Download as pdf
Download as pdf
You are on page 1of 21
TEHNICKI PROPISI O KVALITETU ZAVARENIH SPOJEVA ZA NOSECGE CELICNE KONSTRUKCIJE Posebno objainjenje uz ovaj prop’ 1, — Pri primeni propisa obubvaéenih zbirkom »Tehnitki propisi za noseée Seligne kons- trukcijer (Dodatak »Sluzbenog lista SFRJ», broj 41/64 od oktobra 1964 godine) uotene su greike, hoje treba ispraviti. Saves jugoslovenskih laboratorija za ispitivanje i istrazivanje materijala i konstrukcija, anga- ovao je grupu eksperata za éelifne konstrukcije sa Gradevinskog fakulteta u Beogradu, da utvrdi greshe i unese potrebne ispravke. Radna grupa strudnjaka, u sastavu: int. Miodrag Milosavljevié, prof. univerziteta, ing. Milan Radojkovit, prof. universiteta i in. Zvonimir Pavlovié, docent, u jednom primerku navedene zbirke propisa unela je nuine ispravke, ostavijajudi da nadleini obezbede objavijivanje ovako ispravijenog teksta propisa. Posto u prodaji ne postoji navedena zbirka propisa u izdanju »Stuxbenog lista SFRIv, nastala je potreba da vGradevinska knjigas ovom svojom zbirkom obuhvati i sve do sada donete ‘Teh- nitke propise za noseée éelitne konstrukcijey. Aho se postavi pitanje zaSto je u ovo} zbirci odStampan ispravljeni tekst propisa kad jo nije slus- beno objavljen, odgovor treba nati u sledecim objainjenjima: 21. — Zato sto je Savez jugoslovenskih laboratorija za ispitivanje i istrazivanje materijala i honstrukcija, shvatajudi znataj objavijivanja teksta u kome su ispravljene greske, stavio raspolozivi Primerak na koriSéenje. 2.2, — Zato So su udesnici 1 radnoj grupi u trecen: ixdanju knjige vOsnovi éeliénih konstrukeijas, hoja je odobrena kao stalan udzbenik 2a studente gradevinskih jakulteta, koristili ispravljene tekstove i crteke iz »Tehnitkih propisa 2a nosece éelitne konstrukeijes, ne Eekajuti slusbeno izdanje ispravljenih propisa. 2.3. — Sto je predstavnik Saveznog sekretarijata za privredu, nadleinog za donosenje izmena i dopuna ovih tehnitkih propisa, izjavio da ¢e ispravljeni primerak propisa biti objavljen u »Slukbenom lisitu SFRJ« ali da to ne moke biti realizovano, iz tehnitkih razloga, u kratkom vremenskom periodu, 24. — Najzad, sto su zainteresovani bili mitljenja da ne treba stampati propise sa gretkama, ada postoje sa izorienim ispravkama, nezavisno od toga da li su sluzbeno objavijeni. Komentator i redaktor ove zbirke, pokuSao je da ispravke hoje je unela radna grupa u Tehnitke propise sa noseée Celiéne konstrukcije izdvoji, pa da ih da u vidu komentara, ali je dosao do zakljucka da bi time dao prevagu uoéenim grevkama umesto izursenim ispravkama i posebno otezao brzo i pravilno Rori8éenje teksta propisa. Tako se radi o velikom broju unetih ispravki, sve se one svode uglavnom na stamparske greike, hod oznaka i obrazaca, ili na stilsko poboljSanje teksta. PRAVILNIK* O TEHNICKIM PROPISIMA O KVALITETU ZAVARENIH SPOJEVA ZA NOSECE CELICNE KONSTRUKCIJE Clan 1, Kvalitet zavarenih spojeva za noseée éeliéne konstrukcije ima odgovarati i izvodie se po Tehnitkim propisima o kvalitetu zavarenih spojeva 2a nosece Geliéne konstrukcije, koji su odStampani u Dodatku »Sluzbenog lista SFRJ« i ine sastavni deo ovog pravilnika. Clan 2. