavarenih konstrukeija treba ograniciti broj zavarenih montaénih spojeva (na gradilistu) na najneophodniji mini- mum. 6.103 Jo$ pri projektovanju konstrukcije treba teziti Sto boljoj pristu- patnosti Savova za vreme izvodenja konstrukeije, izbegavati zavarivanje iznad glave i nastojati da se zavaruje u horizontalnom polozaju. 6.104 Natelno treba izbegavati takav raspored Savova zbog koga bi mogao da se pojavi uticaj zareza. To je, pre svega, vazno za dinamitki optereéene konstrukcije (udarno optereéenje i opterecenje zamaranjem), a narotito kad one funkcionisu na niskim temperaturama. 6.105 Ne preporutuje se zavarivanje delova dija je debljina veéa od 30mm bez narotitih zahteva u pogledu materijala odnosno bez pre- duzimanja narotitih mera (predgrejavanje). To vadi narovito za za- tegnute i dinamitki optereéene delove, od materijala viseg kvaliteta. 6.106 ‘Na mestima delova koji se pri izradi u hladnom stanju deformisu vise od 5%, nije dozvoljeno zavarivanje kad se radi o zategnutim ili dinamiéki opterecenim delovima; od ovoga se izuzimaju éelici otporni prema starenju ili Gelici koji su posle deformisanja bili nor- malizovani. 6.107 ‘Na delovima koji su optereGeni dinamitkim naponom zatezanja, ne preporucuje se izrada ugaonih Savova upravno na pravac napona. ‘Ako je ovakvo zavarivanje neizbeZno, treba voditi ratuna o kvalitetu izvodenja (prelazu sa Sava na osnovni materijal) i o smanjenju dopu- Stenog napona u osnovnom materijalu (vidi tatku 5.24). 6.108 Tsprekidani Savovi mogu se prema pravilu upotrebiti samo za stati¢ki optereene konstrukcije, koje su zaSti¢ene od atmosferskog uticaja, Zatvoreni isprekidani Savovi, prema slici 4, mogu se upo- | Za &elik CN.22 dozvoljeni naponi, s obzirom na zamor, mogu se privremeno sratunavati iz dozvoljenih napona za Gelik CN. 25 i odnosa njihovih granica razviacenja. 479 CN. 25 fod n azefn afoy efods wisza sidQ y “GUS “B) » PUAN n af awp eIOUTEZ ouIZe! aist adns8 OUT OTF O1+ a oso oT+ | osor sor 80+ T o0zt 0+ OF 0+ or 068 0+ | osor | orvor orror 6 OL | vot | soot vor vO+ 8 089, cot | __ ocr cor | TOF L sw9 oF] oser | oF | oF 9 8s zo- S801 cO- Zo- | s ses vo- | 06 vo- vo— + 00s xo— | 068 xo~ ) ¥0— G | sor so- | ses s0— e0- | [z ser or | oe or o1- I a 7 sug ee ar ween || CO [awa aa 74 les | = | x Poa < z 2 "uz $ eoHaeL, a “C'S “B) » He n of ep exOUIEZ suTZe! arst adnsB suppofod n azen fox efods HsIA SIO > 23] soo Ort { oT | | or {| OTF Ort | a 0+ 00tz sot sot ort 80+ sO+ | IL B | core | SoL'0+ | 00€z | 790+ | O07 90+ | o0E7 sot | oz \ 0+ | 008 x0F ‘Osst x0+ | core oot | | vor 0+ vO+ vot oorr or | O0LT vot | ooe | exe o+ | o0ez vot | oo | 6c or Zor 016 cot | oovr Zot | 000 zor | _os6r Tot | oct cot | oot | soot os OF | O0er oF | oot oF | ost | OF | ogsr oF | zzz oF StL zo— | ont | co | ot | co-| ocr To- | oor | co-| over Zo 0L9 ¥o- oror v0- oocT r0— Lz ¥0o- o9st ¥0— OsLt ¥0— si9 | 90— 066 90- | 00zT x0- ostt 90— Orel 90- oLsT 90~— ols so— | 06 s0— ett 80— |_ 0901 sO |_ocer s0— | _Osbr 80— oes oT 076 at— oOrr OT— | ozor | ot OLeT O1— aoap |? = 4| odor [= -. ane | s| aotp | ma doy | orp =o uno um amp u 4 De B: é W a wT = i oie) a 2 a 480 6.109 6.110 6.111 6.112 6.113 6.114 481 