Člankovite gliste - Segmenti člankovitih glista imaju izgled prstena i
istu spoljašnju građu. Razlikuju se glaveni i analni region. Krvni,
Bodljokošci -Beskičmenjaci sa unutrašnjim skeletom. Životinje različitog oblika
tijela (loptastog, zvjezdastog, valjkastog). Žive na morskom dnu, gdje se kreću
puzanjem ili su zariveni u podlogu, mali broj su sesilni. Jedine životinje koje su, i
pored tjelesne duplje - celoma, radijalno smetrični. Na površini tijela se nalazi
tanak sloj epidermisa, ispod kojeg se nalazi unutrašnji skelet ENDOSKELET.
Skelet grade krečnjačke pločice na kojima se nalaze pokretne bodlje. Sa ovih
pločica polaze i mali izraštaji nalik štipaljkama - PEDICELARIJE koje imaju više
uloga. Pedicelarije na kojima se nalaze otrovne žlijezde imaju odbrambenu
ulogu, a one koje se nalaze oko analnog otvora obavljaju čišćenje tijela. Morski
jež i morska zvijezda imaju usni otvor sa donje strane tijela, na suprotnoj strani
je analni otvor; Stranu na kojoj se u centru nalazi usni otvor nazivamo ORALNA
a onu na koju se nalazi analni otvor ABORALNA. Kretanje - S donje strane
tijela morske zvijezde vise se braze, u kojima su stotine cjevastih mišićnih
izraštaja, tj. AMBULAKRALNIH NOŽICA. Nožice su završni djelovi sistema
kanala. Voda u vodeno-vaskularni sistem ulazi kroz mnogobrojne pore. Svaka
nožica na gornjoj strani ima mjehur (ampulu), a na suprotnoj strani pijavku.
Skupljanjem zidova mjehura voda se potiskuje u nožicu, nožica se izdužuje i
pijavkom pričvršćuje za tlo, zatim se mišići možice kontrahuju, nožica se
skraćuje, povlačeći za sobom i tijelo. Morski jež, pored nožica ima i bodlje
kojima se kreće. Njegove bodlje su pokretljive jer su mišićima pričvršćene za
skelet. Organi netipičnog porijekla - Većina bodljokožaca su grabljivice; hrane
se školjkama, puževima, sitnim rakovima, ribama… Pet čvrstih, trouglastih
zubića raspoređeno je oko usnog otvora, zubići su povezani mišićima. Ovaj
složeni usni aparat naziva se ARISTOTELOVA LAMPA. Crijevo može biti
različitog oblika (morski jež ima izuvijano crijevo, morski krastavac kesasto).
Nesvarene materije izbacuju kroz analni otvor. Nemaju organe za izlučivanje.
Sekundarna tjelesna duplja - celom, podijeljena je na nekoliko djelova; crijevo,
škrge, krvni sistem vode porijeklo od celoma. Krvni sistem je jednostavne građe,
sastoji se od sistema prstenova i kanala. Morske zvijezde i ježevi dišu škrgama,
a ostali čitavom površinom tijela. Nemaju glaveni region i centralizovan mozak.
Njihov nervni sistem je razgranata mreža nerava, nervni sistem je
mezodermalnog porijekla. Većina ima 3 nervna prstena: na oralnoj strani
tijela, u središnjem dijelu i na aboralnoj strani tijela. Nervni sistem naziva se
difuzno-vrpčast jer pored nervnih vrpca imaju i međusobno povezane nervne
ćelije raspoređene bez određenog reda. Čulni organi su slabo razvijeni. Taktilne
ćelije su u epidermisu. Oko usnog otvora su skoncentrisane mirisne čulne ćelije.
Odvojenih su polova, ali se mužjaci po spoljašnjosti ne razlikuju od ženki. Polne
ćelije izbacuju u vodu gdje se vrši oplodnja. Iz oplođenih jaja razvija se larva
dipleurula, koja pliva pomoću treplji. Larve imaju bilateralnu simetriju. Kada se
larva spusti na morsko dno preobrazi se u odrasku jedinku radijalne simetrije.
