1.

to je znanost?

Ne postoji jednostavna i op eprihva ena definicija znanosti. Nerijetko se znanost poistovje uje s mno tvom spoznatih injenica, zakonitosti i teorija kojima razumijemo i tuma imo sveop u stvarnost. Katkad se naglasak stavlja na na in na koji se vr i spoznaja stvarnosti, stav prema svijetu to nas okru uje ili se pod pojmom znanost razumije ovjekova i dru tvena djelatnost i njeni produkti. Zapravo je rije o ja em ili slabijem isticanju pojedinih dijelova sadr aja pojma znanost. Znanost je ovjekova spoznajna i dru tvena djelatnost kojom dolazi do spoznaja o svemu to postoji, kojom razumijeva, obja njava i mijenja stvarnost. Prema pozitivisti koj tradiciji: Znanost je organizirano, metodolo ki utemeljeno nastojanje da se iskustveno -racionalnim i racionalno-iskustvenim na inom do e do valjanih, objektivnih, pouzdanih, preciznih i sustavnih spoznaja o stvarnosti. I jo jedna definicija...: Usustavljeni skup znanja o objektivnoj stvarnosti do kojega se do lo primjenom objektivnih istra iva kih metoda. Taj skup obuhva a spoznate znanstvene injenice, pojmove, kategorije, na ela, teorije i zakone o objektivnoj stvarnosti ili njenim pojedinim dijelovima. Cilj: pro iriti i produbiti poznavanje prirode i dru tva, mijenjati uvjete rada i ivota. 2. ime se bavi metodologija istra ivanja i koji su njeni konstruktivni elementi?

Metodologija istra ivanja je okosnica znanosti i predstavlja sustav filozofsko-spoznajnih pretpostavki, pravila i uputa kako se provode znanstvena istra ivanja. Metodologija standardizira sve procedure, metode, postupke i poma e da se shvate ne samo rezultati spoznaje nego i na in kako se do njih do lo. Nekada su metodolo ka razmatranja bila ograni ena samo na tehniku primjene posebnih metoda i postupaka koji se primjenj ju u u istra ivanju. Danas je, me utim pro irena svijest o tome da je takav pristup preuzak . Ako je istra ivanje na in razumijevanja svijeta onda je va no prije razjasniti kako ovjek vidi svijet, jer od toga ovisi i to se misli pod njegovim razumijevanjem i u koju svrhu se to ini. Polazi se od ontolo kog pitanja to postoji i kako, a od odgovora na ta pitanja ovise epistemolo ke pretpostavke o tome kako se, to to postoji, mo e spoznati- istra iti (metode, postupci, instrumenti). Metodologija, nakon odgovora na ontolo ko- epistemolo ka pitanja, u drugom dijelu sadr aja, standardizira procedure, metode, postupke i poma e da se shvate ne samo rezultati spoznaje nego i na in kako se do njih do lo. U tre em dijelu, metodologija se bavi strategijom razvoja znanosti. Konstruktivni dijelovi metodologije istra ivanja:

y Ontolo ko-epistemolo ki sadr aj metodologije znanstvenog istra ivanja y Tehni ko-organizacijski dio sadr aja metodologije y Strategijski dio sadr aja metodologije 3. to je sadr aj i koje su zada e ontolo ko- epistemolo kog dijela istra ivanja?

Ontolo ke pretpostavke o prirodi dru tvene stvarnosti: Definiranje op eg znanstvenog pristupa, uvjeta spoznaje ireg predmetnog podru ja date znanosti (znanstvene paradigme); Odnos izme u teorije i empirijskih istra ivanja (struktura teorije, odnos izme u injenica znanstvenih konstrukta, znanstvenih zakona i hipoteza; 4. to je sadr aj i koje su zada e tehni ko- organizacijskog dijela istra ivanja?