trebiti i za statitki optereéene konstrukcije izlozene atmosferskom uticaju. Isprekidani Savovi se ne primenjuju za dinamitki optereéene konstrukeije Da bi se izbegle preko- Loh Comasactaoe: La lih napona u zavarenim spo- jevima nije dozvoljeno pre | == — ——— terano nagomilavanje Savova., 23 =[ =< ' na jednom mestu. oe ee Dozvoljeno je ukrétanje Slika 4 Savova u obliku slova T, prema slici 5a. Medutim, nije dozvoljeno ukrStanje Savova u obliku krsta, prema slici 5b. U slugaju prostornog ukrétanja ugaonih Savova preporutuje se zavarivanje sekundarnog. elementa na osnovni sastavljeni clemenat, prema slici 5c, gde je sa odsecanjem ugla na sekundarnom elementu izbegnuto ukrStanje. Savova. te zavarenog prikljucka treba, po moguénosti, da se poklapa sa teZistem Stapa koji se prikljucuje. Kod éconih prikljuéaka valjanih profila od neumirenog éelika ne preporuduje sé zavarivanje u podrugju prelaza (slika 6) rebra u” nozicu (zona segregacije). Kombinacija Savova i vijaka u istom spoju nije dozvoljena. Ako su potrebne rupe, u planovima treba tatno ubeleziti njihova mesta. Kad montazne rupe treba opet zatvoriti, potrebno je narocito paziti na njihovo kvalitetno zavarivanje (specijalno uvezbavanje za- varivaéa) ili ih zatvoriti zakovicama. 482 6.2 6.21 6.22 6.23 Limeni nosati Suéeoni spoj noZice limenog nosata i Seoni ugaoni Sav dodatne lamele sa osnovnom lamelom treba uvek orijentisati normalno na pravac notice. U sluéaju nastavijanja nozice sa razlititim debljinama lamela, kad je razlika At > 3mm, potrebno je da se deblja lamela, radi ravnomernog prenosenja sila, obradi sa nagibom 1:4 ili manjim, prema slici 7. Pri dinamitkom optereéenju preporuduje se da se prelaz sa Sava na osnovni materijal obradi bruenjem. Ovaj nagib pri staticki optereéenim nosatima move da bude veci, s tim da je prelaz od Sava na osnovni materijal blag i bez greSaka. 0 <: a a i Oe IETS Slika 7 Boéni ugaoni spoj izmedu osnovne i dodatne lamele nozica nosata pojatanih dodatnim lamelama, izraduje se obiéno u obliku ravnokrakog ugaonog Sava. Ceoni ugaoni Sav izraduje se u obliku raznokrakog ugaonog Sava (slika 8) sa razmerom kateta 1 : 2. Kon- tinualnu izradu zavara oko kraja dodatne lamele treba omoguciti odsecanjem (slika 8) ili zaobljavanjem uglova na krajevima dodatne lamele. Jatina botnih ugaonih Savova ne treba da bude veca nego Sto je predvideno ratunom odnosno pravilima za konstruisanje. Obraditi u stutaju dinamigkog optereéenja 6.24 Bs >) Slika 8 Slika 9 Kada je potrebno da se nozice sastavijene od dve lamele nastave na istom mestu, pre izrade spoja obe lamele treba pomocu Y-Sava spojiti u jednu celinu (slika 9), da bi bilo omoguéeno Hebljenje i ponovno zavarivanje korena u sudeonom spoju (slika 9a), ili uopSte dobijanje fava bez gregaka prouzrokovanih paralelnim spojnicama (clika 98) u sudeonom spoju. Velitina Y-Sava treba da bude tolika da se prilikom zavarivanja sueonog spoja ne istopi. 