Morske zvijezde su grabljivice s dobro razvijenim čulom mirisa koje im pomaže
u nalaženju hrane. Kracima prenose plijen ustima. Kada je plijen krupan,
izbacuju želudac u spoljašnju sredinu. Varenje se nastavlja kad želudac ubace u
tijelo. Imaju moć regeneracije. Morski ježevi imaju loptasto tijelo radijalne
simetrije; srcastog oblika. Skelet mogu obnoviti regeneracijom. Brojne su u
tropskim morima. Morske zmijuljice - okrugle na poprečnom oresjeku i veoma
pokretljive. Kraci im služe za kretanje i hvatanje plijena. Skelet im je snažno
razvijen; rastu veoma sporo. Morski krastavci - dobili naziv po valjkastom tijelu.
Tijelo im je mekano i zariveno u podlogu. Neke vrste u slučaju opasnosti
izbacuju svoje unutrašnje organe koje mogu przo regenerisati. Slabo pokretni;
hermafroditi, ali ima i vrsta koje se bespolno razmnožavaju. Morski krinovi -
tijelo im je građeno od drške i čašice, liči na cvijetnu krunu; najjednostavnije
građe koje imaju 5, 10 ili više kraka. Neke vrste kracima mogu plivati. Dio života
pričvršćen za podl.
nervni i ekskretorni sistem imaju segmentisani raspored, dok je
crijevo nesegmentisano. Kišne gliste, pijavice, morske gliste. Po
načinu ishrane mogu biti filtratori hrane, aktivni predatori, detritojedi
ili paraziti koji se hrane krvlju. Tijelo sastavljeno od prstenova.
Segmentisan tjelesni zid je kožno-mišićni sloj izgrađen od epidermisa
koji luči kutikulu. Ispod epidermisa je mišićni sloj kružnih i uzdužnih
mišićnih vlakana. Iz kutikule izrastaju hitinske dlačice nazvane
ČEKINJE(hete), pomoću kojih se član. gl. kreću. Krvni sistem je
građen od leđnog i trbušnog krvnog suda, povezani bočnim
sudovima. Kretanje krvi je omogućeno kontrakcijama zidova krvnih
sudova. Krv. sis. je zatvorenog tipa. Sistem varenja - kompletan sa
usnim i analnim otvorom. Disanje se obavlja preko kože, rjeđe preko
škrga. Svaki segment sadrži par organa za izlučivanje. Na jednom
kraju metanefridije su otvorene u celomu jednog segmenta, odakle
uzimaju produkte metabolizma. Drugi kraj se otvara na trbušnoj
strani sledećeg segmenta. Nervni sistem čini par glavenih ganglija.
Svaki segment sadrži par ganglija, međusobno povezanih. Nervni
sistem ovakve građe naziva se ljevičasti nervni sistem.Člankovite
gliste imaju čulo dodira, hemoreceptore, receptore za ravnotežu i
fotoreceptore. Neke imaju dobro razvijene oči. Celom je podijeljen
septama svakog segmenta, osim kod pijavica. Hidrostatički pritisak u
svakom segmentu celoma daje tvrdoću tijela - tako su unutrašnji
organi zaštićeni prilikom kretanja. Člankovite gliste su hermafroditi ili
su odvojenih polova. Razviće može biti direktno ili indirektno preko
larve TROHOFORE. Neke vrste se razmnožavaju bespolno, diobom.
MNOGOČEKINJASTE - imaju brojne čekinje na svakom segmentu,
najčešće na parapodijama. Nemaju trajne polne organe. Oplodnja se
obavlja u spoljašnjoj sredini; razviće je indirektno, preko larve
trohofore. Žive u morskoj vodi. Neke su sesilne. Žive u cjevčicama
od pijeska ili mulja. Neki se hrane filtriranjem vode. Druge - kliještima
hvataju plijen. Treće - jedu vodene biljke i njihove ostatke.