Obrazlo enje i standardizacija procesa i procedura istra iva kih p ostupaka; Analiza i standardizacija nacrta istra ivanja; Obrazlo enje i standardizacija istra iva kih metoda, postupaka i instrumenata prikupljanja empirijskih podataka; Analiza postupaka i metoda sre ivanja empirijske evidencije, izvo enja i provjere znanstvenih nalaza Standardizacija na ina pisanja i objavljivanja izvje a o provedenim istra ivanjima 5. Koji su zadaci strategijskog dijela moetodologije znanstvenog istra ivanja? Kriti ko ispitivanje i evaluacija rezultata istra ivanja Usustavljivanje rezultata u ire teorijske sklopove Usmjeravanje recentne istra iva ke prakse na krucijalne probleme u znanstvenom polju 6. Koja su filozofska polazi ta realisti nog gledi ta na prirodu dru tvene stvarnosti ovjeka i njegova pona anja? Ontolo ke pretpostavke: Pristalice realisti kog gledi ta polaze od ontolo kog stava da dru tvene pojave, odnosi me u ljudima, dru tvene organizacije postoje jednako kao i prirodne pojave: objektivno, izvan i nezavisno od pojedinca i njegove svijesti. Epistemolo ke pretpostavke: Ako dru tvena stvarnost postoji objektivno, opipljivo, nezavisno od svijesti promatra a onda se mo e spoznati, rekonstruirati i usvojiti objektivno, metodama opa anja kao to se to ini s prirodnim injenicama u prirodnim znanostima. Ljudska priroda (odnos izme u ljudi i njhove okoline):

Iz realisti kog stava proizlazi da se ljudi mehani ki prilago avaju na okolinu, da su determinirani, proizvod okoline. Metodolo ke konzekvence- razli iti paradigmatski sustavi: Istra iva i u dru tvenim znanostima koji prihva aju realisti ke ontolo ke, pozitivisti ke epistemolo ke i deterministi ke pretpostavke o ljudskoj prirodi koristit e u znanstvenom istra ivanju specifi an pristup, procedure, metode, postupke i instrumente sli ne onima koje se koriste u prirodnim znanostima... (kvantitativni, nomoteti ki). 7. Koje sa su filozofska polazi ta nominalisti kog gledi ta na prirodu dru tvene stvarnosti ovjeka i njegova pona anja? Ontolo ke pretpostavke: Zagovornici nominalisti ke ontolo ke pozicije smatraju da se ljudi i dru tvene tvorevine bitno razlikuju od prirodnih pojava. Da su dru tvena realnost i me uljudski odnosi konstruirani , proizvod individualne svijesti. Epistemolo ke pretpostavke: Nominalisti pak sumnaju u to i smatraju da su dru tveni fenomeni mek i, duhovni, ovisni o subjektivnom do ivljaju, i da se mogu razumjeti, a ne objasniti. Ljudska priroda (odnos izme u ljudi i njhove okoline): Krajnja pozicija nominalista je pak da se ljudi kao svjesni subjekti aktivno odnose prmema okolini, da je osmi ljavaju, sebi prilago avaju i do ivljavaju na sebi svojstven na in. Metodolo ke konzekvence- razli iti paradigmatski sustavi: Pristalice nominalizma, antipozitivizma, volunterizma pak u istra ivanju dru tvenih fenomena primjenjivat e druga iji pristup, procedure, metode i instrumente... (kvalitativni, naturalisti ki, idiografski). 8. Navedite razlike u epistemolo kom stavu izme u realista i nominalista. Ako dru tvena stvarnost postoji objektivno, opipljivo, nezavisno od svijesti promatra a onda se mo e spoznati, rekonstruirati i usvojiti objektivno, metodama opa anja kao to se to ini s prirodnim injenicama u prirodnim znanostima (realizam, pozitivizam). Nominalisti pak sumnaju u to i smatraju da su dru tveni fenomeni mek i, duhovni, ovisni o subjektivnom do ivljaju, i da se mogu razumjeti, a ne objasniti (antipozitivizam). 9. Navedite razlike u shva anju ljudske prirode pristalica realisti nog i nominalisti nog gledi ta. Iz realisti kog stava proizlazi da se ljudi mehani ki prilago avaju na okolinu, da su determinirani, proizvod okoline (determinizam).