6.25 6.26 6.27 6.29 483 Smatra se da dodatna lamela ima punu moé noSenja od onoga mesta odakle se i Savu na strani kraja lamele moze poveriti ista takva moé no’enja. U svakom sluéaju preporuéuje se da produzetak dodatne lamele bude jednak najmanje polovini njene Sirine, ratunajuci od mesta gde postaje teorijski potrebna. Sirina pojedine dodatne Jamele, kao sastavnog dela nodice limenog nosaéa, koja je pri¢vr8éena na osnovnu lamelu samo kontinualnim botnim Savom duzZ svojih ivica, ne sme da bude veca od 30¢(¢ = = debljina lamele). Nofica limenog nosata, neposredno zavarena na rebro nosata, obiéno ne sme da bude deblja od 30mm. Ako su potrebne novice deblje od 30mm, treba ih sastaviti od pojedinih lamela (slika 10a), ili upotrebiti specijalne nozice sa delom rebra (slika 105) — pri emu ovaj deo treba da iznosi najmanje 40 mm, ili pak primeniti vezu nozica i rebra preko velikog ugaonika (slika 10c). Konstruktivno se poveéanje moéi nogenja nosata moze postiti na natine prikazane slikama lla, 11b i lc. b: =D 240mm| tr all a) | > ¢) Slika 10 a) b) e) 2 Slika 11 Nagivs:* te eZ LLL, LL, 1 he s+ Mt! Slika 12 Pri nastavijanju rebara sa razliitim debljinama, prelaz od tanjeg na deblji deo rebra treba da bude blag, da bi bilo obezbedeno nesme- tano prelazenje sila. Kad je razlika u debljini 453 mm, prelazenje lima treba izvr8iti prema slici 12, Prelaz sa Sava na osnovni materijal u podruéju zatezanja mora da bude bez greSaka. Za stati¢ki opteredene nosaée nije obavezan prelaz prema slici 12, ali se trazi da u zategnutom delu rebra prelaz od Sava na osnovni materijal bude blag i bez gre’aka. Ukruéenja vertikalnog lima na mestima uticaja koncentrisanih sila moraju da budu privarena ili priljubljena uz nodicu preko koje 484 6.3 6.31 6.32 64 641 6.411 se pritisak prenosi na rebro. Ukru¢enja vertikalnog lima protiv izbo- Zavanja moraju da dodiruju obe nozice. Da bi se izbeglo smanjenje nosivosti noZice zbog zavarivanja narodito pri opterecenju zamaranjem, preporutuje se da se ukruéenje prikljuéi na nozice (i to pre svega na hozicu optereéenu zatezanjem), prema slici 13b. Ukrucenja se u tom sluéaju zavare na podlozne plocice koje su samo tvrsto priljubljene wz no¥icu. Debljina ovih plogica mora da bude najmanje 30mm i one treba da budu évrsto priljubljene na nozicu nosata, a to treba obezbediti jo§ pre zavarivanja ukrucenja na podlozne plotice. Tarezi na ukrucenju slu%e za smanjivanje Koncentracije napona zbog zavarivanja i moraju biti tako veliki da poduzni ugaoni Sav iz- medu rebara i nozice bude pristupaéan i da ukruenje moze da se zavari na rebro bez prekida. Dvodelni Stapovi Ako su novice elemenata koji sastavijaju dvodelni Stap obrnute prema unutrainjoj strani, preporuduje se ugradivanje veznih plocica, prema slici 14a, Debljina veznih plotica mora biti jednaka debljini novica na mestu prikljucka.. ‘Ako su nozice obrnute prema spoljnoj strani nosaéa, preporutuje se analogno ugradivanje veznih plotica, prema slici 146. a Dag Slika 13 U sluéaju projektovanja veznih plotica sa preklapanjem, duzina preklopa treba da bude najmanje 4 fin (tmin j¢ debljina plocice ili notice profila — slika 15). Zavareni spojevi Opste odredbe Veé prilikom konstruisanja i proracunava- nja zavarene konstrukcije konstruktor-stati¢ar treba da klasificira Savove u grupe prema kvalit zavarenog spoja, naprezanja i primenjenog materijala. Podoban krite- 6.42 6.421 6.43 6.431 6.432 6.433 6.434 6.435 6.436 6.437 