MALOČEKINJASTE - spadaju zemljišna glista i grupa slatkovodnih
člankovitih glista. Mali broj čekinja na svakom segmentu i nema
parapodije. Imaju trajne polne organe. Većina su hermafroditi,
razviće je direktno, mladi su slični adultima. Vodene vrste mogu imati
škrge. Uglavnom se hrane algama. Zemljišne gl. jedu biljne ostatke
koje gutaju zajedno sa zemljom, što dovodi do bržeg formiranja
humusa i aeracije zemjišta. PIJAVICE - oko 500 vrsta; imaju
konstantan broj segmenata (najčešće 34), tijelo spljošteno, nemaju
parapodije, ni hete. Oko usnog otvora i trbušnoj strani zadnjeg dijela
imaju po jednu pijavku. Njima se kreću i pričvršćuju za domaćina.
Pijavice su hermafr. Većinom su slatkovodne. Karnivorne vrste
hvataju druge sitne beskičmenjake, parazitske vrste sisaju krvd
drugih bezkičm. ili. kič.
Insekti - Čine najbrojniju grupu životinja na Zemlji (oko milion opisanih
vrsta). Nalaze se u skoro svim kopnenim i vodenim ekosistemima. Velika
raznolikost i u načinu ishrane. Tijelo čine tri segmenta: glava, grudi i trbuh.
Na glavi se nalazi par složenih očiju i tri ocele, par antena, usni aparat, par
mandibula i dva para maksila. Na grudima - dva para krila i tri para nogu.
Kompletan sistem za varenje. Razmjenu gasova vrše trahejnim sistemom.
Vodeni ins. mogu disati cijelom površinom tijela ili škrgama. Produkti
metabolizma se izbacuju Malpigijevim cjevčicama. Osim čula za vid imaju
brojna čula kao hemoreceptore, čula osjetljiva na zvuk. Odvojenih su
polova, oplodnja uglavnom unutrašnja. Razviće može biti direktno i
indirektno. Oko 90% vrsta razvija se kroz nekoliko stadijuma larvi. Kada je
razviće larve završeno, ona prestaje da se hrani i oko sebe luči omotač.
Ovaj stadium u razviću naziva se lutka. Lutka zajedno sa omotačem čini
kokon. U kokonu se razviće završava, omotač puca i iz njega izlazi odrasla
jedinka. Ostalih 10% - stadijum nimfi - Larve su slične odraslima i nazivaju
se nimfe. U poslednjem stadijumu razvijaju se polni organi i presvlačenjem
se izleže adult. Primitivni insekti su beskrilni, sitni su (0,1 - 2mm) i žive u
vlažnoj zemlji, ispod kamenja. Najveći broj insekata su krilati i obično imaju
dva para krila. Krila nastaju kao kesasti izraštaji kutikule. VODENI
CVJETOVI- Najprimitivniji krilati insekti. Larve žive u vodi, dišu škrgama.
Adulti žive svega nekoliko sati, na biljkama pored vode. Jedina uloga im je
razmnožavanje. Nakon oplodnje i polaganja jaja, oni uginu. VILINI
KONJICI- najbolji letači među insektima. Polako izumiru. Svoj vrhunac su
imali u periodu pojave dinosaurusa na Zemlji. PRAVOKRILCI- skakavci,
zrikavci, popci. Kreću se skakanjem, nijesu dobri letači. Mužjaci imaju
sposobnost da proizvedu zvuk trljanjem prednjih krila jedno o drugo ili
zadnje noge o prednje krilo. Tako privlače ženke u vrijeme parenja.
Razvijen slušni organ na prednjim nogama.TERMITI - obrazuju kolonije -
termitnjake. Brojni su u tropskim predjelima. Ne nanose štetu čovjeku.
