Skok u vis

Skok u vis je atletska disciplina u kojoj je cilj da natjecatelj skoči preko vodoravno položene
letvice na nekoj određenoj visini. Važno je da natjecatelj letvicu preskače bez ikakvih
pomagala (disciplina u kojoj se koristi pomagalo naziva se skok s motkom).

Skok u vis kao disciplina datira još sa Olimpijskih igara Stare Grčke. Točnije, prvi pojam
skoka u vis se spominje kod starog afričkog plemena Vattusi te su skokom u vis muškarci
dokazivali svoju muškost. Osim ljudi, u povijesti su ljudi pokušavali i održati natjecanja
skoka u vis kod životinja. Ova se disciplina pojavila na modernim Olimpijskim igrama 1896.
godine, za muškarce. Skok u vis za žene je u program uveden 1928. godine. Tijekom
vremena, razvijale su se različite tehnike preskakanja. Prva je bila tehnika koja je najpoznatija
pod nazivom škarice. Iza nje je slijedila tehnika Sweeney ili dvostruke škarice, zatim zgrčna,
raskoračna te na posljetku tehnika koja se koristi i danas, odnosno Fosbury ili leđna tehnika.
Fosbury tehnika se izvodi tako što se natjecatelj u obliku luka zalijeće prema letvici. Nakon
toga slijedi odraz te natjecatelj preskače letvicu na način da je prema njoj okrenut leđima. Što
se tiče natjecanja, svaki natjecatelj odabire visinu koju će preskakati te za svaku ima tri
pokušaja. Ukoliko tri puta ruši letvicu, ispada iz natjecanja. Međutim, postoji i mogućnost
„prenošenja pokušaja“ gdje, primjerice natjecatelj odluči jednom probati preskočiti neku
visinu, i ne uspije, no svoj pokušaj „prenese“ na sljedeću visinu, no onda na toj visini ima
samo dva pokušaja. Letvica za preskakanje se tvori od fiberglassa, a ukupna joj je dužina 4
metra te je teška oko 2 kilograma. Najmanja dužina zaletišta mora biti 15 metara. Što se tiče
svjetskih rekorda, za muškarce ga drži Kubanac Javier Sotomayor sa visinom od 2.45 metara,
a za žene ga drži Bugarka Stefka Kostadinova sa rezultatom od 2.09 metara. Što se tiče
Hrvatske, jedna od naših najpoznatijih atletičarki je upravo skakačica u vis. Radi se o
osvajačici medalja na svjetskim i europskim prvenstvima te Olimpijskim igrama. Ona je
Blanka Vlašić, a osim jednom od najvećih atletičarki u Hrvatskoj taj joj je epitet dodijeljen i u
svijetu atletike. Zanimljivo je da je Blankin najbolji rezultat samo centimetar niži od svjetskog
rekorda te je tako jedna od rijetkih koje su se približile Kostadinovoj i njezinom rekordu.
Osobno mi je skok u vis najdraža disciplina od svih u cijeloj atletici. Ta mi je disciplina bila
fascinantna od kad znam za sebe. Sjećam se da sam uvijek vjerno platio sve rezultate Blanke
Vlašić te da sam kada su se prikazivala velika atletska natjecanja nestrpljivo iščekivao skok u
vis. Skok u vis je jedna iznimno komplicirana visina koja je zbog zanimljivosti i napetosti
zasigurno zadobila status jedne od najzanimljivijih disciplina u cijeloj atletici.

IZVORI:
https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog_1259/objava_66211/fajlovi/SKOK%20UVIS.pdf