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavijivanja u »Sluzbenom listu SFRJ«. Br, 04-351 /19-64 Savezni sekretar 25. septembra 1964. godine za industriju, Beograd Filip Bajkovié, s. t. *) Ovaj pravilnik je propisao Savezni sekretar za industriju na osnovu élana 71. stav 1. Osnovnog zakona o izgradnji investicionih objekata (»Sluzbeni list FNRJ¢ br. 45/61. Pravilnik je objavijen u »Sluzbenom lista SFRJ« br. 41/64 od 14. X 1964. godii | TEHNICKI PROPISI © KVALITETU ZAVARENIH SPOJEVA ZA NOSECE CELICNE KONSTRUKCIJE* SADRZAJ Strana 1 OPSTE ODREDBE . : a Al Vaienje propisa .... 492 12 Veza sa drugim propisima 492 2 NAMENA PROPISA : 492 3 KLASIFIKACIJA ZAVARENIH SPOJEVA . 493 31 Opite odredbe 493 3.2 Veste gre¥aka i o: 494 33 Definicija velitine gretke .. 494 34 Kvalitet izrade zavarenih spojeva . 496 3.41 Specijalni kvalitet 496 3.42 Koalitet I... 498 3.43 Koalitet IT : 499 4 PRIMENA PROPISA .. 500 41 Primena propisa pri projektovanju . 500 42 Primena propisa pri izvodenju ... 500 43 Primena propisa pri kontroli zavarenih spojeva 501 5 USLOVI I UTICAJI ZA POSTIZANJE KVALITETA ZAVARENIH, SPOJEV! 502 5A Osnovni oon ot 502 SAL Jatina osnovnog materijala 502 5.12 Vrste javova .. 503 5.13 Vrste opteretenja 503 32 Tehnolotki uticaji . 503 5.21 Sastao i kealites omovnog i dodainog materijala . 503 $.22 Priprema delova 2a zavarivanje 504 5.23 Izvodenje zavarivanja 505 9.24 Kontrola zavarivanja. 506 6 GRESKE KOJE SE OTKRIVAJU KONTROLOM BEZRAZARANJA. 506 * Ovi tehnitki propisi_ tine sastavni deo Pravilnika o Tebnitkim propisima o kvalitetu zavarenih spojeva za nosece éelitne konstrukcije (»Sluzbeni list SFRJs, br. 41/64). . } HB ll 1.12 1.13 1.14 12 2.2 OPSTE ODREDBE Vazenje propisa Ovi propisi su sastavni deo Tehnitkih propisa za zavarene Celitne konstrukcije kod nosetih éeliénih konstrukcija, i vaze za sve nosee &eliéne Konstrukcije u vezi sa odgovarajuéim tehnitkim propisima za pojedine vrste konstrukcija, ako ovi posebno ne odreduju drugatije. Ovi propisi vaze za elektroluéno zavarene spojeve izradene po uobigajenim postupcima zavarivanja. Za neuobitajene postupke zavarivanja i pripremu Zebova ove propise treba primeniti odgovarajucim prilagodavanjem uz prethodno utvrdivanje uticaja takvih postupaka na kvalitet zavarenih spojeva. Prilikom uvodenja novih postupaka zavarivanja i pripreme Hebova treba objasniti i ispitati uticaj promene pojedinih faktora na kvalitet zavarenih spojeva i voditi ratuna o uticaju radnih uslova na postignuti kvalitet. Veza sa drugim propisima Ovi propisi su neposredno vezani za: propise 0 osnovnom i dodatnom materijalu i tehnici zavarivanja (videti Sistematika propisa*, za Opite tehnitke propise za izradu predmeta i konstrukcija zavariva- njem, (Dodatak »Sluzbenog lista FNRJ«, br. 19/59), za JUS C.T3.020 — Klasifikacija greaka u zavaru kao i za standarde za radiografiju. — JUS G.T040, C.T3.041, C.T3.042 i C.T3.048. NAMENA PROPISA. Namena ovih propisa je da se postigne odgovarajuéi kvalitet zavarenih spojeva i da se odréava na potrebnoj visini. Kako visina kvaliteta nije podjednako vazna i presudna za sve vrste spojeva i opterecenja i za sve delove éeliénih konstrukcija, utvrdivanjem vise stepena kvaliteta zavarenih spojeva omoguéeno je da se propise onaj kvalitet koji je tehni¢ki potreban i ekonomski opravdan. Osnovni cilj ovih propisa je da odrede stepene kvaliteta zavarenih spojeva za upotrebu pri projektovanju, izvodenju, kontroli i pre- uzimanju zavarenih konstrukcija. * Videti DGA-87, kao prilog uz »Opsti tehnitki propisi za noseée Eeligne konstrukcijex = 120, 3.1 3.12 