VAŠI - paraziti na sisarima. Za čovjeka značajne su vrste tjelesna vaš
(izaziva pjegavi tifus) i stidna vaš (neprijatan svrab). STJENICE - pripadaju i
paraziti čovjeka (krevetna stjenica) i vrste koje se hrane biljnim sokovima ili
drugim beskičmenjacima. Poznato oko 40 000 vrsta. Heteroptera u prevodu
sa grč. jez. znači „različita krila“ TVRDOKRILCI- imaju zadebljao prednji par
krila koji štiti zadnji. Spada bubamara, krompirova zlatica, balegar... Jelenak
i nosorožac su u CG zakonom zaštićene vrste. DVOKRILCI- imaju razvijen
samo prednji par krila. Zadnji par je zakržljao i služe za održavanje
ravnoteže. Komarci, obadi, muve... LEPTIRI - imaju krila prekrivena
ljuspicama. Različiti pigmenti ljuspica formiraju boju krila. Larve se nazivaju
gusjenice. Hrane se biljkama i mogu biti veoma štetne. Takva je gusjenica
gubara koja, ukoliko dođe do premnožavanja, može uništiti cijele šume,
hraneći se lišćem. Lastin rep - zakonom zaštićena vrsta u CG. U grupu
leptira spadaju i moljci. OPNOKRILCI - ženke imaju dugačku legalicu za
polaganje jaja, koje je često preobraženo u žaoku. Pčele, ose, mravi. Život
u kolonijama je složeno organizovan, a jedinke su diferencirane na kaste:
radnike, ratnike, mužjake i ženke.
ZGLAVKARI - Beskičmenjaci - insekti, rakovi, pauci, škorpije, stonoge... (opisano oko
1 milion vrsta). Zglavkari su bilateralno simetrične životinje sa segmentisanim tijelom.
Po nekoliko segmenata međusobno srasta i tako formira 3 tjelesna regiona - glava,
grudi i trbuh. Segmenti se razlikuju po izgledu i funkciji. Jednoslojan epidermis je
tjelesni zid zglavkara koji luči kutikulu koja prekriva cijelo tijelo i zbog svoje čvrstine
predstavlja spoljašnji skelet - egzoskelet (osnovna uloga - zaštitna). Egzoskelet
učestvuje i u kretanju i sprečava isušivanje tijela. Spoljašnji skelet ograničava rast
jedinke zbog svoje čvrstine. Rast zglavkara omogućen je zamjenom starog
spoljašnjeg skeleta novim. Na početku se obrazuje nova kutikula ispod starog skeleta.
Tada se stara kutikula odbacuje. U tom periodu jedinka raste. Većinu tjelesne šupljine
čini prostor nazvan HEMOCEL, ispunjen tkivima, lakunama i krvlju. Krvni sistem je
otvorenog tipa i čine ga srce u leđnom dijelu tijela, arterije i lakune. Crijevo je
kompletno sa usnim i analnim otvorom. Razmjena gasova se može vršiti cijelom
površinom tijela, škrgama, trahejama ili plućimma. Škrge - rakovi. Trahejni sistem
(insekti, stonoge) je građen od cjevčica koje počinju otvorom na kutikuli - stigmom. Od
nje polazi glavni kanal koji se grana na sitnije cjevčice do svakog tkiva. Pluća
(paukovi, škorpije) su razvijena kao udubljenja tjelesnog zida koja su obložena
listolikim izraštajima. Većina zglavkara je odvojenih polova i imaju parne reproduktivne
organe (jajnike i testise). Oplodnja je uglavnom unutrašnja. Zglavkari polažu jaja čije
se razviće odvija u nekoliko stadijuma i naziva se metamorfoza. Na osnovu građe
udova i načinu života zglavkare dijelimo u tri grupe: zglavkari s četiri para nogu,
rakove i zglavkari sa negranatim nogama. Paukoliki zglavkari Četiri para nogu:
škorpije, paukovi, krpelji, lažne škorpije i kosci. Tijelo im se sastoji iz dva regiona -
glaveno-grudnog i trbušnog. Glaveno-grudni region nosi šest pari ekstremiteta. Prvi
par su HELICERE, najčešće u vdu kliješta smještenih ispred usta. Drugi par su
PEDIPALPI- za hvatanje plijena, parenje... Ostala četiri para udova su noge. Škorpije
- najstariji kopneni zglavkari. Kod njih su pedipalpe izmijenjene u kliješta kojima
hvataju plijen. Zadnji trbušni segment nosi otrovnu žlijezdu i bodlju. Škorpije su aktivne
tokom noći, danju su sakrivene ispod kamenja, lišća... Lažne škorpije - grabljivice kao
i škorpije i imaju razvijena kliješta. Razlikuju se po nedostatku bodlje ma kraju
abdomena, koji je i sam kraći nego kod pravih škorpija. Sitnije su od pravih škorpija.
