SVEUČILIŠTE U ZADRU

TEOLOŠKO-KATEHETSKI ODJEL

Diplomski studij

Ksenija Gluvaković

Papa FRANJO
 Fratelli tutti -  Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu

seminarski rad

Doc.dr.sc. Klara Čavar

Zadar, 2022.
UVOD

U ovom seminarskom radu predstavit ću četiri poglavlja dokumenta kojeg je napisao

papa Franjo 2020. godine, a to je „Fratelli tutti – Enciklika o bratstvu i socijalnom
prijateljstvu.“ Naime, ovo je treća enciklika pape Franje, a sastoji se od uvoda, osam poglavlja
i 287 točaka te dodatka s molitvom upućenim Stvoritelju i ekumenskom kršćanskom
molitvom. Nazivi prva četiri poglavlja su: „Sjene zatvorenog svijeta“, „Neznanac na putu“,
„Razmišljanje i stvaranje otvorenog svijeta“ te „Srce otvoreno za cijeli svijet“. A preostala
četiri su „Najbolja politika“, „Dijalog i društveno prijateljstvo“, „Putovi novoga susreta“ te
„Religije u službi bratstva u svijetu. Enciklika je potpisana 3. listopada 2020., a objavljena 4.
listopada, odnosno na dan kada katolička Crkva slavi sv. Franju Asiškog koji je i zaslužan za
papinu nadahnutost i pisanje iste enciklike. Naslov enciklike „Fratelli tutti“ odnosno „Svi smo
braća“ otkriva glavnu tematiku, a to je sveopće bratstvo i društveno prijateljstvo među svim
ljudima u svijetu. Dakle, ono što papa Franjo želi istaknuti ovom enciklikom je upravo to da
smo svi jedna jedinstvena obitelj, odnosno da činimo jedno društvo, jedno bratstvo. Papa kroz
cijeli dokument poziva na putove novog susreta kroz izgradnju socijalnog mira i pravde. U
zadnja četiri poglavlja se naglašavaju teme najbolje politike koja omogućava ljudsko
dostojanstvo i služi za izgradnju sveopćeg mira. Zatim, teme dijaloga i društvenog
prijateljstva koji su zaslužni za temeljni vid komunikacije među ljudima. Nadalje, kroz putove
novih susreta naglašavaju se važnosti mira, istine i socijalne pravde. Zaključno, zadnje
poglavlje objedinjuje temu izgradnje mira kroz različite religije u svijetu koje naglašavaju
dostojanstvo i vrijednost svake ljudske osobe što naposljetku vodi ka izgradnji bratstva
kojemu je svrha mir i opće dobro među ljudima.
 1. Peto poglavlje – Najbolja politika

U petom poglavlju papa Franjo opisuje kakva bi to bila, odnosno je, najbolja politika.
Dakle, najbolja politika podrazumijeva službu zajedničkog i općeg dobra, omogućava ljudsko
dostojanstvo, ona je za ljude, i muškarce i žene. Neophodna je za razvoj svjetske zajednice
koja za cilj ima ostvarenje bratstva koje čini cjelokupan narod koji živi društveno
prijateljstvo. Nadalje, najbolja politika potiče dobro naroda i nastoji kroz svjetske organizacije
pomoći onima koji pate i umiru u siromašnim zemljama, dakle, potrebno je omogućiti im
dostojanstven život i rad. Papa Franjo zagovara politiku koja u središte stavlja dostojanstvo
čovjeka te kvalitetu međusobnih ljudskih odnosa koja ovisi o obrazovnoj predanosti, razvoju
navika solidarnosti, duhovnim dubinama te sposobnosti cjelovitijeg razmišljanja. Nadalje, on
promiče socijalni osjećaj koji polazi od socijalne ljubavi među ljudima koja kao takva
pretpostavlja dobro svih ljudi. Također, smatra da je pravda nužan uvjet za postizanje
univerzalnog bratstva te poziva političare da se svakodnevno pitaju o društvenom miru,
uloženoj ljubavi u posao, napretku naroda te napretku njih samih o kojima ovisi kako
pojedinac tako i cjelokupan narod.

2. Šesto poglavlje – Dijalog i društveno prijateljstvo

U šestom poglavlju papa Franjo stavlja naglasak na društveno prijateljstvo između ljudi,
ali isto tako i na razgovor koji služi kao glavni pokretač međuljudske komunikacije. Dakle,
pod pojmom razgovor podrazumijevamo upoznavanje, međusobno razumijevanje,
izražavanje, približavanje, ali isto tako razgovor podrazumijeva kulturu susreta između dvije
ili više osoba koji poštuje, dopušta i traži istinu. Nadalje, papa Franjo opisuje i originalni
socijalni dijalog koji naslućuje prihvaćanje i poštivanje gledišta drugog, odnosno prihvaćanje
različitih uvjerenja i interesa, dakle, bit je u međusobnom poštivanju istine ljudskog
dostojanstva. Kada se uzme primjer jedne zemlje, ona se razvija i raste u međusobnom
razgovoru različitih kulturnih bogatstava koja ju čine, od narodne, sveučilišne, umjetničke,
ekonomske pa sve do kulture mladi, obitelji, medija.. Sam život promatra kroz prizmu
umjetnosti susreta koji nadilazi razlike i rasprave jednih protiv drugih. Kultura susreta
podrazumijeva glavne aktere – ljude, koji se svakodnevno upoznaju, traže zajedničke točke,
planiraju zajedno, ali međusobno poštujući prava i razlike. Također, spominje se i pojam
kulturnog sporazuma koji uključuje različite svjetonazore, kulture i stilove života koji postoje
u društvu te kao takav zahtijeva i odricanje od nečega u svrhu općeg dobra i društvene
uključenosti.
 3. Sedmo poglavlje – Putovi novog susreta