3.13 3.131 3.14 3.15 493 KLASIFIKACIJA ZAVARENIH SPOJEVA Opite odredbe Kod zavarenih spojeva za noseée éelitne konstrukcije, odnosno za delove konstrukcija, treba voditi ratuna 0: — kvalitetu materijala, — obliku Sava, — natinu naprezanja spoja, — kvalitetu izrade zavarenog spoja. § obzirom na stepen jaéine i Zilavost osnovnog i dodatnog ma- terijala (gde su moguée mnogobrojne kombinacije), treba se pridrzavati pravila da Sav mora da ima stvarno ne’to bolje ili bar jednake me- hanitke osobine kao sto ih ima osnovni materijal. To vazi za granicu razvlavenja, jacinu, izduzenje i Zilavost. Obitno treba traziti bolju Zilavost Sava nego osnovnog materijala, jer je verovatnije da ée se u Savu pojaviti greske i time smanjiti sigurnost protiv krtog loma, S obzirom na oblik zavarenih spojeva treba razlikovati suéeone i ugaone zavarene spojeve. Po pravilu, treba nastojati da se obezbedi nesmetan tok sila kroz zavareni spoj, narotito kod dinamitki optere- éenih delova konstrukcije. Spojevi sa ugaonim Savovima mnogo su osetljiviji na vrstu i pravac optereéenja nego suceoni spojevi. Kod ugaonih gavova lokalne koncentracije napona su presudne za nosivost spoja, narotito pri zamoru (videti: Tehnitke propise za zavarene &eligne Konstrukcije kod nose¢ih Gelitnih konstrukcija, tatka 5.2). U izvesnim primerima ugaoni Savovi ipak mogu da budu opravdani s obzirom na olak’anu pripremu delova za zavarivanje i sastavijanje. Na kvalitet ugaonih Savova moze da se utiée paZljivim zavarivanjem i izborom kvalitetnih elektroda. S obzirom na natin naprezanja, treba razlikovati spojeve optere- éene zatezanjem, smicanjem i pritiskom i to staticki i dinamitki (udar i zamor). Najkvalitetnije treba da budu izvedeni zavareni spojevi koji su dinamitki optereceni zatezanjem, a najmanji zahtevi postavijaju se za spojeve koji su statitki optereceni pritiskom. Za konstrukcije ili delove konstrukcija sa vanrednim uslovima optereéenja i dejstva okoline, pojedini zahtevi kvaliteta zavarenih spojeva mogu se cclishodno modificirati i propisati u tehnitkoj doku- mentaciji (posebni tehnitki uslovi). Pod zahtevima kvaliteta izrade podrazumeva se pridrZavanje izvesnih pravila za celo vreme tehnoloskog procesa izrade zavarenih spojeva: od pripreme i sastavijanja sastavnih delova, kontrolisanja znanja zavarivaéa, osobina materijala, Zlebova, povrsine uz Zleb, izvrse- nja samog zavarivanja, kontrole zavréenog zavarenog Sava, pa do obrade gotovog spoja (toplotne i mehanicke). $ obzirom na reveno u tad. 3.11, 3.12 i 3.13, a prema uslovima izrade Savova i stepenu izvrSene kontrole, Savove delimo na tri kvali- tetne klase: specijalni kvalitet, kvalitet I'i kvalitet IT. 494 3.151 32 3 3.31 3.311 3.312 3.313 3.314 3.32 3.321 Savovi specijalnog kvaliteta moraju biti: 1 — jedri, bez naprslina, greSaka uvarivanja i u korenu; izuzetno se dozvoljavaju pojedinatne ukljutine troske i pores 2 — bez gre’aka na potetku i kraju Sava: ji je (dletom, bru’enjem ili Hebljenjem gorio- nikom) oti8éen i ponovo zavaren} 4 — bez zareza i nadviSenja na licu ili naligju Sava. Ukoliko ovih ima moraju se obradom (u pravcu toka linija sila) odstraniti; 5 — prozrateni na celoj duzini, da bi se dokazao trazeni kvalitet, Savovi kvaliteta I moraju zadovoljavati zahteve navedene pod 1, 2i 3 wu stavu 2. ove tatke u sludaju zavarivanja delova kod kojih je rad mogué samo sa jedne strane, mora