Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zagreb

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K

Prezentacije

5. PREDAVANJE

Ivo Džijan
 3. Statika fluida

3. STATIKA FLUIDA
Statika fluida proučava fluid u mirovanju. Hidrostatika je statika nestlačivog fluida.

3.1. Osnovna jednadžba statike fluida

Na volumen V fluida u mirovanju djeluju masena i površinska sila.
Ukupna masena sila na mirujući fluid u volumenu V je
Fi ,m = ∫ ρ fi dV (3.1)
V

Vektor naprezanja (specifična površinska sila) u mirujućem fluidu je

σ i = − pni (3.2)
pa je ukupna površinska sila na mirujući fluid u volumenu V je (uz primjenu Gaussovog
teorema)
∂p
Fi , S = ∫ σ i dS = − ∫ pni dS =
− ∫ dV =
− ∫ gradpdV (3.3)
S S V
∂xi V

∂p
Za slučaj p= konst. ⇒ = 0 (gradp= 0)
∂xi
ukupna sila konstantnog tlaka na zatvorenu površinu jednaka je nuli.
Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 2 / 20
 3. Statika fluida

Jednadžba ravnoteže mirujućeg fluida u volumenu V je

Fi ,m + Fi ,S =
0 (3.4)

∂p
∫ ρ fi dV − ∫ ∂xi dV =
0 (3.5)
V V

Smanjivanjem volumena V na veličinu infinitezimalno male čestice fluida volumena dV

dobije se ravnoteža mirujuće čestice fluida
∂p
ρ fi dV − dV =
0 (3.6)
∂xi

Dijeljenjem ove jednadžbe s volumenom čestice fluida dobije se

∂p d 
= ρ fi ili gradp = r f ili ∇p =ρ f (3.7)
∂xi
∂p ∂p ∂p
= ρ f1 = ρ f2 = ρ f3 (3.8)
∂x1 ∂x2 ∂x3

Ova jednadžba se naziva osnovna jednadžba statike fluida

i izražava ravnotežu masenih sila i sila tlaka koje djeluju na česticu mirujućeg fluida.
Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 3 / 20
 3. Statika fluida

Promjena tlaka između dvije bliske točke mirujućeg fluida

1
dxi
fi
2

Ako se prethodni izraz skalarno pomnoži vektorom pomaka

∂p
= ρ fi ⋅dxi (3.9)
∂xi

= p2 − p1
dobije se promjena tlaka između dvije bliske točke dp

∂p d d d
dx=
i p ρ fi dxi
d= ili p r f ⋅ dr
d= i dp gradp ⋅ dr
= (3.10)
∂xi

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 4 / 20

 3. Statika fluida

d
Iz izraza dp = ρ fi dxi , odnosno=dp gradp ⋅ dr , može se zaključiti sljedeće:
1) Ako nema masenih sila ( fi = 0 ) slijedi dp = 0 što znači da je tlak p konstantan.
Pascalov zakon: Tlak narinut izvana na fluid u mirovanju širi se jednoliko u svim
smjerovima. Ilustracija: hidraulička preša.
Tlakovi ispod stapova su jednaki, što znači da je
F1 F2 F F A
p1 = p2 , pa je 1 = 2 ili F2 = F1 2
A1 A2 A1
To znači da dolazi do povećanja sile F2 zbog
A1 A2
povećanja površine A2.

2) Za slučaj fi ↑↑ dxi slijedi dp = dpmax , odnosno, tlak najbrže raste u smjeru gradp
tj. u smjeru masene sile fi , a za slučaj fi ↑↓ dxi slijedi dp = dpmin , tlak najbrže opada u
smjeru – gradp, tj. u smjeru suprotnom od masene sile fi .
3) Za slučaj fi ⊥ dxi slijedi dp = 0 . Budući da je gradp okomit na površinu p=konst.
promjena tlaka u okomitom smjeru na vektor masene sile je jednaka nuli. Drugim riječima,
vektor masene sile je okomit na površine konstantnog tlaka (izobare).
4) Granica dvaju fluida u mirovanju poklapa se s izobarom, te je vektor masene sile u
svakoj točki okomit na razdjelnu površinu.
5) Vektor masene sile je usmjeren od razdjelne površine prema fluidu veće gustoće.
6) Na granici dvaju fluida tlak je neprekidan, ako se zanemare učinci površinske
napetosti.