U sedmom poglavlju papa Franjo naglašava bitnost mira. Ističe da je važna potreba
smjelosti i istine, odnosno da oni koji se susreću u kulturi susreta trebaju polaziti od istine
kako bi razumjeli jedni druge, dakle, sve u svrhu dobra svih ljudi. Nastavno na to, potrebno je
kroz zajednički rad i rješavanje eventualnih poteškoća, kroz koje društvo prolazi, izgrađivati
samo društvo te putem socijalnog mira osvještavati individualni osjećaj pripadnosti u istom,
ali u isto vrijeme paziti na nepravdu, nepovjerenje, neprijateljstvo koji mogu odvući u krivi
smjer. Nadalje, kršćanstvo, ali i sve druge religije potiču na pomirenje i opraštanje jer sam
Isus Krist osuđuje nasilje i upotrebu sile. Iako neki smatraju da su sukobi i nasilje normalni
dijelovi izgrađivanja društva, potrebno ih je izbjegavati, odnosno truditi se nadvladati ih
dobrom, prije svega dobrim dijelima, a potom i riječima. Što se tiče pomirenja, ono se smatra
osobnom stvari i nitko nema pravo nametnuti ga cijelom društvu, odnosno nemoguće je
odrediti opće pomirenje, ali također, ne smije se ni zaboraviti na isto jer bez pamćenja nema
ni napretka. Također, u ovom poglavlju, papa se dotiče paralelno s tim, dotiče i teme rata,
odnosno naglašava izbjegavanje rata između nacija i naroda s obzirom da rat uskraćuje sva
prava i označava direktan napad kako na ljude, tako i na okoliš, što se zasigurno kosi s idejom
zaštite općeg dobra i širenja socijalnog mira. Dakle, ni u jednom slučaju rat nije i ne smije biti
rješenje. Također, uz to se vežu i pojam smrtne kazne koja je od strane Crkve moralno
neprihvatljiva i trebala bi biti ukinuta u cijelom svijetu, a u zamjenu za to je doživotni zatvor
koji zapravo označava skrivenu smrtnu kaznu.

4. Osmo poglavlje – Religije u službi bratstva u svijetu

U osmom poglavlju papa Franjo ističe različite religije svijeta kojima je krajnji cilj isti, a
to je mir u svijetu, odnosno izgradnja mira kako pojedine osobe, tako i cjelokupnog društva.
Dakle, različite religije pomažu u izgradnji bratstva i društva s obzirom da svaka pojedina
religije ističe vrijednost i dostojanstvo svake ljudske osobe koja kroz dijalog želi uspostaviti
prijateljstvo, mir, sklad, moralne i duhovne vrijednosti u duhu istine i ljubavi. To je sve
potrebno za uspostavu zajedničkog života i poštivanja među ljudima s obzirom da to čini
bratstvo. U svakom slučaju, razum može doprinijeti tom razvoju, ali nije moguće bez
prisutnosti Boga prepoznati istinsku važnost bratstva. Dakle, važno je u taj razvoj uključiti i
djelovanje Crkve, ali onaj dio koji se odnosi na brigu za ljude i opće dobro, odnosno brigu za
cjeloviti ljudski razvoj. Ono što je važno istaknuti jest da se izvori ljudskog dostojanstva i
bratstva nalaze u Evanđelju te da je Majka ovog bratstva Marija koja nije usmjerena samo na
Isusa Krista, nego i na njegove potomke. Dakle, njena želja je da snagom svoga Uskrslog sina
rodi novi svijet, svijet u kojem su svi braća i sestre, svijet u kojem vladaju pravda i mir.
Zaključno, kao vjernici pozvani smo ići putem vjere i mira, a to je moguće ako nam je
polazište Božji pogled, odnosno štovanje Boga i ljubav prema bližnjemu. Potrebno je moliti
Boga za ojačanje jedinstva u Crkvi te prihvaćati suživot različitih religija s obzirom da je
svima zajednička najbitnija stvar, a to je da smo djeca jednoga Boga. Svatko od nas je pozvan
hoditi putem mira i dijaloga, a izbjegavajući nasilje i mržnju. Svi smo braća!
 Literatura

Papa Franjo, Fratelli tutti (D-187) Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu, Zagreb,
2020., u: https://dubrovacka-biskupija.hr/fratelli-tutti/Sazetak_Fratelli_tutti.pdf