se omoguciti besprekorno provarivanje korena. Zahtev pod 4 ublazen je utoliko &to lice i naligje Sava ne mora biti obradeno ako nadvigenje nije veliko i naglo, nego je taj prelaz blag i bez zareza. Zahtev pod 5 je ublazen utoliko da Sav moje biti prozraéen u 10% do 50% duzine, u zavisnosti od nalaza, i da je tom prilikom dokazano ispunjenje postavijenih zahteva. Savovi kvaliteta II treba da zadovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I, osim 8to je kontrola blaza. S obzirom na geometrijski oblik ugaonih Savova, nije moguée njihovo svrstavanje u kvalitetne Klase, pa je prema tome opravdana pretpostavka prilikom proraéuna da je kvalitet ovih Savova jednak — pri dananjem stanju proizvodnje oblozenih elektroda i normalnim uslovima rada u radionicama (Opti tehnitki propisi za izradu predmeta i konstrukcija zavarivanjem). Vrste gre8aka i oznatavanje gre¥aka GreSke koje se otkrivaju kontrolom bez razaranja (radiografska kontrola, kontrola ultrazvukom i dr.) definisane su u JUS U tablicama 1, 2. i 3. uz tatku 6.1 — navedene su definici éavanje tih greSaka. Definicija velitine greske Gretke se dele prema velitini pojedinatne gre’ke i prema kon- centraciji greSaka. Prema velitini pojedinatne grekke: wsitne greket su greske Gija velitina ne premaia 5% od debljine Sava, pored toga Sto nisu veée od 3mm. nmale gretket su greske dija se velitina kreée od 5% do 15% od debljine Sava, s tim So nisu vece od 6 mm. vsrednje greskee su greske Gija se velitina kreée od 15% do 30% od debljine Sava, s tim Sto nisu vece od 9mm. wvelike gresket su gre’ke dija je velitina veca od velitine »sred- nje greskes. Prema koncentraciji gre’aka u Savu, greske se dele na: pojedinatne gretke, 495 3.322 udestale greske, 3.323 gnezda gregaka. Za greske A i B (iz tablice 1. u tatki 6.1) vate sledeée odredbe: 3.3211 Pojedinatne su one greske éija je medusobna udaljenost naj- manje jednaka dvadesetostrukoj veliéini merene najvece pojedinatne greske (slika 1). Sluéaj pojedinatnih greaka 4) Da 1 H hr mai 1 60mm=(20x3)—! 2 rm HQo=~1,5mm ,=~2 um: | a,>a,>a, uslov: |l220a, merodaynoa, (gde je a,maks.dimenzija greSke u datom primeru) Slika 1 3.3212 Za ostale vrste greSaka, osim prslina, vaze sledete odredbe: Pojedinatne su one greske dji je zbir duzina manji od 5% du- Zine koja nam pokazuje uvid u unutra’nje greske Sava (na primer, pri duzini filma od 48 cm to iznosi max 2,4cm). 3.3221 Uéestale su one greske diji je medusobni razmak izmedu osmo- struke i dvadesetostruke velitine najveée pojedinatne gre’ke u Savu Koji se posmatra (slika 2). Sludaj usestalih gredaka YD) 1) D9 tt i a, se T F =~0, 2° er a ae Sue Ae aa sebad(oeaie _UE24mm=(8x3))\a=3mm yeaa dae ce maksimalno minimalno a,=1mm (gde je a, maks.dimenzija greSke u datom primeru) Slika 2 3.3222 Za ostale vrste gre’aka, osim prslina, vaze sledece odredbe: Uéestale su one greske ¢iji zbir duzina na posmatranom odseku iznosi izmedu 5% i 10% duzine odseka (na primer, pri duzini filma od 48 cm to iznosi izmedu 2,5 i 5 cm). 