Pauci - veliki broj prostih očiju. Na abdomenu se nalaze paučinaste žlijezde čiji sekret
Hordati - Hordati su grupa životinja najsloženije građe i ponašanja. Tijelo
u dodiru sa vazduhom stvrdne. Od njega pauci pletu niti kojima grade mreže. Pauci su
im je bilateralno simetrično, sa dobro razvijenom sekundarnom tjelesnom
grabljivice, jedu insekte. Kosci - dobili ime po tome što se često nalaze u sijenu.
dupljom - celomom. Samo najprimitivniji sesilni hordati - plaštaši nemaju
Karakterišu ih duge, tanke noge. Žive uglavnom na vlažnim staništima. U CG opisan
bilateralnu simetriju, a celom im je veoma redukovan. Zajedno sa
je veliki broj endemskih vrsta. U pećini Megari, u blizini Pg, opisana je najveća vrsta
bodljokošcima hordati čine grupu deuterostomija. Embrionalni usni otvor -
na svijetu (Trogulus torosus tijelo 22mm, bez nogu). Međutim tamo se danas više ne
blastopor u toku razvića postaje analni otvor. Usni otvor je nova tvorevina
može naći. Krpelji - tijelo nije segmentisano, glaveno-grudni i trbušni region su srasli.
koja se obrazuje na drugom kraju crijevnog kanala. Skelet svih
Mogu biti grabljivice ili paraziti koji se hrane krvlju. Krpelji mogu prenijeti bolesti kao
beskičmenjaka je produkt kože, nalazi se na površini tijela i zato se naziva
što su: tifus, lajmska šuga, šuga. U ovu grupu spadaju i grinje (0,5mm) koje žive u
egzoskelet. Skelet hordata nastaje od dijela zida embrionog crijeva. Nalazi
kućnoj prašini. Rakovi Tijelo rakova je podijeljeno na glavu, grudi i trbuh. Može doći se u unutrašnjosti tijelai služi kao oslonac - naziva se unutrašnji skelet,
do srastanja glave i grudi u jedan region pokriven čvrstim oklopom - karapaskom. Na odnosno endoskelet. Osnovni oblik endoskeleta je izduženi stub koji se
glavi se nalaze dva para antena, par mandibula, par složenih očiju na drškama i par priža cijelom dorzalnom stranom tijela i naziva se horda. Građena je od
maksila. Na pojedinim djelovima tijela su sudovi, prilagođeni za različite funkcije. Mogu ćelija s krupnim vakuolama koje mu daju čvrstinu i elastičnost. Iznad horde
biti spljošteni i imaju ulogu u plivanju. Listoliki služe za filtriranje hrane ili učestvuju u nalazi se nervna cijev čiji je prednji dio najčešće uvećan i gradi mozak. S
disanju. Ekstremiteti sa snažnim štipaljkama služe za hvatanje plijena. Odvojenih su trbušne strane horde nalazi se crijevni kanal, glavni krvni sudovi i srce.
polova, izuzev male grupe koja je hermafroditna. Razviće je direktno ili indirektno Organi za disanje hordata nastaju od prednjeg dijela crijeva - ždrijela.