Krajnja pozicija nominalista je pak da se ljudi kao svjesni subjekti aktivno odnose prema okolini, da je osmi ljavaju, sebi prilago avaju i do ivljavaju na sebi svojstven na in (voluntarizam). 10. Koje su metodolo ke konzekvence prihva anja realisti nog odnosno nominalisti nog stajali ta? Istra iva i u dru tvenim znanostima koji prihva aju realisti ke ontolo ke, pozitivisti ke epistemolo ke i deterministi ke pretpostavke o ljudskoj prirodi koristit e u znanstvenom istra ivanju specifi an pristup, procedure, metode, postupke i instrumente sli ne onima koje se koriste u prirodnim znanostima... (kvantitativni, nomoteti ki). Pristalice nominalizma, antipozitivizma, volunterizma pak u istra ivanju dru tvenih fenomena primjenjivat e druga iji pristup, procedure, metode i instrumente... (kvalitativni, naturalisti ki, idiografski). 11. Objasnite pojam znanstvene paradigme. Znanstvena paradigma je skup op ih ontolo ko-epistemolo kih na ela na temelju kojih se:
y y y y

Utvr uju dosezi i ciljevi znanstvene spoznaje, Odabiru problemi za istra ivanje, Definira svrha istra ivanja, Odre uje op i metodolo ki pristup, posebne metode i istra iva ki postupci.

Postoji vi e paradigmatskih sustava, a razlike me u njima posljedica su opisanih, razli itih filozofskih koncepata kojima se poku ava epistemolo ki osmisliti istra iva ka praksa u pojedinoj znanosti ili znanstvenom podru ju. 12. Koja su epistemolo ka na ela znanstvene spoznaje? Valjanost: Ovo na elo ti e se predmeta znanstvene spoznaje odnosno onoga ime se znanost bavi. Gledano op enito, predmet znanstvene spoznaje je sveukupna stvarnost, svi fenomeni koji su dostupni iskustvu. Objektivnost: Ovo na elo u biti se odnosi na zahtjev da se proces spoznaje mora osloboditi utjecaja subjektivnog stava istra iva a. Drugim rije ima rezultati spoznaje ovisni su jedino od predmeta spoznaje, a ne od subjekta koji vr i spoznaju. U tom cilju razvijeno je niz procedura, pravila, postupaka i instrumenata na temelju kojih se provode istra ivanja, a koji se mogu ponavljati i koji imaju zada u osigurati objektivnost spoznaje. (Metodologija)To ujedno zna i da je znanost odre ena ne samo predmetom nego i metodologijom. Pouzdanost:

Na elo se odnosi na zahtjev da se svi rezultati spoznaje mogu ponoviti i da u istim uvjetima provo enjem istih metodolo kim procedurama moraju dobiti isti rezultati. Preciznost: Na elo koje nala e da se u istra ivanju nastoje obuhvatiti najmanje pojedinosti (konstitutivni elementi fenomena) koje se mogu opa ati i analizirati, a koje su spoznajno relevantne. Sustavnost: Na elo nala e da se svaka spoznajna cjelina mora dovoditi u relaciju s postoje im spoznajama u sustav zakonitosti i teorijskih cjelina koje ne ostaju samo na pojedina nim injenicama ve nastoje pru iti obja njenja to ve ih dijelova stvarnosti. 13. Objasnite koja su temeljna proceduralna pravila znanstvene spoznaje. Da bi se osiguralo ostvarenje epistemolo kih na ela znanost je proklamirala tri va na proceduralna pravila:
y Javnost y Provjerljivost y Kontrola 14. Navedi usporedne odlike neznanstvene i znanstvene spoznaje.

Svojstva Op i pristup Definicije pojmova Pretpostavke Opa anje Mjerenje Instrumenti Izvje tavanje Zaklju ci

Neznanstvena spoznaja Intuitivan zdravo- razumski Nejasne, dvosmislene Neprovjerljive Prigodno, nesustavno Nevaljano, nepouzdano Neto ni, neprecizni Subjektivno Subjektivni, impresije

Znanstvena spoz. Empirijski Jasne, operacionalne Provjerljive Sustavno Valjano, pouzdano To ni, precizni Objektivno Utemeljeni na injenicama