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 5 / 20

 3. Statika fluida

3.2. Promjena tlaka u nestlačivom mirujućem fluidu u polju sile teže

ρ = konst. nestlačivi fluid, odnosno fluid konstantne gustoće
fi = − gδ i 3 , g = 9,80665 m/s 2 konstantna specifična masena sila teže
Osnovna vektorska jednadžba statike fluida u polju sile teže
∂p
= − ρ gδ i 3 (3.11)
∂xi
se može zapisati u obliku tri skalarne jednadžbe
∂p ∂p ∂p
= 0, =0, = −ρ g (3.12)
∂x1 ∂x2 ∂x3
U mirujućem fluidu u polju gravitacije tlak je konstantan u horizontalnoj ravnini
( x1 = konst. i x2 = konst. ), pa je svaka horizontalna ravnina izobara, a promjenjiv je samo
s visinom x3
p = p ( x3 ) (3.13)
pa se može pisati
dp
= −ρ g (3.14)
dx3

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 6 / 20

 3. Statika fluida

Ovaj izraz se može integrirati od točke O koja se nalazi na visini x3 = 0 i u kojoj vlada tlak
p0 do neke točke u fluidu na visini x3 u kojoj vlada tlak p
p x3

∫ dp =
p0
− ρ g ∫ dx3
0
(3.15)

Promjena tlaka u mirujućem fluidu u polju gravitacije je

p p0 − ρ gx3
= (3.16)
Dijeljenjem izraza (3.16) s konstantom ρ g dobije se
p p0
+ x3 = = konst. (3.17)
ρg ρg
gdje su:
p  p   p 
visina tlaka  ρ g  L,
= = ρg  m stupca fluida,
ρg     SI
p
+x piezometrička visina.
ρg 3

Piezometrička visina je konstantna u svim točkama

mirujućeg fluida konstantne gustoće.

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 7 / 20

 3. Statika fluida

Zbog male gustoće plina u odnosu na gustoću kapljevine ρ plina  ρ kapljevine , promjene
tlaka plina (zraka) u zadacima koji se radi u Mehanici fluida I su zanemarive.

Tlak plina je konstantan.

Uvođenjem dubine h = − x3 , pri čemu je na slobodnoj površini h = 0 i p = p0, promjena

tlaka u mirujućoj kapljevini u polju gravitacije je

p =p0 + ρ gh =p0 + ph (3.18)

ph = ρ gh hidrostatski tlak, koji je na slobodnoj površini je jednak nuli i

linearno se povećava s dubinom h kapljevine gustoće ρ = konst.

ph ρ gh > 0
= hidrostatski pretlak

ph ρ gh < 0
= hidrostatski podtlak

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 8 / 20

 3. Statika fluida

zx
3

zrak
pp=p
= -
p r
0 a az −
gzρ gx
p
z a3 ≈ pa
rz<<r

slobodna
površina

p= p=
0 p=p konst.
a a=konst.
O
y

x x1 voda
p=pa+rgh r

h = − x3
h=-z

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 9 / 20

 3. Statika fluida

U mirujućem fluidu razlikujemo sljedeće tlakove:

• p Apsolutni tlak tlak koji se mjeri od apsolutne nule (100% vakuuma).
• pa Atmosferski tlak apsolutni tlak atmosferskog zraka.
• pM Manometarski tlak razlika apsolutnog i atmosferskog tlaka,
relativni tlak koji se mjeri u odnosu na atmosferski
pM= p − pa (3.19)

pM > 0 manometarski pretlak pM < 0 manometarski podtlak (vakuum)

• pM0 Konstantni manometarski tlak
• p0 Konstantni apsolutni tlak zbroj konstantnog manometarskog tlaka pM0 i
atmosferskog tlaka pa
p0 pM0 + pa
= (3.20)

• ph = ρgh Hidrostatski tlak tlak koji se mjeri od slobodne površine

ph ρ gh > 0 hidrostatski pretlak =
= ph ρ gh < 0 hidrostatski podtlak
Manometarski tlak je zbroj konstantnog manometarskog i promjenjivog hidrostatskog tlaka
pM pM0 + ph
= (3.21)
Apsolutni tlak se može napisati kao zbroj
p = p0 + ph = pM + pa = pM0 + ph + pa (3.22)

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 10 / 20

 3. Statika fluida

Primjer raspodjele tlaka po ravnim površinama vertikalne pregrade unutar

zatvorenog spremnika u kojem vlada konstantni manometarski podtlak
pa pa
pM0 < 0 pM0 < 0

ph 2 < 0

p=
0 pa + pM0

p3 = p0 p2

ph1 > 0

p1 p4 = p1

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 11 / 20

 3. Statika fluida

Tlakovi u karakterističnim točkama 1 i 2 s prethodne slike

p
p1
pM1 > 0 ph1 > 0
pa
pM0 < 0
p0
pM2 < 0 ph 2 < 0
p2

pa p0 p1 p2

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 12 / 20

 3. Statika fluida

Princip spojenih posuda

r0 r0 r0
. z=konst.
O
g

Ako homogena kapljevina miruje u više međusobno spojenih posuda, tada će slobodne
površine otvorene prema istom konstantnom tlaku p0 ležati u istoj izobari (za mirujući
fluid to je horizontalna ravnina).