496 3.3231 Gnezda su one greske ji je medusobni razmak manji_ od os- mostruke velitine najveée pojedinatne gregke u Savu (slika 3). Sluéaj greSaka u vidu gnezda DDDDDDPDT DE DD? DD) a, >a,>a5 al a, 2mm! | @=1,5)' VS2hma) | o)=3mm uslov:[18q@. (6x3) ‘Gae Je a, maksdimenzija greske u datom primeru) Slika 3 3.3232 Za ostale greske, osim prslina vate sledeée odredbe: 3.4 3.41 3.411 3.412 3.413 3.414 3.415 3.4151 Gnezda su one gre&ke Giji zbir duzina na posmatranom odseku iznosi izmedu 10% i 25% duzine odseka (na primer, pri duZini fil- ma od 48 cm, izmedu 5,0 i 12 cm). Kvalitet izrade zavarenih spojeva Specijalni kvalitet (kvalitet 8) Zavareni spoj kvaliteta S treba da bude: izraden uw najpovoljnijim radnim uslovima, u povoljnom polo- Zaju zavarivanja (na primer, upotrebom okretaljki i pozicionera), uzimajuéi u obzir uticaje i uslove za postizanje kvaliteta Savova, iz- lozene u tatki 5 ovih propisas izraden sa posebno ispitanim osnovnim i dodatnim materi- jalom (narotito u pogledu Zilavosti i otpornosti Sava prema pojavi prslina u vruéem i eventualno u hladnom) sasvim otpornim prema krtom lomu (videti Tehnitke propise za’ zavarene éeliéne konstruk- cije kod nosetih éelitnih Konstrukcija, tatku pod 2 odnosno JUS C.B0.501); elektrode osim toga moraju biti sposobne za zavarivanje u predvidenom polozaju zavarivanja; izraden od atestiranih zavarivata sa posebnim atestom za kon- kretni objekt; u pojedinim slutajevima mogu se primiti atesti za spojeve sliéne po materijalu, debljini, natinu i poloZaju zavarivanja, Koji nisu stariji od 6 meseci, o éemu odiuéuje nadzorni organ naruciocas Kontrolisan po Gitavoj duZini spoljnom i unutra’njom (u Savu) kontrolom prema podesnoj i pouzdanoj metodi. Kontrolu treba iz voditi pre zavarivanja, za vreme zavarivanja i posle zavarivanja, kao i posle eventualne opravke ili obrade. Za kvalitet S treba se pridrZzavati sledetih odredaba*: Prsline (E) bilo koje vrste i smera ne toleri’u se. * Navedene brojke tolerancije treba da se smatraju. privremenim. 3.4152 3.4153 3.4154 3.4155 3.4156 3.4157 3.4158 3.4159 3.416 3.4161 3.417 3.418 3.419 497 Neuvarena mesta (C) na stranicama #leba ili izmedu zavara ne toleriu se. Ukljudine troske (ili druge nemetalne ukljudine) (B) tolerisu se samo ako nisu veée od malih greaka (3.312) i ako su pojedinaéne (3.3211). Ukljudine u nizu ne toleri8u se. Gasni mehuri (4,) mogu se tolerisati ako nisu veci od malih gre’aka (3.312) i ako su pojedinatni (3.3211). Crvoliki mehuri (4,) ne tolerigu se ako su u nizu (4,). Ako su pojedinatni (3.3211) i kraéi od 30% odnosno tanji_ od 10% debljine Sava, mogu se tolerisati. Gnezdo crvolikih mehiura se ne tolerige. Suma gre¥aka iz ta. 3.4153 i 3.4154 ne sme-preti odredbe za pojedinaéne greske, pri Gemu se mote usvojiti blazi kriterijum od onog u tatki 3.3211 ili od onog u tatki 3.3212 za male greske. Deb- Ijina Sava se meri u simetralnoj ravni. U slugaju normalno obliko- vanih Savova move se uzeti projekcija greSaka na bilo koju ravan paralelnu uzduznoj osi Sava, a pri tome grekke koje se otigledno pre- krivaju treba odvojeno uratunati. U narotitim slutajevima potrebno je stereoskopsko snimanje greSaka. Savovi sueonih spojeva moraju biti bez gre’aka na povetku ina kraju Sava (Dy F,). Koren Sava treba da je potpuno provaren (D,). U slutajusu- éconih Savova pri korenu zavar treba sa suprotne strane izlebiti i ponovo zavariti. Nedovoljno ispunjen Sav (F,) treba ispraviti dopunskim zava- rivanjem; preterano nadviSenje (F,) Sava treba odstraniti bruSe- njem. Pri dinamicki optere¢enim zavarenim spojevima brusenje do dubine najvi8e 3% od debljine, mora da bude u pravcu napona od korisnog optereéenja. Ivitni zarezi duz Sava (F,) ne tolerigu se. Ako postoje mogu se naknadno zavariti, odnosno