Stav

Nekriti an

Kriti an

15. Opi ite etiri glavna koraka u provedbi pregleda literature. 1. Pretra ivanje preliminarnih izvora Preliminarni izvori su indeksi koji nas upu uju na pojedine knjige i publikacije, neovisno o tome gdje se nalaze 2. Upotreba sekundarnih izvora 3. itanje primarnih izvora 4. Sintetiziranje literature 5. Pisanje izvje taja o onome to smo saznali iz primarnih i sekundarnih izvora 16. U emu je svrha pregleda literature u procesu izrade istra iva ke studije? I. Ograni avanje problema koji se istra uje; Odabir ograni enog problema te njegovo istra ivanje udubinu bolje je od povr nog istra ivanja irokog problema. Pregledom literature mo e se saznati kako su drugi istra iva i formulirali korisne linije istra ivanja unutar ireg podru ja interesa. II. Potraga za novim linijama istra ivanja; Prilikom pregleda literature potrebno je ustanoviti koja su istra ivanja ve provedena. Jednako tako va no je ne previdjeti neke mogu nosti istra ivanja. Va e jedinstveno iskustvo i pozadina mo e omogu iti da uo ite aspekt problema koji drugi istra iva i nisu primijetili. Nastajanje takvih novih perspektiva naj e e se doga a na podru jima gdje nije provedeno mnogo istra ivanja, ali nije isklju eno da se isto mo e dogoditi u dobro istra enim podru jima- kada se koristimo idejama koje su formulirane na kreativan i jedinstven na in. III. Izbjegavanje bezuspje nih pristupa; U pregledu literature, budite na oprezu za novim na inima istra ivanja. Pregled literature esto rezultira pronalaskom vi e sli nih studija, koje koriste sli nu metodologiju, a ne uspijevaju proizvesti zna ajne eksperimentalne ili korelacijske rezultate. IV. Stjecanje metodolo kih uvida;

esto se doga a da se prilikom pregleda literature pa nja pridaje samo rezultatima pojedine studije. To je pogre ka iz razloga to nam i ostale informacije mogu pomo i u kreiranju studije. V. Pronalazak preporuka za daljnja istra ivanja VI. Pronalazak potpore za utemeljenje teorije 17. to su baze podataka i koje su vrste baza podataka? Baza podataka je organizirana zbirka podataka. Svaka baza podataka obraduje radove iz asopisa, zbornik askupova i drugih publikacija- popularno se ka e da baza podataka indeksira odredenu publikaciju. Sve baze podataka pripadaju u jednu od sljede e tri skupine: Bibliografske baze podataka Citatne baze podataka Baze podataka s cjelovitim tekstom Svaka vrsta baze podataka koristi se u razli ite svrhe: Bibliografske baze- za stjecanje uvida u odre eno znanstveno podru je itatne baze- za stjecanje uvida u odre eno znanstven podru je i za pra enje odjeka odre enog rada ili znanstvenika/autora unutar znanstvenog podru ja y Baze cjelovitog teksta 18. to je znanstvena, to istra iva ka metoda?
y y

Znanstvena metoda je skup spoznajno-epistemolo kih na ela, logi kih i proceduralnih pravila koje znanost kao djelatnost primjenjuje u znanstveno-istra iva koj praksi. Istra iva ke metode su konkretizacija znanstvene metode, put ili na in kombiniranja vi e specifi nih postupaka ovisno o predmetu (sadr aju), ciljevima i nacrtu istra ivanja kojima se dolazi do novih spoznaja. 19. to je znanstveno istra ivanje? Znanstveno istra ivanje je stvarala ki postupak, koji ima odre eni slijed koji treba planirati:
y y y y y y y y

Definicijom problema istra ivanja, Obrazlozlo enjem problema istra ivanja, Ra lambom postoje ega znanja, Odre enjem ciljeva istra ivanja, Razradom sustava hipoteza, Odre ivanjem metoda istra ivanja, Obradom i interpretacijom podataka, Objavljivanjem rezultata

20. Nabroji postupke i instrumente za prikupljanje (mjerenje) empirijskih injenica u dru tvenim znanostima? Dru tvena znanost je razvila bogat inventar postupaka i pripadaju ih im instrumenata za prikupljanje, mjerenje i evidenciju iskustvenih injenica:
y y y y y y