preko larvi nauplius i zoe. Rakovi sa kliještima pripadaju grupi koja ima pet pari nogu Ždrijelo hordata na bočnim zidovima ima niz proreza kojima se otvara u
za kretanje. Rakovi mogu biti i sitni (0,5 -1 mm) kao što su ciklopsi i dafnije koje žive u spoljašnju sredinu. Od ovakvog ždrijela nastaju škrge. Segmentisanost
planktonu. Grupa rakova - mokrice, prilagođena je životu na kopnu, vlažnim tijela hordata je izražena kroz građu muskulature i skeleta. Mišićne trake
mjestima... Stonoge Tijelo stonoga je građeno od glave i trupa. Trup je segmentisan tjelesnog tijela tjelesnog zida podijeljene su na mišićne segmente -
i može imati od 11 do 177 segmenata. Svaki segment ima jedan ili dva para nogu. miomere. Kontrakcijama miomere tijelo se talasasto giba, što je vrlo
Ekstremiteti prvog segmenta mogu biti modifikovani u krupne, otrovne kandže koje se efikasan način kretanja kroz vodu. Skelet se sastoji iz pršljenova. Tijelo
upotrebljavaju za hvatanje plijena. Vrste sa ovakvim karakteristikama hrane se drugim građeno od glave, trupa, repa i para udova. Na osnovu građe dijele se na:
zglavkarima, kišnim glistama, sitnim kičmenjacima i njihov ubod može biti bolan i za plaštaše, kopljaše i kičmenjake. PLAŠTAŠI - Morski organizmi koji imaju
čovjeka. Vrste koje nemaju otrovne kandže hrane se biljkama i žive u vlažnim odlike hordata samo u toku larvnog razvića. Naziv su dobili po omotaču -
staništima. Od neprijatelja se štite umotavajući se u lopticu. Odvojenih su polova i plaštu, koji daje kesasti oblik tijelu. Najbrojnije su kesaste ascidije. Odrasla
razviće je direktno. jedinka je kesastog oblika, trbušnom stranom pričvršćena za podlogu.
Krvni sistem je građen od srca iz kojeg se krv razliva po sistemu lakuna i
šupljina. Ždrijelo je prostrano a njegovi zidovi imaju mnogobrojne škržne
proreze kroz koje se filtrira voda i iz nje formiraju hranljive čestice. Za
razliku od adulta, larva ima sve odlike hordata i vodi slobodan način života.
Larva se, nakon nekoliko dana, spušta na dno, pričvršćuje za podlogu i
metamorfozira u sesilnog adulta. Plaštaši su hermafroditi, a većina se
može razmnožavati i pupljenjem. KOPLJAŠI - Malobrojna grupa morskih
hordata; žive zariveni u pijesku. Amfiokus najpoznatiji predstavnik. Tijelo
izduženo, bočno spljošteno, zašiljeno na oba kraja. Nervna cijev je iznad
horde. Duž tijela imaju segmentisan raspored. Nervna cijev sa glavenim
proširenjem čini centralni nervni sistem. Parovi nerava koji polaze sa
Kičmenjaci - dijelimo na 6 grupa: kolouste, ribe, nervne cijevi grade periferni nervni sistem. U zidu nervne ćelije su
vodozemce, gmizavce, ptice i sisare. KOLUSTI - preci svjetlosne čulne čelije - Heseove oči. Duž bokova pružaju se miomere.
kolousta su bili najjednostavniji kičmenjaci. Ćivjeli su u vodi i Kopljaši se hrane filtracijom vode. Voda ulazi kroz usta i prolazi kroz
bili su prilagođeni pasivnom načinu ishrane. Tijelo: osnovni ždrijelo gdje se hranljive čestice izdvajaju. Voda izlazi kroz škržne proreze
skelet - hordu, viscelarni skelet, neparan nosni otvor, odsustvo i izliva se u okološkržnu duplju. Iz nje se izbacuje u spoljašnju sredinu.
vilica, odsustvo parnih peraja. Dobile naziv štitonoše jer su Krvni sistem je zatvorenog tipa, čine ga leđni i trbušni glavni sud. Nemaju
nekada imale oklop na glavi. Danas imaju izduženo tijelo, nalik diferencirano srce. Odvojenih su polova, a oplodnja je spoljašnja. Razviće
jeguljama. Skelet je hrskavičav. Oko usnog otvora nalazi se uključuje larvu koja slobodno pliva. Potrebno je nekoliko mjeseci da se
pijavka kojom se pričvršćuju za plijen. RIBE - stanovnici voda. razvije u adulta.