ako su samo do debljine od 3% od debljine zavarenog dela, treba ih izbrusiti, pri emu treba postiéi blag prelaz; pri dinamitki optereéenim zavarenim spojevima mora biti u pravcu napona od korisnog opterecenja. Popretni zarezi na zavrsnom zavaru moraju se tolerisati pri stati¢kom optereenju ako su u praveu i ako su male dubine (najvi8e 5% od debljine Sava), ina~ ée je potrebno brusenje. Prozratavanjem na celoj duzini treba dokazati da Sav ispunjava uslove za kvalitet S. Prilikom kontrole prozratavanjem rendgenskim zracima ili izo- topima treba postidi snimke I Klase s obzirom na uotavanje greSaka, Na osnovnom materijalu van Sava ne sme da bude opekotina od paljenja Iuka ni nalepljenih kapljica od prskanja elektrode (Fy). Pripojne Savove treba za vreme ispunjavanja Heba izlebiti. Toplotnu obradu (naponsko ili normalno Zarenje) obiéno ne treba izvoditi. Ako je potrebno, takvu obradu treba posebno pro- pisati. 498 3.42 3.421 3.422 3.423 3.424 3.425 3.4251 3.4252 3.4253 3.4254 3.4255, Koalitet I Zavareni spoj kvaliteta I treba da bude: izraden u povoljnim radnim uslovima, u povolinom polozaju zavarivanja (na primer, upotrebom okretaljki i pozicionera), uzi- majuéi u obzir uticaje i uslove za postizanje kvaliteta Savova, izlo- Yene u tatki 5 ovih propisa; izraden sa normalno atestiranim osnovnim i dodatnim mate- rijalom (uzimajuéi u obzir otpornost krtog loma — videti Tehnitke propise za zavarene Gelitne Konstrukcije kod noseéih éeliénih kon- strukcija, tatku 2 i upotrebljivost elektroda za predvideni polozaj); izraden od atestiranih zavarivata: traZi se atest za istu ili blis- ku oblast zavarivanja, ne stariji od 1 godine (ruéno elektroluéno za- varivanje na tankim, debelim ili vrlo debelim limovima, polozaj zavarivanja, vrsta elektrode — za bazitnu elektrodu potreban je poseban atest); Kontrolisan po itavoj duzini spoljnom kontrolom pre zavari- vanja i za vreme zavarivanja (pored vizuelnog metoda, na sumnji- vim mestima treba primeniti jo8 koji podesniji metod na primer, za otkrivanje prslina penetrantski ili magnetoskopski), a posle zava- rivanja ne samo spoljnom veé i unutra’njom kontrolom na izvesnom delu duzine zavarenog spoja (max 50%), prema izboru_nadzornog organa. Ako se naide na greske koje se ne toleriSu za kvalitet I, unu- trainju kontrolu treba proviriti na celu duzinu. Za kvalitet I treba imati u vidu sledeée:* Prsline () se ne toleri’u. Neuvarena mesta (C) na stranicama ‘#leba ili izmedu zavara treba smatrati greSkama po karakteru izmedu neprovarenog korena i prslina, a mogu se tolerisati jedino u sludaju stati¢kog opterecenja, ako su manjih razmera, usamljene i u pravcu napona. Ukijutine troske (i druge nemetalne ukljutine) (B) mogu se tolerisati ako nisu veée od srednjih greSaka (3.313) (po duzini, &- rini i debljini i to popretno na pravac napona) i ako su u tom slu- éaju pojedinatne (3.3211), odnosno ako jo8 odgovaraju zahtevu u tatki 3.4255. Gasni mehuri se mogu tolerisati ako nisu vei od srednjih gre- Saka i ako odgovaraju uéestalim greskama (3.3211). Gnezdo mehura se moze tolerisati ako jo8 odgovara zahtevu u tatki 3.4255. Crvoliki mehuri ako su pojedinatni mogu se tolerisati ako su kraéi od 30% odnosno tanji od 20% od debliine Sava. Crvoliki me- huri u nizu ili gnezdo mehuriéa moze se tolerisati ako jo8 odgovara zahtevu u tatki 3.4255. Suma greSaka iz taé. 3.4253 i 3.4254 ne sme preci na odsecim od 5 debljina Sava 5% od odgovarajuée povrSine simetralne ravni u kojoj se meri debljina Sava vat. U slutaju normalno oblikovanih Savova uzima se projekcija gre’aka na ravan paralelnu poduznoj osi Sava. * Navedene brojke tolerancije treba da se smatraju privremenim. 