6.438 485 rijum za primenu kvaliteta Savova predvida se u propisima za odgo- varajuée vrste konstrukeija. Suéconi spojevi Obrada Zlebova za zavarivanje mora da odezbeduje kvalitetnu izradu i dovoljnu nosivost zavarenog spoja. Za oblik i dimenzije Zle- bova videti JUS C.T3.030 — Oblici i dimenzije Zebova za zava~ rivanje éelika. Ugaoni spojevi Dudina ugaonog Sava u ugaonom spoju treba da iznosi najmanje 50mm, kako bi mogao da se smatra nose¢im. U sluéaju prikljuéaka Stapova, najveca dozvoljena duzina botnog ugaonog Sava je 60a, osim ako se sila prenosi po celoj duzini Sava, kao, na primer, Sav izmedu novice i rebra nosata. U opitim sluéajevima ugaoni Savovi se izraduju sa presekom u obliku ravnokrakog trougla. Izuzetak su teoni ugaoni Savovi (videti taéku 6.23) krajeva lamela. Debljina ugaonog Sava treba da odgovara debljini predvidenoj raéunom. Debljina noseéeg ugaonog Sava treba da iznosi najmanje a= 3mm, a najviie a= 0,7 twin (lmin j@ debljina najtanjeg lima u spoju). Samo u izuzetnim sluéajevima, kad je nemoguée na drugi natin postiéi dovoljan prikljuéak, mo%e se odustati od ovog ograni- éenja, s tim &to je @ = tin gornja granica za debljinu ugaonog Sava. Uglovi izmedu povrsina zavarivanja Zebova ugaonih Savova treba da budu izmedu 60° i 120°. Van tih granica treba posebnim opitima pret- hodno ispitati moguénost izrade i kvalitet spojeva. Kraj ugaonog Sava treba predvideti tako da se po moguénosti zavr8i iza ugla prikljuénog elementa u duzini od 2a (slika 16). ltein>7mm Slika 16 Slika 17 Uporedni ugaoni Savovi, prema slici 17, dozvoljeni su pod uslo- yom da su limovi deblji od 7mm. U protivnom slutaju udaljenost izmedu osa limova mora da iznosi najmanje 4 ¢. U sluéaju primene isprekidanog ugeonog Sava, krajnji Savovi treba da idu do kraja clementa sa jedne ili sa obe strane clementa, zavisno od toga da li je Sav izveden samo sa jedne ili sa obe strane. ‘Ugaoni Savovi u okruglim ili ovalnim rupama, mogu se primeniti samo U izuzetnim slutajevima pri statickom opterecenju, kad se 486 Td TAL 7A2 713 714 TAS 7.16 TAT 718 dovoljan prikijutak ne moze izvrSiti na neki drugi natin (ili u sluéaju sastavijenth pritisnutih delova kad usled velike Sirine postoji opasnost izbotavanja). PRAVILA ZA IZRADU Opita pravila Za konstrukcije proracunate i projektovane prema ovim pro- pisima moze se primeniti elektroluéno zavarivanje, i to ruéno, polu- vatomatsko i automatsko, ili ma koji drugi natin zavarivanja pod uslovom da su ispunjeni zahtevi u pogledu kvaliteta spojeva prema Tehnitkim propisima o kvalitetu zavarenih spojeva za noseée Celiéne konstrukeije. Preduzeée koje izvodi zavarene konstrukcije mora, zavisno od vainosti i vrste Konstrukcije, imati odgovarajuéa iskustva da bude sposobno za takve radove, kako u pogledu opreme tako i u pogledu kadrova. Oblici Zlebova za zavarivanje moraju biti prilagodeni postupku zavarivanja, a dimenzije moraju odgovarati dimenzijama predvidenim & planovima, Ivice Hebova moraju pri gasnom rezanju biti oétre. Ostatke metala na povr$inama rezanja Zlebova obradenih makazama treba odstraniti. (Za obradu Zlebova videti JUS C.T3.030 — Oblici i dimenzije Zlebova za zavarivanje

You might also like