Studij i analiza operativne i znanstvene dokumentacije (evidencijski listovi, kartice) Sustavno promatranje-opa anje ( promatra , tehni ko pomagalo, protokoli snimanja, evidencije) Intervjuiranje (protokoli intervjua) Anketa (upitnik- anketni list) Procjenjivanje i prosu ivanje (ljestvice procjene, ljestvice stavova) Testiranje (testovi)

Osim navedenih za mjerenje fizi kih i antropometrijskih varijabli koriste se svi ostali postupci i instrumenti fizikalnih mjerenja. 21. to je znanstvena teorija? Znanstvene teorije su pojmovne ili simboli ke organizacije odnosa i zakonitosti objektivne stvarnosti utemeljene na rezultatima znanstvenih istra ivanja s ciljem njena obja njenja. Teorije uop avaju pojedina ne rezultate istra ivanja, zdru uju ih i organiziraju u ire cjeline. Bitni dijelovi su dokazani, neki se dijelovi upotpunjuju sadr ajima jo nisu dokazaniznanstvenim pretpostavkama- hipotezama. Nijedna znanstvena teorija nije tako objektivna da potpuno prikazuje prirodne zakone. Radi se stvarno o obja njenju injenica s visokim stupnjem vjerojatnosti i o relativno to nom prikazivanju prirodnih zakona. Po potrebi se znanstveni zakoni i teorije dopunjuju, ru e ili zamjenjuju. 22. to su znanstveni konstrukti? Znanstveni konstrukti su temeljni strukturalni elementi svake teorije i predstavljaju prvi odmak od pojedina nih empirijskih podataka. Oni poku avaju na razini apstrakcije definirati pojmove kojima se ozna avaju fenomeni koji nisu izravno dostupni iskustvenom promatranju, mjerenju itd. O njima se zaklju uje na osnovi promatranja vi e razli itih pokazatelja. (npr. kolsko postignu e, motivacija, odgojna klima itd.). Treba ih razlikovati od pojmova koji imaju pojedina ne konkretne empirijske korelate (u enik, kola, ku a). Konstrukti posreduju izme u opa enih fenomena i teorijom pretpostavljenih odnosa i zakonitosti. 23. Navedi i objasni osnovne strukturne elemente znanstvene teorije? Znanstvena teorija mo e se promatrati kao hijerarhijska struktura. U njenoj osnovi nalaze se empirijski podaci koji predstavljaju opa ene i evidentirane injenice iz objektivne stvarnosti. Sve ostale razine predstavljaju uvijek vi u razinu apstrakcije i op enitosti spoznaje. Osim

ve e op enitosti, svaka vi a razina u strukturi teorije sadr i vi e hipoteti nosti, naga anja, pretpostavki, a manje dokazanih tvrdnji. Empirijska razina ne trpi i ne sadr i pretpostavke, dok hipoteze zna e upravo pretpostavke o mogu em stanju stvari kao i obja njenja. Znanstveni konstrukti su temeljni strukturalni elementi svake teorije i predstavljaju prvi odmak od pojedina nih empirijskih podataka. Oni poku avaju na razini apstrakcije definirati pojmove kojima se ozna avaju fenomeni koji nisu izravno dostupni iskustvenom promatranju, mjerenju itd. (dalje o njima pi e u prethodnom pitanju...) Znanstveni zakoni su iskustveno utvr ene op e tvrdnje o nu nim ili vjerojatnim odnosima me u fenomenima pod odre enim uvjetima. Znanstveno obja njenje je ira i op enitija spoznajna struktura od zakona. U pravilu ono daje odgovore o stanju fenomena, odnosno vi e pojava podvodi pod isto pravilo. Tada govorimo o uop avaju em obja njenju. Ako je rije o korelacijskim odnosima i uzro no- posljedi nim odnosima govorimo o strukturalnom obja njenju. Obja njenja omogu uju predvi anja i kontrolu fenomena na irem deterministi kom podru ju. 24. Nabroji ciljeve znanosti i objasni jedan. y Znanstveno opisivanje (deskripcija) y Znanstveno razvrstavanje (klasifikacija) y Znanstveno obja njenje (eksplanacija) y Znanstveno predvi anje (prognoza) Znanstveni opis je nezaobilazna prva razina kojom zapo inje znanstvena spoznaja i na kojoj se temelje sve ostale. Klasificirati i objasniti neki fenomen mo e se tek nakon to je opisan. Formalno re eno znanstveno opisivanje je prevo enje osjetilnih do ivljaja nekog fenomena u simboli ki jezik znanosti (pojmove) iji je sadr aj precizno definiran. Budu i da je kvaliteta znanstvenog opisa od krucijalne va nosti za sve ostale razine spoznaje nikako se ne smije podcjenjivati. Iskustvo je pokazalo da male pogre ke u opisu fenomena mogu izazvati velike pogre ke u kasnijim istra iva kim postupcima. Stoga se od njega tra i da udovolji na elima valjanosti, pouzdanosti, objektivnosti, preciznosti i sustavnosti. Znanstveni opis (deskripciju) redovito prati ili se na nju nadovezuje postupak znanstvenog razvrstavanja (klasifikacije, taksonomije), kojom se produbljuje spoznaja i stvaraju preduvjeti za razumijevanje i obja njenje fenomena. Pri klasifikaciji se traga za eksplicitnim i implicitnim obilje jima prou avanih fenomena na temelju kojih se mogu grupirati ili razlikovati i koja e biti od najve e koristi za daljnju spoznaju. Odabrana obilje ja slu e kao kriteriji klasifikacije koji moraju udovoljavati kriterijima: dosljednosti, logi ke konzistentnosti (neproturje nost), iscrpnosti (potpunosti). Znanstveno obja njenje (eksplanacija) je glavni cilj znanosti prema kvantitativnoj paradigmi. Objasniti neki fenomen zna i utvrditi prirodu njene povezanosti s drugim fenomenima, utvrditi uzroke njena nastanka, mijenjanja i nestanka. Da bi se moglo zaklju iti o uzro noposljedi nim odnosima nu no je ostvariti tri pretpostavke:

y y y

Utvrditi postojanje me usobne povezanosti izme u fenomena; Utvrditi vremenski slijed u kojem uzrok uvijek prethodi posljedici; Logi ki i eksperimentalno mo i odbaciti sve druge mogu nosti povezanosti i uzro nosti.

Predvi anje i kontrola fenomena je kona na svrha znanosti mada to eksplicite uvijek nije priznavano. Preduvjeti predvi anja jesu realizirane prethodne razine spoznaje: deskripcija i obja njenje uz dodatno poklanjanje pa nje dinami kim aspektima fenomenima i procesima. (sposobnosti- uspjeh; uspjeh u studiju- uspjeh u zanimanju, stavovi- glasovanje itd.) Ukoliko su poznati uzroci, tendencije mogu e je utjecajem na uzroke kontrolirati fenomen. 25. to su varijable i kako se mogu metrijski definirati? Varijable su kvantitativna ili kvalitativna svojstva (obilje ja) fenomena koji su predmet istra ivanja. Po svojoj prirodi i metrijskoj definiciji varijable mogu biti kvantitativne i kvalitativne. to su kvantitativne, a to kvalitativne varijable i po emu se razlikuju? Kvantitativne varijable su svojstva (obilje ja) istra ivanog fenomena ili entiteta kojima se mo e odrediti koli ina ili intenzitet i eventualno smjer na nekoj mjernoj ljestvici. Iskazuju se broj anim simbolima. Kvalitativne varijable su svojstva (obilje ja) fenomena ili entiteta kojima se mo e odrediti razli it modalitet u pojavljivanju i koji se iskazuju atributima. 26. to su zavisne, a to nezavisne varijable u istra ivanju? Ovisno od formulacije istra iva kog upita kojim se fenomeni i njihova svojstva stavljaju u specifi an odnos u svakom istra ivanju se mogu identificirati zavisne i nezavisne varijable. Zavisne varijable su obilje ja fenomena ili entiteta o ijim stanjima ili promjenama se u istra ivanju eli ne to spoznati. Nezavisne varijable su obilje ja fenomena ili entiteta uz pomo kojih se opisuju ili klasificiraju zavisne varijable ili se prou ava priroda njihova odnosa sa zavisnim varijablama. Kada je rije o odnosima izme u zavisnih i nezavisnih varijab valja ista i da se u mnogim li istra ivanjima fokus stavlja na utvr ivanje jednostavne povezanosti (korelacije) izme u razli itih obilje ja zavisnih i nezavisnih varijabli. Tek kada se otkriju vrste i stabilne povezanosti u daljnjim istra ivanjima se fokus mo e usmjeriti na otkrivanje uzro noposljedi ne (kauzalne) povezanosti izme u varijabli. 27. to zna i pojam konceptualizacija, a to operacionalizacija varijable? Konceptualizacija je stvaranje pojma (zamisli o biti nekog predmeta, bi a, fenomena) od neposrednog osjetilnog do ivljaja do mi ljenja.