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 13 / 20

 3. Statika fluida

3.3. Hidrostatski manometar

Manometar je instrument za mjerenje tlaka. Postoje različite izvedbe hidrostatskih
manometara koji se zovu još i fluidni ili tekućinski manometri.

Promjena tlaka između dvije točke koje se međusobno mogu spojiti kroz fluid se računa
postavljanjem jednadžbe manometra.

Postavljanje jednadžbe manometra:

• krene se s tlakom u jednoj od krajnjih točki,
• tom se tlaku dodaju promjene hidrostatskog tlaka ph = ρgh , (idući od jedne do
druge razdjelne površine) i to s pozitivnim predznakom ako se ide prema dolje, a
s negativnim ako se ide prema gore i
• kada se dođe do druge krajnje točke, tako dobiveni tlak se izjednači s tlakom u toj
točki.
Jednadžba manometra se može postaviti
• s apsolutnim tlakovima u krajnjim točkama ili
• s manometarskim (relativnim) tlakovima u krajnjim točkama.

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 14 / 20

 3. Statika fluida

Živin barometar
Živin barometar je instrument za mjerenje atmosferskog tlaka (apsolutnog).
g
pv ≈ 0

ha ρ0

pa

Jednadžba manometra od slobodne površine u cijevi do slobodne površine posude

pv + ρ0 gha =pa

pv tlak zasićenja, ovisi o temperaturi (raste s temperaturom)

Tlak zasićenja žive je 0,021 Pa kod temperature 0°C,
te 0,841 Pa kod temperature 40°C, pa se zanemaruje ( pv ≈ 0 ).

S izmjerenom visinom ha računa se atmosferski tlak

pa = ρ0 gha

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 15 / 20

 3. Statika fluida

Manometar u obliku piezometričke cijevi

pa
p=
A pa + ρ gh
meniskus pMA = pA − pa = ρ gh > 0 (PRETLAK)

pA

A
p=konst

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 16 / 20

 3. Statika fluida

Manometar u obliku U cijevi

Manometar s jednim fluidom

pa
p=
A pa − ρ gh
pMA =pA − pa =− ρ gh < 0 (PODTLAK)
A

pA
h

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 17 / 20

 3. Statika fluida

Manometar s dva fluida

(obično se rabi živa koja ima veliku gustoću kako bi se povećalo mjerno područje)
ra
pa + ρ0 gh0 − ρ gh
pA =

ili

pI = pII
A
h0 pA + ρ gh =pa + ρ0 gh0

r h

pMA ρ0 gh0 − ρ gh
=
I II

r0

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 18 / 20

 3. Statika fluida

Diferencijalni hidrostatski manometar u obliku U cijevi

Jednadžba od točke A do točke B

A pA + ρ1 gh1 + ρ0 gh0 − ρ 2 gh2 =pB
B ili
h1 pMA + ρ1 gh1 + ρ0 gh0 − ρ 2 gh2 =pMB

r1 h2
h0 Jednadžba od točke B do točke A
r2
pB + ρ 2 gh2 − ρ0 gh0 − ρ1 gh1 =pA
ili
pMB + ρ 2 gh2 − ρ0 gh0 − ρ1 gh1 =pMA
r0

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 19 / 20

 3. Statika fluida

Tlakovi – Najvažnije
∂p ∂p
= ρ fi dx=
i p ρ fi dxi
d=
∂xi ∂xi
∂p
fi = − gδ i 3 = − ρ gδ i 3
∂xi

p = p0 + ph > 0 p0 = pM0 + pa > 0 ph = ρ gh

pM= p − pa pM pM0 + ph
=

p = p0 + ph = pM + pa = pM0 + ph + pa > 0

Apsolutni tlakovi p, p0 , pa

Relativni tlakovi pM , pM0 , ph

Konstantni tlakovi p0 , pM0 , pa

Promjenjivi tlakovi p, pM , ph

Mehanika fluida I / Mehanika fluida K 20 / 20