3.4256 3.4257 3.4258 3.4259 3.426 3.4261 3.427 3.428 3.429 3.43 3.431 499 Savovi suéeonih spojeva moraju biti bez gre’aka na pogetku i na kraju Sava. Koren Sava treba da bude potpuno provaren. U slugaju sute- onih Savova prvi koreni zavar treba sa suprotne strane iZlebiti i po- novo zavariti, osim ako nije narogito zajeméeno postizanje Sava u Korenu bez gregaka. Pojedinaéna mesta neprovarenog korena mogu se tolerisati pri statiékom opterecenju do duzine jednake debljine Sava, ako su u praveu napona, inaée vai zahtev iz tatke 3.4255. U slutaju uga- onih Savova treba postidi ravnomerno provarivanje u korenu. Nedovoljno ispunjen Sav mote se tolerisati do dubine najvise do 5% od debljine Sava po projektu, ako je sa blagim prelazima. Nadvigenje Sava mote se tolerisati do 15% od debljine Sava, ali naj- vise 3mm, ako je sa blagim prelazom na osnovni materijal. Za uga- one Savove dopuitaju se dvaput vee plus tolerancije. Iviéni zarezi duz Sava mogu se tolerisati samo ako su pojedi- natni i ako zarez nije dublji od 3% od debljine zavarenog elementa, odnosno 0,5mm. Dublje zareze treba samo izbrusiti (najvise do 5% od debljine zavarenog dela) sa blagim prelazom, ili ispraviti zavarivanjem. Popreéni zarezi na spoljnoj povr8ini gotovog Sava mogu se to- lerisati ako zarez nije dublji od 10% od debljine Sava i ako su u prav- cu napona; inate je potrebno brugenje (u praveu napona). Za unutra’nju kontrolu preporutuje se kombinovanje ultrazvut- ne i radiografske metode, i to tako da se prva primeni na Gitavoj du- ini Sava, a druga samo na mestima na kojima se ultrazvukom utvrdi postojanje greske, ali ipak najmanje na 10% od duzine pojedinih zavarenih spojeva ukljucujudi sva mesta ukrstanja Savova, Ako se utvrde nedopustive gre’ke, treba kontrolu kvalitetno nesigurnih $a vova progiriti (vidi taku 3.424). Prilikom kontrole prozrativanjem rendgenskim zracima ili izo- topima za statitko optereéenje treba postidi snimke IT Klase (ili izu- zetno III Klase), a za dinamitko optereéenje bar II klase. Na osnovnom materijalu van Sava ne sme da bude opekotina od paljenja luka, ni kapljica nalepljenih od prskanja elektroda. Pripojne Savove treba, po pravilu, izlebiti, osim ako je zajem- éeno i kontrolisano da u njima nema prslina i sliénih greaka. Toplotnu obradu (naponsko ili normalno Zarenje) ako je po- trebno, treba narotito propisati. Obiéno se moze propisati Zarenje ako zavareni spoj ima mane koje se teSko otklanjaju i neugodne za- ostale napone. Koalitet IT Zavareni spoj kvaliteta II treba da bude: izraden u povoljnim radnim uslovima, uzimajuci u obzir uti- caje i uslove za postizanje kvaliteta Savova, izloZene u tatki 5 ovih propisa; 500 3.432 3.433 3.434 3.435 41 411 4.12 42 4.21 4.22 4.23 4.24 izraden sa zavarljivim osnovnim i dobrim dodatnim mate: lom, prema jugoslovenskom standardu JUS C.B0.501, uzimajudi u obzir optereéenje i uslove temperature; izraden od zavarivata ispitanih bar za primenjeni natin zava- rivanja, polo%aj i vrstu elektrode, savesno i u saglasnosti sa sazna- njima tehnike zavarivanja; Kontrolisan po

You might also like