Operacionalizacija je suprotan postupak kada od zamisli o ne emu (definicije) tragamo za empirijskim (osjetilnim) korelatima, oblicima u kojima se taj fenomen zbiljski pojavljuje. Operacionalizacija varijable je izbor valjanih i metrijski najpogodnijih empirijskih pokazatelja (pojavnih oblika, indikatora) neke definirane varijable. 28. Kojoj svrsi istra ivanja mogu biti upravljena i kako se po tom kriteriju mogu podijeliti? Svrha istra ivanja nekog dru tvenog fenomena mo e biti:
y y y y

Doprinos osnovnom znanju (teorijskom obja njenju) nekog dijela dru tvene stvarnosti; Primjena postoje eg znanja u praksi Vrednovanje neke dru tvene akcije (programa) Poku aj da se uz pomo znanstvenog pristupa rije i neki sasvim konkretni lokalni problem.

S obzirom na navedena svrhe pojedinih istra iva kih zadataka mogu e je izvr iti tipologiju dru tvenih istra ivanja: a) Doprinos osnovnom znanju ili teoriji Temeljno (fundamentalno) istra ivanje b) Obja njenje dru tvenih problema na temelju postoje ih teorijskih spoznaja Primijenjeno (aplikativno) istra ivanje) c) Razvoj dru tvenih programa ili proizvoda Razvojno istra ivanje ili tvorbeno vrednovanje d) Dono enje odluka o vrijednosti nekog dru tvenog programa, akcije ili odluke o relativnoj vrijednosti vi e njih Evaluacijsko istra ivanje (zaklju no vrednovanje) e) Rje avanje konkretnog, lokalnog pojedina nog problema Akcijsko istra ivanje (problem- solving) 29. Koje su zna ajke temeljnih istra ivanja? Navedi primjer istra iva kog upita koji upu uje na temeljno istra ivanje 30. Koje su zna ajke evaluacijskih istra ivanja? Navedi primjer upita za evaluacijsko istra ivanje. 31. Koje su zna ajke akcijskih istra ivanja? Navedi primjer teme za akcijsko istra ivanje 32. to je znanstvena hipoteza i koju ulogu ima u istra ivanju?

HIPOTEZA JE MISAONI ODGOVOR NA ISTRA IVA KI UPIT. To je dopuna prazninama u postoje im spoznajama usustavljenim u teoriju. Velika je korist od dobro postavljene hipoteze jer se cjelokupni daljnji napor istra iva a svodi na njeno provjeravanje. Tek kada se postavi hipoteza mo e se precizno znati koje empirijske injenice valja prikupiti i kojim spoznajama ovladati da bi se odgovorilo na upit. Stoga valja koristiti sva postoje a znanja o problemu, a zna ajnu ulogu u tom poslu ima ma ta i intuicija.
33. Koje vrste znanstvenih hipoteza postoje po sadr
Vrste hipoteza: a) y y y y b) y y Po sadr aju: Deskriptivne Klasifikacijske Obja njavaju e Prognosti ke Po opsegu: Generalne (odnose se na ukupni problem) Kolateralne (popratne- razra uju e)
aju, a koje po opsegu?

34. Koji su kriteriji za dobru hipotezu?

Kriteriji za dobre hipoteze: y VALJANOST (mora se odnositi na problem istra ivanja) y POJMOVNA JASNO A (dosljedna uporaba pojmova) y ISKUSTVENA PROVJERLJIVOST (mora postojati mogu nost potvr ivanja ili odbacivanja y SPECIFI NA (ne smije biti toliko op enita da je nemogu a provjera; tada se dijeli na vi e manjih)
35.
to je u fokusu kvalitativnih istra ivanja?