Imaju neparna peraja - leđno, repno i podrepno i dva para
bočnih peraja. Parni ekstremiteti služe za balansiranje u vodi,
a neparno repno peraje je organ za kretanje. Za orjentaciju u
vodi, osim bočne linije, imaju i infundibularni organ, smješten
u mozgu, kojim određuju dubinu vode. Lobanja je srasla sa
kičmom, grudna kost nije razvijena, tijelo im je zaštićeno
krljuštima. Odvojenih su polova. Ženke polažu jaja - ikru - koju
zatim mužjakposipa spermatozoidima. Tako je oplodnja
spoljašnja. Samo ajkule i mali broj košljoriba ima unutrašnju
oplodnju. Skelet riba može biti hrskavičav ili koštani. Ribe sa
hrskavičavim skeletom - unutrašnji skelet građen je od
hrskavice. Žive u moru. Ajkule su odlični plivači. Tijelo im je
vretenasto, izduženo. Usni otvor sa trbušne strane. Nemaju
riblji mjehur pa moraju stalno da plivaju kako ne bi potonule.
Predatori su. Zubi su izmijenjene košt. Krlj. Raže žive na dnu
mora, hrane se sitnim beskičmenjacima. Zubi - pločasti. Tijelo
- spljošteno u leđno. U Jad. moru žive ajkule do jednog metra.
Kostelj i morska mačka. Raža u CG - raja clavata. Ribe sa
koštanim skeletom - najraznovrsnija grupa kičmenjaka.
Škrge su prekrivene škržnim poklopcem. Imaju riblji mjehur -
organ koji im omogućava da se održe na određenoj dubini.
Kod većine riba riblji mjehur nije povezan sa ždrijelom.
Ispunjen je mješavinom azota, kiseonika, ugljene kiseline.
Slatkovodne (pastrmka, šaran, mrena, som, jegulja) i morske
vrste (sardina, haringa, moruna, kečiga). Ovoj grupi pripada i
gotovo izumrla grupa šakoperki. Njihova parna peraja su
snadbjevena snažnom muskulaturom i skeletom i služila su
kao oslonac pri kretanju po morskom dnu. Primitivna grupa
riba sa koš. skel. su i dvodihalice. Nosne duplje povezane sa
ždrijelom, a ždrijelo sa ribljim mjehurom, koji funkcioniše kao
pluća
Ашерових „ Бурн “ и „ Цонфессионс Парт ИИ “ (2005), „ Схаке Ит Офф “ и „ Дон’т Форгет Абоут
Ус “ (2006) Мераје Кери и „ Саи Гоодбие “ Криса Брауна “ (2006). [26] Кери Хилсон би била
коауторица песама Мери Џеј Блајџ „ Таке Ме ас И Ам “ (2006), Омарионова „ Ице Бок “ (2006)
и Сиарина „ Лике а Бои “ (2006). " (2005), " Енерги " Кери Хилсон (2008), Плеасуре П "
Боифриенд #2 " (2008). [28] Тхе-Дреам је написао Риханин " Умбрелла " (2007), Ј. Холидаи'с "
Бед “ и Ашерове „ Мовинг Моунтаинс “ и „ Традинг Плацес “ (2008). [29] Не-Јо је написао
Маријеву „ Лет Ме Лове Иоу “, Ријанину „ Таке а Бов “ и „ Унфаитхфул “, и Бијонсеину
„ Инреплацеабле “ (2006 . ).[30]